UENJE

''Korijeni uenja su gorki, ali plodovi su slatki.'' Aristotel

Uenje je proces kojim je proet cijeli na ivot, uimo od roenja do smrti. Temeljni proces uenja je pamenje, veina ih poznavalaca ove tematike gleda kao na neodvojive procese. Na poetku naeg postojanja uimo ono to nam roditelji ili staratelji prenose, kako da se sluimo toaletom, ili pak da veemo pertle na obui, nakon to krenemo u kolu nae uenje poprima neku drugaiju formu, tada preteno uimo da bi zadovoljili druge, uitelje, roditelje, prijatelje. kolska forma uenja zadovoljiti oekivanja drugih traje cijelog ivota, sa druge strane postoji i neto prema emu imamo posebne sklonosti, pa se stoga tim bavimo iskljuivo radi nas samih, i u tim aktivnostima najee najbolje i napredujemo.

Uenje ne znai samo usvajanje nekog matrijala, tj. materijal je stvarno nauen tek onda kada ga znamo ne samo reprodukovati, nego i samostalno primjeniti u odgovarajuim situacijama. Mi nismo roeni sa genetikom emom ivota, kao to je sluaj sa ivotinjama. Dijete kada se rodi je bespomono, ono potpuno zavisi od drugih, pred djetetom je dug put zrenja i uenja. Mnogi naunici se bave prouavanjem uenja i pamenja, oni nam najee nude mnogobrojne savjete kako na jedan to pristupaniji nain da usvojimo odreene sadraje. Ja vrsto vjerujem da svako od nas ima svoj nain, takoer vjerujem da prema tipu linosti ovisi i njegovo usvajanje znanja, neko najbolje vizuelno pamti, neko drugi pak sluanjem, ali o tome emo imati vie govora u radu koji je pred vama.

kola je zasluna za uspjeh ili neuspjeh naeg uenja, stoga treba organizirati atmosferu koja potie uenike da rado upijaju nova saznanja, te da ih mogu i praktino iskoristiti shodno situaciji u kojoj se nau. Bitno je napraviti uenje brzim, predvidljivim, vidljivim, lakim za upravljanje, personaliziranim i potpuno relevantnim. Uenje je uspjena aktivnost, a otkrivanje neeg novog treba bit razonoda, a ne muka.

UENJE-DEFINIRANJE POJMA

Uenje je predmet prouavanja brojnih znanstvenih disciplina, pedagogije, a ponajvie psihologije i to psihologije uenja. U poimanju uenja trebamo imati na umu i njegovu neraskidivu vezu sa pojmovima kao to su pamenje, miljenje, zaboravljanje, te i motivacija. Ono je jedan proces prije svega, koji se oituje, u kojem se podrazumjevaju sticanje znanja, nekih vjetina, ili navika. Moemo slobodno rei i da je uenje proces, i to sloeni proces u kojem se formira linost, te donosi relativno trajne promjene ponaanja steene iskustvom, to znai da nam uenje daje uvijek neto novo, to mi pridruujemo ve postojeem iskustvu koje imamo. Znai uenje je sloen, permanentni proces prisutan u svim razdobljima naeg ivota.

Postoje mnoge definicije uenja, a mi emo pomenuti samo neke od njih. Prema Radonjiu Uenje je trajna ili relativno trajna i relativno specifina promjena individue koja se pod odreenim uslovima moe manifestirati u njenom ponaanju, a koja je rezultat prethodne aktivnosti individue. Furlan definira uenje kao ovladavanje dostignuima prethodnih generacija, dakle usvajanje generacijskih iskustava. Linchart odreuje uenje kao aktivnost kojom organizam mijenja svoje ponaanje pod utjecajem vanjskih uslova, ali i rezultata vlastitih aktivnosti kako bi se uklonilo stanje poetne neizvjesnosti.

Na Furlanovu definiciju moemo gledati kao na pedagoku, dvije preostale bi se mogle svrstati u psiholoke definicije. Psiholozi stavljaju akcenat na proces uenja, a pedagozi na rezultate uenja. Meutim uenje je viedimenzionalni problem, filozofski, bioloki, socioloki, psiholoki, pedagoki, medicinski, te ga nije mogue svoditi na pojedine procese i aktivnosti. Postoje dvije glavne svrhe uenja: Razvijanje psihikih potencijala u ljudi, uenjem se razvijamo u ljudsko bie. Osposobljavanje za ivot, moramo nauiti kako neto raditi.

VRSTE UENJA

Mnogi su se istraivai i autori bavili razliitim problemima iz oblasti uenja, skoro u svakom udbeniku psihologije i pedagogije pominju se vrste uenja, i navode se eksperimetni koji su donjeli revoluciju u ovoj oblasti. Postoje jednostavni i sloeni oblici uenja, u jednostavne oblike spadaju uenje uvjetovanjem i mehaniko uenje, sloeni oblici uenja su uenje putem pokuaja i pogreki, uenje uvianjem, uenje po modelu, motorno uenje, verbalno uenje. Pokuat u vam sada na jedan jasan nain da dam uvid u sve ove vrste uenja Klasino uslovljavanje je najjednostavnija vrsta uenja. To je uenje na osnovu asocijacije, uenik je pasivan i ne ini nita osim prostorne reakcije na podraaje i tu reakciju i ui. Ovu vrstu uenja je posebno izuavao Ivan Pavlov, on je bio pionir biheviorizma. Na istraivanjima sa psima utvrdio je proces formiranja tzv. uvjetnog refleksa. Svaki refleks ukljuuje podraaj i odgovor. Svaki uvjetni refleks je nauen na bazi prethodno postojeeg refleksa ili tzv. bezuvjetnog refleksa. U Pavlovljevim eksperimentima sa psima, bezuvjetni refleks je bila proizvodnja sline kao reakcija na podraaj hrane. Dakle, pas je gladan i kada vidi lijepi odrezak curi mu pljuvaka.

Na bazi toga bezuvjetnog refleksa Pavlov je uio pse novi, uvjetni refleks, koji prethodno nisu znali. U tom novom refleksu ista reakcija, kao na primjer pljuvaka, je izazvana nekim drugim podraajem, a ne hranom. Tako su na primjer psi nauili isputati pljuvaku na zvuni podraaj zvonca. Da bi to postigao, Pavlov je trebao prvo prezentirati neko vrijeme zvonce i hranu zajedno. Nakon toga su psi nauili reagirati samo na zvonce kao da im je prezentirana hrana i to je bio uvjetni refleks. Da bi ta procedura bila uspjena, bilo je potrebno prezentirati prvo zvonce i onda hranu, a nikako obrnuto. Simultana prezentacija isto nije bila efikasna za formiranje uvjetnog refleksa. Slikovito prikazan eksperiment moemo vidjeti na slici broj 1. Mnogi odgovori ili reakcije kod beba mogu se razviti na ovaj nain.

Mehanikim uenjem se koriste i ljudi i ivotinje, to je forma uenja uslovljavanjem, i ovo je jednostavni oblik uenja, dva sadraja se pojavljuju zajedno ili u istom vremenskom slijedu. Ovdje nema uroenog naina reagovanja. Mehaniko uenje je primjerice uenje tablice mnoenja ili odreene pjesmice u koli. Vanu ulogu u ovom uenju ima ponavljanje. Uenje putem pokuaja i pogreke ili operativno uslovljavanje, ide korak po korak. Edward Thorndike je istraiva i psiholog koji se bavio istraivanjem ove vrste uenja. Thorndajk je izveo eksperiment sa makom koja je bila gladna i zatvorena u kavezu, iz kaveza je mogla izai doticanjem reze na vratima, vani ju je ekala nagrada, mali komad mesa. Maka je pokuavala izai, i u jednom momentu dotakla je rezu, i nala se vani. Nakon to je pojela meso vraena je u kavez, iako je jo uvijek bila gladna. Postupak se ponavljao, i ona je i dalje sluajno otvarala rezu na vratima. U poetku je grijeila, ali kako je vrijeme odmicalo, sve manje. Maka je rezu ponavljala radnju jer je bila gonjena potrebom za mesom. Obavljala je korak po korak sve radnje uspjeno da bi dola do nagrade. Tokom ovog uenja organizam je aktivan, te moe uticati na ishod uenja, stoga je ovo uenje sloeno. Organizam reaguje da bi zadovoljio nastalu potrebu, ne zato to je gonjen razumom, a pozitivne posljedice koje slijede zadravaju ponaanje. Organizam bre ui ako je vea vjerovatnoa da e zadovoljiti potrebu i biti nagraeni za obavljenu radnju, te pozitivan ili taan odgovor, ostale radnje koje ne donesu zadovoljenje bivaju eleminisane. Ovom vrstom uenja ui se mnogo, jo od malih nogu odrasli nas nagrauju kada odreene stavri ispravno uradimo, te poslije i kada odrastemo primjerice ako smo dobar radnik dobijemo neku vrsti stimulacije od naeg nadreenog, ljudi generalno vole nagrade i one su im dobar stimulans za uenje.

Uenje po modelu je socijalno uenje, veoma bitno, i o kojem se jako mnogo govori. Ovo uenje je nije vezano za lino isprobljavanje, ono nastaje interakcijom izmeu pojedinca i okoline, i modificira se ovisno od reagovanja okoline. Ovo uenje je razvio psiholog Albert Bandura. Uenje po modelu je se moe definirati kao posebna organizacija izvjesnih kognitivnih, motornih i motivacionih procesa, u kojima je najspecifinije to to se oni odnose na ponaanje druge osobe, koje se u nekoj kasnijoj prilici podraavaju. U ovom uenju jedna osoba je model, tj. uitelj, a ona koja ui je uenik.

. Uenje po modelu se odvija brzo, a model esto nije ni svijestan da njegovo ponaanje slui kao uzor za druge. Modeli oblikuju ponaanje i osobine djece, ali i starijih. Modeli mogu prenositi pozitivno ili negativno ponaanje, ovi drugi izazivaju glavobolje svima. Te ih na sve mogue naine elimo otkloniti, ali naalost to je nemogue. Jedan od naina uenja po modelu je imitacija, i oituje se u preuzimanju ili oponaanju spolja vidljivih ponaanja. Najbolji i svima pristupaan primjer imitacije je da dijete najee imitira ponaanje svojih roditelja, stoga nerijetko vidimo djeaka kako olovku koristi kao cigaretu, zato to vjerovatno neko od roditelja konzumira cigarete, ili pak djevojicu sa cijelim setom za minkanje i tiklama na nogama. Sa druge strane kada se uenik poistovjeuje sa unutranjim biem modela, tada govorimo o identifikaciji.

Uenje uvianjem je uenje kojim otkrivamo nove veze i odnose, koje postoje meu pojavama, vrimo organiziranje i rekonstrukciju odnosa da bi razumjeli odreene sadraje i na taj nain uimo. Ovo uenje se odvija uz pomo procesa miljenja i rjeavanja problema. kod ovog tipa uenja postojea saznanja nisu dovoljna, te je potrebno izgraditi nova sredstva kako bi se rijeio problem. Neke od osnovnih karakteristika uenja uvianjem su: rjeenje problema dolazi odjednom, jednom naueno trajno se pohranjuje, znanje koje steknemo na ovaj nain je primjenjivo i korisno,ovo uenje je praeno intezivnim razmiljanjem i traganjem, nikako pogaanjem. Uenje uvianjem je uistino takvo da njim razvijamo svoj mozak, te stvaramo nove veze meu neuronima, sto znai da je ono itekako korisno.

Verbalno uenje je uenje svega onoga to je napisano, kao to su rijei i brojevi, ovi sadraji ue se uvianjem ili napamet. Zamislimo da uimo za jedan bitan ispit, vjerovatno svi ponavljamo odreeni tekst dok god ga ne savladamo u potpunosti, ako je gradivo koje usvajamo smisleno nae uenje ide jednostavnijim i brim tokom. Ono to je na poetku ili na kraju teksta lake uimo, srednji dio je u fazi procesiranja. Motorno uenje je uenje pokreta vjetina i navika, motornim uenjem mnogobrojni pokreti objedinjuju se u jedinstven sistem pokreta, koji idu jedan iza drugoh bez zastoja. Ukoliko neku radnju konstantno ponavljamo dolazi do njene automatizacije, bez uea svijesti. Za primjer moemo navesti vonju automobila.

MILJENJE

Miljenje i uenje su dva neodvojiva pojma, to znai da pomenom rjei uenje, mi pomislimo i na miljenje, um, razmiljnanje. Pod miljenjem podrazumjevamo da je to proces simbolikih posredovanja koje je mogue radi dosjeanja prolih dogaaja i uz pomo njihovog preoblikovanja na osnovu ega se predviaju budui dogaaji i zbivanja, rjeavaju problemi i planiraju akcije. Miljenje je proces kojim se otkrivaju veze i odnosi izmeu razliitih pojava, a na osnovu toga predviaju posljedice. Miljenje je traganje za rjeenjem, a tom prilikom tok misli je usmjeren i bitni podaci se povezuju. Sutina miljenja je: uvianje veza, koritenje simbola, usmjerenost na rjeavanje problema.

MOTIVACIJA

Motivacija je sve ono to potie na aktivnost, to tu aktivnost usmjeruje i to joj odreuje intenzitet i trajanje. Motivacija je bitna za uenje i za bilo koji drugi rad. Motivi su pokretai nae aktivnosti, stoga ako imamo u planu da neto nauimo, moramo biti motivirani. Motivi mogu biti: emocije, interesi, stavovi, nagoni. Oni se nalaza na poetku jednog procesa, koji pored pokretanja obuhvata usmjeravanje i regulisanje naina nae aktivnosi na putu do cilja. Taj proces se zove motivacija.

Nije lako utvrditi kada su se pojavile prve ideje o pamenju, meutim prvi zakljuci se prepisuju drevnim Grcima, 600. godina prije nove ere. Oni su prvi razvili nauni nain miljenja i terminologiju koja je pomogla razvoju ovog pojma. Zamislimo da nam na mozak ne omoguava proces pamenja, barem ne ovako savren kakav je trenutano i ve od postanka prvog ovjeka. Nae cijelokupno postojanje bilo bi onemogueno, pamenje nas ini onim to smo, ono od nas stvara individue, o njegovom ogromnom znaaju za ovjeka ne trebamo ni govoriti, ali oduvjek nas je interesovalo kako ono funkcionie, te zato neto pamtimo sa takvom lakoom, a sa druge strane neto zaboravimo veoma brzo, ili nam je ak jako teko da odreene injenice pohranimo u svojoj glavi. Pamenje je uistinu jedan magian proces. Pretpostavlja se da se pamenje nalazi u cerebrumu, velikoj oblasti koja prekriva povrinu kore velikog mozga.

S obzirom da je tema ovog rada uenje, ne moemo a da ne pomenemo proces pamenja, koji je u uskoj vezi sa uenjem, smatra se da su uenje i pamenje jedan isti proces, iji je poetak pamenje, a kraj uenje, a nekada obrnuto. Pamenje je opa sposobnost zadravanja ranije doivljenih sadraja, koja se oituje u njihovoj reprodukciji, utedi ili prepoznavanju. Pamenje je veoma sloen psihiki proces koji znai mentalnu aktivnost, ali i sposobnost usvajanja i zadravanja doivljenih sadraja, te koritenje tih sadraja u smislu reprodukcije i prepoznavanja. Pamenje nije nikako statian proces.Postavlja se pitanje kako pamtimo sadraje, kako pamtimo odreene informacije? Da bi neka informacija bila zapamena mora ostaviti engram ili trag. Tim tragom se naa modana kora mijenja, gdje stupa na scenu neurotransmiter koji igra ogromnu ulogu u uenju i pamenju. Informacije koje dou do nas prolaze kroz tri faze.

Prva faza je faza prijema ili faza senzornog pamenja. U toj fazi informacije dospjevaju do senzornih centara, ali se zadravaju veoma kratko do dvije sekunde, tek da se registruju. Podsjeaju na bljesak u moru informacija, te samo neke bitne ostaju, a druge nevane otpadaju. Panja u ovoj fazi igra znaajnu ulogu, jer registruje samo ono to nam je znaajno. Kratkorono pamenje ili radna memorija spada u drugu fazu gdje se obrauju informacije koje su selektovane u prethodnoj fazi i koje su nastavile put do ove faze. Ono je ogranienog kapaciteta, jer informacije stalno pristiu, da bi uao novi sadraj stari mora izai. U ovoj fazi pamenja se odvijaju i operacije koje se jo zovu i kontrolni procesi. To je mentalna obrada informacija koja se sastoji od utiskivanja informacija, ponavljanja, kodiranja odnoso obrada koja znai mijenjanje informacija u onaj oblik koji se lako moe pohraniti, a kasnije i lako pronai.Da bi se informacije iz kratkoronog pamenja prebacile u dugorono, vano je da podaci budu to prije upotrebljeni, a to se postie time da se informacije verbalno oblikuju, zapiu, ponavljaju. Dugorono pamenje je trajno zadravanje retencija. Ono mora biti dobro organizirano, ali je i neogranieno. Ako svoje informacije dobro organiziramo i pohranimo, nee nam biti problem nai ih. Naroito emo se bolje prisjetiti ako su nae informacije pohranjene dvostrukim tragovima, to znai i kao vizuelne i kao auditivne. Verbalni tragovi se bre gube jer su apstraktni. U dugoronom pamenju veliku ulogu igra logika povezanost usvojenih podataka. Takoer je lake zadrati povezane nizove podataka, nego ako su ti podaci razbacani.

VRSTE PAMENJA

Ne postoji univerzalno pamenje, postoji vie njegovih vrsta. Vrste pamenja su: hotimino, nehotino, motorno, mentalno. Hotimino pamenje je namjerno pamenje, zahtjeva napor, pun angaman mentalne aktivnosti i panju. Ulaemo psihiki napor da bi ga zapamtili, to je primjerice kolsko gradivo. Nehotino pamenje se zove jo i nenamjerno, ono je automatsko, te ne zahtjeva na trud, niti neki napor. Ono se deava sluajno i spontano. Bez nae namjere upamtimo ono to ujemo i vidimo npr. tekst pijesme sa radija. Ovo pamenje je odreeno prostorom i vremenom. Motorno pamenje je sticanje vjetina i navika, sticanje motornih radnji i koordiranje pokreta, te se odnosi na pamenje motorikih pokreta koji nam omoguavaju bru, te laku komunikaciju sa okolinom. U ove aktivnosti spada vonja, pisanje, ivanje i sl. Mentalno pamenje je pamenje intelektualnih sadraja, misli, tekstova. Ono obuhvaa i mehaniko pamenje, ono bez razmiljanja. Ali i logiko pamenje sa visokim stepenom misaonih procesa i razumjevanjem, te povezivanjem sadraja.

MNEMOTEHNIKE

Grci su oboavali memoriju, te su jednoj od svojih boginja dali ime Mnemosina, te je iz njenog imena proistekla rije koja se i danas koristi Mnemotehnike. Mnemotehnike su u pogotovo posljednjih godina postali jedan veoma popularan pojam, te se mnogima probudio interes za njega. Mnemotehnike uveliko mogu olakati uenje i pamenje. U sluaju da memorijske tehnike i principe koristimo na pravi nain naa e se memorija nevjerovatno poboljati, a isto tako i kreativnost. Te e se kompletno mentalno funkcionisanje ubrzati. Mnemotehnika je tehnika koja omoguava da se uz pomo povezivanja slika ili rijei odreena informacija zapamti, one su mentalne asocijacije. Znai ako elite da zapamtite neto sve to bi trebalo je da asocirate, tj. da poveete sa nekim poznatim ili stalnim pojmom koji e potai vau imaginaciju.

Osnovna naela na kojima poivaju mnemotehnike su: asocijacija - povezivanje imaginacija - predoavanje lokacija- mjesto Da bi uspjeno koristili mnemotehnike, trebamo da saznamo i shvatimo ta su to memorijski principi, te da ih potom unesemo u svoju svijest. U memorijske principe spadaju: Sinestezija je mijeanje ula, trebamo razviti pojaanu osjetljivost svih svojih ula te na taj nain da poboljati svoje prisjeanje. Naa ula koja trebamo vjebati su: vid, sluh, miris, ukus, dodir, kinestezija(svjesnost svog tijela u prostoru). Kretanje daje ogroman opseg naem mozgu i pamenju.U sluaju kretanja dajemo naem mozgu utisak trodimenzionalnosti. Asocijacije su tu da kada god neto zapamtite trebamo povezati sa neim to je usko vezano za na mentalni sklop. Humor je takoer veoma bitan za memoriju, lake pamtimo injenice koje su duhovite. Mata je pokreta memorije, to vie koristimo matu bolje pamtimo injenice. Brojevi daju specifinost i efikasnost principu poretka i logike. Simbolizam. Ako odreenim dosadnim pojmovima damo neke zanimljive simbole, poveat emo vjerovatnou prisjeanja. Multikolornost. Kad god je mogue trebamo koristiti cijeli spektar duginih boja da obojimo svoje ideje, te ih uinimo primamljivijim za nae pamenje. Princip poretka se odnosi na sortiranje po kategorijama i hijerarhiji, to takoer olakava proces pamenja. Pozitivne mentalne slike su lake za pamenje, jer mozak eli da im se vrati. Preuveliavanje. Sve svoje mentalne slike trebamo poveati ili smanjiti, te ih uiniti lakim za pamenje.

Svi radimo na tome da sebi olakamo puteve pamenja i uenja, a danas za to postoji mnogo savjeta i prirunika. Postoji mnogo mnemotehnika, te je veoma poeljno znati, samo trebamo odabrati one koje nama najbolje odgovaraju, te svome mozgu pruiti poticaje kakve i zasluuje, bogate i matovite. Mnemotehnike koje se najee koriste su: lanani sistem pamenja, sistem pamenja broj-oblik, sistem broj-rima, sistem rimske sobe, alfabetski sistem pamenja, vrhunski sistem pamenja, postoje sistemi za pamenje karata, datuma, sastanaka, telefonskih brojeva, bitnih dogaaja u historiji, sistemi za uenje stranih jezika, te mape uma koje su jedne od najpoznatijih tehnika uenja i pamenja stoga e o njima i biti malo vie rijei.

MAPE UMA
NAJSLOENIJI MEMORIJSKI PRINCIPI

Mape uma su mono grafiko sredstvo koje osigurava univerzalni klju za oslobaanje potencijala mozga. Mapa uma moe biti upotrijebljena u svakom aspektu ivota u kome e poboljano uenje i jasnije razmiljanje poveati ovjekov uinak. Mapa uma posjeduje etiri osnovne karakteristike: predmet panje je kristaliziran u centralnoj slici, glavne teme predmeta se granaju iz centralne slike, grane sadre kljuni lik ili kljunu rije otisnutu na pridruenoj liniji. Teme od manjeg znaaja se takoer predstavljaju kao grane povezane sa granama vieg nivoa. grane formiraju povezanu vorinu strukturu.

Da bi svorili mapu uma potrebo je da koristimo slijedee korake: Poeti u sredini papira sa nekim crteom, matovito, krativno. Crtati svugdje po mapi gdje ima smisla, slike stimuliu mozak i bolje pamenje Rijei na mapi uma trebamo pisati velkim tampanim slovima Rijei trebaju da budu napisane iznad linije, a svaka linija treba da bude povezana sa svim ostalim linijama. Svaka rije bi trebala da ima svoju jedinicu, tj. rijei trebaju da budu na jednoj liniji, svaka na svojoj. Bitno je koristite razne boje na mapi uma. Mapa treba biti kreativna bez mnogo razmiljanja gdje e koji pojam biti, jer mapa uistinu i jeste nae kreativno vienje odreenih pojmova, ili lekcije. Trebamo biti to matovitiji kao to je i autor slike tj. mape uma iznad. Pri izradi mape uma bitno je sjetiti se svega to nam je povezano sa temom, svega to nam na mozak nudi i jednostavno poeti sa radom. Mape uma su postale veoma popularne tehnike, te su ih svi ocjenili veoma uspjenim nainom da se ui i pamti na jedan zabavan i kvalitetan nain.

MOZAK

Kada govorimo o uenju, miljenju, pouavanju moramo pomenuti i jedan arobni organ koji nam sve to omoguava, a zove se mozak. Mozak je najsloeniji organ i najvii centar, on je komandni centar za milione razliitih linosti i ponaanja. On je arobnjak koji je izumio vatru i odveo ovjeka na mjesec. On je i na um i nae tijelo. Smjeten je u lobanjskoj kosti i njegova prosjena teina je 1400. grama, u njemu je neurona od ukupno 40. milijardi. On je centar naih osjeanja, elja, misli, pamenja, motiva. Svaka od nae dvije polovine mozga, koje su povezane sa sloenom mreom divnih nervnih vlakana, je dominantna pri izvravanju razliitih vrsta nervnih aktivnosti. Veliki broj ljudi koristi lijevi korteks za logiku, rijeima, listama, brojevima, linearnou, analizom, takozvanim akademskim aktivnostima. Desni korteks boravi u stanju odmaranja, spreman da uskoi i pomogne ukolko zatreba. On se preteno bavi ritmom, imaginacijom, bojama, dnevnim sanjarenjem, prostornim poimanjem, trodimenzionalnosti.

Najee smatramo da veliki umovi koriste preteno lijevi korteks, meutim istraivanjima se dolo do veoma interesantih injenica. Primjerice Antajn je padao iz Francuskog, a njegove omiljene aktivnosti bile su, sviranje violine, umjetnost, jedrenje, matanje. On je veinu svojih dostignua pripisao matanju. Veina velikih umjetnika i naunika su koristil cijeli mozak, njegove obje strane, i upravo su iz tog razloga i postizali sve te brilijantne rezultate.

Leonarda Da Vinija esto pominju kada govore o ljudima koji koriste obje modane hemisfere, te na taj nain postiu vrhunska dostignua. U svoje vrijeme vaio je za ovjeka koji posjeduje znanja u oblastima kao to su: slikarstvo, vajarstvo, fiziologija, arhitektura, mehanika, anatomija, fizika, inovatorstvo, metereologija, geologija, mainsvo, aeronautika. Svirao je, komponovao, pisao balade, crtao je trodimenzionalne eme, te su neki njegovi crtei podsjeali na dananje moderne arhitektonske projekte. On je volio kombinovati svoja znanja, zbog toga je i ostao zabiljeen kao jedan od najveih umova ikad. Trebamo zapamtiti da ako je neko talentiran u samo jednoj oblasti, to ne znai da u drugima ne moe biti, te druge funkcije na neki nain spavaju, te je bitno da znamo da uz dovoljno vjebe moemo razviti bilo koje podruje naeg mozga. Zaista njema summnje da je na mozak sposoban za beskrajno sloenije zadatke nego to mislimo, te sa njim moemo ostvariti mnogo bolje rezultate nego to mislimo.

EKSPERIMENT PROF.ROZENCVAJGA

Profesor Mark Rozencvajg, kalifornijski psiholog i neuropsihijatar, proveo je mnogo godina u prouavanju elije mozga, njenog kapaciteta i sposobnosti skladitenja informacija. Godine 1974. zakljuio je da ukoliko svake sekunde unesemo deset jedinica informacija, u bilo koji ljudski mozak, tokom cijelog ivota taj mozak bi vjerovatno bio manje od pola pun. Naroito je podvukao da problem pamenja nemaju nikakve veze sa ograniavanjima mozga, ve sa nainom na koji upravljamo njegovim oiglednim bezgraninim kapacitetom.

EKSPERIMENT PROFESORA PENFILDA

Profesor Penfild je doao do svojih otkria u vezi sa sposobnostima ljudskog mozga sasvim sluajno. Siunim elektrodama stimulisao je pojedine regije mozga sa ciljem da pronae modane oblasti koje su odgovorne za izazivanje epileptikih napada pacijenata.

Na svoje zaprepaenje pri stimulisanju pojedinih elija mozga doao je do injenice da njegovi pacijenti odjednom postaju sposobni da se savreno prisjete svojih iskustava iz prolosti. Pacijenti su naroito naglaavali da to nije samo prisjeanje, ve ponovno stvarno proivljavanje cjelokupnog iskustva koje ukljuuje mirise, zvukove, boje, ukuse, osjeaje i osjeaje kretanja. Iskustva koja su izbila na povrinu sjeanja bila su u opsegu od nedavnih, pa sve do onih koji su se dogodili etrdeset godina unazad. Penfild navodi da se u svakoj modanoj eliji, ili grupi elija nalazi skrivenosavreno sjeanje na svaki dogaaj iz prolosti, i ako pronaemo pravi stimulans pred nama e se odigrati svi ti dogaaji, poput filma.

Prevod- Mora uiti za test, glupko!-Ne moe samo staviti memory stick u svoje uho!

USPJENO UENJE

Historijski gledajui, kole su prije svega intelektualno orijentisane, cilj im je bio uvjebati kognitivni um, a najei oblik bio im je predavanje. Meutim, u jednom trenutku, pretpostavljam da je to bilo ranih sedamdesetih godina, pokrenuta su mnoga istraivanja koja su u mnogome promjenila uenje i pouavanje. U kolsko predavanje i uenje ukljuena je muzika, humor, gluma, igre, kooperativno uenje, zagonetke. Na ovaj nain uenje se uinilo brzim, zabavnim i uinkovitim, te se mozak poeo koristiti u svim svojim aspektima, i desna i lijeva strana.

Svi smo mi svjesni injenice da kolsko uenje nije nimalo jednostavan proces Mnogo nam se puta svima desilo da jednostavno vie ne moemo podnjeti konstantno bombardovanje informacijama koje nas uope i ne interesuju. Sa druge strane stalno nas savjetuju kako moemo na najbezbolniji nain uit. Pri samoj pomisli na neki debeli, dosadni i teki ubenik postajemo nervozni, sama pomisao nas obeshrabruje, a isto tako i nae uenike. Jo ako se u obzir uzme i injenica da e nam znanje iz te knjige provjeravati i testirati, stvara jo veu neugodu. Ove nam injenice mogu umanjiti funkciju mozga, te nerijetko doivimo blokadu, i nesposobni smo da zadovoljimo kriterij potreban za odreeno testiranje. Prestanimo dijete uiti injenicama o raznoraznim nevanim pojavama, najprije ga trebamo nauiti o injenicama o njemu samom, o tome kako da ui, razmilja, pamti, prisjea se, nastupa, rjeava probleme. Upoznavanjem samoga sebe, te procesa koji se odvijaju u nama samima, uimo i o tome koji je nain uenja nama najpristupaniji, najinteresantniji, najlaki.

Svako od nas ima svoj stil, stil oblaenja, pisanja, govora, pa tako i uenja. U prvom planu je psihofiziki razvoj uenika, s uzrastom zahtjevi za ososobljavanjem djeteta postaju sve vei, nakon zavretka pojedinih ciklusa obrazovanja uenici trebaju biti sposobni za samoedukaciju.

Smatram da kola igra najznaajniju ulogu u procesu uenja, svi mi koji pouavamo uenike trebamo biti svijesni da oni na osnovu onoga kako im mi neto prikaemo to i ue. Ako se nae predavake sposobnosti svode na frontalni oblik rada u jednoj uionici bez imalo topline i ugode, ne moemo smatrati da smo kvalitetno obavili svoj posao kao predava. Ueniku trebamo pruati pozitivne poticaje, te trebamo shvatiti njegove potrebe i sklonosti. Tradicionalna nastava i uionica ve odavno pripadaju prolosti i to trebamo da imamo na umu, ponudimo kvalitetnu nastavu sa kvalitetnim pokretaima uenja. Nije smisao u tome da nae uenike jednostavno napunimo raznim injenicama, smisao je u tome da ih otvorimo prema uenju, cilj je imati interakciju, vrstu nastave i uenja u kojoj i oni uestvuju.

Cilj nastave je uenje. Uenje ne iskljuuje nastavnika negu mu mijenja ulogu u procesu pouavanja i uenja. Uenici se zantno razlikuju u sposobnostima uenja, da bi na pravi nain usvojili gradivo, mi te razlike moramo potovati. Da bi kolu uinili poticajnijim mjestom za uenje trebamo se voditi slijedeim koracima. Sredina u kojoj nai uenici borave treba da bude ugodna, topla, poticajna. Uionica bi trebala izgledati kao dnevni boravak. Trebamo znati da motiviramo nae uenike, moramo pokuati otkloniti sve prepreke na koje nailazi na uenik prilikom uenja. Topla i pozitivna interakcija sa uenikom, potpora, suradnja, stalna komunikacija, korisno savjetovanje. Uzeti u obzir da je svaki uenik individua za sebe, stoga njemu treba i drugaiji pristup u uenju i poduavanju, te shodno tome trebamo i prilagoditi nae programe uenja. Uenicima nudimo da sami donose odluke, na taj nain razvijamo odgovornost. Djeci trebamo pruati pozitivnu sugestiju. Emocije su veoma bitne, te jedan od naina da nam se ukljui dugotrajno pamenje. Stvorimo atmosferu za uenje, uestvuju svi.

Nastava treba biti tako organizirana da sistematski i organizirano djeluje na uenika, te razvija njegove sposobnosti, sticanje znanja, formiranje navika koji su u skladu sa savremenim znanstvenim saznanjima i tekovinama nae civilizacije. Trebamo osposobiti uenika za samostalno uenje, nastavni rad treba biti proet sadrajima koji ga osposobljavaju za samostalnost u traenju novih saznanja, te za prilagoavanje ivotu i svemu onome to ivot donosi.

SURADNIKO UENJE

Meu djecom, mladima, ali i onim starijima veoma je prihvatljivo, a moemo ak rei i omiljeno suradniko uenje. U toj vrsti uenja gdje uestvuje vie osoba, uspostavlja se dobar kontakt i svi ue od svakoga. Predavaki oblik nastave sprijeava interakciju izmeu uenika i suradnju, upravo iz tog razloga mnogi uenici postaju zatvoreni te nerado dijele svoje ideje i ono to su nauili sa drugima. Protok i razmjena ideja i misli treba biti konstatnta u svakom razredu, sve nam ovo stvara nove prilike za uenje. Suradniko uenje, kao i sve nove vrste uenja pruaju djeci i mladima neke sasvim nove perspektive kao to su neke od slijedeih injenica koje u vam prikazati.

Uenike uimo zajednitvu, na taj nain skupa, rade misle, planiraju, smiljaju strategije, i to je najvanije konstatno ue. Mnogo je interesantnije i zabavnije uiti zajedno sa drugima. Oputeno i neformalno ozraje stvara poticajniju atmosferu za sticanje novih znanja. Suradnikim uenjem uenici grade bolje meusobne odnose, te osjeaj pripadnosti. U manjim grupama uenici imaju veu slobodu za izraavanjem vlastitih ideja, te su potaknuti da aktivno sudjeluju u radu. Potiemo djecu da kritiki razmiljamo i rijeavaju probleme. Na taj nain iskljuujemo stereotipe, i zamisli koje nas ograniavaju. Djeca postaju kreativnija. Odmor od rutine. Grupni oblik rada smanjuje stres u uionici.

Nastavnici, uitelji i svi oni koji prenose svoja znanja na druge ne trebaju bjeati od novih naina uenja, a posebno bi trebali cijeniti grupni rad, jer on daje priliku uenicima da naue mnogo vie.

STVORIMO U KOLAMA SREDINU ZA

UENJE KOJA DAJE PODSTICAJ

Sve ono to je naueno o mozgu u posljednjih dvadeset godina upuuje na to da je u uionicama potrebno vie poticaja, vie promjena, vie pokreta i vie perspektiva u uionicama. Ve smo mnogo puta rekli da klasina uionica treba da pripadne prolosti. Stvoriti za uenje poticajnu sredinu je primarno ako uistinu kanimo da nai uenici i naue to to trebaju. U najboljem sluaju, pogodna sredina za uenje potie pozitivan odnos izmeu uenika i nastavnog predmeta, stvara dobar odnos izmeu nastavnika i uenika, potie na razmiljanje, kreativnost i znatielju, potom takva sredina moe i potaknuti izgradnju samopotovanja, samopuzdanja, doprinjeti uenikovoj odgovornosti, te od uionice pravi ugodno mjesto za boravak.

Uionica treba da odraava linost predavaa, predmet koji on predaje, i ciljeve koje eli da postigne. Naravno uionica zavisi od predmeta koji se u njoj izuava, potom od starosne dobi polaznika, ove injenice moramo uzeti u obzir, te uz malo volje i sredstava moemo stvoriti divnu uionicu punu poticaja za mozak naih polaznika. S obzirom na mnogobrojna istraivanja sprovedena u cilju istraivanja ljudskog mozga, saznali smo tako mnogo o naem mentalnom razvoju, i o nainima kako ga uiniti bogatijim, prostor u kojem boravimo igra vanu ulogu. Uionica treba da bude svijetla, izraajna, korisna i prije svega humana. Ona treba buditi inovativnost, emocije, pozitivna osjeanja, te nam davati neke povratne informacije. Poeljno je da se uinoca i njen izgled ee mijenjaju, panoi, raspored sjedenja, namjetaj, boje.

Temperatura prostorije u sredini koja je planirana za uenje i pouavanje temparatura igra kljunu ulogu. Temperatura izmeu 20 i 22 stepena je idealna za veinu uenika. Boja uionice je izuzetno vana, kako izgleda, da li je obojena bojom koja podstie optimalnu radnu sredinu. Trebamo voditi rauna ne samo o boji zidova ve i panoa, namjetaja i sl. Vizualni poticaji u vidu slika, panoa trebaju se nalaziti na bonim zidovima. Plakati su tu da djeluju na nesvjesnoj razini. Panoi sa pozitivnim tvrdnjama trebaju da se nalaze u uionici, tvrdnje kao: Ja sam bistar i sposoban uenik, ili Uenje je zabavno lako i kreativno. Rasvjeta, prirodno svijetlo je u svakom sluaju bolje od neonskog. Raspored u prostoriji treba biti maximalno udobni i fleksibilni. Idealno je da uionica bude prostrana, ali to naalost nije u naoj moi. Sjedenje je takoer bitan imbenik uenja u uionici. Trebamo dati mogunost uenicima da sami biraju mjesta, te da imaju priliku sjediti u svim djelovima uionice. Uenici vole muziku, te ona moe poboljati atmosferu u uionici.

UENJE S OBZIROM NA VIESTRUKE INTELIGENCIJE

Ve smo govorili o tome da svako od nas ima odreene potrebe shodne vrsti inteligencije koju posjeduje, smatram da e uenik bolje da ui ako je to gradivo koje treba da savlada prilagoeno njegovom nainu uenja. Sada u vam da nabrojim sedam vrsta inteligencije, te uz obrazloenje svake, navest u aktivnosti koje nastavnici mogu da obrauju sa uenicima s obzirom na njihov tip inteligencije. O inteligenciji se uvijek mnogo govorilo i raspravljalo, mnogi istraivai i teoretiari nisu saglasni sa ovim brojem od sedam vrsta inteligencije, smatraju da ih ima mnogo, mnogo vie. Ja sam se ovaj put opredjelila za klasinih sedam Jer smatram da ih je u ovoj vrsti rada najjednostavnije objasniti. Inteligencija je najvanija ljudska mentalna sposobnost, te dolazi do izraaja u svim ljudskim aktivnostima, a posebno u onima u kojim rijeavamo probleme i kroz koje stiemo nova znanja i vjetine. Mnogi mijeaju inteligenciju sa uenjem, znanjem, obrazovanjem, meutim inteligencija je neto posve drugo. Inteligencija je sposobnost snalaenja u novim i nepoznatim situacijama ili sposobnost prilagoavanja u novim i nepoznatim situacijama, sposobnost da se naui novo, sposobnost prepoznavanja i rjeavanja problema, ona je i svrsishodno ponaanje u odreenim situacijama.

Godine 1921. godine etrnaest glasovitih psihologa su zamoljeni da iznesu svoje poglede na inteligenciju, ta je ona ustvari. Njihovi odgovori su se razlikovali, ali su imali i neto zajedniko. Naime njihovi odgovori su se svodili na dvije injenice, inteligencija je sposobnost uenja na temelju iskustva i sposobnost prilagoavanja oklini. Sposobnost uenja na temelju iskustva znai da pametni ljudi mogu grijeiti i doista grijee. Pamenti su oni koji ne grijee, nego oni koji ue na grekama i ne ponavljaju ih. Prilagoavati se okolini znai da pametnadilazi dobre rezultate u ispitivanjima i dobre ocjene u koli. Ta se sposobnost odnosi na to kako se snalazite sa poslom, kako se slaete sa drugima i kako openito upravljate svojim ivotom.

Verbalno-lingvistike sposobnosti i aktivnosti To je inteligencija koju obiljeava sposobnost upotrebe rijei. Izlaganje, govor, igranje uloga, dijalog, debata, interaktivne igre, pisanje, grupni radovi, razredne rasprave. Intrapersonalne sposobnosti i aktivnosti To je inteligencija koju obiljeava razumijevanje vlastitih misli i osjeaja. U irem znaenju ona je bazirana na znanju o samom sebi i sposobnou djelovanja koje se bazira na tom znanju. To su aktivnosti neovisne prirode osmiljene da potaknu kreativnost i snanije sposobnosti miljenja. Ukljuujui komunikacijske procese, igre kreativnosti, igre jezika, razmiljanje o samome sebi, procese otkrivanja, itanje, sastavljanje testova, rjeavanje problema, osobno vrijednovanje i sastavljanje umnih mapa.Upotrijebite strategije samostalnog miljenja, matu, pisanje dnevnika, oputanje, samootkrivanje, vjebe usmeravanja i koncentracije, samovrijednovanje, metakogniciju, refleksiju i vrijeme odmora. Muziko-ritmike sposobnosti i aktivnosti U irem znaenju ona ukljuuje kapacitet percepcije, kreiranja i izraavanja muzikih formi.Sluite se igrama ritma, pljeskanjem dlana o dlan, stupanjem nogama, sastavljanjem i sviranje muzikih instrumenata, uenjem uz muziku, pjevanjem, muzikim nastupima. Matematiko-logike sposobnosti i aktivnosti Ona ukljuuje sposobnost efektivne upotrebe brojeva. Individualac s ovom vrstom inteligencije tendira uspostavljanju logikih odnosa, prijedloga i postavki. Moemo upotrijebiti kompjutere, aplikacije za pisanje, programe, predmete koje treba razvrstati, klasificiranje, sprave koje treba rastaviti ili popraviti, magnete, matematiku, itanje, rasprave, istraivanje, razotkrivanje misterija, probleme sa rijeima, probijanje ifri, domino, izleti u muzej, zagonetke, analiziranje informacija, nacrti, aktivnosti grupiranja i izraunavanja.

Prostorne sposobnosti i aktivnosti Sposobnost vizualne percepcije pojavnog svijeta ili promjenu vizualne percepcije Posluimo se mapama uma, to je jedna veoma uspjena tehnika uenja. Moemo takoer koristiti i vizualne pojmove, umjetnost, gradnja, projektovanje, arhitektura, mijenjanje mjesta, spajanje dijelova, sport, koarka, video, filmovi, kiparstvo, ctranje, slikanje itd. Inerpersonalne sposobnosti i aktivnosti Sposobnost dobre interakcije s drugim ljudima. U irem znaenju ona ukljuuje sposobnost percepcije stanja, intencija, motivacija i osjeaja drugih ljudi. Aktivnosti poput prijateljstva, natjecanje, interaktivne igre, timovi, rasprave jedan na jedan, pouavanje u razredu koje izvode sami uenici, grupni rad, saraivanje i empatija, igre sinergije tj. rjeavanje problema u timu je veoma vane su za stvaranje saradnje i igre u timu.Takoer ukljuuje i kooperativno uenje, simulacije, timove koji ue, igre pamenja, debate, igre sinergije. Tjelesno- kinestetike sposobnosti i aktivnosti Individualac koji ju posjeduje upotrebljava cijelo svoje tijelo kako bi izrazio svoje ideje i osjeaje ili upotrebljava svoje ruke za kreiranje stvari. Najbolje ui djelovanjem. Ova inteligencija zahtijeva fizike vjetine kao to su koordinacija, balans, snaga i brzina. Ovaj tip aktivnosti ukljuuje prie, pantomime, lutkarske aktivnosti, maioniarske trikove, plesove, skeeve, pjesme, igranje uloga.

ZAKONITOST UENJA I PAMENJA

Plato vjebe i uenja. Materijal koji ponemo uiti na poetku usvajamo znatno bre nego kasnije, tj. dalja ponavljanja donose nam relativno malen kvantum novog znanja. Tada smo u svom uenju dostigli plato ili nivo iza kojeg novo uenje ne donosi vidni napredak. Novo znanje suzbija staro. Pojava retroaktivne inhibicije. Izgleda da je kapacitet naeg pamenja ogranien, pa smjetanje novog materijala nuno zahtjeva izbacivanje jednog dijela starog pamenja. Naravno to se tako samo ini. Prenauen materijal due se pamti. Ako neki materijal koji smo tek nauili nastavimo i dalje uiti, on postaje prenauen. Prenauen materijal ostaje znatno bolje i due u sjeanju nego onaj tek naueni. Interes. Olakava koncentraciju panje, smanjuje osjeaj mentalnog napora i ini nas aktivnim za vrijeme procesa uenja. Pojava transfera. U sluaju pozitivnog transfera ranije znanje nam pomae u sticanju novog, a kod negativnog to nam oteava. Pozitivni transfer je kada u novoj situaciji treba reagovati na stari nain. Negativni transfer, u staroj situaciji se reaguje na novi nain. Zaborav. Neminovno dolazi kad prestanemo sa uenjem. U poetku je bre, a vremenom to postaje sporiji proces.

RACIONALNA ORGANIZACIJA UENJA I PAMENJA

Potrebno je znati neke osnove uenja, neto to e nam biti vodilja svaki put kada odluimo savladati odreeno gradivo. Naravno trebamo imati na umu, ono to smo tokom rada i govorili, svi smo mi individue za sebe, svako treba da ima, i ima svoja nain uenja i pamenja. Meutim osnovna naela, pravila uenja su: Treba se skoncentrisati. Treba uiti sa namjerom. Trebamo imati plan rada. Trebamo imati mjesto i vrijeme rada. Trebamo aktivno uiti. Grupirati sline zadatke. Odabrati pravilan tempo uenja Trebamo odabrati metodu prelaenja materijala. Izbjegavati sve to smanjuje koncentraciju

ZAKLJUAK

Svaki ovjek po prirodi tei znanju. Aristotel

Svoj rad sam poela Aristotelovom izrekom, a tako ga i zavravam. ta je uenje, ta je pamenje, te kako ih na to bolji nain realizovati. Veina ljudi se bavi ovim pitanjima, i tako e i ostati u budunosti. Znanje, pamenje, uenje omoguavaju nam toliko mnogo u ivotu, oni nas odreuju kao osobu, daju nam mjesto u drutvu, odreuju nam karijeru i ivotni put. Stoga je i ova tema tako primamljiva i interesantna. Ovim radom sam pokuala da uenje prikaem na jedan jednostavan i zanimljiv nain, sa svime onim to ga ini tako monim i vanim procesom kakav i jeste. Znati uiti je veoma bitno, u kolama nas tome ne ue, ne ue nas kako da uimo, koje su to tehnike koje e nam pomoi da ostvarimo svoje ciljeve u uenju, uiti vie ili manje svi naue sami. Zar ne bi bilo logino da kola kao jedna institucija koja nam daje znanje, treba da nas naui i kako da ga usvojimo. Moemo uiniti jako mnogo po pitanju uenja u naim kolama, nau djecu usmjeravati tome da znanje donosi toliko mnogo dobrog za sve njih. Njihov uspjeh trebamo smatrati i svojim , ali i neuspjeh takoer. Naalost svjedoci smo vremena gdje se znanje poelo malo da cijeni, mozgovi nae djece ne primaju poticaje kakve bi trebali. Usmjeravamo ih na pogrean put, onaj put u kojem znanje i nije bitno za ugodan i ispunjen ivot. Djeca dobivaju pogrenu sliku te im vrijednosti bivaju poremeene. Smatraju da samo dobrim izgledom i novcem mogu da ostvare ciljeve. Zbog svega ovoga uinimo nae kole mjestima koje jo uvijek cijene znanje i uenje. Pruimo naoj djeci priliku da ue, pamte, misle, mataju, kombinuju, te da im to prireuje zadovoljstvo.