Anda di halaman 1dari 3

Anatomija uspjeha (Edin Tule) Uspjeh ovisi o iskoritavanju prepoznatih ansi.

Dovoljnog broja pravovremeno prepoznatih ansi nema bez proienih i aktivnih ula, a takvih ula nema bez ispravnog shvatanja ibadeta. Mudar ovjek, odnosno osoba koja istinski voli svog Gospodara ispravno iitava redove i ono to je izmeu redova Ljubavnog Pisma (Kur'ana) upuenog od Voljenog voljenom/voljenoj. Takva osoba zna da je skup pokreta sadranih u pet dnevnih namaza jedan minimum kretnji i higijene koji je propisan da ne bi atrofirao osnovni skup ljudskih miia potreban za noenje vlastitog tijela i obian uspravan hod. Ukoliko vjernik praktiar oekuje da redovnim obavljanjem farzova/namaza razvije bicepse, tricepse i est ploica na stomaku - demonstrira nepoznavanje nenametljivog stila obraanja Voljenog i neshvatanje zahtjeva Ljubavnog Pisma koje je dobio. Ista stvar je i sa osobom koja naui napamet Ljubavno Pismo, svakodnevno recituje njegove dijelove i oekuje da (p)ostane trajno potovana u mjestu i vremenu. Zamislite praktinog vjernika koji se ne moe nauditi kako to da mu se pojavila neka uga na leima, iako se abdesti pet puta dnevno. I pita se ta je to to radi pogreno? Ne radi nita pogreno, kao ni prethodna dvojica. Meutim, ono to radi jednostavno nije dovoljno. Isto kao to je prvi saff u damiji aluzija na avangardu i elitizam u irem drutvu koju taj prvi saff treba poluiti, tako su i ire implikacije ostalih ibadeta konstantan razvoj tijela, duha i uma. Kada nam osoba od krvi i mesa, koja nas voli i koju volimo, kae da voli konkretan miris, npr. - to je dovoljno da taj miris kupimo i poklonimo voljenoj osobi, iako u obraanju te voljene osobe nismo uli nikakvu naredbu ili narudbu. Ili, ukoliko naa voljena osoba malo due zadri svoj pogled na nekom odjevnom predmetu, to je dovoljno pa da taj isti predmet dobije u formi neoekivanog iznenaenja. Kada bismo se na slian nain odnosili prema porukama u Ljubavnom Pismu, ljubav i nagrade Voljenog uzrokovale bi kod nas izvanredan rast. Dobar i lo start Abdullah b. Mes'ud, r.a., prenosi da je pred Allahovim Poslanikom, a.s., spomenut ovjek koji je prespavao no sve do zore. Poslanik, a.s., je rekao: "To je ovjek kome se ejtan pomokrio u uho.'' (Muslim) Muhammed, a.s., odgajao je svoje savremenike sluei se jezgrovitim porukama i plastinim metaformama kojima bi programirao njihov nervni sistem na agilnost i nadobudnost. Kroz pitanje Abdullaha b. Mes'uda, r.a., vidimo da je fenomen cjelononog spavanja u njegovoj svijesti bio diskutabilan. Muhammed, a.s., odgovara na taj fenomen opisujui ovjeka koji ne ustane na sabah-namaz (jutarnju molitvu) u izuzetno poniavajuem poloaju. Irfan Ajanovi u svom romanu u kojem je opisao dio iskustava iz etnikih logora u zadnjoj agresiji na BiH, spominje i scenu mokrenja etnikog vojnika po njegovoj glavi dok on bespomono lei svezan na zemlji. Jer mokrenje po nekome dok je isti u leeem poloaju simbolizira potpuno dominaciju nad onim koji lei. Ukoliko se neko doveo u poloaj da pasivno prima otpadnu vodu iz tueg organizma, koju neprijatelj isputa po njegovoj glavi odnosno najasnijem dijelu vlastitog tijela - imamo potpunu nemo i (fiziku) kapitulaciju pred neprijateljem. Govorei o muslimanu koji se u svojoj svakodnevnici mora izboriti sa spletom ejtanovih mrei, vidimo ga - po opisu Poslanika, a.s., eliminisanog u toj borbi i prije nego to je ustao iz kreveta. Bolje reeno, eliminisan je ba zato to nije na vrijeme ustao iz svog kreveta. Muhammed, a.s., rekao je: "U noi zaista ima jedan trenutak,pa ako ga rob musliman potrefi traei u njemu dobro, Allah e mu ga dati. Taj trenutak postoji u svakoj noi.'' (Muslim) Ovaj hadis je odreeni vid nadopune prethodnog poto se u njemu istie vanost koritenja dragocjenog trenutka noi. Ovaj Poslanikov, a.s., govor je jo jedan lingvistiki sistem koji cilja programiranje senzibilnosti kod muslimana u pogledu koritenja

vlastitog vremena i prepoznavanja ansi. I Kur'an i hadisi svojim preciznim porukama oblikuju sasvim prosjenu osobu, ali koja ovim izvorima pristupa sa ljubavlju - u samo utjelovljenje senzibilnosti ije djelovanje ne moe sprijeiti ni mrkla no. Noi su vremenski periodi koji nude savrenu laboratoriju za duhovno-intelektualni razvoj iz prostog razloga to svojim slojevitim tminama potiu suptilnu duu da se javi i zaivi. Mrkla tmina noi uvijek potcrta dio tame dravnog sistema te zae u nau mranu sobu da nam pomogne u razvoju i rastu originalnih misli, na nain na koji zametak raste i razvija se u utrobi majke obavijen sa tri tmine. Najznaajniji dogaaj u historiji ovjeanstva (poetak objave Kur'ana) nije se desio po danu, nego nou u golom kru. Ako se od muslimana i muslimanke oekuje da prepoznaju zlatne anse u ambijentu zadnje treine noi kad velika veina spava i kada se ne vidi ni prst ispred oka, kakva je tek situacija kada govorimo o danu?! Ebu Hurejre, r.a., prenosi da je Muhammed, a.s., rekao: "U petku ima jedan as. Ako musliman potrefi taj as i tad bude traio dobro od Allaha, sigurno e mu ono biti i dato.'' Rukom je pokazao da je taj as kratak i da malo traje." (Muslim) Vidimo ponovo isti princip senzibilizacije vjernikogmentaliteta kroz isticanje kratke vremenske jedinice - trenutka ili asa - u kojoj sepaljivo preporuuje naeistraivanje i potraga. Elita u svakom hobiju, profesiji ili zanimanju, bilo ono sportsko, akademsko ili praktino vjersko, razlikuje se od sumornog prosjeka samo u jednom postotku vee izbruenosti. ta predstavlja taj postotak kad je u pitanju razlika izmeu muslimanske avangarde iindiferentnih muslimanskih masa koje ne shvataju ire implikacije ibadeta? Srednja zajednica I tako smo od vas stvorili srednju zajednicu,da budete svjedoci protiv ljudii da Poslanik bude protiv vas svjedok... (El-Bekare, 143.) Kako prethodni ajet tumae klasini komentatori Kur'ana,a na koji je nain Besim Korkut, Allah mu se smilovao, suzio promiljanja o ovom ajetu jednostranim prijevodom? Kako su iz ovog ajeta, pogrenim promiljanjem, nastale neke diskutabilne poslovice u naem podneblju? Klasini komentatori pri osvrtu na prethodni ajet (El-Bejdavi, npr.) istiu da su muslimani srednja zajednica zato to su pravedni i umjereni, tj. izmeu krtosti i rasipnitva biraju dareljivost, izmeu kukaviluka i samoubistva biraju hrabrost itd. Izraz "srednja" u ajetu oznaava i pravednost, jer drati sredinu u sporu izmeu dvije strane znai biti objektivan odnosno pravedan. Jednostranost Korkutovog prijevoda ovog ajeta ogleda se u ograniavanju na samo jedno znaenje a to je tako esto kod prevoenja kur'anskih znaenja - vieznane i sveobuhvatnije rijei vasat, tj. srednja u odnosu na izraz pravedna (I tako smo od vas stvorili pravednu zajednicu..., El-Bekare, 143.; Korkutov prijevod). Imam En-Nesefi i E-evkani istiu da se izraz ve kezalike (bos. i tako) sa poetka ajeta oslanja na prethodni ajet (El-Bekare, 142.), pa dolazimo do zakljuka koji glasi: isto tako kao to je Allah, d.., uinio Kabu geografskim centrom Zemlje, odnosno sredinjom takom istoka i zapada, tako je i muslimane uinio ummetom sredine izmeu pretjerivanja i zanemarivanja. ejh Muhammed Mutevelli e-a'ravi potvruje zakljuke klasinih komentatora naglaavajui ideoloku sredinu ummeta u odnosu na ateizam i politeizam, ali takoer dodaje da biti u sredini znai biti izloen stranama koje jasno ugroavaju tu sredinu. Tako da biti u sredini znai biti u ii zbivanja, tj. biti aktivan sudionik drutveno-politikih procesa u svakom vremenu. Sam nastavak ajeta - da budete svjedoci protiv ljudi i da Poslanik bude protiv vas svjedok... - dodatno objanjava prvi dio ajeta I tako smo vas uinili zajednicom srednjom. Mnogi klasini komentatori istiu da e na Sudnjem danu Gospodar prozivati npr. narod Nuha, a.s., i pitati ih da li im je njihov poslanik tj. Nuh, a.s., dostavio poruku od Njega, d.. Poasnu uloga svjedoka protiv onih koji budu lano negirali dostavljenu poruku dobit e Muhammed, a.s., i sljedbenici njegovog ummeta koji su se informirali o radu prijanjih poslanika aktivno iitavajui Kur'an. Biti u sredini znai biti u

potencijalnoj opasnosti ukoliko govorimo o sredini politike arene, sreditu mete ili sredini klanca s kojeg se uvijek neki kamen moe obruiti ka dolje. ta jo znai srednja zajednica u ovom ajetu? O kakvoj je ovdje sredini rije? Geografskoj, naunoj, politikoj, vojnoj, ideolokoj, ekonomskoj, drutvenoj, matematikoj, ili svima njima zajedno? ta nam je potrebno da bismo izraunali sredinu neega, jednog geometrijskoj oblika - kruga, npr.? Potreban nam je naravno uvid u cjelinu koji nam nudi referencijalne take za precizno odreivanje sredine ili centra. Da bismo odredili geografsku sredinu ili centar Zemlje potreban nam je uvid u cijelu planetu, multidisciplinarnost i timovi ljudi. Da bismo ustanovili ideoloku sredinu izmeu mnotva ideologija koje oblikuju mentalitet ljudi i njihove norme ivota u dananjem svijetu, neophodno nam je poznavanje svih tih ideologija zajedno sa njihovim prednostima i mahanama, ali nam je potrebna i nepromjenjiva (objektivna) referentna taka s koje posmatramo sve te ideologije. Da bismo ustanovili epicentar ekonomsko-politikih dogaaja iz kojeg se pokreu vani ekonomsko-politiki procesi na irem globusu, potreban je npr. uvid u politike sheme svjetskih geopolitikih centara moi i detalje njihovih predvianja demografske slike svijeta itd. Vidjeli smo da izraunati sredinu bilo ega, od obinog kruga na listu papira pa do sredine ili centra nekih puno zahtjevnijih drutvenih kategorija - nije nimalo jednostavan posao. Nepoznavanje pravih formula, nedovoljna informiranost, nemobilnost, milimetarsko odstupanje od referentnih konstanti, automatski znai gubitak uvida u preciznu sredinu. S obzirom na opasnosti koje vrebaju subjekat koji je u sredini, tj. prikljeten zdesna i slijeva - njegova jedina ansa za opstanak je u brem razvoju svake vrste, brem promiljanju, brem prepoznavanju ansi i brem djelovanju. Tako da u ovom kontekstu biti pripadnikom/pripadnicom srednje zajednice - pored umjerenosti i pravinosti podrazumijeva avangardnost i elitizam - jer je srednja zajednica ustvari najbolja zajednica! Kao rezultat povrnog tumaenja prethodnog ajeta, meu muslimanima se pojavilo uvjerenje da sredina oznaava sumornu prosjenost, tricu u koli, odsustvo bilo kakvog isticanja, velianje anonimnosti, drugo ili tree mjesto na takmienjima, ljigavost u kojoj "uiva'' bubreg u loju, spokoj koji ima onaj/ona koji je u sjenci prvih, odnos prema ivotu nako-nako kako to imenuje knjievnik Zija Dizdarevi u svojoj prii "Majka'' itd. Tako su nastale dekadentne krilatice i poslovice koje ine alhemijsku formulu za biuterijsko pozlaivanje muslimanske indiferentnosti: zlatna sredina, utnja je zlato i sve e to narod pozlatiti - (ZS) x (Z) = SNP. Zakljuak Podjarmljivanje naroda nastaje zamjenom paradigme. Dok narod pozlauje svoju realnost racionalizacijama tipa ne daj Boe goreg - ummet sredine ili najbolji ummet ima sposobnost nareivanja dobra i odvraanja od zla, dok te sposobnosti nema bez poznavanja koritenja dravnih poluga i diplomatskih mehanizama za kreiranje eljenog javnog mnijenja, a to nas ponovo dovodi do shvatanja da sredina znai i sama ia zbivanja. Uskoiti u iu zbivanja, biti u sredini kruoka mislilaca, aktivno djelovati u centrima iz kojih se pokreu globalna deavanja, podrazumijeva disciplinovanu intelektualnu gerilu koja nema trenutak za bacanje, lou ulogu za probanje, kompliment za samolaganje ili udvaranje niti prostora za oajavanje. Napisao: Edin Tule