MaturskiradTema:Usporivai

Usporivai

1

MaturskiradTema:Usporivai

Uvod
Usporivaspadaugrupudopunskihkonica,usporivaaRazvojmotornihvozilausmislu poboljanjaekonominostikrozpoveanjenosivosti,paralelnotraiizadovoljenjeaktivne bezbijednostiujavnomsaobraaju,toseuprvomredumanifestujekrozkoioni sistem.Transportnamotornavozilaveihmasa,10tivieimajuizraenproblemvonjena putevimapromjenjivekonfiguracije,sobziromnaduevrijemekoenjaprivonjina nizbrdici.Silakoenjaupravojeproporcionalnamasivozilaiprofiluputaprikonstantnojbrzini vonjenanizbrdici.Akoseovomdodaiprocenatusporenjagdjenakoionimmehanizmima trebaprihvatitiidiokinetikeenergijevozila,ondaseovimehanizminalayeuvrloodgovornoj funkcijigdjetrebavelikidiopotencijealnekinetikeenergijepretvoritiuradsilatrenja,odnosno toplotu.Ovajradsilatrenjaproporcionalanjeduinikoionogputa,kojinajeenijekratak.Na osnovuunaprijedreenogmoesekonstatovatidaseuodreenimuslovimaeksploatacije motornogvozila,trebajuintezivnokoristitikonicenakojimaseoslobaavelikakoliina toplote.Osloboenakoliinatoplotekojasetrebaprenijetiuatmosferupodietemperaturno stanjekoionihelemenata.Naovajnaindovodiseupitanjefunkciionisanjekoionih mehanizamaradnekoniceiporemeajuaktivnojbezbijednosti.Dasenebidolaziloukritine situacijerazraenisumehanizmitrajnihusporivaakojipouzdanoodravajuvoziloukvazi stacionarnomreimu,privonjimotornogvozilananizbrdici.Utomsmisludonesenisuzakonski propisioobaveznojugradnjitrajnihusporivaanaautobusemasepreko7titeretnimvozilima preko10t.Postojivecibrojvrstausporivaaatosu: 1. Leptirmotornakonica 2. Motorkompresor 3. Elektromagnetskiusporiva 4. Hidrodinamikiusporiva

MaturskiradTema:Usporivai

MOTORNIUSPORIVA1.1
Propisomkojireguliedozvoljenedimenzijeukupnemaseioptereenjavozilapredvienojeda usporivamorabitiugraennamotornimvozilimamasepreko5t,kojisupredvienazavuu prikolice najvee dozvoljene mase preko 7t, odnosno poluprikolice sa sedlom, ija je najvea dozvoljenamasa(umanjenazamasukojaoptereujesedlo)veaod7t,inamotornimvozilima najveedozvoljenemasepreko9t,idaistovremenoaktiviraureajzadugotrajnousporavanje naprikljunomvozilu.Dabisevijekosnovnogkljunogureajaproduio,usporavanjevozilase moerealizovatipomoumotorailimotornogusporaa. Postojerazliitekonstrukcijemotornihusporivaa,kakoupogledunjihovogaktiviranjatako u pogleduprinciparada.PrincipradamotornogusporivaanavoziluFAPprikazannaslici.Kada vozaizvripritisaknakomandu,kakojetoprikazanostrelicom,klipnjaa(2)pomjeraseiizvri pritisak na upusni ventil (1). Pomjeranjem ventila nadole oslobaa se otvor za vazduh iz rezervoara (8) pod pritiskom djeluje na klipove(4 i 5). Pomjeranjem klipa (4) prema pumpi visokog pritiska (6) prestaje ubrizgavanje goriva, a pomjeranjem klipa(5) prema kolektoru (7) dolazi do zatvaranja izduvnog kolektora leptirom (9), a time je onemoguen izlazak izduvnih gasova,imeseobezbjeujeusporavanjevozila. Za vrijeme aktiviranja motornig usporivaa motor se pokree preko transmisije i radi kao kompresor, to obezbjeuje usporavanje vozila, a istovremeno i povoljnije hlaenje motora (nemasagorijevanja,ekspanzije). Poredmotornihuspovivaapostojeidrugiusporivai,kaotosu: hidrodinamiki, elektrodinamiki frikcioni Oviusporaisemeusobnobitnorazlikujuukonstruktivnomobliku.Hidrodinamikiusporivai mogu se koristiti kako na vunim tako i na prikljunim vozilima. Moe se koristiti na vozilima kodkojhjemehanikailihidromehanikatransmisija.Elektrodinamikiusporivaikoristesena vunim i prikljunim vozilima velike nosivosti. Kod ovih usporivaa usporavanje se realizuje koenjem zglobnih vratila. U zavisnosti od konstrukcije usporivaa, komandovanje moe biti prinudno (mehaniko) ili automatsko.Od zavisnosti od ukupne mase vozila i odgovarajue ekonominostirazvioseveibrojkonstruktivnorazliitihtrajnihusporivaa: leptirmotornakonica motorkompresortrajniusporiva
3

MaturskiradTema:Usporivai

elektromagnetskitrajniusporiva hidrodinamikitrajniusporiva Gorenavedeniosnovnitipovitrajnihusporivaaimajusvojespecifinostiukonstrukcijii kategorijiprimjene.

Slika1.Motorniusporiva
1. Upusniventil 2. Klipnjaa 3. Opruga 4. Klip1 5. Klip2 6. Pumpavisokogpritiska 7. Kolektor 4

MaturskiradTema:Usporivai 8. Rezervoarzavazduh 9. Leptir

DIJAGRAMIKOENJA1.2
Kao karakteristike koenog vozila uzimaju se ostvareno usporenje i sila aktiviranja komandi konice u zavisnosti od vremena usporavanja. Registrovanje vijednosti usporenja a i sile aktiviranjakomandikoniceFpregistrujuseidajuudijagramusila,vrijeme(slika).Naordinati nanijetesuvrijednostisilenapedalipapueFppredstavljenoisprekidanomlinijomiostvareno usporenjeapredstavljenopunomlinijom. Na apscisi nanosi se vrijeme za koje se registruje koenje vozila. Na apscisi su nanijeti sledei karakteristinitrenuciito: 1trenutakuoavanjaopasnostinaputu, 2poetakregistrovanjasilenapedalikomandekonice, 3momenatpoetkaregistrovanjausporenjavozila, 4trenutakkadajesilanapedalikomandekonicedostiglazadovoljavajuuvrijednost (smatra se da je sila dostigla zadovoljavajuu vrijednost na komandi kada je Fp0.9 Fmax), 5trenutakdostizanjamaksimalnogusporenjavozila, 6prestanakdejstvasilenakomandukonice. Na dijagramu su naznaene vrijednosti dobijene snimanjem (regfistrovanjem) ostvarenih sila pritiskomnapedalukoniceiostvarenogusporenja.Ovosnimanjeobavljasenavozilukojese ispituje i koje je za ovakvu priliku snabdeveno istrumentom koji registruje ove veliine.Karakteristinavremenakojasuregistrovanazavrijemeispitivanjasusledea: t1 vrijeme reagovanja vozaa je vrijeme koje protekne os trenutka uoavanja opasnosti na putu (moe biti i trenutak kada se da znak vozau da koi) do momenta pojavesilenapedalikomandekonice.Ovovrijemereagovanjamoesepodijelitinadva

MaturskiradTema:Usporivai

dijela,nadiovremenapotrebnogdavozashvatidamoradakoiidiovremenakojeje potrebnovozaudaprebacinogunakomandukonice; t2 vrijeme odziva konog sistema. Ovo je poterbno vrijeme da se u konom mehanizmu savladaju elastine deformacije u prenosnom mehanizmu konog sistema, kaoisvizazoriuvezama; t3 vrijeme aktiviranja komandnog mehanizma. Ovo vrijeme zavisi od naina aktiviranja,kojemoebiti: udarnopritiskanjekomandekonice, brzopritiskanjekomandekonice, umjerenobrzopritiskanjekomandekonice

t4 vrijeme aktiviranja konice je vrijeme koje protekne od momenta registrovanja usporenja do trenutka kada usporenje dostigne maksimalnu vrijednost. I ovaj period vremena je mogue podijeliti na dva dijela, na dio vremena zakanjenja pojave usporenjazbogelastinihdeformacijauprenosnommehanizmuielementimakonicei diovremenakojiodgovaraporastuusporenjakadarastesilanakomandikonice; t5vrijemekoenjasamaksimalnimusporenjem,odnosnomaksimalnomefikasnou; t6Vrijemeotkoivanja.Uovomperioduvremenanemasilenakomandukonice,alii daljesepegistrujeusporenje.Ukupnovrijemekoenjabie:tu=t1+t2+t3+t4+t5. Naslicisunacrtaneisledeevrijednostiostvarenihusporenja,sakojimasemoeraunatiput koenjaiukupanzaustavniputvozilaito:Typeequationhere.

amaxmaksimalnousporenjevozilautokukoenja, asrmax ostvareno srednje maksimalno usporenje (od trenutka ostvarenja max usporenjadotrenutkaprestankadejstvasilenapedalukonice), asrsrednjeusporenjeuperiodukoenja, asrnsrednjeusporenjeuperioduzaustavljanja. Ovakodefinisanasrednjausporenjavezujusezaodreeneperiodekoenjainaosnovunjihse mogupriblinoodreditikarakteristikekoenja,vrijemeiputkoenja.
6

MaturskiradTema:Usporivai

Dijagram1.Dijagramsilenakomandukoniceiostvarenogusporenjauzavisnostiodvremena koenja

PUTIVRIJEMEKOENJA1.3
Kako vozilo u procesu koenja ostvaruje usporenje a koje je mogue i registrovati, to ako pretpostavimo da je ostvareno usporenje tokom koenja konstantno, a na dijagramu koenja (sl.) vidi se da od trenutka uoavanja opasnosti, taka 1 na dijagramu, do pojave usporenja, taka3nadijagramuprotekneodreenovrijeme,moguejepodijelitinadvadijelaukupanput kojivoziloprelaziuprocesukoenja:
7

MaturskiradTema:Usporivai

S1putkadasevozilokreekonstantnombrzinom,tzv.Dioputadokvozanereaguje, S2putkadasevozilokreemaksimalnimusporenjem. Izmehanikesupoznatizakonikretanjazasluajravnomjernog(ilijednolikog)kretanja,naime: S1=Vo*t1;Vo=const. U sluaju jednako usporenog kretanja, kada se vozilo kree sa konstantnim usporenjem (a=const),tadavai:

; gdjesu:

ili

V0brzinavozilautrenutkuzapoinjanjakoenja(tzv.Poetnabrzinavozila), t1vrijemekretanjavozilakonstantnombrzinom, asrostvarenosrednjeusporenjevozila, t2vrijemekretanjavozilasakonstantnimsrednjimusporenjem, Vbrzinakojuvozilodostieposlijevremenat2. Usluajudasevozilokoidozaustavljanja,bie:

tkvrijemekoenjadozaustavljanjavozilasakonstantnimusporenjema.

LEPTIRMOTORNAKONICATRAJNIUSPORIVA1.4

MaturskiradTema:Usporivai

Leptirmotornakonicakaotrajniusporivamotornogvozilaprivonjinanizbrdiciimarelativno jednostavnukonstrukcijuiogranienueksploatacionuupotrebu.Upotrebljavasekodmotornih vozilamanjihukupnihmasa.Prekoupusnoispusnogventilarazvodisekomprimiranizrakna pneumatskecilindre.Pneumatskicilindarprekopolunogmehanizmaileptirazatvaraizduvni kolektormotora.Naovajnaindjeliminoseradmotorapretvarauradradnemaine kompresora.

Slika2.Dispozocionorjesenjeleptirmotornekonice Dabimotormogaoraditikaokompresorneophodnojeoduzetigorivomotorutojeostvareno prekopneumatskogcilindraiprenosipolugadopumpevisokogpritiska.Naovajnaindizel motorsepretvarauradkompresorakojidobijapogonodpotencijalneikinetikeenergije motornogvozilakojasekreenanizbrdiciodreenombrzinom.Slabostikojesepokazujukod mehanizmaleptirmotornekonice,izraenesukrozefikasnostikoenjaipromjenetehnikog stanjamotora.Ispitivanjekoioneefikasnosti,upuujunakraevremenskeintervale upotrebe.Najveiefektiusporenjaostvarujuseuprvimmomentimaukljuivanjakonicesa trendommotornogslabljenja.Nanaprijednavedenukonstatacijuupuujurezultati

9

MaturskiradTema:Usporivai

eksploatacionihispitivanjaleptirmotornekonice.Nedostaciunaprijeddatekonstrukcije upuujunanovaefikasnijarjeenja.

Slika3.Indikatorskidijagrammotorakodupotrebeleptirmotornekonice

10

MaturskiradTema:Usporivai

Motorkompresortrajniusporiva1.5
Naosnovunaprijedreenog,razraenajenovakonstrukcijamotornekonice.Ovakonstrukcija baziranaprincipupretvaranjamotorakaoenergetskemaineukompresorkaoradnumainu,sa izvjesnimmodifikacijama.Dabisesprijeilomeusobnoponitavanjetaktovakompresijei ekspanzijerekonstruisanojebregastovratilomotoratakodasemoguodvijatidvarazliita procesa.Prviproces,normalnogradamotorakaoenergetskemaineidrugiprocesukomese prekopneumatskogcilindraipolunogmehanizmavri,uzdunopomjeranjebregastogvratilai praviporemeajuprocesuizduvavanja,prevodeigauslovnoreenoukompresor.Uovom poloajumotornekonicekaotrajnogusporivaabrijegbregastogvratilaimasledeu funkciju.Zavrijemeusisavanjaizduvniventiljenormalnopotpunozatvoren.Zavrijeme kompresijeizduvniventiljenajveimdijelomzatvoren,dabiseprikrajukompresijeotvorioza minimalnuvrijednost(2mm)iostajeotvorendokrajaekspanzije,aondanastavljanormalanrad otvaranjakaokodmotora.Naovajnainjeiskoritendovedeniradmotoraodpotencijalne energijevozilaidijelanjegovekinetikeenergije.Radkoenjamoesesraunatiprekosrednjeg efektivnogpritiskaindiciranogmotorailisnimanjem,putemispitivanja.Naovajnaindobijese indiktatorskidijagramijijekarakterpromjeneprikazannadijagramuslike. Negativanradjeradkoenjamotorom,ukljuujuiimehanikegubitkeumotoruitransmisiji.Na ovajnainanaosnovuprovedenihlabaratorijskihieksploatacionihispitivanja,postignutesu promjeneuaktivnojbezbijednosti,ekonominostiupotronjigorivaiodravanjakoionih instalacija.Oekujusiostalemanjevaneprednosti,kojetrebajubitipotvrenekrozstatistike pokazateljedugotrajniheksploatacionihpraenja.

Slika4.karakterpromjeneindikatorskogdijagramakodmotoretardera
11

MaturskiradTema:Usporivai

ELEKTROMAGNETNAKONICATRAJNIUSPORIVA1.6
Elektromagnetnekonice(jedanodnajpoznatnijihproizvoaajefirmaTELMA)mogusekoristiti kaotrajniusporivaiteretnihmotornihvozilasrednjeklase.Oviagregatiseugradjujuna prenosnavratilaizmeumjenjaaipogonskihmostova.Naovajnainnesmetanoprenose obrtnimomentujednomidrugompravcu,apopotrebikoenjaprilikomukljuivanja,djeluju kaotrajniusporivai.Potencijalnuikinetikuenergijumotornogvozilapretvarautoplotnukada seodvodiuokolinukakojetoprikazanonastrukturnojemi.Elektromagnetnakonicadjeluje naprincipuFukovihstruja,pautomsmislutrebaprovestiielektrinuinstalaciju,ukljuujuii mehanizampotenciometarzaukljuivanjekoniceiizborastepenaintezitetakoenja.Ovaj mehanizamjeprikazannastrukturnojemi.

Slika5.Mehanizamelektromagnetnekonice 1. PApogonskiagregatsamjenjaem 2. EMKelektromagnetnakonica 3. PMpogonskimost 4. Ppotenciometar

12

MaturskiradTema:Usporivai

HIDRODINAMIKAKONICATRAJNIUSPORIVA1.7
Tekamotornavozilaspecijalnenamjenekao:kiperi,damperi,skreperiidrugavozilavisoke nosivostiiprohodnostiimajuzaugradnjomtrajnihusporivaaveihsnaga.Utomkontekstu potrebarazvijenesuhidrodinamikekonicekaotrajniusporivai.Oviagregatirazvijenisukao posebnimehanizmikojisemoguugraditiutransmisijevozilakaotosupoznatarjeenjafirme ,,ATEi,,VOITHidrugihilisuukomponovaniuhidrodinamikemjenjaesahidrodinamikim transformatorimaobrtnogmomneta,kaotojesluajkodmjenjaa,,ALLISONCLBTugraeniu damperima,,KOCKUMili,,VOITHDIWAmjenjaiserijeD.PrincipradaIizvodjenja hidrodinamikihusporivaaprikazanjeemacki.emaodgovarausporivaudasvapumpaIdva turbinskakolavezanazanoseustrukturu.Utakoformiranradniprostordovodise,usluaju potrebeusporavanjavozila,odgovarajueuljeodnosnoradnifluid.

Slika6.Hidrodinamikiusporivasadvakola 1. Pumpnokolo 2. Vratilo 3. Turbinskokolo

13

MaturskiradTema:Usporivai

4. Noseastruktura 5. Radnifluid Zahvaljujuioblikuiradnimuglovimalopaticauobaradnakola(pumpiiturbini)javljajuse odgovarajuikoionimomenti,kojiseprekonepokretnogturbinskogkolaprenosinanoseu strukturuvozila.Kadaprestanepotrebazausporavanjemradnifluidseisputaizradnog prostora.Radovogprenosnikanapotpunomklizanjuoiglednojeopetskovannagenerisanjem velikihkoliinatoplote,paisazagrijavanjemradnogfluida.Dabiovakavusporivamogaoda radiuduimperiodima,neophodnojedaseovakoliinatoploteodvede.tj.daseobezbijedi sistemhlaenja.Ugradnjahidrodinamikekonicetrajnogusporivaapraenajesaugradnjom pomonihagregatazanjenoaktiviranjeiodravanjenormalnogtermikogimehanikogreima rada.Mehanikiraddovedennakonicuinverznoprekotransmisije,trebapretvoritipotencijalnu idiokinetikeenergijemotornogvozilautoploturadnogfluidaiodvestijeu okolinu.Hidrodinamikakonicaseukljuujepremapotrebitrajnogusporavanjamotornog vozila,prekorunogkomandnogventilaipneumatskeinstalacije.Naovajnainprekoservo mehanizmavrisepunjenjeradnogprostorahidrodinamikekonicesaradnimfluidom,uljem podpritiskom.

Slika7.Sistemugradnjehidrodinamikekonice

14