ALUMINIJ I LEGURE NA BAZI ALUMINIJA Uvod Aluminij je srebrno-bijel, mekan, ali istovremeno i krhi materijal.

Poslije kisika i silicija najraireniji je element u Zemljinoj kori ( 8%) gdje se nalazi kao sastavni dio gline i stijena. Osnovna svojstva koja mu daju vanost kao tehnikom metalu jesu odlina elektrina vodljivost (najpovoljnija elektrina vodljivost meu svim metalima), specifina vrstoa (vrlo povoljan odnos Rm/ osobito u sluaju legura na bazi aluminija), dobra toplinska vodljivost, mogunost oblikovanja (po plastinosti trei, a po kovnosti esti od tehniki vanih metala) te velika korozijska postojanost. Dobivanje aluminija moe se podijeliti u dvije faze. U prvoj se fazi iz ruda bogatih aluminijem (komercijalno se koristi samo boksit) dobiva glinica (Al2O3). Boksit (ruda je dobila ime po mjestu gdje je otkrivena, Les Baux Francuska) je smjesa aluminijem bogatih minerala (bemit, dijaspor, hidrargilit, sporogelit) te silicijevog i eljeznog oksida kao primjese. Dobivanje glinice (uklanjanje primjesa i vlage) najee se radi tzv. Bayer-ovim postupkom. Konano dobivanje aluminija (druga faza proizvodnje) sastoji se u elektrolizi glinice. Prvi aluminij proizveden je 1825. godine (uspjelo je to danskom kemiaru Hansu Christianu rstedu uz upotrebu skupog redukcijskog sredstva u obliku metalnog kalija). Veliki afinitet aluminija prema kisiku i problem visokog talita glinice, zbog ega je proizvodnja aluminija bila vrlo skupa, a on se smatrao dragocjenim metalom, aluminij se nije primjenjivao kao tehniki materijal sve do kraja 19. stoljea kada C. M. Hall i P. Hrault otkrili relativno jeftin postupak dobivanja aluminija, ije je otkrie, uz Bayerov postupak dobivanja glinice bio poetak industrijske proizvodnje aluminija. Tehniki aluminij Osnovno svojstvo nelegiranog aluminija je korozijska postojanost i njegova mala gustoa. Korozijska se postojanost temelji na gustom oksidnom filmu koji se stvara na povrini metala, a eventualnim oteenjem zatitnog povrinskog sloja, ponovo se stvara isti, jo otporniji. Debljna tog zatitnog filma je vrlo mala (i do 0,01 m), film je bezbojan, tvrd i visokog talita (2050 C) to oteava postupak zavarivanja. Mogue naruavanje korozijske postojanosti aluminija mogue je zbog pora koje se pojavljuju u zatitnom oksidnom sloju, ali i zbog mogunosti pojave precipitata i neistoa, to u tom sluaju moe izazvati pojavu jamiaste (''pitting'') korozije. Struktura slagana plono centriranon kubinom reetkom (FCC) omoguuje aluminiju odlinu oblikovljivost u hladnom i toplom stanju to dolazi do izraaja prilikom izrade sloenih ili vrlo tankih dijelova. Takoer, sve se vie primjenjuje i u elektrotehnici, gdje se gledajui masu, daje odlina vidljiva svojstva (elektrina vodljivost iznosi 62% IACS) i polako istiskuje bakar iz uporabe. istoa tehnikog aluminija ovisi o primjeni, a kree se od 99,00 do 99,99%. Tehniki zahtjevniji proizvodi i konstrukcije trae viu istou aluminija zbog mogunosti pojave ukljuaka i intermetalnih spojeva.