YISSN 0350-1418

Gazi Husrev-begove biblioteke

KNJIGA XV-XVI

l J J7

Sarajevo, 1990.



REDAKCIONI ODBOR:
Ismet BuSaLlic, Mehmedalija Mustafa dr Fikret dr Fehim
Nametak i hfz Mahmud
GLA YNI I ODGOVORNI UREDNIK:
Mustafa
Naslovna strana: Ismet
Kaligrafska dekoracija na naslovnoj strani kopija je natpisa
Osman ehdine biblioteke u Sarajevu (sada na zidu
Gazi Husrcv-bcgove biblioteke)

Gazi Husrev-begova biblioteka, Sarajevo, Obala PariSke komune 4

l

l
l

;
r
Dr Adem

DOKUMEN A T O PRVOM SLUBENOM POPISU
HUSREV -BEGOV A V AKUFA IZ 1604. GODINE
Sve to je kod nas napisano o vakufima predstavlja samo vie ili
manje priloge za rasvjetljavanje viestruke uloge koju je ova us-
tanova imala za ukupan drutveni razvitak muslijmanskog stanovnitva, a
posebno za razvitak gradskih naselja u periodu osmanske vlasti. Takav je
i ovaj prilog koji XVII daje finansijska
stanje ovog najbogatijeg i vakufa u Bosni. Ostaje,
potreba i dunost da se u jeddnoj ozbiljnoj, sveobuhvatnoj stu-
diji objasne svi aspekti istorijske uloge ove ustanove. A ta uloga je velika
i viestruka. Treba samo imati na umu da se Osmanska drava
brinula samo za vojsku i upravu, dok je rj eavanje krupnih drutvenih pi-
tanja bilo preputeno privatnoj inicijativi, uglavnom ustanovi vakUfa.
Na Husrev-begov vakuf u XVI osvrtao sam se i ranije, uglav-
nom na osnovu turskih popisanih deftera. I Prezentiranje ovog izvornog
dokumenta predstavlja nadopunu onoga to je ranije publikovano.
Za sagledavanje jednog vakufa osnovni izvor je vakufnama. Zna se da
je Husrev-beg osnovao svoj vakuf sa tri vakufname u periodu od 6 godi-
na, od decembra 1531. do novembra 1537. za sagledavanje
cjelokupnog njegova vakufa, nisu dovoljne samo vakufname, treba uzeti
u ozbir jo i turske popi sne deftere, kao i dmgu dokumentaciju koja govo-
ri o tome vakufu. Nastajale su promjene. Mutevelije su bile ovlatene da
u povoljnim uslovima vakufsku imovinu, da podiu i nove
objekte. Tako, arhitektonski javna banja nije sadrJ.ana u tim fa-
kuvnamama, a navedena je u ovom naem dokumentu. Vjerovatno je bila
podignuta u posljednjim godinama Husrev-begova ivota. ni sva
zavj etana dobra nisu spomenutim vakufnamama. Nisu u nji -
ma navedena dobra koja je Husrcv-beg zavjetao u Poegi. Nakon osvo-
jenja Poege 1536., to je poduzeo sa smcderevskim sandakbcgom Meh-
med-begom Husrev-beg je stekao mul kovne posjede i u
1. Gazi Husrev-bcgavi vakufi u tcanjskoj nahiji u XVI Anali ll-Ill, 1974;
H usrcv -begov vakuf na p rel zu iz XVI u XVU Anali IX-X, 1983.
3

Y' ' ' ......
.. .. " (""""'=' ..
,,,,

t
... :;;a:::::; ' J j .. .. _..! ' . . (
-- .. ;. , .. , ..
. . ...
. -......
, ..
... , ..

-- r- .. .
t _ . ...

.
} - . .. . ..
-
- . ,
. ..
(
. .
....... .
- - --... ,.--...


.. .. ..
.,:::;::-' .
...
' o
- lx
--e . _, .. .....
.. .. "

, ..
' ,.,.;, .. .
,.... ..

., ..... "..".. .
. ,.
- , ;&JJ ..
tl

-,-; ,_ ,..-. N
\l


-
, .... \..,,

' .. . .
' ' "\ "

\::: > -
,J
.....

-..
.. .

....
( ':--...
. , .. ....
f
r

.

.





l l
-
\ o
.
'



-. J - ,.. .. ....
#J .,; J" .. .. . w-- ! J
- .
" l .... ,
( . \ .
---------.. I \ . . .. . '
_ - - --------::; .-;: _J_,; . .J ." .. , 'ii!, 'fl -;

' ....

...
--...,....,. . -
--
--... ,.
, ..
.......
_ _.",.._ - l
' -:;o:;::; l l
. t j
... -
. .... l
. ..
------------- ------,r
. .
Ir! J ..

_,:.,.,.-.!J. ,;Ju,
t
::JJ=> ...., . t , .. _ , l ..... -
.
.. ---
- ... ... , ... .. ...
:- ..
... ...... '
.... 4" .... r '
... . .
' '-
- _..,..11,.
, __ _

\ o
l

l
J .. ...... , .....
" '"-_ , J,,
r-, .---

l.....
< &.a' .. j
--- . ,
--..... .
-
l ,
l .."_.
....... J . , .. .-1:/
' r l
. (

""' t ... . -'""!
' ... ..:.--..,----"'. .
,._ "." . , .... . .,_
. -
\.... IC-.
l-... .. : ... .
... . .. l 4f' ... .
-
..
........:J' .J.''
. '
" . .. .

... . .. .. ) ..

t. ,., .
.. ..
., _ '
{ , i t l
,__.. "
-
...
"""-- '
"'----
'


'\ ..
----- _.."- ... .. . ..
l .... ' -
"-
-
Lt
. . - .., . .... . .. t
r .
. \-')
r ." _ ..
.
:
\t \ \ '
- . ._.;
. .. J :t ' .. o l - ' w . .. _.,...._, A . ,
, .. , , !4
- . .. : _ _. .. "'1 ..
-.
' .

., . . .
-
. . /. ..
. .fl' . .
. ... ________ ..,.._, #' . ... ..,
.....J tJ r ."._..,., ..
...__ -
-. J , \._ \ '
...... ._..., t>/.'t!, - 1."
, ...
l Y"t . . :

\ f '. o

t:'
t f

,, .... .
. , .
:s
.., ___
, _ .
.. .
t
"
... .... ,frs
--
-....... . . ...
:. ... l

;
..
J.
' J _.
. . .. , l -

L
-.. , . ..,)".
:.,.......-- ...
...... ?T-s:
,,,,

.. ", ..,,,
l .J; , ;'
, __ "_ .... .....
t \ . '
't;,,,;.\,,-;
--..", .. , ....
.. ,

' l . l . .. - .. l l
_" .. J; ;=;t::.
,, :

1
-
:
Faksimil popisa Gazi Husrev-bcgova vakufa u okviru popisa
bosanskog sandaka iz 1604. godine (slr. 346-347).
4


..
Poegi, koje je zavjetao, a iznosili su 10.636 kako je zabiljeeno u
naem popisu. Medutim, iz ovog sumamog ne vidimo o kakvim se
prihodima i objektima radi. Morala je zato postojati i vakufnama,
to Husrev-beg, u periodu od pet godina prije smrti (1541 ), nije uspio da
regulie. Medutim, da je on zavjetane posjede i prihode smatrao jednim
vakufom vidi se po torne to je sve zavjetao svojim zadubinama u Sara-
jevu. O tome i to je postavio samo jednog m uteve liju.
Husrevgegova zavjetana dobra nalazila su se na est strana: Serez u
Paa sandaku gdje mu je otac Ferhad-beg bio sandakbcg, za-
Lim dobra u Sarajevu, Tenju, Jajcu, Ostrovici (Dalmacija) i u Poegi.
Samo u Screzu i Sarajevu sastojala su se od mulkovnih posjeda, dok su na
drugim stranama zavjetane zemlje predstavljale uglavnom mirijskc
zemlje, koje je on uz naknadu i uz pismenu carsku posjedovnu povelju
(temliknamu) dobio u potpuno vlasnitvo. Sve te posjede u tadanjim gra-
(Teanj, Jajce, Poega, Ostrovica) Husrev-beg je za-

pravo l OSVOJIO.
U Sarajevu Husrev-begova zavjetana nepokretna dobra sastojala su
se, kako se ovdje vidi, od raznih mulkovnih privrednih koristonosnih ob-
jekata i zemljita. Posebnu stavku je gotov novac, koji
je donosio i prihod.
Posjede u teanjskoj nahiji (prvobitno pripadalo maglajskoj nahiji )
Husrev-beg je mogao osvojiti, ili u najmanju ruku proiriti, odmah poslije
15. septembra 1521. godine kada je prvi puta sti gao kao sandakbcg u
Bosnu. Taj veliki posjed koji je brojio 21 naseljeno mjesto (sela i zaseoci)
to je predstavlj alo cijelu polovinu tcanjske nahije, imao je prvobi tno
karakter, kakav su status prvobi tno imali i drugi njegovi zav-
jetani posjedi. Obuhvata danas poznata sela sjeverno i sjeverozapadno
od Tenja. Pod nazivom ti posjedi se nominalno navode i kasnije,
premda su postali mulkovni i vakufski. U Tenju je Husrev-
begov posjed nazivan Kuzmadanje", odnosno u naem dokumen-
tui ,.Kuzmadina". Taj naziv sadrli u sebi staru administrativnu, odnosno
crkvenu podjelu (upa Kuzmadanje), po Sv. Kuzmi i Damjanu.
2
dolo je pod osmansku vlast, kako je poznato, padom
banovine 1528. godine. Husrcv-begovi posjedi nalazili su sc u po-
zvanom "Dno Luka", i prvobitno nosili su naziv Dno
Luka" koji je naziv zadran i stalno kasnij e, a obuhvatao je 17 naseljenih
mjesta. Danas je poznata planina, od Jajca, dok se
navedena sela nalaze i od Jajca.
U Dalmaciji Husrev-begovi vakufski posjedi nalazili su sc u Kotari -
ma, izmedu i Ostrovicc, zvano "Kodol", koje
je prvobitno imalo status pa sc i kasnije tako vodil o. Pos-
jed sc sastojao od dijelova ranijih ka, a obuhvatao je obradive zemlje,
vinograde i mlinove.
Kako se vidi, prihode vakuf je ostvarivao u Sarajevu. Zatim su
dolazili prihodi u Tenju, pa u Ostrovici i u Jajcu. Najmanji su bili u Paa
sandaku, tj . glavnom sandaku Rumcliskog cjaleta (sa u Jedre-
z. A. Einigc kullurgcschic htlichc Bcsondcrhcitcn der Nahiyc Teanj im XVI
Jh., POF 30, Saraj evo 1980.
5



ni) i u Poekom sandaku.
Od ul.'Upnih prihoda u Sarajevu polovinu su prihodi od kre-
ditiranja privrednika uz prirast, do 10%. Taj prihod izno-
sio je 94.479 Kako sc vidi, iz navedenog popisa vakufa u Bosni iz
1604. godine, osnovica svi h vakufa bilo je zavjctanjc gotovog novca i
davanje privrednicima na koritenje uz ekonomski valjane irante.
da su vakufi u cijelom osmanskom periodu predstavljali jedine
kredi tne ustanove poznata je i iz drugih izvora, sidila, i na osno-
vu njih publikovanih radova.
3
Vakufski novac davanje na kori tenje i
pod istim uslovima. Time su postizana dva cilja: pom agan je
razvi tak gradske privrede, a od godinjih prihoda vakuf je podmi rivao do-
bar dio svojih potreba, zavisno od obima glavnice.
Treba primijetili i da su sve zavjetane zemlje i prihodi u po-
pisnim defterima zavedene kao "vakuf Husrev-begova imareta", kako se
uostalom vidi i u naem prezentiranom dokumentu. Navodi se na prvom

mjestu imaret, a zatim damija i ostale ustanove. To je ekonomski
stoga to su Husrcv-begov imaret, kao i musafirhana, predstavljali trajne i
skupe objekte. U imaretu su hranu dobijali svi medrese,
kao i nastavnici, a i sva murtczika (slubenici) toga vakufa.
Zbog toga su izdaci za imaret iznosil i polovinu cjelokupnih godinji h ra-
shoda. Konkremo, kako se ovdje vidi, iznosili su godinje 138.65 H
naprama I 40.220, koliko se odnosil o na sve ostale rashode. Ti ostali ra-
shodi obuhvatali su plate: imama, haliba, mutevelije, nastavnika medrese,
dvoj ice nazi ra, od koji h jedan sandakbeg a drugi sarajevski kadija
(mulla), zatim plate svih drugih slubenika u imaretu, damiji, mcdresi,
hanikahu, mektebu i Husrev-bcgovom turbetu.
Tako su ukupni izdaci ovog vakufa 1604. godine iznosili 278.878, dok
su ukupni prihodi iznosili 347.455, to da je ostaj ala izvjesna pozi-
tivna razlika od 68.577
Dok su prihodi u ovom popisu dati po stavkama, rashodi su
iskazani sumama. Navedeni su samo objekti, a nije
broj zaposlenog osoblja i visina njihovih pl ata. Detaljne podatke o svima
Husrev-begovim ustanovama, osoblju i platama, istina iz kasnijeg vreme-
na, dao je H.

Ka kraju, treba spomenuli da je osamdesetih godina XVI
vodena stroga finansijska provjera i kontrola ovog vakuf a. Stanje je bilo
pa su optuene neke ranij e mutevelije za razna dugovanja. Is-
traga je trajala nekoliko godina. To su bili razlozi da su 1604.
godine zatekli stanje, ovako kako je evidenti rano ovim doku-
mentom.
3. A. Yakufski krediti u Sarajevu - u svijetlu sid'l.ila sarajevskog kadije i z
1565/6. Godisnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu, JI , Sarajevo 1954; O. A. O
kredLJima za turske uprave (1463-1878), Sarajevo 1944.
4. 17 radova H. u Spomenici Gazi 1/usrev-begove
r:odd'njice, SaraJevo 1932.

6

Evo teksta tog dokumenta:
."
. t& / l,

'

L ,.\ .--..
....... ...,._ __ ', :'"
(6'
" Jr.
./


, u" u Y. u\.._,.\( u;."> \,;.
l l
'. ,

l
\\J' o)--
vJ uV.\
N Co;'; .J)
0 '"\ v\..
' l ' ..
' .
'J t: l

7

oc-AJ.)ve
..
l ,


t. o

, ,
l
6..)\..
'''""
sA;j.J>
l
\ .....-L
, .
'
"'..) \. ____ ." \
,,,


\ l ' l " , -
)
0
[.. \:./y ff ;>.J
\o .__\,.
. ,
(. \__?
' . ,

e.:.__.... <1 ... ..J \._ ___ _.Pl> \

\ 't, o'- (.8
t.t:
=/)J':; j;
.. -
q;)'L\
.. - ..


/J- t
4f '!:..J lli
. _,
' t '
(J.)_,).;, (J \ .J!-jJ \p .) l .

<z;\: ..;/)/

OO\\
f
J -l l ' l )/ 1
Cl5) ) .)"' At/ <.1 Ov> .J (\.1.1 Ut
.. r.)
\\.v
s -
" J
o.5 /) y" - J if' tt! _,.....,-' \
U J ."v r.)
\o ol

lf.,_,).; r

,.-
- .. l . )
qf) > ". .>..> lt .J if- r ..? '.,)..:l,
." .... -

\


U/_,11
i ot" f
\,.. _,1 $q.; ;r
- .

Z V(\o
9


l\
.JY.r

-
t:""-.,.., Q..j(JS"
: "" o4\


\" . l\
\ f
l


l
s ... l ..
q"jif oy-" .f
- ,

,,,,
q;.)j, v-'.) q;, j -'_;_..,_)\


;1);)
' k ""' -
l
.1> :.,_,r &
.. ..
( {3

. -
, . -
rJ r)


-
\
1
7. \.p , l .S t:\. j . ,J. e /..J .., \ _,. 1
) r- l:.- , > u v " :....1 :> :> '"V
..J - '

u ,l
.J_,; j\ 't:t:: .. .> 5;-j lf y/ _}},.
' .
r J
\
\\ '1\
, ... " l f; ..
\ Cy/

0/;.:, r .J
\ \'ll\
s - l ( _/ ,
/\l
." - . ,

\o\
l (J
l
,
(.if1 " j$ -, js_ \ "
cvs

\ 1\ v
.,.. - ,... -s -
jJ
' - f u

o
1 r.t J:j <..; :f.- ,.) ':J

\. \i.
( \\'
- . ,.. :.
cVJ:J.) ::J(/- )J./A

.. $ - . ( J.
w
""" .. A

u./y,., r J )

(J);, r J .:, i

\i.\1\
.) >:} \ )> sc: j (;-' *-.) .Y"

l
LS J j \

U.;__,l, ('J
\\tl\ \\\.t\
) .:> c...v
' . .., .
<3 .J .J-!_/ .

\ rY o_;:f- C'f ::]


...
' . ' \ ' ..
l l
- - .. ... . .
- .

12
(Pre vod)

VAKUF RAHlvtETLI HUSREV-BEGA, ZA IMARET, DAMIJU,
MEDRESU, HANIKAH, MEKTEB 1 TURBE, U SAMOM
SARAJEVU:
5
iznos 944.794 -godinje (murabeha- prirast) 94.479;
Karvansaraj, u blizini damije rahmetlije - zakupnina 47.000,
prema starom defteru 30.000;
masi vno oko navedenog karavansaraja, 55 -
godinja zakupnina 11.566;
Javna banja, u blizini mesdida Hascki -godinja zakupnina 7.117;
za sa'atdiju
6
u blizini karavansaraja, l - zakupnina
100;
9 u blizini karavansaraja, poznati pod imenom Minne-
godinj a zakupni na 1.356;
3 u blzini karavansaraja, poznali kao Hadi-Hamzini -
godi nja zakupnina 624;
Razni zemini, zemin pod banjom, u blizini mesdida Ha-
seki - godinja zakupnina 240;
Bozadi niea, na trgu - godinja zakupnina 440;
Zemini - podvojene zemljine parcele, u blizini rijeke dru-
gim imenom naizvana potok Turi ja
7
-godinja zakupnina 670;
Razne parcele, u blizini rijeke Miljacke, parcela 6 - godinja zakupni-
na 720;
Zemini - razne parcele, u mahali !skendera - godinja zkaupni-
na 160;
Zemin, u blizini Sufi Muslihuddinove damije - godinja zakupnina 5;
5. Ovaj dokumenat sadran je u Opirnom popisu bosanskog sandaka iz 1604. go-
dine, original u Ankari, Tapu vc Kadastro No 479. folia 347, tj. u popisu vakufa u tome
sandaku, nastalih do te godine, koji su kontinuirano popisani pri kraju tog deftera na 26
stranica. Popis Husrcv-bcgova vakufa zauzima 2 stranice. Tekst je vrlo sitno pisan. a pog-
otovo na fotokopiji, kojom sam sc sluio, je tekst jo i umanjen i vrlo teko
cjelokupne vakufe u Rosni iz navedenog popisa. bilo je i
tekst ovog vakufa u potpunosli razrijei ti.
6. Nije jasno kakav je objekaL pred$lavljao ,.hane-i sa'ati", to hi :ta
sa'atdi.iju". Nije li j o i prije podizanja sa' at-kule postojao pored d:u11ije stalni sa'atdija?
Ne zna se, naime, kada je podignuta sa'at-kula. Prvi njen spomen nala1imo kod turs-
kog geografa Katib iz prve polovine XVn
7. je nekadanji alternativni na1iv za rijeku tj. potok Turi-
ja. Istina, u izvoru nema pa sc moe i Turina.
13




Zemin u okvi ru medrese -godinja zakupnina 45;
u blizini medrese spomenutog rahmeUije; s vanjske strane
2 na sprat i l tala; l unutar - godinja zakupnina za obad-
\ iJe (objekti s vana i iznutra) 360;
Kuce u blizini hanikaha; s vanj. ke strane: 3 na sprat i l tala; un-
uLar: 3 i l banja - godinja zakupnina 1.440;
Ducani na trgu pekara, oko navedene damije - 92 ui stinu
{pnobimo) ducana 61 i 31 godinj a zakupnina 12.278;
u H re a, pripada Sarajevu -godinje 100;
a mutabdij skim radionicama, na trgu, radioni ca 1
- godinja zakupnina 2.172;
Ducani a mutabdijskim radionicama, u blizini Durakova mcsdida
- due ana 6, radioni ca l ; poznati su pod nazivom -
godinja zakupnina 1.196;
Radionice su pri brojene a njihova zakupnina iskazana je u
1ak.upnini ducana;
-l na trgu kazand. ija; poznati su kao ducani 11han Sinana -
godinja zakupnina 1.092;
Ducani u blizini mcsdida, poznati kao
1 .S - godi Snja zakupnina 216;
10 ducana u blizini imareta, poznati kao Hadi-Memijini -
godinja zakupnina 1.4 16;
15 ducana u blizini rij eke nazivana potok Turija,
i to: 13 ducana u upotrebi i 2 poruena - zakupni na
] -l52.
Svega: 188. 754
8
C nahiji Teanj , sanidak Bosna, sela zvana Kuzmadina": .
Selo Planje, pripada spomenutoj, prihod, porez filuriju
9
-
4.795;
8. Prema stavkama kako su ovdje navedene, odnosno kako s u sc mogle zbir
it.nosi 186.344, lj. razlika je 2.41 O. mJerodavan je, svakako, zbir istaknut u
dokumentu (188.754).1 drugi zbirovi ne Limaju za manje raz like.
9. Kod poptsa seoskih naselja svugdje sc ponavlja ova konstatacija: porez
[t lunJu. To da je vakufu pripadao samo porez. koji je pripadao spahiji, a ne i filurija
iJJji je pripadao Filuriju su daval i samo vlasi a z.amijcnjivao im j e

ovo sto(;arsko stanovnitvo u nahijama Tcnju i Jajcu, bil i su

prel; na z.cmljoradnJU, pa su vakufu davali poreze (urovc) od :t.cmljoradnjc, a rilu-
lJ polovti:nu tbog t.cmljoradnjC.

14



l
Mahala od sela Planje, prihod, porez filuriju -
3.966;
Selo Gornja drugim imenom pripada spomenutoj,
prihod, porez filuriju- 5.513;
Mahala od spomenutog sela Gornja prihod, izuzi-
porez filuriju - 3.396;
Mahala Dolnja Radnja, od spomenutog sela Gornja prihod,
porez filuriju- 2.043;
Mahala Gornja Radnja, od sela Gornja prihod,
porez filuriju- 3.207;
Mahala Cerovica, od sela Gornja prihod, porez
filuriju - 1.928;
Selo Dolnja drugim imenom Ukrinica, pripada spomenutoj,
prihod, porez filuriju - 2.399;
Mahala Hrastua,
10
od sela Dol nj a prihod, porez
fil uriju - 1.871;
Mahala Osivica, od sela Dolnja prihod, porez
Iiluriju - 1.556;
Selo Omanjska, pripada Tenju, prihod, porez fi luriju -
4.534;
Mahala od sela Omanjska, prihod, porez filmi-
ju- 2.983;
Mahala Lipnica, od sela Omanj ska, prihod, izuzimaj ui porez filuriju -
4.795;
Mahala Vranjak, od sela Omanjska, prihod, porez fi1uriju
- 970;
Selo drugim imenom Pojezna,
11
prihod, porez fil-
uiiju - 4.845;
Mahala Dedelovci,
12
od spomenutog sela prihod,
porez Iiluriju - 3.448;
Mahala Brestovo, od spomenutog sela prihod, po-
rez fi luri ju - 2.222;
10. Ovdje: a u popisu nahije: 1/rastu.va.
11. Napisano kao Jezane, a treba Pojezna, kako je zabiljeeno u popisu na-
selja. Danas poznato selo Pojazna.
Imena i drugih naselja su ovdje loe i defeklno napisana. Za pravilnog
posluio nam je popis sela teanjske i nahije sadr1.an u istom ovom popisu
bosanskog sandaka (feanj, fol io 275-28 1; Jajce, fo 318-323).
12. Ovdje: (Dedelovac), vjerovatno dananje selo Drago/ovci. juno od Po-

Jezne.
15



Prihod od osoba koje umru bez nasljednika, od imovine
due vremena odsurnih i nestalih li ca, od naknada vlasnika za izdr/.avanjc
odbjelge swke i od vlasnika za izdr.l.avanj e h
odbjeglih robova u spomenutog vakufa- 200;
Mahala Dolnja i Gornja OsLrunja, prihod, porez fil uriju -
1.686;
Mahal a Hlib, od sela Dolnja prihod, porez fi1uri-
ju- 985:
Svega: 57.453
U nahiji Jajce, sanadk Bosna - sela poznata pod imenom Dno
Luka:
Selo
13
pripada Jajcu, prihod, porez fil uriju -
1. 76;
.\1ahala Radoljani,
14
od spomenulOg sela prihod,
porez filuriju - 567;
Mahala Podlipci, od spomenutog sela prihod,
JX>rez fil uriju - 1.368;
Selo Lupnica, od spomenutog sela Div prihod, porez
filuriju- 3.406;
Mahala drugim imenom Gornji Duzi
15
od sela pri-
hod, porez filuriju - 1.560;
Selo Gornja ibenica, pripada spomenutoj , prihod, porez
filuriju- 1.678;
Mahala Bist ri ca, od sela Gornja ibeni ca, prihod, porez
filuriju - 1.574;
\1ahala od sela Gornja ibeni ca, pripada spomenutoj, prihod,
porez filuriju- 1.107;
Mahala Kuprez,
16
od sela Gornja ibenica, pripada spomenutoj, pri-
hod. porez filuriju - 1.287;
Mahala Smionica, od sela Gornja ibenica,
17
prihod, po-
rez fil uriju - 342;
13 Ovdje: (pet puta), a u istom defteru, ranije: (fo 318). Dana.<;nje is-
tOimene selo
14. Ovdje: Radolja (defektna), treba Rado/jani. Dananje istoimeno selo
15. Ovdje: Gornji Drusaj, u popisu nahije jasno: Gornji Duzi (fo 319).
16. Ov d j<!: Kuprez, ka ,P i kod popisa nahije. je selo K
17. Ovdje: isputeno Sibenica.
16


l
l
Selo Do ln ja ibenica, drugim imenom Crvena Stijena (Kizi! kaya),
18
pripada spomenutoj, prihod, porez filuriju- 2.163;
Selo od sela Dolnja ibenica, prihod, porez fil u-
riju- 1.014;
Mahala od sela Dolnja ibenica, prihod, porez fil-
uriju- 1.418;
Mahala Prud, od sela Dolnja ibenica, pripada spomenutoj, prihod,
porez filuriju - 1.294;
Selo pripada Jajcu, prihod, porez fil uriju - 1.168;
Mahala od spomenutog sela prihod, po-
rez fil uriju - 1.008; .
Selo Bliznica Gora, pripada.spomcnutoj, prihod, porez fil-
UJiju - 1.000;
Prihod od zaostavtina osoba koje umru bez naslj ednika, od imovine
due vremena odsutnih i nestalih lica, od naknada vlasnika za izdravanje
odbjelgc stoke i od vlasnika za izdr/.avanjc
od j belih robova, u spomenutog vakufa, godinje 200;
Svega: 25.338
Husrev-begov vakuf: zvani Kodol, koji sc nalazi
i Ostrovice; mezre na batini koje su do sada
bile izvan popisa, i to: Dom, sa batinom i mczra
polovina mlina koji sc nalazi na rijeci Zrmanji, iznad
Ostrovice
19
dok sc druga polovina mlina nalazi u Podgozdu, a sve
tc nepopisanc mezre i mlinovi bili su izdvojeni iz vojvode Damja-
na; mezara Mala Vas i mczra Liani, koja je izdvojena iz zvanog
Knezov Dol; mezra Podgrade, izdvojena iz vojvode Kasima.
Svi ti posjedi su povezani i linijom koja ide pokraj
poruenog kastela tc planinskim kosama do Skradina, gdje
sc zavrava, zatim ide preko mosta, zvanog Kameni most, tc jednim kara-
v anskim otlakom, pa vinogradi ma, i drugim pripada-

Na osnovu carske mulk-name i si nor-name, koje Laj vakuf posjeduje,
vakuf je od davanja urova od itarica, a porezi nastanjenog ra-
ji nskog stnaovni tva na tom prema dti avi daju sc dr/.avi, dok su
18. Ovdje je alternativni naziv sela napisan na turskom: Kizi/ Kaya. lo Crvena
stijena.
19. Ovdje pogreno: Obrovac. Treba Ostrovica.
17
\
urovi od ita i drugi prihodi zadrani za taj vakuf - kako je to evidentira-
no i u sLarOm defteru.
Prihod: 52.867- prema starom stanju: 40.367.
20
Prihodi u sandak"U: 12.711 ;
Prihodi u sandaku Poega: 10.632;
Sveukupno: 347.455.
Od LOQ"a su izdaci:
.....

Za plate sandakbegu i kadiji kao nazi rima, mudenisu, mutcvclliji, ha-
libu, imamu, duzova i drugim slubenicima zaposlenim u ima-
retu, damiji, medresi, hanikahu, mcktebu i turbetu spomenutog rahmct-
Iijc - godiSnje I 40. 220
Trokovi za ostavu, k. -uhinju, skladi te (ambar), za izdavanje fermana i
raznih prcvoza u vezi spomenutog imareta - 138.658.
Svega: 278.878
SUMMARY
DOCUI\1ENTS ON THE FIRST OFFICIAL INVENTOR V OF THE
GHAZI HUSREF-BEY'S WAQF FROM 1604
The first offi cial invemory of Ghazi Husrcf-Bcy's waqf is contained in
the detailed invcntory of the Bosni an San jak of 1604, its ori ginal kept in
Ankara-Tapu vc kadastro No 479, foli a 347, on two pages. The financial
<:Jtuati on of this wca1thiest and most imponant waqf in Bosni a is present-
ed in such a way that income is given in an annalytical manner, by item,
and expendi ture is presented in total. Only the buildings arc listed, and
the personnel and their salari es arc not mentioned analytically. Total in-
come amouts lO 347.455 akchas, and expenditure to 278.878 akchas, the
posi ti ve difference thus amounting to 66.577 akchas. The hi ghest reve-
nues were realised respectively in Sarajevo, Teanj , Ostrovi ca and Jajce,
and the lowest in the Pasha-Sanjak. The highest ecpcnditure was that of
lhe lmaret 138.658 akchas, and all other expenditure amounted to 140.220
ak.chas.
20 N11e Jasno sta sc htjelo s ovim: 40367, to nije u zbir. Najv-
Jt.-rrJvaU1ije toliko je TarUJC iznosio prihod od ovog
18
l
Mr. Fazileta Hafizovi<!
O NEKIM V AKUFIMA U SLAVONIJI IZ XVI
. Srednja i Slavonija potpalc su pod osmansku vlast u prvoj po-
lovici XVI Na tom je 1537. godine osno-
van Poeki sandak, nova osmanska i administrativna je-
dinica. l Teli torij sandaka se irio novim osvajanjima sve do 1552. godine,
do osvajanja Virovitice, koja je ula u sastav ovog sandaka. Cijela oblast
je ostala pod osmanskom dominacijom izmedu 150 i 160 godina, a za Os-
manlije biladefmitivno izgubljena mirom iz 1699. godine.
Dolazak Osmanlija je prouzr"kovao promjene na svim planovima
ivota - uporedo sa promjenama nastale su promjene i u oblasti
privrede, kulture, drutvenih odnosa. Osim doseljenih Osmanlija,
porijekla, i veliki broj stanovnitva je tada prihvatio is-
lam. Islami zacija je bila pedesetih i ezdesetih godina XVI
a je zahvatlla grad nego selo, to je samo jo jedna potvrda o
gradu kao snanoj pol uzi islamizacije. Krajem XVI odnos musli-
mana i u gradu na ovom bio je 58,4:41 ,6% u korist mus-
limana, pa sc i dalje kretao u tom pravcu; na selu je dotle bilo 10,9 musli-
manskih naspram 89, l % to se odnosa unutar
muslimanske skupine, 65% ih je bilo u gradu, a 35% na se1u.2 To su rela-
cije dobijene globalnim posmatranjem;jo sc moe utvrditi i to da su musl i-
mani bili koncentrisani u junom dijelu sandaka, dok ih u sjevernom dijelu
nalazimo samo u gradskim naseljima i u utvrdama, kao posadu. Nahije koje
su se prosti rale prema rijeci Dravi, sjevernoj granici sandaka, kao
su bile naselja vane v stanovnitvom.
Kontinuiranim broj musl imanskog stanovnitva dolo je do
podizanja odredenih potrebnih jednoj Lakvoj sredini. Tc
sakralnog i utilitarnog karaktera, kao to su mesdidi, oamijc,
tekij e, mektebi, zatim hanovi, karavan-saraji, hamami, mostovi, i
tome podizani su u gradskim naseljima, ali ih je bivalo i na
1. H. Bosanski paaluk, Sarajevo 1959, 60.
2. Podaci iz magistarskog rada N. Adminisiiativnu podjela i stnaovnitvo
Po'l.ekog sandaka, od bran jenog na Filozofskom fakulLctu u Zagrebu, l 983. godine.
19


drugim mjestima, prema tome Staje situacija trai Ja. Podizali
su ih pripadnici slojeva unutar muslimanske skupine, naravno
prema svojoj ekonomskoj Sandak bezi i ostali vii funkcioneri imali
su i nes1ubcnu obavezu da u mjestima u koj ima dotad nije bi lo takvih
objekata obezbijede njihovo podizanje. Oni su to u mjestima
svoga slubovanja, zatim u krajevima odakle su potjecali ili su na bilo koji
drugi bili vezani za njih. Osim podizanja samih objekata, oni su .
ob i njihovo dalje odrlavanje osnivanjem vakufa, odnosno zav-
jc:Lavanjem svoga imetka na koji bi trebalo da osigura trajnost os-
novnoj zadubini.
to se te kategorije, na teritoriji Poekog sandaka nije
niti jedna od njih, pa ni kao ruevina. u katastars-
kim popisima ovog sandaka iz 16. nailazimo na spomen brojnim
i jo brojnijim vakufima pa tim dragocjenim iz-
YOrima moemo iz mraka zaborava tragove pl emenitih nastojanja lju-
di da korislejcdni drugima.
Prvi vakuf na ovom uopte bio je vakuf Mehmed bega Jahja-
koji je u vrijeme osvajanja Slavonije bio smcdcrcvski sandak beg i
scrasker tog pohoda) Mehmed-beg se na visokim poloaj ima na-
la yi o na samom XVI jer je prije 1528. godine bio
sandakbcg Mosula i Vidina, a od tc godine smederevski sandakbeg. A.
Gcvaz navodi da je na tom poloaju od marta 1527. godi nc.4 Po istom
autoru. u aprilu 1534. postaje sandak beg More je, a 1536. ponovo je imen-
ovan smedercvskim sandakbegom. Krajem 1542. godine postavljen je za
bcglcrbega Anadolije, paje time stekao i titulu H. navodi
da je na taj poloaj doao 1541. godine.5 U maj u 1543. postao je beglerbeg
bel budimskog ej alela i na tom polo.aju je i umro u a v gustu 1548. godine.
S obzirom na njegovu vezanost za smcdercvski sandY.ak i, kroz Lo, po-
sebno za Beograd, jasno je to sc kompleks njegovi h zadubina i
nalazio u samom Beogradu. je on prije 1548. godine dao
damiju, medresu, imare, ka ravan-saraj, sebilj i Oko tih nj eg-
3. Mehmed-beg je bio sin Jahja-pae, osmanskog s kraja XV i
X\'1 koji JC VJerovatno bio naeg porijekla. jer mu sc, kako ka'l.e G. po
matica ve.e t..a Skoplje; vid. G. Turski spomenici J, str. 208 prim. 5. Sam
t..asnovao je veliki i bogati vakuf u Skoplju, a je ostavio zadu'l.hine u
S(Jfijt, Plovdivu, Nikopolju, Carigradu l Sarajevu. Jahja-pai n st ariji sin, Bali -beg.
tSLaknull isto je tako powati vakif Smederevu; vid. D. Po'l.arevac u
XVI veku i knj . XXXIf, 1985 .. Beograd 1986.
4. A Geva:t.., Ycrsuch cmes chronologischcn Verzcichisscs der turkischcn Slallhallcr
'm O fen. Der OsLCrrcichischc gcschichtsf or sc her. fl , Wien 1841, 57.
5. H. Istorija Beograd l, Beograd
20
ovih zadubina fonnirana je Mahala Mehmed-bega koja se u
izvorima prvi put 1560. godine, ali je sigurno nastala ranije, jer je i
damija, centar mahale, nastala 1548. godine.6 Njegova medresa je imala
rang visoke kole, a izmedu profesora ove medrese redovno je biran bco-
gradskimuftija.7 Vakufnama za ove zadubine nije iako o samim
koji su godinama bili u centru zbivanja u Osmans-
kom Carstvu, postoji mnotvo objavljenih i neobjavljenih podataka. s
Na osnovu popisa Poekog sndaka, ostalog, saznajemo kakve
je i kolike posjede na ovom imao Mehmed-beg jedan
od ovih krajeva. Te posjede on je uvakufio za odravanje svojih
zadubina u Beogradu.9
U samoj kasa bi Poega Mehmed-beg je posjedovao 92 na tzv.
,,Bijeloj zemlji" ,lO zatim koji se sastojao iz dobara, ll zatim
vie mlinova u samoj Poegi, te po jedan u varoima Kaptol , Vetovo, Kut-
'jevo, selima Plete mi k i Dimitrovci ijedan na spomenutim vakufskim livad-
ama,12 Prihodi spomenutih dobara, namijenjenih "vakf-i hazrat-i Beli grad",
iznosili su 350 godinje. Osim ovih dobara, u posjedu Mehmed-pae
su sc na teritoriji ovog sandaka nalazila jo dva f1uka. u kadiluku
Brod su hassa-parcelc i mlin, poznati kao "Dcspotovc zeml-
je" .13 ,.Despotove zemlje" je redovno upotrebljavana oznaka za dobra koja
je posjedovao titulami srpski despot Stjepan a koja su, dolas-
kom Osmanlija, prela u ruke pojedinih osmanskih velikaa. Taj je i
ranije pripadao vakufu, pa se u ovaj popis jednostavno prenosi iz prethod-
noga, a donosio je prihod od 150 u gotovom novcu, umjesto
6. Isto, slr. 400.
7.Jsto, sLI.414.
8. Vid. bilj. 3.
9. TD No. 672. O(rijcntalni) l(nsLiLut) br. 10, fo. 37.
1 O. En-i Bcyza. posjed koji je na njegovo imc bio upisan u najranijem dcfteru ovog
sandaka iz 1540. godine. Prema istom popisu u njegovom posjedu nalazila su sc dva
mlina i dvije u selu Nivna. godine 1579. ruje upisan na imc umrlog Mehmed-pae
cijeli uk., za koji je da je u sastavu va.kufa.
11. TD No. 672, OI lO, fo. 37: na imc spomenutog u kadiluku Poega. (koji
hassa-zemlje, poznate kao (t:emlja Markua PcLrijevog i Yukca ltvanogov,
sa kestenima. hassa-zcmljite po imenu Yrboski. dvije livade na
livada Kavak ispred poeke livade koje sc prostiru rijeke Orl-
jave i gaja Mihalovci i oronula vodenica na tom lokalitetu, tc zemljite po nazivu
... itd.)
12. TD No. 672, OI No. 10/37.
13. OI No. 10/66.
21
desetine. U kadiluku Gorjan Mehmed-paa je posjedovao
kojeg su nekoliko vinograda, livada i jedan mlin. Njegov je pri-
hod odsjekom, a iznosio je 150 godinje.l4
Sve je ovo, dakako, bilo uvakufljeno prije 1548., godine Mehmed-
paine smrti , ali se podaci o vakufima redovno prenose iz popisa u popis.
Ovo je, naravno, bio samo dio prihoda, za zadubinu u Beo-
gradu, a ostalo je zabiljeeno u popisima sandaka na su sc teritoriji
dobra i nal azila.I5
Drugi vakuf na teritoriji ovog sandaka jeste vakuf Sulejman-
za damiju koju je dao u kasa bi na Savi. Najraniji
podatak o Sulejman-kapetanu i njegovoj zadubini iz 1565. godine,
kada se on spominje kao Sulejman-emin, povjerenik za prihode od skele,
najvjerovatnije ba u samom 16. U opirnom katastarskom popisu
iz tc godine upi sana je glavnica od 2000 koju je on uvakufio, uz mu-
rabchu, za potrebe imama i muezzina svog mesdida. Osim toga, on
je uvakufio i jednu na sprat, sa talom i bostanom, s tim da se od onih
koji tu budu stanovali uzi ma po jedna ak najamnine dnevno, to bi sc ko-
ri sLilo za osvjetljenje, prostirku, i neke, vjerovatno sitnije popravke spo-
menutog mesdida.I7 1569. godine u sumarnom popisu
sandaka Sulejmana kao kapetana rij eke Drave, sa ze ametom od
35.000 petim po vrijednosti u tom U popi su iz
1579. godi ne kadiluku Brod su upi sani vakufi Sulejman-kapetana u kasabi
14. Isto.
15. Vid. npr. H. Turski izvori 7.a istoriju Beograda I, Beograd 964, str. 395
i 529: zatim. opirni popis vilajeta Temivar i7. 1566-7. god, TD No 364, OI No 17/111 ,
J 12; ?.atim: Basbakanlil< Ars ivi, Istanbul. Basmuhasebc No. 76, 979-985 (1571 /2-
1577/8) godine, str. 13. U ovom dcftcru, koji sadri.i popise hasova i ?.carneta u kra-
JCV!ma i biljeke koje sc odnose na vakufc, upi san je i vakuf mcrhum sina
hhJa-painog. Lc prihodi vak'Ufa u nahiji Beograd, u iznosu od 114. 991 Ono to je
posebno za.rllmljivo jeste rac;pored rashoda na
- za potrebe muderrisu i godinje 27.360
za potrebe posluiitelja u d'l..amij i i turbetu, tc posluge u kuhinji, godinje
.000 ak i.
- rrokovi za hranu i druge kuhinjske potreptine, godinje 66.000 i
- z.a potrebe popravka i karavanc;araja i tc drugih trokova,
godinje 12.000

Razlika je namirivana iz prihoda drugih uvakunjcnih debara. kakva su i ova u Po
ckom sand.aku.
22
16. TD No. 351. JO No. 105, fo. 105.
17 Isto
HS TD No. 106, OI No. 486, fo. 8.
l
l
l
l
l
l

a sastojali su se iz 25 mlinova, stupa, vinograda, i dru-
gog zemljita, to da je vakuf proiren. je navedeno
da je n spomenute mlin i ostalo, spomenuti (kapetan) uvaku(io za
damij u u navedenoj kasabi, to je uvakufljeno i koristi se kao vakur'.l9
Toliko o Sulejman-kapetanu govore popisi Poekog sandaka.
tek na osnovu opimog popisa Bosanskog sandaka iz 1604.
godine moemo poblie pretpostaviti neto o ovog vaki fa. On je
ovdje na jednom mjestu tituliran kao Sulejman-beg, sin Ferhad-pae.20. S
obzirom na relevantne podatke, smatramo da bi se ovdje moglo raditi o
Ferhad-pai i njegovom sinu Sulejmanu, koji se ne spominje u
dosad poznatim izvorima.21 Sulejman je najprije bio emin skele u
a zatim je postavljen za kapetana rijeke Drave, sa sjeditem u Os-
ijeku ili Virovitici, jer su kapetanije i rcgistrovane u ta dva grada.22
s obzirom na to da se njegov zeamet dijelom nalazio na
teritoriji Brodskog kadiluka u Poekom sandaku i kadiluka
u Bosanskom sandaku, te njegovu vjerovatno prvu funkciju
emina skele u jasno je da je on tu uspostavio vakuf sa eljom da
sc naselje razvije u kasabu. je u popisu iz 1545. godine zabiljeen
kao varo sa 11 dok je 1565. godine kasaba sa mahal om musli-
mana i mahal om kako sc kasaba prostirala s obje strane
Save, postavlja se pitanje u kojem se dijelu nalazila Sulejman-begova d
amija. Miljenja smo da sc ona nalazila u bosanskom dijelu i to
upravo na osnovu biljeke u spomenutom popisu iz 1604. godine, kojom
sc opisuju grani ce parcela koje je uvakufio Sul ej man-beg i na kojima je dao
izgraditi damiju, jednu i Osim toga, u ovom je popi-
su navedena i Mahala Sulejman-begove damije, dok je u slavonskom dije-
lu zabiljeena Mahala damije. I Atanasije u
svom opisu s SVIT navodi da sc dio
nalazio s druge (tj. bosanske) strane Save.24
Najmanje podataka, ipak, postoji o vakifu sa ovog Zai -

mu Behramu. Defler osim u jednom ne prua podatke ni o tome na
19. Njegov zcamcL sela, mezre i u nahijama POega. Kuljcvo, Vrhovine.
i Podlu:i.jc, Lc prihodi od nomada koji su sc zaLckli na Loj Lriloriji, izuzcvsi filuri -
ju, koja je spadala u driavnu blagajnu; vid. TD OI No. 486. 8.
20. TD OI No. 205/163-165.
21. Npr. u vakufnwni za zadubine koje je dao u Banjaluci.
22. H. KapeLanije u BiH, Sarajevo 1954, str. 17.
23. TD OI No. 205/165.
24. M. Nekoliko priloga k bosanskoj crkvenoj povicsLi, SLarine JAZU. knj.
xvrr. Str. 135. Zagreb 1885.

?i
--
'
ta se vakuf odnosi, iako je, po prihodima, bio relativno velik. U su-
mamom popisu Poekog sandaka iz 1569. godine25 naveden je zcamet
Zaima Bchrama, kojeg sela na nahije i
sama kasaba dananja Podravska Slatina), zatim nahija Orahovica,
Valpovo, Moslavi na, Brezovica, Virovitica, kao i prihodi od noma-
da na navedenim teritorijama. Dijelovi zeameta razasuti su po
nahijama, sela su poreski tretirana kao i druga u unutranjosti
sandaka.
Iz dvije naknadne biljeke vidi sc da je zcamet dva puta
ukupno na 57000 ali iz saznajemo da sc Zaim odrekao 6000
prihoda, koje su kasnije date Aliji, Ne saznajemo, na
alost, na osnovu ili na osnovu koje slube je Behram dobio ovaj
zeamer. po u Poekom sandaku. Mogla bi bili u pitanju neka
vi oka sluba u samom
Konkretnije se Zaima Behrema moe povezati sa utvrdom Sveti Mi k lo
(danas Mlkleu. u blizini Podravske Slatine), gdj e je " .. . za Boje zadovo-
ljstvo ... " uvakufio hassa parcelu da bi na njoj " ... siromasi muslimani u
samom Svetom Miklou sagradili u koj ima stanovati."26 Sveti
1579. godine ima dcma'at muslimana sa 152 i 17
kuca u varoi. Stanovnitvo je preteno stalea. U utvrdi postoj i
upisan imam, ali sc ni ta ne govori o samom objektu, jer je to vjerovatno
bila tvrd avska damija. Pi sar bi, kako je to u cijelom popisu, naglasio
da se ovdje radi o dzamiji vaki fa.
Iz dva uvakufljena koji su donosili relativno velik prihod od
500 ne moemo su prihodi bili namijenj eni . Podatke bi
eventualno trebalo traiti u vakufskim dokumentima, koj i sc u Va-
kufskom arhivu u Ankari.
Jedan zaista konkret'm podatak daje biljeka iz Muhimmc Deftera, od
lO. rebiu-1-ahira 979. (1. 9. 1571.) godine, gdje sc navodi daje ove godine
Zaim Behram bio filurijc u Pockom sandaku, tc mu sc
daje poalje i preda u sul tansku blagaj nu.27
da je Slavonija krajem XVII bila ogromnih
ratnih razaranja, nakon kojih je i bila izgubljena za Osmansko Carstvo, jas-
no govori o tome zaSto nema pisanih dokumenata pokraj inske
administracije. Medutim, daje ogroman broj dokumenata
centralne admini stracije, od kojih dio nij e ni (Basbakanlik
Arsivi, lstqanbul) daje nadu da se svakim dokumentom
baciti viSe svje\Ja na ovakve i probleme.
25. TD OI No. 486n.
26. TD No. 672, OI l 0(2.07.
27. Muhimme Defteri, knj. 15, br. 638, s. 75.
24
'
'
SUMMARY
ABOUT SOME W AQFS IN SLA VONIA FROM THE XVITH
CENTURY
This article presents some, until now, unknown data about three of the
significant waqifs (benefactors) in the region of Poega San jal<.
The most famous among them was Mehmed-beg a sanjak-
beg of Smederevo, who was, later, a beglerbeg of Budim. He played a
great role in the conquest of Slavonia; but his numerous propcrties in the
region of that San jak hc bequeathed to his equally numcrous endowmcnts
in Belgrade. The next waqif was Sulejman, the captain of the river Drava,
who was, most probably, son of Ferhad-pasha who constructed
a mosque in at Sava, for the maintenance of which hc bcqucathed
some of his properties. There is very little data about waqi f of Podravska
Slatina, zaim Behram. According to some evidence, he was not from these
regions by birth, but he bequeathed significant properties in benefit of this

region.
This arti cle is based on data from the cad astre registers (defler) of Po
ega San jak from the years 1565 (detailed), 1569 (summary) and 1579 (al so
detailed).
25
l
l
l

Dr Fehim N am etak
TEME, MOTIVI I SIMBOLI U PJESMAMA DIV ANSKIH
PJESNIKA IZ BOSNE I HERCEGOVINE
Divanska knjievnost je plod arapsko-islamske i iransko-islamske kul -
ture prenesen posredstvom osmanskih Turaka i na Balkan. Islamska kultu-
raj e bez obzira na motive poezije bila uvijek prisutna i Vrlo
je ortodoksni pristup islamu i njegovo poimanje na jedan pro fan us-
tu palo mjesto pogledu na svij et, pristupu Bogu i
Za ovakav gledanja na svijet i njegovog transponiranja u
poeziji koj a na prvi pogled za djeluje kao
profana knjievnost, sa motivima, divanski pjesnici su
se sluili i posebnom terminologijom u kojoj je gotovo svaka kao mis-
simbol, kao termin div anske poezije imala od onog
svoga osnovnog postojao je jedan kod
koj i je potovan od svih div anskih pjesnika, a to je kod terminologije koja
sc konzcrvirala i uz vrlo male izmjene do posljednjih divanskih
pjesnika XIX Motive i teme pjesama divanskih pjesnika nije
shvatiti savremenom koji ne poznaje izvore islama, tradicije
i mitologiju zemalja.
Medu broj ni m Lemcuna koritenim u stihovima naih divanskiih pjesni-
ka je Kur'an i Hadis. Kur'an i Hadis su ne samo kori teni kao inspiracija
nego su vrlo i cili rani . Pjesnici divanskc poezije su u svojim st i-
hovima izravno ci tirali Kur'an ili Hadis ili su poruke kur'anskih ajcLa ili
hadisa donosili po smislu. U nekim sc koristi samo ili
dvij e iz ajeLa ili hadisa, a ponekad sc donosi i cjelovit ajeL
Katkad sc zbog toga naruava i metar sti ha.
Ovo citiranje Kur'ana i Hadisa kao i drugih djela nema za cilj
samo pokazivanj e vlastitog obrazovanja nego, prvenstveno kad je rijec o
citimnju Kur'ana i Hadisa, ima svoju funkciju. Didaktika je,
sasvi m malo prisutna u poeziji ovi h pjesnika. Nekada je ci tiranje na-
vedenih djela samo dobar izbor za po poznatog i dragog
i onda ono ima svoje puno um j opravdanje. Taj primjer u
jednom Sabitovomgazclu)
Mc y-i kcvscrle pur bir kfise-i yEJkutlur 1<1 'lin
mis k ile mELhmurlarmcmhOr bulmu';yl ar
27


Sloeni ea hitam-i misk, (ar. hitam uhu mi sk i mi skiyyul-hitam) upotrebl-
java sc u smislu husn-i rutam (l ijep zavret&k) a preuzeta je iz
kur'anskog ajeta iz sure E1-Mutaffifun:
l
, _. - - ... -
. . . '-' ' " o (..o \ J ' :> Q <.J -'..,.J t..J-0 f u .!
a muje:
Kvasi obiljeenim A kraj muje sa mi skom (mousom) ...
I kod Ahmeda Vahdetije u stihu jedne kasidc pune simbolike
ci rira sc Kur'an upravo u cilju objanjavanja simbola:
Crte tvog lica su to svjetlo pra kojima sc Bog prikazao
Kaba je ta tvoje lice "u kojem j e objavljen Kur'an".
Ovdje su pod navodnim znakovima donesene u arapskom ori gina-
lu .l
Za razliku od pristalica tesavvufa koj i su kroz fil ozofiju vahdet-i vud
uda (Jedinstvenog Bitka) propovijedali i u poeziji razradivali ideju o Jed-
nosti. tj. o LOme da su Bog i priroda jedno, da je priroda pa i u njoj
odraz Boga i da je osnovni cilj pjesnika da pokae kako sc treba osloboditi
:voga ega i stopi ti sc u Bogu, pristalice sunnij skog vjerovanja, sunnijskog
na vijet, tj. ortodoksni vjemi ci islama, su zastupa l i ideju da je sve
je Bog tvorio odvojeno od Njega i da ni ta osim Njega nije On. Razu-
mije sc da. u oni svoja gledanja nastojali i knjievno obli kovati i da su neki
oJ njih u tome, i sa estetskog aspekta dosta uspjeli. Oni su pjevali
o tome daje Bog jedan, daje sve stvorio iz da mu ni ta nije a
pogotovo ne ravno. Odbi r Bojih osobina opisanih u 99 Boji h imena
ncnjc u skladu sa eljom za isticanjem oni h Njegovih svojstava koja uka-
zuju na l\ je govo postOjanje (kad fm, dai m), na N je govo znanje i alfm,
kad ir. semf' , basi r), (evvel, ah ir, zahi r, batin) i sl.
ovo sc nadovezuju i teme iz islamske kozmogonije, nastanak svijeta,
Adema. poslanstvo Muhammcda, a.s. i dr. Ova lema je
<.'hrauivana u svim vrstama pjesama, ali je u posebnoj vrsti
pjesama te\hid i munadial. Tu se nerijetko odlomci iz Kur' ana ili
fX1JCd inc si ntagme u stihove ili sc Euzu bil/ah ili Bismillah
kao Lo je LO u silhovima Fadil-pae eri
Ede/im her dem il an isli'azc mckr-i
Giyclim siln huda-yi bab-i rahmandan
/Jcrcmr-i hayra bidayel old u bismi/Jah
Kili t-i mahzen bed'-i kirael old u bismiJJah
BUWn mahluka rahmaniyyclilemu{(asi fhakk
Bu v ceh Uzrc 'ibadu-illaha hilccet old u bismillah
Rahmani kJldi ehi-i im
Buna 'alcmdc burhan-i hidayel old u bhimillah
Bc-hakk-i bismiflc ya rabb bu 'aciz ku l unu cl
l) Slobodan Kaside Ahmeda VahdcLija iz njegovog sarjcvskog divana, Anali
GliH. XV-XVf,SaraJcvo.I990.
l
Cem i 'i cunn u 'isyanim yem-i gufran ile mah v et.
(prjcvod)
se svakog i trenutka od lukavstva solon inog
Obucimo boanski zatitni oklop od vrata Milostivog!
Svakom dobrom poslu Bismillah
Katanac riznice je Bismillah.
Za sve stvoreno Bog je definiran Svojim
Na laj Bojim robovima dokaz je Bismillah
U ime Bismill e, Gospodaru, oprosti ovom svom robu
Sve moja g1ijche i neposluhe morem oprosta spcri!
J asno je da se u zbirkama, gotovo svih naih div anskih pjesnika
ovakvih stihova, pogotovo na samim njihovih divana, o
smo govori li na studije, jer svaki divan (milrettep divan)
je munadatom, tehlilom ili tevhidom, a to je mjesto za
v jerskihdogmi.
Veoma za motive svojih pjesama pj esnik uzeti pojedine odlom-
ke ili bar samu idej u i z neke od kur'anskih Poznato je da Kur'an
sadr/.i o vjerovjesnicima koji su kao posebne teme
u knjie_vn.im djelima arapskih, perLijskih i turskih pi-
saca i pjesnika. Tu spadaju o Ademovom izgonu iz denneta, o Idris-
ovom na nebo gdje mu je Bog povjerio meleka, o
Nuhu (Noj u) koji je od potopa koji je poslan kao kazna njegovu
nepokornom narodu spasio mali broj odanih vjernika, o poslaniku Salihu
je nepokorni i narod kanjen zcmljotresom.
Posebno se u osmanskoj poeziji spominje Ibrahim (Abraham koji
ima atribut i H alil ili Hal ilullah (Boji prijatelj). ostalim pripovijedao-
ji m a o njemu jedna je posebno inspirativno djelovala na osmanske di -
vanske pjesnike koj ima i na nae.
Kad je bio u godi nama Ibrahim je molio Allaha da mu podari sina
da ako ga dobije rtvovali ga za ljubav Boju. Bog mu je
poJ ario sina Ismaila. Kad je sin odrastao, Ibrahim je zaboravio na svoj zav-
jet pa je upozoren na njega u snu. On tada donosi odluku da rtvuje sina,
al i mu Bog alje rtvenog ovna da s njim zamijeni sina i ispuni zavjet
Ovaj motiv koristili su mnogi pjesnici div anske poezije.
Sabit to izraava stihom:
"Gefcydi hayyiz-i hiisn-ikabulekurbani
Feda i di keb$-i can-i I smail. "
I smail je elio da mu rtva bude pri h v
Ali je um jesto njeg cl ovan postao kurban.
Isto tako, motiv pjesama div anskih pjesnika, pa i Sabita
je Ejubovo (Job) strplj enje. Po vjerovanju religija (islama i
Ejubu je Bog dao mnogo imetka i stoke, a Ejub je na svim
ovim Bojim blagodatima Sata net (Iblis) je nago va-
29


rao Boga da iskua Ejubovu zahvalnost u da mu uskrati do-
jer bi i drugi ljudi biii zahvalni kad bi imali ono to ima E ju b.
Bog je dao priliku Iblisu da uniti Ejubov imetak na ta je Ejub ostao
trpljiv. Zatim mu je unitio sinove i to je on takoder otrpio. Sli-
jcdccem iskllScnju E ju b je izloen dok je bio na molitvi. Iblis mu je tada
razbuktavao srrasti , ali sc i tada sa iskuenjima i
strpljivost Ejubova. Najzad, Iblis je pokuSao da Ej u bovu enu odvrati od
mua, ali e i ru Ejub strpio. Na kraju su dola tri koji su vjerovali
u njegovo poslanstvo, ali su mu rekli da sc Bog proao njega. To je za Ej u-
ba bio naj tei udarac na koji je odgovorio skrueno m molitvom Bogu. Bog
mu je dno upuLU da nogom udari u zemlju to je ovaj Tada je iz
zemlje potekla voda kojom se Ejub okupao i oslobodio se svih
Odatle je njegova strpljivost postala
_\!1cdu brojnim di vanskim pjesnicima, koji su tu Ejubovu
strpljivost upotrijebili kao slik-u (figuru) u svoj im stihovima su i pjesnici
ReCi, Tasl icali Yahya, eyh Gali b, Nazi m, ali i na Sabit Ui
.. Gam-i ziilal-i Jebi kurd olupderununda
.\fahabbet eyl cdi Eyyub'u bimecal-ii alil. "
Od svih vjerovje. nika, naravno, div anski pjesnici su najvie i
pJevali o Muhammedu a.s. svoj u dugu poemu Miradiju, kojom
i njegov Divan (takav je i sa prekrasnim prijepisom
SJbiwvn Divana u Orijentalnom institutu u Sarajevu, br. 3697) Sabit je
p.'1svetio Muhammedovom, a.s. na nebo. Uostalom on je
ovu temu imao i prethodnike i to medu bosanskim pjesnicima
nJLUrskomjezi ku . Kronoloki najstarija Mi'radija od nekog naeg pjesni-
ka je ona je autor Ed aij a Sinan iz Sarajeva (kraj XVI i
XVII stoljeca), a u Sabitovo vrijeme jo dvoj ica pjesnika, Asim Jusuf
Bonjak i Mehmed Reid iz Sarajeva obradi ti ovu temu. Mehmed
Rc id Je pod snanim utjecajem Sabita dok je Asim Jusuf Bonjak .
ipak neto ori ginalnij i. I ire u Osmanskom Carstvu, poznat im os-
manskim pjesni cima ova je tema bila vrlo popularna. Ono to pjesnici di-
vanske poezije ele je to da su se od Muhammcdovog, a.s.
javljali neka a koja su tako najavljivala nj egovu izuzetnu
llcnost. Tako sc za vrijeme Poslanikovog rodenja sruilo svetili te u Iraku
koje je podigao sasandiski vladar Nui rcvan (Enuirvan) u mjestu
Meda yi nu. Tako se ugasila vatra vatropoklonika, povukJc su se vode jezera
SJvc, a dolinu Sem ave pritisle su vode. O tome govore i Sabi tovi
stihovi:
S dyundilrdu oca gm dude-i alepcrcsLanm
Olupkil/6ksil7.ii dii}W rev ak-i garka-i K isra.
Safa-yimercbingordiikle o/ serqcme-inurun
Hicabmdan 7.Cminegeqli old u Save napcyda.
Sem ave ab-i rD-yi $Cvkine azad o lup pkl1
K1 bin y1/ li habs-i l ekn a-y1 srne-i gabra
30

l
Sabitova duga poema Mi 'radija sva je u "funkciji" dokazivanja nadna-
ravnih, vezanih za Muhammcdovo, a.s. na
nebo. nekoliko stihova u prijevodu na na jezik koji nada-
mo se, potkrijepiti ovaj na .

Ma koliko da to eli srce ovog
Nek nam zato vaiz s vie
Njegov Mirad barem malo po shvatanju svom opie.
ga dem al h dua, cio
U mi h rabu svetom imam bogobojazni je bio.
Ti safo vi *to su reci Bojeg rahmet dokumenta
A Sejjidu-1-Kevnejn na njem besprimjerna t ugra svela.
S m dostojanstvom svoju vrijednost nije krio
Svi shvatie da je njih sve skupa nadvisio.2
Kao to je poznato Muhammed, a. s. je obrezan otpa-
la mu je vrpca, imao je jedna mlade koji je pods-
na ig koji je daje Bojih vjerovjesnika tj. daje posl-
jednji vjerovjesnik. O tome Sabit u jednom stihu kae:
Zati kim ho$kuma$-ima'nadir
H alem i ensesinde tam ga dir.
Jedno od koja su pratila Muhammeda, a.s. je i to da "njegova sjena
nije padala na zemlju. I ovaj motiv je koriten u orijentalnim knji
cvnostima, a posebno u osmanskoj divanskoj poeziji. I Sabit, koji je dobro
poznavao ne samo osnovne izvore islama nego i tradicije koje nisu u pot-
punosti pozudane, i kojima se i inspirirao spominje u jednom bcjru:
N ah l-i bfzil-lii misrtl-i nayab
Ne nazire kabul ider ne cevab.
Jo od djetinjstva iznad Muhammeda, a.s. je bi napolje kru
i o oblak koji ga je titi o od sunca. U Sabitovim stihovima to sc ovako spo-

m mJe:
Nola bir pclre ebri basi iizre sa ye ban iLI)e
Gune$len $akinurkendii ha bi bin Hazrel-i Mevlfi.
Isti motiv koristi u na'tu koji je pod naslovom Na'ti erif Hazrct-i su ilan-
i cnbiya (Divan, OIS, 3697, fol 112 b):
Nola o l sa ni glih bani sehfib
Pem be iryinde sak)(uwrdii r-i n fi b.
U dvanaestoj godini poslanstva, 27. red e ba, Bog je, poslao mele-
ka Debraila (Gabriela) Muhammcdu, a.s. koji sc nalazio u Umihane,
nj egova amidc. Sa Debrailom je bio Burak. Debrai l ga je pozvao
2) Prepjcv Miradijc Sabita koji je Ercf je u rukopis u.
Ovaj fragment je citiran prema izdanju dijela Miradijc objavljenog u Tukvimu za
1400/1979. godinu.
31

na mi'rad na nebo) na koji ga nosili burak. Burak je ivoti nja
manja od mazge, a od magarca, sa li cem Muhammed, a.s. je
uzjahao Bu raka koji ga je nosio od Mekkc do Mesdidu-1 - aksaa u Jerusa-
limu ne zemlju. Nakon Sto sc pomolio u damij i Mesdidu-1-aksa,
DcbrJil gaje izveo iz damije. Tada je Muhammed, a.s. iznenada ugledao
mi'rad tj. stepenice koje su bile jednim krajem na zemlji , a drugim u nebu.
Dzcbrail je uzeo 1\rtuhammeda, a.s. na krila i odnio ga u nebo. Po drugoj
,arijanli Muhammeda, a.s. je Burak odnio u nebo sa kamena ispred
Al-aksa. Na prvom nebu je sa svim m el ecima
!\;1 slijedccim kawvima susretao se sa vjerovjesnicima, dok na sedmom
nebu nije doao do ,.Beytu-1-ma ' mura" savrene Tu su meleci kruili.
Od alle je stigao do Sidretu-1-munteha i kad je proao sedamdeset zastora
vidio je Ref ref a. Lj . jedan zeleni duek:
Burak koji sa nebesima jedri- stade
Jer La ovaj beskraj snage ni dozvole ne imade.
Toga s Iiic Rcfrcf'da ga nosi s
Pa napravi Svjeilu mjesto na prsima.
Penju ci sc sa Rcfrclom stalno dalje u visine
Resu! bcxhmj pc rd a od svjellosli i od tmine)
Muhammed, a.s. je sjeo na Rcfrcfa koji ga je odnio do prijestolja
( h:urs:1). Proavi i t1d:1Lie ed am deset zastora sti gao je do 'A ra (Bojeg
prijestolja):
Ide car.c..t\'Om kr>Je nema nita on do sad vidje
Nema strana ni Ars{a, Neba- nigdje.'
ni k. nema ovaj svijet s li
Jezik, oko, .JI JO, pnmet - Utmo nita ne koris li.
Tu mu sfi r.c J" U dnu minni"- zapovijed Bo:Jja, nov n
Pa korakl;m S\' akim rnj prostora i svjetova.
Svjetl o'.! Ar .. a ga je zasjenila. Nita nije mogao vidjeti osim n ura -
svjetlo. ti \; uhammcd, a.s.je tu glavnim okom, to jest srcem vidio Allaha.
C PO\ r; tl-" u dJ Sidretu-1-muntehaa ponovo ga je doveo Ref ref. Tu ga je
D1.ebrail odakle je siao do Bej lu-1-mukaddesa (Kuds-Jcrusalim), a
odati..: :-.e sa Bu rakom vratio u Mekku Sabi tov opi s Bu raka je vrlo slikovit
nome je ovom ntu neshvatljivo si l n
32
Dicnnct ahar, mjesec melek seh, vjetar krila.
Kolan Dicvza, rahl, Nebo pokr, v
.\!jesec fenjer, svemir oklop, kna ruj
Od pula mu je uzda koja toplo blista
A pute za di\, ni rahvan- hurijska je kosa
Njegov rep su juLia praskozorja Jina
A Kadra - krasna boja mirisnoga mu
Ovaj matovili opis pun figura svojstveni h divanskim pjesni cima, poka-
3) (PriJevod Sabi tovc Mi'rad;i.ijc od Ercfa

"l
l
-
zuje ne samo smisao za kojima eljeni efekat (d7.cnnet-
ahar, tj. tala), melek- sei z, tj konjuar, vjetar- krila; nebo- pokrov; mjesec
-fenjer itd. nego to postie i tako originalnim komparacijama i slikama kak-
ve rijetko nalazimo i kod najpoznatijih klasikadivanske poezije
-A pute za divni rahvan- hurijskaje kosa .. .
-njegov rep su jutra praskozorja fm a .. .
Kao to smo spomenuli u sa vjerskim motivima mi'rad kao
motiv zauzima istaknuto mjesto. Istakli smo da su osim Edaije Sinana
koji je ivio prije Sabita (u Sarajevu), dva pjesnika njegovi savre-
menici opjevali mi' rad . Jedan je poznati div anski pjesnik Asim
Jusuf Bonjak, a drugi Sabitov epigon Mehmed Reid iz Sarajeva.
Rei dovi stihovi iz Mi 'radije pokazuju koliko se ovaj pjesnik inspiri-
rao Sabitovom poemom na istu temu.4 Pored motiva, jezika, stila
pa i metra koji je kod oba pjesnika privrenost Mehmeda Reida
Sabitu kazuje i njegova pohvalnica spjevana ovom pjesniku.
Uostalom, manir kojim su se sluili gotovo svi divanski pjesnici, da se
poneto ili mnogo toga preuzme od pjesnika koji je uzor, ili barem
inspirator nije nikakva sramota, naprotiv taj manir je smatran vrlinom. Tako
Reidova Mi'radija ima devet di stiha vie od Sabitove, ali kako smo rekli
sadri sve opise koji se nalaze i kod Sabita pa i kod jednog i drugog
pjesma istom "Hoa", a invokacija je kod obojice
"Hudavenda".
Opis neba u vrijeme kada je Muhammed, a. s. stigao medu ostale posla-
nike kod Mehmeda Reida je neto opirniji mada se i cu prepoznaju Sabi-
tovi motivi:
Kad nastupi pred redove poslanika kao imam rekao bi da je u jednom
sazvijedu okupio pun mjesec i plejade.
Ne smatra} daje na nebu Kumova slama
To j e m jesec prilikom dolaska vl adara p rostro bijeli brokat.
Merkur j e napisao ferman i slova posuo zlatnom prainom
Dao mu da mu poloaj
Nisu to zvijezde, to je Venera razbila harfu i prosula kojim je
bila ukraena
Jer zna da ona nikako ne odgovara njegovu zakonu.
Njegov dolazak toliku je donio suncu da ono do sudnjeg dana po
ovom svijetu prosipa blagodat.
Mars je izrazio pokornost i s o vratu
Poput psa pourio pred toga vladara.
Jupiter je za novac od svjetla zatraio tlo pod nogama konja njegova
paje postavio Vage da bije mogao izmjeriti. S
4) Divan Mehmeda Reida, POFVI-VIII str. 55-76.
5) na is Lom mjesru

33
U iz Muhammedovog, a.s. ivota koji su i maJi i
presudan za opstanak islama spada preseljenje iz Mekke u Medi nu
prouzrokovano progonom muslimana od strane idolopokJonika. Divanski
. pjesnici su se nadahnjivali ovim ijistorijskim i svojim stihovima
ga teke trenutke u Mekki gdje
propovijedanje islama u nije nailazilo na podrku, Muhammed, a. s.
da preseli u Med inu. Prethodno je Muhammed, a. s. poslao izvan
Mekke sve svoje pristali ce izuzev Ebu Bekra i Alije. Najzad jedne
Muhamrned, ostavlja Aliju i n.aputa sa Ebu Bekrom. Nakon su
proveli u sutradan odlazi Ebu Bekrovoj
zajedno naputaju Mekku. Krili su se u brda Sevr. Kurejije su tra
ile Muhamrneda, a. s. po Mekki s namjerom da ga ubiju. Kad su shvatili da
je pobjegao slijedili su ga. Dolazili su i do ali kako je na ulazu u
pauk ispleo mreu, a dva goluba napravila gnijezdo i snije li jaja,
odustali su jer su vj rovali da se tu Muhammed, a.s. nije skrio. Motiv pau-
kove mree kao zatime koprene Sabit je izrazio stihom:
o.;.)JI .;ll (.S' .\<t (.S'.J.J .' ._; f.o.J.;-;:
(.S' J_.;., ..>-! 4 ,A ,t . .J r ,t. t 4 dl
(Divan, OIS, 3697, L. 2 a)
Anakibperde-izilnbiirii 9ekti bab-i gtiriizre
bir ag idi guya.
Pauci su mreu na vrata is pleli
Bila je ko koprena na dumana da ne bi vidjeli.
v
Zivot Poslanikovog zeta i halife Alije, njegova smrt i
smrt njegovih si nova posebno su nadahnjivali pjesnike, pri pad-
ruke islamskog mi sticizma - tesavvufa, m adaje Alija veoma prisutan
u islamskim knjievnostima
ovu misao stihom iz jedne Vahdetijine kaside, koji je
ujedno i primjer div anskog pjesnika je osnova i
potka u tesavvufu:
Hancer ii t.ir ise bir tig-i du-ser be-Ali
KaJem u lafz u suhan halt u hurufu imla
!lden artuk da oi ursa n 'oJa kav m a 'da
Esedullah 'Ali'diir fukaraya mele a.
Miirdelereyler iken dem-be-dem ey dil ahya
Nefsumdirisidiir $im di felekte 'aya.
Prijevod
U Alije je bode i strijela i dvosjekli
Pero i govor i Iinija, l ovo i prav opis .
. J od pasa gori ako poslan u ljudi jedni drugima neprijatelji
" Botji Javu Alija je sirotinji ,
34
Dok svakim mrtve proivljava, srce,
Moja sada nebom l umara. 6
6) Vid. S. op. ci L


Privrenost ideji Si' izma ogleda se kod derviki h redova upravo
kroz odanosti Aliji i njegovim sinovima. Katkada je objakatlju-
bavi i osoba od koje se trai zatita i Fatima, Muhammcdova, a.s. a ena
halife Alije. Kroz njenu se u stvari miri sunnijsko i i'ijsko gledanje
na svijet, jer je ona kao najblii srodnik vjerovjesnika Muhammeda, a. s. ga-
rancija ortodoksnog pristupa islamu. U jednom musedesu, Fadil-pae
pjesnik se Muhammcdu, a.s. kao ,.ocu najbolje ene"
(Fatime) i djedu njenih sinova Hasana i H use jina - Kcrbclc:
Ti si posljednjeg poslanstva, miljenik Boje
Tvoje ime je Ahmed Muhammed Mustafa.
Ti si sljedbenicima, ej vladaru
Ti si iskreni zagovornik grijenika i prijestupnika.
Ne daj da u dehennem u budem, djede Kerbele
Grijenik sam, zauzmi se za me, ocenajbojeiene!
Posljednji distih se kroz pjesmu ponavlja i predstavlja "bend" -
vezu medu strofama i dojam odanosti pjesnikove ideji i'izma, a
njemu to kao mevlevijskom pjesniku i derviu, iako ortodoksnom musti-
manu, nije daleka ideja jer su mevlevije, izrasli iz perzijskih tradicija, koliko
god se nalazili u okruenju ortodoksnog islama, ipak skloni i lju-
bavi prema porodice halife i imama Alije.
Ahmed Vahdeti , mevlevijski pjesnik, ali do kraja odan ideji hu-
rufijstva, pored pohvale Aliji u svome terdi-i bendu iskazuje odanost dva-
naestoriciimama:
ah Husejin i Hasan, riznica dobrote, rudnik
Jedan kralj drugi kralj
Jedan disk mjeseca, durgijutamje sunce
Sutina mojih je ovo, ej ljudi srca,
Tajna istine, svjellosti Muhammeda, Boji lav, Uzvieni
Ali i Ali i Ali i Ali.
Uzvieni A bid i Bakir, ah sirotinje
Slavni Dafer Sadik, tit od strelica
I Musa Kazim, taj ah pokornosti i Riza
ah Takijj i Nakijj, kruna poglavara
Svi su svjetlo pravo za tajne" Ta-Ha
Tajna Istine, svjellostMuhammeda, Boiji lav, Uzvieni
Ali i Ali i Ali i Ali. 7
Kerbelanski
Po smrti Alije, ubijeni su i njegovi sinovi Hasan i Husejn. To je bio te
ak udarac ne samo za Alijine sljedbenike nego i veliki broj muslimana. Ha-
san je Sest mjeseci nakon oca obavljao dunost halife u Ku fi, a onda je bio
prisiljen da hilafel preda Mu aviji. Osam godi na kasnije otrovanje u Mekki.
7) Vid. Sl. op. cit
35

Po Muavijinoj hali fa je postao Jezid koji je vidio opasnost u Hu-
scjnu, Hasanovom bratu, kao pretendentu na mjesto hali fe. Poslao je vojs-
protiv Husejna. Bitka se odigrala na Kerbeli (Irak) gdje se Jezidovoj
vojsci suprotstavio Husejn sa 30 konjanika i 40 pjeaka, ukupno 72 borca.
Borili su se Ipak ih je sav JadaJ a. Ranjen, Husejnje krenuo pre-
ma Eufraru, ali ne stigavi da popije ni gutljaj vode je strijelom.
Izvadio je strijelu i ponovo se bori ti , ali mnotvo neprijatelja je nava-
lilo na njega. Ranjen na 77 mjesta, potpuno je iskrvario i pao, a neprijatelji
su mu odsjekli glavu, na takli je na koplje i odnijeli. Kult i sve-
tosti Kerbelc div anski pjesnik Fuzuli Bagdadi u jednom gaze-
lu:
'"
Fuzuli,ja sam zemlja Kerbele
i gdjegod idem pjesme moje
s potovanjem neka se prime.
Moje pjesme nisu zl ato, nisu srebro,
ni biser nisu, one su zemlja
ali zemlja kerbelanska.
Ovaj motiv, toliko drag iranskim pjesnicima i njihovim sljedbenicima
i ijske orijentacije, opisalo je ili barem spomenulo i nekoliko naih pjesni-
ka kojima istaknuto mjesto zauzima Sabit. Bombacci spominje da
Sabit, uz jo dva-tri pjesnika ima originalan izraz mada u grani ca-
ma neoperLijske kole. To se doista ogleda ne samo u poznavanju perzijske
kulture i mitologije nego i u ovom Sabitovom stihu kojim jedan
od svojih citiranih gazela.
(:em ende sanma ki h ar ilzre gonce o/du bed id
Ser-i Hiiseyn-i sinana dikli Yczid.
(OIS, 3697, 41 b i OIS, 939, 85 a)
Nemoj misliti daje to pupoljak nataknu l na bod/ji u stepi
To je Jezid na vrh koplja natakao glavu H use jna.
(mu'dize)
U osmanskoj knjievnosti koja su pripisivana vjerovjes-
nicima su omiljena tema pjesnika. Jedno od takvi h je, po i razdva-
Janj u mjeseca na dvije polovice od strane Muhammeda, a.s. kad su to od
nJega traili pripadnici plemena Kurej. U na'tu Muhammedu,
a.s. Sabit lO ovako pjeva)
Sfb-i m ahi ki bu lm u$ idi kem aJ
Iki $ak i tU hindilvfinemisfil
(prijevod):
Kad naSla savrScnslvo
36



(tj. kad je bio pun mjesec)
Poput karpuze na dvoje gaje rastavio.
Krasna je slika mjeseca koju Sabit daje ga sa okruglom jab-
ukom, koja se na znak Poslanika razdvaja na dvije polovice poput lubenice.
I ovaj stih, lekiskorn i izborom metafora na Sabitovu podlo7.nost
neoperzijanizmu jer je umjesto turskih koritenih i od istaknutih
div anskih pjesnika i za pojmove jabuka i lubenica iskori si o perzijske
sfb i hindu vane. .
U istoj funkciji su i Sabitovi stihovi, iz Na'ta Poslani ku
(OIS, 3697, 112 b), koji govore o torne kako je Muhammed, a.s. jednog
dana doao sa ashabima u mjesto Hudeybiye. Obavijestili su ga da tamo
nema vode. Pored toga Poslanik je uzeo abdest vodom koju je imao uza se.
Tada mu je iz prsta potekla voda koju su potom svi prisutni pili.
Sa bitov i stihovi to ovako
Biravu9su idiip o
Old u bir matara fi b herengu$l
Akti o l fe$me
Afiyellcr o Seyyid-ul-be$ere
(Prijevod):
A.;J 4 t::JI
L-./;.S:.I c.sJ.IJI
l .\.,. al 4 6&t'> J ll tL" \'>1
...>*": ... .. ..;
b..) .' ll o\.! & " J l ..) , .. , .! i Lc
(OIS, 3697, L. 112 b)
U prcgrlu ovog cara bi aka vode
A svaki njegov prst bio je zdj ela vode
On otvori lc i napis(e se desetorica (mnotvo)
Budi pozdrtlvljen (Neka Tije slava!) o gospodaru ljudskog roda!
Mnoge su poslanikove mu'dize u kojima je opisano
dobijanje vode iz suhog bunara ili poticanje vode otuda gdje je pre-
suila. U jednog ashaba (prijatelja) u Medini bio je bunar sa gorkom
vodom. Kad je jednom Muhammcd, a. s. uao u tu gorka voda je od-
jednom postala slatka. I ovaj detalj iz islamske predaje poznat je Sabitu U
pa to, u istoj pjesmi (Nat Muhammedu) u produetku citiranih sli-
hovakazujc:
Illi bir $ii re ka tre-i riyk
Old u la'li gibi l eziz ii ben'k
Prijevod:
riyk- voda iz us tel,
beri k- par/ak, sjajan
b .JJ c.s..WI
- . lJ .< 1.1 ..u '
J . r..r- LS J
(OIS, 3697, 112b)
37


ova pjesma govori uglavnom o ma vezanim za Muhammeda,
a.s. Poslaniku se pripisuje i sunca nazad. Poznati motiv govori o
rome kako je jednog dana Poslanik legao stavivi glavu u Aliji no krilo.
Alija, u vrijeme kad je sunce bilo pri zalazu, nije obavio poslijepodnev-
nu molitvu (Ikindiju). Poslanik je upitao Aliju je li obavio poslijepodnevnu
molitvu na ta mu je Alija odgovorio da nije stoga to nije elio njega pom-
etati. Muhammed, a.s. se pomolio i sunce se sa zapada povratilo. O tome
govore i Sa bi tovi stihovi:
'asr-i Murteza 'ya meded
$emsi ba 'd el-gumb eyledi red
Old u i$rat giln gi bi n1$en
Do gd u hur$id sem t-i Magrib'den
Aliji kome je proSI a ik indija!
Vratio je sunce nakon zalaska.
Pojavie se znaci, rasvijetli se kao dan
Sunce se rodi sa zapada.
Jasno je da je ovdje cilj pjesnika i da ukae na molitve pa je
Poslaniku pripisana tako da moe povratiti sunce kako
njegov miljenik Alija ne bi bio kanjen za preputenu poslijepodnevnu mo-
litvu.
U nabrajanju Sabi t u ovoj pjesmi ne isputa ni motiv o
oivljenju Radi se o Poslije bitke kod Haj-
bera, Jevreji su poklonili Poslani ku janje i on je sa ashabi ma sjeo da
jede. Tek to je stavio zalogaj u u sta odmah ga je izvadio i rekao: obav-
jeten sam da je ovo janje otrovano. Bog je janjetu dao jezik. Doao je
Debrail, izvadio zalogaj iz usta i obavij esti o
Gel di gilftaraberre-i biryan
Eyledi yana yana hali bey an
Kissa-i em si eyleyup irab
Zehrini doklil hasma o l bflab
Nara teVi$ ile o lup rusva
Donduler zehr yulmua a'da.
38

a<

'-:-' 1-.: .' JJI 4. o ,4.;..
(OIS, 3697, 11 b)

Oivljavanje mnvih:
U toku bitke na Hendeku, po predanju, oivljena su dva sina Dabirova
koji je ugostio Poslanika. To je bilo prema predaji na dok je
Dabir klao jarca za gozbu to je gledao jedan od njegovih sinova. Njegov
brat koji nije prisustvovao klanju pitao je. brata kako je jarac zaklan. Ovaj
je, da bi to pokazao, preklao brata, a zatim je iz straha od oca s kro-
va i usmrtio sebe. Otac i mati koji su doivjeli ovu tragediju strpjcli su se
da ne bi rastuili Poslanika koji je bio na gozbi. Kad se jelo zgotovila i pro-
strla sofra, Poslanik je traio da i djeca zajedno s njima jedu. Dabir je od-
govorio da nisu kod Na to se Poslanik pomolio, djeca su oivjela i
zajedno sa ostalim sjeli za sofru. Sabitovi stihovi iz pjesme o Poslaniku
(OIS, 3697, 112 b) opisuju ovaj naeg umjetnika. Us-
put Sabit govori i o poznatoj sposobnosti Isusa (Mesih) da proivljava
mrtve. Posebno zanimljiv motiv u ovoj Sabitovoj pjesmi je po sino-
va sa veliki m rij ekama Nilom, Eufratom i Dejhunom koje za Arape pred-
stavljaju simbole ivota
Bir fakirin misfil-i Nil u Firat
Iki feaendi bi rden illi vefat
Dem bedem aglar idi oi mahzun
Bir go z ii Nil ii bir gaz ii Ce yhun
Rahmidiipeyledi Mesih asa
Bir dua ile iki sin ihyfi
Oi iki nur-i sag o esen
Her goren didi did eler n1$en.
(prijevod)
Poput Nila i EufTata dva sina
ovoga siromaha odjednom umn'jee.
I z u rastuen, plakao je
jedno oko mu j e Nil, a drugo Dejhun
Smilova se onaj koji je poput Jsaa
Jednom molitvom oivio obojicu
Oba sa sjajem u
Ko god ih vidje sjajnih li
U isti red spada i otvaranje slijepcima Sto sc pripi-
suje Muhammedu, a. s. Tako postoji koju i Sabit u ovom
svom na'tu, kako je jednog dana doao Muhammedu, a. s. neki koji
39
je izgubio Poslanik je uzeo komad zemlje, pokvasio ga, napravio od
njega blaco, stavio na mjesto na Sto je slijepac odmah progledao. Evo
tih Sabitovih stihova:
.d.>-! .d l..>-! JJ
\-J l t...!:lo. l L:. l .< o .,. .. .
. .."-c_r U- v- (
.. .'.t.
.._e;,_.
r-- J_,...., .t .! l; J L;. ...,....
v, .t,a . ,._.
J-:a .t.. .. S J4- .t..... J JJ
..", . ,..,,.,.;,
l .. ._
J J .t ii _ .t. JJI t>= c.s' . t .JJ
(OIS, 3697, 112 b)
Gel di birderdmend-i efkende
Dil perakende dfde berkende
Kizi li Im ak gibi revan hilnab
mecrohu gibi haJi hara b
Didi ey nur-
Sebr;eragim dil$iirdiller gaz den
Agi am azdim e ih an gaz um de de g i I
Belki kevn u mekan gazumde dcgil
Derdim oldurcemalini ga rem em
Y i.izi.inil hak -i pfiyine su rem em
Gaz/erin agladigi birgazdur
Bendcninhfihi$i gilfer yilzdilr
Ruy-i dil gaslerilp banamullak
Dcrdimcr;are gar $iri$kime bak
Merhamct eyleyup $ikeslesine
Hak do/d urdu hastesine
Zahminabiir-i lam olubhasil
A ea dil$Lii gaziln o $ifle-idil
'-.s: i l , l JJJ ...>-!
ulJ J v-P J-->= 1 J .>J
. s: .. .. .. . l
u t" e .. e tf v . " t' J ..J--J cs
rJ..>' ;.l
.. 1" c.s.UJI \JJJ
1!-l.;Jjfi
J l b l..:-' JJ ...... J.J (.SJ J

Pored Mohammeda, a.s. je ivot bio tema mnogih divans-
k.ih pjesnika Sto je i razumljivo j er j e on po islamskom vjerovanj u posljedn-
ji Boji poslaruk, koji je primio posljednju Boju objavu, Kur'an i
samim tim je utemeljitelj islama, sc moe i na stihove ili
pjesme o drugim vjerovjesnicima Isa u (Isusu), Musau (Moj siju), Ibrahimu
<Abrahamu) i drugima. U jednom od prethodnih citata Sabit up-
Muhammcdovu, a. s. da o'l.ivi mrtve sa onom koju je po pre-
danju posjedovao Isa, a.s.:
Smilova se onaj koji je po pul Isa a
Jednom molil vom oiivi obojicu.
U jednoj drugoj pj esmi sc govori o Musaovoj koj u j e imao da do-
bije vodu iz kamena. Po jednoj predaji, naime, Israeli su osu ai u pustin-
ji 40 godina pa im j e biJa neophodna voda. ObraLi l i su sc Musau a.s .. Musa
40

l
'
t
{
je molio Boga, od koga je dola naredba da udari svojim tapom u kamen
iz kojeg voda. Udarivi tapom koji je uvijek nosio sa sobom u
kamen, iz kamena se otvori dvanaest slavina iz kojih voda, koju su
pili. O tome govori Sabitov stih:
Senkf itti asb ile piirbin
Su yu dage dage kardi K elim
Hasan Kaimija pak svoga derhovnog vodu murida dovodi u kontekst
u kome je Bog na Sinajskoj gori dao Musau 1001 uputu:
Bin bir kelime
soyler ne aceb
oJ Tur-i dili Musada bilgun
On je govorio hiljadu i jednu gle kao to je Bog govorio
Mojsiju na Sinaju.

U ove o poslanicima kojima su se nadahnjivali divanski pjesnici
spadaju one koje govore o izgonu Adema (Adama) iz denneta, o potopu i
Nuhovoj (Nojevoj) o Ibrahim ovoj izgradnji Kabe (hrama u Mekki), o
rtvovanju Ismaila, o Jusufu i njegovoj ljepoti i iskuenjima u koja je zapa-
dao.
motivi
Stihovi div anske poezije su ne samo puni tenninologijc koja sc
mora poznavati da bi se moglo tih stihova, nego su ti stihovi
toliko natopljeni smislom i porukom tcsavvufa- islamskog misticizma da
nj egovo nepoznavanje shvatanj a dublje poruke stiho-
va divanske knj ievnosti . Stoga treba neto i o tesavvufa u
drutvu i knjievnosti osmanskog peri oda.
Veliki broj dervikih redova koji su uli u sve pore drutvenog i reli-
gioznog ivota nikako nije mogao lijepu knjievnost, posebno nj en
najduhovniji produkt - divansku poeziju. Mistika, nastala na tekovinama
introspekcije sadraja Kur'ana, je u knji evnosti imala i i
najutjecajnije svoje Uostalom, derviki ejhovi su u svoj
ritual uvrtavali nakon obaveznih dijelova zikra- koji su prve-
nstveno imali karakter pokajanja i pribliavanja Bogu, pjevanje il -
ahij a, sastavljenih i od div anskih pjesnika, a koje su imale za cilj du-
hovno uzdi zanje i pribliavanje Bogu kroz lj ubav - 'ak. Otuda su kod
mi stika prisutna tri osnovna simbola: ljubav, vino i ljepota.
Cilj pjesnikovog sjedinjenja s Bogom manifestira se bczgraniCnom lju-
bavlju u kojoj simboliku ima vino kao sredstvo kojim se ta ljubav
postie i Ljepota, u poeziji definirana kao ljudska, erotska,
ima za cilj da pjesnik divljenja prema Bogu iskae promatranjem i
opisom ljudske ljepote. Vino i ljepota imaju za cilj samo sjedin-
jenje s Bogom.
U sastavni dio terminologije spada tem1in hara bat, koj i ima os-
41
novno U mistici harabal kltma,
mje to gdje se lijepa (saki) koja nudi vino (sredstvo pri-
bliavanja Bogu), ali simbolizira i ivot ovdje, na zemlji, ljudski ivot
.. to ce e u pjc"mi sresti pored termina mey ili (vino) Sto metafo-
imbolizira boansku ljubav i kase (zdjela), cam surahi
(boca) i l. koje simobliziraju boansko srce. Saki, u profanom smislu
shvaceno a u mistici je Lo simbol za
(\ kOJi cc pjesnika dovesti do prave spoznaje j pribJjcnja Bogu. Muy
(dlaka), 7ulf ( oluf), gisu (trepavica) i sl. simboliziraju Boje jedinstvo. U
takvih, vec kanoniziranih termina ovu poeziju treba j shvati-

lJ.
L'jednom gazelu Husejin Lamekani pjeva:
na mjesto Hara bata da etam o
Da tamo gledamo mladu,
Da t rtvujemo razum, srce i vjeru za luk njenih obrva
Da duu stal'imo od strijele njenih trepavica,
Da se priklonimo prema m ih rabu njenih obrva,
Da onaj mlade na njenu licu svjcllom vida,
Afotda jedna gutljaj od vina svojih rubi nski h usana
Da prosimo to u ime Boga, da iz due molimo,
Da glavu spustimo pred noge starog (pir-i mu gana)
Da ovu duu i srce njemu poklonimo,
Zajedan gutljaj ljubavi, da dademo bivstvovanje svoje
Da ostavimo ponos, da odstranimo ime i
Hodi. da carstvo bivstvovanja spalim o vatrom ljubavi
Da nj egovu pokrajinu razruimo,
8
Da bt sc stigl o u Hara bat, gdje sc napojiti vinom pribliavanja Bogu,
neophodan je savrScn murSid-ikamil. Tako Lamckani pjeva:
Iki alem scvgiisilnka/bimdcn ihraccyleyiip
Milf$id-i kfimilden ayrugun fcramu$ cyledim. 9
(prijevod)
Iz svog sam srca ljubav xa oba svijeta
I zaboravio sve drugo osim savr.C:cnog vode.
Isti moti v varira u jednom drugom gazel u na ovaj
<;:ektim bu e ih an ir;re hczar mihnet u 7.ahmcl
OI pfr-i huda kami/ bu/unca.
Na S\'Om svijetu polegao sam na hiljade muka i tegoba
Dok sam naao Boanskog pira- savrenog murida.

U smi s1u simbolike o kojoj smo govori li treba Citati i sli-
Sa bitov gazel koji je dobar primjer potpunog pomijeranja znaeenja iz
sfere hedonizma u sferu mistike:
8J Huscj n Lamckani, Kalcnd<tr Narodna uzdanica.. za godinu 1942. Sar-
aJevo. 1 s li. 160.
Agah S1rri Lcvcnd. D1van EdcbJyal.J, Istanbul, 1980. str. 23.
42
l
l
l
l
l
l
Maye-i kibrit-i ahmerciir'a-i meydirbana
Her huba b-i sfigiri bir efser-i keydir bana
$em 'i sazan-ihakikatla hidayeteyleyilp
Bu mekami gos teren me yhanede ne yd ir bana.
Yokladim nabz-i ta bibi bilmeyilp dermanimi
Dest-i lu tf-i bir $eydir bana
Serd-i muhrim goriipcanim esindi hicrine
han-i mihnette kim k sane-i deydir bana.
doktilm harabat -i cihanda Sabita
DOs te gani-yi mehabbet cum leden e yd ir bana.
(OIS,3697,L:35,b)
(prijevod)
Gutljaj vinazameneje ukus zlata al kemijska
I z svaki mjehur za mene je kruna carska.
Plamna i stinom put pravi osvjetljava
To naj meni mjesto u mej hani pokazuje bliska.
Svoj lijek kuam i ne ime boljki
Ako meni ima lijeka to je ruka drugarska.

Pred tvojom moje srce se rastanku pokori lo
KukaYnom meni ko dvorac sad je hamamska.
Prelijevao, mjerio hara bat na svijetu, Sabite,

I bolja od svega za tebe je ljubav prijateljska.
U nekim svojim opredjeljenjima svih 77 derviki h redova su jedinstve-
ni. To su prije svega odricanja od ovoga svijeta s ciljem priblienja Bogu i
stapanjem s Njim. je i njihova simbolika koju koriste u poeziji da bi
svoju ljubav prema Bogu. Tu uz spomenute simbole treba istaknuti
i otvoreno iskazivanje potrebe za askctizmom, odricanjem od oba svijeta,
kao to o tome pjeva Nihadija
Glavu je uvukao u svoju hrku, zadovolji se jednim zalogajem
Ni had ijo, asketizmom je uspio slavuj.
. Hurufijski pravac, po svoj prilici, nije bio toliko rairen u Bos-
ni. Kada je o pjesnici ma, pripadnicima ovog reda, na neke tragove hu-
rufijstva nailzai mo kod Hasana Kaimije, dok su prave pristalice ovog za-
gontnog hurufijskog iskazivanja stihova Mustafa Gaibija i Ahmed
Vahdetija iz Dobruna. Hurufiluk je u osnovi takav tesavvufski sistem u
kome se, sve Apsolutnom sve je usmjereno Njegovoj
savrenosti i ljepoti. Osnovi cilj, iskazati ljepotu Voljenog izraziti lju-
bav prema Njemu postie se govorom, a u sklopu toga govora slovni si m-
boli imaju posebno Slova se pri spodobljuju ljudskom licu koje je
opet poput Boje knjige dokaz Njegove Nije teko onda
sh v aliti zato pjesnik pjeva o ljudskoj ljepoti jer bilo daje predmet njcgov'l
opisa mukarac iii ena, opis njihove 1jcpoce je odraz Boje. Otuda i
naziv ovoga pravca hurufilik (od harf. mn. huruf-slovo, znak). Ovaj tariknt
kojeg su ubrajali u herezu nastao je u drugoj polovici XIV u Iranu,
43

ali e brzo proirio i po Anadoliji i Balkanu. Od su njegovi sljed-
benici bili proganjani. imc ove li terature je pjesnik Ncsi mi,
koji je pjevao i na perzijskom i turskom jeziku; se na svojim
perzijskim uzorima, utjecaj je i preko pjesama na pcnijskom i jo onim
pjevanim na turskom, irio po Osmanskom Carstvu. Osim toga to
. u e pjesnici ovog dervi Skog reda dral i pismena kao osnovnih
imbola, ih po sklonosti halifi, a prvom Si'itskom
i mamu Aliji i po njihovoj sklonosti ka i ' izmu,
Pismena nisu samo elementi govora, ona su po h uru fi jama c1cmcnti
vega pa su i ukras svega Na li cu i u
vern u sadran je broj 28, a to je i broj arapskih slova. Odmah
treba dodali da je ovoga reda Fazlull ah, pcrt ijska slova
(2 arapskih i koja su dodata za glasove koj ih nema u arapskom, a
ima u perzijskom) stvorio sistem simbola od 32 slova pa su i nai pjesnici,
. ljed beni ci ovog pravca kori sti li sistem izraavanja sa 32 slova. J ak utjecaj
mi slova sc i kod neki h pjesnika drugih derviki h
redova jer su svi dervii vj rovali u tajnu slova (esrar-i huruf).
Bosanski pjesnik XVII Sejh Mustafa Gaibija, iako nedovolj no
bio je omiljen u narodu. Moda upravo i zbog tajanstvenosti njeg-
O\ ih poruka u stihovima:
Neprijateljska vojska je na Dunavu
Evlije su se sakrile, a do vama se ne mogu prisiliti.
Kad u okolini Ed rene nastane borba, islamu je Bajram a nevjerniku
briga.
Kad se pojavi prvi, drugi i "mim" nastaju osvajanja
J kad stupe "dim" i "kfif' islamu biti dobro.
moje oko, sh vali srce moje,
V doba "mima" i "diim;r ' lijeka xa srce.
1\'a svim stranama osvajanja
ac, varalica i pokvarenjak posta
Starezakoneje povkarilagrupica prokletnika
Neka ih prali uvijek prokletstvo.
Mnogo je poznatiji i kao pjesnik i kao hurufija Ahmed Vahdctija, pjes-
rtik u Dobrunu u Bosni, je kompletna Divan mada odaje i sklo-
bektaizmu i mcvlevizmu, proet slovnim simbolima za koje
nalazimo razrjeenje u samim njegovi m stihovima. Zbog
prostora nekoliko stihova iz Vahdctijine kasi dc u prijevodu:
Iznad svega hvala Bogu to je ovu tajnu B oi ju
slova i objelodanio Fax/ul/ah.
44
bijae sutina, a slovo joj postade Svojstvo
SunCe v disk i njegov (Fazlulahov) sjaj jednako su jasni.
Uistinu ga treba s/a vili jer nam j e on
Obznanio raspravu o S uli ni i Svojstvima.
Ne misli da su slovo i o kojima govorim tek oblici i are
l
l
l
Znaj daje u njima za izgovorenu i neizgovorenu
je NeizgovoFcna, a slova postaSe Izgovorena
Tu je i drevni Kur'an kao najjasniji i najsvjetliji dokaz.
"Trideset i dva" su svakako slova iz pra
To je jedan vapaj, zatajen i glasan.
Ali, da spomenuti oblici i are budu do kraja jasni
Bolje da ti te oblike ja
Istu bit svi crtei i oblici
Istu bit imati ljudski izgovor
U drugoj V ahdetijinoj kasi di opet je predmet simbolika slova i
Otkako srcu voda postade pod "b" u BismilJah
Od sunca jasnije mome se oku pokaza sama Boja sutina.
sutine slova postae atributi
ta je to to ima od "elita", "ba" i "ta" sve do "ya".
Otvori gledaj vidi ta je to tajna slova
Atributi nadjeveni Sutini samo su imena.
Prikazao nam je Bog u licu vlastiti lik
Kao da lice nije nita drugo osim lica istine.
Spoznadoh potpuno istine, Sutinu i Svojstva
Shvatih ta joj je objanjenje, komentar i skidanje koprene.
Sura "Sedam ajeta", Fa tiha i "Majka Knjige"
Lice poput mjeseca, realnosti Boje i sv jello pravog pula.
Jezgro svih knjiga postae 32 slova, ali
Jezgro 32 slova, o srce, postade pod slovom "ba".
bijae Sutina, govor i njena Svojstva
To pobiti niko nikada. 10
Vahdetijina okrenutost bektaizmu i alevizmu moe se ilustrirati sli -
stihovima:
"U Alija je bode i strijela i dvosjekli
Pero i or i linija, slovo i diktat
I od pasa gori ako postanu ljudi jedni drugima neprijatelji
Boji lav Alija je sirotinji zatita.
Kao to je spomenuto, svi pripadnici tesavvufa, bez obzira kojem der-
vikom redu pripadali, pridaju vanost simbolima pismena. Tako
Fadil-paa poznati mevlevijski dervi i pjesnik u munadatu
(odi Bogu) koristiti t simboliku slova jednom Mustafi Gaibi-
ji . Evo tih stihova
Za sve stvoreno Bog je definiran Svojim
Na taj Bojim robovima dokazjeBismillah.
Svojim obradovao je vjernike
Zato je Bismillah na ovom svijetu postala dokaz Boje upute.
10) Slobodan Kaside Ahmeda Vahdctija iz njegovog sarajevskog Divana, Anali
Gazi Husrevbegove biblioteke, XV-XVI, Sarajevo, 1990 .

45



Na njegovom "sinu" islamu je zapisan spas
Akosegledananjegov "mimutujcpravamilost Bismillah.
Arapsko slovo "sin" ovdje je simbol selamet-spas, a ,,mim" sim-
bolizira merhamet- milost.
Hurufiluk nije, kako smo spomenuli imao iru podrku u Bosni, on se
uglavnom zadrao u Anadoliji. vrijednosti slova, sim-
bolika u slovima, i brojevima, proirila se i na druge der-
vike redove, posebno one koji su smatrani heterodoksnim, a to su bek-
Laizam, babaizam, kizilbaizam, kalenderizam i drugi. U masama je
bio rairen utjecaj bektaizma stoga to su se za njega opredjeljiva-
li i i sitne zanatlije. Ovo jo od vremena osnivanja
kao vojne organizacije koju je blagoslovio upravo bektaizma
Hadi-Bekta Veli. Naravno i bektaizam, koji je imao velikog odraza u
knjievnosti Osmanskog Carstva koristio je tu knjievnost i kao svoju
vlastitu propagandu za irenje u najirim masama. U tekijama gdje se
okupljao svijet dervike pjesme bektaijske poruke bile su

Bektaije pridaju hali fi Aliji, odnosno prvom im arnu, koji stoji na
niza imama bilo da se radi o pristalicama pokreta od sedam ili od dva-
naest imama. Taj koji imam Alija ima kod bektaija ravan je onome
koji se pridaje Poslaniku Muhammedu, a.s. a nerijetko mu neki zaneseni
pjesnik bcktaija odaje i priznanje nego i samom Poslaniku.
kod bektaija je razvijen kult porodice Poslanikove, odnosno Alijinc u
redoslijedu od "pet osoba" Cal-i aba) su: Poslanik Muhammed, a.s.
njegova Fatima, zet Alija i dva sina Alije i Fatime Hasan i Husejin. U
ti m pjesmama bektaija se proklinje arapski Jezid koji je po nji-
ma bio povod raskola u islamu. Pjesme bektaija su pune simbola poput
akyazili- bijela lica, kizildeli- crveni junak, jed iler i kirk.J ar. -drutvo
od tri, sedam Qediler), odnosno .(krklar) osoba bliskih
Bogu, tj . dobrih, o se nadnaravnim pripovijeda i u narodnoj
knjievnosti, kirklar erbeti - erenler demi -krv dobrfh
itd.
Tako f?osanski pjesnik ime ne poznamo jer je uvijek i u pjesmama i
u literaturi nazivan samo Bosnevi- Bosanac, pjeva:
Krrklanncem 'indeserbetezildi

EzenleezdirenAJi 'dir Ali
(prijevod)
U drutvu se pretrvorilo u prah
Onaj koji gaje smrvio rvnjem, Alije Ali.
U odnosu na islamski zakon (eri'at), bektaije su ravnoduni , oni se
vie svom unutarnjem pozivu. Istina i kod njih je Bog jedina dog-
ma, ali se i na i sve stvoreno gleda kao dio Boanskog odraza, kao
dio prirode koja se utapa u Bogu. Spoljni svijet za bektaije je nestvaran,
46


l
l

nebitan, sve manifestacije u prirodi su isticanju Bojeg jedi-
nstva. I stihovi Agahi Dedeta govore o ovoj filozofiji bektaizma:
O menije damija i
Gl as pobonjaka i usklik pijanca su isto
Ako tajne prave upute nisu ti stigle od Istinitog,
Molitve i pobonost i vina su isto.
Odbaci i gledaj nebeski prijesto i svijet!
U ovoj prolaznosti, oni su isti kao bilo koji kut
Ne vai srce za svijet
Onome koji istinski posjeduje mudrost, pametan i prost su isti.
Poput Agahije, postani svjetlo, zasja), o slijepi
Onome ko izgara u ovoj ljubavi, lanica i leptirica su jedno.
Spomenuli smo primjer usmjerenja Fadil-pae
koji je bez sumnj e bio mevelevija to je dokazano ne samo njegovom poe-
zijom koja je sva u duhu mevlevizma, su brojne pjesme
Me v lana Delaluddinu Rum iju i koji je najzad i komentator jednog mevle-
vijskog obredoslovlja. I da se to sve ne zna stihovi poput
Ne trudi se kad na svijetu Mevlane JX)Stoje vrata
Njegova izba mnogo je bolja no carski dvori od suhoga zlata
ili :
KJ1.!na dostojanstva i za mene je kapa Mevlane
Odatle mi je darovana la odora obnove.
ili:
Fadil je veseo na vratima em sa i Mc v lane
Dok uz nastajanje svira carski naj zadovoljstva ...

nedvojbeno govore o njegovoj orijentaciji . Medutim za jednog Vahdcti-
ju mnogo je tee odrediti njegovu pravu orijentaciju. On pos-
pjesme i Fazlullahu, hurufijskom ali pjeva i o Mcvlana De-
laluddinu Rum iju i Konji:
Dilfi la kim esir il bende-i Padl-i Mil bin old um
Tam ami on sekiz bin a leme ah gezin ondum
(prijevod)
Srce, da bih postao sluga i rob Fazlullahov
Svih 18000 svjetova odjednom postadoh.
O Mevlani i Konji:
Konya sem line akarehl-i dil un yalari
N uh yain yaasun dide-i hun-palari
c;arh-i ahdarda gorehadret-iMevlana 'yi
$em s-i ekber kubbedinin lfl$alari
'Af$un altinda sema eylerikengordi ani
$e b-i isradakavm riisiil
(prijevod)
Teku prema Konji suze dervi$ke
Njihovu starost neka doti v e koje krvare


.


47


Da na modrom svodu vidi Hazrcli Mc v lanu
Veliko se sunce nad kupolu ispelo.
Gled aSe ga kako pod ArSom sema
U otkrovenja glave svih poslanika. Il
Poznate i legendarni junaci u poeziji
Pored osoba koje je povijest zabiljeila kao jake, pjesnike,
mudrace, u div anskoj knji evnosti sc spominju imena junaka koja su
ula u legendu po bogatstvu, ili hrabrosti i to upra-
vo na o obine koje su bile uzrok njihove slave. ova imena
spadaju evlije poput Ibrahima Edhema, koji je bio vladar u Bel hu u III stol-
jecu po hi dri, a je naputanje prijestolja i oslanjanje na Boju
predmet aluzija di v anskih pjesnika tesavvufske orijentacije. i
Hakima Senayia, Mensura Hallada, Dunejda Bagdadija, Buhlula
(Buhlul-i dana) (brat Haruna ar-Raida), vladara Mclckaha
i vladar Sclduka, sin Al p Arslana), Dengiz, mongolski vla-
dar i H ulagu, Dengizov unuk, a sin Tulu ja. H ulagu je Ilhanijskog
Carstva koje je vladalo Iranom. Njegovim potomcima, krim skim hanovima,
Sabit Ui je posvetio kasidu Zafemamu, a osim nje u nekoliko
pjesama opisuje junatvo te porodice.
U tom smi slu spominje Hul agua u jednom stihu:

Hill agu hadem $ah-i Okta'vezir
Selim Han-i gazi hidiv-i dilir
Poznavanje perLij skc mitologije za Sabita kao sljedbenika neoiranske
kole u okviru div anske knji evnosti je to l iko da u
njegovim stihovima vrve poredbe sa poznatim perzij skim vladarima i epi-
zodama opisanim u Firdevsijevoj abnami ne izaziva nikakvo
Tako se ostalih imena spomi nj u i Efrasijab i Kej husrev.

Efrasijab je poznat kao turanski vladar koji je od dinastij e
PiSdadijana osvojio cio Iran i tamo godinama vladao. Velike turansko-
iranske bitke opirno su opisane u ahnami . U Mi 'radiji Sabita
Efrasijab je junak, isto kao i u ahnami, on je simbol tame, a
Kcjhusrev, iranski vladar, simbol je sjet1 osti. Komparacija ova dva junaka,
simbola svjetla i simbola tmine neke svoje korijene iz stare iraflskc re-
ligije- zoroastri zma (svjetlo- mrak, dan, dobro- zlo).
Efrasijab eme sa zvjezdama plc$e, pjeva
Jer je elo savladao danje carstvo Kcjhusrcva.
(prev. E.
Behram-i Gar
Jedan od poznatih iranskih vladara iz dinastije Sasanida je Bchram-i
11) Slobodan HurufiJski pjesnik V ahdcli Bosncvr i njegov divan. POF, 28/1988,
Slr. 87-88.
48



Gur. Prozvan je tako to je bio strastven lovac na divlje magarce (gOr).
Poezija koristi njegov lik kao simbol snage, odvanosti i pravde. Da bi ista-
kao zasluge sultana Mustafe, kome kasidu- pohvalnicu (fahriju)
Behram-i GQr je u Sabitovoj pjesmi u odnosu na junaka nje-

gove pjesme:
Ogrne Behram-i GOr-i nfrengi
Ne bililrcengi bir yaban eegi.
(prijevod)
Ne hvali lukavstvo Behram-i Gura
Zardivljimagaracznaratovali ?
WJI
{\ .1 ..
u . - u '1'
(OIS, 3697, 101 b)
U Firdevsijevoj ahnami, tom izvoru ideja i motiva u osmanskoj di-
vanskoj poeziji, vrlo se spominje ime junaka Rustem a, Zalo-
vog sina. Uz njegovo ime sc veu mnogi mitsld i junatva.
ostalog je Rustem nazvan i Heflhan-i A cem. Kad je Kejkavus bio
u Mazenderanu, Rustem je krenuo na put da ga oslobodi. Na svak-
om od sedma konaka (rastojanja puta) sc sa vojskom od vjetica, di-

vova i ljudi. Rustem im sc suprotstavljao sam; se prelazio je jednu
po jednu prepreku, stigao u Mazenderan i oslobodio Kcjkavusa. Na svak-
om od ovih est konaka Rustem je priredio gozbu (pijanku) (han-i irel) i
upravo po tome je prozvan Heflhan-i A ccm. Na to aludiraju Sabitovi sti ho-
vi u kasi di koja opisuje stanje u taboru za vrijeme zime:
Bu I sfcndiyar ol gaza hcflhfin
Bu Rustem o peykfir-i Mazenderan
(prijevod)
ui.J.,. J_,J
u l.; ..W..) lo .; IS- .. J l r -..... .; .>7
(OIS, 3697, 122 b)
On je Isfendijar, kao Rustem je savladavao prepreke
(ratovao je u sedam epizoda)
To je Rustem u ratu z;1 Mazcnderan.
Ovdje Sabit pored i krim skog hana Selima Giraja, koji je sa osman. kom
vojskom u ratu protiv Rusije, sa legendarnim Rustemom. Na
u vidu po u divanskoj poeziji je prisutan i Suh rab, sin
Rustem a i jedne Turkinje. Suhrab je ivio sa majkom, daleko od oca, tako
da se dva velika junaka nisu ni poznavali; ne jedan za drugog
su sc i sukobljavali. Iako su oba bili veliki junaci, Siihrab je, kao
i ratobomiji. U posljednjem njihovu dvoboju, kada je upravo Suhrab
trebao savladali Rustcma, ovaj je stariji i iskusniji upotrijebio lukavstvo i
usmrtio sina. Upravo u vrijeme kada je Suhrab umirao, Rustem je saznao
daje junak ko gaje ubio njegov sin. Veliki broj pjesnika div anske poezije je
obradio ovu temu, ali je jo broj njih Rustem a i Suhraba koristio kao

49



figure za po j unatva svojih likova kojima su njihove
pjesme. U gradaciji junatva, ,junak" kojemu je pjesma gotovo
je redovito ravan u junatvu i snazi Rustem u i Suh rabu, a i hrabriji i
od njih.
Bihzad
Od poznatih perzijskih figura u poeziji na turskom jeziku,
po cbno u onoj koja se uvrStava u divansku, poeziju, je i
poznati perzijski srednjovjekovni slikar i minijaturista. Taj slikar
XV u stihovima je spominjan onda kada je trebalo daje osoba
opjevana u stihovima, u po sa njegovim likovima, ljepa od tih idea-
liziranih slika. To je redovito lik "koji ni Bihzad ne bi mogao oslikati. L je-
pola osobe kojoj Sabil svoj gazcl ne moe bi.ti oslikana Bihzado-

Ger9i gayelle latifeyledi n ak$ amma
Sana benzelmedi tu! suretineBihzadin.
(prijevod)
Jako je krasno naslikana
Tebi ne fuj Bihzadovoj slici!
U istoj pjesmi je i motiv o Ferhadu, ljubavnom junaku mnoghih i
o
mcsnevtJa:
1.!.1 J L!, G J J 1 J....JI l - "' ! ...> " J l o .:' ;
' , - _ r-:. a. L ... -
t..)""' e{ &M-' l
(OIS, 3697,60 a; OIS, 939,90 a)
Da bi ova sli ka po bila jasnija, a i zbog toga Sto su Fcrhad i Siri n
kao likovi prisutni i kod drugih nai h manje poznatih divanskih pjesnika,
potrebno sc ukratko vratiti na sie pri o Fcrhadu i iri n. Po jednoj Je gen-
dJ Fcrhad je si n jedin jak kineskog cara. Kako je bio naravi,
mac mu, da bi ga razgalio, dao je da se sagrade dvorca obojena raz-
boJama, za svako godinje doba po jedan. Ferhad je proveo godi nu
dana u tim dvorcima, ali mu se narav nije promijenila. Odbio je krunu koju
mu je namijenio otac. Jednog dana u carskoj ri znici ugleda kri stalnu kutiju
u kojoj je bilo ogledalo Aleksandra Velikog koje je prcdskazivalo
Jedino je Sokrat koji je ivio u u nekoj
znao otvoriti tu kutiju i zato Fcrhad putuje u Nakon mnogi h
koja su ga pratila, nalazi Sokrata koji mu odaje tajnu kako sc otvara
kutiJa. u ogledalu, koje sc nalazilo u kutiji Ferhad ugleda jedan krasan pcj-
saz i u njemu jednu prekrasnu mladu djevojku. Taj prizor mu sc zatim izgu-
bio. Ponovo se otisnuo na put i dok sc vozio sa nekim trgovcima na-
padnu ih pirati. On odbrani trgovce od pirata svojim sil ama i
so



dolazi u Jemen. Tamo je susreo apura koji mu je rekao da djevojka koju je
vidio u ogledalu ivi u Jermeniji. Upute se tamo obojica i kad su stigli vide
grupu radnika kako kopaju kanal. Ferhad im pomogne i uradi toliko koliko
200 radnika ne bi uradila za tri godine. Vijest dospije i do vladara Mihin
Banu i njegove irin, ljepotice sa ogledala. Ferhad je gradio dvo-
rac za iri n, a kad je dvorac bio gotov, dogodi se irin padne s
konja i upadne u rijeku koja je proticala uz dvorac. Ferhad je spasi, donese
do dvorca i onda nestane. U perzijski car Husrev sin Hur-
muza, krene prema Jenneniji, prema dvorcu Mihin Banu da zaprosi irin.
Obavijeten o nj egovu planu Ferhad je njegovu pratnju, napao je i
mnoge iz p ram je pobio, ali je na kraju zarobljen. Oproten mu je ivot, ali
je otiao u planine da ivi. apuru Ferhad i irin se dopi suju.
Za to sazna Husrev i poalje glas preko jedne starice da je irin umrla.
Ferhad se ubije, a kad to irin, dolazi, uzima Ferhadov i zabija ga
sebi u grudi. Umire nad Fcrhadovim tijelom.
Epopeja o Ferhadu potekla je od Nizamija (umro, 1195/96), a inspirira-
na je legendama is pletenim oko dvorca iri n u perzijskom Kurdistanu koji
je sagradio perzijski vladar Husrev Perviz. Nizami je napisao djelo Husrev-
u iri n u pet pjevanja i tako ovu temu popularnom da ju je malo
pjesnika divanske poezije ostavilo po strani. se ta tematika
u duim mesnevijama, ali su Ferhada i irin, ba kao i
Mcdnuna i Lejle, Vam ika i Azre prisutne u kompariranjima i to po
svojim karakteristikama. Tako Kaj s koji je izgubio
pamet u ljubavi za Le j lom i postao lud (Mednun), provoditi vrijeme u pus-
tinji sa ivotinjama, ptice mu na glavi savijati gnijezdo, Ferhad pored
svoji hj unatava, biti opisan i kao pustolov koji vrijeme upla-

n mama.
Veoma omiljena osoba od dervia orijentacije (Vahdat al-
wudud), a i od brojnih divanskih pjesnika opjevna bio je
mi sti k Mansur al-Hallad. On je hi storij ska oko koje su sc kasnije
isplele i brojne Jcgende, koje su se onda utkivalc u prozu i poeziju pjesnika
islamskih zemalja. Stvarni njegov hi storijski identi tet izgleda ovako:
244/858/859 u B jezi (Irak). U Bagdadu je postao murid sljedbe-
nik) Dunejdov. Mnogo je putovao i upoznao se s mnogim mistici ma.
Nakon to je izrazio misao da sve Sto je Bog stvorio je sam
Bog pa i sam je sadran u Bogu i to "Ana al-Hakk" tj. Ja
sam Istina tj. Bog, je 297/909-91 O po fctvi Ibn Davuda az-Zahirija i
u tamni cu. je godine pobjegao iz tamnice, ali je 301/913-
9 J 4 ponovo u tamnicu gdje je ostao osam godina do novog
kada je na smrt. Njegovi suvremenici rvrde da je bio poboan
koji je govorio daje potrebno odricati sc ovozemaljskih zadovoljsta-
va i sc do Boga oslobodivi sc ljudskih osobina. Njegove su izreke
,,Mi smo dva duha u jednom tijelu", ,,Ja sam voljen i ja voli m", "Ti nisi
niko drugi nego ja" itd. Tim izrekama i svojim Hallad izra
51

ava identitet transcendentnog Boanskog principa s ljudskim samosvo-
jstvom. Mnogi mistici su mislili da je on postigao nivo duhovnog
savrSenstva izjavivi da ne postoji nita osim Boga i da je njegov ego nes-
tao u Bogu. Stoga Delaluddin Rumi hvali Mansura, a Attar smatra da je
on Boji Svi pjesnici s potovanjem spominju Hallada, medu
kojima i Hasan Kai mi koji pjeva:
Oziin fan i goren Hakda od ur fa 'il bu mullakda
Nice Mansurene-1-haqq'da kom az cs fcl de 'i tari
(prijevod)
Prolazan vidi svoju sutinu u Bogu, onje
( tada faktor u Apsolulumu.)
Kao to Mens ur u svomne ,,Ja sam Bog" nije ostavio
dolje (na ovom svijetu), miris ( tj.nikakvog traga).
No ono to je Mansur al-Hallad za pristalice vahdetu-1-vududa, u
ga mnogo vie od Kaimije i slijede Lamekani i Vahdeti, pa i
Fadil-paa Dem id ili Dem je za sve mistike istovremeno. On
je simbol veselog drutva, vina, to u mistici ljubav prema Bogu.
Dem id (Dem) je po legendi iranski car iz di nastije Pidadijana (po ne-
kim izvorima peti). Po legendama je vladao 300, 700 pa i hiljadu godi-
na. Legenda kae daje Dem jednoga dana vidi o pticu kako leti, a oko krila
joj se obavila zmija. Naredio je svi ti da zmiju, ali da ne smiju pogo-
diti pticu. Naredba je izvrena, a spaena ptica je u znak zahvalnosti donije-
Ja Demidu nekoliko zrna. Kad su posij ali ta zrna nikla je vinova loza.
Dem je naredio da se od ovog koje je prvi put vidio napravi sok. Kad
je probao sok koji je nekoliko dana staj ao, pomi slio je da je zbog toga
to je bio gorak, otrov. Dao je da ga pije jedna njegova robinj a koja je bila
u nemilosti. Kasnije se uvjerio u njegove osobi ne i ga i sam kori stiti
kao lijek ili sredstvo za zabavu. Dem je na taj to ga je sav-
ladao jedan zao junak- Dehhak. U stari m kineskim i indijskim mitologija-
ma Dcid ili Dem je boanstvo il i j unak, a u poeziji , posebno di vanskoj,
on je simbol okupljanja veselog drutva u (to okupljanja der-
via u tekiji), a njegova napravljena od sedam metal a takoder je sim-
bol spoznaje jer se u njoj pokazuje, otkriva cijeli svijet.
Brojni su stihovi Mezakije, Sabita, Nerkesije i drugi h koj i prizivaju
Dem a ili nj egovu oko kojih se skupljaju prijatelji u oslo-
sebe, u traganju za otkrivanjem svoje unutranj e spoznaje.
Ovdje citirali u cijelosti jedan Nerkesijin gazel u prijevodu koj i
osli kava ulogu Di.emida u okupljanj u ljudi srca, ljubavi, ha (dervi a):
52
Nerkesija, uzm' u ruku u slave i radosti
Kad si Laj veseli sc, pij i gosti.
De povi Jeni- uiivanje nek napuni doba l voje-
Nek sc staro vino, nek vesel o svije l poje!
Prodi, sjedi u vrh kao Sto je Di em si d !:Jj edo
Prodi kapu naljeravi na i blijedo


j
1
'

Nek napuni cio obzor vika: pijmo, pijmo, pijmo!
Nek i DteSid vidi kako dari jski se veselimo.
Danju treba pili, a nikada pjan ne biti.
Jer kada se daba pije, treba piti veselije
Ovo nije ono Sto p 'janice u se liju
Da s' opiju i se praznim a se 'biju
U ovom je izvor svjetske i veselja,
Sv ak a kaplja proi v J ju je na stotine novih elja.
Mezakijine pjesme o vinu u drutvu Demida Sabit
tom nasem pjesniku, mevleviji spjevao elegiju u tom stilu:
Mezaki-beg dugo peharnik je bio
U ovoj znanstveno-zabavnoj mejhani;
Kadajespoznajom viSom uvidio
Da se niko na zemlji ne bani,
Punu popi, pa na noge
Da ide do drutva gdj e se
Sva nada i inspiracija, sadrana u Demidovoj koja vodi nadah-
i istini je posljednja instanca kojoj se pjesnik mevlevija Fadil-
paa
Tako sam postao opijen vinom i
Da mi je jedna Demidova da me o raspoloi.
Legende i predaje
Aleksandar Veliki
ulogu u divanskoj knji evnosti imaju legende i predaje.
su zanimljive i koritene u poeziji stare predaje o
Aleksandru Velikom. Jedna od njih, vezana za Aleksandra Vel ikog je o
vodi ivota (ab-i hayat), jedna kap besmrtnost. U
namjeri da vodu ivota, Aleksandar Veliki, na istoku poznat kao
I skender Zulkamejn, za vodi je uzeo vjerovjesnika Hidira i s vojskom
iao daje trai. Nakon velikog puta Hidir je pronaao vodu i napio sc,
a !skender je izgubi o put, zalutao i bio prisiljen da se vrati. Ova legenda je
utkana u mnoge pjesme div anske poezije.
Isto tako i o Aleksandrovom zidu je popularna tema div anske poe-

ZIJ C.
Po toj je postojala druina smutlji vaca pod imenom Jedud i
Medud. Li ca su im bila nalik zubi su im bili poput svinjskih,
ui duge, a tijelo obraslo dlakama. Ljeli su jeli zmije, zimi Lravu. Narod koji
je ivio u njihovoj bli zini molio je Aleksandra Velikog da ih zali ti. Onje,
da bi to ni o sagradio visoku branu, nazvanu Aleksandrov zid. U jednoj
pjesmi u kojoj se govori o rusko-turskim borbama na Krimu, Sabit sc
luio ovom sli kom kako bi istakao kako je osmanski
53
-
l

narod od ruske vojske, koju ovdje simbolizira Jedud iz spomenute
c.sJJill oJ 4 ';.
,$ . ..,1 (.S "' J,H oJJI.l".,)-A,J'?" e .. a
(OIS, 363t. 23 a; u ovom rukopisu u Orijentalnom institutu pjesma
nosi nalsov Tari h-i inhizam-i tabor Moskov)
Hai klan kaldirdi Yecuc-i Frenk'in zahmetin
Tig-i cevherdardan sed fekti /skender gib i.
(prijevod)
S naroda je skinuo muku evropskog Jedudt a
branu od zlatne mree poput Aleksnadra.

Veliki poznavalac legendi, Sabit, nije propustio da u svojim stihovima
aludi ra na jednu malo poznatu legendu o je dragulj
koji u vrijeme (eb) svijetli kao Legenda, ukratko is-
izgleda ovako: ivotinja po imenu gav-i bahri (morski bik), u vri -
jeme kad na kopno da pase donese sa sobom i postavi ga na
mjesto gdje pasti da joj osvjetljava okolinu. Sa bitov bejt koji spominje
taj motiv glasi:
Hu susa oi dur-i -yckta gibi fan us-i billu rf
Ki bfrevgan ideretrafi ru$en $ebceragasa.
Narcis
Samozaljubljenost u divanskoj poeziji nij e uvijek negativno svojstvo
pjesnika. je pohvala svoje sposobnosti prethodila konstata-
ciji da pjesnik, iako toliko nadaren i vjet nije dostojan da pjeva o
ljepoti i sposobnosti. Tako Mehmed Reid Bonjak, u pjesmi, koj u je pos-
vetio halifi Aliji, prije nego na pohvalu Al ij e u 40 di stiha hvali
vlastite sposobnosti:
Ja sam tvorac stilistike i retorike, mudrac
Tako da razumu svemira dajem lekcije iz vjetine.
J a sam lako da Dcbrai l
moje besjede pri slavljenju Boga s [X>lovanjem izgovara.
Ja sam otrouman i bistar toliko
da pomno razabirem biser i rijetke dragulje
Moja misao Jeli u nebeske visine i poput estara
u jednom zahvali krug najvie sfere ...
Na kraju ovog "hvalisavog" ispovijedanja Mehmed Reid da mu
je cilj da ga ove Alij i da se za njega zauzme kod Boga.
jedna druga vrsta samozaljubljenosti simbolizira se narcisom.
Cvijet narcis (tur nergi s) kao simbol samozaljubljenosti veoma je prisutan u
d1vanskoj poeziji pa ga nije mimoiao ni na Sabit. Motiv je vezan za le-
gendu po kojoj se jedna vila zaljubil a u izuzetne ljepote. Sve d je-
54

vojke su takoder bile zaljubljene u tog ljepotana, ali on nije mario za
njih. Istu sudbinu u ljubavi prema Narcisu imale su i vile. Jedna od njih
(Eho), nakon je postala nesretna zbog ljubavi, okamenila
se, a potom nestala. Ostao je samo njen glas (eho-odjek). Ljubav enskih
srdaca prema Narcisu pretvorila se u mrl.nju koja mu se osvetila. Dok je
pio vodu na jednom izvoru, Narcis, zaljubljen u svoj lik; pao je u vodu i
utopio se, a iz njegova lika je izrastao cvijet- narcis. Ova legenda sa
Zapada, a na Istoku je ovaj motiv proiren ljubavlju rue prema narcisu, u
kojoj narcis predstavlja aSika- zaljubljenika, koji je da se stalno
seli, a rua predstavlja voljenu osobu- mauk. Uz to narcis predstavlja vid
- oko, a rua sluh - uho.
U jednom 'Sabitovom bejtu ovako su opisani narcis i rua:
Giil u nergis Osa $eh-i
Olupcanib-i
(prijevod)
Poput vladara gomile, rua i narcis
Bjehu na neprijateljskoj strani- oko i uho.
cvijetu narcisu, ulogu u simbolici divanske
poezije imaju i neke mitoloke ivotinje. Tako je mitski labud (kaknus)
ukraen raznobojnim perjem, a kljun mu ima 300 rupa. Sjedi na vrhu brda i
..,
isputa zvukove kojima sakuplja razne ptice oko sebe, koje zatim jede. Zivi
hiljadu godina. Kad mu se primakne kraj, skupi grmlje, sjede na njega i
tuno pjevati . Zatim znano zalupa krilima da od siline zapali vatru
ispod sebe i izgori. U pepelu opet ostane jedno jaje iz kojeg sc izlee mladi
kaknus. Kod divanskih pjesnika kaknus je simbol ali sc
govori i o muzici koja izlazi kao iz rupa njegova kljuna .

Anka (feniks) je jo poznatija mitska ptica koja ivi u mitskoj planini
Kaf za koje neki pretpostavljaju da se radi o planini Elburs, dok je druge
legende sa planinom koja okruuje svijet. arenog je perja,
Jica duga vrata. Imala je po neki elemnat od svake ivotinje.
Hrani sc drugim pticama, a leti uvijek na zapad. Uzima od svih vrsta
ivotinja po i nosi sa sobom. Kad nestane ivotinja, kupi djecu. Zbog
LOga se ljudi toga kraja u kojima je ivjela alili Boji m poslanicima, koji
su ih spaavali molitvama. Po jednoj legendi, pticu Simurg to je perzijski
naziv ove ptice pripitomio je Zal, otac legendarnog junaka Rustem a. Ptica
Huma je, po legendi, donosi la visoko, bacala je sjenu na zem-
lju i na koga je pala sjena njena krila proricano mu je da postati vladar.
Sve su ove mitske ptice simboli oivljavanja .,iz
mrtvih", tj . nastajanje iz pepela i sl.
Vrl o su stihovi divanskih pjesnika u kojima simbole predstavljaju
ptice, posebno anka ili si murg. Tako u Vahdetijinoj kasi di nalazimo ove sti -
hove koji nadnaravnu halife, odnosno imama Alije koji
iz duhovnog mrtvila oivljava ljude Vahdetija pjeva:
Milrdel ereyler i ken dem-be-dem ey dil ihyli
55
l'tefsumdirisidiir $im di felekde 'aya
Hem-cenahum o/ali ziilf-i humayfin-i ha bib
Kanadimla u9uyor.Kfifufukda 'Anka.
(prijevod)
Dokon svaJ..'im trenom mJtve proivljava, ej srce
Moja dua sada nebom tumara.
Otkako pratilac postade carski sol uf dragim
Horizontima planinc Kaf na mojim krilima l eti Anka.
Za koja j e prevedena "carski" u stihu je upotrijebljen izraz hum ay-
un, to onaj koji pripada ptici huma tj. onaj koji je naao pod
njenim krilom, tj. car.
Druga Vahdetijina kasida upravo stihovima u kojima simurg
ptica simboli zira uzlet u vie sfere poput due pjesnika koji eli ostaviti sve
ovozemaljsko i nestati u J edin om:
56
Bal-ii per ar;t.Jyineisbu hiimli-yi dil u can
Murg-i simurg misali meger i ster tayaran
Mulk-i siiflfiyi koyun 'Jem-i ul vi $ehrin
Sulf-i dilbergibikilmak diler ani scyaran.
(prijevod)
Rairila je opet krila ta sveta ptica srca i due
eli lito poletjeti Simurg-ptica?
Ostavili nii svijet, a grad vieg svijeta
Poput u vojka drage eli ga.

l
l
'
l
SUMMARY
THEMES, MOTIVES, AND SYMBOLS IN POEMS IN TURKISH

The poetic creations of 16th and l7th century divan poets from Bosni a
and Herzegovina is analysed with regard to the themes and motives found
in this poetry. Since it was a poetry created primarily within the spiritual
heritage of basic Islamic principles, first of all the Kur'an, Hadith (tradition)
and numerous teachings of the Islamic mystics, as well as the tradition of
folk literature, legends, motives and other things, all these themes found a
place in divan poetry. Divan poets used Kur'an and Hadith quotations in
their verse which was very diffi cult considering the demand of metri cs to
which the verse was subject. Therefore, shorter syntagms were often quot-
ed, or the Kur'anic messages were transmitted in their translations into
Turkish. Sabit of Uice, whose verse arc most often analysed in thi s study,
and also when other topi cs and motives of divan poetry were in question,
was especially succeessful in this. Especially frequent in the poems of di-
van poets are motives from Kur'anic stori es. There, in the first pl ace, as
morals, the moti ves of the Prophets Abraham, Noah, Sal ih, Idries, Moses,
Job and Jesus were included. It is understandable that the divan poets in
their verse mentioned Muhamed most often, and the one topic - Mu-
hamed's accension to Heaven - known in Islamic literature as the Miradj
have used, as far as is now known, four of these poets in Turki sh: Edai Si-
nan Chelebi , a Sarajevo poet from the end of the 16th and the beginning of
the 17th centuries, Asim Yusuf Chelcbi and Mahmud Reshid (both from
Sarajevo and both from the end of 17th century and the beginning of the
18Lh, and finally, the best known among them- Sabit of Uice.
Another, but also certainly the most frequent theme of divan poetry is
tesawwuf- Islamic mysti cism and especially that inspircd by Shiism. De-
votion to the idea of Shiism can bc seen in most dervi sh orders through
their expression of devoti on to Ali , hi s famil y and descendants, as well as
to the Twelve Imaams. Of course, there is al so Muhamed's daughtcr, the
wife of khalifa Ali , Fatima, who is the only woman culogiscd by the tc-
sawwuf poets. This devotion to the family of Muhamed and Al i is espe-
cially pronounced with the poets of Mawlawi , Hu run, and especially Bck-
tashi orientation, and among the Bosnian poets, whose vcrsc is presented
in this paper, these arc primarily Ahmed Vahdcti from Dobrun near
Vi egrad, and Husein Lamekani. Within thi s framework of devotion to
Muhamcd's family, the motive very frequentJy used is the event in Kcrbcl a,
when several years afler Ali 's death, his sons Hasan and Husei n were
killed. The cult of martyrdom and the holiness of Kerbela, where Husein
was kill ed, were emphasized in a ghazeL of the famous divan poet Fuzuli
Baghdad i, and Fuzul i, who inspired numerous poctes from these part<\, had
hi s folowers in the description of that theme in Yahdcti and Lamekani, but
Sabit was the one who used the theme wilh most success. Also the thcme
57

of walzdet-i vujud (Unity of Being) was p resen t in Islam ic philosophy and
literature and had prolific followers in Yugoslavia in the above mentioned
pocrs, and later in MeyJi, while its reflections can bc felt as late as the
20lh century in Musa Cazim
Along with the famous personalities whom history records as scholar,
poets and wisemen in the divan literature, the names of who
legend by their wealth, unseJfishness or courage are menuoned, paruculary
in reo-ard to the characteristics that made them famous. Among these fa-
meu; ones mentioned in poetry arc good men such as Ibrahim Edhem,
who was a ruler in Belh in the 3rd century (hajira), whose giving up of the
lhrone and relying on God were the frequent subject of alusion of the divan
poets of resav.wuf orientation. Here also bel on g H akim Senai, Mansour
Hallaj, Guneyd Baghdadi, Buhlul, the Seljuk ruler Melekshah, Jengis and
H ulagu, lhe Mongol rulers, etc.
Persi an influence in divan literature, is amnog other things, renected in
lhe use of personalities from Persi an mythology such as Farhad, Shirin,
Efrasiyab, Keyhusref, Behram-i gur, Rustem, Suhrab et al. Inspirati on for
these characters is Firdusi's Shakhnama, as well as Nizami's (died
1195/96) poems of the Five Books (Hamsa).
Within lhese mythological themes the divan poets wrote about supcmat-
ural beings- lcgcndary birds and other animal s - but they were wspecially
attached to astrologicaJ themcs. Namely, for their fanciful compari sons,
they often used cclestial bodies. The best known work in divan poetry is
Melhama by Jevri , and in Yugoslavia the best known for hi s prophcti c
vcrse is Hasan Kaimi. Stars had their symbolism even in those poems
which were not prophetic in character. They simply symboli zed power, in-
telligence, beauty, fidelity, stubbomess. When some celestia1 body was
mentioned, immediately a cenain colour, wannth or cold were understood,
etc. All this one needs to know when reading divan poetry, so that iL<; spirit
will be clearer and m<;>re accessible. Finally, the presenL paper deal s with rc-
search into them es and moti ves from everyday life in divan poetry.
The assertion that everyday life was of no great importance in the inspi-
ration of the divan poets is wrong. In some poems of the divan poets there
can be found the atmosphere of towns, court life, holiday atmosphere, the
li\es of the poets themselves, their positi on and rol e in society. Kassidas
are the special poeti c medium for research into the problems of everyday
hf e .. A.s poems- eulogies or lam en ts - they present the life of the time very
reallsllcally. In that context the poetic work of Sabit of UY.ice is di scussed,
who in several kassidas, and especially those dedicated to the Vizier B aHaji
Ylchmed-pasha, described the life of Istnbullitcrary circles in an extraordi-
nary way, cmphasising especially the importance of hi s contemporary Nabi
of Haleb. Not less interesting are the poems of Nerkesi, Eda i Sinan Che le-
bi. Meyli, and others about Sarajevo, of several poets of Mostar about Mo-
star, et al.
58
l


t

Dr Enes
v
ZAMAHSARIJEV KOMENTAR KUR'ANA- GLAVNA DETER-
MINANTA KORKUTOVOG PREVODA KUR'ANA
(skica)
Prema A. L. Tibawiju svaki prevod Kur'ana proglaSava svoju vlastitu
nedovoljnost l; naime, u Kur'anu se tvrdi da je Kur'an objavljen ,,na
arapskom jeziku" ( U!:. t.r..>-C- c:,l ... l !) te da, prema tome, prevedeni Kur'an
nije Kur'an djelo, rezultat njegove imaginacije, vjerskih,
filozofskih, ideolokih, te drugih "konstanti" svjetonazora.
Amin Iju U ovakvo miljenje radikalizira: tvrdi da je Kuran nuno potrebno
u nj egovom "arapskom ruhu" 2 ( (..r.'.,....JI je neod-
- -
vojivo od Objave. miljenja iznosi i RaSid Rida u Al-Manaru;3
premda je sam Muhammad Abduhu imao nazore o Kur'anu od
Amina l]. uli ja, napose o metodu (Abduhu je inauguraLor sinhro-
ni je, Huli da restaurira VII vijek i oivi i (u) naem vremenu ono to je
Kur'an u tom davnom dobu), se da su glede Kurana
njihova miljenja jednaka.
Za razliku od tzv. AL-Mantir kole koja je svaki prevod Kur'ana pro-
glaavala za podrivanje is1ama,
4
kasniji egi patski komentatori Kur'ana kao
l) Usp. A. L. nbawi, ls The Qur'an translatable, ,.Arabic and islamic thcmes", London, 1974 .
p. 72.
2) Amin AJ-Hull, Manahig at-Tagdid, Kairo, 1961., str. 310.
3) U prvom svesku AI-Maniira (Kai ro, 1346. po ll i diri str. 30. i 3 l ) autor govori o .. pojavi
ovinizma u modernom dobu kojeg islam zabranjuje. On slabi ne samo vjeru i jezik.
Stavie, dolo se do toga da su uslijedili i pozivi na Kur'ana gdje sc ,.smatra da je islam
v jera koja nema jezika". Kako se vidi iz ovog fragmenta Rida aludira na turski nacionali7.am
xx vijeka gdje se teilo prevesti i czan na turski jezik ... :" r)l. ..... .'/1 .._,J
4-!y..ll UlJI. io-.i. : u. .... L .. IJ.._,J c:H.UIJ r-L-JI. i . ;" J.l.o!.J r)l.......'il c?JII:I4JI
... '/lJ rf ;l: l _,.lJ l :1 u.Y-..1.:! .. . JI lA .._,J M-Lc 'il u,:."-1 rlJ
"v-ll (...e_,:i ,_....L. LL..L..i u;. : .._,J )l..iJ W r)l.....'il L ... d,:, v-t_,.,JI
r:J.. .... .'il H 1: _,:,1 . lA uk J u..ll: L/rL ll t: "?"J .UJ rt iii: t_.L;,JIJ i)l liJ .:,IJ'/1

4) Kao to se vidi i iz biljeke 3. 111-Maniir je doprinio mnogo raspravi o Kur'ana. Na
Slr. 31 . prvog sveska Rida govori da sc Kur'an moe valjano i njega uputili samo
posredstvom razumijevanja arapskog jezika. Kur'an sc ne moe shvatiti ako se ne
arapski jezik ...
59


Sto je Al-Maragf 5 i alrut 6 bili su pomirljivijega stava. Prvi je tvrdio
daje prcvod Kur'ana jo nekako s Bojim a drugi je miljenja
da muslimani .Nearapi mogu obavljati bogotovlje u prevqdu Kur'ana na
maternjem jeziku, tavie obavezni su da to
7
.
Ovakvih ili miljenja mogli bismo navoditi jo, ali sc
zadovoljiti samo ovim navedenim zbog njihove za svu
teoriju Jer, komentatori (mufassi run) su bili ili za ili
proliv Kur'ana.8 Dakako, postoji i modus vivendi u tzv.
,,komentar-prevodu". Ali, o takvoj vrsti recepcije Kur'ana dru-
gom pri1ikom.9
II
Nema sumnje da je dobro u jednom jeziku imati vie prcvoda Kur'ana.
To je, s druge strane, i nuno. Jer, ne postoji savren (zavren) prevod
Kur'ana, da se to tivo ,,otima" i "ne da" podvesti pod konvencije
(teoloke, filozofske, Kad god Kur'an prevodimo (i u ivotu pro-
vodimo) uvijek se pojavljuje ostatak neprevedenog i ncprovcdcnog.
K ur' ansko ti vo je poput nebeskog svoda, nikad ga jednim pogledom ne
moemo obuhvatiti.10 Manjakvo je i ono promatranje s vie pogleda:
naime, isuvie je mnogo treptaja koji nam remete kontinuitet gledanja i
pred pri zorom prostranstva se dubine nikada ne dadu do dna
. . .
proznJCll .
J .... l:U)I... _,.i.:. L. F .J lJ Ci ",Sl:.:.j .:,1 v1t....:; UJI
L.._, v ' . ; 11 r i: J - IIJ 4J JI 'i . '/lJ .J:'i< .):.1......11 .a .UlJ
'JJ ,; ! '/1 r u l e ll.J. t,? .. ll lj?' v1t....:; tiJI Jo+-l
;_,. . l.,. llt u ............ - li L'/I(f;. < ..
... .. .. ....,.--- - .. . J'A-1 .., u ... . r .
5) R. Parct i J.D. Pearson, Translation of The Kur'an, "The Encyclopaedia of islam", V. I.cid-
cn, 1981., p. 429.
6) lbtd . p. 429.

7) Ibid., p. 429.
8) Z.amahari je npr. 7..a Kur'ana. U /11-Kaafu (IT, BcjruL, bez god. i;t..d., str. 293) on
kae da JC ObJava (Kur'an) mogla biti poslana kako na svim jezicima tako i na jednom od njih .
. \'leduum, niJe bilo potrebe da sc objava alje na svim jezi cima da to prcvod mo;i.c nadomjes-
uu ... .:, )' t:..,: )lJ 4-4-- .1...2o.I.H JI 4 ,. .. Itl t:. .:,l L.. l _,t:...! t (.-.li)
J>-.) 1 r u w :. ... 1 t 1 ...,J J 1 .:, .1...2o.1., .:, t. M 1 : .:, 1 u . L. , " ..:ll j "="' ( .,. .,.:J 1
.. "="'>A l ,..:. t
9) DvoJica savremenih mufassi ra, Siibunj i Sarqawi govore i o takvoj vrsti Kur'ana
kOJC moic nadomjcsttU prcvod. Muhammad Mustafa A-Satir (u djelu AI-Qawl As-Sadid
fi ll tar gama ti 1-Qur'ani 1-Magrd, Kairo, 1936., str. 178) smatra da je zabranjeno (haram!) prc-
vodtu Kur'an. Evo ta kae:
'iiii t44

.:,1 - 'i ji
' t=:-11 4llJI t44 UlJI->:": .:,l_,l.JI i.I_;A .:,1 -
W1_, 'H ll t 44 hL. .J! -
l O) O Kur'ana i svijeta usp. S. ll . Nasr, The Qur'an - the Word of God, the Source
of knowledge and actiOn, ,J dea ls and rcalitics of islam", London, 1979.
60
l

Besim Korkut ll je upravo primjer prevodioca koji je to znao. Pred
brojnim alternativama koje su se pred njim ukazivale (da Kur'an prevodi iz
svoga vremena, ili da ga prevodi uz tefsira iz doba
(dijahronijsld), ili da se preda spoznajama o Kur'anu iz filo-
zofskih, dogmatskih, itd. polja XX vijeka (sinhroni jski metod), ili
da pribjegne samo svom dobrom poznavanju arapskog jezika te da podari
razumljiv ali nedovol,jno "dogmatski" usmjeren prevod .. , dakle, pred svim
tim i drugim nespomenutim alternativama Besi m Korkut sc za ko-
mentar Kur'ana Az-Zamahartja (umro 1144) _ Al-KaJaf i uglavnom u
prevodu kori stio interpretacijska tjeenja ovog Perzijanca. Nama ovdje,
prema tome, predstoji da dokaemo teze:
- da je Besi m Korkut glavninu tamnih (J<.t:, J r .' .) mjesta u
Kur'anu preveo u suglasj u sa Zamaharijevim komentarima,
- da je interpolacija ili ckstrapolacija u prevodu rezultat Za-
mahariijevog uticaja na Korkuta.
- da su, uglavnom, sva interpunkcijska rjeenja i determinante
kur' anskog teksta preuzete od Zamahanja,
- da su dogmatske karakteristike .J 1 .";.11) Korkutova
prevoda Kur'ana vrlo bliske ZamahSarijevim mu'tazili tskim na-

zonma,
- da su gotovo sve napomene, komentatorske biljeke i
objanjenja preuzeti iz Al-Ka!Jtafa.
lli
Prije nego li ove teze pokuamo dokazati recimo i to da je Besi m Kor-
kut imao u vidu "nedostatke" naih prethodnih tampanih prevoda Kur'ana
.
kad se za svoje vlastite doprinose na ovom U jednom
objavljenom u "Glasniku VIS-a", Bcsim Korkut estoko
kritiku je i Pandin prevod Kur'ana koji sc pojavio u izdanju za-
"Stvamosti".12 Premda je angairao hafi za
Omera i knjievnika Aliju Nametka, u prevodu je, po miSijcnju
l l) Besirn Kor kuJ (fravnik 1904. - Sarajevo 1975) je ime nae arnhistike i orijentalis-
tike. Osnovno obrazovanje stekao je u Travniku, a srednje u Sarajevu. Godine 1931. t.liplomin!O je
na al -Azharu u Kairu s uspjehom. Prema mnogim ocjenama, bio je it.vanredan pou1avalac
arapskog jezika i mnogih islamskih disciplina. Napisao je Istoriju t.ulim
ku arapskog jezika, a u tri knjige obradio je 1\rap.<tk.e dokwnente u Dravnom arh1vu u Dubrovmku.
Preveo je izbor iz Hiljadu i jedne K eli/u i Dimnu i mnoge druge eseje i s
urapskog je1jka. Glavni plod njegovog rudu je Prevod Kur'ana (prvi put wrnpan u iz.-
dunju Orijentalnog instituta u Sarajevu 1977). Islamska 1.ujednica je Korkutov prcvoo uz
neke izmjene! vie puta.
12) Besim Korkut, Kur'an ,.Glasnik VIS-n", XXXTI, 10 - 12, Sarajevo 1969, str. 4R7.

61
Kork"Uta, ostalo mnogo "nejasnih mjesta". Korkut, otro polemi zi-
ra sa nepotpisanim autorom predgovora ovog izdanja:
"U predgovoru se kae: sc za tiskanj e novog izdanj a,
je ocijenio da je kraj dobrog prijevoda M.
Pande i D. zaista nepotrebno pripremati sasvim
nov prijevod". Naprotiv, upravo sc sada potreba izda-
vanja sasvim novog i prevoda Kur'ana ba zato to je
Pandin i prevod Kur'ana i i nepouz-
dan. Brigu o izdavanju prevoda Kur'ana trebalo bi da
preuzme Vrhovno islamsko stajreinstvo u SFRJ".
13
Iz ovih redaka da se da je Kor"kut 1969. godine uveliko ra-
dio na svom prevodu Kur'ana. Postoje o tome i brojna
Osim toga, obavljao je i konsultacije u Vrhovnom islamskom starjeinstvu
u vczj sa izdavanjem ovog djela.
14
Kad Korkut spominje neauten-
i nepouzdan, a koje rezervira za Pandin i prevod
Kur'ana, onda te treba vjerovatno shvatiti kao promi canje svoga vlas-
titog prcvoda koj i bi ti ,,pouzdan" i Takoder, postoje mnog-
obroj ne indicije da se Korkut zalagao za to da njegov prevod tampa
Vrhovno islamsko starjeinstvo koje bi mu dalo "slubene prerogati vc i
mribute".
1
5 Ipak, do toga nije dolo, a VIS nikada nije bio ni Kor-
kuwvog prevoda Kur'ana.
Po svom izlasku u izdanju Orijentalnog instituta 1977. godine, Korku-
tov prevod Kur'ana je dobio niz pohala. Tako Daniel tvrdi da, za
n.zliku od Korkutova prevoda, prevod "poglavito vjersku
dimenziju Kur'ana", a zapostavlja "druge njegove dimenzij c".16 Prema
Korkutov prevod je bolji i cjelovitosti pre-
noenja iz arapskog u hrvatskosrpski (odnosno srpskohrvatski jezik)", a
sam prevodilac time je Kur'an i za kojemu interes
ruje samo religiozne naravi" .1
7
Pohvale Korkutovom prevodu uputi li su u
svojim tekstovima prigodne naravi i knji evnik I brahim K ajan, 18 orijenta-
tista Sulejman

novinar Radovan Popovi c: ,20,a u tampi Is-

13) Jbic., str. 487.
14) Profesor Kasim mi je o Lome i jedan je od ii vih svjedoka KorkuLovim nasto-
janJima da VIS tampa nJegov prcvod
15) Besima KorkuLa .. Brigu o izdavanju prevoda Kur'ana Lrcbalo bi da preuzme
\'rhovno 1slamsko sLarJcinstvo u SFRJ" o Lome dovoljno govore.
16) V1di tekst Damela Novi stari Kur'an, .,Stan." br. 4. Zagren, 1977. god.
17) lbJdcm .. M
l H) Vidi "Oko", Vl , br. 159, L'..<igrcb, J 978.
19) V1di .. Odjek", br. X.XVHJ/21, Sarajevo, 1975. (Ovdje ohavjct.ava o po-
duhvatu Onjcntalnog insLiLuLa da tampa KorkuLov prcvod Kur'ana).
20) V1d1 w'\T\" hr. 1409. od 8. januara 1978. godi ne.
62
r

lamske zajednice o ovom djelu pisali su mnogi autori.
Za Korkutov prevod Kur'ana vrijedi u potpunosti miljenje Alessandra
Bausanija koji tvrdi da mi "dobro znamo ta Kuran znaCi" ili pak "ta je
za islamski svijet" a svaka novina u i1i mo'l.e
sc samo u pristupu Kuranu.22
Besim Korkut upravo ima izrazito nov pristup u Kur'ana
barem kad je posrijedi naa tradicija ove Knjige. Njegova
je jasna, "naa", bez zagrada za glagol biti (to je s
Pandinim i prevodom). Takoder, Korkut postie mjesti-
u prevodima kratkih sura, izuzetan, poetski dobro zasnovan i
stil. Teio je, moglo bi se da neke razine Kurana prenese u
jedan "srpskohrvatski shvatljiv i jezik". Nastojao je da mu
da kulturoloki neutralnu "nijansu" (tc je zanemarivao islamsku tradiciju
upotrebe nekih arabizama i turcizama u Bosni i Hercegovini, Sandaku,
Crnoj Gori i drugdje). Zato Korkut ne prevodi kur'ansku salat
perzijskom namaz, pribjegava molitva- rjeenju, to je pomalo
sporno glede kulturolokih karakteristika bogotovnog jezika musli mana
naih krajeva. Osim toga, Korkut prevodi kur'ansku zaktit mi-
lostinja, to je neprimjerena redukcij a s obzirom na i i roko
poznatu zekiit.
S druge strane, Korkut nije konzistentan jer ostavlja ime Allah nepreve-
deno, a trebalo ga je prevoditi ako je prevodio zaktit. salar, i sl, tim
prije da je na ekvivalent "Bog" u upotrebi kod muslimana
krajeva gotovo ravnopravno kao i imenica Alltih.23 Ovaj prevodilac je, isto
t.tko, imao na raspolaganju mnogo blaga
111 uslimana, a koje nije koristio. Sintagme i)l .oi 1 klanjaj namaz!
i i)l A 11 1_,. _. ;1 klanjajte namaz! prevodio je sklopom, ,,srpskohrvat. k i
razumJjivom",- obavljaj( te) molitvu! Nije prihvmio vrlo frekventno
klanjati, koju muslimani ovdje koriste bez povratne zamjenice se i daju joj
terminus technikus namjenu i klanjati, a ne klanjati se.
24
So-
22) Alessandro Bausani, Shorter notes on some recent translations of the Qur'an, ,.Nurllcn", br.
IV, 1957.
A. llausani je preveo Kur'an na ital ijanski jezik.
23) Smatramo da sc Allah moi.e prevoditi Bog da sutina islamske koncepcije
I3oga nije u imenu u sadraju (naime u tome da je Bog jedan, da nije raden ni ti je rodio, itd.)
Galiiluddin As-SuytJLi u ltqtinu (,:,!.i.jl) tvrdi da Allah prcvodiva na hebrejski.
. .Hl y ,_...l J:.l<.:J , :J ll vc
: JU .>.! H v-: t-'1.... UJI : J:!l :JU .!..)WI
(ltqan, JI, bez mjesta i godine izd., str. 180).
24) U Matice Srpske
. UJI rJt.a. l
63
studije o jeziku muslimana pokazu-
ju da mu je islam dao zamjclljiv i ta komponenta sc mora imati u vidu
pri Kur'ana.25 Ali o kulturoloki m karakteristikama Korkutova
prevoda mora sc napisati ira studija a ovdje je mnogo zani mljivije pogle-
dati tafsirskc osnove koje su, smatramo, glavna detenni nanta njegovih pre-
vodnih rjeenja.
IV
Premda je da se u ovako kratkom tekstu i re pobroje sva
mjesta gdje je uticaj Zamaharijcva i nedvojben, i iz ovih nek-
oliko primjera se, nadamo se, uvid u odnos koji postoji
Korkutova prevoda i ovog znameni tog egzegetskog djel a iz 12 stol-
po Isa a. s.
tamnih, nejasnih mjesta. Kur'ansko tivo je iroko sti-
lizi rano. Tafsir ovu kur'ansku konstantu imenuje terminom Nai me,
se iz konteksta ne zna na ta se pojedina spojena 1 zamjenica
(J a.ti->_. Q . .; tl) odnosi te j u je prevesti a time
sc mijenja i shvatanje izvornika. Npr. kur'ansku sentencu .. 11 F
... 4-7 0.; -.. ;)U (doslovno) on je(pred)znak Sudnjeg dana. nai prevodio-
ci prevode. zamjenicu on iz konteksta je shvatiti i
kao Isa (",sa je predznak Sudnjeg dana ... ") i kao Kur'an ("Kur'an je predz-
nak. Sudnjeg dana ... ")_26 Korkut sc za Kur'an- da
Z1mahari kae:
(Od AL-Hasana se prenosi da se ova zamjenica odnosi na Kur'an
i da s Kur'anom dolazi predznak Sudnjeg dana ... ).27
primjer im mo i u izuzetno tekog i neja<;nog eshato-
lok. og iskaza Kur'ana)28 )U J-'?- " '" v-1! JL..
0 .. P _.b-.. .. _. (doslovno: Na dan kad se otkrije noga i budu pozvani da
padnu, pa ne budu mog ll). Ko rk ut ne slijedi doslovnost pri bjegava Za-
maharijcvom metafora-rjeenju koje _,1 JWI
-
j4JI 4-iL.....I..;-'..rJI .- .a ,'i,< J_,..i:j("Tj. kada bude teko tj . kad bude Sudnji
dan kao to i Arapi kau rat je otkrio svoju nogu, tj. zaotrio
25) je da bi sc trebala pravili razlika prcvodnog jezika prcvoda
Kurana koji je namijenjen vjerslwj upotrebi i prevodnog JCZi ka u prcvodu Kur'ana koji je namijenjen
pa 1 nemuslimanskoj, publici. Otuda ne hi trebalo na hrw ruku kritikovaLi Korkuto-
vu odustajanje od namaz, zekat , itd. prcvodnih rjeenja.
64
26) Kur'an, XLffi, 61.
27) Az-Zamahari, Al-Ka.raf, Ul , str. 424-425.
28J Kur'an, LXVrD, 42.
l

se).29 Sljedstveno ovom Zamaharijevom egzegetskom objaSnjenju Korku-
tov prevod ovog ajeta glasi: Na dan kada bude nepodn.oljivo .. .JO
Objanjenje ovom prevodnom rjeenju treba traiti u mu'tazilitskom
koje doputa da se kuranski iskazi o Bogu shvataju ne doslovno meta-
Dakle, (noga) u gornjem primjeru treba shvatiti ne kao
Boija noga, jer bi to vodilo u tzv. antropomorfizam ( kao slik-
ovito prikazivanje ne doista to ta kazuju u svojoj doslov-
nosti!
Korkut slijedi Zamaharija s ciljem da izbjegne
shvatanja ovog ajeta i eshatoloku viziju "Boije otkrivene noge", o
se nerijetko govori u tzv. Kur'ana. Korku-
tov odnos prema Zamahariju posebno je vidljiv i u ovog ajeta:
# , l
..::..oJ_, ,JI_, L l ,:ill "i;._.; L.:
1
,Y.}il.J .>.U (.l,JJ I.JJ.U L...J
... " .: .: je najblii doslovnom Ali oni Boga ne umiju
ocijeniti kako bi trebalo. Na dan vaskrsa, sva zemlja aka praine u
njegovijem rukama, i nebesa biti savijena kao zavoj u njegovoj desni-
ci ... 31 Korkut, pak, slijedi Zamahartjevo egzegetsko objanjenje za ovaj
ajet, odstupa od doslovnosti i njegov prevod glasi: Oni ne Allaha
onako kako Ga treba a Zemlja na Sudnjem danu u vlasti
Njegovoj biti, a nebesa u Njegovoj smotana ostati...32 Kur'anske
cjeline iz ovog ajeta i ".: .:: Korkut prevodi opisno, mu'tczilijski -
jer slijedi ZamaMartjevo objanjenje,
<t i .L; e il,?'.' J-A l,< Jji r)t.SJJ IlA ,j..a oA.riJ I.J
... ... -.< a koje Intencija ovoga govora (ajeta), kad
29) Az-Zamahari, IV, str. 131. Az-Zamahari jo navodi i predaju Ibn Mas'Oda iz koje se raza-
bire tradicionalno shvawnje (Bog otkriva svoju nogu, vjernici mogu seddu, a licemjeri ne
mogu ... itd.).
30) Dakle kur'anska cjelina ( JL..... . ) prevedena je u Korkutovom prevodu Za-
iskazom ( JWI ,;.'t; ). postupa i Kur'an Sar-
ajevo, 1937. Slr. 876) gdje se cjelini ( JL..... daje prevod) Toga dana poslovi Olti
ati ... daje prcvod: Na dan kada noge budu bose ... (Usp. Koran, Biograd, 1895., str.
429).
3 1) str. 341.
Zato pribjegava doslovnom prcvodu ovdje ne mo:i.cmo odgovorili. Trebalo bi
ustanoviti iz kojeg prcvoda je prevodio svoj prevod Kur'ana.
32) Kad god je o tamnim, nejasnim ajetima Besim Korkut dobro pazi na tri glavne egzc-
gclSke u Kaafu) l ) slikovito prikayivanje Kur'ana ( .>-:!-"; ), 2) na vodenje primjera u
Kur'anu ( j_. ; ) i 3) kur'anske Poruke kroz matovito prikazivanje (J:: i. i ). Naime,
da bi sc Kur'an valjano i valjano prevodio (recipirao), Zamahari prcdlai.c da se kroz ta tri ter-
mina dobro ta je u Kur'anu doslovno a ta preneseno Time se Zamahari kao
mu'tezilija brani od i ) i grubo apstraku1ih ( J:l.; ) Kor-
kut ga u tome slijedi i umjesto doslovnog prcpisuje Zamaharijevo
65

se Lame u cjelini, jeste slikovito prikazivanje Boije i prila-
(diskursa) u skladu sa sutinom Boije ...
33
v
Prevodne interpolacije (_,..o:.,., ) i ekstrapolacije ( Kao to i sama
arapska pokazuje, rijeC interpelacija umetanje egzegetskog
objanjenja u prevod (u naem u prcvod Kur'ana), a ekstrapolacija
egzegetsko dodavanje objanjenja na kraju ajeta.
I jedno i drugo prevodno sredstvo Korkut koristi pod uticajem
Zmlaharija. Navedimo nekoliko primjera. U kur'anskoj cjelini : t, .. i< ..w",
... , .' 0--- .>Y..>JI smo u Zeburu, poslije Opomene, napi sa-
-
li ... )34. je da je o p o m e n a irokog I sam Zamahari
kolebao kako da ). On il.>_,.:A.Jl
,
... rl .... -.S:JI tr- .,1_ . .. .)'1 J .,>.:al L. r--1 Opomena je Tev-
rar. a ka:u daje to zbirna imenica za sve to je objavljeno poslanicima od
knjiga, a :ikr je i Majka Knjige ... 35 Besi m Korkut sc opredjeljuj e za prvo
Zlmaharijevo mi ljenje i njegov prevod gornj e kur'anskc cjeline glasi: Mi
smo u Ze buru, poslije Tevrata, napisali ...
Korkut gotovo istovetna postupa i kod ajeta 1 i a ll 0!
UJI doslovno, Safa i Merva su Boji znakovi. Korkutov pre-
vod. medutim, nije doslovan, on ( _,.:.t . prevodi pod uticajem
Zamaharija kao sveta m jesta. kae: .> _. . . r; _,.:. t 11",
-
ce. l ,..-. J<< ... G.. r)G:I tr- <>l 1 iz sc razumije da je slavni Pcr1.ij- _
anac naveo i izvorno ( _,.:.1.- ), ali njegovo egzegetsko
objaSnjenje koje dalje slijedi jasno pokazuje da je bilo za Kor-
kutova prevodno rjeSenje - sveta mjesta (..::" 1 , ." - ).
Ovakvih mjesta gdje se u prevodenju ajeta interpolira ili ckstrapoli ra Za-
mahSarijev tafsir u prevodu Kurana Bcsima Korkuta ima gotovo na svakoj

StraruCl.
VI
lnrerpunkcijska osobenost Korkutova prevoda umnogome je ovisna o
ZamahaliJevu Ka.Safu. Ovdje navesti moda najvaniju interpunk-
33) lU, str. 355.
34) Kur'an, a/./a.nb, ya, lOS.
35) Zamahari,DJ , str. Tl .
66







cijsku dvojbu koju su mufassiri pronali u suri Ali lmran, sedmi ajet. U
Korkutovom prevodu Kur'ana u izdanju Orijentalnog instituta u Sarajevu
. . l . . . . . l
ovaJ aJet g ase .,ri.t." '"':"'1-.<11 l.!.ll.<". .. ... '"':"'1-.<ll.l.:lc J.:,;.1 cslJI "_.
-
,
.L-:IJ -ill ,.lii:l"" L. uJA:i.:i t.!j
..
,\'.e lra JS L.4...j U_,JJ i.! r-WJ UJ;, UJJ 'JIJ F- L...J
. '"':"'4-J'lll 1_,.1."1 'lli L.." .. On tebi objavljuje Knjigu, u njoj su ajeti jas-
ni , oni su glavnina Knjige, a drugi su manje jasni. Oni su srca pokvare-
na - eljni smutnje i svog - slijede one to su manje jasni. A
njihovo zna samo Allah i onl koji su dobro u nauku
"Mi vjerujemo u njih, sve je od Gospodara naeg!"- govore oni.- A samo
razumom obdareni
je da je vrlo teko prevesti dio iz navedenog ajeta 'lli L. ..J
... u.J; .. t." ill l pa Ko rk ut pribjegava mu'tezilijskom (gdje nema
stanke iza Ul 1 se ta cjelina vezuje za daljnju cjelinu t."
rW 1. Sljedstveno tome, mu'tezile smatraju da i znaju tamnih.
ajeta, a ne samo Bog! Zamahari kae: .UJI 'lit. v-k L ii! tr-,.-.. ."
UJI) .. , i ... -.tt u..J.>-'" i.!J u_,J.J i.! ,_LJI u..J; ... (s' .'.!.J
"':Ima ih koji prave pauzu iza UJI 'lli i s
,.Wt u.J; ... te daje tamnih ajeta Allah os-
tavio za svoje znanje .. . 36
Sam Zamahari na stranici kae da se on s takvim
interpunkcije (po kojoj samo Bog, a ne i ljudi, zna mu-
taabihat ajeta) ne slae predlae prvi (bez stanke iza dl t).
Njegove .. 4_,..1 1 _,...,. J." 'll t." ro jasno kazuju,3
7
a Besi m Korkut ih
i prevodi sedmi ajet sure Ali lm ran u skJ adu sa mu'tezilizmom! (U
izdanjima Islamske zajednice, npr. iz godine 1984. Korkutova imerpunkcija
je, bez ikakve napomene, promijenjena. Tako prevod ovdje raspravljane
cjeline glasi: A njihovo zna Allah. Oni koji su dobro u nauku
govore: "Mi vjerujemo u njih, sve je od Gospodara naeg!u
je, da su akaidske karakteristike ova dva prevodna rjeenja
tavie suprotne).38
Interpunkcija Kur'ana je problem od prvora1.rednog
za dogmatski i normativni islam. da (samo od jedne
pauze u Kur'ana zavisi fiksiranje npr. koncepcije Boga (ili, pak,
36) zamahari, l, str. 175.
37) Ibid, str. 176.
38) Nije ovo jedina izmjena koju je Korkutov prevod Kur'ana pretrpio u LrlnnJima Ll
jednice. Vidi ire Kasim Jo ne/ea zapaianja o Korlc.utovom prevOtlu Kur'ana, ..Is13mska
misao". br. 119, SaraJevo, 1988. god.
67



svijeta ivola) u islamu, interpunkciji Kur'ana se uvijek poklanjaJa
velika panja. 39 Taj problem vidimo i u ajeta: t. J. '!'.J
- ( L.. .. . J - l("l.J - -1. 1 . :. ,. _, J . .. - t 1 . :.
4
e c.JoA _ c..J-A J.'' 't
. . )Ui
Besim Korkut, da slijedi Z1mahanja, ovaj ajet prevodi tako to
afinnie trug i rad i, sljedstveno tome, on prevodi veznik J u cje-

lini ... .. il v L.."' J. kao sastavni veznik. Korkutov pre-
vod glasi:
Mi po njoj (Zemlji, prim. E.K.) stvaramo palmike i vinograde, -
i da iz nje izvori izviru, - da oni jedu plodove njilwve i od onoga to
ruke njiJwve privrijede, pa zato da budu zahvalni?
40
Navedimo odmah i Zamaharijevo objanjenje koje je B esima Korkuta
opredijelilo za ovakav prevod: L.) u-- (.J).) ... ,,, i!;. l... u .. t'"'
J 'i l l tl-! u i u-1 l J l .. l w-e dJ j .>.: .J l .J "J' i "' ll .J U" _,_aJ l &.e 1 4.. ;.t .. e
l
- .
t t
Dakle, Zamahali kae da je ovog ajeta Neka ljudi
jedu od onoga to je Bog stvorio i od onoga to su ljudske ruke privrijedile
kroz navodnjavanje i opraivanje i oplodnju palmi, te druge
poslove sve dok plodovi ne dozriju ... 41
Sam Zamahari kae da su plodovi po sebi Boije djelo, ali da na njima
ima i tragova truda ...
4
2 .. _,;.J .. ;t;"' UJI JU ...... >'i l l ui . _.
. . , .. .
... rJt &-* Ju!
Medutim, da u naoj tradi ciji Kur'ana ima i
pristupa u ovog i drugih ajeta u to nema sumnje. Tako
Nijaz ovaj ajet prevodi suprotno Zarnaharijevim zahtjevima. Cjelina
. L._, >"i prevedena je u brouri Jasin
4
3 ovako: ...
da oni jedu plodove koje nisu stvorile njihove ruke ...
Dakle, u prevodu Besi ma Korkuta imamo tragove indeterminizma, u
prevodu Nijaza imamo tragove determinizma. je da je tome
razlog i mnogostranost kur'anskog smi sla koji se ne da podvesti niti
om editi samo jednom interpunkcijom koja bi zagatila bogatstvo k ur' anske
{X)Iisemije.
68
39) U Suyfitijevom ftqonu ima jedno poglavlje .. 0 pauzama i rccili ranja Kur'ana"
( J
40) Kur'an, XXXVI, 34, 35.
41) Zamah ari, m. str. 286.
42) Ibidcm.
43) Csp. prevod sure Jasin od Nija1.a Saraj evo, 1988., str. 23.



VII
U prevodu Kurana Besima Korkuta mnogo je ajeta zvjezdica-
ma se na objanjenja koja su data na kraju prevoda.
Moglo bi se da je to kratki tafsir koji Korkut nudi kao dodatak svom
prevodu Kur'ana. Osim, toga, biljeke uz prevod jesu i da se
Kur'an prevede samo prevodom, se mora pristupiti i
dodacima.
Rekli smo da je gotovo sve napomene uz svoj prevod Kur'ana Be-
sim Korkut napisao pod uticajem Zamaharijeva Katifa. Tako uz prevod
78. i 79. ajeta sure al-Anbiya koji u izvorniku glase:c:,t.s:": ... ." ::_,lJ_,
Korkut daje obj Mnjenje:
"Davud i Sulejman su sudili u sporu kad su ovce ule u nji-
vu nekog seljaka i opasle je tako da nije ostalo nita od usjeva. Davud je
presudio da ovce koje su opasle usjev pripadnu vlasniku usjeva, da mu sc
Lako namiri teta. Sulejman je pak presudio: da se ovce, koje su opaslc us-
jev, predaju vlasniku .usjeva da ih on muze sve dok mu ne izraste novi us-
jev, i da potom jedan drugom vrate ovce i usjev" .44
Ako se, Zamaharijevo objanjenje uz ajete 78. i 79.
sure al-Anbiya, j asno je odakle je Korkut crpio svoja egzeget<ika
pojanjenja. Zamaharijevo objanj enje glasi:45(L.a t,. i ) .>: . ;.JI_,
, . .
ul :l". JW .. ,, l .nJ J,JIJ ,..S.:.. lal',. feu U-' ii ll _,1 L_,S:>II
u <>_.J .. _dc r.>ai :a.,., i.>'-c u.ial _,.a_, r)l..,ll .. :lc
e:,_, ii : J--1 ul u ) JU..
.,l. ,;tll Jw ... _ < u-> ".!lc ,.L.!JJ
. J J -<- 11 . J
r-- 'J'eae iJ ,-._ . al \..,.e
Drugi primjer koji navesli se prevoda 4. ajeta sure Takvir:
e ,J l fjl.J Lj . kada steone kamile bez pastira ostanu. Sintagma steone
kamile u Napomenama je objaSnjenje ovako: "Steone kamile su bile pred is-
lamskim Arapima najdrai imetak".46 Zamahalijcvo glasi:
47
l fl> vk t?ll..r'_, ,. l ... i l.>"li'.JIS t"!' .JI_,
41-Ai _,, .. u."!:i L. u .. i,j ..r'-' 4 ,",!J r'il e oi ul .... ! J4 .t.l
r+llaj .. 1"11 4!-Ai If ll e :u :._. .... . (. - .I L. e) {'f.! l c
. .. , ... i L
.
44) Usp. Napomene uz prevod Kur'ana Besima Korkuta, izdanje Orijentalnog insLitula, sLr.
45) m. str. 17.
46) Napomene .. , str. 695.
47) fV, SLT. 188.
69

Podudarnost je i uopte je ne treba dovoditi u pi-
ranje.
primjer sc objanjenja 19. ajeta sure an-Nadm: ,,ta kaete o
Uilu i Uzzau ... " ... c..sj...JI_, ..::..)Ul .
U objaSnjcnju se kae:
,.Lat, Uzza i Menat su tri najpoznatija boanstva prcdi sl amskih Arapa-
mnogoboaca. Lat je bilo boanstvo stanovnika grada Taifa ... 'c48
Zamahari pak ,, 'LS r'
0
'1
4
, c..s.)..a.J 'J ..::")lj l)
- - ' - ,. .. - - ., . ., .... 1. -:. ll ll ...... "Li
(S...J'-' .j-a < 8 4 \A., .. a e .( >, ! 1. l L. l! l ' L- t ...:,.,
::_,)Ul c..si l ._.1 e uJ-' il_. J l iJI! tl u-' i ..'-' l ._. t e
-
..L r l:J J 4 L. . - . , l G u ... l l a . ' e - t l . :, LS: ._. ., ......:, J l"_ .. e j J ..u J -, l L
_....., _ ...)-l - """' ...,--; u - .

4
6 Jo.'
1
uk t
1
.! ul-S .ul?'
... j..cVl u .. _. . G 't.oi_, Jo il. al .-t .IS c..s.).a.JI_,
je da je i ovdje korespondcntnost i zmedu Korkutovih Napomena i
Zlrnahalijcva taf: ira neosporna.
Mogli bismo navoditi jo mnogo ovakvih primj era gdje j e Korkut u
voj prevod Zamaharfjeva Tako bi sc moglo pokazati
da je Korkutov prcvod vrijedan i zbog to sc poziva na
Zamaharija, a to je samo po. ebi dobro jer pre-
vodil tradiciju Kur'ana. Prirodno je da jo mnogo vremena
dok budemo u j eziku i mali eS'arijskc, m u'tazi l ijske, su rij sk e,
knjievne, filozofske i druge prcvode Kur'ana. Jer, uzaludno je da
jedan prevod, ma kako on mogao bili dobar, zadovolji sve koji Kur'an poz-
naJu u izvorniku. (Treba napomenuti da u okrilju urdu jezika postoji preko
tri stotine prevoda i komentara Kur'ana,49 a oni su i rezultat nesl aganj a pre-
vodilaca i oko toga kako prenijeti mnogobrojne
kOJe Kur'an sadr2i unutar svojih mnogobrojnih i dubi-
.
n:u.
Besi m Korkut je imao povjerenje u Zamaharija zbog i ods-
-tafsirsldh objanjenja tog znamenitog Perlijanca. Korku-
wva prcvoda Kur'ana umnogome je posljedica Zamaharijeva uti caja.
!\lnoge tafsi rske probleme kao to su Boija noga ( til 1 J L.... ), Boije Lice
Boije .,idenje a, ( ), Boiiji vid Boija ruka
( UJI druga pitanja .... itd.) Besi m Korkut
rJCSava po uputama Zamaharfja. Stoga treba palj ivo pratiti neantropo-
morfnost Korkutova p rev oda ( j_. L.; ) i pristupiti temeljitom
principa kako Korkutovog, tako i nai h drugih prevoda
Kur'ana.
48) ::\apomcnc .. , str. 692.
49) Csp. Ismet Rinark, llalit Ercn, World nil>ltography of translations of the meanings of the
lio l} Qur'an (pr m ted translations l S l S 1980), Jqanhul 1406/1986., pp. 523 687.
70

SUMMARY
ZAMASHERI'S COMMENT ARY ON THE KUR'AN THE MAIN
DETERMINANT OF KORKUT'S TRANSLATION OF THE
KUR'AN
(A sketch)
It is often asserted in the Kur'an that the Kur'an was revealed in Arabic and
therefore, the translated Kur'an is not the Kur'an but the thranslator's work the
result of his imagi nation, religious, philosophical, ideological, and ~ t h e r
"constants" of the translator's view of the world. This is why commentarors on
the Kur'an have varied in their approach to -this problem. As opposed to the so-
called Al-Manar school which declared each translation of the Kur'an an under-
mining of Islam, the later Egyoptian commentators of the Kur'an such as Al-
Maragi and Shaltut had a more conciliatory attitude. The former even stated that
translation of Kur'an is in a way done with Gad's inspiration, while the latter is
of opinion that non-Arab Muslims may perform prayer translated into their
mother tongue, what is more, they are obliged to do so.
Undoubtedly, it is good to have several translations of the Kur'an in one lan-
guage. It is also indispensable. For, there is no perfect translation of the Kur'an,
since that text "resists" and "does not allow" itself to be subjected to a conven-
tion (theological, phi losophical, scientific). Whenever the Kur'an is translated,
there is always an untranslated element.
Besim Korkut is an example of a translator who was aware of this. He was
faced with numerous alternatives to translate the Kur'an from the standpoint of
his time, to translate it with the help of tefsir from another time, or to succumb
to comprehension of the Kur'an from the most varied philosophical, scientific,
dogmatic, etc. areas of the 20th century, or just to stick to hi s good knowledge
of Arabic and give a comprehensible, but insufficiently "dogmatical ly" directed
translat.i on.
Therefore, faced with all these and other not mentioned alternatives, Bcsim
Korkut chose the commentary of the Kur'an by Az-Zamasheri AI-Kassaf and
mainly used the interpretative solution of this Persian in his translation. The
present paper attempts to prove the follow i n ~ theses:. . .
- that Besim Korkut translated most of msuflictently clear pomts m accor-
dance with the Zamasheri's comment.ary,
- that most of interpolations and extrapolmions in the translmion are the re-
sult of Zamasheri's influence on him,
- that, in most cases, all punctuational solutions and determinants of the
Kur'anie text were Laken from Zamasheri,
- that the dogmatic characteristics of the Korkut's translation of the Kur'an are
very close to Zamasheri's Mu' tezilitc principles,
- that almost all comments, commentary notes, and explanations were taken
over form Al-Kassafa.
71

. ..

l
l
l
Dr Enes
OSNOVA ZA KATALOGIZACIJU RUKOPISA
NA ARAPSKOM JEZIKU
GLAVNI IZVORI INFORMACIJA

Najvaniji izvor infonnacija pri identifikaciji rukopisa, u cilju biblio-
grafskog opisa, jeste sam rukopis. U njemu treba dati prednost podacima
na naslovnoj strani, zati m kolofonu, a potom informaciji koja se nalazi u
uvodu teksta i u samom tekstu. Ako traena informacija nije dos-
tupna iz glavnog izvora, treba je potraiti u izvorima:
- drugim rukopisnim prim jercima istog d jela,
-objavljenim izdanjima djela,
-referenci j alnim izvorima,
-drugim izvorima.
U da se radi o zborniku, ili medmu' i, treba kodeks tretirati
kao glavni izvor informacija. Informacije do kojih se dolo izvan gore na-
vedenih, se registriraju u napomeni. Kod kodeksa sa vie djel a ona
se navedu u redoslijedu pa se, na primjer, kae: kodeks iz tri djela: l ) arap-
ski , 2) turski, 3) perzijski.
EKSTENZIVNOST OPISA
Broj podataka zastupljenih u opisu od svrhe kataloga.
U bibliografskoj kontroli rukopi sne grade o kojoj je ovdje
opis obuhvata elemente za svaki pojedini kodeks. Pri Lome prvo
sa se u susretu sa rukopisom jeste njegov oblik,
odnosno povez. Za to je u svakom ekstenzivnijem opisu potrebno navesti
podatke o stanju rukopisa, odnosno da li je rukopi s povezan ili
nije. Ne treba posebno naglaavati da rukopis - ukoliko je potrebno da
bude povezan - prethodno mora biti
Pored ovog, potrebno je obratiti panju na druge detalje- opisati
materijal na kojem je rukopis (papir, velu m i sl. ). Ovo navodimo zbog toga
to su pojedini rukopisni oblici na orijentalnim jezicima u kolekcijama BiH
pisani na vel umu sa nekim kalendarima). Dodatne clemente vo-
deni znakovi (vano u potrebe za datiranjem rukopisa),
73
po tojanjc i sJ. Treba vodili i to na
prikazati - u kakvom je stanju rukopi s (kao to su vodene
flcke, i zjedcnost, baktcrioloka i
PODATAK O AUTORU: IZBOR FORME IMENA U KATALOGU
PotiCbno je dali kompletno ime autora u transk.ripciji u po-
sebnoj li sti u prilozima), s tim da na prvom mjestu dol azi najbolje poznati
dio imena, kako je to nani e i zneseno. Ako je podatak o autorstvu uzet i z
nekog drugog, a ne gl avnog i zvora, treba to na nagl asiti
tuglasrom zagradom i Ukoliko j e pak ime u rukopi su nekompl etno,
pli opisu gaje potrebno kompletirati.
Ime u smislu predstavlj a i zraz za sve sastavne
dijelove naziva pod kojim je neka osoba poznata. i slamska imena
imala su ponekad vie od sedam elemenata sa tavljenih od titula,
li enog ili imena, nadimka i drugih oblika apel acija, od kojih je sva-
ko imalo odredeno u i votu

Hi tab = pocasna sloenica je posljednji dio ad-din, kao u imenu:
Qutb-ud-din A1uhammad bin Muhamm,Jd ibn Qadi Zada ar-Rumi
'Umar al-Hayyam
Ism imc:
Qutb-ud-din A1uhammad bin Muhammad ibn Qadi ar-Rumi
Kunya =imc najueg srodstva ascedentalno sa Abu kao prvom
Abu H asim, Umm Fatima
Nasab =imc najueg srodstva desccndcntalno:
Ibn Hazm, al-Andalusi, B int Sukayna
Laqab = opisni pridjev, prcimcnjak:
Du-1-Qarnayn (Dvorogi), Al-Gahi/. (Buljooki)
ba= ime relacije pri pad nosu. porijekla, mjesta boravka:
Al-Busnawi Bosanac), Al-K indi (pripadnik plemena K inda)
Tahallus = Mah/as, ime:Muhlisi
'Unwan titula koja sc daje lici ma koja ni su visoki dri.avni
kao u primjeru:
Al-Alim al -Amil wa-1-Fadil al-Kami/ Ala' nd-Din, 'Ali Qu.c:ci
ili: AJ-Hakim al - Waz.ir Abu 'Ali ai -Husayn bin Abdullah
ibn Sina al-Buhari.
Nosilac nekog imena moe kasnijim generacij ama biti poznat pod bi l o
koJim od spomenutih el emenata, otuda potreba da sc pri li kom katalogi zi-
74




ran ja ime tako rasporedi da njegov najbolje poznati elemenat na prvo
mjesto. se u toj funkciji ni sba kao to je Al-Bi runi i nasab -
ime najueg srodstva descedentalno, kao u Ibn Hald un. Redoslijed
elemenata koji nisu uli u redali cu bio bi kako slijedi: hitab, kunya, ism,
nasab i bilo koji drugi dio imena.
U jedinstvenu se odrednicu, po pravilu, unosi samo onoliko elemenata
koliko je pootrebno da sc autor identificira.
Iza imena se u katalog, posebno za starije autore, u zagradi navode go-

dina ili smrti, ako su poznati, a ako nisu onda oznaka u
kome su djelovali.
Na koji je standardnog formata (12,5 x 9,5 cm) dalje se unosi
naslov na arapskom pismu i u transkripciji, te ostali potrebni podaci -ime
mjesto i godina pre pisa, kao i materij alni opis, itd ...
Ukoliko je autor, pored toga to je poznat najednom od jezika,
poznat i pod latiniziranom fonnom imena na kartici se navesti i to latins-
ka forma imena, ali se uputiti na formu imena poznatu na arapskom.
Tako A vi cena biti: vidi: Ibn Srna, Abu 'Ali al-Husayn ibn 'Abdullah .

NASLOV
Brojne su s kojima sc rukopi sa koji eli da
ulvrdi pravi naslov djela, ukoliko takav nije naveden. Djela ponekad nose
od jednog naslova, ili vie djela imaju is li naslov. S druge strane, sva-
kome tko sc bavi rukopisi ma poznao je da se i gube vanj-
ski listovi knjiga, a upravo ti listovi sadri.c neke od naj relevantnijih podata-
ka za iden tri fikaciju naslova; ime autora, datum i
prcpisa rukopisa.
U svojoj dugoj hi storiji arapski rukopis je dugo bio bez naslovne strane
kakvu poznajemo danas. je prvim praznim listom
(zaStimim) koj i je sluio da zatiti tekst od kvarenja, Sto je bilo posebno va
no za rukopise bez poveza. Prva strana prvog li sta (l a) pru7.ala je
prostor i vlasnicima i prvima da zabi ljee podatak o svom vlas-
nitvu ili da stave svoj a drugima da stave primjedbu o
tome da su djelo i datum kada sc to desi lo. je ovdje kasnijom
rukom stavljan naslov koji nije morao uvijek biti i originalni, odnosno pra-
vi naslov djela sadr2anog u rukopisu.
Otuda treba biti oprezan pri preuzimanju naslova sa (l a) strane rukopi-
sa.
je da sc naslov nalazi iznad uvodnog dijela rukopisnog djela
ili pak, ako to nij e onda jed on naveden poslije dfbage (posebne in-
vokacije).

75
l
Naslov djela treba navesti onako kako se pojavljuje u glavnom izvoru
infonnacija (vidi navie) u transkripciji i u originalnom pismu. U da
nedostaje naslovna strana ili ako naslov nije naveden, treba dati naslov po
kome je djelo poznato, ili naslov koji indicira prirodu sadraja. Pri
naslova potTebno je u napomeni navesti podatak o koritenom

izvoru. U kodeksa sa vie rukopisnih djela koji nema naslova, a
jedno djelo je po obimu preo v potrebno je naslov tog djela tre t i rati
kao naslov kodeksa, a za ostaJe dijelove kodeksa izraditi uputnc li s-

Potrebno je navesti i kraj rukopisa u originalnom pis-
mu, ukoliko to prostor na
IME P REPI kao vaan podatak u katalokom opisu, potrebno
je navesti u transkripciji, naravno ukoliko je poznato. Kod rukopisa koji su
prepisati autori njihova sadraja treba navesti da se radi o autografu. 6)
RUKOPISA
Islamski rukopi s je sa pobonom invokacijom
"Bismillah"i "Al-Hamdulillah", a su i razlozi pisanj a djela; pored
toga povremeno su imena onoga kome je djelo bilo
Tu se navode izvori na koje se autor oslanjao, a u da sc ra-
dilo o komentaru navodilo sc koje i djelo se komenti ra, odnosno
djelo se saima ako se radi o saetku (muhtasar).
Sadr2aj djela nije izdvojeno od teksta, iako je u starijim
rukopisima sadraj ponekad odmah na strani (l b) prvog li sta, pri
su naslovi poglavlja po redoslijedu dolaenja. Ima
da sadr2aj, razbijen po poglavljima, navede u pravougaonim okviri ma nacr-
tanim kao ahovska na (l b) i 2a strani rukopisa, dakle na samom
je tako naveden sadri.aj indiciran brojem poglavlja ( f asl) ili
odjeljaka (bab) koji su u nekim rukopi sima istaknuti mastilom posebne
boje, to je imalo svoje opravdanj e u da se kori snik rukopi sa
eli da upozna sa onim to djelo sadri, prije nego sc posveti
teksta.
KRAJ RUKOPISA (KOLOFON)
Kraj islamskog rukopi sa sadri ni z podataka posebno za nje-
govu identifikaciju, a time i za opi s. U njemu se navodi
ime vrijeme i mjesto prepisa. Rukopi s moe sadr2avati sve ove
pobrojane elemente, i ime autora djela, moe neke clemente ispustiti, a
se desi da se na kraju teksta ne navede ni jedan od ovih podataka. U
datuma praksa je da se ponekad datum navede u
76

l
l
l
(
l
l
l
l
l
fonni, to predstavlja dodatni problem pri datuma
kada je pisanje rukopisa dovrSeno.
OPIS SADRAJ A
Vanost sadraja rukopisa ne treba posebno naglaSavati, to u stvari do-
lazi u prvi plan s obzirom na da je rukopis knjiga, a svaku knjigu
knjigom prije svega tekst.
MARGINE I GLOSE

Bio je islamskih rukopisa da. ostave margine na sve
strane lista, a njihova irina je ovisila od formata lista, pri su,
saobrazno fonnatu, rukopisi imali i irinu margine.
Vremenom se ustalila praksa da korisnici rukopi sa dopisuju svoje ko-
mentare i biljeke na marginama, koji su mogli, a nisu morali biti u vezi sa
tekstom. U svakom to je rukopisu davalo kvalitet otvorene knjige,
koja se po volj i mogla dopisivati, ili se na njegovim ivicama mogla pisati
nova knjiga to unosi novu dimenziju poslu njegove bibliggrafske obrade.
Ovo je imalo utjecaja na stariju praksu u islamskom svijetu da se jedno
ili vie djela tampaju na marginama nekog djela sa kojim sadrajno pone-
kad nisu morali biti ni u kakvoj srodnosti. Takoder je bila praksa da se ko-

men tar i kom enti rano djelo piu u kontinuiranom tekstu, pri je tekst
ili crvenom linijom.
ISPRAVKE I DOPUNE
Ako bi se desilo da pogrijei, imao je da tu greku iz-
brie i da preko izbrisanog mjesta napie ispravku, ili pak da pogreno nap-
isanu precrta i da ispravljeni tekst dopie u prosroru koji slijedi. Ako
bi pak otkrio pogreku poslije zavrene strane ili rukopisa kao cjeline, onda
bi iznad prckriene greke dopisao tekst, dok bi isputenu unosio na
mjesto ako je bilo prostora.
U protrivnom, bi se dopisivala na margini, a tankom linijom vezala
sa mj estom gdje treba da se nalazi.
RECENZIJA I PARAFRAZA
Recenzij a, adaptacij a, ili parafraza nekog djela u opisu navedena
pod imenom koja je djelo parafrazirala il i priredila preradu osnov-
nog djela.
Ako pak nije poznato ime osobe koja je parafrazirala adaptaciju, ili pre-
77





radu originalnog djela glavna odrednica je pod naslovom. Ako je kom enti-
rano djelo na margini , a komentar se javlja na dijelu strane lista,
komentar treba tretirati kao glavno djelo, a komentarisano djelo kao spored-
no.
Sve zapise u rukopisu treba, pri svakom ekstenzivnijem opisu, identi-
fikovati i razrijeiti , a to se odnosi i na istina dosta rijetke tekstove pisane

taJnO pl som.
VLASNICI I
na ili na margini rukopi sa nalazimo zapis da je
knjiga bila uvakufljena za damiju, ili med resu, ili da joj je neko
bio vlasnik sa datumom kada je ona u tom posjedu bila.
Uporedo sa zapisima ovakve vrste, nailzaimo na prisustvo
koji kao svojevrsna tekovina ni su do sada
priv1,1kli panju koju zasluuju. Prisustvo velikog broja ovi h
na orijentalnim rukopisima u naoj zemlji su o praksi
posjedovanja privatnih i vakufskih biblioteka u prolosti.
Ovi se u postupku katalogizacij e posebno evidentiraju, pri
se na panja na one koj i zasluuju dodatna i
cvcmualno detaljnij a istraivanja. Dei frovanje i izdavanje ovih tre-
balo bi bili predmet posebne monografske obrade u
U zapisima na rukopisima i podatke o njihovom
kao udbenika u procesu obrazovanja, na osnovi bi se mogl i utvrditi
odnosi koji su u procesu obrazovanja vladali profesora i nji hovih

MJESTO NASTANKA RUKOPISA
Mjesto nastanka rukopisa se saznaj e iz kolo fona i ono je veoma
vaan bibliografski podatak. lako je rukopisa nastajala u poznatim
kulturnim i centrima islamskog svijeta, ponekad ru-
kopise koji vode porijeklo iz lokaliteta koje danas nije lahko identi fi kovati.
Za njihovu identifikaciju moramo referencijalnim izvorima, medu
kojima su nezamjenjivi geografski kakav je, na priJTijer za starija
"Mu'gam al-buldan" Yaquta al-Hamawiaya", a za osmanski period
"Qamus al-a' lam" emsuddina Sami ja Fraerija i drugi.
Ako rukopis u kolofonu) sadr2i indikacij u mjesta u kome je
prepisan, Lo sc, kao vaan podatak, navodi u katalogu, a ako taj podatak
njje naveden, treba se potrudi ti da se utvrdi na osnovi drugih dostupnih

78


VRIJEME NASTANKA RUKOPISA - DATIRANJE
I ovaj podatak kao i podatak o mjestu nastanka rukopisa je sadr
an u kolofonu. Ako pak taj podatak nije naveden, se na osnovi
drugih (fonna pisma, vodeni znakovi i sl.) Naravno ovi drugi
postupci primijenj eni ako nismo u stanju utvrditi vrijeme nastanka ru-
kopisa na bazi dostupnih referencijalnih izvora. Miljenje da papir, proiz-
veden na Istoku, nije sadr.lavao vodene znakove, ne liava nas obaveze da
se koristimo dostignutim rezultatima fili granolo gije, poogotovo kada se ima
u vidu da je veliki dio svojih potreba za papirom Osmansko Carstvo zado-
voljavalo uvozom iz talijanskih gradova ili gradova pod Austro-Ugarskom .

Potrebno je u katalogu navesti dan, mjesec i godinu prepisa, ukoliko su
nesumnjivo Godina po evropskom vremena stavlja se
poslije godine po hidrli.
Datumi se hronolokih tablica, od kojih je jedan
primjerak tampan i u Sarajevu.
FOLIJA CIJA
Folijacija arapskih rukopisa nije bila sve do otprilike kraja 5.
po hidri. Prvobitni fo1ijacije koji je sluio 7.a zati tu konti-
nuiteta teksta bio je da sc prva narednog lista ispie u lijevom donjem
uglu prethodne strane. Ta praksa poznata je kao "at-ta'qibat". Kasnije je u
praksu ulo redoslijeda broja listova, a ne strana. ru-
kopisa treba da sam izvri folijaciju listova (a ne stranica) i to svakako
grafitnom olovkom, ukoliko u rukopi su redni brojevi listova ni su
navedeni.
PISMO
Arapski rukopis, kao i svaki drugi pisani spomenik, ima svoje potpuno
tek kada nam za rukom da ga deifrujemo. To je posebno
s obzirom na veliki broj vrsta pisma na koj ima su nasta-
jali islamski rukopisi. Ovim se bavi posebna grana historijskih
nauka- paleografija.
Za razliku od latinske paleografijc, koja ima dugu tradiciju, islamska pa-
leografij a je novijeg datuma i moe se vremenski looi rati u drugu polovinu
19. Svoj doprinos njenom razvoju dali su ostalih Dc Saci,
W. Wright, Karabacek, A. Grohmann, a u novije vrijeme privukla je panju
i nekih naih kojima je od posebne vanosti djelo T.
o arapskom pismu. Na polju islamske cpigraiike treba rad

79
\

\
Mehmeda sa Lri knjige pod naslovom ,.Islamska
epigrafika na tlu Bosne i Hercegovine."
Pismo svakog rukopisa treba briljivo ispitati , a rezultati do kojih se tim
ispitivanjem saopStavaju se u opisu samo toliko koliko je potrebno da
sc stekne jasna predodba o tipu i karakteru pisma (nash, ta'Iiq, nash -ta'liq,
sulus, riq'a, al-magribi). Pored osnovnog o tipu pisma u paleo-
grafskom smislu, se ona obiljeja na osnovi kojih se rukopis moe
smjestiti u svoj hronoloSki i geografski okvir.
ILUMINACIJA - ILUSTRACIJA - POZLATA
Iluminacije- ilustracije u arapskim rukopisima javljaju se u tru osnovna
vida:

2) Ilustracija u znanstvenim rukopisima (medicinskim, fannakolokim,
i
3) Pozlata u rukopisima i povezima.
Praksa ilusLriranja arapskih rukopisa ustalila se u drugom po
hidri i crpilaje svoju prvobitnu inspiraciju iz i perzijskih izvora.
Bilo je da se ilustriranje vri nakon Sto je zavreno pi sanje
teksta, a pri tome nije uvijek morao biti i ilustrator teksta. To je
vidlj ivo ponekad iz samih rukopisa, u kojima se povremeno nailazi na ilus-
tracije ili manje od dodijeljenog im prostora ili ih nem ajer ilus-
trator nije stigao da obavi svoj dio posla.
Ilustracije su blisko odraa vale sadraj knji ge koj u su ukraavale. Tako
su knj ige iz fannakologije sadravale ilustracije ljekovitog bilja, medicinske
knjige su donosile crtee sa anatomskim predstavama ljudskog tijela, dok
astronomski i astroloki spisi sadr2e predodbe planeta i astroloki h znako-
va zodijak.a. U velikom broju dosadanji h bibl iografskih opisa rukopisa
ovaj elemenat bio je izostavljao. Iluminacij a se i ne registru je,
il i se u najboljem samo navodi podatak daje rukopis lijepo ukraen.
Vremenom, dolo se do spoznaje da iluminacija mora bi ti pred-
met posebne obrade, Sto je moralo utjecati i na nj eno
prisustvo u bibliografski m opi sima. Kod nas, osim rada Z. Jane i
nekoliko priloga drugih autora (l. nemamo na raspolaganju
radove koj i bi se na nivou monografija bavili pitanjima kaligrafije i ilumi -
niranosli islamskih rukopisa, a pogotovo nemamo takvih koji bi sc bavili
obradom ilustracija u prirodoslovnim i ruko-

pt strna.
Prema Lome, ilustrativni materijal obavezno sc evidentira u katalokom
opisu, a obim opisa ovisi o svrsi kataloga.



l
POVEZ
Povez rukopisne knjige, kao vaan elemenat njenog svojstva,
pored utilitarne (da slui za zatitu teksta) imao je i funkciju. Za
sada, izuzev rada H. o mudellitima i nekoliko priloga Z.
Jane nemamo posebnih studija na temu islamskih poveza u jugoslavenskim
kolekcijama. Na tom polju ostaje da se mnogo toga uradi, kako na
tako i na prezervaciji i restauraciji primjeraka u naSoj
zemlji. Ako poveza nema, onda se to i konstatuje u opisu, dok se u
da je povez navodi priroda Pri tome se posebna panja
na materijal koji je koriten za podlogu, zatim na materijal samog
uveza, a posebno na omamente uti snute u koi.
Ovi elementi, pored dekorativne funkcije, mogu da nam pomognu
pri geografskom i kronolokom ,Jociranju" rukopisa, jer je poznato da se
umjetnost poveza mijenjala u zavisnosti od vremena i mjesta nastanka.
nastojati da datira povez i u opisu obavezno navede da li
je povez iz vremena nastanka rukopisa ili je moda kasnijeg datuma. Ima
da su neki povezi stariji od rukopisa koji su u njih uvezani, iako
je ta pojava rijetka .

HISTORIJA T
Historijat rukopisa, dat u saetom vidu, prezentira se na osnovi
o
podatak iz samog rukopisa i eventualno iz drugih rukopisa i dokumenata,
kao i na osnovi inventara, odnosno arheografskih podataka same zbirke.
Izlaganje je kronoloko i treba da prikae sudbinu rukopisa od vremena
njegova nastanka do vremena opisa. Ako nema podataka te vrste onda se to
u opisu navede.
U katalokim opisima islamskih rukopi sa ovog elementa opi-
sa - ako ga je bilo - svodio se na kratku napomenu o tome da je rukopis
kupljen od Baeskije, na primjer, ili nekog drugog antikvara, uz spomen
godine kada se to desilo.
se ovom elementu morati pokloniti panje,
i geografsko porijeklo rukopisa, kao to je u Katalogu D. Kinga za
kolekcijuEgipatskenacionalnebibliotcke.
ZATITA
su kroz praksu doli do saznanja da je najpovoljnija
sredina za rukopise ona koja temperaturu koja ne prelazi 16 -
21 C, a vlanosat da ne prelazi 55%.
81

Rukopisi trae da budu povremeno od praine, a posebnu pa
nju treba posvetiti njihovoj bakreriolokoj zatiti. Svi vaniji rukopisi jedne
zbirke treba da budu snimljeni na mikrofilm koje onda treba koristili umjes-
tooriginala.

Ovo to je navie navedeno treba shvatiti kao prilog diskusiji jednog
pitanja u rasvjetljavanju bi drugih autora bilo svaka-
ko dobrodolo.
LITERATURA
KATALOGIZACIJA
-' Abd al -Hadi, Muhammad Fathi : al-Fahrasa al-mawdu'iya. Dirasa fi
ru 'us al-mawdu'al. Al-Qahira: Maktaba gari b, 1985. 211 s.
-Ibid.: al-Madhal ila ilm al-fahrasa li-1-kutub fi-1-maktabat, al -Fahrasa
wa-t-tasnif, Al-Qahi ra: A-a' b, 1399/1979. 260 s.
- Anglo-American Cataloguing Rules. Ed. by M. Gonnan and
P. W. Winker. Second edition. Chicago: American Library Association., Ot-
tawa: Canadian Library Association. Third printing 1985.
- Str. 110-124: . .Manuscripts (Including manuscript collecti ons)".
- Atyam, Mahmud Ahmad (prcv.): Qawa'id al-fahrasa al-Anglu-
Amirikiya. at-tab'a at-taniya, Amman: Gam'i ya al-maktabat al-urduniya,
1983.
- Ibid. (prev): Al-Taqnin ad-dawli Ji-1-wasf al -bibliyugrali li-1-kutub.
T uni s; 1982.
Arapski prijevod ISBDM-a.
- Mirjana; S. Alfabetski katalog monografskih publika-
cija, (Izrada i formiranje). Beograd: Narodna biblioteka Srbije, 1985. 232 s.
D.: "Metod opisa rukopi sa u Arheografskom odjeljenju
Narodne biblioteke u Beogradu". Bibliotekar, 1968, XX, 5. str. 326- 390.
-Butina, K. I., V.B. Kobrin: "Rukopisna j a k.ni ga v biblioteke i muzee (k
metodike opisanija i hranenija)". Trudi VIT, Gosudarstvenaja biblioteka
SSSR imeni V.J.Lenina, Moskova, 1963, str. 54-79.
-Drutvo bibliotekara Srbij e: Pravila za Beograd, 1957.
posebno str. 61-63.
-Edirne pravila o pisanija proizvedeni} dlya kataloga v. Do-
polnenije k J i 2. Opisanije kn i g i izdani} na jazikah
narodov Azii i Af riki. Moskva, 1969, 292 s.
82


- Al -Gamil, Aysar 'Abd al-Galil: Fahras mawdu'i bi-1-kutub al-
mawguda fi maktabamarkazihya' at-turatal-'ilmi al-'arabi. Bagdad. 1984.
-Glumac, D.: Predmetni katalog u biblioteci opSleg tipa. Beograd: Na-
rodna biblioteka Srbije, 198. 139 s.
- Futufi, Miri Abudi: Fahrasa al-mahtul al-'arabi. Bagdad: Dar ar-raid
li-n-naSr. 1980, 176 s .
- Hai idov, Anas Arabskie rukopisi i arabskaja rukopisnaja
tradicija Moskva: Izdatclstvo "Nauka". 1985. 303 s.
S.: na orijentalnim jezicima i alhamijado." Str.
85- 140 u: Pisana rijet u Bosni i Hercegovini= Th written word in Bosnia
and Herzegovina. Sarajevo: Veselin Maslea, 1982.
- Hamdy, N.: "Cataloging and Classifying Arabic Materici!s." Str. 268-
296 u: Cataloging and Classification of Non-Western Material. Concerns,
Uses and Practices. Ed. bz M. M: Aman. London: ManseJI. 1980.368 s.
- Halifa, a'ban 'Abd al-Aziz: Qa'ime ar-ru'us al-mawdu'at al-kubra. al-
mugallid al-awwal. Ar-Riyad: Dar al-murih 11-n-nar, 1405/1985.
- Hepworth, Ph.: Archives and manuscripts in libraries. London: The
Library Association, 1958.
-Instrukcija po opisani) u kn i g na jezikah stran Zarubenogo vosloka.
Moskva: Gosudarstvennaja ordena Lenina biblioteka SSSR imeni
V .I.Lenina, 1960.
- J.: "Katal og inkunabula biblioteka Akademije nauka
SSSR. Bibliotekarstvo, 1964, X, 4, str. 9-1 OO.
-Kummerer, E.: Zur Katalogisierung der arabischen und nach arabischc
gebildelen (Turkischen, Persischcn usw.) N amen. Ko ln, 1955.
-Library of Congress Subject Headings. I-II. Washington: Library of
Congress. Subject Cataloging Division, Processing Services. 1980. "Islam
Science" Vol. I , str. 11 39.
- ISBD(A): standardni bibliografski opis starih mono-
grafskih publikacija Bibliotek<lr, 1985, XXXVII; 1-3, str. 101 -200.
- Al-Mnaggid, Sal ah ad-Din: Qawa' id tahqiq al-mahtul<ll. Bayrut: Dnr
al-kitab al-gadid, 1982.
- Narodna i univerzitetska biblioteka u Sarajevu: "Pravilnik za obradu
rukopisa." Bibliotekarstvo, 1963, 2, str. 99-105.
- E. : kat;Jlog. Beograd: Narodna biblioteka Srbije,
1982. (VIII), 87 s.
- Reingold, N.: "Subject analysis and description of manuscript collec-
Lions",Jsis, 1962,53,53- 1, 171,p. 106- 11 2.
83



- Sellheim, R.: "The Catalogiung of Arabic Manuscripts as a Literary
Problem .. , Oriens, 1974,23-24, str. 306-311.
- Tabellen fur die Umschrift nichllateinsischen Schriften in die Buchsta-
ben der lateinischen Schrift. Tabelle 2. Mu nchen; Verc in Deutscher Biblio-
thekare, 1976.
- A-aniti, Mahmud: Qawa'id al-fahrasa al-wasfiya li-1-maklaba al-
'arabiya, Al-Qahira: Al-Maktaba Al-'arabiya, 1964.
- Tsybulsky, V.V.: Calendars of Middle East countries. Conversion
tables and Explanatory NOtes. Moskow: Nauka, 1979.
- Tibbcts, G.R.: "The Cataloging of Arabic Books." The Library Quar-
ter/v, 1959,29, 2, str. 113-132.
r
- Voigt, W.: Katalogisicrong der oricntalischen Handschriften in
Deutschland, 1957!58; Westdeutsche Bibliothek, Marburg (ehem. Preus-
sischeStaatsbibliothek), Jahrsbericht.
- Verona, E. : Pravilnik i za izradu abecednih kataloga. Prvi
dio: Odrednice i redalice. Zagreb: Drutvo bibliotekara Hrvatske, 1970.
Str. 223-28.
- Wagner, E.: Rege/n fur die Alphabelische Katalogisierong von
Dmckschriften in den Islam ischen Sprachen. Wieasbaden: O. Harrassowi-
ty, 1961. 73 s.
-Wilson, W.J .: ,Manuscript Cataloguing." Tradilio, 1956, XII; str. 457-
555.
..,
-Ziv J.: Strutni Katalog. Izvod iz Univeaalncdecimalnc klasifik-
acije. Zagreb: Matica Hrvatska, 1968. 167 s.
LITERATURA ZA UTVRDIV ANJE FORME IMENA
- 'Abd al-Hadi, Muhammad Fathi : Ad-Dabt al-istinadi li-1-asma' al-
'arabiya.- Al-Magllaal-'arabiyali-1-ma'lumat. 1985,6, 2, str. 25-45.
-Aman, Muhammad Amuhammad: Analysis of terminology, form and
slructure of subject headinsg in Arabi c literature and formulation of the
rules for Arabic subject headings.
Doktorska disertacija branjena na University of Pittsburgh, 1968.
-Ibid.: Arab States Author Headings. New York: St. John's University
Press, 1973.
- Anderson, M.F.: The alphatization of Islami c names.-Indexer, 1971,
7 ,3. str.?
- American Library Association: Anglo-American Cataloging Rules.
Prepared by ALA etc., Edited by M. Gorman and P.W.Winkler. Second
84
l

edition. Chicago: ALA., Otawa: CLA, 1978. "Special Rules for names in
certain languages", str. 381-84.
- 'Awda, Abu-1-Futuh Hamid: Gadawil tarqim asma' al-mu'allilin al-
'arab fi-1.-maktabat.- Al-Qahira: Dar al-kitab al-'arabi li-t-tiba'a wa-n-naSr.
1967.
.
- Babinger, Franz: Die Geschichtsschreiber der Osmanen und ihre
Werke. Mit einem Anhang. Osmanische Zeitrechnung von Joachim Mayr.
- Leipzig: O. Harrassowitz, 1927.
- Behn, W.; P. Greig: ,Jslamic filing". Thelndexer, 1974,9. (?&
- Bonebakker, S., J. Hayes: "The Onomasticon Arabicum." Middle East
Studies Association Bulletin, 1986, 20, str. 13-21.
- Caetani, Leone: Onomasticon Arabicum ... : Compilato per cura di Le-
one Caetani i Giuseppe Gabrieli.- Roma: Casa edi trice italiana, 1915.
- TheEncyclopaedia of Islam. Prepared by a number ofleading oriental-
ists. New edition. Edited by an editorial comittee consisting of H:A.R.
Gibb ... (et al.) Leiden: E.J: Brill, 1960-.
- Eilts, John A.: "Draft: Protocol on the Fonnulation of Arabic Personal
Name Headings. Middle East Llbrarians Association Notes, 1982, 25.
- Ferahian, Salwa: Standardization, the essence of fonnulating Arabic
personal name headings. - Middle East Librarians Association Notes,
1983, 30, str. 3-20.
- Al-Higrasi, Sa'ad Muhammad: Taqrir 'an al-hutuwat allati tammat fi
i'dad al-qaima al-muwahhada li-madahil asma'i-1-mu'allifin al-'arab bi-
stihdam al-hisab al-alaktruni." Al-Mu'tamar at-tani li-1-i'dad al-bibliyugrafi
li-1-kitabal-'arabi. Bagdad, 1979.
- Halifa, a'ban 'Abdal'aziz: Al-Madahil wa muSkilatuha fi-fahrasa al-
ki tab al-'arabi. Magalla al-maktabat wa-J-ma1umat al-'arabiya, 1985,5, 2,
str. 5-16.
S.: "Transkripcija arapskih i teksta", Bibliotekarstvo,
VI (1960&, 3, str. 1-43.
- Ibid: "Imena i nazivi iz arapskog". Str. 9-73 u: Pravopisne teme N.
Transkripcija i adaptacija stranih imena. Sarajevo: Institut za jezik i knji
evnost, 1980.
- Al-Mahasini , Sama' Zaki : Mukawwinat al-ism al-'arabi al-qadim, wa-
1-hadir. Al-Magallaal-'arabiyali-1-ma'lumat. 1986,7, 2, str. 35-42.
-Names of persons: National Usages for Entry in catalogues. Com pi lcd
by the IFLA International Office for UBC. 3rd ed. London: The Otificc,
1977.
- As-Suwaydan, Nasir Muhammad, Muhsin a1-' Arini: Mcdahil al-
85


mu'al!ifin wa-1- 'a lam al- 'arab. Ar-Riyad, 1980, 642 s. Do sada naj obimnija
lista 1mcna arapskih autora i poznatih za unoScnjc u katalog.
- Philologiae Turcicae Fundamcnta ... Una cum pracstatinbus Turcologis
ediderunt Jean Deny ... (el. al.) Aquis Mauiacis: Steiner, 1959-
- PraSo, Seid: - "Turska imena u alfabetskom katalogu". Bibliotcka-
IStvo, 1963, l O, 4, str. 73-78.
- AS-aniti, Mahmud: Madahil al-mu'allifin al- 'arab al-
Qudama 'h atta 'am m 1215 H (1961 ). 112 s.
- A-arif, 'Abdallah: "Muki lat fahrasa 'asma' al-mu'alJi fin al-'arab wa
muqtarahatli-hululiha".- al-Magall aal - 'arabiyali-1-ma '/um at, 1986, 7, 2, str.
43-51.
- Darko: "Onomsalicon Arabicum - projekat
arabistikc". Anali GHB, I 976, IV, str. 49-55.
-Verona, E.: Pravilnik i za i zradbu abecedni h kataloga.
Prvi dio. Odrednice i redalice. Zagreb: Drutvo bibl iotekara Hrvatske,
1970. 475 p.
",mena necvropskog tipa" str. 22344-228.
- Wagner, E.: Rege/n fur Alphabet.ische Katalogisierung von Drucks-
chriftcn in den islamischen Sprachen. - Wiesbadcn: 0 : Harrasowitz, 196
str.
- Zawiya, L.: "Arabic cataloging: a criticism of the prescnt ru1cs", Li-
brary Resources and technical services, 1957, I, str. 31-35.
-Kahhala, 'UmarRida: Mu'gamal-mu'al/irm. 1-15. Dimaq, 1957-61.
KLASIFIKACIJA
- 'Abd a-afi, Hasan: Al- '!'dad al-fanni /i-1-kutub fi -1-maktabat: ai-
Fahrasa wa-t-lasnif Al-Qahira: Matabi' dar a-a'b, 1399 (1979). 181 str.
- Al-'A, Yusuf: Tasni! al-'u/um wa-1-ma 'arif. .. Dimaq: Magma'al -luga
al-'arabiya bi -dimaSq, 1400 (1979).
- 'Abu an-N ur, 'Abdulwahab: Al-TAsni[ al-bibliyugrafi Ji- 'u/um ad-din
al-islami. AI-Qarura: Dar at-taqafa li-t-tib'a wa-n-nar, 1973.
-Ibid.: at-Tasnifli-agrad islirga' al-ma'lumal. Al -Qahi ra: Al-Munazama
al -'arabi ya li-t -ta rb i ya wa-t-taqafa wa-1-'ulum, 1977.
- Ibid.: al-Hilla al-'arabiya Ji-L-tasni! bayna Mu'tamarayn ar-Riyad
1393/1973 wa Bagdad 1395/1975. Ar-Ri yad: Dar al-'ulum, 1398 (1978).
- 'Atiya, Ahmad 'Abdulhali m: "al-Usus al-falsafiya 1i -tasnif al -' ulum
'inda-1-'arab". Magallaal-maktabal wa-1-ma'Ju-mat al- 'arabiya, 1405 ( 1984),
4, 4, str. 44-88 .
86



- Badr, Ahmad; Muhammad Fathi 'Abdulhadi: at-Tasnif: Falsafatuhu
wa tarihuhu ... Al-Kuwayt: Wikala al-matbu'at, (b.d.), 267 str.
- Al-Banhawi, Muhammad Amin: at-Tasnif al-'amali /i-1-maktabat. Al-
Qahira: al-'Arabi li-n-narwa-t-tawzi'. (1981), 158 s.
- Bilek, Mirjana: ,J(lasiflkacija naukau. Bibliotekarstvo (1984), XXX,
str. 15-27.
- Dagir, Yusuf'As'ad: Dalil al-'a'rabfi-1-kutub wa fann al-makatib. Bay-
rut, 1947.
- Dewey, Melvil: at-Tasnif al-'aSri. Targama Fu'ad Isma'il Fahmi. ar-
Riyad, 1399/1979.
- Dewey Decimal Classification and Relative Index. I-m. Devised by
Melvil Dewey. Edition 19. Edited under the direction of B.A.Custcr.
Albany, N.Y.: Forest Press, 1979. Vol. I: INtroduction tables, Vol. Il:
Schedules; Vol. III: Relaliveindex.
- Al-Gam'iya al-misriya li-1-wata', ig wa-1-maktabat: Miigaz al-tasnifal-
'ari, al-gadawil. Targama wa ta'dil Mahmud a-aniti wa Ahmad Kabi .
Al-Qahira, 1960.
- Fahmi, Fu'ad Isma'il : Tasni[ Dewey al-'ari bayna an-nazariya wa-t-
latbiq. ar-Riyad: Dar al-murih, 1982. 400str.
- Kosta: "Klasifikacija nauka i klasifikacija knjiga." Bibliote-
karstvo, 1963, IX, 2, 3, 4.
- Al-Hadidi, Halid: At-taqsim al-'ari wa tatbiquhu fi-1-maktaba. al-
'arabiya. Al-Qahira: Matba'a dar a-arq, 1949.
-Ham ame, S rupi H alef: "Masa'ib naql wa hifz at-turat al-'ilmi al-'arabi".
A wraq (M ad rid 1980) 35, str. 23-41.
- Falsafal' ilin tasni! al-kutub wa madhal li-falsafat al'ulum. Al-Qahira:
Maktaba an-nahda al-'arabiya, 1969.
-Mi Mira: KhJsiflkacija znanosti: Sistematski prikaz glavnih pro-
blema i $U v rem enih podjela u teoriji i primjeni. (Magistarski rad). Zagreb:
Pri fakultet, 1970. 267 str.
Emil: katalog. Beograd: Naqrodna biblioteka Srbije.
1982. 87 str.
-Ar-Rifa', "Tasnif al-kutub al-'arabi". str. 245-61 u: al-Halqa
ad-dirasiyali-1-hadamalal-maktabiya ... DimSq: Wizara ar-ta'1im al-'ali, 1392
(1972) .
- Sardar, Ziauddin: I slam: Out/ine of a classificlion scheme. London:
Olive Bingley., Munich, New York, Paris: K.G.Saur, 1979.
-Sayers, Berwick: A Manuc1l of Cassification for librari:.ms. Revised by
87
Arthur Maltby. London: Andre Deutsch, 1970. 404 str.
- As-Suwaydan, N asi r Muhammad: at-Tasni! fi-1-maktabat al-'arabiya.
ar-Riyad: Dar al-murih, 1402 (1 982). I 70 str.
- Tibbets, G.R.: The Classification of Arabic Books. The Library quar-
terly, (1959), 29, 4, str. 174- 198.
- di Trazi, Filib: Irad al-a'rab fi t.ansik al-kutub wa-1-makalib. Bayrut,
1976.
- Univerzalna decimalna klasifikacija. Prvo srpskohrvatsko srednje iz-
danj e. Fid 473, 5, Matematika, Prirodne nauke. Beograd: Jugoslovenski
centar za i dokumentaciju, I 974.
- Emir: klasifikaci oni sistemi i teorija informacija.
(Doktorska di sertacija). Sarajevo: Filozofski fakultet, I 984.
POVEZI I VODENI ZNACI U VEZI SA RUKOPISIMA
- Briquet, Ch. M: Les fil igranes. I-IV. Leipzig I 923.
- Eineder, G.: The Ancient Paper-mi lls oflhe former Austro-Hungarian
Empire and their Watennarks. Hil versum, 1960. (period XVI-XIX v.)
(Monum. Chartae pap. VIII).
- Gratyl, E. , K:A.C.Creswell, R. Ettinghausen: "Bibliographie der isla-
mi schen Einbandkunst 1871. bis 1956". Ars Orientalis, II; 1956. str. 5I9-
540.
- Haldane, D.: I sl ami c Bookbindings in lhe Victoria nad Albert Mu-
seum. London: World of Islam Festi val Trust in associati on with the Vi c-
toria and Albert Museum, 1983. 205 str.
- H ea wood, E. : Watennarks. Hilversum, 1950. (za period XVII-XVIII
v.) Monumenta Chartae papyraceae I&.
- Jane, Zagorka: Islamski rukopisi iz jugoslovenskih kol ekcija. Beo-
grad: Muzej primenjene umetnosti, 1956. 50 s. + 20 tabli.
- Ibid.: ,Jslamski povezi u jugoslovenskim zbirkama". Muzej primen-
jene umelnosli , Zbornik. 2, 1956. str. 61-77.
-Ibid. : Islamska minijatura. Beograd: Prosveta, 1986. 136 str.
- Labbarre, E.J.: Dictionary and EncycJop.1ec'ia of Paper and Papcrmaik-
ing. 2nd. cd. London; Toronto: Oxford Univ.;rsity Press, 1952.
- Loubier, H.: Der Bucheinband von seinem An fang bis zum J 8. Jah-
rhundert.s. Leipzig, 1926.
- Moi n, VI.: .,Filigranologija kao historijska nauka". Zbornik
Historijskog insti tuta JAZU, 1954, str. 25-93.
- Nlkolaev, Vsevold: Walermarks of lhe Medi val Olloman Documents
88


in Bulgarian Libraries. Volume l. Sofia: Bulgarian Academy of Sciences,
1954. (ya period XV-XIX v.)
- Pedersen, J.: The Arabic Book. Tr. by G. French. Princeton: Princcton
Unviersity Press, 1984. 175 p.
Al-Qusayki, I'timad: Fann at-taglid 'inda'l -muslimin. Bagdad: Al-
Mu'sasa al-'ammali'l-atarwa-t-turat, 1979.
- Ismet: "numinirani rukopisi u Gazi Husrev-begovoj bibliote-
ci". Anali GHB, 1972, I, str. 75-90.
- Weisweiler, M.: Der islamische Bucheindband des Mittelaters nach
Handschriften aus Deulschlandischen und Turk.ischen Bibliotheken. Wies-
baden, 1962. (Bei trage zum Buch- und Bibliothekwesen, Bd. 10).
LITERATURA O RUKOPISIMA KOD NAS
-BaS Safvet beg: Popis orijentalnih rukopisa moje biblioteke. Sara-
jevo: P.O.: Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH, 1916, XXVIII, str. 207-
290.
- Birnbaum, Eleazar: "Turkish Manuscripts: Cataloguing since 1960.
anq Manuscripts still uncatalogucd. Part 2: Jugosl avia, Bulgaria, Romania,
P. O.: Journal of the American Orienlal Society, 1983, 103, 3, p. 515-532.
- J. (red.): Arabische, Turkische und Persi chc Handschriftcn
der Universitalbibliothek in Bratislava. Brati slava: Di e Universitatsbiblio-
.
thek in Bratislava, 1961. 551 s., 22 tabele
Ovaj katalog sadr.li opis rukopisa koji su se nekada nalazili u posjedu
Dr. Safvet-bega
- H.: "Gazi Husrev-begova bi blioteka u Sarajevu". Bibliote-
karstvo, 1981, XXVII, str. 65-74.
- K. : "Skriptorij u Anali GHB, 1972, I, s. 67-=74.
- Ibid.: Gazi Husrevbegova biblioteka u Sarajevu. Katalog arapskih,
turskih i perzijskih rukopisa. I-Il Sarajevo: Staijeinstvo Islamske vjerske
zajednice, 1963; 1979. Sv. I: XXXII, 607, faksimili , Sv. II: 1047, "22,
XX, tabele.
- Ibid.: "Orijentalni medi cinski rukopi si u Gazi Husrevbcgovoj bibli ote-
ci". Anali GHB, 1982, VII-VIII, str. 57-75.
- Elazar, S., A. Bibliografija medicinskih djela u SR BiH do
1895. Beograd, Zagreb: Medicinska knjiga, 1984. 497 s. Str. 3-250 .,Djela
naorijentalnimjezicima".
- F.: O inventari ma knjiga Gazi Husrcvbcgovc bibli oteke".
Anali GHB, 1978, V-VI, str. 55-65.
89



- Ibid.: .,Bejtamame - orijentalne veterinarske knjige". Anali GHB,
1982, VII-VIII, str. 77-88. ,,Orijentalni veterinarski nazivi bolesti", str. 83-
8.
- F.: "0 arhivu Gazi Husrevbegove biblioteke". Anali
GHB, 1982, VII-VAlli, str. 255-63.
- Ibid.: .,Najstariji orijentalni rukopisi iz privremenog inventara Gazi
Husrcvbcgove biblioteke u Sarajevu". Anali GHB, 1985, XI- XII, str. 69-
74.
- H.: ,.Muslimanske biblioteke u Mostaru". Anali GHB,
1972, knj. l, str. l 07-112.
- H.: Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopi sa. Mo-
Lar: Arhiv Hercegovine, Sv. 2. 1977. 330 str.
- L.: .,Nekoliko rukopisa iz orijentalne zbirke
muzeja Hercegovine u Mostaru". Anali GHB, 1978, V-VI, str.
181-185.
- Ibid.: "Nekoliko rukopi sa iz orijentalne zbi rke Provi ncijalata hercego-
franjevaca u Moslaru". Anali GHB, 1982, VII-VIII, str. 161-176.
-Istorijski arlJiv Sarajeva 1948- 1978. Sarajevo: IsLOrijsiki arhiv, 1978.
57 s. Str. 11-18: "Osnovni podaci o Turskog perioda".
- H.: Kratak pregled Hrvatske knjige u Herceg-Bosni
od najstarijih vremena do danas.- Sarajevo: Prva hrvaL() ka tiskara
t Raguz, 1912. 53 str.
B.: "Arhi v Srpske akademije nauka u Beogradu". Dodatak
IX, Arhivist, 1957, 3-4, str. CXCIII-CCXVI. Str. 201-212: .. Zbi rk a turs-
kih, arapskih, perzijskih i drugih orijentalnih rukopisa."
- M.: Gazi Husrevbegova biblioteka u Sarajevu. Sarajevo:
Drutvo konzervatora BiH, 1968.
- Ibid. : "Tri stara orij entalna rukopisa u jugoslavenskim zbirkama".
Anali GHB, 1978, V-VI, str. 205-214.
- O.: "Rukopisna djela pisaca i
mislilaca na orijentalnim jezicima koja sc u bibi i oteci Sulejmaniji u
Istanbulu". Anali GHB, 1982, VII-VIII, str. 223-239.
- J.: "Iluminirani rukopisi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci"
Anali GHB, 1972, I, str. 75-89.
- H.: Knjievnost Muslimana BiH na orijentalnim jezicima
(Bibliografija). Sarajevo: "Svjetlost, 1973, 726, (1) p. Biografsko-
bi bliografski leksikon pi saca koji su pisali na
jezicima pripremljen na osnovu rukopisnih izvora. Sadri.i 139
b1ografsko-bibliografskihodrednica.
90

- N.: "Prinove rukopisa u Gazi Husrevbcgovoj biblioteci".
Anali GHB, 198, VII-VIII, str. 265-71.
Osman Asaf: "Orijentalne knjievne starine kod nas". Na-
rodna uzdani ca, Kalendar za 1940 (19358- 1359 po Hidi ri) Godina VIli,
str. 229-234.
- Spaho, F.: ,Nai narodni nazivi mjeseci u turskim kalendarima iz se-
damnaestog vijeka." Glasnik Zemaljskog muzeja BiH, 1934. XVII.
- Spaho, F.: Arapski, perzijski i turski rukopisi u Hrvatskih zemaljskih
muzeja u Sarajevu. Sv. I. Sarajevo: Dravna tiskara, 1942, IX, 107 str.
- Spaho, F.: "Arhiv Orijentalnog instituta u Sarajevu". Prilozi za orijen-
talnu filologiju, 1975 (1976), XXV, str. 27-43.
-Trako, S., L. "Rukopisna zbirka Orijentalnog instituta u Saraje-
vu". Prilozi za orijentalnu filologiju, 1975 (1976), XXV, str. 27-43.
-Trako, S.: "Katalog rukopisa iz medicine, farmakologije i higijene u
Orijentalnom institutu u Sarajevu". P.O. iz: Prilozi za orijentalnu filologiju,
1982-83, XXXII-XXXIII, str. 199-265.
-Trako, S.: Katalog perzijskih rukopisa. Sarajevo: Orijentalni institut,
1986. (Posebna izdanja, XII& Vidi prikaz: L. "Rukopis i
nauka". Odjek, 1987, XL, 15-16, str. 25.
M.: ,,Oiijentalna rukopisna djela autora u Narodnoj
bibli oteci Bosne i Hercegovine". Bibliotekarstvo, 1970 XVI, str. 55-064.
- Ibi d.: "Prilog bibliografiji o Gazi Husrev-begovoj biblioteci". Anali
GHB, 1972, I, str. 159-160.
- Ibid.: "Koritenje fondova Gazi Husrevbcgove biblioteke". Anali
GHB, 1972, I, str. 154-159. bl Ibid.: "Halizi- kutubi Gazi Husrcvbcgove
biblioteke. (Prilog hikstoriji biblioteke). Anali GHB, 1.978, V-Vl, str. 45-
54.
- Vakufnamc iz Bosne i Hercegovine. Sarajevo: Orijentalni institut,
1985.
M.: "Izvori za knji nica rukopi sa".
Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 1979-80 (1985), XXI, 1-4, str. 103-120.
- Ibid.: rukopisi Orijentalne zbirke Arhiva JAZU. Katalog
I zl obe povodom 120. obljetnice osnutka Jugoslovenske akademije 7.na-
nosli i umjetnosti. Zagreb: JAZU, 1986.
- Ibid.: djela u rukopisi-
ma. -Sarajevo: SvjeL1ost, 1988. 2. knj.
91

-
\
Primjeri opisa rukopisa u tampanim katalozima
l
eJ-l JI t Ou idu l l'u .. ll" dHolul
'fW .tinr ...". lo b.! tlo Jllue lle4i , l'"' Wtl/a>nlllad
ilNo IIU'iltiJII U.. SA'id "-Arf ot - S.Lhhl, uMWt
de MolfJin: ( 34?-348 de J. C.). Dona coll<l pelll<l
onqcloJ*Iic, J'euleur ".rio briltre.,enl de loaf la
.. CboljUI noli<>u s 11ilo de l'ioulicolioo d Oil
'"CC" qui lniloot tlu JUjtL CIJI ournf:C 1 lid int(trirol
t.JcuUa, le riiiJI d uniboc cuhicr la IJiJiio.
'4 ....,., el u.duit 111 elleamlll rar M. Hurtlnluer
(fteriiu Pl\'miett 111011 cio La
t!,ll J.-;:11
w .. dc , .... 77 9 de ... (l 3 77 de J. t:.).
fY,;o. . U Joooo"'"'- llwv .l -.-.,.., '"'rw ''
wibCo,. M.i. 711G- ,., ,..... -
De Slane, M. Le Baron: Catalogue des Manuscrits Arabes de la Biblio-
thequeNalionale. Paris: Imprimerie Nationale, 1883. Str. 409.
92
2

XIV. Astronomija.
,_r.l.
332.
l . .rp J Astrononulca rasprava o zemaljskoJ kroriJi
GADisao Muhamed el-Hamkfi. On ko

.!lJ Dildi se-na

uvod i de2t'odsJeb.. Pismo neshila. Datum prcpisll ovako bilieti: J
, ';}'- ; eJ J r .. _... '-!.1 ...,..;- e r:! .. .:, J .:..r: .:..r: .r.: j ; t- . r
r .. , .. /- r- ..,, r tj lt5l ..:1-4- L 1-1.
2 t.Y".... , ;-! j .OI.., Optie.lc.l raspn1v01 o vidu l o predmelim01, koje r l eda.
Od nepoz.n:na pj SQ. Ovako , .J- ..u.l: ;r L 8-9.
N :a listu ll. i 12. nekoliko definiciJa 12 lsll n t. X 16'/a Uli.
S. Popis orijentalnih rukopisa moje biblioteke.
Sarajevo: Zemaljska tampanja, 1917. str. 80.




'
3
1\l.u;ai-Qbim l\hn110cl l'lrtql u-1 r-1&11 Jtl
JVll n. in the: Vl th Mck.'fll etlllury.
<u;n" 1/.h'J'rl.l ,.,.,.f.l.liJ ttl '(iml'l, \>Y.-
_;liJ-' lJ .}-lW.I ( '/'h p,""u;", f1f Tntt/; -"'
tl. E.lllritWi / Af #liMI)
C....Mod A.IL 1274 18S"}.
FlilA. 150;21.4 IC 5 cm.: wrille11 aurlace
16 IC Illi llues " l"' on l! u
rope:tn t"'toer; in nMI411: IYith c.o.tchw11rda; enlrlca
in ,..l
l\ wrtrlc "''""'::lc 1nul l'ln:..'<lidil:ltalion divided
inlo 1hir1y
llqr. : o,JI.II" ! .&.JJ !t r-!
C:u!<ttol".n : Jo OY.- ( AJ
t..,_ Jo !t J J JI-- .:f Jo !
.:LA ! lJ o:,;wt..,..J! .W.IJ rJ
. l 'l> 1 .. ; ullt.,.- oi ,.)t
MS in 1."""' .,,..,;,.,.,; w-estern binclinc.
frurn llrill, A.U. 1900.
Cllln V, p. 341>; Jlt.UL l. 1019, ll , a78; Berlin
SS67; 21CI; Culh:\ 1274, 2026'; Dr.
Supp. 7114'.
Hitti, Ph. et al.: catalogue of the Garret Collection of
Arabic-manuscripts. Princeton: Princeton University Press, 1938. str. 299.
4

:300 - 'J7' l>O \KAMI' M.' r l AlA('l)f;\.hd,
u,OL ......... ,.., rt N . ... , .. ,U...Aa....u&
W4kf'll&. ,.11 ktd ........ fl t euf1,. "f"tWttV" ,. .. UU
.... .,, .._euuW\dc U.. Dutut ,.,..ut'Cd;.t, U .a w .... ,..a.,.
,,.,, t 1 - n n " .1! ,.... ,. 1; <," .- ,.",, , .,. , .. , d
1
Unt ell._huw "" lt' ll'l. lril-.-t- \'Ktt,. :,._,,
11
,.
11
.,_. .. .n. C " "" .. ,. ....
,.,.,.,., , .. ".,,; .. , iol. , pW1.ri.IJ.ftt t .,. )\....tf!IJMra A ltt"''
Ill ltn .J IW) H, /! ,..,. .\.b tduttt"' " &.wU... t .. h 4. ,., ....... ..... 41' u-
lll ..,.,,..,, "ak. 1111dl 411t IMi t.lw: ... ,.
Aafl"tt Ur'c:lt-dl ll" t \..1 , , \JJJI ./" / -tl _,-1.:
... .JI.. ....._<.(jU O:.UJ- oJII ,F o)' ul. j ..!,.:. ....
r ... Tu t wc ' '" .V .!lli .!JJI. ,..a .!JJ ....._
.!rl, .::"'..._,""' Jtr .. .. v ""t.l ('Jb) ,I:J ,;,- .wu t;s,.c; . .;..11!1
- .;;
... ruo:'"' ...,.., "--
Enth,lt:
\ou ....... :,O t e:.; ..,..,.. . .J., ..... J.-'il
&b _...d , .s!) .l !.""'"--'11, i.uU!I J -
._. .,.,._. . .. wYt .:...'1:1
lO.
ll

.. ,;t., .,.u J-(:}.}
B-n dol lat .L 100. H. (011
. JoW. f- Il ne.
: .. :\:...,1
r-ot. h at711bbc.l.e wfl tOt , l.c.ht Hot h c . uf" h au. l) h J tt.
"''"'""''(GAL. u tl ln, O tl 117).
Fot ICruqttc abd NviLu.ft. pdui.a.ft ..,..
""-....U.ttdc.AC.k Hlnda.. dtw ewJ. aa,.l-clw v., .. ('F'ol. ..u.
:Ini.." ol.&tcl. !,.,_hL
Put. 21t .Soti.aco n"JltiNCo O...rwlll.l'ft " l b ",Qltl' Pol. 2'.t n e..
FuJ. !ltb AMI nl .. Werk.,.....,!'(. b. M. ol bakfl Qull>addlo.. WriW
1-ulula' nht.u fvaJ. UrOc:iwtt-.e"n GAL O ll 226. S U J l3).
Jozef : Arabische, Turkischc und Persischc Handschriften
der Universiliitsbibliothek in Bratisl ava.
Bratislava: Die Univcrsitatsbibliothek, 1961. str. 231
93
5
c;u.
18H .
Komentar- dJelu al-Flqla ai-Gicbar, (v. br . lH,' ). Nopluo A\unod
b. (- porljclclom Iz Boane, umro
1098/1686.
Brock. ll, as..
P is:ac: j e o-dje aobno l u Jednu ejcllnu dj ela aa
abida lrt-ja se pripisuju Abu JJ:mlfl: oi- F!qh oi-Gicbor, ai-Flqla
Al-<>b$GJ, ar-RWia, Klf4b ol-"Ollm l pa jb prokoment.arl-
0\-aj .komcnLlr d oblo je p:Urwlje bo 1 njegov nut oci
sovrcznc.n.ilal (a.l-MuqbUI: ol-"JIIam 6, 283;
z.ahid-cfencll n!-Knw_14rf: Tobyin kcqibi ' l muf lari, 19).
pOC"bJc:: .J::! l -.!:S' .:='J , ....
L. 234; 20 X 12. Ta"lfq lljtp, Omovnl tekst crve-
nom !Inijem. Prve dvije stranlce obrubljene sa tri tankr. eme l jed-
nom tirokom zl;tnorn, a osiA.Ic jednom !irokom c rvenom l!nl]om.
Papir bijel. gla!., povez kon1, so oU_qkom om.1ml'!l3t.l na
killi cama.
Prep!s d:JVcle knj em 1101/1689.
No l:na dk apiD, kojima l u pts d:a j e knjiga
.
kupljcoa :n 26 groa; k.ratb rup.nava o volji (
), k:>meotar uvodu djela J.lalabl-$agir, pis.mq sve kas.'ujc
ne\1ctim rulr.oplsom, te sadrlDj.
Na naslo\-noj strani j e upl.s Halllil, sino Sa.llhova, h: s.cl a ()a.
srez Stoloc; u kome p!k do j e ovoj rukopis uvnJcu(Jo u
biblioteku Careve dlnm.l jc u Sarajevu, 15. AAbana 12Hil826.
l% Scbdl-e!cndlj!ne blbliot.ukc.
K. Katalog arapskih, turskih i perzijskih rukopisa. Svezak L
Sarajevo. Gazi Husrcvbegova bibl ioteka, 1963. str.402
6
t.5.J!-' Ul ,.-'J J CJ)l J L.. J
cfo-11
:......._. ...JJ .... ..lJ ..
..,--- .,- ...... .... ..,.
J in YI ..t:' a.. J ._:.;J JJ;. . ;;JJ n
.1.;.!1 .;._ \\ . ,..... \,>< \ . ,...... 1\.0 )C\ \
.
..rr .;i .... .j" i . " .. . , .
1.. V" J/. V' . - "J'
... ./ <!L.)I .J. ... J_;.JI
........ ." c)oJ ..sr- .y r-.J .,i (J)
... ......., .,,
. . -
r-)l Y .)t,- ,?J
1
?.-YI .;r """-)'l .JI ')'l ; _,.:.T
. l_,:... )ll _,..,... \.lJ
' l JI l oJ' ! ,.;J .,;..ll lJ ' roJ\ oJ' T C ' ..;-S"J,_ . _)0.1
. \l rs , vfl".' .......:5
>-'<' l H l <-.. ,j \ o J .j_,LJI.I.c,Li
. ( If r
\\
1
r'J lO. l.. l MS 329 7 l H6 rA .._':' A r',J
Y. HOri: ai-Mahcan , 1 , . b ,
amirikiya fi Ba -l
8
. -ara Iya al -mawguda JJ makttJI>a al-g;Imi 'a al-
yru ayrut, 1985. Str. 271

l
7

, . .
p ..J _ ... _o, . .;
v . v- .r- .
. r_,.l...;
J> V A .:. - .:.il n,. t"
'- '"-.. ""'
t.J..; _,ll - \
Katal oki za rukopi se u pri jedlogu Hasan 'Abd a-ar' ija, Al-
Qahira, 1979. Hasan 'Abd a-ari: Al-I'dada al-fanni li-1-kulub fi -1-
maktabaL Al-Qahira: Dar a-a'b, 1979. str. 181.

Cl
8
t
- -------------- .l._,l...:J.1
: ...;J _;ll ,_.-l
- T
..,
X
,.-.
: ---: ...-1--: .J..:..l l t>-'
: IJ""Lat ---: --ll : JI.JJ\'1

--------------=- ----. :i ll .
_... .. t
----------------- :
Uzorak za rukopise u Egipatskoj nacionalnoj bib/iole-
95

96

9
Uzorak opisa rukopisa predloenog od strane
Instituta za arapske rukopise 1980. godine
("':"'l;< l l r--1) .
r---1)
1)

..::.. u. .J !. .;.u ,. ...
:J l .).J 'i l J..W.

:.) !. ... 'i l J..W.
:......,!-.<ll , ... L.j.
. ...,-- -
L.;.: ... . .. :t;,.. ".J I
Izvor: Fu$ul fi al-mal]tutat. Ma' iad al- arbiya, 1980. str. 6
u rukopisima:

L-a ..1.:1. l = t l
dJl... = .!L
l
...... _,,;-A--o 1..>"'-0 = r
JS
r)l .... ll "'.:'l e - = t
J.L = J

=.

J l_;..... = U"
. __
.

1..
, ,
Lilbo = .h..,.
L:..) l .;. l - L:. Lu l = L:. l
. .
._._,u .. 11 = J.JI


J.. :,.l J U"_,...liJ l = J


.t_.!c
.t ... Ul
UJI:".; = t.;
voa-

-'> = e:
.. . . .
4," ... == c
J ... l ... t,Jf = (J., -. 11
uf-,,f = JI
.>-A = (:;-A
t_, ... =r
. l . . .
., " , ' l = u
4 ;. . .. . =J u
'-; ..
lO
Redosljed katalokih u abecednom nizu
A B C D :Q Q D G E F G G H ij lj I J K
Lj M N Nj O P Q R S T T ! U V W Y X Z
Vidi i S. .,Transkripcij a arapskih i teksta." Bibliotekarstvo,
1960, 6, 3, Str. 37
ll
Tabela za transkripciju arapskog teksta
.ro:.

:S!J w?,w -- . . :.:. '.::J .
Izvor: Tcufi k pismo, razvoj. karakteristike, problema lika.
SaraJevo: OIJentalni institut, 1982. Str. 2
97



\

Transkripcija arapskih konsonanaLa i vokala
Konsonaf\ti
Dugi vokali

Ar<ipsko Naziv tran1krip- transk.rip-
slwo elja DMG clja
hamza
,
-
&..,;

bl b b
l
Cl t t Q u
....
JA t

J i
tlm
df
e
b h
)(ratkd vokali

e
h
d d

J
dil d z
rl r r ,
-
fat ha

a, e
z %
a tn

L damma u u
-
kaara
l i
lt n


l
.ad ,

l
(lld d d

, p
,. t
t
t
-
t.
aayn
a B

u
fl
f f
-
"
qlf
q k
klf
J
lim
l
l
r mt m m m
nOn
n n
l
wAw
w v
h h
yl
y

J
a s s
-
:t. vor: S. Imena i nazivi iz arc1pskog. Pravopisnc teme IV. Saraje-
vo: Institut i'.a jezik, 1980, str. 30.
98
I
Primjer jedne rane transkripcije kod nas
.....

Ile
Tc
l\ etno
.......
\
.
._.

. t
Hlall ),.
; . e.
. Khl

. l
. t: .
.. ..
. . ' .
" .
\ .
.__

: . J.
.. .........
r lj..at
-.
..
-


-

.......
. ,;.


i
.
..

f . '.
t

. . ...
latnra al!
' ll.

. ' b .
t . .




.



' """' .. _.... . ,.,.
,.,_ , ... \ ...
"l: . .. . ... . . .
... . t . .
. . r. .....
\, .. /':" A .;:
.. . , ..... ... h,, r_- ,
if .. ' '' 1t1 : ... ..
.:. . ' .. \ ' t l: o
._:i ,;. ,,
,p.,. , ..

'
.

' "
.. .

s
a
; 1)7. cr . . . . . . . . - ;, : .. :::." : . :;; f;
. :-: . .. . J. . :.- . l f
' . { ' ;. > - \ .. ,
',:ti'. . :. : .. :.l: J
. .
'
bu l

..
.l .rn,. , ' ,_." . . _, . - .. l *, . 1',
: : .: . ' li)- - . .. l .... o ..", ' d l '
-.- .....: , , . .. , ,
: 1.c! : T'J _:..: : ... . J. : . :: Jr..". ;+-
. '::: ... ' 1:.;.: .. : . )'.
. !-'ln . : \ .r'' ;: . .:::
.' f:!' ' . . - : . .:... ; l l . . . ., -:
o ,) l " ' ., ' , ' t' ' l
... . . -: 4> .'t: , ,. "lrt"' . .. .,. .
O : ,
0
:.. . : ! ' ' 6 l j' '-" To
: """' .... ... ... \ . , , .: .. ,.. 1' ;
' - l - -it ,...
.... . .. \ .1
. SM r-.; . . . :. _., ., .
.......- va !.- .-:' IS c,l '.
. . ., . . . ':
.. ---. _'h
. .. .:
. '
O hut'
Th l
i
Aiu

.
t: e
ki1of
'
t
t_

J

u
)(d .!l
" j
. Lom . . . J
M illi
r
N 1111
. .
,
.. ;, .
... ..
. - . .


l ll
. . . '

v .. ,.
.h:
.
.
..\:.
t

t.


.!l
J
(
.
lJ

.....
J
.
'

'
...




. a
l
. ' . .,
. : ''.
' .

.
. . ,
' T
.
.
. . l



' ..
. .
. . t

..




..
.
. . . . . . . . .,,
. .
. .. . . . ",
J.; "-
. \tV 1 ...... :
. . .

..

oi.
l ' '""':. .. " ; , ...
17 j ,, (;; . . ,. t .... l' ...
...... . t . .. ... '
L -1 .,.; . . ,,"":( .:, :
.- "l :- : , . J<? \ .,
v' . t/ ,:,f,
. . :. f. ,)' .
'!"'( ' . t :ttt = . ..
.J' ,..
. .. . . .
. 11 , ,
. . . .. . . ., ' .
. ' .>. .

. .. . :. '"' .... .
. :' 1:. . .. ,.
. t'! . . . ,.
. . .
. , .
t(\

.
.
. .


.
l
l(
.l
h
. . .
' .
v
'


.
..
. .
.
. :


"{
. .:
. '

' -:.....
. ,=-(:
. .
. .
. .
..
Izvor: Mehmed ,.Arapsko pismo i njegova rasprostranjenost".
revija, br. 3 (1939) str. 123.

99

..
Transkripcija arapskog pisma Udruenja bibliotekara
,...---
'
'
'
'
h
h h h b
-
p
p p p p

t
t
t t t t
- - - t'
t'

w
t
-
t
-
t
-
t
-
t
-
-
..,
g
v
g
v
g
v
g
v
g
v
g
-
v
e
v
e
v
e
v
e
- - - -
e -
t
-
. l
-- --- ....... e --
b (b) b (b) b (b) !J,(b) b (b) b (!J)
)
d d d d d d
-
- - -
d' d'

.,
d
-
d
-
d
-
- d d
- -
r
r r r r r
, ,
- - - - r r

- - -
r
- -

z z
z
z z z

-
-

,;; - y "' y
------=- - __ ___ .... ___ z_J.___z_ .. _
.4-___ _J,_____:_,__J
-
i -
-


100


l .
Arapaki ~ k
~
........
..
.. . _ ~ ..... -
erat. ja
k: Xudak
i Patu
tura k i
U ~ d
(Dari)
....... -- .
o ..... ._
.
.
U* s
s
s .
s
s
-
s


~
v
v
s .s
v
v
s
s
v
v

.
s
s
.
4f.
l
-
,
- -
- s
-
~
s
s
s


- s
s
~


d d

d
d
d

-



b
t
t
t
t t

-
.



j;,
z z
z
z
z

-



t
t ~ t
t
-
t
.

t

g g g

g g

g
-

(U.)
.._,
J
J J .r
f f


( ~ ) ~
v
- - -
-
-

(J)
0
q
.
.
q
q
q
q q
~
k k k k k k
~
(jJ) -
g (11)
g g g g
J
l l l l l l
j
- -
-
f'
-
-
(
m m m m m
m
(J
n n n
n
n n
u
( ~ )
- - -
-
.
n n

J w
w w
w
w
w
"
h
h h
,,
h
,,
~
4)
y
,,

J'
l'

l'

.v
----
- - - - . - . -
- ... ...
- ......
-.. -
Izvor: Ye rei n Deutscher Bibliothekare. Translitcration der Sprachen die mit
dem arabi sehen A lphabetgeschriebcn. werden. Munchcn, 1976. str. 1-2.
101

Izvor: Library ofCongrcss - Processing Department:
Cataloging service Bulletin 91. Washington, 1970. p. 1.
Transkripcija primjcnjcna u Dr2avnoj biblioteci u Moskvi
l
, l
uq

-
'

..


-
b
-
'--'
O a



-
lo
-
\..._...1 H

aa


-
L J o ea
e
<
- -
e
-

.P .lIP'
E
r rab


e
-
X xa

t tl
(
11


-

-
e
X xa

!it

u

... .......

-

) .l .lU

&it

-

/ a 8
8
1
-
..
-
-
J
p
-
pa
-
)
M liM

-
/
8 aa -
(}
B pl
-
Lr"'
o 01[8
-
o X n



-

e
-
ai
y


-
l, i li
e

<-.5


Izvor: Matematika i aslronomi musulmanskogo sredncvckovja i ih trudi.
( VJ If - XVII v.) Sv. I. Moskva: Nauka, 1983. str. 1 OO.
102

l
SUMMARY

THE BESIS FOR CATALOGING OF ARABIC MANUSCRlPS
At prescnt the nargest collections of Islamic manuscripts in Bosnia and
Hercegovina arc prcserved in Gazi Husrevbeg Library and Oriental insti-
tute of Sarajevo (Ten and five thosand respectively). Considerably smaller,
but stil valuable, number of these manuscripts are located in the National
and University Liberary and Historical Archives of Sarajevo. Until now
these collection were only partialy catalogued and as such didn't serve their
users well.
Due to this fact for some time now the need was felt for devising rules for
their proper cataloguing in order to make them more accessable to the
scicntifiocommunity.
Taking into consideration the urgency of the matter, in thi s paper an auempt
was made to prcsent some practical solution to manysided problcms in-
volved in the cataloguing of Arabic manuscri pts .

103
l
l
l

Mr Lejla i Salih Trako
MEDMUA SARAJEVSKOG PJESNIKA
MEHMEDA MEJLIJE GURANIJE

Medmue u rukopisnim zbirkama spadaj u u onu vrstu rukopisa k0ju je
najtee jer je njihov sadraj raznolik, autori mnogobrojni- poz-
nati i nepoznati , vrijeme nastanka Sve to zajedno
obradu ove vrste rukopisa interesantnijom od drugih. Ona je svojevrstan
izazov nj oj otkrij e neka nova imena medu knji:l.evnim
stvaraocima na orijentalnim jezicima kod nas, nove podatke o poj edinim
knjievnim i kulturnim prilikama na prostorima i
Jedna od takvih medmua je i ova koja se u Gazi Husrev-
begovoj biblioteci u Sarajevu ( I 2012) i sadraj elimo da predstavim o
u ovom radu.
Ovaj rukopisni kodeks, nazvan Magmii'at al-lata'if $andiiqat al-ma'arif
to bismo, s obzirom na sadraj, mogli prevesti kao "Zbirka
umotvorina i skup kulturolokih zabiljeki", predstavlja autograf sarajev-
skog pjesnika i kali grafa Meluneda Meji ije G u ranije (1713-1781) u koji je
0n unio svoje pjesme, ali i pjesme i druge knji evne i kulturno-istorij ske
tekstove drugih autora, koje je sam odabirao i ovdje zapisivao.
1
Zbog toga
ona predstavlja vrij edan izvor za istraivanje knj ievnog stvaralatva Meh-
meda Mcjlije, ali i za ire sagledavanje njegovog interesovanja. Pored toga,
ovdje su svojim stihovima zastuplj eni i drugi pjesnici iz Sarajeva, Mostara i
drugih naih krajeva, kao i mnogi osmanski pjesnici je stihove Mej lija
unosio u svoju medmuu.
Medmua ima 137 listova, fonnata 21 x 13,5 cm, bez origi nalne fol ija-
cije. Uvezana je u meki koni povez sa utisnutim ukrasnim rozetama na
J. Na ovaj rukopis je ukazao Fehim Nametak u radu ,.Nekoliko novih podataka o
knjievnosti Muslimana na orijenraln.im jezicima", Prilozi za orij'cntulrw filologij'u
34/1984, Sarajevo 1985, s tr. 79-84.
O pjesniku Meluncdu Mcjliji podatke vidjeli u: Hazim Knjievnost Musli-
m:uw BiH rw orijentalnim jezicima (Biobibliografija), .. Svjcllost", Sarajevo 1973, str. 496-
499; Mehmed .. Epigra.fika i kaligrafija pjesnika Mehmeda Meji ije", sta-
rine IV, Sarajevo 1957. str. 131 -168; Salih Trako i Lamija .. Poezija
Mehmeda Mcjlije El-Kuranije, sarajevskog pjesnika XVDI Radio Sarttj cvo,
progrrtrn, XI, 38, Sarajevo 1982, siT. 418-431.
105
sredini i u uglovima korica, tc praviJno zvjezdicama. Povez je
najvjerovatnije djelo nekog mudellita. Papir je utobijel, gladak,
kvalitetan, srednje debljine. Medmuaje pisana lijepim nestali k 'liq)
pismom, sa razliti lim brojem redova i dimenzijama teksta. sadrlaja
stihovi, pisani vodoravno, dijagonalno u oba pravca ili okomito na
stranici, uvijek sa namjerom da tekst bude estetsJd dopadljivo
}.IJstilo je crno, a u naslovima crveno. Cio rukopi s je dobro kali -
grafski vrlo lijepo ispisan. Na pojedinim listovima utisnuti su vakufa
Gazi Husrcv-begove biblioteke sa oznakom godine 1280/1863-64.
Sadrlaj medmue prema redoslijedu u samom rukopisu:
L. l b - Dvije biljeke o genealogiji vjerovjesnika Mu ham meda i
' umanab. Tabita:
- Biljeke o nekih naih i austro-ugarskih gradova (Ostrovica,
11.-0/1737: Adakale, 1151/ 1738; Banja Luka, 1 150/1737; Ni, 1150/ 1737;
Beograd, 1129/171 7; Sarajevo, I l 09/1697; Uice, 1150/1737;
Budim, 1097/ 1686; Varadin, 1128/ 1716).
L. 2a- Naslov medmue u,.., .l-..o. i.!! l" l o
autora Mehmeda Mej l ije koja glasi: ..l o." ....:. L!. 1 ..>_.ii 11 " .' .".. <> -, ... 1
<. . .. '-!i c'!-' . ... ... 1 )lo te njegov muhur sa le-
gendom:\ o o 1 ..l o ." .. Ji i 1 i. 1 ,;-:;
-
- Muhuri kasnijih vlasnika rukopisa, jedan iz 11 73/1759-60. sa legen-
dom: ut.L,. ." .1> .o Ji td 'a: i drugi bez oznake
godine, sa legendom: ill l . l ,' C U l uA! t F 4. ,
-Biljeka iz 1289/1872. godine o uvakuOj enju ovog rukopi sa kao evla-
dijjet Mustafa-bega, si na Fcjzullah-bcga sina Ismailova:
e;:...>>.! 'i ul ..>
1
_.;, ." ,-.!J'i_,l <(

J'i,..,l .. .J< .

. l &. - < l l J l
..... J 1",...4...1 J t . .. . ... . t ll , .,.. ... .) t ll lJ.-4 u.:.> . 1 ." w 1 r 1

L. 2b - Mcylf Bosncwf (4 strofe), sa oznakom godine
1147/1734-35.
- Semtrr-i McyJJ(5 bejtova);
- Qalcndcri-i McylJ(5 bejtova);
- Rubti'J-i Mcyli(4 strofe).
L. 3a - Qalcndcri-i Meylf(5 bcjtova);
106
l
l
l

l
j

l
l
l
l

- Sema'i-i Meyli(5 bejtova) sa oznakom godine 1147/1734-35;
-Ruba' i -i Meyli(4 strofe) iz 1147. godine;
- Qalenderi-i Meylf(5 bejtova) iz iste godine:
- Gufte-i Meyli- u fonni rubaije od 4 strofe;
- Gazel-i Meylf(5 bejtova) iz 1147/1734-35.
L. 3b - Sema' f-i Meylf (5 bejtova);
- Qalcnderi-i MeyJI(5bejtova)iz 1147/1734-35;
- Gazel-i Meyli (5 bejtova) iz iste godine;
- Gazel-i Meylf(7 bejtova) iz iste godine;
- Ruba'I -i Meyli (4 strofe) iz iste godine;
- Sema' I-i Meyli(5 bejtova) iz iste godine .

L. 4a - Gazel-i Meyli(5 bejtova) iz 1147/1734-35;
- Gufle-i Meyli - u fonni rubaije od 4 strofe, iz iste godine;
-Ruba 'I-i Mcyli(4 strofe);
- Guftc-i Meyli- u fonni rubaije od 4 strofe;
- Sema'I-i Mcyli(5 bejtova) iz 1147/1734-35.
L. 4b - Ruba'I-i Meyli (4 strofe);
- Gazel-i Mcyli(5 bejtova) iz 1147 / 1734-35;
- Qalenderi-i Meyli(5 bejtova) iz iste godine;
- Ruba'I-i Meylf(4 strofe);
- Sema'I-i Mey/I (5 bejtova) iz 1147/1734-35;
- arqi-i Meylf - u fonni rubaij e od 4 strofe, iz iste godi ne.
L. Sa- Gufle-i Meylf - u fonni rubaije od 4 strofe, iz 1147 / 1734-35;
- Qalendcri-i Mcylf(5 bc j tova) iz iste godine;
- Sem n 'I-i Mcylf(5 be j tova) iz iste godine;
- Gazcl-i Meyli (5 be j tova) sa oznakom godine;
- Qalc;nden--i Mey/I (5 be j tova) sa oznakom godine;
- Rubfi'f-i .Mcylf (4 strofe) sa oznakom godine.
L. Sb - Gufle-i Mcyli- u fonni rubaije od 4 strofe, iz 1147. godi ne;
- Gaze! -i Mcyl i(5 be j tova) iz iste godine;
- Gufle-i Mey/f- u fonni rubaije od 4. strofe, iz iste godine;
- Sema' i-i Mcyli(S be j tova) iz iste godine;
- Semti"-i 5 be j tova);
- Gazel -i Mcy/J(5 bcjtova).
L. 6a- Sema' i-i Mcylf(5 bcj tova) sa oznakom godine 11 47:
107


- Semii' i-i Meyli(lakoder 5 be j tova) iz iste godine;
- Gaze/-i Meyli(7 bejtova) iz iste godine;
- Gazel-i Meyli(S bejtova) iz iste godine;
- Semii'1-i Meyli(S be j tova) iz iste godine.
L. 6b- Gazel-i Meyli (7 bejtova) sa oznakom godine l 147, ali je nas-
lov pjesme prebrisan i slabo
- Tanh-i vezir-i 'Ali-paSa- kronogram o dolasku na poloaj vezira Ali -
1146/ 1733-34;
- Kronogram o imenovanj u na vezirski poloaj koji je
i pjevao neki Sulejman;
- Kronogram o Ali-pae 111 l/1699- 1700;
- Kratki zapis o gatanj u.
L. 7a - Tiirih-i vizfirel-i 'Abdi -paa ziidc 'Ali-paSa - kronogram o do-
lasku na vezirski poloaj 1146/1733-34. godine (17
bejtova). Autor kronograma, pjesnik Kadri (Qadri)
2
je za
Qodine uzeo samo slova sa kako to sam kae u posljednjem bcjtu;
.....
-Drugi kronogram o istom i od istog autora.
L. 7b - Prazan.
L. 8a - Uzorak jednog arzuhala.
L. 8b - Gazel pjesnika Mejlije (5 bejtova);
- Gazcl pjesnika Tali ba (Talib)3- 5 bejtova;
-Gazet pjesnika Ragi ba (Ragib)
4
- 5 be j tova;
- Drugi gazel pjesnika Tali ba (5 bcjtova);
- Gazel pjesnika Ferdija (Ferdf)5 - 5 be j tova.
L. 9a - Gazel pjesnika Ferdija (5 be j tova);
-Gazet Tali ba (5 bejtova).
L. 9b- Qalendcri-i Mey!I(5 bcjtova) sa oznakom godine 1147/1734-
35;
- Sema' f-i Mcy/J(S bejtova) iz iste
2.lma ii'.vjestan broj pjesnika koje nismo mogli identifikovaLi u literaturi koja nam je
b1la dosLUpna, pa o njima nismo dali nikakve podatke.
3. Ovo mo"i.e biti pjesnik Talib Mehmed i7. Bruse, umro 1118/1706 (Brusali Mehmed
Tahir, OsmanlJ miiclliflcri, cild ll, Mathaa-i ami rc, Istanbul 1333 (= 1915). s. 297), ali i
pjesnik Talib Ahmed iz Bosne, umro 1080/1669-70. ili 10R5/1674-75. koji sc javlja kao
autor kronograma na 1. 15a. O njemu vid. H. Knji%cvnost ... , str. 340-341.
4. Y.ise ?smansk}h nosilo je imc, a ovdje su najvjerovatnije stihovi poz-
natog pjesmka Kodza Rag1ha (111 0/1698 - 1176/1762). Vid. Scmsuddin Sami, Qfimus
a/-a'Jam, cild Ill, Istanbul 1308/1891, s. 2247.
5. imenom Ferdi stva:alo je vie osmanskih pjesnika. Ovaj Fcrdi je 'l.ivio sredinom
xvn VIJCka, SlO sc vidjeli iz kronograma koje je spjevao (vidjeti ovdje l . 15a j l Sb).
108
l
f
- Gazel -i Mcylf (5 bejtova);
- Guflc-i Mcylf - u formi rubaije od 4 strofe, iz iste godine.
L. lOa - Uputstvo za prvog dana u mjesecu.
L. lOb - Semii'i-i Meyli(5 bcjtova) iz 1147/ 1734-35;
- Gaze l Mej lije (5 bejtova);
- Gazel Fcrdija (17 bejtova).
L. ll a - Prazan.
L. ll b - Sema'i-i Meyli (5 bejtova) sa oznakom godine 1147/1734-
35;
- Tri gazela pjesnika Ragi ba Uedan od 6 bejtova, a dva po 5 bcj tova);
- Gazel pjesnika Tali ba (5 bejtova).
L. 12a - gazela pjesnika Ferdija Uedan od 4 bejta, jedan od S i
dva po 6 be j tova);
- Dva gazela pjesnika Tali ba (oba po 5 bejtova).
L. 12b - Dva gazela pjesnika Mejlijc, oba pod naslovom Gufle-i Mcylf
i oba u fonni rubaije od 4 strofe, sa oznakom godine 1147/1734-35;
- Gazel pjesnika Ferdija (5 bejtova);
-Gaze! pjesnika Tali ba (S bejtova).
L. 13a - Gazel pjesnika Ferdija (5 bejtova);
- Gazel pjesnika Tali ba (5 bejtova),
-Dva gazela pjesnika Ferdija Uedan od 3, a drugi od 6 bejtova).
L. 13b- Sema'f-i Mcyl f (5 bejtova) sa oznakom godine 1147/ 1734-35;
- Tri gazela pjesnika Ferdija (jedan od 5, jedan od sedam i jedan od 10
bejtova).
L. 14a - Dva gazela pjesnika Fcrdija (jedan od 13, a drugi od 15 bejto-
va).
L. 14b- Sabiqa Bosna beyl erbcgisi olan Derwf-paa [}azrcllcri Bosna
serhad aga/anna gonderdiigii gaze/dir bil- ovako je naslovljen gaze l Der-
vi-pae komandantima odreda (5 bcjto-
va)6;
'
- NCI+ire-i Turabi 7 - paralela na Dervi-pai n gazet pje nika Turabije
5 bejtova);
- Gazel perLijskog klasika Mulla-Damija (umro 1492), na perzijskom
6. O Dervi pai vidjeLi : H. Knjievnost..., sl:r. 116- 129. lsLi gaze! nali smo
u rukopisu br. 936 u OrijenLalnom insLiLutu (Vid. Lejla ... mcd?.mu'a", Pri-
lozi za orijentalnu filologiju XXVill/XXfX, 1978/9, Sarajevo 1980, sLr. 181).
7. Ovu i druge nazire ovog pjesnika smo nali u navedenoj mcdi.mui. gdje je
na vie mjesta navedeno da je ovaj pjesnik iz Travnika.
109


jeziku (6 be j tova).

L. ISa - Kronogram (7 bejtova) pjesnika Taliba o osvojenju Iraka od
strane sultana Murata IV, 1048/ 1638. godine;
- Kronogram (6 bejtova) pjesnika Ferdija o dolasku Bali-zadea na polo-
znj rumelijskog kazi askera l 058/1648;
- Kronogram (7 bejtova) pjesnika Tali ba o dolasku Mustafa-efendije na
poloaj rumelijskog kaziaskera 1038/ 1628. ovog kronograma
JC u tome Sto je on iskazan u a ne u sedmom, posljednjem bcjtu,
kako je to u ovoj vrsti.
L. 15b - GazeJ pjesnika Fuzulija (umro 1562)- 5 bej tova;
- Kronogram (16 bejtova) pjesnika Ferdija o dolasku Ebu-1-Fadl-
cfcndije na poloaj rumelijskog kazi askera l 054/1644;
- Kronogram (5 bejtova) pjesnika Ferdija o dolasku Kemal-zade-
cfcndije na poloaj rumelijskog kazi askera l 063/1653.
L. 16a - Tri gazela pjesnika Fuzulija (po 5 bejtova).
L. 16b - 17a- Sedmerci nepoznatog auLOra (5 puta po 7 bejtova).
L. 17b-18a - Peterci nepoznatog autora (5 puta po 5 polustihova).
L. 18a - Dva gazela pjesni ka Fuzulija (po 5 be j tova);
- A1ufrcd nepoznatog autora.
L. 18b- Tri gazela pjesnika Fuzulija (po 5 bej tova);
-Dva stiha bez oznake autora.
L. 19a - Tri gazela pj esnika Fuzulija (po 5 bejtova);
- Dva stiha bez oznake autora.
L. 19b- Gazel pjesnika Mejlije (7 bej tova);
-Dva gazela pjesnika Fuzulija (od 5 i 6 bejtova).
L. 20a -Tri gazela pjesnika Fuzul ija (po 5 be j tova).
L. 20b- Tri gazela pjesnika Mejlije (po 5 bejtova);
-Dva stiha;

- Tar>ih-i we/at-i Zilgf-zadc Munla Mu$(afa li Mcylf - kronogram
(Jedan be j t) Mej lije o smrti Mustafe 1149/1736-37.
L. 2la- Kasida Meluneda Meji ije u pohval uSarajeva ( 8 bejtova);
-Gazel pjesnika Mej lije (7 bejtova). .
L. 21 b- Tri gazela pjesnika Mejlije (po 5 bejtova).
L. 22a - Prazan.
L. 22b- Dva gazela pjesnika Mejlije Uedan od 7 i drugi od 5 be j tova).
L. 23a - Rubaije (10 strofa) bez oznake autora.
L. 23b - 25a - Gufle-i Yal)ya efcndi el-merlJilm - kasida u slavu sulta-

110
l
l
na Sulejmana Zakonodavca (vl. 1S20-1S66) od pjesnika Jahja8.
L. 25b - Gazel pjesnika Fuzul i ja (8
- Gazel pjesruka Mejlije (7 bejtova).
L. 26a - Na't-i resiil-i ekrem wc ncbiyy-i mu/Jlcrcm- hvalospjev vje-
rovjesniku Muhammedu od velikog suftjskog pjesnika Delaludina Rumija
(1207-1273), na perzijskom jeziku (S bcjtova).
L. 26b - Gazel pjesnika Sezaija (Seza'i)9 - S be j
.
- Gazel pjesnika Mezakija (Megaqi) l o_ 5 be j tova;
- Gazel pjesnika Nizami ja - S bejtova;
L. 27a - Gazel pjesnika Hilmija (l:lilmi)l2 - 5 bejtova;
- Gazel pjesnika Husej nij a (J:Iuseynl)l3 - 4 bejta;
- Pet stihova pjesnika Sabita (Tabit) 14.
L. 27b - 28a - Prazni.
L. 28b - 29a - Kasida nepoznatog pjesnika u kojoj se on ali na sud-
binu koja mu je visoki poloaj i bogatstvo, a zatim zatvor i
krajnju bijedu ( 44 be j ta, na turskom jeziku).
L. 29b - 31a- Berber-name-i Tabil spjev
sadr2aja, spjevan u mesnevi formi (96 bejtova). Na kraju spjeva je biljeSka
da je napisan u mjesecu abanu 1149/5. 12. 1736.- 2. l. 1737. Ovdje je
svakako o datumu prepisa,jer je Sabit umro 1712. godine;
stiha.
L. 31 b - 32a - Dva uzorka za pisanje pisama je autor 'Abd al-
kaiim, kadija Jerusalema, bez datuma.
L. 32b - Gazel pjesnika Nevija (New'f) 15- 5 bej tqva;
-Dva gazela pjesnika Mej lije (po 5 bejtova).
8. Pjesnik Jahja-beg umro 990/1582. u Loznici. Vid. Rrusall Mehmed
Tahir, Osman/J miiellifleri U. s. 497; H. Knjievnost.. . str. 667.
9. Hasan Seza'i, umro 1151/1738-39. Brusah Meluned Tahir,Osmanll miiel/ifleri T. s.
84. l
10. Pjesnik Mezaki, umro 1087/1676-77. O njemu vie: H. Knjievnost...,
Sl!. 343-346.
11. Vie pjesnika je pjevalo pod imenom Nizami. Vid. S. Siimi, Qiimiis al-a 'Jam VI. s.
4589.
12. O pjesniku Hllmiji iz Mostara vidjeti: H. KnjiicvnosL.., sir. 657-658.
13. Huscjni je pjesnik iz XVII vijeka. Brusa h Mcluncd Tahir. Osman ll miiellineri n. s.
J 37.
14. O Sabitu umro 1124/1712. vidjeti u: Bmsalt Mehmed Tahir, OsmaniJ
rniiellifleri n. s. 11 8-119.
15. Dva su pjesnika iz XVI vijeka nosi la imc Ncv'i . Vidjeli: S. Siimf, Qiimfis ul-n'liim
vr. s. 4621.
l 1 1



L. 33a- Gaze] pjesnika Emrija (Emn)16- 5 bcjtova;
- Gazel pjesnika Nevija (5 bcjtova);
- Gazel pjesnika Hudaija (Huda'f)17- 5 bejtova.
L. 33b - Tri gazela pjesnika Nevija (po 5 bc j tova).
L. 34a - Gaze! pjesnika Fazlija (Faqli) t8 - 5 bc j tova;
- Gazel pjesnika Gali ba (Galib)19 - 5 bc j tova;
- Gaze l pjesnika ahija (ahl)20 - 5 be j tova .
L. 34b- Gazcl-i Meylii(S bejtova) sa oznakom godine 1 147 / l 734-35;
- Semai-i Me yi i (5 bejtova) iz iste godine;
-Gaze l pjesnika Hajalija Ctlayali)2
1
- 5 be j tova;
- Gaze) pjesnika Ragi ba (5 bejtova).
L. 35a - Tri uzorka za pisanje podnesaka, bez oznake datuma.
L. 35b - Meyli - u fonni rubaij e od 4 strofe, sa oznakom go-
dine 1 147/1734-35;
- Gazel pjesnika Ferdija (5 bejtova);
be j ta nepoznatog autora;
- Gazel pjesnika Tal i ba (6 bejtova);
- Gazcl pjesnika Ferdija (5 bejtova).
L. 36 a - bej ta nepoznatog autora;
-Dva gazela pjesnika Ragi ba (od 5 i 6
- Gazcl pjesnika Ferdij a (5
- Ponovo gazel pjesnika Ragi ba (5 bej tova).
L. 36b - Gufte-i Meyli- u formi rubaije od 4 strofe, sa oznakom go-
dine 1147/1734-35;
-Tri gazela pjesnika Ferdija (dva od 5 i jedan od 6 bejtova).
16. Pjesnik Emri, umro 982/1547. Brusa1t Mehmed Tahir,Osman/1 miiclliflcri Tl, s.
77.
17. Postoje tri pjesnika s kraja XVI i XY fl vijeka pod imenom Huda'i: Mus-
tafa. umro 991/1583 (Brusalt Mehmed Tahir, Osmanll mucllineri IT, s. 487), Aziz Mah-
mud. umro 1038/1628 (l slo 1; s. 185) i H use jn, umro l 043/1633 (l sto IT; s. 389).
18. Pesnik Faz1i Je sin poznatog pjesnika Fu1.ul i Bagdadija. Vid. Alessio Bombaci, His-
toire de Ja htteralure turque. Traduite par I. Melikoff. Librai ric C. Kl incksieck, Paris 1968,
p. 215.
19. NlSmo mogli identifikovali ovog pjesnika, jer je vie osmanskih pjesnika nosilo
trne Galib. Moda bi ovo mogao biti pjesni k Ga1ib-dcde (1171/1757 -
1213/1799). Vid. A. Born baci, Histoire dc Ja Iillcraturc turquc, p. 324-327.
20. Pjesnik Sahi, umro xvn vijeka. S. Sami, Qiimiis aJ-a'Jam IV k s. 2839.
21. Dva su osmanska pjesnika u XVI vijeku nosila ovo imc: Ahmed
umro 977/1569-70 (Brusali Mehmed Tahir, Osman/1 macl/iflcri I, s. 65) i Mehmed beg,
umro 964/1557 (Isto Il, 160).
112

L. 37a- Gazel pjesnika Ferdija (5 bcjtova);
- Gazel pjesnika Tali ba (5 bejtova);
-Tri gazela pjesnika Fcrdija (prvi od 6, drugi od 4 i od 5 bcjtova).
L. 37b- Sema'i-i Meyli (5 bejtova) sa oznakom godine 1147/1734-
35;
- arqf-i Meyli- u fonni rubaije od 4 strofe, iz iste godine;
- Gazel-i !laJ:lr-i hatayi-i Meyll (6 bcjtova) sa oznakom godine
1147/1734-35;
- Gazcl pjesnika Tali ba (5 be j tova);
- Gazcl pjesnika Ferdija (5 bejtova).
L. 38a- Pet gazela pjesnika Ferdija po 5 i jedan od 7 bcjtova).
L. 38b - Muslczat(!)-i Meylf (5 bejtova), sa oznakom godine
1147!1734-35;
-Gaze l pjesnika Mejlije (5 bejtova);
stih nepoznatog autora;
- Pjesma pod naslovom Li efendf 22 (1 O bejtova).
L. 39a - Dvije pjesme istog pjesnika, sa oznakom Wc lehu Ucdna od
12, druga od 7 be j tova);
- Gazcl-i TaJib(5bejtova).
L. 39b - Gazel pjesnika Mejlije (5 bcjtova), sa oznakom godine
1147 /1734-35;
-Dva be j ta pjesnika Sabita;
- Dva gazela pjesnika Meji ije, oba pod naslovom Li mul}arrihi al-faqir
(prvi od 5, a drugi od 7 bej tova).
L. 40a - Der }Jaqq-i ey!J li lfasib- kasi da pjesnika Hasiba

o
nekom liccmjctnom e j hu (13 bejtova).
L. 40b - Gazel pjesnika Mcjlijc (5 bcjtova) sa oznakom godine
1147/1734-35;
- Drugi gaze] pjesnika Mcjlije (7 bcjtova);
- Muqaua 'at-i Tulii'c I beg der l}aqq-i Nef' i - stihovi Tu1u' i-bcga 2
4
o
o
pjesniku Nef' iju 25 (tri puta pod 2 bcjta);
- Beyl- jedna stih nepoznaLOg autora.
L. 41a- Kasida nepoznatog pjesnika u pohvalu sultana (17 bcjtova);
22. Pjesnika pod ovim imenom nismo mogli identifikovali u ovom periodu. Postoji
jedino pjesnik Mantiki u XIX vijeku (Brusa! t Mehmed T:thir, Osmunh milcllificn' Jf; s. 36)
23. Ovaj pjesnik sc kasnije spominje kao sarajevski mulla (vidjeti ovdje l. 45b i 46a).
24. Pjesnik Tulu 'i, XVII vijek. S. Sami, Qiimus ttl-;t'liim IV, s. 3017.
25. Nef' i, umro 1635. Vid. A. Bombaci, Histoire dc Ja lillcntturc turquc, p. 313.
] J 3
- Druga kasida istog nepoznatog autora (we lehu) u kojoj hvali izvjes-
nog Seyyida Ali-efendiju i njegovu (I 8 bcj tova).
L. 41b - Tewan?J-i Al-i 'Osman- popis nekih vanijih datuma iz os-
manske istorije: dolazak pojedinih osmanskih suHana na vlast i duina
vladavine, tc godine osvojenja nekih vanijih gradova .

L. 42ab - Isliinbulda $lilJi b-i f etwa ol an 'ala el -isliimf crcndilcrdir- poi-
spisak muftija u Osmanskom Carstvu do I 189/ 1775. godi ne. Na-
vedeno je 99 imena, a za one kasnije i godina (vjerovatno godina smrti ).
L. 43a - Tri uzorka za pisanje pisama.
L. 43b - Dva gazela pjesnika Nef'ija (jedan od 5, a drugi od 6 bcj to-
va):
- Qit'a nepoznatogpjesnika;
- Jedan stih pjesnika Seyfija 26.
L. 44a-45a- Uzorci za pisanje pisama.
L. 45b- Saray muni asi lfasib cfcndinindir- (5 bc j tova);
-Dvije pjesme istog pjesnika (obc sa naslovom Li ljc1sib, po 7 bcj tova).
L. 46a - Tanh-i wefat -i 'Alf-cfendf- kronogram (7 bejtova pjesnika
Hasi ba o smrti Ali -efendije, kadije Sereza 1148/1 735-36;
- Gazel pjesnika Hasiba (6 bcjtova).
L. 46b-47a - Uzorci za sastavljanje pisama.
L. 47b -Dva gazela pjesnika Mejlije (po 5 bejtova);
-Jedan stih pj esnika Sukkerije Bosanca (Sukkeli al-Bosnewi)27;
- Peterci pjesnika Saliha (,Sal il)) 28 - 5 strofa.
L. 48a- Dvije rubaij e bez oznake autora;
-Jedan sti h pjesnika Vejsi-cfcndijc (Weysf cfcndi) 29;
- Rubaija pjesnika Hale ti Ahmed-efendij e Al) med ef end i) 30;
- Rubaija pjesnika Azmi-zadca (' Azmf zadc) 31;
26. Ova pjesnika nosila ovo imc: jedan iz vremena Rajezida II (vl. 1480-
15 l 2), a drug1 JZ vremena M uraLa Ill (vl. 1574-1595). Vid. S. Sami, Qfimiis al-a 'lam IV, s.
2767.
27. Pjesnik Suk.kcri Zckcrija iz Sarajeva, umro 1097/16H6. H. Knjii
C\'nosL.., str. 367.
28. Ovo bi mogao biLi pjesnik koga navodi kao Fahir Salih i Fahim Salih,
s kraJa XVII i X VIli vijeka. Vid. H. Knjic\'nnst ... , str. 421 i 422.
29. Mehmed Vejsi, u Skoplju 969/1561, gdje je i umro 1037/1628. Vie u:
E.J.W. Gibb, A HisLoryofOtloman Poetry, Volume DI, London 1965, p. 208-210.
30. Ima vie pjesnika sa pseudonimom HaleLi , ali nijedan nije po imenu Ahmed. Vid.
. Sami, Qamas al-a'Jiim ill, s. 1916-1917.
31. Azmi-zade, autor zbirke rubaija, umro 1040/1630-31. Rrusall Mehmed Tahir, Os-
mttnh miicllineri n. 311-312.
114
l
l
l
- Rubaija bez oznake autora;
stih nepoznatog autora.
L. 48b- Tri gazela pjesnika Mu j ije (Muyi) 32 - dva po 5 bejtova jedan
od 4 be j ta. '
L. 49a - Gazel pjesnika Ubejdije (' Ubcydi) 33- 5 bejtova;
- Gazel pjesnika Ul vija ('Ulwi) 34 - 5 bejtova;
- Gazel pjesnika Fevrija (Fewrt) 35- 5 be j tova.
L. 49b - Gazel pjesnika Ulvija (7 bcjtova);

- Gazel pjesnika Tigi ja (Tigi) 36- 7 bejtova.
L. 50a- Gazel pjesnika Fehmija (Fehmi) 37- 5 bcjtova;
- Gazel pjesnika Ulvija (7 bejtova);
- Gazel pjesnika Rasi ha (Rasi}]) 38_ 5 be j tova.
L. 50b - Gazel pjesnika Sururija (Sururi) 39- 5 bcjtova;
- Gazcl pjesnika Rahmija (RaJ:unf) 40- 5 bc j tova;
-Gaze! pjesnika Emrija (5 be j tova).
L. 51a-52a - Uzorci za pisanje pisama i podnesaka.
L. 52b - Peterci pjesnika Vejsija (5 strofa);
- Kronogram (dva bej ta) pjesnika Ferdija o izgradnji koju je po-
digao neki Sulejman-aga 1 036/1626-27;
- Kronograrn (7 be j tova) pjesnika Tali ba o izgradnji medrese koju je po-
digao veliki vezir Mustafa-paa l 062/1652.
L. 53a - Peterci pjesnika Vejsija (5 strofa);
- Gazcl pjesnika Vejsij a (ll bej tova).
32. Moslarski pjesnik iz XVII vijeka. Vid. H. Knjievnost..., slr. 683.
33. Pjesnik Ubejdi (XVIl vijek) sin je poznalog moslarskog pjesnika Hasana Zijaijc
(umro 992/1584). Vid. H. Knjievnost..., slr. 208.
34. Tri su pjesnika iz XVI vijeka nosila pseudonim 'Ul vi. Vid. Brusah Mehmed Tahir,
Osman h miielliflcn lJ, s. 303, 304 i 31 O.
35. Pjesnik Fevri, umro 978/1570. Brusah Mehmed Tahir,Osmanh miicllincri l, s.
392.
36. Osmanski pjesnik iz vremena sullana Selima Il (vl. 1566-1574). Vid. S. Sami,
Qlimus al-a 'Jam Ill, s. J 721.
37. Mehmed Fehmi (umro 1004/1595-96), bral autora Tc7.kirc Kinali-zadea
Vid. S. S limi, Q;1miis al-a'liim V, s. 3456.
38. Postoji samo pjesnik Rasih Atuncd-beg iz Balikcsira. umro 1118/1706 (Vid. Bru-
salt Mehmed Tahir, Osman/l miicllincri n. s. 188), dok su drugi pjesnici pod ovim ime-
nom iz kasnijeg vremena. .
39. Pjesnik Sururi iz Galipolja, umro 969/1562. Brusa h Mehmed Tah1r, Osman ll
rniicllincn ll , s. 225.
40. Pjesnik Rahmi iz Bruse, umro 974/1566-67. S. Sfuni. Qiimtis a/-;,'l:im Ill, s.
2270.
115
L. 53b - Dva gazela pjesnika Haj alija (po 5 bcjtova);
- Gaze1 pjesnika Ubejdija (5 bejtova).
L. 54a- Tri gazela pjesnika Hajalija (po 5 bejtova).
L. 54b - Tri gazela pjesnika Hajalija (po 5 bcjtova).
L. 55a- Gaze! pjesnika Haj alija (5 bcjtova);
- Dva gazela pjesnika Vusulija 41 -po 5 bc j tova.
L. 55b - Gazel pjesnika Vusulija (5 bejtova);
-Gaze! pjesnika Mekalija (Meqalf)
4
2- 8 bejtova;
-Gaze! pjesnika Hatimija (Ijatimf) 43 - 5 bejtova;
L. 56a - Tri gazela pjesnika Mckalija (po 5 bcjtova);
Mufrcd pjesnika Hasi ba.
L. 56b - 59b- Mi 'ragiyye-i Rcfd-efcndi cs-Sarayf ei -Bosnewf- Poe-
ma sarajevskog pjesnika Reida, spjevana po uzoru na istoimenu poemu
Sabita (120 be j tova)
44
.
L. 59b - 61 b - Pjesma u slavu hali fe Alije od istog pjesnika

( 61 bejt), na perzijskqm jeziku.
L. 6 I b - 64a- Pjesma u kojoj pjesnik Reid hvali Fcrhad-bega iz por-
odi ccFerhad pai
L. 64b - Gazel pjesnika Edaije (Eda'f) 45 - 5 bcjtova.
L. 64b - 65a - Pjesma sarajevskog pjesnika ReSida rume-
lijskom kaziaskeru (23 be j ta), na perzij skom j eziku.
L. 65b - 66b - Kasida pjesnika Mantikija u pohvalu Iljas-pae (64
bc j ta).
L. 67a - Peterci pjesnika Vejsije (5 strofa).
L. 67a - 68a - Oda vjerovj esniku Muhammedu (na 't) pjesnika V ej-
sije (54 be j ta).
L. 68b - Kasida pjesnika Vejsije sultanu Ahmedu I (vl.
1603-1617) - 16 be j tova;
- Pjesma pjesnika Vejsije (8 bejtova).
L. 69a - Pj esma pjesnika Vejsije sultanu Muratu IV (vl.
41. Mehmed Vusuli, umro 998/ 1590. Brusah Meluncd Tahir, OsmanlJ muc/linen n,
s. 475.
42. Ova su pjesnika iz XVI vijeka imala pseudonim Mekal i, oba i1. Alaehira. Vid. S.
Sami, Qamiis al-a' Jam V I, s. 4361.
43. Ibrahim Hatimi iz Jcdrcna, umro 1004/1 595-96. Brusah Mehmed Tahir, Osman],
miiellifleri D, s. 163.
44. O ovom pjesniku vie u: H. Knjievnost.. ., str. 423-429.
45. O ovom pjesniku ka'l.c samo da j e rodom iz Sarajeva i da je 'l.i vio u X
vijeku po hidri (H. KnjiievnosL.., str. 640).
116

1623-1640) -7
-Tri pjesme pjesnika Vejsije (dvije po 5 i jedna od 7 bc j tova).
L. 69b - 70a - Kasida pjesnika Vejsijc Jahja-ef., utcnjaku
i ejhulislamu 46 (39 bejtova).
L. 70a - Gazel pjesnika Vejsije (5 bcjtova).
L. ?Ob - ?la - Muf redat-i Yal}ya-efcndi Istanbullf- stiho-
vi pjesnika Jahjaa (32 bejta).
L. ?lb- 73a - Uzorci za sastavljanje pisama i podnesaka.
L. 73ab - Pre pi s pisma koje je G ai bija (Ga'ibi) 47 uputio sultanu Meh-
medu IV kada ga je ovaj pozvao, a G ai bija mu umjesto odziva poslao pis-
mo, koje je bilo koncizno i dvosmisleno, pa mu je bio potreban komentar.
Ispod pisma je naveden i potpis Gaibije: el-faqir Ga'ibi serf.Jaydiidfin-i
Kiiprcz kuprekih hajduka).
L. 73b - 74b - Komentar prethodnog pisma koje je na traenje sultana
Mehmeda IV napisao nepoznati autor.
L. 74b - Prcpis pisma koje je sultan Sulejman Zakonodavac uputio
Ebu-s-Su'ud-efendiji 48.
L. 74b - 75a - Prepis pisma - odgovora Ebu-s-Su'uda sultanu Sulej-
manu.
L. ?Sa- Uzorci za sastavljanje molbi za odobrenje
L. 75b - Uzorak podneska za premjetaj na kadijsku dunost u drugi
kadiluk. U potpisu: Ibrahim, kadija u Staroj Zagori;
-Dva s Li ha.
L. 76a- Dva gazela pjesnika Bakija (po 9 bejtova).
L. 76b- Gufte-i Baqi-cfendi (5 bc j tova);
- Gazel pjesnika Bakija (5 bejtova);
-Dva stiha.

L. 77a- Tri gazela pjesnika Bakija Uedan od 6 i dva od 5 bcjtova).
L. 77b- Tri gazela pjesnika Bakija (dva po 5 i jedan od 6 bcjtova).
L. 78a- Tri gazela pjesnika Bakija Uedan od 5 i dva od 6 bjetova);
-Dva sti ha.
L. 78b - Tri gazela pjesnika Bakija (po 5 bc j tova).
L. 79a - Tri gazela pjesnika Bakija Uedan od 6 i dva od 5 bcjtova).
46. Jahja-cf. Zckcrijja-zadc iz Istanbula. ivio i djelovao u doba suhana Osmana n (vl.
1618-1622), Mustafe I (vl. 1622-23) i Murata IV (vl. 1623-1640). Umro JC 1054/16-t3.
Vid. S. Sami, Qamils al-a 'lam VI, s. 4793.
47. O Scjh-Mustafi Gaibiji (XVIT vijek) vidjeti : H. K11jiJ.cvnost ... , str. 647.
48. Ebu-s-Su'ud-cfcndi, poznali pravnik i (896/1491 - 982/1574).
l I 7

L. 79b - Tri gazela pjesnika Bakija (po 5 bejtova).
L. 80a - Tri gazela pjesnika Bakija (jedan od 6 i dva od 5 bejtova).
L. SOb - gazela pjesnika Bakija (po 5 be j tova).
L. 8la - Tri gazela pjesnika Bakija (po 5 bcjtova);
- Dva stiha.
L. 8lb - gazela pjesnika Bakija (po 5 bc j tova).
L. 82a - gazela pjesnika Bakija (po 5 bcjtova).
L. 82b - gazela pjesnika Bakija (po 5 bejtova).
L. 83a - Tri gazela pjesnika Bakija (jedan od 7 i dva po 5 be j tova).
L. 83b - Dva gazela pjesnika Bakija (jedan od 7 i j edan od 5 be j tova).
L. 84a - Tn gazela pjesnika Bakija (dva po 5 i jedan od 6 bcjtova).
L. 84b- Tri gazela pjesnika Bakija (po 5 bejtova);
- Jedan stih.
L. 85a - Dva stiha:
- Rubaija pjesnika Husej nija;
-Tri gazela pjesnika Bakija (po 5 bcj tova).
L. 85b- Gufte-i 'Azmi der }Jasb-i }Jal-i }J ud bc wtiii-i RiJ m ljasan-pa.<ja
-pjesma (20 bej tova) rumelijskom vali ji Hasan-pai u kojoj pjes-
nik Azmi 49 govori o sebi.
L. 86a- Gufle-i ' Asim so (5 bejtova);
- Guflc-i Nefi(5 bejtoval);
-Beste-i meqam-i segah- pjesma nepoznatog autora (6 bcjtova);
-Jedan stih.
L. 86b- Gufle-i e Azmi larflJ der bina-i sera y-i miri der chr-i Sofiya-
kronogram pjesnika Azmija (13 bcj tova) o gradnji vczirskog dvorca u So-
fiji 1117/1705-6. godine;
-Jedna rubaija;
-Tri stiha (muf red);
- Tarf!J gufle-i Tabil der haqq-i A!Jmed-cfenc. i Muncggim krona-
gram pjesnika Sabita (2 bej ta) o smrti AhmeJ-efcndijc Muncddim bai
1122/171 O. godine.
L. 87a - kratke pjesme (qit'a), bez oznake autora;
49. navodi pjesnika pod ovim imenom, ali i1. XfX vijeka (H.
Knjievnost... sii. 634).
SO. Ovo je najvjerovatnije Ismail Asim-efemli, cjhulisl am iz doba sultana
Mustafe Ill (vl. 1757-1773) koji je pisao i prozu i poeziju na sva tri orijentalna jezika.
Umro je 1173/1759-60. S. Sami, Qamiis al-a'lam II . s. 944-945.
118


-Sedam stihova (mu fred), bez oznake autora.
L. 87b- Der du 'a-i padiah- pjesma nepoznatog autora (7 bejtova) u
kojoj se moli za dobrobit sultana;
- Gazel pjesnika Zihnija (l>ihni) Sl - 5 bcjtova; .
- Gufle-i 52 (7 bejtova);
- Mu fred bez oznake autora.
L. 88a- Gazel pjesnika Reida pod naslovom Refd-efendi Bosncwf (5
bejtova);
- Guflc-i Baqf(5 bejtova);
- NCJ+m-i dilke Ral}imf 53 (5 bejtova);
stiha nepoznatog autora.
L. 88b - Mekliib-i - pismo u stihu, nepoznatog autora (7 hej-
tova);
-Dvije kit' e, bez oznake autora;
- stih za pisanje pisma (beyl der ewwel-i mekliib) - i krajnja
imzasidir);
-Pet stihova (mu fred) ;
- Dvije rubaije, bez oznake autora.
L. 89a - Gazel pjesnika Fczaija efeza yi) 54 - 6 bejtova;
-Gaze/-i $a bir 55 (5 bejtova);
- Gazel-i Yahya-efendi(5bejtova);
- Na?ire-ic Ubeydi-efendi (5 bejtova);
- Gufte-i Ga'ibi(2 bejta).
L. 89b - Gazel-i Beha'i 56 (5 bc j tova);
- Gaze] pjesnika emsi-pae (emsi-paa) 57- 5 bejtova;
- Guflc-i $abir(5 be j tova);


51. Pod pseudonimom Zihni slvaralo je pet osmanskih pjesnika. Vid. S. Sami, Qiimiis
al-a 'Jam m. s. 2229-2230.
52. Vehid Mehmed iz Sofije, umro 1094/ 1683. Vid. Brusah Mehmed Tahir,
Osman ll milcllifleri II, s. 480
53. Abdurrahim Rahimi iz Bruse, umro 970/1562-63. S. Sami, Qamiis al-a 'Jam m. s.
2271.
54. Pjesnik Fezaji je iz Jajca. Nekoliko njegovih gazelu pronali smo u rukopisu br.
936 u OrijenLalnom inslilulu. (Vid. L. medmua", POF XXVTJI-XXTX.
Slr. 169-185.
55. Nismo mogli identifikovali ovog pjesniku. PosLOj i pcl pcr1.ijskih pjesnika pod
ovim imenom, ali iz ranijeg vremena cxrr vijek).
56. Ova osmanska pjesnika su nosila ovo imc. Jedan je umro l 040/1630 (S. Sami.
Qiimiis al-:1'Jiim Ill, s. 1411), a drugi 1064/ 1654 (/510, s. 1415).
57. Ahmed Scmsi-paa, wnro 987/1579. S. Sami, Qiimiis a1-a'liim IV, s. 2873.
119


'
- Guflc- tri bejta nepoznatog autora u kojima sc govori o osam
napitaka;
-Dva stiha (mu fred) , na margini.
L. 90a- Muselscl-i $all 58 (6 bej tova);
- Guftc-i TiibitQcdan bejt);
- Tiiri11-i MosUir - kronogram nepoznatog pjesnika o gradnji mos-
- b
tarskog mosta
59
;
-Muse/sel-i Gina 'i 60 (7 bej tova);
-Dva stiha.
L. 90b- Deset rubaija, bez oznake autora.
L. 91 a - Gazel pjesnika Fehim a (Fehim) 6I - 6 be j tova, pod naslovom
Fchfm binuqat, dakle sastavljen od slova bez
- Gazcl-i Yahya(5 bejtova)saoznakom godine 1147/1734-35.
-Pjesma nepoznatog autora (mustezad od 2 bejta);
- Beyl bezoznakeautora;
- Lugaz- zagonetka u stihu (2 bejla);
-Dva be j ta nepoznatog autora.
L. 91 b- B es le-i fa$1-i Baba Tahir - u fonni rubaije;
-Beste-i lfuseyni- u fonni rubaije;
-Dvije rubaije bez oznake autora, obe pod naslovom Beste;
- Qit 'a-i Kemal-paa-zadcA]Jmcd-cfcndi- u fonni rubaije;
- Gazc1 pjesnika Nihanija (Ni hani) 62- 5 bejtova;
- Gaze1 pjesnika Bakija (5 bejtova);
-Dvije rubaije nepoznatih autora, pod naslovom qi( a.
L. 92a- est stihova bez oznake autora;
-Dva bc j ta pjesnika Kemal-paa-zadea;
- stihova, bez oznake autora, svaki pod naslo-
vom Mufrcd.
L. 92b -Deset rubaija bez oznake autora
58. Pjesnik Safi, Mustafa-beg umro 1153/1730. Vid. H. Knji
evnost ... str. 448.
59. Vidjeti rad: Omer . .Mostar u turskoj pjesmi iz XV ll vijeka", POF Xl V-
XV/1964-65, Sarajevo 1969, str. 73-100.
60. Dva su osmanska pjesnika iz XVI vijeka nosila ovo imc. S. Sami, Qiimus al-a'Jiim
v. s. 3285.
61. Pjesnika sa ovim pseudonimom nali smo samo u XfX vijeku.
62: Dva pjesnika iz XVI vijeka nosila su imc Nihani. jedan umro 925/1519.
a drug1 pogublJen 970/1562-63. S. Sami. Qiimus al-a'Jiim VI. s. 4624.
120
L. 93a - Savjeti sultana Sulejmana sinu Selimu (3 bcjta);
-Tri kit' e nepoznatih autora, u fonni rubaije;
- Qit'a-i Riraa-efcndi 63- u fonni rubaije;
- Dvije rubaije nepoznatih autora, pod naslovom Sema' i;
- Mustczal(!)- i Fenni 64 (4 bejta);

- Guflc-i sultan AIJmed Ba)Jlf- pjesma (5 bcjtova) o dolasku sultana
Ahmeda na prijesto.
ra;
L. 93b - Gazel pjesnika Se'idija (Sec idi) - 7 be j tova;
- Pjesma nepoznatog autora ( 4 bc j ta) pod naslovom Beste;
- Pjesma nepoznatog autora (6 bc j tova) pod naslovom Sema' i;
- Pet kratkih pjesama (po 2 bejta) pod naslovom Beste, bez oznake auto-
- Mufred nepoznatog autora;
-Jedan stih pjesnika T ahira;
- Jedan stih pjesnika Kemala.
L. 94a - Ruba'i -i Se'Idi (4 strofe);
- Rubaija nepoznatog autora, pod naslovom Beste;
- Gazcl -i Se'idi(7bejtova);
- Scma'i besle-i lfuseyni- u formi rubaije od 2 strofe;
- Guftc-i Sc 'idi- u formi rubaije od 4 strofe;
- Guflc-i W8$li- u fonni rubaije od 4 strofe.
L. 94b - Peterci nepoznatog autora (2 strofe);
- Dvije rubaije, bez oznake autora;
- Pet stihova pjesnika Behaija, pod naslovom Su'al-i Bcha'i;
-Tri stiha nekog kadije pod naslovom Su'al -i qacji i tri stiha kao odgo-
vor, pod naslovom Gcwab-i qacji'askcr;
- Dva stiha nepoznatog autora;
- Sema'i(2 bcjta), bez oznake autora;
- Dva stiha nepoznatog autora.
L. 95a- Guftc-i (4 bejta);
- Murabba'- rubaija nepoznatog autora;
- Dva gazela pjesnika Girrija (Gini), oba pod naslovom Gufle-i Girn-
(po 5 bejtova);
63. Ovo bi mogao biti autor poeme Jusuf i Zulejha i Lejla i Mcdinun. umro
1080/1669-70. Brusah Mcluncd Tahir, 0.11manll milclliflcri Tl, s. 184-185.
64. Fenni Meluncd-dcdc iz Istanbula, umro 11 27/1715. Brusah Mehmed Tahir, Os-
manh miicllifleri JI, s. 367.
121

- Dva stiha nepoznatog autora, pod naslovom $8bfi.
L. 95b - Dvanaest rubaija, od kojih je samo j ednoj zabiljeen autor,
Veddi-efcndi (Wegdf-efendi) 65.
L. 96a - est rubaija bez oznake autora;
- Baqi-efendi iken ncfy o1undugu zeman stih
koji je Baki izrekao kada je bio svrgnut sa Scjhulislama;
-Jedan munadat (2 bejta), bez oznake autora;
-Jedan stih pjesnika erifa, brata V eh bije (crffbiradcr-i Wehbf);
- Jedan stih pjesnika Vejsija;
- Rubajja pjesnika Iffeti-efendije ('Hf eli ef end i) 66;
-Dva stiha bez oznake autora.
L. 96b - Rubaija nepoznatog autora (3 strofe);
- Qil'a u fonni rubaije;
- Deset stihova, svaki pod naslovom Mu fred;
- Mu 'amma-i Mul}ammed- zagonetka u stihu ( 1 be j t).
L. 97a- Stihovi nepoznatih autora (tri puta po 2 bejta);
- Tan-!J-i weffil-i MunJa Husrcw- kronogram o smrti poznatog pravnog
ut-en jaka Mu Ua Husr9va, bez oznake autora (2 bc j ta), na arapskom jeziku;
hu.
- Dva bc j ta pjesnika Fuzulija;
- Dva be j ta pjesnika Alija (' AH) 67;
-Dva be j ta nepoznatog autora;
-Rubai ja, bez oznake autora;
- Mufrcd nepoznatog autora.
L. 97b- Gazel-i lfaleli (5 bejtova);
- Ril!Ji(5 bejtova);
- Gazcl-i If ayali (5
- Mes'cle-i pravno pitanje u tri stiha i odgovor u jednom sti -
L. 98a - Gufle-i Ril!JI Bagdadf (8 bcjtova);
- Guftc-i ' A wnf der lezewwug 68 (5 bejtova);
65. Abdulbaki Vedzdi, umro u Istanbulu 1071/1 660. Postoji i jedan mcvlevijski ejh
po imenu Vedzdi iz. Jeniehira, koji je bio pjesnik, umro 1080/1669-70. Vid.
BrusalJ Mehmed Tahir, Osmanb miiclliflcri n. s. 479,480.
66. Iffeli, Mustafa Kebirizadc, iz XVll i vijeka. Vid. H. Knjievnost..., str.
438. .
67. Tri osmanska pjesnika iz XVI vijeka nosila su ovo imc. . Sami, Qamiis al -a' Jam
l V, s. 3050.
68. Postoji pjesnik Avni iz Bruse, umro 1150/1737. . Sami, Qamiis a/-a'llim V, s.
3226.
122
l
l
l
l
- Baqi-efendi 'azl olundugu waqt stihovi pjesnika Bakija po-
vodom sa poloaja (3
-Stihovi nepoznatog autora, pod naslovom Beste (3 bcjta).
L. 98b - Dva stiha pjesnika Vejsija;
- Gufte-i z ade der haqqi afi-zade (2 bcjta);
- Gewab-i wezir-i a'?am A]Jmed-paSa (2 bejta);
- Gufte-i Ebu-s-Su ' iid-efendi (3 bejta);
- Stihovi savjetodavnog karaktera, bez oznake autora, u vie zasebnih
cjelina sa rimom (3+5+5+2+ 1 bcjtova).
L. 99a - stihovi pjesnika MenaU Ra'i i Nabi 69;
- Gufte-i MiS$f tarflJ der ]Jaqqi $Ul/J - kronogram pjesnika Mi srija o
sklapanju mira 1111/ 1699 (5 bejtova);
- Munagat, bez oznake autora (2 bejta);
- Gufte-i Baqf(1 bejt);
- Gufte-i gazel-i emsi(S bcjtova);
- Gazel pjesnika Rahimija (4 bej ta);
- Gazcl pjesnika Kabulija (Qabali) 70- 5 bejtova.
L. 99b - TarflJ-i wefat-i A)Jmed-efcndi- kronogram o
smrti velikog osmanskog i pravnika Kcmal-pac-zadc 940/1533-
34, od nepoznatog autora (2 bejta);
- Tri kronograma o smrti Ishak.-efcndije, ejhul islamja iz doba sultana
Mahmuda I, od nepoznatih autora (po 1 bc j t);
- Tarfh-i weffit-i Munla-Ijusrew- kronogram o smrti Mull a-Husreva,
.
885/1480. (3 bejta), od nepoznatog autora;
-!meja-i Eref-tlh- l bejt;
- Tanh-i 'azl-i Sin/in-paa - kronogram o smjenjivanju Sinan-pae sa
poloaja velikog vezira 921/1515 (l bcjl);
- Tf.fn-1]-i Kemaluddin - kronogram o smrti rumclijskog kaziaskcra Ke-
maluddina(l bejt);
- TarflJ-i $adr-ia '?am- kronogram od jedne o dolasku Ahmed-
pae na poloaj velikog vezira l 052/ 1642;
- Ttirfl]-i wefat-i MunJa Scbzf, bez oznake autora (2 bc j ta);
- Wefattan?J Qan kronogram o smrti mevlcvijskog der-
69. Jedan od najpoznatijih osmanskih pjesnika Jusuf Nabi, umro 11 24/1712. . Sami,
Qiimus al-a 'Jam VI, s. 4534.
70. Dva osmanska pjesnika iz XVI vijeka nosi la su imc Kubu! i, jedan iz Scrcza. a drugi
iz Kutahije. . Sami, QiimDs al-a 'liim V, s. 3599.
123
viSa Ahmed-dede, od pjesnika Dunija 71 (2 bcjta);
- Tari?J-i emsf-paa-ziidc lflimid-efcndi - kronogram o postavljenju
Hamid-efcndijc cmsi-paa-zadea na poloaj muftije, od nepoznatog autora
(2
- Kronograrn o smrti nekog dervia Firlak-dede, od nepoznalOg autora
( l bc j t);
- Tarfl]-i fetlJ-i Bagdad- kronogram o osvojenju Bagdada 1048/1638-39
(2 bcjta);
- Tari!J-i Genge me 'a Hamad an- kronogram od jedne o osvo-
jenju Gende i Ham adana u doba sultana Ahmeda;
- Tan-!J-i 'azl-i Fcrhtid-paa- kronogram o smjenjivanju sa
poloaja velikog vezira, od nepoznatog autora (2 bc j ta);
- Tiin-h-i we/at-i Kaputu- kronogram od jedne o smrti nekog
od vezira
L. lOOa - Gufle-i merl}ilm Derwi-paa - gazel Dervi-pae Bajezida-
gica, ispjevan dan prije njegove pogibije (9 bejLova);
- Gufte-i NcrkesT- gazel saraj evskog pjesnika Nerkesije 72 (5 bejtova);
- Dvije rubaije, bez oznake autora;
-Tri stiha, bez oznake autora.
L. lOOb- Gufle-i Mai)wf - gazel pjesnika Mahvija
73
(5 bcjtova);
- ehri
7
4 (6 bejtova);
'
- Nabf(7 be j tova);
Jedna rubaija i jedan mu f red na margini.
L. lOl a - Lu(.[i- paralela na navedeni gaze] pjesnika Mahvij a
<7 bcj tova), sa oznakom godine 1147/1734-35, to je vj erovatno godina
unoenja u medmuu;
- Na?-ire-i Nal}lf- paralela na isti gaze l (5 bej tova);
- Gazel-i Nedim
7
5 (6 bejtova), sa oznakom godine 1147/1734-35.
71. Postoje dva osmanska pjesnika po imenu Durri: jedan iz Skoplja, a drugi iz Bruse
iz doba sullana Mehmeda Il (vl. 1451 -1480). Pored njih postoji i Mehmed Durri,
CJhulislam iz doba sultana Mahmuda J (vl. 1730-1754), umro 1149/1736. Vid. S. Sami,
Qamiis al-a 'lam Ill, s. 2139.
72. O Nerkesiji vidjeti: H. Knji7.cvnosl ... , str. 226-240.
73. Iako UJ:ta vie sa. ovim imenom, ovdje je najvjerovatnije o Mejlij i-
nom savremeruku MahvtJU tZ Hajfebola, umro 11 50/1737. Vid. . Sami, Qamiis al-a'lilm
Vl. s. 4231.
74. Mehmed Sehri, rodom iz Tckfurdaga, umro 1147/1734-35. S. Sami, Qiimus al-
a'Jam IV, s. 2891.
75. Poznati pjesnik Ahmed Nedim iz Istanbula, umro 1143/1730-31. S. Sami, Qiimus
al-a'lam Vl , s. 4571 .
124

l
l
L. lOlb - Gazcl -i 76 (5 bcjtova);
- Diger gazcl -i Wasll(5 bcjtova);
- Gazel -i 'Ubeyd (5 bejtova);
- Gazel-i Nami 77 (5 bcjtova);
- Tri stiha, bez oznake autora, na margini.
L. 102a- gazela pjesnika Bakija (po 5 bcjtova);
- Dvije zagonetke u stihu (po l bc j t).
L. 102b - Gazel pjesnika Newc ija (5 bcjtova);
- Guflc-i 'Ali(5 bej tova);
- Dva gazela pjesni ka Bakij a (po 5 bcjtova);
- Tri stiha (mu f red), bez oznake autora.
L. 103a- gazela pjesnika Bakija (po 5 bejtova);
- Rubaijanepoznatog autora.
L. 103b - Dva gazela pjesnika Bakij a (po 5 bcj tova);
- Gaze! pjesnika U1vij a (5 bcjtova);
- Gaze l pj esnika Bihitija (Bihili) 78 - s be j tova;
- Gazel pj esni ka Faslij a 5 be j tova;
- Gazel pjesni ka Bakija (6 be j tova).
L. 104a- Gazel pjesnika Bihitija (5 bej tova);
- Gazel pjesni ka Fuzulija (5 bej tova);
- Gazel pj esni ka Tali ' i ja (Tali'i) 79- 5 bc j tova;
- Gazcl pjesnika Medijda (Megdf) 80 - 5 bc j tova;
- Gazel pjesnika Si ri Erkunija (Sin Erkunl?)- 5 bej tova;
- Dva stiha, bez oznake autora.
L. 1 04b - Gazel pjesnika Bakija (5 be j tova);
- Gazel pjesnika Ubejdija (5 bej Lova), sa oznakom godine 1147/1734-
35, vjerovatno godinom unoenja u medmuu;
- Gaze] pjesnika Bakija (5 bejtova);
76. U XVI vijeku su dva osmanska pjesni ka nosila imc Vasfi . S. Sami, Qiimiisal-a'Jiim
YI, s. 4687.
77. Pod pseudonimom Nami stvaralo je pet osmanskih pjesnika u XVI vijeku. Vid. S.
Sami, Qiimiis ul-a 'liim VJ, s. 4553.
78. Pjesnik Bihili, umro 979/1571-72. Brusah Mehmed Tahir, Osm;m/t milclliflcn I,
s. 42.
79. XVI vijeka je ivio pjesnik Tal i'i, savremeni k Ncdatija i Sun'ija. Vid. S.
Sami, Qfimiis tl-a 'liim l V. s. 2989.
80. Dva su pjesniku imala pseudonim Mcddi: Mehmed, umro 999/1591. i Mcnav-
zadc Mustafa iz Bruse, umro 1151/1738. Vid. S. Sami, Qiimiis Vl.!\. 4 l 68.
125

- Gazel pjesnika Muhibbija (Mul)i bbi) - 5 bcj tova, sa oznakom godine
upisivanja I 147/1734-35;
- Gufte-i Fehim (5 bcjtova);
- Gazel pjesnika Karga-zadea ejhija (Qarga eyhf)- 5 bc j tova.
L. 105a- gazela pjesnika Bakija (po 5 bcjtova);
- Na?ire-i Rega'i 81 -paralela pjesni ka Redaija na poslj ednji od pre-
thodna Bakijeva gazela (5 bejtova);
- Rubaija nepoznatog autora.
L. 105b - Gufle-i Wal;ldeli 82 (5 bej tova);
- Gazel pjesnika Ncv'ija (5 bcj tova);
- Gazel pjesnika Jahjaa (5 bejtova);
-Dva bc j ta bez oznake autora;
- Jedan bcyt bez oznake autora;
- Gufle-i Nef'i(5 bejtova);
- New'i guftcsidir(5 bcjtova).
L. 106a- Gazel-i ahi (5 bejtova);
- Gazel-i Qabuli (5bejtova);
-Muf red, bez oznake autora;
-Gaze] pjesnika Em rija (5 bej tova);
-Gaze] pjesnika Nidaija (Nida'f)- 5 bejtova.
L. 106b- Gazel-i DeiWii (5 bejtova);
- Dva gazela istog pjesnika, oba pod naslovom El-mcdkilr DcJWJ (po 5
bcjtova);
- Gufle-i Ral)mJ(5 bejtova);
-Tri stiha (mufrcd), bez oznake autora.
L. 107a- Dva gazela pjesnika Ycjsija (od 5 i 6 bcjtova);
- Gazel-i Diinii 83 (5 bcjtova);
- Gazcl pjesnika Vejsija (5 bejtova).
L. 107b- Gufle-i McsJ)Ji 84 (5 bejtova);
- Gazel pjesnika Bihitija (5 bc j tova);
81. Pod imenom Redai u XVI vijeku pisao je jedan pjesnik iz Istanhula, ali i dva per-
zijska pjesnika. jedan iz Herata, umro 965/1558, a drugi iz Isfahana. umro 962/1555. S.
Sami, QamiJsal- ea/am Ill. s. 2268.
82. O ovom pjesniku vj d jeti: H. Knjiicvnosl.., str. 102-109.
83. Moda bi to mogao biti pjesnik Danii koji je ivio XVIIT vijeka. H.
Knji7.evnosl..., str. 637.
84. Postoji pjesnik Mesihi iz Pritine, umro 918/1512. S. Sami, Qiimiis al-a 'Iii m VJ, s.
4286.
126
l
l

-
- Guftc-i 'Adnf 85 (5 bcjtova);
- Dva stiha nepoznatog autora;
- Muf red, bez oznake autora.
L. 108a - Gazel pjesnika Hajalija (8 bcjtova);
- Guflc-i Qabiili(S bejtova);
- Gazel pjesnika Nedatija 86- S bcjtova;
-Dva stiha (mu fred);
-Savjet u stihu (2 bejta).
L. 108b - Guflc-i scyyid Nesimi 87 (S bcjtova), sa oznakom godine
upi sivanja 1147 /1734-3S;
- Jedan stih pjesnika Nesimija;
- Dva stiha, bez oznake autora;
-Gaze l pjesnika Nesimija (7 bcjtova);
- Qit'a, bez oznake autora;
- Mu fred, bez oznake autora.
L. 109a - Gufle-i Eref-oglu Rumi 88 (8 bcjtova);
- Mu!Jammcs-i Terasi- pete rei pjesnika Tcraija (S strofa);
- Rubaija nepoznatog autora.
L. 109b- Mul]ammes-i Ncw'J(5 strofa), sa oznakom u mcd
muu (La)Jrir) 1147/1734-35.godinc;
- Pravno pitanje i odgovor nepoznatog autora;
- arqi-i Sawli(?)- 8 bc j tova.
L. ll Oa - Tri gazela pjesnika Bakija (po S bc j tova);
-Jedan st ih pjesnika Abdulkerima (' Abd cl-kerim) 89;
- Rubaija pjesnika Rijadi-efendij e (Riyaqi-efendi ) 90.
L. l lOb - Gazcl-i Emri(5 bcjtova);
-Aferi n li qii'ilihi- pod ovim naslovom je gaze l p je nika Zckija (Zeki)-
Sbcjtova;
85. O ovom pjesniku vidjeLi: H. KnjiicvnosL.., str. 39-43.
86. Ncdali, umro 913/1508. Vie u: E.J.W. Gibb, A History ofOttnm;m Poclry, Vol-
ume 11, p. 94-122.
87. Ncsimije ivio krajem XIV i XV vijeka. Vid. E.J.W. Gibb, A H,:,.tnryof
Oltoman Poetry I. p. 343-368.
88. Sulijski pjesnik Ercf-oglu Rumi, umro 874/1469-70. Vid. Fehmi Edhem Kara/ay
Topkapi Sarayi Muzcsi KutiJphancsi TiJrkfc Ya7.mnlar Katalogu. Cilll. Istanbul 1961, s.
48.
89. O pjesniku Abdulkcrimu vidjeti: H. Knjievnost ... , str. 358-360.
90. Tri osmanska pjesnika iz XVI vijeku pisaJa su pod pseudonimom R i<.la'i : jedan iz
Istanbula, jedan iz Skoplja, a jedan iz Plovdiva. S. Sami, :1/-u '/:im 111. s. 2385.
127
- Gaze1 pjesnika Bakija (5 bejtova);
-Dva stiha (mu fred);
-Dvije bez oznake autora.
L. Illa - Gazel pjesnika Hajalija (5 bejtova);
- Dva gazela pjesnika Bakija (po 5 be j tova);
- Rubaija, bez oznake autora;
-Jedan sli h nepoznatog autora.
L. ll lb- 113a - Gazeli pjesnika Bakija (13 po 5 bejtova, jedan od 6
i jedan od 7 bejtova).
L. 113b- Gufle-i (13 be j tova);
-Li mu]Janirihi cl-faqfr- ovako je naslovljen jedan stih a_utora ove med
mue,pjcsnikaMejlije;
- Qit'a-i Wlilihf Usku br 91 (3 bejta).
L. l 14a- Kronogram pjesnika Valihija (4 bej ta) sa oznakom godine
1 009 l 1600-01.
L. 114b - 117b - Dcrgahname - kasida nepoznatog autora (129 bejto-
va) o tekijama Istanbula i okoline, u kojoj je navedeno 96 teki -
ja. Naziv kasi de dat je u posljednjem stihu.
L. 117b - 118a - Kronogram (23 bejta) pjesnika tfasfba o gradnji
d;unije koju je podigao veliki vezi r Ali-paa 1147/1734-35. Tarih j e
dva puta, u pretposljednjem i u poslj ednjem stihu pj esme.
L. 118ab- Bajramska (9 be j tova) vel ikom veziru Ali -
pai od strane pjesnika Hasi ba.
L. 118b- Tri stiha nepoznatih autora;
-Dva be j ta, bez oznake autora;
- Rubaija, bez oznake autora.
L. 119a - Jedan kaligrafski ispisan stih na perzij skom jeziku;
- Gaze l pjesnika Rul)fja (l O bejtova).
L. 119b - 121 a - Ramazanska (68 bejtova) veziru
Muhammed-pai od strane pjesnika Sabita.
L. 12lb - 123a - Baj ramska (64 bejta) istom veziru
od strane pjesnika Sabita.
L. 123a - Kronogram pjesnika Vaslija (WasH) u jednoj
o porazu austrij ske voj ske u klancu Mahadija (?) 1151/1738-39;
- Kronogram istog pjesnika, u jednoj o osvo-
jenju Ada koju je zauzeo Mehmed-paa 1151/1738-39.
91 . Ahmed Val ih i iz Skoplja, XVI vijek. S. Sami, Qamiis al-a '/iim VI. s. 4671.
128

l
l
l
l
l

l
l

L. 123b- 126a- ahnlime-i igrom - ovako je u uvodnom dijelu naz-
vana ova fjesma nepoznatog autora (117 bejtova) o vladavini osmanskih
sultana 9 .
L. 126 b - Oda Bogu (18 bejtova) od pjesnika Ru}J1j a.
L. 127 a - Prazan.
L. 127b - 128a - Fetve - pravna rjeenja muftije Sulejma-
na ekiba, sa pravnog djela na osnovu kojeg je odredena fetva
izdata. Ispod svake fetve je potpis: Katabahu al-faq1r Sul eyman eklo al-
mufti bi Kako je rukopis u ovom dijelu medmue od Mejlij-
inog i kako je ispod svake fetve potpis, moe se pretpostaviti da je ove fet-
ve u rukopis unio sam muftija.
L. 128b - 129a - Prazni.
L. 129b - 130b - Ponovo fetve muftije Sulejmana ekiba iz sa
nj egovim potpisom ispod svake fetve i navodom pravnog djela na osnovu
kojeg je fetva izdata.
L. 131a - Ilahi-i Seza'i- nabona pjesma pjesnika Sezaija (8 bejtova).
L. 131 b - Hvalospjev Vjerovjesniku (8 bejtova) je autor Dervi
Abdullah (Derwi 'Abdullah).
L. 132a- Dva bejta nepoznatog autora u kojima je navedena
teina devet metala.
L. 132b - Rii)J-i 'anber terkibdir- recept za spravljenje mirisa am bre,
od nepoznatog autora;
- Ilahi- nabona pjesma (8 bejtova) Er-oglu Nuri-efendije (Er-oglu
Nurt-efendi) 9
3
;
-llam- nabona pjesma (8 bejtova) Aika Junu?a (' Aiq Yunus)9
4
.
L. 133a - Prepis huddeta iz koga se vidi da je Dervi Mehmed
(Mejlija) primio platu za godjnu 1170/1756-57, po dvije dnevno, iz
sredstava bosanske mukate, poreza na med.
- Tiirfl]-i fei.)J-i Belgrad li seyyid 'Ali-efendi mufti-i Amasiya- kmno-
gram o Beograda 1152/1739. (1 bejt na perzijskom) od Ali-
efendije,muftijeAmasije;
- Diger tiirf!J berayi fetl)-i Belgrad li RaJ:uni-efendi kalib-i tersane-i
'iimire - kronogram o osvojenju Beograda 1152/1739. (1 bejt na perzij-
skom) od Rahmi-efendije, sekretara carskog brodogradilita;
- Kronogram o osvojenju Banjaluke od strane Hckim-oglu Ali-pae
1150/1737. (l be j t), bez oznake autora.
L. 133b - Tri stiha, bez oznake autora;
-Dvije kratke dove, jedna od halife Alije;
- Objanjenje nekih sufi jski h i drugih pojmova.
L. 134a - Jedna izreka vjerovjesnika Muhammeda i komentar tc iz-
reke;
- Kronogram o dolasku na kadijski poloaj izvjesnog kadije Mustafe
92. U pjesmi je, sa po 2-3 bejta, 26 sultana. od dinastije Osma-
na 699/1299. do sultana Mustafe (IIJ) sina Ahmeda (III) 1171/1757, sa podacima o go-
dini dolaska na prijesto, duini vladavine i nekim njihovim osobinama. .
93. Osmanski sufijski pjesnik Er-oglu Nuri-cfcndi. Brusah Mehmed TaJm, Osman/J ..
mae/Jifleri I. s. 26. -
94 . Aik Junus- Junus Emre, veliki sufijski pjesnik iz XIV vijeka, wnro 770/1368-69.
Vid. Brusah Mehmed Tahi r, Qsmanil miJelliflcri I. s. 192-194.
129





1150/1737 (l bejt), bez oznake autora.
L. 134b- Recept za spravljanje lijeka protif sifi lisa.
L. 135a- Uzorci za legende koje se upisuju u

L. 135b - Uzorci zavrnnih na raznim vrstama doku-
menata;
-Recept za s prav ljanje lijeka protiv oteklina;
-Zapis za razvod braka.
L. 136a -Tri stiha (mufred), bez oznake autora.
L. 136b- agaratu Ibrahim ljali/ ar-RaJ:uniin - prikaz poro-
stabla od vjerovjesnika Ibrahima do vjerovjesnika Mohammeda.
L. 137a- Dvije fetve, jedna od Ebu-s-Su'uda, druga od nekog muftije
Hamid a.
L. 137b - Ma 'na-i ebged galil meba$ - pod ovim naslovom je tekst o
tajanstvenom ebged slova.
SUMMARY
THE MEJMUA OF THE SARAJEVO POET MEHMED MEYLI
GURANI

Mejmuas are manuscript codexes of varied content, and authorship- names
known and unknown of various age, and sometimes with several collectors. All
this makes them both difficult and also interesting for research. They offer the
possibility of the discovery of some new, unkown name among the writers in
orientallanguages in these parts, or of new information about certain personali-
ties, the literary, and cultural, and historical conditions in certain areas, etc.
One of these Mejmuas. especially interesting because it is an autograph of the
Sarajevo poet and caligrapher Mehmed Meyli Gurani (1713-1781), is kept in
Ghazi Husref-Bey's Library in Sarajevo (I 2012).
The present paper is an attempt to present in detail the content of the mep-
lioned Mejmua and to give data on those authors who could be identified in lit-
erature. Beside numerous verses of the collector and poet Mehmed Meyli him-
self, this Mejmua, contains his choice of verses or poems of other poets from
Sarajevo, Mostar, Jajce and other parts of Yugoslavia, but al so the works of nu-
merous Ouoman poets, more or less famous writers, with some unknown to us,
among them.
It is believed that such research into the Mejmuas will be useful for the work
of those researchers who are trying to shed more light on and give an objective
presentation of this segment of Bosnian culture to a wider pu blic .


130
l
l
l

Muhamed
MEDMU'A SALIHA EMINA
Ova Medmua nalazi se u fondu Gazi Husrev-begove biblioteke. Prvo-
bitno je bila evidentirana pod privremenim brojem Sl, a sada se vodi pod
brojem: 6825. je u biblioteci
Abdulkadira u Vi sokom, koji je po mukoj lozi potomak pjesnika
v
Abdulvehhaba Fotokopija ove Medmu'e nalazi sc kod
pomenutog Abdulkadira, koja nam je prvobitno posluila za obradu ovog
prikaza. Koristimo ovu priliku, da se najtoplije zahvalimo Abdulkadiru na
njegovoj susretljivosti.
Autor ovog kodeksa je neki Salih Emin, o kome nema nikakvih podata-
ka. Kodeks je napisan 1256/1840 godine. po imenu autora, godini
pisanja, i po tom, to je kod Ilhamijinih potomaka, navodi nas na
pomisao, da bi mogao biti llhamijin sin. Ilhamija na kraju svog djela:
"Tuhfetu-1-musallin ve zubdetu-1-hai'in" navodi imena svojih sinova: Mu-
hamed, Emin i Halil. Kako je tada bio da se uz ime dodaje
jo jedno ime, moglo bi biti da je Emin dobio jo i ime Salih. llhamija je
pogublj en 1821. godine, a kodeks je pisan 1840 god. te ovi podaci aludira-
ju na to, da bi autor kodeksa mogao biti njegov sin.
Kodeks ima 81 list, 29 x 18 cm. Povez koni sa kapkom .
Dosta je na rubovima. Hrbat korica naknadno je po1ijepl-
jen platnom. Pismo je raznovrsno, ima rik'e, sulusa i ta'lika. Pi sano je crnim
i crvenim mastilom. Crveno mastilo upotrebljavana je u nekim naslovima,
pojedinim polustihovima. Nekada je prvi pol ustih, a nekada drugi
pisan crvenim mastilom, cijeli stih. Ponekad je pola polustiha pisano
crvenim, a pola crnim. Na pojedinim mjestima nailazimo na ispisani ruko-
pis, dok na drugim mjestima nailazimo na osrednji, pa i loiji. Iz ovoga mo-
glo bi se da nije jedna ruka pisala. S druge strane, na
popunj enost listova, se da nije bilo naknadnog upisivanja, na
nekoliko mjesta. Svi su listovi popunjeni, samo tri stranice su prazne, i na
nekoliko stranica ostalo je malo prostora prazno, Papir je boje, do
pola kodeksa tanji , a od pola deblji.
131

Kodeks je, koliko se do sada zna, unikat. Osim toga, u njemu je, pored
ostalog upisan primjerak llhamijina divana
1
(ovo je drugi primj erak koji je
do sada pa mu i to vrijednost
U kodeksu se nalaze pjesme i pjesnika i to:
- ejh-Siri (1775-184 7) - 11 pjesama;
- Sururi (um. 1814) - jedna pjesma; - lbrahi Hakki (um. 1772 ili 1781)-

pet pJesama;
1
-Ismail Hakki -osam pjesama, Pod pseudonimom "Hakki" dvadeset i
dvije pjesme. Kojem od navedene trojice Hakkija pripada ovaj pseudonim,
odnosno koja pjesma, nismo mogli odgonemuti;.
- Eref Oglu (um. 1469) - est pjesama;
- Aik Omer (1630 - 1707) - devet pjesama;
- Semai Rami z-paa (XII st ) - pet pjesama:
- Aik Junus (1250- 1320)- 11 pjesama;
- Nesuhi (XVI st.) -jedna pjesma;
- Hudaji (1543- 1628) - jedna pjesma;
- Rudi-paSa (1699 - 1700) - pet pjesama;
- Sinan-efendi (XII st.) -jedna pj esma;
- Sejri - sedam pjesama;
- Jetimi iz Mostara (XVII st.) - dvije pjesme;
- Ni jazi (I 618 - 1694)- pet pjesama;
- ejh Ahmed eri f - jedna pjesma;
- Nabi (1642 - 1712) -jedna pjesma;
- ejh Ekber- Muhjuddin Arebi (um. 1240/41)- dvije pjesme
- Huremi Mustafa iz Mostara (XVIII st.) - jedna pjesma);
- Kai mi (um. 1691) - deset pjesama;
- Izzet Skender - pemaest pjesama;
- Sinani -jedna pjesma;
- Demali cxvrn st.) - jedna pjesma;

- Mejli (Um. 1781)- jedna pjesma;
- Lutfi - sest pjesama;
- Haram i -Jedna pjesma;
- NakSi Ak.kennani (um. 1651) - pet pjesama;
- Sezai (um. 1738/39)- tri pjesme;
l)- Jedan primjerak Jlhamijina divana. u zasebnoj knjizi, nalazi se u Gazi Husrev-
begovoJ biblioLeci, evidentiran pod brojem: 3056, u biblioteci
h. Mehmed ef.
132







- ejh Ahmed Vehbi (XVIII- XIX st.)- jedna pjesma;
-Firdevsi- dvije pjesme;
- erif Junus -jedna pjesma;
- Uvejs (1561-1628)- dvije pjesme;
- Muhammed-efendi Hilmi- jedna pjesma;
- Nesimi (um. 1410) - dvije pjesme;
- Ilhamin divan (1773-1821) pjesme na arapskom jezilqJ,
na turskom i trinaest na naem jeziku; .
- Sabit Ui -jedna pjesma;
- Hurid-paa - jedna pjesma;
- Sejz-baba - jedna pjesma;
-G ai bi (XVIII st.)- jedna pjesma;
-Nekoliko stihova od sultana Ahmeda i Mevlanata (um. 1273)
Sada uvrtene tekstove prikazati u vidu regesta:
L- nepaginirano- Biljeka na turskom jeziku;
- Spjev od 5 sti hova na turskom jeziku;
- Dva spjeva po osam stihova na turskom jeziku, sva tri spjeva od ne
poznatih pjesnika;
L - la - Dvije biljeke na turskom jeziku;
-Spjev na turskom jeziku od deset stihova;
- Spjev na turskom jeziku od petnaest stihova, oba od nepoznatih pjes
nika;
L- lb -Biljeka o ejh-Sirrinoj pjesmi "Ah derviu" na turskom;
- ejh-Sirrina pjesma "Ah derviu";
- Biljeka na arapskom jeziku o bacanju fala;
- Ajeti kerima: ,,Ve 'indehu mefatihu-1-gajbi" upisana od nekog drugog;
L - 2a - ejh-Sirrina pjesma: Ako dervi biti;
- Dva tambilja;
- Gazel Sururije;
- Jedan stih na turskom jeziku;
- ejh-Sinina pjesma: U pamet se ti obuj;
- Pjesma na turskom jeziku od Ibrahima Hakije;
- Tri pjesme na turskom jeziku od cjh-Sinije;
- Spjev od nepoznatog pjesnika na arapskom jeziku;
L- 3b- Dva spjeva ejh-Sirrije na turskom jeziku
- Asmeini stihovi o zaljubljenom na arapskom jeziku;

133



L_ 4a - Dvije pjesme ejh-Sirrije na turskom jeziku;
_Izvod iz Futuhati Kebira ejh-Ekbera ibni Arebije na arapskom jeziku;
_Biljeka na arapskom jeziku iz komentara hazreti Aliji nog Divana;
- Kratka bil j eka na arapskom jeziku;
- Spjev ejh-Sirrije na turskom jeziku;
- Spjev ESrefa Og l ua na turskom jeziku;
- Spjev Ibrahima Hakkije na turskom jeziku;
-Jedan stih hazreti Mevlanin;
L - Sa - Dva spjeva Muhibbija na turskom j eziku;
- Dva spjeva od nepoznatih pjesnika;
- Jedan stih na naem jeziku: ta e padiah, ta li vezi r,
Kad koga Allah u i n i rezil;
L - Sb - Spjev Aika Omera na turskom jeziku;
- Spjev lzzeta na turskom jeziku;
-Spjev Semaije na turskom jeziku;
L - 6a - Spjev Semaije na turskOIJ1 jeziku;
- Spjev Aika Omera na turskom jeziku;
- llahija dervia Junusa na turskom jeziku;
L - 6b - Spjev nepomatog pjesnika na turskom jeziku;
-Spjev Nesuhija na turskom jeziku;
-Spjev Hudaija na turskom jeziku;
- Kratka biljeka iz komentara Mesnevije;
L - 7a- Dvije ilahije na turskom jeziku;
- Dva stiha na turskom, i tri na arapskom;
L - 7b- Dva spj eva od Rudije na turskom jeziku;
- Spjev Nijazije na turskom jeziku;
L - Sa- Spjev Jusufa Hakkije na turskom jeziku;
-Spjev Lutfija na turskom jeziku;
- Jedan stih na turskom jeziku;
-Spjev Ibrahima Hakkije na turskom jeziku;
L- Sb- Ahvali dervi an- spjev nepoznatog pjesnika;
-Nekoliko stihova na turskom od nekog Kamila;
- Spjev Sinan-efendije na turskom jeziku;
L - 9a - tri spjeva od nepoznatih pjesnika;
L- 9b - Spjev nepoznatog pjesnika;
- Spjev Aika Omera na turskom jeziku;
134



1,
l
l
-

:: 1 x 4 i 3 x 3 stiha od nepoznatog pjesnika;
-2 stiha od sulan-Ahmeda;
L - lOa - 2 spjeva od Sejrije na turskom jeziku;
- l gazel od Sejrije;
- llahija od Jetimije;
L -lOb - Gazel Sejrije na turskom jeziku;
- 2 spjeva pjesnika Omera na turskom jeziku;
- 2 stiha nepoznatog pjesnika;
- Jedna k r a a biljeka na turskom jeziku,
L- l la - Gazel pjesnika Sejrije;
- Spjev Aika Omera;
- Ilahija Erefa Oglua;
,
L- ll b- Spjev Sejrije na turskom jeziku;
- 2 spjeva Aika Omera na turskom jeziku;

L - 12a -Spjev ejh-Kebira na turskom jeziku;
-Spjev Nijazije na turskom jeziku;
- Spjev kaderi j skog ejha Ahmeda erifa na turskom jeziku;
L - 12b - Jedan arzuhal Fadil-pai;
- Kratka biljeka na turskom jeziku;
- llahija na turskom jeziku od nepoznatog pjesnika;
L - 13a - Spjev Huremi Mustafe (iz Mostara);
L - 13b - Spjev Rudi-pae na turskom jeziku;
L - 14a- Spjev Nabije na turskom jeziku;
- Ilahija Kai mije na turskom jeziku;
- Spjev Ismaila Hakkije na turskom jeziku;
L - 14b- Spjev ejh-Ahmeda Vehbijc;
- Dvije ilahije ejhu Abdullcadiru;
- Kratka biljeka na turskom jeziku;
.
L - ISa - Spjev Izzeta Skendera na turskom jeziku;
- llahija Ni j azije;
- Ilahi ja Firdevsije;
-Dva stiha hazreti Mevlanata;
L- 15 b- Pet stihova Izzeta na turskom jeziku;
- Jedan stih Abdulkadira Gejlanije;
- Tri stiha Abdulmurada;
- Spjev Izzeta;





135

L - 16a - Dva spjeva Izzeta;
- Dva puta po dva stiha od nepoznatog pjesnika;
- e t i r i puta po e t i r i stiha iz govora hazreti Alijina;
- Dva stiha nepoznatog pjesnika;
- Jedan stih na turskom jeziku nepoznatog pjesnika;
L- 16b - Spjev Izzeta;
- Gazel Izzeta;
- Dva puta po dva i jedanput e t i r i stiha Izzeta;
L- 17a - e t i r i spjeva pjesnika lzzeta;
L - 17b - Spjev hazreti Me v lana tu od Izzeta;
L - 18a -Spjev o Jusufu i Zulejni
-Spjev Sinanija;
L - 18b - Saki nama Izzeta na turskom jeziku;
L- 19a - Spjev Dem alije na turskom jeziku;
- Spjev Mej lija na turskom jeziku;
- ASik-Junusova ilahija;
L- 19b - Spjev Lutfij a na turskom jeziku;
- Muhammedije kuddise sinuhu;
L - 20a - Dva spjeva Lutfija na turskom jeziku;
L - 20b - Spjev Sem ai Ramiz-paSe na turskom jezi ku;
- Ilahi nakSi;
- llahija Lutfije;
- llahija ASika Junusa;
L - 21a - dvije ilahije ASi ka Junusa;
-Il ahija nepoznatog pjesni ka;
- Spjev Haramije na turskom jeziku;
L - 21b - Tri spjeva NakSije na turskom jezi ku;
L - 22a - Dva spj eva NakSije;
L- 22b- llahija erifa Junusa;
L - 23a - llahija Junusova;
- llahija mckami sabah;
L - 23b - llahija Sezaje;
- Ilahija ESrefa Oglua;
- Dva stiha nepoznatog pjesnika;
L- 24a - U ahija nepoznatog pjesnika;
-Il ahija pjesnika N urije;
136



- Spjev Hakkije;
L- 24b- Spjev Sezaije na turskom jeziku;
- Spjev Nijazije na turskom jeziku;
- llahija Erefa Oglua;
- Spjev Sezai je;
L- 25a- Spjev Nijazije;
- llahija nepoznatog pjesnika;
L - 25b - Spjev Ibrahima Hakkije;
- Dva stiha na arapskom jeziku i dva puta po dva na turskom jeziku od
nepoznatih pjesnika;
-Spjev od Ismaila Hakldje na turskom jeziku;
L- 26a- Dva spjeva od Ismaila Hakkije na turskom jeziku;
L- 26b- Tri spjeva Hakije na turskom jeziku;
L- 27a- Tri spjeva Hakkije na turskom jeziku;
L - 27b - Dva spjeva Hakkije na turskom jeziku;
L- 28a- Spjev Ismaila Hakkije na turskom jeziku;
- Spjev Hakkije na turskom jeziku;
L - 28b - Spjev Hakki je
-Dvije ilahije Hakkije;
- Jedan stih na turskom jeziku od nepoznatog pjesnika;
- Jedan stih Hazreti Mevlanata;
L- 29a - Ilahija Hakkije;
- llahija;
-dva spjeva Hakkije;
L- 29b- Dva spjeva Hakkije;
- Jedan stih nepoznatog pjesnika;
L - 30a - Dva stiha nepoznatog pjesnika;
- Dva spjeva Hakkije;
-Spjev Ismaila Hakkije;
L- 30b - Spjev Semaije na turskom jeziku;
-Spjev Ibrahima Hakk.ije;
L- 3la -.32a - Spjev Uvcsa na Lurskomjcziku; .
- Spjev Nijazije na turskom jeziku;
L- 32b- Spjev Hakkije (Bosnevi);
- Kasidei -Ahmcdijje;
L- 33a - 36b - Vie Kaimijinih kasi da na turskom jeziku;
137


L - nepagi niran - Dvije ilahijc Aika Jaunusa;
L - nepaginiran - Prozni tekst na turskom jeziku;
L - 37a - Kasi da Abdullah-ef. komentatora Mesncvijc na turskom jezi
k. "U;
L - 37b- 38a - Prozni tekst o ljubavi na arapskom jeziku;
L - 38b - Prozni tekst;
L - 39a - Spjev Sejzi-babe na turskom jeziku;
- Prozni tekst od Gciibije;
L - 39b - Hutba na arapskom jeziku:
- Jedan had is;
- Ebded hesab;
- pet stihova na arapskom jeziku;
L - 40a - hutba na arapskom jeziku;
L - 40b - sti ha na arapskom jeziku o Jusufu i Zulejhi
- Prozni tekst na naem jeziku;

L - 4la -Prozni tekst o vrlinama imami Azzama na arapskom jeziku
L - -+lb- Prozni tekst na arapskom jezi ku - h. A iSa, r.a. pita Muhame
da, a. s. koje je stanje najtee kod onog koji umi re;
L- stiha na turskom jeziku od nepoznatog pjesnika;
L - 42a - Prazno
L - 42b - Munadat na arapskom jeziku;
-Jedan hadisi-kudsi od Ebu Hurejrc, r.a.;
Kratka bi ljeSka na arap kom jeziku: am Tevrat,
-Zebur, Indil, i Kur'an i odabrao iz svakog po neSto. Tako iz Tevrata:
Tko IX>Sti, spasen je. Iz Zebura: Tko napusti strasti, je. Iz Indil a:
Tko je zadovoljan s malim sit je. Iz Kur'ana: Tko sc oslanja na Allaha,
d . S. On mu je dosta.
stihova na arapskom jeziku od nekog Kamil a
-Jedan bcjt na turskom jeziku i jedan na arapskom;
-Nekoliko stihova od ejh-Sirrijc na turskom jeziku;
L- 43a - 47a- Izvod iz Tabcrina Tclamiza o kaderi jskom tari katu;
lA7a - 60a -Prozni tekstovi iz tesavvufa;
L- 60b - Dva stiha na turskom jeziku:
L- 61a - Spjev neiX>z.natog pjesnika na turskom jeziku;
-Spjev !v1uhameda Hilmi-ef.;
L- 61b - Spjev Nesimija;
138

l
l


L61 -79b -llhamijin divan koji sadri: 4 pjesme na arapskom, 49 na
turskom, i 13 na naem jeziku;
L -79b - Dvije pjesme od Hakkije na turskom jeziku;
L - 80a - Spjev Rudi-pae na turskom jeziku;
- Spjev Ismaila Hakkije na turskom jeziku;
L - SOb - Gazel na turskom jeziku;
- Spjev Nesimije;
- Spjev Rudi-paa;
L - Nepaginirani - Spjev Ismaila Hakkijc.
SUMMARY
SALIH AMIN'S MEJMUA
Salih Amin's Mejmua, from the Ghazi Husref-Bey Library in Sarajevo,
v
Lakes its origin from Lhe family of who are descen-
dants of the poet and muderis Abdul Wahab Ilhamiya. The Mej mua was
written in 1840. llhamiya had sons Muhamed, Emin and Halil. It is sup-
posed that Salih Am in was llhami ya's son.
The Mejmua (Codex) has 81 page and contains poems or parts of
poems by forty-four poets. Among these eleven arc by Abdurahman Sirri,
while those of llhamiya number four in Arabic, fony-nine in Turkish, and
Lhirteen in Seroo-Croatian .




139
\
l
l
t
l

i
t
l
t
l


Salih H.
JEDNO MEDICINSKO DJELO, PISANO V JER OV A TNO U
BOSNI.
-
NIDA'I, MENAF1 EN-NAS (/LJEKARSKE/ KORISTI SVIJETU)
Djelo Menafi en-nas (dalje u tekstu MN), o kojem je ovdje jo
uvijek je samo u rukopisu, ali to djelo nije nikakva rijetkost niti u Bosni , a
ni u svijetu. Samo u Sarajevu ima oko dvadeset primjeraka prije svega u
ustanovama, kao to su Higijenski Zavod, Orijentalni Institut i Gazi Hu-
srev-begova biblioteka. Pored toga pokojni Stanko Sielski sam je, navod-
no, posjedovao osam primjeraka tog djela, takoder porijeklom iz Bosne.
Prema privatnom saoptenju, u neobjavljenom katalogu djela medicinskih
i srodnih nauka na orijentalnim jezicima, objavljenih do 1895. god. ili
na tlu Bosne i Hercegovine, koji su pripremili Mr pharm. Sa-
muel Elazar i Dr Ajnija (I tom, vidi bibi.), pod imenom Nidaije
ili Nidai evidenti rano je dvadeset sedam (27) brojeva- jedinica,
ali nij e jasno koliko se od tog broja odnosi na MN, a koliko moda na
neka druga djela.
Prema objavljenim katalozima turskih rukopisa u usta-
novama u svijetu evidentirano je preko pedeset (50) primjeraka istog dje-
la (Sohrweide, Nr. 200-202; M. Getz, Nr .. 399, gdje su navedeni i drugi
rukopisi u svijetu).
da je u Bosni broj rukopisa tog djela, nego u
bilo kojoj drugoj zemlji, Tursku, ima svoj poseban
kao Sto se kasnije vidjeti. je da je to djelo bilo vrJo popularno, pa
je malo Sto ono nije jo nigdje posebno Jedino je u ne-
kim katalozima dat iscrpniji pregled sadrlaja (V. Minorsky, str. 116. i d. ;
Getz, str. 386. i sl.). panja je, bilo u katalozima, bilo po-
sebno, pitanju autorstva ovog djela, jer su se tokom vremena javile razne
teze i pretpostavke, uglavnom pogrene, o autoru, koji je poznat samo po
imenu Nida' i.
Prvi je Hammer-Purgstall (GOR, III, knj. 30, sub anno 1545; knj. 34
bil. 12; IV, knj . 37. sub 6. febr. 1574, napomena cd; GOD II; 541-3) iznio
tezu da je Nidaija ime (mah/as) Bedruddina Mu-

141






hammeda al-Qausunija, koji je bio glavni ljekar sullana Sulejmana H
(vladao 926-974/1520-1566) i koji j e navodno pjevao i turske pjesme.
(Ime Qausiinf /sa Q ili K) javlja se u oblici ma Qausunf, Qusunf, Qaisunf,
Qisiini, a svakom od ovih oblika moe sc u turskom dodati sufi ks -ziide).
Tu rezu usvojio je mnogo kasnije i Brockelmann (GAL
2
II, 447/594/, S II,
666) tako daje ona bila i u irokim krugovima.
Osnova za takvu tezu, pored razloga koje navodi Hammer, j e j edno
medicinsko djelo u stihovima na turskom (At-Tibb a/-manzum, ali i pod
drugi m naslovima), sultanu Selimu II (1566-1 574), koje se
pripisuje Ni daiji , ili pak, u mnogim rukopisi ma, spomenutom Qausuniji
(Sohrweide, br. 203-204; Gotz, br. 400). Medutim vrlo brzo sc poj avi la
sumnja u identificiranj e Nidaije sa Qausunijom, na pr. kod Flugela (br.
1470, 1999/, 776) i Pertsch-a (str. 73, bilj. 2). i to pored ostalog i zato to
hadi -Halifa (sub tit.: Risa/at Qaisuni-zade) navodi da je Nida'i
preveo u stihu na turski Qaisunijev traktat o medicini i tako ga
{X>znatim u Turskoj, SLo svakako da su to dvije
ako u pogledu rog djela i postoji neko opravdanj e da se ono
pripisuje prevodiocu - pjesniku Ni da'f ili izvornom autoru
Qausuniji, mada i o tome postoje razna miljenja, a
mogao bi se donijeti samo nakon turskog "prevoda" sa ori gina-
lom na arapskom, problem postaje mnogo sloeniji kada je u pitanju M e-
nafi(en-nas, jer je ovo djelo potpuno samostalno, uglavnom u prozi, i si-
gurno nije prevod. Brusali Mehmed Tahir (OM III ; 239) ukazao je, na
temelju izvora, na da Qausunija nije dovoljno poznavao turski i
da prema tome uopte nije bio u stanj u pisati turski, a kamoli pisati turske
pjesme, nego da je Ni dai ja dotjerao njegovo djelo ispravnim turskim jezi-
kom. A. Adivar (!lim, str. 94-5) ukazao je takoder na pois-
Nidaija i Qausunija, ali je, s druge strane iznio miljenje, da
Menafi'en-nas ne od Nidaija, nego da je to samo njegova
prerada jednog djela od Qausunija pod istim naslovom, ali
to miljenje, moe se sada potpuno je pogreno.
O ljekarske porodice Qausuni iz Kaira postoje danas vrlo
pouzdane biografije, dok su podaci o Nidaiji jo uvijek vrl o oskudni i pre-
ma tome pitanje njegovog identiteta ostaje i dalje Temelj i-
ta i iscrpna istraivanja u tom pravcu obavio jeR. Sellheim u svome
vanom djelu (str. 203-213, str. 210-211 ) sa vrijednim i upornim
naporom da utvrdi odnos Nidaij inog djela prema Qausunijevom, a poseb-
no da na temelju bogatih izvora utvrdi Nidaijin identitet i nj egc:>vo puno
ime, ali naalost, sa jo mnogo otvorenih pitanja i bez zakl-
'
142
l
\
l

l



Glavni nedostatak njegovih vrijednih i neophodnih istraivanja,
kao i svih drugih, je potpuna ovisnost o samo kratkim i povrnim podaci-
ma u katalozima i drugim studijama, a ne od direktnog i dubljeg uvida u
samo Nidaijino djelo Mena[ten-nas.
U Jugoslaviji je u vie navrata kratko spominjat Nidaija i njegov Me-
nafi.'en-nas, ali povrno i bez uvida u samo djelo. Tako je K. Do-
u svom referatu (str. 322) ukazao posve da Nidaija i Qausuni-
ja nisu ali je olahko prihvatio navode Ataija, koji je,
kao i njegov izvor Aik iz Skoplja ,u pogledu imena Qausunija
to se moe lahko utvrditi kod Sellheima (str. 205), mada je to
sada od manje vanosti ovdje, Do spominje MN od Nidaije i da
u Gazi Husrev-begovoj biblioteci postoje ,jo neki njegovi radovi". S ob-
zirom to on nije dao nikakve biografske podatke o Ni dai ji, za poaliti je
-to nije naveo bar kratke naslove tih njegovih drugih radova, jer bi upravo
naslovi tih drugih radova mogli posluiti kao za daljnja istraivanja

o nJemu.
S. Trako je u svom referatu (str. 326-7) isto tako kratko spomenuo MN,
ali on navodi kao da je ime autora Dervi Ni d iH, to nije jer u dru-
gim rukopisima, kao na pr. u rukopisu u mom posjedu, mjesto der-
vi stoji "fakir", to i jedno i drugo jednostavno "ubogi" ili
"bijedni", jer su na Istoku autori iz skromnosti o sebi tako pisali , na LO
oni, koji su stvarno bili qervii. Kratka biografska biljeka iz jednog od
jedanaest rukopisa tog djela u Orijentalnom institutu, koju Trako takoder
navodi, je vrlo interesantna jer se prvi njen dio, o Nidaijinom susrtu sa
Sahibom Giraj em na Krimu (1532-1551) uglavnom poklapa sa onim Sto
on sam o sebi pie u ezdesetoro, autobiografskom poglav'Iju djela MN,
dok se njen drugi dio mora ili odbaciti ili uzeti sa velikom rezervom. U
tom drugom dijelu te kratke biljeke naime stoj i da je Nidaijaposlije Kri-
ma doao u Konju "gdje je naao Selima II kao princa-nasljednika" i
postao njegov a ,,kada j e postao car, doao je s njim u Is-
tanbul i postao 'hekim bai'- primarijus". Prema onome to Nidaija sam o
sebi, direktno ili indirektno, navodi u MN, on nije ivio u Istanbulu, nego
u provinciji ili "kenar" vilajetu, odnosno na nekoj krajini ili nekom kra-
jitu ("kenar yeri"), najvj erovatnije u Bosni, kao to se vidjeti. Uikoli:
ko j e on i postoa carski ljekar, to je moglo biti samo u njegovoj dubokoj

starosti , nakon to je napisao MN oko 974/1566. godine, o
medutim nema sigurne potvrde, il j se pak radi, ne o jednom, nego o dvoji-
ci Nidaija. Da Nidaija, autor MN, nije bio taj carski ljekar Selima
II, govori i podatak kod Hammera (GOR IY, knj. 37; talijanski prcvod
SlO, L 13, str. 40), daj e dvorski ljekar Selima TI (i kasnije Murata Ill) bio
Gijasuddin Muhammed, koji poloaj je on dobio 976/1568, nakon smrti

143


Qaisunizadea, dvorskog ljekara Sulejmana H, a to je prema Ham meru bio
sam Nidaija (Vidi i Islam Ansiklopedisi 12/I, str. 233 b).
U uvjerenju da Nidaija i Qaisiinija zaista postoji neka veza ili
odnos, kad se uzme u obzi r gore navedeno medicinsko djelo u
stihu, sam poblie pregledati djelo MN. Brzo sam otkrio da se u
samom tek--stu, na vie mjesta, navode bosanski nazivi bilja, kao i drugi
folklorni podaci iz Bosne ili Sarajeva i da se u pojedinim formulama
spominje i "srpsko (sirb sirke), pa sam odmah ozbiljno po-
sumnjao u sve dosadanje pretpostavke o ovom djelu, kao i o njegovom
autoru Nidaiji. Uti sak je bio neizbjean da je djelo MN pisano u Bosni i da
je Nidaija, ako ne porijeklom iz Bosne, morao bar dugo ivjeti u Bosni,
.to je vjerovatnije, i tu napisati svoje djelo, koje nema nikakve veze sa
bilo koji m djelom od Qausunija i da ovaj Nidaija, ne samo to nije iden-
sa Qasiinijem, nego, vrlo vjerovatno, ni sa onim Nidaijem, koji je
poznat kao turski pjesnik.
Kada sam o ovom svom saznanju, odnosno o svojim sumnjama o
idenliteru Nidaije, razgovarao, prvo u aprilu l 979, a onda ponovno u
maju 1981. sa poznatim turkologom H. F. Hofmanom, profesorom uni-
verziteta u Utrehtu (Holandija), koji sistematski obraduje tursku knji
evnost u irokom okviru (vidi bibliografiju) bio sam ugodno
kad sam da Hofman zna za istu problematiku, da on ima
obLmnu o tom problemu i da su postojala dva, a moda i tri Ni-
daija, te da je Nidai, koji je pisao MN, due vrijeme vrio neku funkciju u
Bosru u 16. vijeku i tako tu i pisao svoje djelo.
Vano je primijetiti da je, prema podacima kod Scllheima (str. 203) u
kannelitskom Lug hat al-arab (sv. 8, 1930, str. 67) neki autor,
ime Sellheim ne spominje, vjerovatno zbog bosanskih naziva bilja i
zbog spominjanja "srpskog i uvjeren da je Nidaija sa
Qausunjjem ili Kii suni-jem, pokuao da ime Qausiini dovede u vezu sa
Kosovom u Jugoslaviji ("mit der sudjugoslavischen /sic'!/ Kossovo in
Verbindung zu bringen"), ali da je u istom god itu tog. (str. 450 i
sl.) engleski orijentali sta sa Cambridge-a, F. Krenkow, pisao protiv te
tvrdnje.
U svakom djelo zaista zasluuje da se dobro i upozna,
ali sada ovdje, zbog vremena i drugih posebnih okolnosti, moe
samo da se svrati panja na to djelo, i bar ukratko, ukae na ona najva
nija mjesta, koja opravdavaju gore navedene sumnje o Nidaiji i nj egovom
djelu. Kod objanjenja pojedinih naziva bilja morao sam sc, kao potpuni
laik u medicini i fannakologiji, potpuno osloniti na pouzdanost i
leksikona, koje sam kori stio, mada sam vrio i provjcravanja samih

144
l
'
navoda i prevoda, koliko sam to znao i mogao.
Rukopi s djela na turskom jeziku, kojim se sluim i koji je u mom pos-
jedu, ima 99 listova 216 x 150 mm, tekst 150 x 85 mm, 19 reda-

ka, pismo ubijen sitni nestali k, jasan, ali sa mnogim ortografskim
grekama, to znatno oteava jer nepoznati nije
dovoljno znao turski ni arapski, poglavlja i pisane crveno,
papir sa vodenim igom zapadne proizvodnje, bez kolo fona, nedatiran, ali
rukopis iz 18. vijeka. Drugi rukopis koji mi je znatno olakao
je vlasnitvo dr Muhameda ima 123 1ista,
213 x 160 mm, tekst 165 x 105 mm, dd toga djelo MN na li stovima 1 - 87,
21 redak, pismo krupniji nestalik, jasan, ali
sa ortogragfskim grekama, prepi sao Mustafa b. Muhammed
1167/1753, bez oznake mj esta, zapadni papir sa vodenim igom. Tekst
nije potpuno sa tekstom mog rukopisa, ali neospor-
no ima isti smisao. Mnoga poglavlja su znamo u odnosu na moj ru-
kopis. Ovaj rukopis, koji ovdje radi jednostavnosti kao kodeks
2, ima ipak prednosti nad mojim rukopi som, jer je mnogo jas-
nije i pisan, a posebno zbog drugih fragmenata iz medi cine, u koji-
ma se spominje "srpsko i "vlaka so" (vlah tuzu).
U proznom uvodu svoga djela MN Nidaija da u svakoj provinciji
(vilajetu) Turskog Carstva treba da ima sposoban i iskusan ljekar i navodi
"
ci tat iz djela S irat al-islam (iz 12. vijeka n.e., vidi Hadi-HaH fa, sub tit.)
"da se ne ide u kraj gdje nema redovnog vladara i organizovanc vlasti, a
po jednom miljenj u i gdje nema iskusnog ljekara". Tim povodom Nidai-
ja doslovno "U nae vrijeme vrlo je malo jo iskusnih ljekara,
a ako ih i ima oni su zaposleni kod cara (padiah) i nijedan sc trenutak ne
udaljavaj u iz Istanbul a, a vrJo je veli k broj onih u krajitima
mj estima, kanti.r yerleri) koj i trebaju lj ekara. U jednoj provinciji (bir
vilayet) ne samo to nema ljekara, nego nema ni kratkog djela (risala)
o medicini ... Ako i ima medicinskih knjiga, one su pisane ili arapski ili
perLi jski, tako da je narod da se njima koristi. Ako na koncu ima
i turski pisanih medicinskih djela (mi sli starijih, S.A.) njih su loi kopisti
ili neznalice (dehele-i kuttab) tako iskrivil i i unakazili da od
njih nema nikakve kori sti. Zato sam sc da napi Sem ovo djelo
i jednostavnim turskim jezikom kako bi bilo od kori sti svijetu i
zato sam ga i nazvao MN", (fol. 4a-b; ovaj odlomak je neto sae tiji i
u kodeksu 2).
Kasnij e, u 31. poglavlju, u kome opisuj e razne vrste vodene bolesti
(is tiska ) kao i lijekove protiv svake od njih, Ni d aija navodi kako je ranijih
godi na u Istanbulu jedan veliki bio tcSko obol io od ove bolesti i
145

imao vrlo napet stomak i zbog toga potpuno oslabio i zapravo postao ne-
pokretan. "U te dane"- pie Nidaija- ,ja sam bio stigao u Istanbul, pa me
je bolesnik pozvao da mu pomognem i ja sam mu pripremio lijek, kako
sam vidio i da to radi moj napravivi jedan madun od trave
koja se zove "d. u J. - j .a." (?) ili .,d. u.l.n. a" (?) (zbog Joeg prepisa na
alost nisam mogao ustanoviti o kojoj se travi radi, a u kodeksu 2 ovaj od-
lomak potpuno nedostaje "i nakon nekoliko daria stomak (trbuh) se otvo-
rio i potpuno je istekla uta i tako je ozdravio" (f 42).
iz ovih podataka vidi se da je Nidaija ivio u provinciji i da je
samo povremeno iao u Istanbul, zapravo on spominje samo jedan takav

Posljednje, ezdeseto, poglavlje u cjelini sadri autobiografske podat-
ke, koji su interesantni, ali nedovoljni da se utvrdi autorov identitet. Tog
poglavlja u neki m rukopisima uopte nema (na pr. Sohrweide, br. 200), a
u drugima podaci o njemu nisu potpuno isti. Uglavnom u tom poglavlju
Nidaija iznosi svoje neprijatne doivljaje na Krimu u doba Sahiba Giraja
(1 532-1551), naime da je zbog kleveta proveo vie od sedam godina u 'za-
lovru i da je tamo napisao oko pedeset manjih rasprava o misticizmu, da
je poslije izlaska iz zatvora, vjerovatno 155 I. godine, medi cinu
kod jednog starca (pir) koji je imao vi e od sto godina i da je od njega do-
bio svjedodbu (idazet) i da i sam ljude i da o tome pie
knjige. U kodeksu 2 on za sebe kae da je iz Ankare, dok tog podatka u
mom rukopisu nema. U oba stoji, da je on od
Drugih podal.ka od vanosti za Ni daij a u tom poglavlju nema.
Samo djelo obraduje, moe se sve vrste oboljenja, teih i manjih,
i detaljno se navode razne vrste lijekova za svaku pojedi nu bolest. Prvih
nekoliko poglavlja obraduje anatomij u (terklb) ljudskog tijela, tipove ljudi
(, Jjudske sokove"), a u kasnijim su interne kao i razne kone
bolesti, glavobolja, oboljenja nosa, uha i grla, zubobolja, bolesti,
guba, svrab i liajevi, sifilis ("frenjak"), i enske bolesti, probava i
organi, razne vrste rana, hemoroidi, vodena bolest, narkomanija
i drugo.
*
* *
A sada da navedem nekoliko primjera iz samog teksta u kojima se
spominju bosanski nazivi bilja kod opisa pojedinih lijekova, sa najnu
nijim objanjenjima:
1. U poglavlju 14, o zubobolji, pored raznih drugih lijek9va, navodi sc
i sjeme od (perL. ) gendena "a to je bosanski prasa" (fol. 19 b).
nije sl avenska, nego je izvorno grCka, p rason, lat. allium porrum, ali je u
Bosni u tom izgovoru u optoj upotrebi, dok se u drugim krajevima govo-

146
l
l

l
ri praziluk ili poriluk Kangrga, s. v.; Vuk, str. 581b, ima
samo pras). Ova ula je u turski jezik ali stariji arapsko-turski
Ah tari i Vankuli, kod objanjenja ar. kurriih, to je isto, navode
samo perz. gendena, dok Asim (Burhan-i qati', 499) i kasnije izdanje
Ahterija od 1310/1892, imaju i p rasa.
2. U poglavlju 23 (fol. 31 b) kod rana na tijelu izazvanih
otrim predmetom, navode se i koristi od (tur.) kizil sogut "a to se bosan-
ski kae joha". To je, izgleda, greka jer ta turska (Redhouse 1094a)
vrba (lat. salix rubra) dok joha turski kizil ag ac (Steuerwald
843). On posebno da kizil so gut raste na obalama rijeka i da su
i plod, koji je prvo zelen, a kasnije ut, vrlo korisni. "To je mnogo puta is-
probano"!

3. U poglavlju 30 (f. 38a), kod u mokrenju, vrlo kori sna je
(tur.) kaz otu "to se bosanski kae troskoku. Ova
1076a) Vogelkrzoterich, lat. polygonum aviculare, dok kaz
otu (Steuerwald 508a, 1030 a) potentilla anserina, njem. Gansefin-
gerkraut, zatim galium aparin.

4. U istom poglavlju (f. 39a) kao lijek protiv bolova u stomaku
(kolika), navodi se "trava na livadama, koju dj eca beru, a na kojoj rastu
oraha (kakula), koj i, kada ih udaraju o pucaju;
bosanski se zove puca vac" ... "U tim mjehurima kada sazriju, ima crno
sjeme, koje je vrlo korisno protiv tih bolova, to je oprobane". (Za
tu travu i danas djeca znaju i isto to rade, kako sam se bar u
Motru kod Visokog). To je lat. Sileno inflata, njem. Leimkraut
Kangrga). Turska za pue avac nije navedena.
5. U pogl. 3 1 (f. 4 I a), u kome se iscrpno govori o raznim vrstama vo-
dene bolesti, protiv jedne od tih bolesti, zvane istiska-i lahmi, lat. anasar-
ca, se pored ostalog, morska mineralna voda, koju treba zag-
rij ati i u njoj sjediti ili se kupati. ,,Na primjer", pie doslovno, "u Sarajevu
(Sarayda) na Medeniku (danas Mjcdenica) je mineralna, kada za-
treba odatle nose vodu, zagrijavaju je i njome se Osim tc u
Saraj evu (Bosna Sarayda) nema druge mineralne vode." - O narodnim
vjerovanj ima o toj vodi u Sarajevu vidi Spomenica 25-godi.fnjice Gajreta
(uredio Hamza Humo, Sarajevo 1928, str. 9
6. U istom poglavlju (f. 42) kod opisa trbune vodene bolesti, ]<oju
nervoza i velike bri ge mogu da opasno pogoraju, i do smrtne opas-
nosti, se uj utro i tablete od posebnog maduna za
sastavni dij elovi se detaljno navode, a to su) horasan
(artemis isa }udaica), sjeme od ni g elia sativa (ar. el-hjabbet es-sevdi), ta-
mian (tur. gun/uk, engl. incense, mzrrh, njem. Weihrauch lat. clibenum),
147
jedna vrsta mastike (gr. masticlze, engle. gum-mastic), zatim (tur.) buryuk.k
otu .,a to se bosanski kae veliko zelje" i na kraju med, sve u
Data su uputstva kako to sve treba izmijeSati i od
toga napraviti madun, od koga onda treba praviti kugli ce
Jjenika.
Odmah iza ove formule, drugi lijek za istu bolest, spominje
gore navedeni kako je, kad je jednom stigao u Istanbul,
nekog velikaa od te teSke bolesti.
7. U 37. poglavlju (f. 49a), u kome se opisuju enske bolesti , a poseb-
no se, pored drugih lijekova, ovaj lijek:
.. ako se i iscijedi list od biljke koja se u jeziku Bosne (Bosna lisa-
ninda) zove i pomijea sa m?) sjemenom od croton tig/i-
um (ar. habb es-selatin) i sjemenom od zanihoxilon badrunga (perz. djeb-
rahang) i ako to ena, koja je pri rano uj utro na prazan stomak
(na popije, dijete ma koli ko bi lo vel iko, odmah ispasti. Neka
se ovo ne zaboravi, jer je isprobano."
(lat. tanscetum) je, prema narodnom vjerovanj u, biljka,
jer se i u pjesmi spominje kako djevojka korijenom od u ivot
povratila ustrijeljena momka (Zbornik za nar. ivot XXI, 156; VL
Prinosi II , 1601 ). Ista biljka zove se i po (tanastuk cris-
pum L.)" - Broz TI . 744 )" Kangraga 670a, njem. Rain-
far n, lat. tanacetum vulgare) Turska u gornjoj formuli uopte sc ne
navodi (tur. egreltiotu? Redhonsc, Stcucrwald 258b).
8. U 50. poglavlju (f. 71 a), u kojem sc opisuju kori sti pojedinog bilja
(nebata) u lijekovima, pie kratko: Sto pelin rr, dok u 54. po-
glavlj u (f. 81 doslovno stoji ovo: "afsintin, koji se u jeziku Bosne zove pc-
lin, raste u na divljem i krevitom zcmlji Stu, kao i na
dubrovitim mjesti ma. Napitak od toga je koristan." (Za af'wtin vidi Rod-
house 157, Ha va 1 0.906). Pelin je jedna od onih slavenski h koje su
kasnije ule u osmansko-turski knji evni jezik 118,5), i
zato A. Tietze nije tu kao i ni z drugih u svom radu
"Slavenske pozajmice u turskom narodnom govoru" (Oriens X/1, 1957, 1-
47).
9. U 12. poglavlju (f. 17b) o bolesti uha, kao i u 13-om o bolesti grl a
(f. 18) spominje se kao sastavni dio u farmulama za tih bolesti
,.srpsko (sirb sirka), a vrl o i u drugim formulama za
nekih drugih bolesti (isto i u kodeksu 2).
Ovdje nisu uzeta u obzir kratka objanjenj a na marginama teksta od
kasnije ruke u kojima su takoder navedena posanska bilja spo-
menutog u turskom tekstu, kao to su graJak kaloper, kopar, Labuda, pap-
148
J
l
-
adija i popadica, upor. Tietze, 170), gavez, divizma, vilina kosa (turski
doslovno mladina kosa, gelin saci), bokovica i druga.
Ni d aija je, izgleda kao sigurno, kod ili negdje u radnji, imao svo-
ju apoteku, jer u 15. poglavlju o bolestima (f. 22a, kodeks 2, f. 20)
on navodi da je, kada se jednom ponovo udaljio od svog mjesta, naiao na
nekoga, koji je punih est mjeseci bio potpuno obnevidio, a on sa sobom
nije imao ni jaga (ulja) od (lat. viola odorata), a ni kundusa
(helleborus niger L?), Iznenada se sjetio da upotrijebi j ag od farfijuna
( euphorbia officinarum), pa je perorezom nastrugao farfijuna i stavio na
oci, i su ponovo zasjale i je progledao.
On se je, kako to sam bavio i kozmetikom i sam pravio mirisnu
vodu za ispiranje usta, kao i parfem za iroku dnevnu upotrebu. On daje
fonnule za prav ljenje tih mirisa (misk) i uvjerava da je taj njegov proizvod
mnogo bolji i ljepi od onog iz Frengistana (Francuske, ili Evrope)
i da se za to moe mnogo (para, novac) zaraditi (37. pogl. fol. 51).
Pored uvodne pjesme, u fonni mesnevije, kojim Nidaija
djelo sultanu Selimu II (1566-1574), on nigdje u tekstu ne spomi.nje nje-
govo ime, a niti spominje, da je on bio glavni ljekar tog osmanskog vlada-
ra. Od turskih sultana on samo jednom prilikom spominje Selima I (1512-
1520). Naime veliku hranljivost i kori st rotkve (lat. raphanus sati-
vus, tur. turp ), on spomi nuje kako je rahmetli sultan Selim sin Bajczida"
jednom prilikom rekao da "kao to (podoficiri), koji u polju vje
baju vejnike, tjeraju ove da a sami stoje na jednom mjestu, isto tako
rotkva nad ostalom hranom i probavlja je" (50. poglavlje, f.
70).
Nidaija, kao i svi ljekari i fannakolozi tradicije, razli-
kuje jednostavne lijekove (gr. hap/a, ar. adviya mufrada) i slo
ene lijekove (ph. sintheta, na sa murskkaba), a prema tome od su

dijeli ih u biljne, ivotinjske i mineralne (B. Lewin, "Adwiya" u El
I, 1960, 212-214, kao i "Akrabadhia" od istog, na istom mjestu,
344-5). Bilje je kao suho, toplo, vlano i hladno, kao i kod sta-
rih Grka, a to se otkrivalo jezikom (Joseph Schumacher 69, 160). Za neke
svoje formule, madune za Nidaija, kae da su
uzeti iz knjiga (56. pogl., f. 85b, kodeks 2, f. 75b), a se spo-
minju Galen, Ptolemej, Platon, kao i jatrofilozofi.
Nidaija se rijetko poziva na ranija djela iz medicine; tako on na jed-
nom mj estu spominje knjigu Mufreda (29. pogl. f. 38bn), a na drugom
djelo Hidayat al-muluk (45. pogl., f. 62b, kodeks 2, f. 53a). se pozi-
va na poznata imena u medicini, kao su Kutbuddrn irazi i Ak
emsuddfn (o prvome vidi E. Wiedcmanna u El, prvo izdanje, ili u
149

JA 6. str. 1049-151. a o drugom H. J. Kisslinga u Byzantinische
Zeitschrift. 1951, 322 i d.). On se poziva na svog (ustad).
tije ime on naalost ne spominje, aJi isto tako on svoje vlasli-
to iskustvo i oprobanu efikasnost pojedinih lijekova, koje je on pro-
naSao. On upozorava na krajnju opreznost kod dijagnoze pojedi-
nih oboljenja i davanja lijekova i u mnogim potrebu nadzora
i komrole od strane iskusnog ljekara, jer bi mogle nastati opasne
komplikacije.
Nidaija nigdje ne spominje Qausiinija ili bilo kojeg drugog savreme-
nog egipatskog ili arapskog ljekara. On samo na jednom mjestu (59. pogl.
. f. 95a, kodeks 2, f. 84b) kod opisa jednog posebnog sirupa, sa<>tav on
detaljno navodi i za koji kae da "razvedrava. olakava probavu i daje
vecu snagu'', da su taj tirjak (theriac) nekada (bir zeman) ljekari
pripremili za mi sirskog sultana, al i ne spominje nikakva imena.
Kod opisa posebnih konih bolesti (liaj, osi p, guba, ekcemi) Nidaija
kae da .,Rum tabileri (/ ili mal oazijski ljekari ) i
.. hukama-i arab u (arapski to smatraju jednom vrstom frenjka

si fili. a) koji moe da udari na usta ili da uni ti zube i grlo, pa se neki
spasi. a neko ne spasi "ali na lijek za ovu bolest je sigurna formul a (nafis-
i kati} i dokazan je mojim vlastitim iskustvom cijelog mog ivota i ko god
JC i kreno meni doao, nije mu bila on zati m detaljno
opisuje tu svoju fonnul u (21. pogl. r. 29b; kodeks 2, f. 26).
U 57-om poglavlju Nidaija detaljno opisuje dug ni z maduna
(aparodisiaca) i njihovu vrijednost, a za jedan od tih maduna,
sastav on navodi , on kae da ga je preuzeo iz rasprave
(risala) hekima J e 'kUba (f. 88 b) ili he kima Ja'kuba Celebije (kodeks 2, f.
78a). Za tog moe se sa sigumoscu da je to ljekar Jakob, Jev-
rej . il1 Iacopo Maestro, kako je bio poznat u Dubrovniku i u Veneciji. Ja-
kob je bio jedan od sedam dvorskih ljekara Mehmeda II ali po
SVOJOj sposobnosti, svom ugledu i poloaju on ih je sve nadmaSavao,
kako to Immer, a i savremeni turski izvori . Od ostalih
su bili Perzijanci , jedan je bio a jedan Arap, ali su
daJ eko manje poznati od Jakoba, jer im se ne znaj u ni puna imena
(Harnmer, COR II; 247 ili talijanski prevod BIO YI, 1929, str. 468).
O S\ om ljekaru Jakobu vrlo opsean napisao je F. B ahi nger
(vidi J sa vrlo bogatom izvornom ali kako su mu neke stvari bile
nepoznate, a o drugima postoji nesporazum ili mi slim da
nece biti bez interesa, ako se o njemu malo vie pozabavimo.
Babi nger kako ni jedan od gore spomenutih sedam Fatihovih lje-
kara nije iza sebe ostavio neku medicinsku raspravu, na temelj u koje bi
150

f
l

mogli utvrditi dubinu njegovog znanja i savremenost njegove ljckarske
metode. Dok se za ostalih est to jo uvijek moe tvrditi, Jakob je ipak,
kako vidimo, ostavio iza sebe pisanu raspravu (risala), vjerovatno na turs-
kom koju je Nidaija mnogo kasnije mogao koristiti i na njega se pozvati
kao na sigurnog autoriteta. U kodeksu 2, odmah iza djela MN slijedi medi-
cinski fragment bez naslova, pismom istog (fol. 87b - 91 b),
koji je od nekog Ahmed-pae, svakako iz vremena prije polovice XVUI
vijeka. U tom fragmentu, na prvom mjestu, nalaze se formule za vie
maduna, a za jednu od tih, dokazanu efikasnost autor
kae da ga je pripremio "hekim Ja'kUb-efendi u za sultana Mehme-
da Il (f. 89b, red 12-21). To opet da se i taj Ahmed-paa sluio
nekim pisanim izvorom, vjerovatno od samog Jakuba, iz koga je mogao
doslovno citirati njegovu formulu za ma'dun-i mukavvi ( aphrodisine).
Ovaj Jakob je vaan u jo jednom vrlo interesantnom pogledu, jer slu
i kao dokaz njegove erudicije, a i za stanje medicinske nauke u tadaSnjoj
Turskoj. Mehmed-paa (vidi o njemu u Encikl. Jugosla-
vije, s.n.), vezir, u jednom pismu od 15. aprila (1467)
Repubolici zahvalj uje se za tri poslale knjige i moli da mu
nabave jo dvije, naslove on kratko spominje. To pismo objavio je
Truhelka u svojim Tursko-slovienskim spomenicima arhive
(br. 25, str. 23-7), a isto tako i J. Karabacak u Denkschriften Carske
Akademije. Nauka u (62. Band, 1. Abhandge lung, str. 17 i d.). U
Dubrovniku je umoljenih (C ommilium Rogatorum) donijelo zakl-
16. maja 1466, koji se odnosi na one tri knj ige i u kome pored
ostalog stoji: ... "prvo illis tribus libria, quos Beasa Romamie petit pro
mag istro Jacobo, medico imperatoris u. (Truhelka, str. 27). Ivan
u svom nastavku Chronica Ragusina (izdao N: Nodilo u
Akademijskoj zbirci Monumenta, 25, serija Scriptorus II (1893), str. 378)
pie da je "Scandro Sclavo" (Skender, carski slubenik), koga je
u Dubrovnik poslao " il Grande Signoro" traio "da parte djuarce (treba
magistra, vjerovatno kao kratica mro krivo i navodi o ko-
jim sc knjigama radi, " ci od Nisolo Fiorentina s opra L' A vicenna, Glosa di
Marsilio sopra l'Avicenna a 4 o(quatro) d'esse Avicenna e l' aspositioni di
Tadeo sopra l'istesso ((. dodaj e da je Republika nabavila
te tri knjige "i poslala ih po Marinu" (e g lie li marulo con Marino), kao to
stoji i u pismu Mahmutu
Babi nger, koji , kako izgleda, nije to pi smo, iako sc poziva na
Truhclku, nego samo komentar negi ra da je Maes-
tro Jacopo ikada dobio traene knji ge, mada i govori o "!tri
medicinske knjige koje su Neizvjesno je da li su
nabavili daljne dvije traene knjige i isto tako Ba-
151

bi nger nagi aSava, da bi vie opravdao svoju sumnju, da je Avisenin U -
ber Canonia tampan prvi put u Milanu 1473, a zatim u Padovi 14 76, to
Je posve (J. Ch. Bre4men, Manuel du Libraire5 i, Paris 1860, col
586 sub "Avicenna"), ali nisu traene tampane knjige nego rukopisi, a
ili djelatnost upravo u Veneciji i Firenci, bila je
vrlo razvijena i brza AVespasiano da Bisticci "Cosimo dc 'Medici (1389-
1464)" u Vite di uomini il/ustri del Secolo XV, engl. prevod, Ncw-Zork-
London 1963, str. 221 i sl. J. Burckhardt, Kultur der Ren. in Ita-
lien 10, I, 1908, str. 209-210 i Geigerovi ekskursi 34-39, str. 354-366, ili
engL prevod, London 1944, I 15-1 17.)
Hekim Ja'kub ili Iacopo Maestro, nasuprot tvrdnjama nekih
turskih (Sadedin) i po njima Hammera, kako je on primio is-
lam, ostao je do kraja svog ivota, vjeran svojoj vjeri , to savre-
meni turski Aik Paa Zade i Anonymus Gicse (ci tati i prevod
kod Babingera). O poloaju Jevreja u Osmanskom Carstvu, i
vane podatke o ljekarima iscrpne podatke prua H. H. Graet u svome
monumentalnom djelu (vol. IV, polg. VIII; str. 268-306, za period 1442-
1474; pogL XIII, str. 409-450, ya period 1496- 1525; i pol g. XVII; str.
631 -670, za period 1500-1600, ali svakako i druga poglavlja u tom sves-
ku).
S obzirom na sve ono to se do sad zna o Jakub najpoznati-
jem ljekaru u toku Mehmeda II Fatiha, nije nikakvo se, ri-
jetkim autoritetima, na koje se Ni daij a poziva, nal azi i lj ekar Jakob. Da li
se negdje njegova Risala o medicini , a moda o mad
unima, se utvrditi tek nakon daljeg i potpunog katalogi ran ja ru-
kopisnih fondova u svijetu. Al i Ridajino djelo i fragmcnat u kodeksu 2
pokazuj u da se i u djelima ove vrste mogu i prikupiti podaci, ne
samo o ljekaru Jakobu, nego i o drugim auLoritetima i izvorima, na temel-
ju kojih se moe donijeli sigurniji i pravilniji o stanju medicine
i farmakologije u prolosti na Osmanskog Carstva, a posebno u
svim orum predjelima na Balkanu koji su bili pod osmanskom
A sada da sum iram moje o djelu MN i njegovom autoru Ni-
daiji.
1) Djelo je pisano na Osmanskog Carstva i Lo u Evropskoj
Turskoj.
2) Djelo nije nikakav prevod, prerada ili adaptacija bilo kojeg araps-
kog djela iz medicine, pa prema tome ni bilo kojeg djela od Qausunij a.
3) S obzirom na bosanske nazive bilja i spominjanje Bosne i Sarajeva
ili .. srpskog djelo je najvjerovatnije pi sano u Bosni ili negdje u
bl izru ni.
152
l
\
l
4. Postoji da je djelo rcccnzirano ili u Bosni od
nekog Slavena iz Bosne, ali kako je to u samom
tekstu ukazuje uvjerljivo da je materia medica bila dobro poznata tom
ili nekom ranijem Ako je to i bilo
tako, djelo ne gubi vrijednost kao proizvod zdravstvene kulture.
5. Prozni uvod u pomanjkanju ljekara i medicinskih knjiga u kra-
jitima ili krajinama Osmanskog Carstva po svom tonu i stilu bitno sc
razlikuje od posljednjeg, autobiografskog poglavlja o ,.uzroku pisanja
knjige". navoda u uvodu i posljednjem poglavlju ne postoji ni-
kakv a veza.
6. Ako sc obuhvate i izdvoje sve pjesme u djelu, a njih ima ukupno
pet, mcsnevije i jedan murebb, a s tim i posljednje poglavlje u kome

je jedna od tih pjesama, kao i ona na Selimu Il, onda
bi to moglo biti odvojeno djelo od turskog pjesnika koji se tako
naziva u tim pjesmama. Sve to skupa je dio djela MN u cjelini.
Ono to ostaje, a to je znatno dio, je djelo u prozi, pisano realno i
trezveno, u kome nema traga ni poezije, a ni mi sticizma. Kako sc i u
ovom proznom dijelu autor sam naziva imenom Nida'i, vrlo je da
su dva potpuno djela od dva autora, zbog
imena, spojena u jedno djelo.
7. o ovim pitanjima se donijeti tek nakon
kolacioniranja vi e ili rukopisa djela poznatog pod imenom MN,
sa ciljem da se utvrdi najstarija ili najpouzdanija verzija, a i iz-
vorna tog djela, o datumu i mjestu prepisa.
Bibli og rafija
Adivar, A.A., Osman/i Turklerinde ilim2, Istanbul 1970. ProSircno iz-
danje djela La science chez les Turcs ottoman, Paris 1939.
Ahteri i Kebir (Arapsko-turski od Mustafa b. cmscddin Kara-
hisari) Istanbul 1267/184 7
Asim (Ahmed)'Tibyan-i nati der Burhan-i Kati (Pcrzijsko-
Lurski Istanbul 1251/1835.
Babinger, F.: "Ja'qub-Pascha, sin Leibarll Mehmeds H, Leben und
Schicksale des Maestro Jacopo aus Gecla", Rivista degli Stu-
di Orientali, XXVI (1951); 87- 11 5. u Aufsatze und
Abhandlunten ... II, Munchen 1966, 240-262.
Brockelman, .C. Geschichte der Arahisen Literatur Leiden, 1945 *
153

1949. Supplementbande I-III; 1937-1942.
Burekhardt, J. Die Kultur der Rennssance la ltalien. 10. Auflage von
Ludwig Gei, ger, I-II. Leipzig 1908. Engleska prevod drugog
izdanja. T/ze Civilization of the Renesance in ltaly3 London
1950.
Bursali Mehmed Tahir, Osman/i muellifleri, 1_111. Istanbul 1333-
42/1914 1923.
K.) "Orijentalni rukopisi s medicine, veterine i far-
macije u Gazi Husrev-Begovoj Biblioteci u Sarajvu" u:
Zbornik radova Prvog kongresa za istoriju zdravstvene kul-
ture Jugoslavije, Sarajevo, 1-3. okotobar 1970, str. 319-323.
ET) Encyclopaedia of Islam. New edition. Leiden 1960.
Elazar, Mr. ph. Samuel - Dr Ajnaij a Katalog-bibliografija
svih starih djela medicinskih i srodnih nauka, objavljenih
do 1895. g., a na tlu Bosne i Hercegovine. Tom I;
Djela na orijental nim jezicima. (Neobjavljeno).
Flugel, G .. Dei arabisclzen, persichen und turkischen Handschriften
der k.k. Hojbibliothek zu Wien, I-III, Wien 1865-1867.
Gotz, M., Turkische Handschriften. Teil 4 "Verzeichni s der Orientali s-
chen Handschriften in Deutschland, XIII/4). Wiesbaden
1979.
"
Graetz, H. H. , History of the Jewa form the oarliest times to the
present day. Specially revised for thi s English Edition by the
Author. Edited .. . by Bell a Loewy. Vol. IV. London 1914.
Hadi-Halifa; Kef n ran esiimll-kutub we l-funun 1-11, Istanbul
1941-1943.
Hammet- Purgstal: COR: Geschichte des Osmanischen Reiches, 1-X.
Talijanski prevod: Storia dell 'Jmpero Osmana (SlO), I-
XXIV (u 12 sv.), Venezia 1829- 1831 (Prevod sv. I-VI njem.
izdanja).

Hammer, J. : GOD: J. von Hammer-Purgstall: Geschichte der osmanis-
chen Diclztkunst. I-IV, Pcslh 1836-38.
Kava, J .G. AL-F Araid, Arabiq-English Distionarz, Beirut 1964.
Hofman, H. F. Turkisch Literature, A Bio-Bihliographical. Survey.
Section III; Part 1, Vol. 1-3 i 4-6. Utrecht 1969.
JA: lsliim Ansiklopedisi. Istanbul 1939.
F. i l van Broz) hrvatskog jezika, sv. I-11, Zagreb
1901.
Vl: Prinosi za hrvatski pravno-prosvjetni Zagreb
154
l
1908-22.
Franz Miklesich: Die slavischen, magyarischen und rumu-
nischen Elemente in tarkischen Sprachschatze. Wien 1889
(Sitzungaberichte der WA W, 118,5)
Minorsky, V. The Chester Bestty Library. A Catalogue of the Turkish
manuscripts and miniatures. Dublin 1958.
Pertsch, W. Verzeichnis der turkischen Handaschriften. Berlin 1889.
Redhouse, Sir J.W.: A Turkisch and English Lexicon. Constantinople
1890 (Revied edition 2, Istanbul 1974). English-Turkish Dic-
tionary, Revised, Istanbul 1950.
Sv. i Jovan Kangraga: srpskohrvatskog i jezi-
ka. Drugi deo. S Bcogrd 1928

Schumacher, Joseph: Antige Medizin. Zweite verbeascrte Auflage. Ber-
lin 1963.
Sellhcim, Rudolf) Arabische Handschriften. Materialen tur arabischen
Literature geschichte. Teil 1. Wiesbaden 1976 (Yerzeichnis
der Orientalischen Handschriften in Deutschland, XVIl; A)
Schrweide, Hanna: Turkische HandscJuften. Teil 3, Wiesbaden 1974
(Verzeichnis der Oriejntalischen Handschri ftcn in Lcutschi -
and, XIII/3). .
Steuerwald, K. Turkisch-Deutsches Worterbuch. Wicsbaden 197.
Tietze, Andreas ,,Slavische Lehnworter in der turki schcn Volksa-
prache", Orions X/1, 1957, 1-47
Trako, S.: "Rukopisna djela iz medicine i farmakologiije u Orijental-
nom institutu u Sarajevu8", u: Zbornik rackJva Prvog kongre-
sa za istoriju zdravstvene kulture Jugoslavije, Sarajevo, 1-3
oktobar 1970, str. 325-330.
Truhclka, Tursko-slovenski spomeni ci arhive. Sara-
jevo 1911. Vankulf: Lugat-i
Vankuli (Arapsko-turski prcvod Devhcring Sihiih, od Meh-
meda bin Mustafe cl-Vanija). Istanbul1141/1728. Prvi tom
Vuk: Vuk Stcf. Srpski i /at-
inskijem dr2avno izdanje. Beograd 1935


155
SUMMARY
NIDA 'I, MENA FI 'EN-NAS (Benefits from medicine)
(A medical work probably weritten in Bosnia)
In this detailed paper, the author S. H a d i a l i trics to establish that Ni-
dai. the author of Mena/i 'en-nas, a popular medi cal work, is not as has
been bclicvcd, the same person as Qawsuni, the chi ef physician of the Ot-
toman sultan Suleiman II (1 520- 1566). Furthermore, the author proves
that Nidai of menafi 'en-nas is not the same person as Ni dai, the poet. In
the present author's opinion, the writer of Menafi 'en-nas is a Bosnian
v. ho held a certain position in the 16th century Bosnia and wrote this
work there. He cites the identi cal opinion of the Dutch oriental scholar
Hofman who did research into thi s problem. The author of thi s paper
pro ves that, on the basis of numerous names of medi cinal herbs described
in "Bosnian" (Bosnaja) language whi ch he found in the manuscript of
Menafi'en - nas hc examined. The author also presents the content of Ni -
dai 's Menafi 'en-nas, frcquentl y used in Bosnia, whi ch is obvious from a
comparatively large number of copics of the book prcscrved in Bosnia; in
the aul.hor's opinion that fact is a proof that the work was written in Bos-
nia and that it was widel v used L.here.
~
156

Salih Trako
JEDAN AUTOGRAF MUHAMMEDA HILMlJE GORE
IZ SARAJEVA
U rukopisnoj zbirci Orijentalnog insti tuta u Sarajevu pronc1Sli smo jo
jedan do sada nepoznati rukopis - auto graf J li lm ije Gore iz
Sarajeva. je o komentaru jedne kasi de o desetom muharremu- danu
pogibije h. Muhammedova, a.s. unuka Husejna, koga svi muslimani izvan-
redno potuju, a i 'itski muslimani smatraju svoj im i mamom.
Osnovno djelo- kasidu o desetom muharremu spjevao je na arapskom
jeziku u 54 bejta ejh Husejn es-Samman, poznat kao Dunejm es-
Samman, voj ni kadija u Hanijji na otoku Kreti, u prvoj polovini 19. stol-
U to vrijeme je tamo boravio kao izgnanik Muhammed Hilmija Goro
sin Ibrahimov iz Sarajeva, koji je kao mostarski kadija pao u nemilost vezi-
ra Ali-pae pa ga je Ali-paa kaznio progonstvom na Kre-
tu. Tamo je dolo do poznanstva i prijateljstva izmedu dva
Dunejma Sam mana i Muhammeda Hi lm ije Gore, paje autor kasidc Sam-
man zamolio Goru da napie komentar na njegovu kasidu. Ovo su neki bi-
ografski fakti koje daje H. kao i ranij i autori i
(Vid.: H. Knjievnost. .. str. 562-3), a kojima nije bilo poznato
gdje sc nalazi rukopis ovog djela. ada smo kroz rad na rukopisima u Ori-
jemal nom institutu u Saraj evu pronali Gorin autoghraf,
1
pa moemo
upotpuniti biografiju Muhammcda Hi lm ije Gore i bolje sagledati
okolnosti nastanka ovog djela. Stoga dajemo integralni tekst uvoda Gori na
auto grafa komentara kasi de sa prevodom in ex tenso, jer tako dobi ti
najvjemije podatke o autoru i djelu:
1. Rukopis - Gorin autograf djela je bez poveza. (zaveden u Orijcnlalnnm institutu
pod br. 647) broj i 32 lista, 22 x 17.5 cm. Na stranici po 23. reda lcksta, rannjc-
m J 0,5 x 17 cm. Papi r bijel, srednjeg kvaliteta. pismo ncsh. korektno. citljivo. pisano
crvenim mac; tilom (osnovni tekst. 10 jest stihovi kas idc) i crnim muslilom (Gorin komen-
tar teksta kaside).
157
-


. '

. ,, ..
. . "' ' . t . , ..
Prevod uvodnog dijela
U ime Allaha, Milostivog, Sami losnog!
,
. \p
J .


. '
.t.
,J

J


"' . ... f .
. . .
. .;
. (...,. ,
"Zahvaljujemo Allahu za Njegove blagodati i sclamc
upucujemo najodabranijcm njegovom poslaniku, naem prvaku Muham-
medu i njegovoj obitelji, sve dok ova vasiona (sudbina) alje svoje nevolje.
A potom, govori grijcni rob koji sc nada oprostu svoga Gospodara Ple-
menitoga - Hilmija Muhammcd sin Ibrahima, Sarajlija, Bosanac: Poto mc
JC sudbina, nakon dugog tamnovanja prouzrokovanog jednim posebnim
do tjerala u grad Hani jj u na otoku Kreti - neka je
Gospodar kao i one koji sc o njoj brinu i njom upravljaju, od svih strahota i
dumanina nepokomoga - sam o sredstvima i za iz-
bavljenje iz provalije tuge u tudi ni pa sam da je najbolje da
knjigu Kitab a-ifa12 te sam je i predavati sluaoci ma- se u
2. Smatramo da je o opirnom djelu je puni naziv A-Sifa' bi la'rifi huquq
al-M ustala od Qadi l yad ibn Musa al-Yahsuhi 476/1083 . umro 544-1149) koje
govori o pravima, vrlinama i poslanika Muhammeda (W. AhlwardLi,
Vcrt.cichniss der arabischen HandschrifLcn, fl. Berlin 1889, S. 602).
158

l
j
l
l
l
'
l
l
l
Allaha uzvienoga. Medutim, nedostajale su mi potrebne, a priz-
nate knjige koje su se mnogo traile. Pomogao mi je u tom, tako to mi je
neke posudio, najdraii prijatelj, najprisniji drug od svih stanovnika i susje-
da, borac na kopnu i moru, vrstan i prozni pisac, i pjesnik, ejh Huscjn,
prijateljima poznat kao Duncjm Samman, vrhovni vojni imam, pris-
ni prijatelj i sabesjednik egipatskih hafiza i karija. Tako se nama za-
mello i sklopilo prijateljstvo i jaka ljubav; pa kada se primakla Nova godina
i kada je on upoznao se sa Fada' il u 'Aura' - (Odlike dana desetog
muharrema) iz knjige ejha El-Udhurije,3 to mu sc dopalo; ali , to bijae
napisano u prozi, u nekoliko opirnih odsjeka i stoga teko za
onome ko eli da to i po tm postupa, pa je poboni to napi sao
u stihovima, ono glavno i osnovno iz tih odsjeka, pa je 54
bcj ta, da bi tako pomogao i olakao onima koji ele da i time se ko-
ri ste, da bi to bilo saeto kazano, da bi i bilo za shva-
tanje. On je zatraio od mene da to komentiram i to svaki bcjt osnovnog
teksta pjesme, pa sam ja na to pristao iako ni sam bio potpuno sposoban za
to; pa kad god sam kazao "tako u originalu", pod tim se misli na tekst auto-
ra Udhurijc. i oslonac je samo u Bojoj dobroti u Njega
sc pouzuavrun , Njemu se i Njega za oprost molim."
Iz ovog uvodnog teksta, dakle, doznajemo vie bi ografskih podataka i o
autoru kaside i o komentatoru te kaside, to sc moe rezimirati ovako: -aut-
or osnovnog teksta - kaside o desetom danu mjeseca muharrcma je
cjh Husejn zv. Duncjm es-Samman, vrhovni vojni imam u
Hani jji na Kreti iz prve polovine 19. On je neko djelo e j ha
Ahdulbcrra el-Udhurije, i to opirne dijelove tog djela koji sc odnose na
pomcnutu temu, nadoao na korisnu misao da to same i u stihove
1 tako olaka temu zai ntercsovanim i
- na Kreti, u gradu Hanijji u to vrijeme (prva polovina 19. SL) sc
kao izgnanik Mu ham med Hil mija Goro iz Sarajeva koji je sluio k no kadija
u Mostaru i koga je tadanji vezi r Ali-paa koga on ovdje
naziva "posebnim e abdun ferid), nakon dugog tamnovanja
(ba' de habsin medfd) prognao u Hanijju na Kretu. Zna se naime da sc Ali-
paa mijeao u presude kadije Gore, pa je on znao, da bi sebe ogradio
na kraju neke presude napisati klauzulu "ba emri Ali-paSa" (po
Ali-pae), i razumljivo je to je moral o do nesporazuma izmedu Ali-
pae i kadije Gore, to je rezultiralo, kako se vidi, i tamni com i progo-
n tvom. - Gori no razmi ljanje o izbavljenj u iz dovelo je do pozna-
3. A-Sayh Abdulbcrr ibn Abdullah ibn Muhammcd al-Ughuri al-Burhuni u5-Safi'i,
umro oko 1 080/1669-60.)
(W. Ahlnwardl, Vcrzcichniss der arabischcn Handschriftcn, ll , Berlin l ( 9., S.
434.)
159
nstva, a zatim i prijateljstva Muhammeda Hilmije Gore i vrhovnog vojnog
imama, kadije Samm ana, koji je Goru zamolio, a on prihvatio, da napiSe
komentar na njegovu kasidu O desetom danu mjeeca muharrcma- yewm-i
asura'. Sto predstavlja priznanje autora kaside Sammana M.H.
Gori. To priznanje Samm an je izrazio i svojom pjesmom u osam stihova
(Wkriz), u kojoj hvali komentarora kaside Goru, a uz to i sebe predstavlja
pravim wnjctnikom u prigodnih pjesama i s obzirom na sadrJ.aj, i
s obzirom na formu.
160
l
l
l
l
l
r
l
l



Ovu Samm anovu pjesmu (fakriz) M. H. Goro je zapisao na prvom lis-
tu ovog svog autografa (kako je to bio vidjeti priloeni snimak).
Ovaj ,.tak.riz" je u stvari akrostih i to u kome i krajnja
slova svih 16 polustihova daju Gorino ime (Muhammed Hilmi, Sto sc
vidi iz priloene fotokopije pjesme). Samm anova pjesma o desetom muhar-
rcmu, zatim ovaj njegov "takriz", kao uostalom i ovaj Gorin komentar, go-
vore o daru i virtuoznosti, kadije kao i
Sarajlije Muhammeda Hilmije Gore. Ovaj njegov autografkomen-
tara na Samm anovu kasidu O desetom rnuharremu" upotpunjava njegovu
biografiju i baca vie svjetla na i ovog naeg iz prve
polovine 19.
SUMMARY
AN AUTOGRAPH OF MUHAMED HILMI GORO
The autograph of a work by Muhamed Hilmi Goro of Sarajevo which has
been unknown so far, is kept in the manuscript collection of the Institute of
Orient.al Studies in Sarajevo. lt is a commentary on a kassida (eulogy) on .,the
tenth day of Muharram"- the day when Muhamed's grandson Husein was killed,
whom all Muslims respect highly, and whom the shia consider their Third
lmaam.
The basic work - the kassida - was composed in Arabic by an Egyptian,
Shaikh Husein Samman called Gunayim, the Supreme Military lmaam in Cha-
nia on the i sland of Crete in the fi rst half of the 19. century. Muhamed Hilmi
(son of Ibrahim) Goro, who as Kadi of Mostar had fallen into disfavour wi th
HerL:egovinian Vizier Ali-Pasha had been exi lcd to Chania and
was li vi ng there at that time. It was only by coincidence that those two !earned
men, Samman and Goro, met and became fri ends. The resul t of that friendship
is the present commentary (Samman's kassida on the " tenth day of Muharram"),
which was wri tten by the !earned Muhamed Hilmi Goro of Sarajevo, whose au-
tograph is presented in the present paper .
The paper contains the facsimile of the origi nal text of the introduction to
Goro's commentary on the kassida, with an in extenso translalion into Serbo-
croatian, which offers the most accurate data on the author of the commentary
Muhamed Hilmi Goro and on the circumstances in which this work was wriucn.
ln this autograph of his, Goro the comment.ator (at the very beginning) also
wrotc down Scmman's takriz (a kind of review) on the comment.ary in versc in
eight beyts which in their form quadruple acrostic testify to poetica! virruo.sity of
Sam man, and in content- proof of Muhamed Husein Goro's erudili on.
Thi s autograph - Goro's commentary on Samman's kassida on the ., tenth day
of Muharram"- compl etes Goro's biography, sheds more light on his personality
and erudition, and the above-mentioned Samman's Takriz does the same .

161
l
-=-------

-


l
l
i
!
'
l
l
l
(
l
l
l
l
l
l
l

Muharem Omer d
TRAK T A T O POSTU EST DANA MJESECA EVV ALA
HADI MUSTAFE
S obzirom da smo u prolom broju Anala GRB biblioteke objavili, u
prevodu, Traktat o vrlinama demata od hadi Mustafe 1
smo tada naumili da to isto i sa njegovim kratkim traktatom O
postu est dana evvala koji se nalazi u manuskriptu neposredno iza spo-
menutog traktata. koliko nam je poznato, nita novo nije objavl-
jeno nakon izlaska posljednjih A nala, nae na taj izvor
u kome smo detaljno naveli sve to je kod nas napisano o ovom autoru,
kao i prevod njegovih djela.2 Naravno, sa objavljivanjem prevoda ovog
kratkog traktata o sv jetljavamo jo jedan momenat rada i nje-
gove zaostavtine, sa se, stati. . On je zasluio da se
svestrano i valorizuje njegovo djelo u je do sada, do-
bar korak, svima onima koj i su se bavili ivotom i djelima
ovog naeg
Sama tema o postu est dana evvala nije od onih bitnih i temeljnih za
raspravu jednog kakvog je profila bio Vjerovatno, da je
nj emu, kao muftiji i ali m u postavljeno takvo pitanje, pa je on u obliku
rasprave dao svoje o postu est dana evvala je na
dostupnim izvorima i miljenja znamenitih autoriteta. Nije zao-
biSao i stav, Slo je vrlo bitno u sagledavanju njegove preciznosti,
p1incipijelnosti i
Poslanik, a.s. je post neki h dana izvan ramazana, medu
kojima je i post est dana evvala, mjeseca koji nastupa odmah iza rama-
zana. Mjesec evval je prvi hadski mjesec. "Hadd je u odredenim mje-
secima." (El-Bekara, 197) Jo su od hadski h mjeseci: zu-1-ka'de i zu-1-
hidde.
Poslanik, a.s. je izrekao vie hadisa o postu u mjesecu evva1u, od ko-
jih neke navodi i u svom traktatu. Shodno izvorima i mi bismo
1) Muharem ,.Trakta o vrlinama demata hadi-Mustafe Anali,
Gazi Husrev-begova biblioteka, Sarajevo, 1987, knj. 13-14, srr. 68-84.
2) Ibid, str. 68-70, posebno uvodni dio teksta sa notama od 1-19.
163


neSto vie htjeli u ovom kratkom uvodu, kako bismo na taj
doprinijeli boljem r<!_Zumijev!mju ovog traktata.
Ebu E jj ub prenosi aa je Poslanik, a. s. rekao: "Ko ispasti m jesec rama-
zan, a potom posti jo est dana cvvala, mu se kao da je postio
cijelu godi nu dana." (Muslim, Tirmizi, Ahmed, Ibn Madde)
Dabir i Sevban prenose da je Vjerovjesnik, a. s. rekao: "Ko posti ram-
azan i est dana nakon bajrama, upotpunjuje godinu. Ko uradi dobro, na-
grada mu je desetoroslruka." (Ahmed i Ibn Maddc)
Prema navedenom hadisu, ramazanski post vrijedi posta deset mjeseci,
a dana evvala dva mjeseca, se upotpunjuje godina dana.
i
,.Post Sest dana Scvvala vrijedi kao post dva mjeseca", veli sc u had isu
koji je zabi ljeio Nesaija.
Hadis zabiljeen u Muslimovoj zbirci daje jo ire .. Ko is-
posti ramazan i jo Sest dana u mjesecu evval u kao da je
postio cijeli ivot."
U navedenim hadisima je dokaz o valj anosti posta est dana mjeseca
cvvala (mustchab), nakon prvog dana bajrama u kome je zabranjen post,
odnosno je nepotenje dunost (vadib). Od drugog Sevvala pa dalje
sc postiti dan iza dana, neprekidno, ili sa prekidima u toku tog
mjeseca. Post od drugog do sedmog cvvala, neprekidno, smatra sc bol-
jim, mada ima i mi ljenja. I jedna i druga vrsta posta, neprekidni
i posrepcni, u skladu je sa Sunnctom i tekstom hadisa. Taj estodnevni
post nije odreden kojim danima, Sto da je dato na volju
kada postiti, a kada prekid praviti.
Ibn Qudama u Al-M ug ni navodi da je post sest dana cvvala mustehab
po stavu sc na hadise koje prenose Ebu Ejjub
i Se' ban. Kod afije i Ahmeda ti had i si su osnovni dokaz. Da je m uste-
hah spomenuti post zastupaj u jo: zahirijc, Muslim, Ebu Davud, An-
1'\awawi i dr.
Dr2i sc odabranim miljenje Abu Hanife, kao Sto stoji u Ad-Durri i
glosama na ovo djelo, da je post ovih est dana kao dodatak ramazanu
mckruh, to bi vodilo ugledanju u koji su obaveznim dunostima
pridodavali i one neobavcznc. Ko ne smatra to pripajanjcm ramazanskom
postu, nema tele da ga posti izuzev ako bi posti o i prvi dan. je za-
branjeno. (Al-Hidaya, An-Nawazil, AL-Waqi'at, Al Muhit, Az-Zehfre i dr.)
ibn Zijad ne smatra pokudeni m post Sest dana mj eseca
evvala i kae: .,Dovoljno je prvi dan baj rama ne postiti i time ovaj post
rastaviti od ramazanskog."
Glavnina kasnijih generacija (halef) ne smatraju tetnim ovaj
164
l
l


post, ali se razilaze oko vrijednosti i prioriteta, odvojenog ili uzastopnog.
(al-Gaya)
Abu Jusuf ovaj post smatra mekruhom, mada se oko njegovog obraz-
loenja daju ocjene. Imami Malik, ovaj post smatra mck-
ruhom i, kako u Muwattau, nije vidio da ovaj post praktikuju naj-
bolji i erijatski pravnici njegovog doba, niti je obavijeten da je
to praktikovao neko od prve generacije muslimana (selel). ovaj
post dre mekruhom zbog toga to su sc bojali novotarija i priljcpaka vje-
ri, poto je postojala bojazan da u kasnijim generacijama ne do pot-
punog spajanja tog posta sa ramazanskim, od strane neznalica,
onih koji ne znaju pravu svrhu ovog posta i popustljivih lpak,
preteno, oni koji poste, za njih nalaze niz olakica. Malik ov.
stav An-Nawawi (Al-Madmu'a), Ibn Qudama (Al-Mugni) i evkant
(Nejlu-l-awtar) dre slabim.3
Risala fi sawm as-sitti min awwal nalazi se u rukopi snom kodeksu od
pet djela koj i se u Gazi Husrev-begovoj biblioteci u Sarajevu pod br.
R-761. Djelo je pisano rukom autora (autograt) krupnijim neshom, papir
je tamniji, povez poluplatneni, solidno Ovaj traktat sc nalazi na
dvije stranice, L. 4-5, fol. Sb - 6a.4
Traktat o postu est dana mjeseca evvala
Foi.Sb
U ime Allaha, Milostivog, Samiolosnog!
Hvala Allahu, uzvienom Vladar, Savrenom, kome niko nije
ni prilika.
Neka je blagoslov i mir na vjerovjesnika Muhammcda, posjednika
plemenitih osobina i ugodna govora, i na sve njegove drugove koji su bili
ustrajni u ibadcLima i postu u raznim situacijama.
Znaj da je autor djela At-Tanwfr5 u poglavlju O postu rekao: "Lijepo je
3) Vidi, Al-Fatfzw{z al-islamiyya min Dari al-iftil al-Misriyya, Kairo, 1980, l, str. 99-
1 OO; HAK . .,Suzdr2avanjc u cvvalu i drugim mjesecima", Preporod, 17/1986, br. ll. str.
3; Jusuf "Vanosl i mjeeca evvala", Preprood, 20/1989, br. 10. str. l.
4) Opis rukopisa vidi, Kasim KaJa/og arapskih, turskih i perzijskih rukopi-
sa, GliB biblioteka, Sarajevo, 1979, n. Slr. 601.
5) Muhammad ibn 'Abdullah ibn Ahmad aL-TimurLlii al-Gazzi ai-Hanafi. um. oko
1007/1598. Puni naslov djela je Kit abu Tamviru al-absiir wa diami'u al-biJzar, iz po-
hanelijskog fikha. saeLo i kratko, ali je pomalo i vrijedno, jer je pisac uspio u nje-
mu obradiLi mnoga v aina pitanja. Sluio je kao podes;m podsjednik i kadijrunn
i mufLijama. (Vidi, K. ibid. str. 548.)
165

..

est dana evvala provesti u postu, ne dan za danom."
6
svoju misao istakao je da nije spomenute dane
postitit i bez prekida o postoje autoritativna miljenja. Navedenom
je stav Abu Jusufa,7 kako se navodi u Al-Havt.B Postiti dan za dan-
om je mekruh ako je time bajram sa pet dana poslije njega, a
ako se ne posti bajram onda taj post nije mekruh, je sunnet i muste-
hab, kako se o tome izjasnio Ibn KamaJ.9
U Al-Fatii:wii az-ZalziriyyalO naveden je stav Abu Hani fell daje nave-
deni posL mekruh (pokuden), spojen sa ramazanom ili rastavljen. Abu
Jusuf je rekao: "Oni (ashabi) su drali pok postiti (neposredno) iza
ramazana, se da ne do spajanja tog posta sa onim postom koji
je sLroga dunost.''
Prenosi sc da je Malik, 12 neka mu sc Allah smiluje, rekao: ,.Nisam vi-
dio ni jednog (eri 'atskog pravnika) da posti ove dane, niti smo
obavijeteni da su takav post (u cvvalu) praktikovali iz generacije sele-
fa: I3
6) U hadiskim zbirkama od Ahmeda i Muslima navodi se hadis od Abu Ayyuba
alOA.nsariya da je Vjerovjesnik kazao: .,Ko posti ramazan i nastavi jo est dana evvala
kao da je poslio cijelu godinu, neprekidno." H adis je u osnovi slab (da if), ne u smislu da
ta njegova slabost iz samog posta, ili primjera postenja. jer se to dvoje ni u
kom ne moi.e (Biljeka na fol. 5b) Darimi biljei hadis od Sawbiina da
je Vjerovjesnik rekao: .. Post desetog mjeseca i est dana od mjeseca iza njega, sc
bo post cijele godine", tj. post ramazana i est dana evvala. (Ed- Darimi, Sunan, Rejrut,
ncdatirano, n, str. 21.) Prednji hadisi su afijskog me7.heba, zatim Ahmeda,
Abu Davuda i dr. dokaz valjanosti posta est dana evvala, suprotno stavu Abu Hanife.
Imam Malik veli u Muwaltau: ,.Nisam vidio ni jednog da posti ove dane."
7) Abu Jusuf Ja'qub ibn Ibrahim ibn Habib ai-Ansari (1 13- 183/731-799), autoritet u
hancfijskoj pravnoj koli. Za vrijeme trojice halifa bio je vrhovni kadija (Qadu al -qudat).
On JC razradio Abu Hanif e. Kapitalno mu je djelo Kitabu al-1/aradi. (AI -Mawsu'a
al -fiqruyya. Kuvajt, 1984, I, str. 339.)
8) Pisac nam ne navodi kompletan naslov djela tako da nam preostaje da na
koje je mislio. Pod navedenim naslovom postoje tri djela: prvo, Al-1/awi as-Sagir od Nad
muddina 'Abdul-gaff ara ibn 'Abdulkerima al -Qazvinija a-Safije, um. 665/1266. (Dob., II,
-BO) drugo, Al-1/awi al-Kabir od Abu al-Hasana 'Alija ibn Muhammada al -Habiba al-
Mawardlja al-Basrlja, um. 450/1058., afijski fakih (Dob., Il 163). Al-1/awi al-
qudsi fi al-furu'i od Al-Qadija Diamaluddina Ahmada ibn Muhammada Sa'ida ibn Nuha
al-Qabisija al-Ga7J1awija ai -Hanaflja, um. 593/1 197. (Dob., II. 894)
9) Ahmad ibn Sulajman Samsuddin ibn Kamiil -pa5a (Kamal -paa zadc), um.
940/1533.
lO) Al-FaJO. wa az-zahiryya, napisao Zahiruddin Abu Bakr Muhammad ibn Ahmad ai -
Qadi al-Buhan al-Hanaii, um. 619/1222. (HH; TI. 1226).
ll) Abu Hanifa Nu'man ibn Sabit, um. 150/767.
12) Malik ibn Anas, um. 179n9s.
13) Prve tri muslimanske generacije: ashabi , tabi'lni i atbau at-tahi'ini.
166
l
l
l
l
l

l
Od Abu Jusufa se prenosi da je kazao: ,.Ne volim da odmah iza rama-
zana nastavim post i da ne napravim pauzu", mada je i jedna i drugi
doputen.
Svi hadisi koji govore o postu est dana evvala nemaju vjerodostojan
put prcnosa, tvrde oni koji ne odobravaju ovaj post. Tako je navedeno u
Komentaru Tuhfe od Al-Ebyarija,1
4
neka mu se Allah smiluje:
U traktatu Al-Mute'alliqa li sawmi as-sittf15 prenosi sc da je Malik
smatrao post est dana evva1a u bilo kom pogledu, tc tvrdio
da su to u praksu uvele neznalice i da je svaki had is koji se prenosi o
tome apokrifan.
U glosi Idahu islah od Ibn Kemala navodi se: Ovo je dokaz da je
spomenuti post poku den za ljude, a ne za jer kasniji nai
to nisu smatrali runim.
Abu Hanifa je drl.ao post neposredno iza ramazana kao i
nakon dnevne pauze. Tako je navedeno u Az-Zahiretu.
16
U Komentaru An-Niqaya od Al-Qarija,17 Allah mu sc smilovao, stoji
da kod nas (hanefija) i kod afije, Allah mu se smilovao, nije
(mckruh) da iza bajrama uslijedi post dana cvvala, dok je to, po sta-
vu Malika, On prenosi miljenje Abu Hanifc i Abu Jusufa da
takav post moe izazvati sumnju u one koji ga posle da sc ugledaju u
sljedbenike Knjige i dodaju neto farza a ugledanje u njih je zabranje-
no. lB
Prema miljenju generacija kasnije ul eme u postu
est dm1a evvala nema ni ta loe, s tim, to su sc razi li u miljenju oko
kontinuiteta posta nakon ramazana. Di o njih smatra da je post u kontinui-
tetu sa ramazanom bolji, sc na Vjcrovjcsnikovc ,. ... a
potom posti jo est dana evvala." Drugi, opet, smatraju da je bolje nap-
raviti prekid ramazanskog i cvvalskog posta.
U komentaru 'Ajnu. al-'ilmal9 od AI-Qarija i u Al-llzya as-sahihu
20
na-
vodi sc da je neprekidni post (sawm ad-dahr) iz dva razlo-
ga: prvo, to mrsiti dva bajrama i ayyam aL-Lariq (11, 12 i 13 zu-l-
14) Fajd ibn Mubarak, um. 1016/1607.
15) Nismo mogli utvrditi djelo pod ovim naslovom. Vjerovatno sc radi o poglavlju iz
nekog djela naslov autor nije spomenuo.
16) Pod ovim nazivom sc spominje vie djela. zbog nismo mogli odrediti
sa kojim sc od njih sluio. (HH. l, 823-824)
17) 'Ali ibn Sultan Muhammad ai -Qan, um. 1014/ 1605. (HH, n: 1972)
18) Zidovi i
19) Kao pod br. 17.
20) Autor v jcrovatno misli nulhyau 'u/um ad-din od Al-Gnzalija. um. 505/1 111 . Pod
navedenim nac; lovom sc ne spominje ni jedno djelo.
167
hiddeta), a to je konl.inujrani godinj i post,
Fol 6a
i drugi, to ne upranjava Vjerovjcsnikov sunnel (praksu) ne i
ne u nekim danima, pa tako post postaje teret za usprkos
Allahovoj volji da Mu je drae da sc koriste olakice koje j e On dao i
da se i kroz to ispunjava Njegova odredba. ZI Ukoliko u tom pos-
tu nisu prisut:fle navedene dvije stvari , a u traj nom postu nalazi zadovo-
ljstvo za svoju duu, neka posti. Taj post su praktikovali (neki ) ashabi i
(neki) u generaciji tabi'ina, u kom smisl u postoji Vjerovj esnikova predaj a
koju prenosi Abu Musa al-A'ari:22 "Ko posti kontinuirani post u toku go-
dine u potpunosti od dehennema", Lj. mu biti mjesta u
dehennemu. Ovaj hadis prenosi Ahmed,23 Nesaija24 u Al-Kubra,25 Ibn
Hibban,26 a Abu 'Ali at-TGsf27 ga ubraja u kategoriju dobrih hadisa.
(Traktat) zavrio siromah ubogi, u ime slavljenog i uzvienog A11aha,
hadi-Mustafa ibn Muhammed ibn Muhammed al-Aqhi sari , AJJ ah im svi-
ma darovao Svoj oprosl. Neka je Allahov blagoslov na naeg Vjerovjesni -
ka Muhammeda i na njegovu dobru i porodicu.
Zavreno!
SUMMARY
TREATISE ON THE SIX-DAY FAST OF THE MONTH OF SHA WWAL
y y
BY HAJJ MUSTAFA PRUSCAK
Hajj Mustafa was a well-known Yugoslav scholar and mufti and an
important representative of the Prusac school. H is theological treatises aroused
great interest and as a result of this considerable attention has recentl y been paid
Lo his legacy.
In this number of the Annal s of the Ghazi Husref-Bey Li brary the author has
Lranslated hi s treatise on Lhe six-day fast of the month of Shawwal , whi ch is a
brief theological treatise on the six-day fast in Lhe fi rst of Lhe three months of the
hajj. In it he showcd all his ingenuity, great knowledge of the probl em and envia-
ble insighl into the l iterature of the time. Although the topic is not of great im-
portance, he nevertheless devoted considerable attention to it, analysing all the
aspects necessary for the understanding of thi s theological problem.
21) Sij am u ad-dahr ili sijamu al-abad, stlano po stenje nije zbog iscrplj i-
vanJa organizma (A l-Buhari, ill: 153). Uz bajram je zabranjeno posti ti l.
22) Abu Musa al-As-' iiri, vcoliki sahabija, Poslanikov izaslanik u Jemenu i Adem1,
namjesnik prve halifa u Basri i Kufi, jedan od arbitra:i.nih sudija u sporu
AJije i Muavije, um. u Kuli 44/664. (1\l-Mawsu'a ... , ibid, str. 338)
23) Ahmad ibn Muhammad ibn Hanbal um. 241/855.
24) Abu 'Abdurrahan Ahmad ibn Su'ayb an-Nasai, um. 303/915.
25) zbirka hadi sa pod naslovom As-Sunan al-KubrO. (Veliki Sunen). (Am, I, 57)
26) Abu Hati m Muhammad ibn Hibban at-Tamiml al-Busu.
27) Nismo mogli utvrditi identitet ove lii.-nosti.
168


l
l
l
l
l
Mustafa
APOZITIVI U ARAPSKOJ
-prema poglavlju "Apozitivi" u djelu Al-Fawa'id al-
1
Abdiyya
ejh .Tuje -
jezika spadaju najkompleksnija is-
traivanja jezi fenomena. Za osnovni objekat svoje analize si ntaksa
ima kao kompleksnu jedinicu i to uglavnom na planu
jezi izraza. S obzirom na sloenost kao jezi znaka, si n-
istraivanja zadiru i u plan sadraja tako da je sintaksa usko
povezana i sa sem antikom. U se mo7.e
sa vie aspekata od kojih su osnovni, tvorba i njena
podjela, i analiza i struktura nj enih dijelova. Arapski
koji su istraivali fenomene arapskog jezika u srednjem vijeku,
u svojim deskripcijama arapskog jezika bavili su sc uglavnom drugim as-
pektom, dok je prvi manje sa ovoga aspekta
bila su uslov ljena i potrebama, prije svega radi boljeg razumije-
vanja i uspjenijeg kur'anskog teksta. Ovakav pristup
doveo je do veoma iroke anal ize i podjele na njene cle-
mente, ponekad i fonnalne.
Osnovna struktura je konstrukcija pred i k acije ( JI .... )' l ) koju
relacija osnovnih dij elova subjekat - predikat, koji tako for-
malno i misaono udrueni ostvaruju komunikativnu funkciju Kao
nezavisni dijelovi oni, osim u nekoliko izuzetaka, i stoje u nom ina-
li vu kao nezavisnom padeu. Drugi dijelovi, osim subjekta i prcdikata, koje
moe imati zovu se sporedni ili zavisni dijelovi i slue kao
dopune subj ektu ili predikatu kao glavnim dijelovima. Zavisno kojemu
glavnom dijelu sc pripisuju, dopune mogu biti subjckatske ili predikatskc.
odnosi izmedu glavnih i sporednih dijelova u su kom-
plementarne prirode. Medusobni odnos dopuna prema glavnim dijelovima
moe biti odnos subordinacije ili odnos koordinacije. U prvom do-
punski elementi su glavnom, zavi sni su u odnosu
prema njemu. U arapskom jeziku to su koje dolaze u akuzativu i geni-
rivu. U koordinacije sporedni elementi su istog
statusa kao i dio kojemu se pripisuju. Njihov me(1usobni odnos je
169


mvnoprav4m, imaju isti pade. Ova vrsta dopuna u arapskom je-
ziku odgovara kategoriji (apozitivi), dok sc kojoj
e pripisuje taj apozitiv zove tJ.' ;.LJ . U ovome odnosu uglavnom stoje im-
ena, a veoma rijetko glagoli. I
Kao osnova ovoga rada uzeto je poglavlje "Apozitivi" ( l ) iz dje-
la A/-Fawii'ill al-'Abdiyya 2 Sto je komentar poznatog dj ela iz sin-
takse arap kog jezi ka Al-'Unmilqag koje je napisao Az-Zama!Jari. Autor
ovoga komentara je Mu$(a/ii Yuyi b. Yiisuf b. Muriid 'Ayyiibi-ziide al-
A/ostari, poznatiji kao ejh Jujo (1061/ 1651- 1119/1707), jedan od poz-
natijih autora medu Muslimanima koji su pisali
nJ orijentalnim jczicima.3.
Apozitivi su, prema ovome djelu, imena u irem smi slu koja slijede
odredenu u funkciji dopune tc i imaj u istu oznaku
tle k. ije kao i koju slijede. Dijele sc na pet vrsta: ' l (koro bo racij a,
imcnzifikacijJ), .-. d J (atribut), (pcrmutativ, supstitut),
w' : .' ll l b e (cksplikativna apozicija) i ( ....J_r:Jl:a . i b .j l ) (vezivanje
iza veznika).
Korobor acija l )

Poto su u osnovnom djel u dati samo pri mjeri ove vrste apoziliva, cjh
J ujo navodi da sc isti dijel i na dvije osnovne vrste: verbalna koroboracija
( vl; at ll ., _.<t:Jt ) i sadrajna koroboracija ( r..>.J 11 )
- -
,
Verbalna koroboracija sc ostvaruje ponavljanjem imenice .. - . .' >.:o
. ,
l .J.:.) Udario sam Ze jda. Ze jda, glagola: .- . .'.>'o .. -.!..>.<> Udario sam,
, " "
udario Zejda, J I b. o u! u! Uistinu, uistinu je Zejd oti.fao.
l. A Grammar of tite Arabic La11guage, Lranslated from the German of Caspari and
cditcd with numerous additions and corrections by W. Wright. Third edition revised by
W. R. Smith and M. J. dc Goejc, Volume ll , srr. 271 i 134, sLT. 272 - 273 i 136.
2. Q, 3J rad JC pripremljen prema autografu rukopisa ovoga djela koji sc nalazi u
G.u.1 Husrcv-begovoj bibhotcci u Sarajevu, R-3883.
3. OpsmiJc o ScJh l UJI su pisali:
- Savfct-beg Bonjaci t 1/ercegovci u islamskoj knjievnosti, Sarajevo 1912,
str. l 18-123
Mehmed K11jievni rad Muslimalla, Sarajevo
1933, str 22-24.
Hai.Un ,,Mustafa b. Yflsuf 'Ayyiibi al-Mostiiri", POF VII/ - IX, Sarajevo
str. i Knjievnost Muslimana Bill na orijentalnim jezicima. SaraJevo
W73. str 390-41 O.
170
l
\
l
l
Doao mi je Zejd, mi je Zejd, i
zamjenice: .-..j.-. ii 'J'! l..! fil L. Samo si me ti, ti ugostio.
Na ova ejh J ujina objanjenja, medutim, neophodne su jo neke napo-
mene pa i primjedbe. Verbalna koroboracija se ostvaruje ponavljanjem
ili .; 1.;<-.J l ) istog izraza ili njegovog sinonima.4 Ponavljanjem
izraza sluaocu da potpunije razumije izraz koji
je ili da ga bolje ukoliko ga nije dobro ili nikako Osim
toga, ponavljanjem mogu sc ostvariti i drugi ciljevi kao kada sc
eli izraziti npr. prijetnja:u_,. .. r.; u_,.. l.; 1.-i_,...... Nipo.{to (ne
radite), nipoto (ne radite), ili l JJI L... J
L. JJI L. A zna Li ti .ftaje to Sudnji dan,
zna li ti :Ua je to Sudnji dan! zatim veselje, raspoloenje i ._.,..All
L . . all Zdravlje, zdravlje! 4. ,1"11 4. Dennet, Dennet! iJl "ll t.r'
-
4 j.,.Jil a... ll To je prava, prava
Osnovno pravilo ove vrste koroboracije je da koja sc ponavlja
nema drugu funkciju u tj . ne moe biti subjekat, predikat, objekat i
sl.
Koroboracija imena, kao to je ostvaruje sc prosLim ponavl-
janjem imena, osim u koroboracijc odnosne zamjenice
gdje sc mora ponoviti i ili na koje sc odnosi zamjenica:
F 1 A ., l J .d " ... '->:Ul "La .... JI 1 " ... '->jJ l Koji je uzdigao nebo, koji je uzdi-
- .
gao nebo.
U vezi koroboracije glagola potrebno je napomenuti da sc mo;i.e ponavl-
janjem samo g1agol u perfcktu i impcrfcklu. ali bez subjckla, od-
nosno prilikom korobomcije glagola ne podrazumijeva sc i ponavljanje nje-
gova subjekta jer bi to koroboraciju J." i
2
J.AJ
-
r-J.J , rp . ... u-a L.=aiJ ) A da Li govori, go-
vori neko osim mene istinu? Ja sam od onih sa kojima je istina rOttena,
,
a da se sa njom nisu rastali. U glagolima i
ne podrazumijeva sc posLOjanje subjekta. S obzirom da sc ovo kod impera-
Liva ne moe on sc i ne koroborira.
5
4. UpoLrcba sinonima u funkciji apozi tiva vcrbHinc korohoracijc navodi f:la!'nn
e Abbas u djelu al-wafi m. Kairo. Dar al-uma'arif. 1976. Slr.525-6 i navodi
primjer . u, . i;, ... ":-' :J l Zlali ,zlalo je sbivcno u naim puslinjama
5. H. 'Abbas o. e . str. 53 1
'
171

l
Koroborncija se ostvaruje na zavisno od vrste
koje izraavaju afirmaciju ili negaciju postie se
jcdnosravnim ponavljanjem ,,".._.J.J ..:JLi i ... 'JJ t._.
L_.f., -, .. ,I.J ,.l i UU.l u.>-=Jl J_,Jo Jl;t
v
al za onim to je proJlo kad na Zemlji nita nije Da,

do, u cijeloj tugi je samo protezanje muke i trajanje patnje. lJ i rul
. Da lije ustao Zejd? Da, da, ili "i "i Ne, ne. ili 'i rJ1
Nl}'e li ustao Zejd? Svakako, svakako. itd. Prilikom koroboracije
drugih lica sa njima sc ponavlja i na koj u se odnose. Tako
moe biti spojena sa pronominalnim sufiksom: t.::J.;..>-A Proao sam
, ,
pored tebe, pored tebe, ili eksplicite izraenom imenicom: u! u!
Zejd je uistinu, usrao. Ovdje moramo primijetiti da e j h J ujo, oslanja-
JUci se na Zamahcrijcvo djelo iz si ntakse arapskog jezika Al-Mu/$$lll,
ne pravi raJJiku ovih pa otuda i ovakva koroboracija
u! u njegovom primjeru. Umjesto ponovljene imeni ce, sa sc
moe ponovili spojena zamjenica, je i bolje, tako da
gornji primjer moe glasiti i ovako: j u! sc moe od-
nositi i na gcniti vnu vezu gdje sc umjesto drugog ponovljene veze,
moe upotrijebili
4.; 4.; uuWI J>: ili sa zamjenicom
Plemenit voli plemenitog, a nevaljao voli (sve) Ljude se ko-
nsri, se koristi. I na kraju, u kol iko se odnosi na drugu
ponavljaju SC obje: ' f l .. -.,< ulJ u ' f .t. , -,.J , -,,J L
r Y - _ , Y - -
Kamo kamo da sam prisustvovao mada nisam bio prisutan.6
Koroboracija ostvaruje sc ponavljanjejm iste bez vez-
nika: .; : . e "":-' t. ,. .... 11 .; _., "e "":-' t. .. >ll un je teak, un je teak,
ill sa vczlllkom, sc ne c.>:..JI (">: Lo Lo_,
..>:.J l r Lc l La A zna Li ti je to Sudnji dan, znaJ li ti je to
Sudnji dan!? Funkcija veznika u ovakvim primjerima je fiktivna, fonnal na,
bc; stvarnog

dalje, ejh Jujo za zamjenicu kae da sc koroborira tako
6. 'Abu a1 -Qasim Mal)mGd b. 'Omar az-Zarna!Jari, Egipat, Matba'a at-
1323/1905. sl!. 112.
7. l). ' Abbas o.c., Sl!. 536.
172
\
l
l
l
l
l
l
\
SLo obje zamjenice mogu biti rastavljene: L. On, on me je
samo udario, ili da se spojena, bilo eksplicitna ili implicitna, rac;tavl-
jenom: L* l L:il b .J Ti, ti si otiao, ili Proao sam pored
tebe, tebe. U ovakvim apozitivna zamjeni ca je rastavljena i u
nominativu je: L.:. i tc!, -.
2
i J Vidio si mene, mene, s tim to moe i u
akuzativu ukoliko je spojena zamjenica koja se koroborira po mjestu u
akuzativu: Vidiosimene,mene.8
Na kraju, i u primjeru opteg objekta: .'e ..>+=JI t::J..H-C Preao sam
rijeku, nalazi se vrsta koroboracije jer je infinitiv u ovome
koroborativ svoga regensa. ovdje se eli da sc i ovaj infin-
itiv moe po nav ljan jem koroboriraLi : e e <::J J.' e ili

IS:J lS:J ':ll Nikako (nevalja to)! kada se Zemlja u
zdrobi. Tako je drugi infinitiv u pravom smislu apozitiv verbalne korobora-
cijc prvom infmitivu.9
Sadrajna koroboracija. S obzirom da u Komentaru nij e pomcnuto,
ptvo bi bilo potrebno ukazali na osnovno i funkciju ove kor-
oboracije. SadrL.aj na koroboracija ima za cilj da ukae na pravo, konkretno
koja dobija u apozitivnoj funkciji svoj koroborativ. Time sc
otklanja dobijanja drugog korobori ranog imena. Sadr2
ajna koroboracija u uem smislu ima dva posebna cilja i svaki se ostvaruje
na od drugog, pa sc prema tome i razlikuj u dvije osnovne
vrste ove koro bo racije.
Prvom vrstom se otklanja svaka sumnja ili eventualni smi-
sao poj ma koji dobija ovaj apozitiv. Ovo se postie upotrebom
u i, i sa pronominalnim sufiksom.
Druga vrsta ovoga apozitiva izraava ukupnost, totalitamost Sadri.aja is-
kazanog u pojmu koji dobija ovaj apoziliv, sc olkJanja pri-
pisi vanja drugog ovome pojmu. To sc posti e apozi tivno upotri-
jebljenim 1-.1< t , t! A"?' , dobijaju
pronominalni suftks.
Upotreba koroborativa u apoziLivnoj funkcij i za dvojinu kod glagola
este vrste koji reci procitet nije JX>liCbna, po nekima nije ni
doputena, poto ovi glagoli u svome podrzumijevaj u dvojnost
8. W. Wright o.c .. , str. 283.
v
9. H. ' Abbas o.c., str. 5"36-7; Bahauddin ' Abdullah b. 'Aqil al-Aqili; Sarl.t al-'A/fiyya

v
ibn Malik - Sarl:t Ibn 'Aqil ll, bez i godine izdanja, str. 214.
173
svaku sumnju u sadrano u sebi. lO Se j h J ujo, kada
govori o sadrl ajnoj koroboraciji, ne pravi podjelu iste kako je to naprijed
navedeno, nego ZamahSarijcv Al-Mu/$$01 oba bez
isticanja da e radi o dvije vrste ove koroboracijc. o koroboraciji
u" i. i da sc njima mogu koroborirati spojene
zamjenice, bilo eksplicite ili implicite iskazane. Ukoliko je spojena
zamjenica u nominativu apozitiv se od nje odvaja rastavljenom
zamjenicom koj a se u ovom smatra verbalnom koroboracijom spo-
jene zamjeni ce: ("-e) ..... i y. :j OtiJaojeZejd, on
ili (tf'_. ci) r
4
... i. i r-A l .J.>.;. .... i _,.iJ l Prisustvovao je narod, on U
ovak.-vim umjesto rastavljene zamjenice moe sc upotrije-
..,
biti i neka druga Tako . 1 ... i, ". .; .. " . .';.J Ze lio si ti
(djelo) , moe sc . J." L"'.';.J ili :.'eJ
...
... ; w l .. !. "i , (,. A '?"ll i-'"! Ze lio si ti da u petak putuje. Razdva-
janje zamjenicom je, bolje i ispravnijc.
11
Apozi li vi


(,..)=' j l l 1
sc u gcnitivu i akuzativu, medutim, stavljaju
u direktnu apoziciju pronominalnom sufiksu: .e:" i . .e i .o' i J Vidio sam nje-
ga ili .e w Proao sam pored njega
Ove osim spojenim zamjenicama u apozit ivnoj funkciji,
dolaze i na druga imena u jednini, dvoji ni i mnoini, zatim mukog i
enskog roda u rodu i sa pronominalnim
su fiksom. " ... i ; "'-:j "4- Do.fao je Ze j d 1." i, . :. . .!j 4-
Dola je Ze j neba li{ no. Ukoliko je imeni ca u dvoji ni ili mnoini u .. i. i
stoje u mnoini u " . l i ili l obli k koji upotreblja-
va i ejh Juj o mada prvi oblik ima iru upotrebu.
(44-cl ' l
0
f ' .:'c l)1., .
11
1Do.rla su dva Zejda tJ.JJ.:j 1'4

... . ,,0-!J!4':/I .. : . .!iJ Vi-

dio srna dva Emira lictno. Neki gram ati medutim, upotrebljavaju u" i,
i i u dvojini kojima je i Se j h J ujo kako je to pomcnuto.
i wl.J.:.J 4- Ovi apozitivi mogu dobiti i prijedlog '-:-'(.>_'.':ll
... . .:' . !) ... ... i ... Doao je Emir
10. J:i .. 'Abbas o.c., str. 508-9.
11. H .. Abbas o.c., str. 523.
12. Sarh Ibn 'Aqil o.c. str. 207, W. Writht o.c., str. 281 , H 'Abh- 505
o . .. as o.c., str. .
174

l

l
l



ejh J ujo potom prelazi na druge vrste ove koroboracije. Od
izraza kojima se postie on navodi (ne oblik
enskog roda t.1s: za imena u dvojini, zatim koje u apozitivnoj
funkciji dolazi uz sve imenice, osim u dvojini, sa pronomi-
nalnim sufiksom. e j h J ujo navodi i ostale izraze , t .o :i , , t.
t-. !i koji dolaze osim dvojine na sve oblike imenica, i slau se sa njima u
rodu, broju i padeu s Lim to su poslcdnja tri izraza prvom
t-""1-i i mogu samo u ovakvom redu. tA:i
t -, !i je sva ( cijela) vojska kompletno. Kao to vidimo ovi izrazi se
redaju bez veznika jer sc svi zajedno smatraju jednim apozitivom. Posebno
..
sc da i t .. mogu u apozitivnoj funkciji, osim imeni-
ma u mnoini, i drugima koja izraavaju cjelinu sastavljenu od vie dijelova
koja se moe dijeliti , razdvaj ati. Tako se moe J..s: \_,.lj l
Ugostio sam sav narod, ali ne moe 4.k
-
Osim ovih, koje je e j h J ujo pomenuo, u apozitivnoj funkciji u smislu
sadrajne koroboracije upotrebljavaju se i ( t.! "=t ) mada
sa pronominal nim sufi ksom, takode.13 inten-
zitet koroboracijc zatim dok je najslabijeg intenziteta
..
L Lc koj e mnogi gram ali i ne smatraju koroborativom. '-'"'L:J l
..
W""L..:JI - Sav narod (ljudi), c Prisustvova-
la je sva vojska. Ovi apoziLi vi ne sadre u sebi pojam vremena u smi sl u da
sc radnja istovremeno ili u nekim vremenski m razmacima .
..
Umjesto pronominalnog sufiksa ponekad se poslije moe pono-
viti samo imeni ca kojoj je ovo apozi ti v. '-'"' L.:J l '-'"'LJ J " _. .t,i
..> o i 14 O (Li ) od svih ljudi Mjesecu (po ljepoti), umjesto .
14
Prema nekima autorima u funkcij i apozitiva sadraj ne koroboracijc
mogu se i brojevi sa pronominalnim
,
Proao sam pored trojice i li ;t .. .,..;. p4-
.t. e Dolo j e petnaest ljudi. Iako stoje u akuzativu u ovim primjerima
ovi brojevi se ne smatraju akuzati vom stanja nego sadrl ajnim koroborati-
vom.15
13. Ibn ' Aqil o.c., str. 207-8, W. Wrighr o.c., str. 27a. J:I. 'Abbas o.c., str. 509.
14. W. Wright o. c., str. 279, Rem. a.
i5. H. 'Abbas o.c. str. 511.
o
175

U apozitivnoj funkcij i koroborativa mogu i t.Y-! i'-"' i sa
pronominalnim suliksom, r .,o. ! .. 4-
Doao je dio !Ulroda. 4. LA.
0
t._."!"ll ..>.o" Prisustvovala je polovina vojs-
ke,l6
"
Kao apozitivni koroborativi mogu se upotrijebili i .".......; i t.. J sa
prijedlogom'-:-': i ",_i.JI .. 4- Doao je sav narod. ll e-iJ
<- -, .>7 Dao mu. je cijelu. stvar. I?
Upotreba svih nabrojenih u funkciji koroborati va, kao to sc iz
izloenog vidi, obavezna je sa pronominalnim sufi ksom,

bi sc smatra] e akuzativom stanja. 'i l <.? L. J.Li. Stvo-
rio je za vas sve to je na Zemlji, ili permu tati vom cjeline Svi
smo mi u njoj. Ovi izrazi, dakl e, upotrebom mogu imati i druge
funkcije u 18
Dvije sintagme (ili povezane veznikom regcnsi imaju isto
mogu se korooorirati jednim izrazom 1 <> ll J t b .l .J ..ri l . .. t l . . aJ
1" Otili su. putnik i radnik obojica. U suprotnom medutim,
kadn regensi imaju ne mogu imati jedan koroborativ, tako
da sc ne moe L .w 1 J . .;".J ."..; 1 ... ll '-:-' u.
U koroborativnoj funkciji posl ij e moe se upot rijebiti i t u
obliku, ali bez pronominalnog sufiksa ':-- . ..
0>'-"-:- i I svi su se meleki poklonili . Ponekad kao koroborativ moe
i bez r .J l sve da ih zavedem. sc t " "!' i

upotreblj ava i sa prijedlogom '-:-' IJ"4- Doli su svi.
Koroboracija kod sadr2aj ne vrste koroboracij e, nas-
tavlja ejh lujo, prema basrijskoj koli nije uopte dopuStcna zato po
njima takav nije zabiljeen u knjievnom arapskom jeziku. Prcdstav- .
nici kufljske Skale, doputaju koroboracij u i
ukoliko su same po sebi na izvjestan odnosno sadr2aj im j e
svojim do izvjesne granice detcrmini san. To se prije svega od-
nosi na poj move koj i u sebi sadre vremensko trajanje, odnosno
vremenski period, kao .;f t .J,. ,.,j , J.s: .. - .1 AC' Ra-
16. W. Wright o. e. str. 280.
17. W. Wright o.c . str. 280.
18. H. o.c. Slr. 512 .

176


l
l
l
l
l
l
dio sam cijeli dan, ili . .. -... ". Postio sam cijeli mjesec, ili pojmove
sadrl aj izraava poznatu mjeru, iznos, kao .ili ,- .i i .j
Potroio sam cijeli dinar. Ne moe sc, dakle, u prvom primjeru .-.l -e
Js niti u drugom ..::ii .j .19
Atribut( ,: .JI)
Atri but je prema Scjh J uji, koja, neka svojstva imena na
koje sc odnosi, blie ili odreduje to ime, a kao vrsta mo7..e
biti parti ci p aktivni ( 1 r--1 ), particip pasivni ( Jy. ill r--1 ) i pridjev
( ... . 4.;.". ). U funkciji atributa, nastavlja Scjh Ju jo dalje, mogu biti i
imenica pripadnosti ... lir--I ) i infiniti v ( .JJ o ll )
Upotreba infinitiva u funkciji atributa moe biti u tri u
participa aktivnog, zatim kao nosioca svojstva iskazanog in fini li-
vom i u upotrebe infinitiva kada sc imenica koja dobi-
ja atribut sa samim atri butom. S obzi rom da infitniv kao atri-
but, za razliku od drugi h vrsta na sadrano u
samome sebi, a ne na imenice je aLri but, uvijek dolazi u jednini
mukog roda ne se sa svojom imenicom u rodu i broj u.
t.::J .J..>-- sam pored pravedna
, ,
04.>-:' t.::J.J..>-- Proao sam pored dva pravedna
,
i i ..>--!-:t t.::JJ..>-- Proao sam pored pravedne ene.
,
Atribut u odnosu prema imenici, nastavlja Scjh J ujo, moe biti u funkci-
ji odredivanja svojstva imena, restri kcije pojma u njegovoj ne-
odnosno irini zati m u funkciji de-
tcnnini sanog pojma to sc moe u hvaljenju i ili kudcnju
i prezi ranj u ili intcnzifikaciji pojmova kojemu sc pripisuje.
i -bl i. Iju A kada se jednom u sur (rog) puhne.
Atri butizacija ncdctcnninisanih imeni ca, nastavlja Scjh l ujo, moe se
vriti i iz javnom ( . "'?" ll ) u kojem je obavezna
upotreba pronominalnog sufiksa koj i stoj i na subjektu ove a od-
nosi sc na prije iskazan pojam je atri but ova
L>" ' .. f"'?" .J t.::JJ ..>-- sam pored tovjeka lijepa lica
(..e < , , ..",e i ,- jJ Vidio sma ctovjeka ctlje mi se pm;tenje do-
ll . . . -
-----=
19. Ibn 'Aqil o.c. slr. 21 1, W. Wrighl o.c. sLr. 278. l:f. ' Abbas o.c. slr. 522
177

palo. Detcnninisana imena ne mogu imati kao atribut ovakvu
Tako se ne moe .J-:'i).J-:'i ru .l:!J.7 Sto, neki
kada su u pitanju imenice dctcrminisane
dopuStaju. Potvrdu za ovo nalaze u pri mjeru iz
l t . cl.. , J_.llf l im je dokaz. Mi razdvajamo od nje dan.
0Ydje upotrijebljeno kao atribut imenici 20
Pravi atribut ( i ,;..., fl ) sc, konstatuje ejh J ujo, sa svojom imenicom
1.,! -
slae u rodu, broju, padeu i prema poznatim pravilima sintak-
se arapskog jezika. Ovdje bismo ipak napomenuli neke
primjere Lih slaganja. Imenica u dvoji ni ili mnoini moe imati dva ili vie
alributa i ukoliko sc eli iskazati razlika nj ih dolaze sa veznikom.
J
2
;._. JJ." .:=..JJ-A ProJao sam pored dva Zejda, plemenitog i
krtice. _i Proao sam pored (trojice) lju-
di, pra,nika, pisca i pjesnika. Ukoliko sc, atribut u dvoji ni odno-
si na dvije imenice u jednini rcgcnsi imaju isto i rekciju slae
sesanjimaupadeu. L_,)UWI JY"c Jlb.J." -:j Otilisupametn.i
; ;
Zejd i l 1.>-o e =41<." Govorio sam plemenitim
Zejdu i o il J..>
4
e vic sam pored
dobrih Zejda i Amra.
Ukoliko, medutim, regensi nisu istog ili rekcije, nema slaganja
tako da atribut moe u akuzativu (podrazumijeva sc upotreba glagola
"mi slim") ili u nominativu (kao predikat isputenog subjekta L.-. :
-
0liW l J.>-" e L. l AjJ FL:. je pametni Zejd, a otiao pametni
Amr, kao da je l ili u nominativu :.Aj J .l.:! .J F 4-
)l.JW l JY' e kao da je u)l:iW l w .21 Ukoliko dvije imenice u jed-
nini , bil e subjekat ili objekat obje, imaju samo jedan regens je
ista konstrukcija. J.>-A eJ ru Ustali su pametni
Zejd .-.JJ Vidio sam plemenite Zej-
da i Amra.
U slucaju da je jedna imenica subjekat, a druga objekat, konstrukcija
biva prema rcgensa, tako da je u primjeru e .l.:!
L_,)ljWI Udario je pametni Zejd pametnog Amra, s obzirom na
20. Sarl) Ibn Aqil o.c. str. 195, J:l . Abbas o.c., str. 449.
21. Sari) Ibn ' Aqil o.c .. str. 202-3, W. Wri ght o.c .. str. 275.
178
odnos (Zejdjc t..:-'.JL..o a Amr t..:-'..t.J dok je u primjeru
,
u)Ula.J l 1.> e Prepirali su se Zejd i Amr, odnos isti (i Zcjd i Amr su
istovremeno i F'; i F'; . 22
..
Odnos izmedu imenice i njenog atributa u pogledu slaganja je i
razbiti ukoliko se atribut upotrebljava u cilju hvaljenja, kudcnja ili
saaljenja. U tom atribut moe biti u nominativu kao predikat
zamjenice JA ili u akuzativu kao objekat glagola .
#
Proao sam pored plemenitog Zejda.23
ejh J ujo potom prelazi na druge vrste atributa, kauzalni
('-e:'.'.'". ili atribut koji imenicu na koju se odnosi slijedi indirektno
i sa njom se slae samo u padeu i Atribut ove vrste je u
suti ni glagol i ne pripada imenici na koju sc odnosi. Ovdje sc u stvari radi
o formalnoj pripadnosti dok se atribut zapravo odnosi na imenicu poslije

nJega.
Ova imcnica mora imati pronominalni sufiks koji sc odnosi na imeni cu
kojoj atribut formalno pripada. Ovo sc objanjava time Sto arapski grama-
smatraju da atribut u sebi sadri.i pronominalni agens koji nije izraen,
. , , ,. ..
npr. v'" .... JC JA v'"" = ."... o. ... ." a kOJI kod kauzalnc
vrste atributa biva iskazan. Tako je koja slijedi imenicu na koju sc
odnosi prividno imc nska, dok je u sutini kao atribut imenici koju
'-
slijedi glagolska. 2 '.w ..", Pro.\tao sam pored
,
. , ,
je majka dobra, u sutini kao da glasi
ili ... ;:, ... .....lJ j =.!i.J Vidio sam Zejda lijepoga lica, u sutini kao da
u sl u bi a tri buta ove vrste zove sc .. " 1 J povezan, koji
sc odnosi) i pripada kao dodatni predikat imenici koja sc zove
.. .. "" 1 J (veza, odnos) koja je njegov subjekat. Ova imcnska je atri-
but imenici koju slijedi. ..J-:'; !'-.... .- .!i.J Vidio sam tov jeka je
otac dobar :t .... .re sam pored je majka
,
e/obra.
Ukoliko je imenica u dvoji ni ili mnoi ni atribut ostaje u jednini.
t. U"'.,. sam pored dvije ene su dobri
, .
22. W. Wrighl o.c .. slr. 275.
23 . . art) Ibn Aqfl o.c., str. 204-5, W. Wrighl o.c .. slr. 276.
179

t4-J :.:iJ Vidio sam ljude su plemeniti. Ukoliko je
imenica u nepravilnoj mnoini atribut sc moe slagati sa imenicom ili u
jednini. r',.,S: :)l..j ili :)l..j P 'i :,.A Oni drugovi
su plemeniti. U daje imenica u pravilnoj mnoini ili
enskog roda bolje je da atribut bude u jednini. .U p )l. j "'i j.A
Oni drugovi su plemeniti. ..UlJ j "'iy. One dru-
garice su majke plemenite. Ukoliko je imenica na bilo koji deter-
rninisana i atribut dobija . .ef .... .,." j -=)J Vidio sam
Ze jda je lice lijepo. 24
zamjenica, nastavlja ejh J ujo dalje, ne moe biti niti dobiti atri-
but. dok vlastito ime ne moe biti ali mo7.e dobiti atribut koji opet mo7.c biti
dcteiminisan ( l .J-A ). Pro.fao sam pored
plemenitog Zejda, genitivnom vezom ( "i:J.u" ) sam
"
pored Zejda, tvoga prijatelja i pokaznom zamjenicom IlA J..: .>-:t
Proao sam pored ovoga Zejda. Pokazna zamjenica opet moe dobiti atri -
but sa koji moe biti imeni ca ili pridjev l ll.&
O raj r.JW Il l.& Ovaj
;
S obzirom da se pokazne zamjeni ce u arapskom j eziku tretiraju kao
vrsta imena, kao takve mogu stajati u apozitivnoj funkciji prema drugi m
imenicama i obratno . . lill IlA Ovaj kralj, IlA Ovaj Zejd. U oba
druga kao apozitiv blie prvu i njen j e atribut pa sc
prema tome slae sa svojim imenom kao i drugi atributi. je zamjenica
po svojoj prirodi i ime koje stoji u apozitivnom odnosu prema
njoj mora biti s tim to zamjenica ukoliko je ime determinirano
odrederum uglavnom stoji prije imena a rijetko obramo. Ukoliko je
ime, medutim, po svojoj prirodi kao vlastita imena npr. , ili pos-
lije genitiva, pokazna zamjenica uvijek dolazi na drugom mjestu. IlA
Ovaj Zejd, "'i,;.... Oni moji robovi IlA t, -, i_, , Ovo e vrijeme.25
U smi slu imenica mora biti od svoga atributa,
nast.avlja dalje ejh J ujo, ili najmanje ista kao i atribut, i mora se spomenuti
uz atribut, osim ukoliko je toliko poznata da nema potrebe za njeni m spo-

mmJanJem.
Kada je u pitanju isputanje imena koje ima atribut, doputeno je ili
obavezno isputanje u vie Ukoliko infinitiv ima atribut koji sc
24. W. Wright o.c., str. 283-4, H. Abbas o.c., str. 452-5.
25. W. Wrighto.c., str. 277-8
180
razumije iz samoga atributa isputanje je doputeno ::,.",.j : ... ,1 =!'"
, -
je vu,,4.11 V"''i L-::""'=!' Sjeo sam najbolje to se moe
Doputeno je isputanje imena koje ima atribut i u kada atribut
moe da preuzme funkciju toga imena. L:'!?'ci tj .
, ,
)l.Al.A L..... ,rt Dopao mi se konja, jer sc u jeziku
odnosi na konja. Obavezno je isputanje imena koje ima atribut, kada je
ime toliko JX)znato da nema potrebe za njegovim spominjanjem.
L>" .;l.i..J 1t.4- Doao je konjanik, podrazumijeva vu J UJI .. 4- ) tj.
.Atribut uuJU.JI ,usutiniovdjevieinijeatributjerprcu-
zima funkciju imenice Ponekada se moe ispustiti i atribut ukoliko
se prema kontekstu podrazumijeva da 4.: .! i "J l L. i

:, .;. .ll JJ u LS: J , l .'}e j ui , J,. .'ll u_,l .: .. 1
, v
t ";. 4. - ,.Sto se lade, ona je pripadala nevoljnicima koji rade na
-
moru, pa sam je htio otetiti, jer je iza njih bio jedan vladar koji je svaku
(ispravnu) otimao. Sintagma ' .'.!ci u i ukazuje da su prije
nego su bile ispravne (.:Jl......o.
Nekada se, mada rijetko, mogu ispustiti i ime i njegov atribut ukol iko
kontekst na to da su isputen i. t!,..! 'i_, 'i ":, U njemu
umirati niti ivjeti. S obzirom da ne postoji sredina ivota i
, ,
smrti podrazumijeva se kao da je t_.".! 'J_, WIJ
, ,
4. 26
-

Permutativ l)
Pennutativ je prema ejh J uji ime koje u sebi sadrl i koju
supstituira, a na osnovu vrste supstitucije dijeli se na vrste.
1. P er mutacija cjeline cjelinom ,j... JS-1 l J .1-;a ) je kada je
ili sintagme koja se supsLituira ( .e..: ) u potpunosti sadrJ.ano u
drugoj koja je supstiluira ( l ), kao u primjerima j ..:
2
lJ Vi-
dio samZejda, tvoga brata, ili .-.vi cJ.:.l.ll .Jal>-""'r:i ... G.u!
r _.1 e Uputi nas na pravi put, put onih kojima si dao blagodati.
Na ejh Jujino objaSnjenje ovoga apozitiva potrebno je dodali i lo da je
pcrmutativ uglavnom pri miLi vno ( neizvcdeno) imc i da dolazi pos-
26. H. Abbas o.c .. slr. 492-6.
181


lije imena na koje se odnosi bez ikakve verbalne veze u smislu veznika ili
pronominal nog su fi ksa. Osnovni cilj upotrebe pcrmutativa je
odno no pojma na koji sc odnosi, se otklanja
bilo kakva drugog toga pojma. Ovakvu funkciju pcr-
mutativ o tvaruje samo ukoliko u sebi sadrl i neku dodatnu informaciju u
vezi pojma na koji sc odnosi. I s obzirom da su i permu tati v i ime koje ovaj
sup tituira istog sadrlaja, a izraza, za pcnnutativ sc kae da je po
pravilu ponavljanje rcgcnsa, Sto je kako kasnije vidjeti jedna od dvije
ra?Jikc izmedu pcnnutaliva i apozicije.
2. Permutacija cjeline jednim dijelom ( '->--- u-<- .' JI ) je per-
mutativ koj i u sebi sadrl i samo dio sadri.aja pojma koji supstituira.
4....... jJ j Udario sam Zejda, tj. Zejda po glavi.

L-, ..
Kod ove vrste pennutativa, potrebno je napomenuti, da se pcnnutativ
podrazumijeva kao stvarni, materij alni di o cjeline, bez obzira koliki
je taj dio u odnosu na preostali dio (.e. ... l). Ovaj pcnnutativ je, osim
toga. povezan sa imenicom dio supstituira uglavnom pronominalnim
ufiksom i slae sc sa njom u broju i rodu.27
3. Permutativ implikacije ( JI. i .&;.'J l J ) sadr/.i radnju, okolnosti ili
, ,
neko svojstvo imenice na koju sc ... j e Zejd,
lJ. njegova 4..c l c J ." . ... " Jjc Y ,.'?"ci Dopao mi se Amr, tj.
njegova dobrota, odgoj i obrazovanje.
Za razliku od pennutativa cjeline jednim dijelom ovaj pcnnutativ obuh-
vata, dio imena koji supstituira, ali ne u materijalnom smislu, nego
kao Sto sc vidi kvalitet, svojstvo ili trcnutaCnc odnosno
u ime koje se supstituira. U ovome i jeste sutinska razlika
izmedu ova dva pennutativa, Sto konstatuje i Scjh J ujo. I ovaj je penn u ta-
U\, povezan pronominalnim sufi k som sa imenom koje supstituira i
slau sc u rodu i broju. Pronominalni sufiks, nekada moe biti i
imp)jcitan kao u primjeru:

Prokleti (ubijeni) neka su oni koji su rovove i5kcpali, i vatrom i gorivom ih
napunili. Kod ovoga pri mjera pc stoje dva fonnalno
objaSnjcnja. Prema prvome u ovome ajcLu sc podrazumijeva kao da je
.e.: JL.:J l. Pronominalni sufiks ovdje vee pcrmutativ sa imenom na
koje sc odnosi, a koji je zajedno sa prijedlogom isputen. Prema drugome
ovdje se podrazumijeva pronominalni sufi ks J J Jw
koji je isputen, a umjesto njega je doao na ( JL.:JI )
27. H. Abbas o.c .. str . 667.
182
-
koji ima funkciju veze izmedu pcrmutativa i imena na koje se odnosi.28
-
4. Permutativ greke ( L l aJ l ) arapski MulJammad b.
ar- Rae,J.iyy al-Astarabadi 29 na kojeg se poziva cjh J ujo, dijeli na tri
vrste. Prvi je permutativ opoziva l ili '-:-'lJ .o'/ l koji
koriste pjesnici kada namjerno izgovore neku da bi joj odmah
dodali permu tati v bez njenog nijekanja ili c.r . ,,
H ind je zvijezda, (odnosno) Mjesec, (odnosno) Sunce. Druga vrsta je per-
mutativ greke ( bl;. ) kada se grekom izgovori neka
da bi sc kasnije ispravila permutativom . .J l.;. Proao
, - . .
sam pored (zapravo) magarca. Ova vrsta pcnnutativa sc
u govoru. vrsta je permutativ zaborava ( J..u

0
ly" .1 l ) kada se iz zaborava napravi greka koja sc pcnnutativom ispra-
vi. Ovakav pcrmutativ se ne javlja u knjievnom jeziku i ne pravi se svjes-
no, a ne postoji ni u poeziji, a kada se u govoru napravi bolje je da se ispra-
vi upotrebom ( ). se na u daljem
objanjavanju ovoga pcnnutativa, cjh J ujo da je on uglavnom nega-
cija ispred koje stoji.30
U Komentaru se dalje govori o pcnnutaciji u optcm smi slu pa se tako
da je pennutacija dctcnnini sanog imena nedctcrminisanim .
.. 4 : ol.:a 4.:.oWL:a l L .. \l. ga za kiku, kiku lanu i
,
nu, kao i obratno, ncdetcnninisanog detcnninisanim j J
Vidio sam tvoga brata. U prvom ncdcterrninisa-
ni pcnnutativ mora imati atribut, kako sc i iz primjera vidi, koji svojim
na izvjestan kompenzira nedostatak
Potom sc govori o permutaciji sastavljene zamjenice lica ek-
splicitnim imenom j.._ - .!;J Vidio sam njega, Zejda. Ova pcrmuracija sc
ne odnosi na prvo i drugo lice spojenih zamjenica, osim odredenih
izuzetaka koje ejh J ujo ne Tako sc moe i pcrmutacija prvog
i drugog li ca spojenih zamjeni ca ukoliko sc radi o pcrrnutaciji cjeline
cjelinom, cjeline dijelom i implicitnoj pcnnuataciji ako sc jac;no radi o m no
ini lica (osoba),31 odnosno ukoliko pcnnutativ kao eksplicitno imc izraava
optost ( J.., .. . ), obuhvatnost ( UG.. l ) ili

28. H. 'Abbas o.c. sLr. 669-70 .

29. b. J:l .asan ar.-Ra q.iyy al -' Aslarabiidi; nl-Kaliya I, (lslanbul)
1275/1858-9, str. 314.
30. Az-Znrnahari o.c. str. 121.
31. W. Wrighl o.c. slr. 285.
183


_,_:i. i." W."'l (,_,e W ,. L.". 11 v.,. 1._.1 e naJ,
spusti nam s neba trpezu da nam bude praznik, i prvima od nas i onima
kasnijim. L:J_,i je pcrrnutativ zamjenice L:, koja stoji sa prijedlogom J
kao pcnnutativ cjeline cjelinom. U primjeru ("LAJ t 1." o?' ". 14 e,? .u .Ji
u-4-.; Zaprijetio mi je, tj. mojim nogama, tamnicom i okovima, spojena
-
J zamjenica prvog lica u supstituirana je j u , kao
pcrmutativ cjeline dijelom.32
ejh J ujo dalje da nije doputena odnosno ne postoji pcnnutacija
,
ckspliciu1og imena prenominalnim sufiksom Ld .- . .:i.; Vidio sam Zej-
da, njega, niti pronominalnog suftksa rastavljenom zamjeni com
. .J - .:'j.; Vidio sam te, tebe, jer se ovdje radi o verbalnoj koroboraciji.
Kada sc govori o pcrmutaciji potrebno je napomenuti i per-
mutacije upitne zamjenice imenom.

rl ''.' < r5- Koliko

knjiga? Da li stotinu ili dvije stotine? u ovome primjeru je
pcrmutativ upitno j zamjenici ; ili . ... r' )l...ts:l u-- Sa kim si
,
Da li sa Kamilom ili Mens urom? gdje je pcnnuta-
tiv upimoj zamjenici 0-o
I na kraju, je i pcnnutacija glagola kao u pri mjeru J.- i,: &--.J ...
-
l u . cL . ..;.! dJj .. . A ko to radi, iskusi kaznu, patnja
mu se ... gdje je glagol . i c l .;..! permutativ glagol ,33
Eksplikativna apozicija ( u'.ull . l'=c )
Eksplikativna apozicija je vie poznato ime koje isti JX>jam kao
i ime uz koje stoji. d..,.:..i .. 4- mije tvoj brat, Zejd. Osnovna
svrha apozicije je da naknadno objasni {X) jam sadr2an u
ispred nje, to moe ostvariti samo ukoliko u sebi sadr:i.i dozu infor-
mativnosti u odnosu na ime kojemu je apozicij;-. Apo7.icij a je JX)trebna po-
sebno imenicama manje poznatim onome kome, se imenicama koje
u sebi imaj u nepoznatog, skrivnog ili su homonimi. Uz ovu osnovnu
svrhu apozicija mo7..e bili i u funkciji hvalcnja
' , , ,
uul.:JJ rl..rJI =.!.' " t._..<ll UJI Bog je da Ka'ba, Sveti
hram, bude Ljudima mjesto obavljanja U izraza
: .!_.JI kao apozicije imenici t._..< , ejh J uj o sc poziva na Za-
32. S arh Ibn 'Aqil o.c. str. 250-2, H. 'Abbas o.c. str. 681-2 .
184
-
l
mahcrijev tefsir Kur'ana Al-Kaiif gdje stoji da u ovome apo1.icija
nije upotrijebljena u cilju objanjavanja jer to imenici nije potrebno s
obzirom da je iroko poznata i da je jasnog a nije ni homonim.
Autor dalje objanjava razlike atributa i apozicije, i pcnnutativa
cjeline cjelinom i apozicije. Za razliku od a pozicije, atribut je uglavnom iz-
vedeno ime sc nalazi u imenu kojemu je atribut, dok apozicija
pojam u njegovoj totalitamosti, ima isto kao i imc koje
slijedi. Mada jedan pojam oni nisu jedno imc nego dva imena
koja sc odnose na jedan pojam od kojih je jedno vie poznato sluaocu.
Nasuprot tome atribut samo jednu osobinu imena na koje sc odnosi.
Osnovna razlika apozicije i pcnnutativa cjeline cjelinom je u tome
to je pennutativ sam sebi cilj, odnosno dovoljan. U odnosu na imc koje
supstituira on je nezavisan, dok je apozicija, s obzirom na funkciju
objanjavanja, povezana sa imenom kojemu pripada. Druga vrsta razlike
ova dva apozitiva je u tome to je permutativ za razliku od apozi-
cijc, po pravilu ponavljanje regensa.
Ja sam sin onoga koji je ostvio Bi.fra al-Bakrija,
da ptice samo da umre da bi pale na njega.
Ukoliko bi koja je a pozicija l , istovremeno bila i
-
pcnnutati v l imali bismo, s obzirom da pcnnutati v trai
-
#
ponavljanje regensa, da pomenuti stih implici te glasi dJWI L>-! L:ai
- ,
y': : W J L:. i to je nepravilno.
, ,
Prva vrsta razlike apozicije i pcnnutativa cjeli ne cjelinom koju
navodi ejh Jujo moe se daje, s obzirom na funkcije ova dva apozili-
va, naravi. Druga vrsta razlike, pokazana na gornjem stihu,
je prirode i potrebno je vie objasniLi . Jslicanjc razli ka
izmedu ova dva apozitiva potrebno je zbog toga to su izraziLO
skoro da bi se gotovo moglo govoriti o jednoj vrsti apozitiva uko-
liko bi sc zanemarile pomcnute razlike. Na osnovu primjera koji navodi
cjh Jujo, a koji se nal azi i u drugoj literaturi, moe sc da sc imc bez
u apoziLivnoj funkcij i imenu koje ima odredeni koje je
uz to i drugi neprave genitivnc veze, ( L.o.,.. J .!;. ) smatra samo apo-
zicijom, poto bi, kako je implici ranje ponovljenog rcgensa, to
je obavezno kod permutati va, lzazvalo zbrku. Ovoj vrsti razlika
pripada i upotrebe apozicijc iza imena u vokali vu kad je ime kao
33. Sar h Ibn Aqil o.c. str. 253. H. 'Abbas o.c., s li . 683-8.
185
apozicija u jednini, i promjenljivo. (.1 e u:. o prijatelju,
6
Alija! r_.r .. koja je u ovom apozicija, ukoliko bi se tretirala i
kao perrnutati v, onda bismo, s obzirom da permutativ podrazumijeva po-
-
navijanje regensa, implicira re gens i ispred 1_.1" imali situaciju da
.. mora, s obzirom na taj regens, biti u nominarivu kao vokativ, a
kao apozicija ( bez implicitnog regensa) u akuzativu, bi, dolo
do zbrke.
Tako se na osnovu navedenih primjera da da se u
apozicije gdje bi impliciranje regensa, to je obavezno kod pcrmutativa cje-
line cjelinom, dovelo do zbrke, odnosno greke, apozicija ne
moe smatrati i perrnutalivom.
Defini cija apozicijc koju ejh Jujo navodi na ovoga poglavlja
odnosi se, samo na deterrnini sana imena dok kod ncdetenninisa-
njh koja u sebi po svojoj pri rodi nose potpunu apozicija ima
funkciju restri kcije pojma kojemu sc pripisuje. U Komentaru sc
ne pom inje da ncodrcctcno ime moe dobiti apoziciju, vjcrovalno zato to to
ne spominje ni Zamahcri u svome djelu Al-Mufa moda i zbog toga to
samim postoje mimoilaenja u tome pogledu. Oni koji
smaLraju da ime moe dobiti apozi ciju navode primjere iz
Kur'ana. b u...o .u-'"= .. . koja se pali iz blagoslovljeno g
l - *
stabla maslinovog "'L. 0-- u i "'.:'J ... i napajat se odvratnom vo-
*
dom, gdje je u prvom primjeru -._._; apozicija b .J?' a u dru-
gom .... "'Lo ,34
I na kraju ovoga poglavlja, je, napomenuti da se apozicija sa
svojim imenom slae u rodu, broju, padeu i s tim to imc uvi-
jek mora biti eksplicite izraeno.
Ime poslije veznika ( . 1!.. aJ l )
se osnovnog djela Al-Unmii q.ag u kojemu stoji da se o veznici-
ma posebno govori u poglavlju o cjh Ju jo u ovome poglavlju
govori samo o optim pravilima upotrebe veznika u Tako imc koje
dotazi poslije veznika slae sc sa imenom za koje se vee
( 4. : 1 e u padeu. jA CJ Doli su mi Zejd i Amr. Ras-
lav ljena zamjenica, moe poslije, kao i prije veznika.
L-.-.i"" .l.:.) Doao mi je Ze)d i ti . e Pozvao sam
34. arh Ibn ' Aqil o.c. str. 220, H. ' Abbas o.c., 541 , bilj. 5 i sLr. 543, bilj. 9.
186


Amra i L. si mi samo ti i Zejd. ,:.!i.J L.
"
Vidio sam samo tebe i Zejda.
to se spojenih zamjenica (kako eksplicitnih tako i implicit-
nih), one ne mogu poslije veznika, dok se na njih mogu vezati druga
imena, s tim da sc kada su u nominati vu rastavlje-
nom zamjenicom. L:.j ,:.Aj Iao si ti i Zejd . -..j u< . .,j
4. Nastanite se ti i tvoja ena u raju. Funkciju rastavljene
zamjenice moe zamijeniti i neka druga vrsta =; Us-
tao sam danas ja i Zejd. 'J_, L. illi ,. w, _,J 1 J..,;_. .. ,
Mnogoboci govoriti: "Daje Allah htio mi ne bimso njemu dru-
ga pripisivali, a ni preci nai u. Ako je spojena zamjenica, medutim, u
akuzativu, rastavljena zamjenica se isputa. . .J-.:.J;,. Udario
sam tebe i Zejda. Ako je spojena zamjenica u geni livu poslije prijed-
loga sa imenom koje se vee, mora se ponoviti i prijedlog.
Proao sam pored njega i Zejda. U ovim analizama e j h J ujo sc poziva na
Zamaherijev a u daljoj analizi navodi da prema nekim
miljenjima spojena zamjenica sa prijedlogom moe i poslije vez-
nika d.:a.J Prosao sam pored Zcjda i tebe. Ovdje sc zatim doSio
do jedne fonnaJnc dileme. Da li u ovakvim tretirati da je ovo
veza dva imena sa prijedlogom u gcnitivu ili samo dva imena u
genitivu. Prema Ar-Radiyyu, komcntatoru AL-Ktifiya od Ibn al-f:lagiba,
mi ljenje navodi e j h J ujo, pretcniji je drugi treunan za navodi primjer
J,_. !.J v-._.! Izmedu mene i tebe, gdje drugo 0::--! nema nego sc
-
navodi samo kao sredstvo za veznika. Uostalom i sama
4. _. ,_.! podrazumijeva dvije strane. Scjh J ujo u daljem nastavku iznosi da je
medu nastalo mimoilaenje i u pogledu ponavljanja, odnos-
no isputanja prijedloga kod imena poslije veznika kada je imc prije vezni-
ka sa prijedlogom. Prema basrijskoj prijedloga je u
vim doputeno samo iz nude, dok je prema kulijskoj Skoli i
jo nekim kao Sto su Yunus i Ab.faS dozvoljeno.
Za dokaz svoje tvrdnj e oni navode kur'anski primjer. c.sl.l l ill 1." il."
-

... i I Allaha se bojite, s imenom c.tijimjedni druge molite,

i rodbinske veze ne kidaj t... gdje je r6..J prema Ham zi nom kirncru u
geni ti vu. Scjh J ujo, na Z1maherija i joS neke druge
autore, tvrdi da ovako ove prema Hamzinom kiraclU nema po-
sebnu snagu. Osim toga postoji i miSljcnjc, kako navodi Sejh lujo, da to
187
nije zbog veznika J nego da je .J ovdje za 1 J l J ) pa ima da
kao da je ('6...> )'l
U daljem nastavku ovoga poglavlja, se skoro u cjelosti na
pomcnuto Ibn }:la gibovo djelo Al-Ktifiya, Scjh lujo govori o jo nekim pra-
vil ima vezanim za upotrebu veznika u Pravila vezivanja koja se
odnose na imc prije veznika u smislu obaveze ili zabrane vae i za imc pos-
lije veznika. Zatim, mogu se vezati dva rcktuma od dva rcgcnsa to je,
prema Sibcvcjhu neispravno. I:UL:i.. J..> eJ e .l.;!j Zejd
je tu.tario Amra, a Amr H alida. Osim toga mogu sc vezati dva i vie rcktu-
. , - - - . . .
ma Jednog regcnsa. 1..> eJ l-e.;J l .l.;! j .-._.L.. e 1 Dao sam Zejdu dt-
rhem, a Amru dinar.
U nastavku ovoga poglavlja Sc j h J ujo da je dozvoljeno vezivanje
-
dva glagola, ali bez njihovih rcktuma. h lj. e .l.;!j "":-'..>';..! ui .1..;!)
I:UL:.. elim da Zejd udari Amra, a Bekr ponizi H alida. Vezivanje rektuma
u ovome nije dozvoljeno im nisu niti udaranje
poniavanjc ( ovim glagoli ma je samo to
oba pripadaju glagol u htjeti ( JI.;! ) .

to sc isputanj a moe sc izostavi ti i druga i prva ...
( J_r.J 1_,) r<_. koja vas u va od (i "":-'..>'"'' wi
,
"":-'..> , ;. ) J.ii:au ..> .... .'t l &.!J l. a.! .. Udari svojim po morur'
(Pa on udari) i ono se rastavi .
Prema fbn Mal iku u nudi moe i do inver.djc imena koje
se vee 1 imena za koje se vee.
Mogu sc, vezati glagol u impcrfcktu i pani ci p aktiv-
ot i obratno. Nije doputeno, vezivanje glagola u imperfcktu ili
panici pa aktivnog sa glagolom u pcrfcktu, osim u da je pcrfekat bl i-
lU akuzativa stanja.
Nije doputeno ni razdvaj anje veznika i koja sc vee kada je u
geni livu, za razliku kada je u akuzativu ili nom inati vu. Ne mo7.c sc tako
J ..r e nego e.,.)""-* i J..>. e_, Proao sam pored Zejda i
Amra J er.
Na kraj u, je da je ejh lujo pi sao ovo djelo pod jakim uti cajem
drugoga, mnogo poznatijeg djela Al-Mufa je saetak
osnovno djelo (Al-Unmilcjag) ovoga Komentara. cjh Jujo sc,
dosta sluio i drugim poznatim djelima iz sintakse arapskog jezika, na-
ili miSljenj a njihovih autora. Uspjeno
i miljenja o nekim pitanjima, autor pokazuje dobro pozna-
vanje problematike kao i snalaenje kroz relevantnu literaturu svoga doba.
Osim toga, ejh Jujo prilikom vie miljenja, pre-
ma nekima zauzima i stavove. sc i u dublje analize po-
jedinih problema autor prelazi, na djela odredenu mu
namjenu da to bude udbenik iz sintakse arapskog jezika z_a ke. Ima-
to u vidu, zatim vrijeme nastanka djela ( doba komentara i kompilacija),
a iznad svega intelektualnu sredinu iz koje je poticao Sejh J ujo, djelo nes-
porno panju u vidu njegove dalje obrade.
SUMMARY
APPOSITIVES IN ARABIC SENTENCE
Appositives ( t":' l ) is a chapter from the work al-Fawa'id al-
abdiyya which is the commentary of a well-known shorter work on the
syntax of Arabic al-Unmudag by Zamashcry. The author of this commcn-
tary, Mustafa Yuyi b. Yusuf b. Murad 'Ayyubi-zade al-Mostari
(1 061/1651 l 1119/1707), is one of the best -known authors among the
Bosnian and Herzegovinian Muslims who wrote in orientaJ languages.
In the chapter on Apposi tives, which is the subject of thi s paper, on the
basis of the same chapter of the above-mentioned basic work, the present
author elaborates more extensively on the five kinds of these syntacti c ele-
ments as secondary, compl ementary parts of an Arabic sentence, wich have
the same grammatical status as the parts they arc applied to, and have the
flexion of the word they follow. Those are l (corroboration, stre-
ngthening, intensifi cation), = . ,l l (atribute), l (pcnnutativc, substi-
tute), u':.'ll' ibc (explicativcapposition)and ib..JI (the
word following a conjunction).
In deal ing with thi s synracti c problem, the prcscnl author has used well-
known works in the field with considerable success, quoting the opinions
of numerous authors, in which he shows both knowledge of the problem
itself, and also the relevant literature of hi s time. Moreover, while quoting
several different opinions, he is quilc criti cal towards some of them,
presenting also his own opinion on these questions. Often going into deep-
cr analysis of certain syntactical problems, the author often exceeds his ini -
tial intention of making the work merely an Ardbic Syntax text book for bc-

gm ners.
189

'
l



Hivzija
JEDAN RUKOPIS MUHAMMEDA PROZORCA
U posjedu smo jednog rukopisa Muhammeda Proz0rca koji smo 1951 .
godine olkupili od rahm. Asifa iz Seonice, 0tX:ina Konji c. Kako
je ovaj rukopois doao u posjed ni smo u"rjcli saznali . U ovom
radu detaljno prikazati njegov sadri.aj.
Rukopis ima 178 nepaginiranih listova (dva su prazna) 20,5 x
14,5 cm i pisan je lijepim nevokalizovanim nashi pismom. Iznad teksta
originala su crne linije. Na marginama nekih listova ima glosa
koje tekst i nekoliko Papir bijel, povez kartonski,
dotrajao. Na arapskom jeziku.
1. L. 3 b- 58 a. Sari) f, komentar na djelo al-
iz ghramatike arapskog jezika. Original ovog djela poznat je pod nas-
lovom: Al-e Izzi ili fili fu-z-Zungani, a komentar pod
naslovom Sari) ili Sari) ai-' Izzi. Original je napisao Sali !:l
'lzzudin Abu al-Fadail Ibrahim b. Abdulvahhab b. 'Imaduddin b. Ibrahim

b. Abdulvahhab b. 'Imaduddin b. Ibrahim az-Zungani, umro 666. (1267)
godine, a komentar Mas'ud b. ' Omar al-kadi at-Taflazani, umro 792.
(1390) godine. l
originala poslije Bismillah:
komentarJ poslije BismiJJah:
..
JL...Str u-- r)li.J' t:: J ;l _;Aj <>JJ' u'
2. L. 58 b - 141 a, neSto nedostaje poslije 136. lista: Sari) maq .. ud at-
komentar na djelo fi jj e iz gramatike arap. kog jezi-
ka. Naslov djela uzet je iz uvoda, a autor nije naveden. Neki misle da je
original napisao Muhammad b. Pir 'Ali Birgavi, umro 981. (1573) godine.
Pisac komentara je takoder nepoznat. 2
l . Dr Gustav Fli.igcl , Die arabischen. perzi.,rhen und tUrk.ischen l/am/schriften der
kaiser/ich kOniglichen 1/ofbibliothek zu Wien. Wien, l 865. sv. l, str. 185; Kasim Do-
Katalog arapskih. turskih i perzijJkih rukopisa Gazi 1/usrcv-bc!fOVl! biblimcke, s v.
l , str. 399
2. Kati b Cclcbi, an a.wna'il kuwb wa l-flmim, Istanbul, 181 O, sv. I. str.
l 807
191
Poeelak originala poslije Bismillah:
.. .. .. 111
. i:." .. , JJ 1 ..1a 1_" 1 r .,k vl 1 :.t_.,.,_" 1 uP .J.! L. l
komentara pos1ije Bismil1ah:
. .. .. .
l u--.,.i:J l l vk l 4 _'!'.,.WI H'!'I.".J l e; t. i ll ill "" . .,.JI
#
:(_.J! ll t 1_,..;4
3. L. 142 b - 177 b. ari) al-am!_ila al-mubtali fa, komentar na djelo AJ-
:un!_ila a1-mubta1ifa, gramatika arapskog j ezika. Neki misle da je
original napisao Mu!)ammcd b. Pir 'Al i Birgavi, a komentar na ovo djelo
napisao je Sc jj id A!)mad b. c-chiru bi Lali as-Saruhani ar-Rumi,
umro 1001. (1592) godine, to je i u uvodu navedcno.
3
origi nala poslije Bi srnillah:J.". i ..:J lj_" )1. J _. J...;
komentara poslije Bismill ah:
, .
i,.ll l J.a'!' &!
Na listu: 1 b i 2a i b: Lijepa Boija imena (Asma' al -l:lusna), drugi ruko-
pi i slabiji.
1\a listu 3 a: iman, islam, din i millet.
Na li stu 141 a: Ovaj primjerak je prcpisao Muhammcd, sin Mehmed-cf.
kadije u kasabi Prozoru. Djelo je u ponedjeljka osmi
reb i' a I 1 173. (29. X 1759) godi ne u med resi u Livnu kada je bio
da je napusti i ode u spomenuti vi laje L.
Li stovi : 141 b, 142 a i 178 a i b prazni
Na li stu 177 b: Napisao Muhammcd, sin Mehmed-ef. a ovaj sin Muh-
JUddinov il kasabc Prozora, u mcdrcsi Mir Tobatan (Mir Topotanbcg u
Livnu. Dj elo je dovreno u i kind iju 13. dumada I 1173. ( 4. XI 1759) go-
dine.
Vanost ovog rukopisa je posebno u tome to nam on prua neto bio-
grafskih podataka o Muhammedu Prozorcu i njegovom kolovanju. Iz na-
vedenih dviju biljeaka saznajemo da je on sin prozorskog kadije Mehme-
da. a unuk Muhjuddinov i da je 1759. godine u Mir Tobatan med resi
u L1vnu. Na temelju ovog moe sc da j e on u prvoj polovi-
ni 18. oko 1735. godine. Dalje sc moe misliti da j e ovo prvo djelo
koje je on, kao medrese napi sao, odnosno prepi sao.
Muhammcd Bonjak Prozorac bio je kadija i muftija u Akhisaru
( Pruscu). Godine l 1 83. ( 1 769) boravio j e u I stanbulu i Lam o je u reb i u I i
ll 11 83. (5. VII do 1. I X 1769) godine prepi sivanje jednog djela iz
3. Ahlwardl, Verzeichnis der arabischen 1/arulschriflen der konigJichen Bibliothek
zu Berlin, sv VJ, Slr. 6820; K. n.d. sv. n. Slr. 889
1<)2
l
r
l
l
l
l
l
l
1
t
logike.
4
U Orijentalnom institutu u Sarajevu nalazi se jedan ruklopi s (broj
4451/2) na arapskom jeziku iz islamskog prava (fik.h) koji je 1185. (1771)
godi ne prcpisao Muhammed Prozori. s On je, mislimo, sa Mu-
hammedom Prozorcem smo rukopis u ovom radu obradili.
Muhammed Prozorac je u starijim godinama napisao djelo Minhagu-n-
nizam fi dini-l-islam (Uputstvo o drave na osnovu islama) koje
ima: uvod, tri pogavlja i zaglavak. U djelu se govori o otklanjanju uzroka
koji vode propasti drlave. Djelo je napisao 1216. (1801/2) godine.6 Jedan
primjerak ovog djela koji je prepisan 122fi. (1811) godine nal azio seje u
biblioteci Fejzije medrese u Travniku.?

r!J/I'!:Pcj.(;p J (l' j j :/.J
.



Kolofon djela Maq$ildal-la$rifljje
4. K. n.d. sv. ll, str. 71 -73


5. Muhammed djela u ll SaraJevo
1988, SlT. 201. r ' ' '
6. Omer Minhiigu-n-nizam fi dini-l-islam od Muhaml!da Prozorca POF V
1954-55,SarUJCVo,l955,sLr. l81- l98
1. Mcfuned Rad bosansko h 1.:J ..
G
. . - z muslunana na MJitevnom polju.
lasntk IVZ, SaraJevo. 1934 (ll), broj 6, str. 336
193


194


.,... :..
\


..
. " ....
. .
.. . .. ,
. . . .
4
. . . . . .
.. .
... _t.
...
t; - .
. . ........
. . -- -. ...
'

. - . 1 '
. - --.. .. l
' -.... .j;.? .r.' f
. . .:jr.-.f' &. \
Kolofondjel a ar}) al-am JJ la al-mulJlalifa
l
SUMMARY
A MANUSCRIPT OF MEHMED PROZORAC
The manuscript that the author purchased from Asif e i b o v i from Se-
onica near Konjic in 1951, consists of 178 unmarked pages written in non-
vocalised neshi writing. The manuscript consists of three parts in which the
grammar of Arabic is described.
The third part, at the end of which it says that it was copied by Meh-
med, Mehmed-efendi's son, Muhjuddin's son from the townaship of Pro-
zor iti the Mir Tobatani (Mir Topotan) medresa in Livno is most interesting
for us, for it also contains some biographical data on this writer, which
have been unknown so far.


195






l
l
)
l
'
.
,

f

Mehmed Teufik

RISALA O HIDRI
IDIO
Hvala Allahu koji je obradovao Svoga Miljenika sa o njegovom
povratku u " ... da sigurno u Sveti hram be7.bjedni
-ako Allah bude htio."l
Neka je Allahov blagoslov i spas na naega prvaka Muhammeda - koji
kae u hadisu: "Ljubav prema domovini je dio imana"2 "a muhadir je onaj
koji izbjegava ono to je Allah zabranio."3 - i na njegovu porodicu i nje-
gove drugove koji su hidretili i na Allahovom se putu svojim imecima i
ivotima borili.
A zatim:
Ova Ri sala o hidrli je podijeljena na tri poglavlja:
- Prvo poglavlje je o pojmu hidre, had is ima koji su u vezi sa njom, kao
i mi ljenja islamskih o ovome pitanju,
- Drugo poglavlje objanjava ta je uslove pod kojima
prelazi u "daru-I-islam"4 i obratno, davanje prava na obavljanje dume na-
maza, bajrama, uspostavljanje kadij ske dunosti u nekim zemljama,
poglavlje poblie objanjava pojam "osvajanje" (faLJ:t), njegove
podjele, razliku dvije hidre i druga objanjenja.
*Ovu risalu je napisao jo kao tuzlanski mufLija 1884/1302. godine najprije
na arapskom jeziku, da bi je neto kasnije 1886. godine u formi tampao na
Lurskomjeziku u tampariji .,V aLan".
Gazi Husrev-begova biblioLeka u Sarajevu posjeduje dva rukopisa ove risale na
arapskom jeziku.
Prijevod je prema rukopisu koga je prepisao H. Mehmed R-1343.
1. Al-Fall_t, 27; Svi prijevodi ajela su uzeLi prema: Kur'an s prcvodom, preveo Besim
Korklll, SLarjcinsLvo Islamske zajednice Sarajevo, Sarajevo, 1984. god.
2. Ovaj hadis ne nalazimo u est vjcrodosLojnih hudiskih zbirki.
3. Prenosi Buharija i Ahmed b. Hanbel
4. Dar a1 -islam, kako Lo kasnije iz teksLa same risa le vidjeti obuhvata muslimane.
pripadnike knjige (ahi al-KiLab), a po nekima i idolopoklonike, dok dar podrazu-
mijevn idolopoklonikc ili monoLcisLc koji odbijaju priznati islamski suverenitet (Corrn,
2or?., Mullikonfcsionalnc zajednice. Sv j eL los l, Sarajevo, 1977. god. sLr. 157. bilj. 37)
197

Prvo poglavlje - o hidri
,,hidra" sa vokalom "i" iza ,,h" je imenica sa prekidan-
ja i naputanja. hidra je njegovo naputanje i prekidanje, a hid
rJ mjesta je njegovo ostavlj anje, a s vokalom "u" iza vokala "h"
odlazak iz jedne zemlje u drugu.
Znaj da je hidra bila obaveza (farq) u islama pa sve do osvo-
jenja Mekke, pa poto je ona osvojena derogi rana je njena obavcznost
(Muhammcda) smilovao mu sc AUah i spasio ga: "Nema hidrc
poslije (Mekkc)" Ovo je vjerodostojan had is koga je prenio
Buharija i Muslim sloivi se u njegovom ri vajetu od Ibn Abbasa.
U djelu od Ibn M elika sc kae: "Zanijekana je obavez-
no t hidrc i njena vrijednost koje su bile prije a ne njeno
[XLtojanje u osnovi, jer je hidra u Mekku neprckinuta.
Al-Qadi o .,Kada budu uzimali due onima koji su
. e prema sebi ogrijeili .. .''5 kae: On je objavljen o lj udim_a iz Mck ke koji
su primili islam, a nisu hidrctili u vrijeme kada je hidra bi la obavezna."
Sejh-zadc kae: Ovaj propis tj. f 'atski propis, a on je 6
JC derogiran poslije Mckkc.
t\ a margini "ad-dur al-mul:nar'
7
u odjeljku o nasljednom pravu sc kae:
,,A danas treba da naslijedi jedan od njih dvoji ce drugoga, tj . onaj koj i je
primio u "zemlji rata" (dar al-harb) i nij e hidru sa muslimani -
ma u "zemlju islama" (dar al-islam) i obratno, jer je propis o hidri.i dc rogi-
ran ma (Muharnmeda) Allah mu sc smil ovao i spasio ga: "Nema hi d
rc poslije Mekkc."
Tumaccnje ovoga hadisa u smi slu da nema hidri.c iz Mck ke poslije nje-
nog je suprotno izjavama koje su navedene, a i poz-
natOm pravilu da neodrcttena u negati vnom govoru
opcenitost. U obzir treba uzeti a ne speci uzroka,
kao i da ovakvo ne moe obuhvatati eri 'ats k i propis,
Jer sc Scri ' atski propis odnosi samo na ljude l bez obzi ra na zemlj u, a hadi s
ovakvim znacenjem ukazuje na lo da Mekka nije postala daru-1-l}arb
5. An-Ntsa; 97. Tekst ajeta glasi: .. Kada budu Ui'.imali due onima koji su sc prema sebi
meleki upitati: "ta je bilo s vama" * "Bili smo na zemlji"- odgo-
.Zar Allahova zemlja nije prostrana i zar sc niste mogli nekud iseliti?"
meleki, 1 t.alo njihovo prebivalite biti d/.chcnncm, a u;i.ac; no je to prebivalite".
6. u ugl astim zagradama je sac;tavni dio ove risalc koji sc nalazi na marginama
a njtma autor komentanc poJedina mjcsw i termine koj i su u samom tekstu ostali

nCJ3Snt.
7. Vjerovatno sc radi o djelu ) .".'-'J .J J JJ J od Ibn 'Abidin '1252/1 826. god. GAL.
Gll311.
l
jer je to jedan od propisa vezanih za nju]S a ne na mjesto.
kada bi namjera zakonodavca bila, u vezi sa hidrom, hidra s
obzirom na njenu povezanost sa odredenim izhoditcm (mjestom) kao
Mekka npr. pominjanje tog bi bilo vano. da u navede-
nim ajetima i hadisima nema pomena toga izhodita jasno ukazuje
da se sa hidrom nije mislila ova povezanost, bi bila pomenuta. Cilj
hi dre s obzirom na njeno izvrenje i onoga ko je je da bude na
Allahovom putu i radi Allaha i Njegovog Poslanika.
Kada bi se ovo osporavanje odnosilo na hidru iz Mek ke, bilo bi nuno
da se podrazumijeva na suprotne strane, a to je utvrdena hidra. Nijekanje
se navodi samo prema onome to se s obzirom na njihovu su-
protnost. Nuno je da sc pojam hidre i njene obaveznosti jer se
ona odnosi samo na one koji su primili islam u Mekki. To ono
to smo ranije naveli, a to je da nema hidre poslije jer je ona
bila obavezna (fan:D samo iz Mekke, a derogirana je nj ena obaveznost pos-
lije osvojenja, s tim da pod ovim ne podrazumijevamo
Dozvoljavamo da je zakonodavac sa ovi m htio sva
koja obuhvata ovaj hadis, ili pak upotrebu
u dva pa i vie ili na posebnog a
to je i prikladnij e stupnju onoga kome je data sposobnost razujmijevanja
svih (Mu hamm cdu a. s.) s ti m da je asptraktna, pa
ona ostaje u svom osnovnom
to se pak hadisa koji se prenosi od Alcj hissclama:
,.Ko sa vjerom pobjegne iz jedne zemlj e u drugu, pa makar to i jedan
pcdaJj bio, zasluio je sebi dennet, [,.Hadis ukazuje na bjeanje iz zemlje u
kojoj postoje pretpostavke da sc grijeiti, a to je pohvalno. Imami Gazali
u dj elu Ihja'al-'ulum kae da je Ahmed b. Hanbcl rekao: " Da ova djeca ni su
vezana za nas najradije bih napustio ovu zemlju, gdje ima puno zla, a malo
dobra, ali mc za nju veu veze, mada ne smije biti zado-
voljan sa ovim stanjem i da mu bude mima s lim''. To zahtijeva bo-
gobojaznost i temelji sc na odluci, a nema sumnje da je zahtjev pro-
pisa koji sc tcmc1ji na blaoj olakici. laki od toga i vrl o je da danas
postoji zemlja u kojoj nema grijcenja i nasilja.]9 pa i ako je vjerodostojan
ne ukazuj e na obavcznost hidrc. U ovom had isu je pom enu ta .. bje
anj e", a to je odlazak zbog straha i nesigurnosti. Na to i
Uzvi enog Allaha o Musau, a.s.: " ... a od vas sam pobjegao samo zato Sto
8. Misli sc na kur'anski propis po kome je zabranjeno prolijevanje krvi u Meki: Al
Baqura 191, An-Nami 91. AI -'Ankabul 67.
9. ovaj hud is ne nalazimo u zbirkiUnn hadisa koje sc u hndiskoj nauci smalraju
v jcrodostojnim.
199

'
am se vas bojao. "l O kao i ajet: ,,Musa je izaao iz grada ustraen
"l I
Strah lrcba da bude zbog vjere, kao to sc to vidi i iz ovog hadisa. Pod
tim se podrazumijeva uplaenost za svoj ivot, imetak, jer
je njihovo vjerska obaveza. Had is ukazuje na to da je na
svaki duan vjeru, pa makar i bjeanjem. Hidra ni u
Lom nije obaveza (farq) po sebi, nego sredstvo za njegovo izvrenje.
Dunost je zatititi vjeru, a hidra je sredstvo do toga, a za svako sredstvo
postoji odredba cilja (cilj opravdava sredstvo). Ovim se ono to
je prije a to je daje hidra iz dar al-f:tarba u dar al-islam obavezna, tj .
obaveza po propisu, s obzirom na to da nije prakticiraLi odredbe
vjere osim na taj nain.
Ako upita: "A ta je s onim to sc prenosi od Alejhisclama gdje se ka
e: - Hidra se prekinuti dok sc ne prekine pokajanje (tawba) 12- ja od-
swvaram:
....
Pod pretpostavkom njegove ispravnosti opet ne ukazuje na obavcznost
hidre, nego samo na njenu neprekidnost, odnosno da sc ne prekida nj eno
doputenje ili preputanje na izbor, podsticanjcm ili npr.
hidra za opskrbom, ili bjeanje od siromatva, ili kao putovanje zbog oslo-
due od negativnih osobina, progonstvo ili protjerivanje [Ovdje sc
radi o aluziji, to je
U putovanju je karaktera, upoznavanje ljudi, vjebanje
due, uma, te sticanje iskustva pogledom i osjetilima kao to
je
Sirovi amber je bezvrijedan u svoj im nalazitima,
a u se nosi na vratu.
Pored svih prednosti putovanje nije ni napora i kao
Sto je poznato daje puLOvanje dio dchenemske vatre iako ono
[Kada se hidra svodi na putovanje ona je ponekad obaveza, i tada
obuhvata dozvolu za sva mjesta tj, na sve strane.] ponekad moe
biti u smisl u obaveze, kao na primjer putovanje radi obavlj anja hadda
[Samo putovanje nije obaveza, nego je hadd obaveza, ali on nije
osim putovanja, pa je putovanje sredstvo za obavljanje hadda, tc
je obaveza po smi slu.] ili kao drugostcpcna obaveza (wagib) npr. putovanje
za sticanjcm potrebnog znanja kad nije njegovo sticanje u mjestu
gdje se ivi.
Ovaj hadis kao da otklanja sumnju koja bi mogla iz naprijed ci-
J O. A-u'ara 21.
J J. 21.
12. Hadis ne nalazimo u zbirkama VJerodostojnih hadisa.
200
li ranog hadisa, a to je nijekanje doputenja, s obzirom da se to
razumu. Ako bi pak neko rekao da se pod ovim hadisom podrazu
mijeva neprekidnost propisa o hidri i njenoj obaveznosti, po poznatom
odgovaramo bi takvo obavcznost
hidrc neprekidno, to nije prihvatljivo. Prije bi moglo biti da sc sa
ovakvim had isa misli na hidru koja je
Alejhisselama: ,,Musliman je onaj od su jezika i ruke drugi
muslimani, a muhadir je onaj koji izbjegava ono to je Allah zabranio".
Ovaj hadis je sahih, a prenosi ga i Taberani od Vasila s tim to u
Hakimovoj predaji postoji dodatak: "mudahid je onaj ko rtvuje sebe po-
kornosti Allahu, d.. a muhadi r ko napusti grijeenje." [Ovaj had is
prenosi Buharija od Abdullaha b. Omera, ali sa a muhadi
ir je onaj ko napusti ono to je Allah zabranio."]
Rezime hadisa bi bio da onaj ko je hidru, a ne izbjegava ono to
je pokudeno je prividni, lani i muhadir, koji nije hidru
rudi vjerskih ciljeva, nego radi ovosvjetskih dobara koje tim posti7.c, ili radi
ene kojom bi se oenio. Reklo sc njemu da je muhadi r ili Qays (ili bilo
ko), njegova hidra je ono zbog se iselio. Ko nije hidru, a izb-
jegava ono to je Allah zabranio on je muhadir na AJlahovom putu, a nje-
gova hidra je radi Allaha i Njegova Poslanika. Ovo je hidra i od
govara dihadu' ', 13 hidra od novotarija ka praksi Poslanika, tj .
i odanosti Allahu d.., od ka plemenitom
moralu i od loih ka dobrim djelima, ali druga strana [tj. oni koji
nisu hidru, a ostavili su ono je Allah zabranio] se ostvaruje
samo poslije derogacije propisa o hidri.
Prema ovome, ko god ivi u domovini koja nije pod pritiskom nasilni-
ka, koja ga ne prisiJjava na eri'atom zabranjene stvari, ne prisiljava ga na
razvrat, ne zlostavlja ga niti ga grdi zbog njegove bogobojaznosti, a uz to
on ne izbjegava vrenje raznih loi h djela eri'atu i tvrdi da nam-
jerava hidru na Allahovom putu, lae u svojoj tvrdnji. Njegovo pra-
vo stanje opovrgava ono to tvrdi, da stanje bolje govori od njega.
Naime, izbjegava zabranjene stvari samo zbog bogobojaznosti i to je
prava bogobojaznost srcem, a ne i drugim osim njega, jer sc i djela
cijene prema namjerama" Djela se cijene prema namjerama, a svakom
pripada ono to naum i. U tijelu ima jedan organ, kada je on zdrav
zdravi su i drugi dijelovi tijela, a kada je on bolestan, bolesno je cijelo tijc-
lo .. 14. Dobra zemlja je isto to i srce, iz nje raste bilje, a i proizvodi su joj
dobri odredbom Allaha, d.. a je poput srca koje je via. titim
13. Misli se na h adis gdje Alcjhissclam sc iz jedne bitke ka ic: .. Vracamo sc iz
male u veliku bitku - bitku sa samima sobom.".
14. Ni ovaj hadis ne nalazimo u zbirkama vjerodostojnih hadisu.
201
nefsom i strastima i rczultirn samo l oSim. Neko od vc1ikana je rekao:
,,'IVoj lijek je u tebi , ali ga ne vidiS.
a tvoja bolest je van tebe, ali je ne
Bogobojaznost sc ne postie putovanjem po zemaJjama, niti ostav ljan-
jem domovine, mijenjanjem mjesta niti odredbi vremena.
To su samo njihova i domiSljanja 15 sa pretpostavkama i nas-
Mislili su da bili na muke stavljeni
1
6, pa sc desilo ono
sc desilo [Ova dva odlomka, iz dva kur'anska ajeta, ukazuju
n:1 to da ko grndi na miSljcnjima i pretpostavkama, puno stvari
padne u ... a koji mi sliti da je dobro to rade,
17
a to nije
dobro, to je propast. Misao i vijest nije isto to i znanje i
(spoznavanje). Allah je dareljivi u Njega sc treba pouzdali i
On je siguran oslonac.
II DIO
Drugi dio objanj ava JX)jam daru-1-t:tarb, govori o tome kako on prelazi
u daru-l-islam i obratno, zatim govori o dumi , dva bajrama, tc uspostavl -
janju kadijske slube u nekim islamskim zemljama.
"Daru-1-t:tarb je zemlja mnogoboaca sa koj ima muslimani nemaju ugo-
vor o miru. Ibn Abi din na margini djela Durru-1-mut:ttar kae. Daru-l-islam
postoje daru-1-l:tarb u tri Naime, kada stanovni ci daru-1-l)arba pobi-
jede jednu nau zemlju ili sc stanovnitvo jedne pokrajine odmetne pa pobi-
jedi muslimane i USJX)Stavi zakon, ili muslimanski ;18 u
islamskoj drl.avi prckrc sporazum i izvojcvaju JX)bjcdu u njihovoj zemlj i."
Pa i u ovim daru-l-i slam postaje daru-1-t:t arb pod
Ln uslova, dok neki kau samo pod jednim.
a) Uspostavljanjem nevjerni zakona [tj . uspostavljan-
ja muslimanskog zakona kao je navedeno u prvom uvjetu, mada
su u daru-l-islamu pomijeani muslimani i zi m mije (ahlu-q-qimma) i ako sc
desi da bude uspostavljen zakon mnogoboaca za sve, a daru-l-
isl am i prije nego to bude osvojen od zemlje ko jaje u daru-1-l)arbu postaje
i sam daru-1-l:tarb.) tj. prevladavanje zakona i
primjene muslimanskog. Jasno ukoliko se primjenjuje zakon muslimana
[kao obavlj anja dume namaza, bajrama, obavljanja molitve za-
Jedno, ezana, sudstva odlaska na hadd i sl. ] i mnogoboaca onda to nije
15. D10 ajeta Al-Ba qara, 78
16. A1-Maida, 71
17. Al-Kahf, 104
18 Ahl az.-zimma su kategorija ljudi koji sa islamskc)m dr:i.avom imaju ugovor o miru.
Dr:i..ava im sigurnost i prava, a oni dravi poreze.
202
daru-1-harb .

b) Pripajanjcm dijela muslimanske teritorije daru-1-l)arbu, s tim da
njih ne bude ni jedna muslimanska teritorija.
e) Da muslimani i gimmije u jednom mjestu izgube slobode koje su
imali prije nego su zavladali mnogoboci, muslimani sa islamom a gimmijc
sa ugovorom o miru i
Daru-1-l)arbupostajedaru-1-islam primjenom zakona muslimana kao Sto
su obavljanje dume namaza ili bajrama bez obzira da li je stanov-
nitvo nemuslimansko i d alije ta zemlja pripojena islamskoj dravi.
U komentaru djela Durar al-mul)t.ar 19 neki od kasnijih mi<;lilacaje re-
kao. "Kada se ispune ova tri uslova u muslimanskoj pokrajini i u njoj post-
avi sudac musliman koji bi primjenjivao muslimanske zakone [ovakav pro-
pis proizilazi iz hadisa. "Nema hidre poslije osvojenja. s tim da fcth
(al-faLQ) ima sudstva, jer sc ona u ovom upotrijebiLi i
u dijelu, a biti. Nema iseljenja iz neke zemlj e nakon to
bude osvojena od strane islamske drave i uspostavljena njegova vlast,
makar i uz sudjelovanje, jer takva zemlja gubi status daru-1-
t)arba i nema potrebe za iseljenjem.] takva pokrajina postaje dar al -islam.
U istom djelu se navodi da je dozvoljeno preuzimanje sud ijske
dunosti od strane sultana bio on pravedan ili ne, pa ako je i nevjernik.
Na istom mjestu od Tatarhanijc20 kae sc: Islam nije uslov za
njega, Lj . za vladara koji postavlja sudije a [O je detaljno u odjeljku
odumi.
Mcsbut u djelu Mi ' rag ad-diraya2
1
kae da pokraj ine koje su u rukama
nevjernika su muslimanske i ne spadaju u daru-1-J:larb jer nije u njima us-
postavljen zakon za svo stanovni tvo, [lj. bez primjene cri'nta
a sudska i upravna vlast im sc pokoravaju po nudi ili samovoljno.
Tu spada svaka pokrajina sa namjesnikom kome je dozvoljeno obavljanje
dum.e. bajrama, primjena islamskog kaznenog zakona postavljanje kadija
i ld.
Kada bi namjesnici bili i nemuslimani, dozvoljeno je muslimanima
obavljanje dume namaza i posLavljanje kadija, s tim da su muslimani sa-
glasni s tim. Zavren cilat.
19. U katalozima nal azimo vie djela pod ovim nazivom. Mislimo da se radi o djelu JJ
JI. A!')'l e:__,...!. u-i JI;..;.LJ koje je napisaov>,.,Jl J.,. J.u.
i< ... "ll umro 1088/(677.
l:! 20. Velika zbirka feLvi Lo ju je napisao 'Al im b. 'Ala aJ-Hanafi (umro poslije 752/135 l)
na Lracnje vezira TaLar-hana. K. KaLal og arapskih. turskih i perzijskih rukopisa.
Sarajevo 1979. ll; 1666.
21. Puni naziv e:__,...!. u-ll r;:ly.-. od "'-'*'
0-! J.> .umro 667/1268 H:H: 2033.
203
Smatram daje da sc ovdje misli sa valijom na visok poloaj koji
ima kompetencije da postavlja kadije kao kod nas reisu-l -ul ema to je na-
glaeno na margini jednog djela gdje se prenosi: "Ukoliko u jednom mjestu
ne bude vladara niti onoga ko bi mogao imenovati sudiju (kao to je u ne-
kim mjestima danas gdje vladaju nemuslimani, Qordova) dunost stanovni-
ka muslimana toga mjesta je da se suglase o jednom od njih i
da ga imenuju namjesnikom, a on postavlja kadiju. On bi
njima i predvodi o dumu namaz. ,.Ovim sc postie zadovoljstvo due pa
neka se na to osloni. nchr. 22
Na to ukazuju "fetha"
23
ne uspostavljanje kadijskc
dunosti od strane nem uslimana to je, kako smo vidjeli, u kontradikciji sa
onim Sto e navodi od Tatarhanije. ukoliko muslimanima
bude imenovan sudij a ncmusliman sa kojim muslimani biti zadovoljni
priznavanje njegove jurisdi kcij e, bez sumnje, je ispravno. [Ovim sc ne mis-
li da je ispravno imenovanje sudija od strane ncmuslimana, al i se to u
krajnjoj nudi moe ostvarili uz saglasnost muslimana. daje saglas-
nost muslimana prcvashodna u tome.] Jasno je da se podrazumijeva pod
zadovoljstvom muslimana i njihova suglasnost, to opet suglasnost
uccnjaka pametnih i razboritih, jer je suglasnost svih pojedinaca teko ili
nemoguce kao i kod davanj a prisege vj ernosti vladaru.

U djelu .,Al-Ma$air24 se kae: Imenovanj e vladara sc vri preporukom
predhodnog ili suglasjem Al -A' Ari smatra da je dovoljan
jedan od pod uslovom da ima svjedoka, kako bi sc odbile eventu-
alne primisli, ako to bude potrebno. Mu'tezilc smatraju da treba suglasnost
petorice dok neki hane fi jski smatraj u da je potrebna su-
glasnost ne broj:' ' Saglasnost sc smatra
svi h. kao to se davanje prisege jedne grupe smatra pri segom svi h. Odred-
ba po kojoj je obavezno traiti muslimana za vladara proizlazi iz had isa gdje
se kae: ,,Nema namjesni tva nemuslimana nad muslimanom."25 tj. nem us-
liman ne moe upravljali nad vjerskim stvarima muslimana, s obzirom da je
ncmusliman, kao to je nasljedstvo i drugi vjerski poslovi.
Komentar ovoga had isa treba traiti u njegovom etimolokom
On ne podrazumijeva zabranu upravlj anj a zemljom u kojoj ima musliman-
ma od strane nevjernika, pa sc tako ne proti vi namjcsni tvu ncmusli mana s
obzi rom na svjetovnu upravu nad muslimanskim zemljama i oblastima.
22. OvdJe sc vjerovatno radi o nekom izvoru, koji 'l.bog nedostatka naziva nismo
mogli idcntifl.kovati.
23. sc radi o izvoru koji nije bilo identifikovaLi .
24. YJcrovalno sc radi o djelu .1 ... Jl...S
' ! e rw . umro 8'61/1456 -
25. Ovaj had is ne nalazimo u zbirci v jcrodostojnih had isa.
204
-

had isa je da se u takvim zemljama nade musliman koji upravl-
jati vjerskim stvarima muslimana. Zemlja u kojoj su na vlasti, a
muslimani upravljaju svojim vjerskim stvarima nije u osnovi u rukama
Upravljanje i raspolaganje odredenim stvarima podrazumijeva izv-
jesnu samostalnost. Tako se kae: raspolagati sa stvarima ili upravljati nad
njima je kada se nekome prepusti vlast. U god ruci bude zemlja on je
njen vlastodrac i upravitelj. je da se sa namjesnikom muslimana ne
podrazumijeva upravitelj zemlje [Valij a zemlje je onaj u je ruci u
poloaja koji obuhvata brojne slube, a valij a musliman je onaj u
je nadletvu upravljanje u raspolaganja stvarima vjere, s ob-
zi rom da su oni muslimani.] nego upravljanje i raspolaganje u vjers-
kim stvarima, uspostavljanje sudske vlasti, davanje fetvi i sl.
to se Alejhisselama: ,.Islam je uzvien i ne moe ga njta
nadvisi ti" .26 je da islam pobjeduje svaku vrlinu kod Allaha, d..
jer nema osim u njemu, kao to je nauka npr. najvie svojstvo i oso-
bina savrenstva, [ lli da islam nadvisuje svako svojstvo,
bilo ono dobro ili loe, tj . u dobru nadvisuje svako dobro, a prevladava
svako zlo, ukida njegovo djelovanje i brie njegove tragove kao Sto Allah,
d.. kae: "Dobra djela zaista ponitavaju (hud 114) Prema tome
kada se u jednoj zemlji nade islam i negativnosti mnogobo7.aca i oba se
primjenjuju, iz had isa je jasno da odluka pripada islamu,.jer je on taj koji
nadvisuje i koji nije nadvien, a zemlja ostaje pod njegovom jurisdikcijom i
to je dar al-islam, kao to je navedeno u drugom dijelu pod prvim uslovom,
a to je prcneeno iz djela Hindije. Nema izmedu prevlada-
vanja islama, jer naprosto islam je takav u svojoj biti, i musli-
mana u jednoj zemlji u i kuJLurolokom smislu.]
Iskrenog vjernika i na ovome svijetu poni
avanje i omalovaavanje, jer je on patnji i iskuenja. Allah, d.. kae:
"Mi vas stavljamo na kunju i u zlu i u dobru i Nama se vratiti."
27
Zbog toga se deava da vjernik nije bez bolesti, sirpmatva i ponienja,
a se navodi: Plakalo je sedam nebesa i ZemJja i oni koji su u njima i
oni koji su na njima, onaj bude ponien, a bogatiji osiromai, sa
sc poigravaju neznalice. Uzvieni je rekao: ,.Taj drugi svijet
onima koji ne ele da se na zemlji ohole i da nered a one koji sc
Allaha boje sreLan kraj ."28 je rekao: ,.A u ovim danima mi da-
jemo pobjedu sad jednima sad drugima .. .''
2
9 Lj. mijenjamo i raspolaemo
vremenima uspjeha i pobjede njima. Ovo dodjeljujemo u korist
26. Hadis prenosi Buharija.
27. Al-Anbija. 35.
28. 83.

29. Ali 'Imriin, 140.
205



ni h jedanput, a u korist drugih drugi put. Zbog toga se i kae: Jedan dan za
nas, drugi protiv nas, jedna dan se radujemo, a drugi smo alosni.
je: Ovaj svijet je sredstvo, a nije cilj. Ovako treba shvatiti njegovo mjesto
jer je to klizav teren. to se odobravanja namjesnitva nemusJi -
mana A1-Qadi u svom tefsi ru suru Jusuf a povodom Ajeta:
,.Postavi me' - - "da vodim brigu o stovaritima na zemlji, ja sam zais-
ta i znan:30 kae: "U tome je dokaz o postavljanju nemuslimana
ako je spreman i primanje dunosti iz ruke nem uslimana kada se zna da ne
postoji drugi da se ostvari upravljanje narodom i izvrenje obaveza".
Smatram da je dozvoljeno priznati vl adavinu nem uslimana jer su ashal}i
dozvolili slijediti Jezida31 sa njegovim tiskom i nasilnitvom, pa i nev-
jcmitvom, zbog toga to je odobrio ubistvo h. Husejina i njegovog rado-
vanja uprkos tome to je omalovaena porodi ca Al ejhisselama. Sa'd u ko-
mentaru akaida je rekao: "Istina je da se ubi stvo h. Husejina dogodilo uz
slaganje i radovanje Jezida kao i s JX>ni enjem JX>rodi ce Alejhisselama", to
je preneseno sa nrepekinutim ni zom prenosil aca. Poto su neke pojedinosti
preneene od pojedinaca, mi se zadravati na ovom nego
na Njegovu vjerovanj u - Allah ga prokleo- i njegovi m i pris-
talicama. Medutim tabi'ini su primali JX>Ioaje od Haddada32 bez obzira
to je bio nasilnik svoga vremena. Sve tc ovo na nunost
uzimanja u obzir poloaja bez obzira ko ga imao i da li je on musliman.
Allah govori Musau i Harunu: "Obratite mu sc lijepim .33 Ovo je
obaziranje na poloaj. ajet: "Onoga koji je bogat, ti
njega savjctuje"3
4
ejhu-1-ekber, nj egova taj na, kae: "Ovdje su
sc okliznu li mnogi koj i su se bavili islamskim pravom, a to im nije bil o po-
Lrcbno, jer Alejhissclam upozorava sa had isom na ono to smo rckl i, a to
je mene navelo da se posluim dokazom u vezi toga: "Kada vam neko
od plemenita naroda, ga"35 a i Uzvienog. "All ah vas ne
od onih koji sc protiv vas ne bore zbog vjere i koj i vas ne izgone i z
vai h domova, da im dobro i da budete pravedni prema njima."36
Znaj da li potovan i vladar u svom narodu a da nije
ostavio svoj u silu i iza svoji h ili je pak tvoja sila i kod njega
od njegove. Pa u svakom on je odsjeo kod tebe, pa ga prihvati
prema poloaju koji mu pripada i kojem se sam radovati , pa mudar
30. Yusuf, 55.
31. Yazid J sin Muawiya. Halifa u vremenu od 610-683. god.
32. Had.dad b. Yiisuf namjesnik Traka za vrijeme halifc 'Ahd al-Malik b. Mcrwan
(685-705)
33. Ta. ha, 44.
34. 'Abasa. 5.
35. Had1s ne nalazimo vjerodostojnim hadisima.
36. Al -Mumtahina. 8 .


206


l

biti. Allah je Svog Poslanika prekorio zbog slijepca i hromog samo zato to
su bili prisutni Jevreji i u drutvu je pao prijekor, a ne
vladara i poglavica spada u potivanje Allaha, d.. a
potivanje siromanih ne nita drugo do likvidiran ju njihovog
siromatva.
Njegove "Potivanje Allaha" u stvari potivanje odredbe
Allaha to na Alejhisselama." Pa mu ukaite s obzi-
rom da je odredba Poslanika odredba Allaha ili pak na uzvienog
Allaha: "Allah vas ne ... "
Negiranje zabrane uslov ljava postojanje naredbe, pa makar to bilo u for-
mi doputenog djela, s tim da ono u nekim moe biti prepo-
djelo ili pak u vidu obaveze kao to je uzimanje hrane i radi
bolesti i odravanja ivota, ili pak lijepih
imena svoga Gospodara i Njegovog stepena i uvaavanje Njegovih djela,
kao vladavina i ostalih stepenova [kao uprava, namjesnitva, sudstvo, jer
pripadnici ovih slubi svojim imenom ukazuju na njihov Mu'min
ima onoga koji daje sigurnost, jer je osnovna sigurnost ljudi u im-
ovini i ivotima.] koji iz toga proizilaze, a koji se u bilo kojoj osobi
ukoliko to odgovara njegovoj sposobnosti .
Potovanje proizilazi iz poloaja, a ne iz osobe jer svjetovni i
poloaj je odraz Boanskog i Istinitog kao to se navodi: "Sultan je sjena
Allahova". Ko nije zahvalan ljudjma nije zahvalan ni Allahu, d.. Ovo
je u smislu onoga to se kae: Pohvala isklesanog pripada klesaru,
a pronicljiv i obrazovan komunicira sa ljudima s obzirom na njihov polo2.aj.
U Ruhu-l-bejanu37 povodom ajeta: ... "A ljudima lijepe govoriLi. .. " se
kae da je to sa imetkom u ostvarivanju prava po-
sebnih kategorija ljudi, a oni su: roditelji, rodbina, si rote i siromani . PoLo
im elak ne sve ove kategorije bogatim, je ljudima da sa sva-
kim lijepo ophode, lijepom to pametnim nije Na istom
mjestu se kae:" i lijepo jedni prema drugim postupajte" odnosno
nuno je sa ljudima postupati, s lijepim govorom im se
vedra i nasmijana lica koje je otvoreno prema dobrom, al i i prema
grij eniku, prema vlastodrcu, ali i prema heretiku, bez licemjerstva i podi-
laenja, ali i bez koji bi zadovoljstvo sa sugovor-
nikovim nadzorima jer je Uzvieni rekao Musau i Harunu: "Govorite mu
lijepi m ,,Ni jedan nije vredniji od Musaa i Haruna niti ima
bij ednij eg grij enika od Faraona, pa im opet All ah lijepo
prema njemu. U ovaj ajet su Jevreji i a kako
37. Puni naslov djela ui..;&J l .>_ .... ul_._." (JJ J:.ul ... J
L. oA. umro 1137/1724
t
207
ne bi bili hanifi. Lijep odnos prema je obaveza u svim vremenima,
osim kada to trai odgajanje onoga koji je u tvom nadlctvu i pod tvojom
vlasti u nekim Zapravo ovakvo u nekim
je i obaveza kada to zahtijeva poloaj ili pak stanje. Zar ni si vi-
dio kada je Vjerovjesnik, a. s. kada ga je njegov narod zlostavljao i nogu
mu okrvavio rekao: "Boe moj, uputi moj narod jer oni ne znaju":
U situaciji je bio Alejhissclam i u Mekki, a to se poziva na
oruanu borbu, ona je tek poslije hidre. A jeli prije hidre su bla-
gi, Allah sc u njima ljudima "0 ljudi"! i bili su blagi bez
podjele na vjernike i mnogoboSce, a medi nski ajeti su puno u po-
gledu [tj . u odnosu na pripadnike mnogoboaca a ne na vjernike ili mek-
kanske a jete, jer apsolutna ne pada od strane Najmilostivijeg.]
oslovljava sa njima: "0 vi koji vjerujete" i .,0 vi koji ne vjerujete", hvale i
prekoravaju, za svaku priliku ima Otvori pa
stepen zadovoljstva, skini koru, a uzmi bi jedan od razboritih.
III DIO
Trece poglavlje objanjava pojam "felh", daje njegovu podjelu, i ono to
se odnosi na njega.
,.Feth' otvaranje zatvorenog, elimini sanje prepreke itd.
Dijeli se na dvije vrste: prva je dostupna vidu, kao otvaranje vrata ili katan-
ca (brave), a druga umu, kao razbijanje tuge, od straha, te taj-
novite i nejasne stvari u naukama pokazivanjem i razotkrivan-
jem jasnim Ova vrsta felha se upotrebljava u sudstvu, npr. da sudija
pronikne u skrivene namjere zahtjeva il i albe, zatim kod pobjede,
ratnog plijena, osvajanja jedne zemlje sil om.
Znaj da je ovaj izraz spomenut u Kur'anu zajedno sa skora (al-
qartb); kao to je u " .. .i ih skorom pobjedom"38 i
" ... Allahova i skora pobjeda"39 te uz "sigurna" (a1-
mubin) kao to je u Uzvienog: ,,Mi ti daLi sigurnu pobjedu,"
4
0 a tak ode i bez ovi h povezanosLi, kao u .,Kada
Allahova i pobjeda dodu."41
Izraz "skoranja pobjeda" (al-fall) al-qarib) je ustajanje [bez obzi ra da li
je to ustajanje borbom i orujem ili mirnim putem i dobrim postupanjem od
strane protiv tiranije, nasilja, nepravde, i preuzimanja vladavine
nad stvarima vjere, ivota, imetka i porodice, s obzi rom da su bli ski jedni
38. AI -Falh, 18 .

39. 13.
40. Al-Falh, l .

41. l.
208





drugima, koja se ponekad svodi na vodenje Na to je ukazao i
Alejhisselam "Svi ste vi pa.c;tiri i svi biti odgovorni za svoja
stada."
42
Drugim to je pobjeda koja donosi na ovom
ili onom svijetu, s obzirom na njenu bliskost i pom enu to Ratni
plijen [u fcth spadaju pobjede koje se dogode usljed obostrane od-
brane ili napada, osim osvajanja zemlje jer je ona u tom sredstvo za
opstanak, a ova skrivena pobjeda je ostatak tajni straha koji je u ljeven u
srca mnogoboaca.] spada u ovu pobjedu, jer pripada drugom dijelu, a to je
ovosvjetsko zadovoljstvo. Na to Allaha: "I bogatim plijenom
koji dobiti" poslije "l ih skorom pobjedom." Ova pob-
jeda je osvajanja i najnia svojim mjestom i poloajem, a naj-
shodno ostvarenju pojedinaca i vremena.
Allah, d.. kae: "1 ih skorom pobjedom," "Obraduj vjer-
nike" tj. skorom pobjedom i a to je ovdje izraeno Ta
pobjeda se ostvarivati na tajanstven i ona je dio osvajanja bez vlas-
titog i doprinosa. Na nju ukazuju i Uzvienog u gdje
su nabrojane blagodati poslije pom injanja ratnog plijena" i ruke ljudi je od
vas zadr.lao",jer zadr.lavanje ruku ljudi od tih prava pa makar i mirnim pu-
tem, nakon izvjesnosti poraza je skrivena blagodat koja sc ispoljava u vidu
kazne. Skrivena koja dobije oblik poraza bi trebal a izazvati zahval-
nost na njoj tako blagodati , ali to ljudi ne

zbog njene tajnovitosti, kao to je ljudi i ne kao da je ona
njihov nasljedni imetak, ne njenu pravu vrijednost sve dok je ne iz-
buge. je pobjeda koja je naj avljena u ajetu: ,,Allahova i skora
pobjeda. "Ovaj vid je tajnovi t, ncsaznatljiv, a radi sc o izrazu koji
nije mada se da je to zbog ugroenosti vjere. da je
nespoznatljiva ni eg stepena od pobjede i Boije
primjerena je vjeri kada postane (garib).
Sigurna pobjeda (al -fatQ al-mubfn) zauzimanje zemlje ratom ili pri -
mirjem i njeno prisajedinj avanje dr/.avnoj teritoriji, zbog djelotvornosti ras-
polaganja i upravljanja nad njom i njenim stanovnitvom samo u vanjskom
pogledu i sa upravom. To je sutina osvajanja kod ove pobjede.
Allah, d.. kae: ,.Mi ti dati sigurnu pobjedu." Ovo sc odnosi na
Alejhisselama, mada se u stvarnosti odnosi na onoga kome pripada, i spada
u vlast. A ako sc pripie to je . amo zbog toga Sto su
oni posrednici u njenom osvojenju, a to je osvajanje vladara, sultana, za-
povjednika sa Allahovom "A Allah Li pruili veliku

a od Njega su i "A pobjeda dolazi od Allaha,
42. Hadis prenosi Buhariju i Muslim.
43. Al-Falh, 3

44. Ali 'Imran 126.
209


Kada se ostvari ova pobjeda, zajedno sa njom se postie i ona prva, kao
Sto je bilo pri osvojenju Mek ke. Zbog toga je i nazvana "sigurna pobjeda".
to se pobjede (mutlaq) to je sigurna pobjeda s obzirom na
raspolaganja i njegove vlasti u sutini. Na to
i ajet: " 1 vidi ljude kako u skupinama u Allahovu vjeru ulaze."45
Pokoravaju se Alcjhisselamu u duama zbog njegovog snanog uticaja na
nji h i ovo je najuzvienija pobjeda, kao da je spoj dvije suprotnosti ; sablje i
pera, propovijedi i odredbe i pojavljuje se kao vidljiv kraj sa dva
svojstva; pobjeda kojom se zauzimaju kraljevstva i svjetovi, prema hadisu:
"Da tebe nije svijet ne bi stvorio. "46 i zavretka vjerovjesnika i poslanika
prema ajetu: ,,A tebe smo kao milost svjetovima poslali. "4
7
[Ove tri vrste
osvajanja imaju i svoja skrivena Prvo bi osvojenje srca do
stupnja sigurnog znanja i od neprijatelja vjere, a to su e j tani i stras-
ti, il i se pak podrazumijeva u pojavnosti od mijeanja dinna i
ljudi. Ta sc pobjeda ostvaruje samo nakon naputanja onih grijeha koji
unitavaju bogobojaznost, lijep odgoj i iskrene namjere. To je krajnje
naputanje i ispravno ponaanje. Hidra poslije toga nije potrebna. Jasno to
je osvajanje u due, a ostvaruj e sc samo onda kada sc okiti
i spoznajom, i to je prodiranj e u tajne due, a to je krct j otkroven-
ja Boanskog i Premilostivog.]
Ako sc pojavi kod nekog drugog onda su to samo njeni odrazi i poslje-
dice usljed pripadnosti i od V jerovjcsnika, a ona je na osno-
\ ' U prvo bitne pripadnosti , a za nekog drugog na osnovu zavisnosti. Njego-
va je najavljena ... a kada Allahova i pobjeda
dodu."
To je najvii stepen definicije jer je pri pisana Allahu. Ona je, prema ne-
kim misliocima vrhunac spoznaje. Ako si ovo shvatio, znaj da j e pobjeda
koja se naziva "bli ska" (al-qarib) bila jamac hidrc Vjerovj esnika u
trenutku uz pretjerano nasilje mnogoboaca, sve dok sc ni su sas-
tali i poslije dugog ugasiti svjetlo Uzvienog Allaha. Za to
su dokaz Allahove
"Vidje li ti onoga koji brani
robu da molitvu obavi
Pa neka on pozove drutvo svojc.48
Ova dva ajeta najbolje ukazuju na istinitost ovih tvrdnji. Uzvieni Allah
je najbolje znao da je samo hidra brz i efikasan lijek, pa ju je u takvom

45. An-Nasr 2.
46. Misao koja sc veoma u sulijskoj literaturi kao hadisi-kudsi mada ga
ne nala1.imo u z.birkama v jcroclostojnih had isa.
47. Al -Anbija' , 107.
4g. Al _. Alaq, 9-10.
210
stanju obaveznom za sve osim slabih ?.ena, djece i staraca. Ko je od
njih hidru njegovu hidri.u je obogatila ova pobjeda, a ko se nije pre-
selio trpi o je nasilje mnogoboaca i nalazio se u najteem stanju sve dok ih
Poslanik nije obradovao svojim dolac;kom.
,,Nema hidre poslije Mekke" su jasne i nedvojbene
i iz njih je da je Allah hidru obaveznom zbog toga Sto sc doz-
volilo zatvaranje vrata bliske pobjede, a ona se nisu zatvorila pojavom vjere
u njene [tj. kao stranca koga Kurcjije ne primaju, nego
ga pretjerano odbijaju], jer je Mekka bila sjedite samovolje i
a njeni stanovnici su postali neprijatelji i uhode islama. Da je kojim
hidra propisana zbog samog stanja u Mekki kao gradu supros-
tavljanja i rnnogobotva, bez sumnje bi to bilo u godini objave,
bez kolebanja. Mekka je u tom periodu bila u najogrczlijem mnogobotvu,
a Medina i Abesinija nisu bile vremenski pogodne za mjesto islama i bo-
gobojaznosti . Poznato je da je Muhammcd, a. s. ostao u Mekki poslij e prve
objave 13 godina, od toga tri sa plemenom Bcnu Haim u bojkotu, nisu go-
vorili sa njima, trgovali, enili se od njih, ni su sc druili sa njima, pa su nje-
govi drugovi hidru u Abesinij u, a ko je od njih ostao u
Mekki bio je izloen torturi i zloslavlj anjima sve dok sc nisu ise-
lili u Medi nu. [a ko se nije iselio su ga sve do
Mckkc]. Kada sve ovo imamo u vidu moemo da fclh predstavlja oslo-
bodenje. Ovdje je da sc pod jem mi sli na oslo-
a je upouijcbljcn za vrstu i pa
biti: Nema hidrc posl ije pa bi lo kojeg, pa makar bilo ono i tre-
nutno zbog postizanja nekih ciljeva.
pije lijek da bi sc odbranio od bolesti, kada bolest
nema kori sti da sc on pije jer tada ne djeluje. U tom je lijek
za duu, jer se trai ono to je postignuto, a i had is kazuje
da nema jela poslije uzimanje hrane poslije toga je pohlepa,
dok je hidra poslije pobjede veoma riskantna i opasna stvar. Pravo
obavijestiti onaj koji zna, ali mi slim da je ovaj had is silno obradovao ono-
ga ko je primio islam u Mekki, a nije hidru u Mcdinu. [u vrijeme
kada je hidra bila obaveza J, a oni koji su primili islam poslije osvojenja su
na temelju toga uivaoci. Tebi je poznato ono je a to je da ih
je ova pobjeda zadesila tek poslije Mckkc. hadisa ide
za tim da je obavcznost hidrc ukinuta jer je ostvarena ,,skora pobjeda" za
njih sa ostvarenjem "sigurne pobjede" samo za Poslanika, njemu ili onima
od muhadira i cnsarij a zato to su bili posrednici u toj pobjedi. Oni koji su
hidru udovoljili su toj obavezi, i za njih nema kori sti zabrana hid
re, osim da se to definie. lJ asno, ukoliko bi sc ova odredba
samo na muhadirc, hadisa bi umnogome bil o sueno. l Tako sc
211





kae daje cilj derogi ranja propisa o obavcznosti hidre trajna i stalna zabra-
na poslije pobjede, i da se dozvoljava onima koji su hidru, povratak
u njihovu domovinu, a je i Nema hidrc iz
neke islamske zemlje poslije njenog osvojenja, tj. bez vjerske nude i jake
Scri'atske (X>trebc, to opet sve dok se ona ubraja u daru-1-'islam i ne
postane daru-1-l)arb i zemlja neprijateljstva. Vjernik vjerniku je kao
i nevolja se brani svim sredstvima, a ko pouri sa jednom stvari
prije vremena bude kanjen njenim gubljenjem i porazom.
kada se imena slova ovoga hadisa i
njima dumelu-l-kebira49 doda broj slova, a ima ih trinaest, a s ob-
zirom da sc uzima vrijednost svakog slova u njegovom nazivu, dobije se
ova godina50 pa i ovo kao da ukazuje da ne postoji potreba za hidrom iz
Seri'atskih razloga poslije ove godine [dokazivanje nepostojanja potrebe za
rudru iz eri'atskih razloga] zoog zalaska svjella mira i pojave njegove su-
promosti na zemlji i "bliske pobjede" kao pojava zore na horizontima rijeke
vjerskog koja stie sa Seri' ata na moru [Ukazivanje
na Allaha, d.. ,. ... pojavio sc mete i na kopnu i na moru"51 a
vrijednost i ovih slova bez ponavljanja istih daje ovu godinu.
Ovdje je i aluzija na sjeverno svjetl o koje se pojavljuje sa sjevera posije za-
laska sunca, a ponekad i aluzija na vjere u stanje jer je
ona izmijeana svjetlom i tminom.]
Danas ni za jednu kategoriju ljudi nema prepreke za ovu vrstu pobjede,
pa ko god da ga u njoj neSto neka prekorava samo sebe i
kao da se on uzdigao iznad vjernika dva uzviena grada. ]52
Pitanje o kojem sc raspravlja u pojavnoj i skri venoj formi sa prevlada-
vanjem jednog ili drugog, tj. ono Sto bude manjkalo u pojavnosti prelazi u
sutinu, pa tako i ono to bude nedostajalo u uprvi i djelovanju
nadomjeteno sa posebnom [upravom nad vjerskim poslovima l a to je
smirenost i ustrajno izvravanje vjerskih obaveza.
[tj . provodenje tih propisa sc unazad sc na vjerske pos-
love i vodenje Ono Sto nedostaje u upravi , prelazi u po-
sebno upravljanje.]
49. prcbroJavanja vrijednosti slova u arapskom jeziku.
50. Mi sh se na god mu 1302/1884, vriJeme kada je pisana risala i kada je bio najinten-
1.1 vni ji v al ise ljav an ja.
51 Ar-rum 41.
52. Misli sc na stanovnike Meleke i M edine.
OvdJe je autor po poznatom cbdcd sistemu ajctc:
,.Pojavio se mcLc na kopnu" i ,.Allahova i skora pobjeda" tc hadis "Nema
hidre poslije gdje je uvijek dobio zbir 1302 da i to kao da
Jkar..uJe da u lOJ godiru (kada on pie ovu risal u) hid'iia nije potrebna, odnosno pre-
3JCla ,.POJavio se metci." u svoje vrijeme.
212
Allah, d.. kae: ... "osim ko bude prisiljen, a srce mu bude mimo u is-
lamu."53
primjene propisa vjere javno, nunim smire-
nosti sa i manom u dubini due. Vlasti u naim vremenima tvrde da postoje
osigurane slobo?e u onome to se vjere, tako da se neprijateljstvo pre-
ma vjeri pretvara u despotizam na zemlji, a postizanje lijeka za tijelo, otk-
lanja neprijateljstvo u dubini due. [to nedostaje u skrivenom neprijate-
ljstvu prema vjeri, prelazi u zadovoljstvo sa upravljanjem u svjetovnim
stvarima.]
Jer ukoliko se u ovom osvojenju (okupacija Bosne i Hercegovine) us-
postavi despotizam mi moemo hidru, a i to je ostatak od tc pob-
jede. Ako pretpostavimo njenu pa i u tome je daak od miri-

sa osvaJanJa.
U ogledalu pretj erivanja granice vidi se odbljesak pobjede, jer tada pre-
staju vjerske obaveze i dunosti. [Jedna stvar kada svoju granicu,
pretvori sc u svoju suprotnost.] Tada nema nikakvog "a nije
u vjeri nikakve "54 Svaka je razgaljen-
jem i a djela se prema namjeri cijene i nuda zakon mijenja. Pa
svako onaj zemlja bude osvojena i grani cu, to moe biti
iskuenj e, zasluga, a ponekad i prava blagodat, jer nagrada je prema zasl u-
zi. [Ukazuje na to da je zatvaranje (misli se na bojkot) u doba
Alejhisselama Boije iskuenje iza koga slijedi razgala od strane Prcmilos-
tivog, nasuprot zatvaranju hidre na osnovu zasluge, jer ona ostaje sve dok
traje ta zasluga, osim da bude iz biti Njegovog imena koji sve i obilno
daje.] Allaha, d.. "Ako vi pomognete All aha i Allah vas
ukazuju da je ova prema naoj zasl uzi.
Allahu je da ivimo sa vjerom u Njega, tj . pa vas nagraditi prema stepe-
nu vae nagradom, kao to odgovara
i kao to mjera mjeri odgovara, to se u Njegovom imenu praved-
nog a Sto opet proizi lazi iz Njegove mudrosti vidlj ive na ovome svijetu i
pravednosti koja se u Njegovoj na svijetu. na-
grada je prema djelu, kako ti bude sudio drugom tako se i tebi suditi,
svako ponjeti plodove onoga to je posijao, a dug se samo prema
svojoj vrsti. AU ah se smilovati koji je spoznao svoju
vrijednost, a nije grani cu. U tom smislu je i ajet: .,A
nam je bila vjernike Dunost i zasluga je prema stepenu
koga ima tri vrste:
53. An-Nahl, 6 .

54. Al-Hagg, 78.
55. Muhammad, 7.
56. Ar-Rum, 7.
213
-oponaanje, a na njega Allaha, d.. "Reci te - Mi vjeru-
jemo u Al1aha"57 i ,,Gospodaru na, mi smo glasnika koji pozi-
va u vjeru:- Vjerujte u Gospodara vaeg - i mi smo mu sc odazvali. "58 a to
je najslabiji iman.
- dokazivanje, nato "U stvaranju nebesa i Zemlje, i u
izmjeni i dana ... "59 "i ,.Znaj da nema boga osim Allaha
60
, a to je
jaci iman od prethodnog, i
- prisutnost i nato " ... za one koji
i .. :61 (, Allah da nema drugog boga osim A11aha")62
a to je iman.
Svakoj od ove lli kategorije snaga im ana se kada obuhvati sve
ogranke vjerovanja ili njihovu a dovodi ga do slabljenja svako nje-
govo okmj ivanje [Lj . osim onog prvog ogranka, bez koga se ne moe biti
vjernikom, s lim da sc pod izrazom vjernik misli na onoga koji prua sigur-
nost to sc vidi i iz Alcjhisselama: "Vjernik je onaj od koga su sigurni
drugi lj udi u pogledu njihovog imetka i ivota",63 pa ko prua vi e sigur-
nosu ljudi ma okruen Znaj da u snazi vjerovanja JX>Sloji veliki
uticaj, kada je vjerovanje muslimana slabo, a vjerovanje drugih jako, na os-
novu spoljani h uzroka koji imaju udjela u pobjedi, pobjeda i uspj eh
sa svoga mjesta na stranu
Iman se sastoj i od sedamdeset i ogranaka, najvrednij e su
Nema boga osim All aha, a otklanjanje to smeta na putu je dio ima-
na. I stid je dio
Znaj da svaka realnost u moru egzistencije s obzirom na nj eno
i da je svako svojstvo vidlj ivo u ogledalu prisutnosti i svijetu
I svaka od njih ima svoj kraj i sredinji di o. Snaga je u
srediSnjem dijelu [sredi nji di o spaja dvije krajnosti kao zora (osvit i suton)
koja obuhvata svojstva svjetl osti i tmine.] a proces stvari sc ponavlja.
je izvor kraja jer Alcj hi ssclam kae:
"Islam je i na to sc vrati ti , kraj biti povratak

57. 136.
58. Ali 'lrnran. 193. U aJetu je na napra' 1jena greka u prepisu.
59. Ali 'lrnran. 190.
60. Muhammad. 19.
61. Ali 'Imran. 191.
62. Ali 'lmran. l 8.
63. Prenosi Tirmizi. Ahmed b. Hanbcl, Ibn Madi.dc.
Pn l dio had1sa Davud, Ncsai, Ibn Mad.di.c, dok drugi dio: .,i iman je dio
VJCTe prenose uz navedene 1 BuhariJa i Muslim.
Muslim. Ibn Mad1.d1.c, Davud. postoje
lumacenJa ovoga had1sa od zavisi direktno i prcvod. Tako jedni smatraju da sc sa
214
l
Allah kae: ,,Allah je taj koji vas nejakim stvara"66, a ovo je
"l onda vam poslije ne jakosti snagu daje"67, ovo je sredina,
"A poslije snage slabost i sijede ovo je kraj.
je od slabosti, a i kraj ide prema njoj , a stvar kada se vrati kao
onda drugo nije ono to je prvo, pa makar i prema onome
kako se smatra je izvor kraja u biti, a ne kako se to uzima] niti ima
u porirodnim zakonima ni pri osobinama. U to spada
kretanje, jer dijete kada se mu se snaga, pa ga to kretanje us-
pinje do mladalatva koje opet vodi ka mladosti koja stvara snagu na to
ukazuju i Uzvienog: " ... i onda vam poslije nejakosti snagu daje.", a
to je proizvod suprotnosti u odnosu na kao to je sputanje koje
zahtijeva dizanje, u smislu da onaj koji je ponizan Allahu, Allah ga uzdie,
dok uzdizanje zahtijeva sputanje, a ko se uzoholi Allah ga ponizi.
Drugo je slabost oronulosti i ona je usljed nedostatka pri rodne top l ine, i
zbog u osjetilnim silama, a od toga dolazi mir i dostojanstveno
sjedenje i strpljivost. Starac kad god se pokrene ga i dosada,
to nuno rezultira i spada u jer biva s poj-
edincima, a povratak nakon hiljadu brojeva (?) i ovdje se zavrava
i brojanje.
Vjera se vratiti u prvobitno stanje dok ne kroz tri faze: djeti-
njstvo, mladost i satarost. Arapsld alfabet sa elifom (l) a zavrpava
sc "jaom" (e.> ), i dvije al-ja' prelazi u hiljadu. [Elif uk a-
-
zuje na jedno razdoblje, a "ja" na deset, a to je kraj uspi njanja i vjere, pa
makar ona postala i slaba, ali je skrivena u prvom i drugom raz-
doblju poslije a Allah najbolje znal.69
Allahov Poslanik kae: "Ako moj Ummet bude na pravom putu
jedan dan, a kod Allaha je jedan dan kao hilj adu dana brojanja.''
70
Ustrajnost Ummeta je njihovo pravog puta od samog
djetinjstva sa uspinjanjem i kretanjem prema starosti bez skretanja u desni
ili lijevi ekstremizam. [Pod Ummetom se podrazumijeva ili njihovi
vladari ili poglavari, jer ljudi imaju vjeru svojih poglavara.] Narod koji je
ispravan i ima zdrave razumskc snage u kojima nema skretanja udesno [
Pod zdravim snagama se podrazumijevaju eri ' atske znanosti i
mudrost, a pod udovima vjersko poslovanje i poslovna mudorst], a tome je
ovim misli da je islam sa lj udima koji su u to vrijeme smatrani tc daje
u bio kao zajednica slab i da se na to ponovo vratiti itd. Mi smo sc za
ovo prvo razumijevanje hadisa i tako ga prcvodili .
66-68. Ar-ROm, 54.
69. Po cbdcd sistemu vrijednost ovih slova je 1000.
70. H adis ne nalazimo u zbirkama vjerodostojnih hadisa, a o tome postoji tekst Kur'ana
215


Boanski uzrok, i kada su njegovi tjelesni udovi u ravnotei bez ikakvih
slabosti ulijevo, to je uzrok, njemu pripasti nagrada prema zasluzi
i i zaslui jedan potpun dan zbog ustrajnosti na putu Gospodara.
Znanje sa kojim je nadahnut Vjerovjesnik u ovome had isu je sa bri-
sanja i
71
.
Islamska vjera je u smislu kruenja, je u
pa se uspinjala dan po dan do punog mjeseca, zatim sc go-
dinu po godinu do slabosti kraja lunamog mjeseca. [Zapravo, postizanje
savrenstva prema svim vjerama je postepeno, a ne trenutno. ]
Ovo je jedan dan, a to je vrijeme uspona i napretka Um meta. U ovome
had isu nema dokaza (predznaka) za Sudnji dan, niti pak nagovjetaja nekih
velikih prevrata i preokreta. sam od nekih mislilaca da sc i ovakav ko-
mentar uzima u pojedinim predajama. "Kada moj U mm et ustraje na isprav-
nom putu jedna dan, a ako grijei pola dana. U ovoj predaji je
jasna ispravnost Um meta, a drugog dijela had isa od pol a dana je
da ljudi imati neku korist, ali sa dekadencijom i slabosti usljed razvrat-
niStva, jer Allah izmijeniti jedan narod dok on sam sebe ne izmijcni.72
Spominjanje jednog dana ili njegove polovice treba shvatiti kao pri bl ino, a
moe i vie i manje, ali najmanje jedno popodne ili nina dana. to sc
Lice vremena Sudnjeg dana u had isu nema dokaza za to, jer jasno
preciziranje toga dana je u suprotnosti sa uzvienog Allaha: "Reci!
To zna jedino moj Gospodar, samo On ga u njegovo vrijeme otkrili". 73
Boiji Poslanik kae: Kada mu sc Dibril pojavio u ljudskom obli ku i
pitao ga: "Kada Sudnji dan" pa je rekao: "U pitani za njega ne zna bolje
od onoga koji pita.
74
"Pct stvari niko ne zna osim Allaha, a zatim je
.. Samo Allah zna kada Smak svijeta nastupiti , i Allah najbolj e zna pravo
stanje stvari."
7
5
Pomcnuta ustrajnost je traena od cijelog Ummcta prema za-
jednici. [Ovo ukazuje na ustrajnost koja je pomenuta u ,.Ti idi pra-
vim putem kao to ti je To je ispravnost, a podrazumijeva
pobonost koja je Ako neto Mi samo za
to reknemo: .i ono biva."77 nasuprot cr 'atske i sl. Prvi vid pobo
nosli je Allah, d.. kae: ,. ... ta svi re oni, i oni na nebesima i oni
71. Misli se na lawh al-mahffiz.., na kojoj je, prema islamskom vjerovanju, zapi-
san itvotm put
72. Ar-Ra'ad, 11.
73. Al-A'raf, 187.
74. Hadis prenosi Buharija i Muslim,
75. Luqman. 34.
76. Hud, 1 12.
77. An NaJ) l, 40.
216
na Zemlji, kao robovi u Milostivog traiti dok je druga posebna
za kao vrstu, a te dvije vrste pobonosti i zapovijedi kada sc uza-
jamno slau i budu na jednoj liniji kod jedne osobe onda je ona ispravna.
Ta ispravnost je jako teka i zato je Alejhisselam rekao: "Osi jed ila me je
sura HUd" _79
Hidra Boije g Poslanika je bila u djetinjstvu islama i ona je kretanje
koje rezultira snagom i ona je naputanje domovine radi osva-
janja domovina, selj enje iz zemlje radi osvajanja zemalja, odlazak iz straha
od ponienja s namjerom za povratak sa slavom i ponosom, to je seljenje iz
straha slabosti i propasti radi pripreme za ispunjenje snagom i
ruenje jednog dvorca radi izgradnje domovine, izbor zla da bi
se ostvarilo potpuno dobro. Ovo proizilazi iz suprotnosti, suprotno
uz Allahovo, onoga koji ispunjava Svoje
prema "On te zaista vratiti"8 To je kao bjeanje Musaa, a.s.
koje je uslovila vlast, a to mu je donijelo i slavu.
Zbog ovoga je uslijedilo i najprije "blisko" (qarib), a pos-
lije jasno (mu bin) i u
Medutim naa dananja hidra u vrijeme zenita islama, to je pokret ok-
renut ka slabosti , koji proizvodi slabost na slaoost, to je kao potroiti novac
da bi se zaradio prodavanje dragulja domovine, bez sumnje sku-
pocjenog, da bi sc kupio kamen i blato i to opet nesigurno.
[Al-gavhar je prema jednima pripisivanje u smi slu izvora vode ili dnev-
no putovanje, dok prema drugim to aluziju na skupocjenu stvar.]
Hidra u nae vrijeme je kao proizvod koji ne rezultira osim
za pojedinca i zajedni cu, kao i unitenje imetka i onoga to je
i za pa kuda u tamu sa ovim i
gdje smiraja na valovima tc [Ova dva odlomka ukazuju
na razliku izmedu nae hidre i hidre Muhammeda, a.s. Nisu imali
kao mi jer je njihova hidra na islama, pa i ako nije bila bez tmine
koju joj je davalo prisustvo dahilijjeta, ipak iza nje dolazi puno prevlada-
vanje svjetlosti nad ostalim.] Onaj ko sc prihvati hidrc u dananje vrijeme
je onome koji nal oili vatru bez materijala za gorenje ili
pak udaranje po hladnom koje ne ostavlja tragove. Razlika
ove dvije hidre je kao razlika mravog i debelog, je fl ine i skupoc-
jene stvari, izmedu koljke i skupocjenog bisera. Tako i siromatvo moe
ponekad dovesti do nevjerovanja [ukazuje sc ovdje na Alejhisselama:
78. Maryam, 94.
79. Prenosi Tim1izi.
80. 85.
217


.. SiromaSrvo je crno lice na oba svijeta i bli zu je ncvjerovanja"81 ], a peme-
kad moe bili za ponos. [Na to ukazuju Muhammcda, a.s.
,.Siromatvo je za ponos i ponosite sc njima. ]"8
2
] , ili pak kao bl agi
povjetarac koji sa sobom donosi radost i a narod Ad je bio uni ten
zapadni m vjetrom koji svojom razornom sije smrt.
Alejhissclama: . .Pomognut sam vjelrom, a narod Ad je bio uniten
zapadnim."
3
Dananja hidra je stvar koja u sebi krije puno ri zi ka, a u stvari u kojoj
vari ra dobi ti i opasnosti , prevagne opasnost. Opasnost84
samo to nije pri mil a stepen sigurnosti , a izvjesnost sc ne gradi na sumnja-
ma i Najmanje to sc moe o danaSnjoj hidri je da je to
mje to gdje mukarci vclove ena, a ene se pojavljuj u u mukim
turbanima. Hidra je kao hemofrodit sa dvostrukom pri rodom, a sud o njoj
JC nejasan i nesiguran. Spada u nesigurne stvari i sumnje, a razborit je onaj
ko se zau ravi kod nje i ne o njoj, jer hidra u sebi sadr.l.i dvije
krajnosti , a presuda opredijeliti sc za jednu od njih. Ako se opredijeli
za jednu od nj ih si je pa si tako otiao od pravog
nejasnih stvari . Svako ko skrene u od pravog
niti pravilno postupa prema istoj, a All ah je pravilno postupio prema
onome to Je stvorio [tj. narod pa sc
narod pojavi u nasuprot tome kada
narod dode sa strane vladara pa makar i nemuslimana, onda je to lake kao
to se i u razilaenj u u mogucnosti imenovanj a kadije
od suanc nemuslimana].
Na pravac je stav prijanji h generacija, on je postojan i a ambi-
cije i akcije su nebi tne stvari kao pri klanjanje i nemaju jaku potporu (ne
mogu sc uzeti u obzir.) Duan si da se dri.i osnove, a ona je ustraj nost, pa
sc ostavlja ono to je stvarno, a mudar gleda gdje nogom stati.
{Pa na kojem god mjestu vidi opasnost nogu stavljati, jer prednost ima
izlaenje nad ul aenjem.] Ovo je posljednje to smo naveli u ovome lije-
pom spisu sastava god. 1302.85
Moli uzvienog Allaha da nas okori sti , zaista On sve i usliava.
81. - 82 Ove hadise ne naluimo u zbirkama VJerodostOJnih hadisa.
83. Prenose BuhariJa. MusllJll 1 Ahmed b. Hanbcl.
... U pnJepisu_ nema teksta odavde pa do kraJa risale. On je to popratio
DllJeskom .. OvdJe oko pola stramce mastilo sc razl ilo pa tekst niJC bi lo
!ekst smo tpak dru Tevfiku sa primJerka koji je na
sapnograf - R 196 7 .
.. 85. Mjesto godine ovdje JC naveden tekst Kur'ana; . .Allahova i bliska pobj e-
dl: . a bro}cana vnJednost slova u OVOJ il.nosi 1302. Ovakvo godina
JC veoma cesta pojava u arapskim rukopisima.
218

Neka Bog blagoslovi Muhammeda, Svoga roba, mudrog, i njegovu porod-
icu i njegove, njegove drugove koji su slijedili svog razborito g Pos-
lanika, a ja sam siromah Mehmed Teufik, poznat kao sin Azap-age,
u kadiluku Tuzla sa slubama kadije i muftije. Allahu moj uputi
me na najljepi put

Da zavrimo ovu poslanicu sa tri mudre izreke 'Ataullaha, neka je pos-
njegova tajna, da bude kao dragulj onome to je navedeno.
Prva: "Nije nita ostavio od neznanja onaj ko je htio da da neto novo u
vremenu, osim onog to je Allah u njemu pokazao."
Na ovo je jedan komentator rekao: To je ono to sc protivi zahtjevu
vremena na to ukazuju i sufi je koje takvo neto smatraju jednim od naj-
grijehova. Dunost je predavanje odredbi Uzvienog Allaha
u torne vremenu. To je pravilo pobonosti.
lbu Kasim Kuejri, r.a. kae: Pod tim vremenom se podrazumijevaju
odredbe Istinitog Allaha prema njjma, a ne kako bi oni sami sebi odabrali.
Neko se zahtjevu vremena, tj. on se onome Sto se po-
javljuje iz skrivenog svijeta, ne sam, a to je ono gdje i
Uzvieni nije dao odredbu ili zahtjev eri'aLOm jer u protivnom zanema-
ruje ono to ti je a prenoenje odluke o tome na pretpostav-
ku i ne panje na propust koji bi sc desio u tome, izvodi iz vjere.
Oni govore da je vrijeme sablja, tj. neumoljivo i otro kao to je sablja
otra, pa je vrijeme u onome to zahtijeva pravda i to provede vladar. Nek-
ad sc kae: dodir sablje je gladak (mekan), a otrica joj je britka, ko je pola-
ko gladi , spaen je, a ko grubo postupi Tako isto i vrijeme.
Ko se prepusti njegovu zahtj evu, izbavi se, a ko mu sc suprostavi nepri-
vladanjem i
"Ne trai od Njega da te izvede iz nekog stanja i upotrijebi u nekom
drugom, a daje htio mogao tc upotrijebiti ne te iz njega". Kada sc
neki bude nalazio u nekom stanju koje ne odgovam njegovom cilju,
pa bilo ono u vezi sa vjerom ili ovim svijetom, on sam ne treba stremiti iz-
lasku iz njega i da se suprostavlja zahtjevu vremcn,a neSto novo u
tome vremenu van onoga Sto je Allah u njemu pokazao, kao to je navede-
no uz raniji uvjet, a to je da u tome ne bude suprostavljanja zahtjevu vreme-
na ili da neto Slo je zabranjeno. traiti od svoga Gospo-
dara da ga izvede iz toga vremena i stavi u neko drugo. jer je to zahtijevanje
da Allah odabere. Nema dobra za koji trai od Allaha da izabere,
nego potrebno je lijepo postupati prema njemu i davati prednost volji
219


Uzvienog Allaha nad njegovim izborom.
Koga uzvieni Allah stavi u neke okolnosti, pa on htjedne iz njih,
to spada u njegovu skrivenu strast zbog neprikJanjanja AJiahovoj volji, a
Njegova volj a je suprotna tome. Ona je skrivena zato to time ne namjerava
postizanje udjela na ovome svijetu nego je time namjeravao pribliavanje
Uzvienom Allahu, zato to je on bio u jednom stanju koje je po njegovom
miljenj u vie i njegova tenja za visokim poloajem koji mu ne pripada u
tome vremenu.
A smisao njegovog postavljanja u te okolnosti je da mu plod tih
okolnosti, a to je da pri bavljenju tim okolnostima nade spas u svojoj vjeri i
od svoje pohlepe, prema drugom, lijepu namjeru prema
rodbinskih veza ili pomaganju siromaha itd.
Ono u to te Allah uvede, prui ti u tome, a ono u to sam,
sve pri pada tebi pa reci:
"Gospodaru moj, da umrem, a da si Ti zadovoljan mnome, i
da iz mrtvih ustanem, a da si Ti zadovoljan mnome."86 Smrt kojom je Allah
zadovoljan, je da u nju Boijom volj om, a ustajanje iz mrtvih je isto
tako. Ti ne moe napusti li prilike nego one tebe naputaj u.
Mnogo je onih koji napuste neto u neto drugo da bi nali spas
i uitak pa se umore i budu raznim kao kaznom za
vlastiti izbor.
Pa se deava da Li neprijatelj u stanju u koje tc je Allah postavio pa
Allah da ga omal ovai i omalova.i stanje u kome se nalazi, pa
pokua potraili neto drugo pa sc zbrka u tv.om srcu i zamuti ti sc vri-
jeme. A to je kada bi neko doao onima koji su nekim stanjem i re-
kao: - Kad biste napustili .to stanje i oslobodili se bilo bi bolje po vas jer
Boije je da daje opskrbu, pa tako ovaj i nemavi snage za to, ne zna-
da je njegov spas ba u Lim prilikama.
ostaviti ih i potraiti bolje pa se pokoleba njegovo vjerovanje, i
izgubi uvjerenje, pa se okrene ljudima od njih brigu i u
vezi s opskrbom. Takav bude u more razdvajanja, a to je i bio cilj ne-
prijatelja s njim. On dolazi u liku savjetodavca kao to je doao tvojim rodi-
telj ima (Ademu i Havvi) prema onome kako je obavijestio Uzvieni A11ah,
d.S. ,,A Bog vas je odvrati o od ovoga drveta samo zato da ne biste postali
meleki i da ne budete besmrtni, i zakleo im se da je On zaista njima savje-
todavac.87
Hidra je u smislu naputanja prilika i izlaenja iz njih, jer je ona
stanje koje je bolje u nekim prilikama, ali je ona zalogaj ptice
86. Al-Isra', 80
87. Al-A'raf. 20.
220

podnose snani ljudi koji se oslanjaju na Allaha na kao to sc
navodi daje dola skupina ljudi kod cl-Hafija, bil a njego-
va tajna, pa su traili od njega da ide sa njima na hadd. Rekao im je da
pristati pod tri uslova:
Da ne nosimo ni ta sa sobom,
da nita nikoga ne pitamo i
da ni od koga nita ne primamo.
Skupina je odgovoril a da to se prvog i drugog zahtjeva to mogu is-
puniti, a ne mogu. Bir je rekao: Vi ste oni koi idu na hadd oslanja-
se na opskrbu hadij a, Ko se oslanja na ovakav ili onaj koji je jo
n.i i za nekoliko stepeni , neka hidrctc i neka se nastani gdje god
jer je Allahova Zemlj a prostrana u odnosu na njega
A to se nama koji ivimo u svijetu ovakvih prilika, kada
hidretimo u ovim vremenima punim osa i tipavaca, gdje nema dobra
rodbinom, a kamoli stranci ma, zemlja je tijesna za nas uprkos
njenog prostranstva kao to vidimo i od oni h koji su sc iselili
od nas, a od onih koji su sc vratili otuda sa prezirom. A sretan je
onaj ko od drugog pouku uzme. Mnogi od nas koji teko neto za
ivot ili njegovi ovozcmni rezultati nisu u skladu sa njegovim eljama, do-
lazi mu ejtan i "Ti si pobo7.an pa tvojoj pobonosti ne pristoji
da ivi pod ovom upravom, pa se preseli i ne obaziri sc na
tebi koji ne ele hidru jer ih je ljubav prema ovome svi-
jetu i zatrovala, a ejtan ih doveo do toga da je on zadovoljan sam sa
sobom. Takav bjei od jedne a pada u druge dvije, sunnct
izvriti , a napravi dva velika grijeha. Vel iki lj udi su rekli : Grijeh koji dono-
si ponienje i osiromaenje bolji je od pobonosti koja donosi i
U had i si kudsiji sc kae: "0 Davudc, grijenika mi je drae od
vike onih koj i Boga slave" a sc navodi :
"Blago onom koga odvrate njegove mane od mana drugih ljudi". Pa je
njegovo posmatranj c skrivenih mana u njemu bolj e za njega nego proma-
tranje skri venih tajni u drugima.
III) Ne putuj iz zemlje u zemlj u, da ne bi bio kao magarac koji svojim
kretanjem mlin, pa je ono od ide ujedno ono je poao,
nego putuj iz zemalja prema svome Tvorcu. Gledaj Alcjhissclama:
.,Ko hidru radi Boga i Njegovog Poslanika, onda je njegova hid
ra radi Allaha i Njegova Poslanika". Ova hidra je putovanje iz zemalja
prema Tvorcu istinitom, a to je ono to je potpuno jasno traeno.
hidra bude radi ovosjvctskih dobara, koje bi postigao ili radi ene
s kojom bi sc onda je njegova hidra ono radi ju je i
221

paje to putovanje iz jedne zemlje u drugu i ostajanje u tim zemljama, a Lo je
ono na Sro Li je jasno ukazano.
Ovo za cbc prcpisao svojom rukom onaj kome je potrebna
milo t njegovog Go podara i koji je zarobljenik svog grijeha, nedostatak
nedostataka, grijesi grijeha, kome je potreban oprost njegovog Gospodara
;\ 1chmcd b. Muhammed b. Mehmed b. Salih b. Mehmed al -Handi al-
Bo nevi, Allah mu oprostio i njegovim roditeljima, njima i njemu. Kraj d
umadu-1-ula 1361. godine.
Prijevod sa arapskog i biljeke: Osman
SUMMARY
A RISALA ON A HEJIRA
Mehmed Tcufik livcd and worked at the end of the 19th and the bc-
gmmng of the 20th century. After his retum home from Istanbul, where hc spent
seve raJ years at school , duri ng the seven ties of the 19th century, hc first worked
m Sarajevo, then at hi s nati vc Tuzla, and Lhcn again in Sarajevo as a K adi and
the head master of a reli gious sc hoo l , was M uji i of Tuzla and rector of the S h aria
School, to become Reis-ul-ulema in 1893, at which positi on hc staycd un-
lli 1909, when hc rctircd. Hc died in Tuzla in 1918 and was buricd there.
Beside these very important positions hc held in rather difficult and compl ex
condt uons, also wrote. A risala (epi stlc) of hi s about the migrations
of the Bosnian and Hcrzcgovmian Muslims at the beginning of the 20th century
'' presented in th ts paper. The R isa la was first written in Arabic, to bc pri nted
tn Turkish later i n somewhat abbrcviated form.
i\amely, a large number of Muslims, after t.hc occupation of Bosnia and Hcr-
legovina by Aust.ria-Hungary in t 878, considered it to bc their religious obliga-
uon to move from a non-Ytuslim country to Turkey. Thus in the period between
1878 and 1918, about 150.000 Bosnian and Hcrzcgovinian Musl ims left their
humdand.
RcJ.Iizing the harmfulncss and damage of such a conccpti on of religion and
religious rules, in his Risala. i n very beautiful and comprchcnsiblc
language Lrtcs LO ref u tc such op m ions, and by the sLrcngth of the argumcnts of
the Kur'an and the 1/adith and to provc that there was no Sharia j ustification for
such a<.:llon. The mono of the RISala is the Hadith of the Prophct in which it is
1d. "There no m1gration after the liberation of Mccca."
Ghaz1 Husref Bey Libcrary in Sarajevo owns two copics of the cpi stl c in
Ambtc.
The Risala has 12 pages, 21 x 17, without binding. On page t. t is
the titJc of the Rua/a and the note of the copt er that the text had been found in
the Library and that 1t was copt cd from a mimi ographcd copy. The Risala was
copicd by Mehmed 1361/ 1942.
Th1s Risala considered interesting primaril y because it was among tJ1c first
for the prcvcntion of Muslim cmigration, and it came from a man of
htgh rank and postllon. Also it is a rare case of a social problem scen from a re-
ligious standpotnt.
222
Slobodan
KASIDA AHMEDA V AHDETIJA IZ NJEGOVOG
SARAJEVSKOG DIV ANA
hurufij ski derviki red nastao 14. vijeka u Iranu iako nakon
samog osnutka izloen surovim progonima odrao se do polovine 17. vi-
jeka, a njegova modifikovana i uklopljena u nekih der-
vikih redova, posebno bektaija, do danas. Kur'an na krajnje
gdje je bitnu ulogu igrala vrijednost pojedinih
slova arapsko-perzijskog alfabeta (odakle i ime ,,hurGIT' , hurGf-ar. slova),
tc traenje ekvivalenata tim slovima u ljudskom licu kao "drugoj knjizi
Bojoj", pripadni ci sekte izazvali su srdbu vjerskih i predstav-
nika ortodoksij e to je uslov ilo sudbinu njenih protago-
ni sta i samog reda Fazlullaha Estcrabadija, ubijenog 1394. go-
dine.
Do sada jedini poznati predstavnik ovog reda u naoj knji evnosti na
orij entalnim jezicima bio je bosanski pjesnik i dervi koj em je pravo ime
vjerovatno bilo Ahmed, a bio je poznatiji po dva nadimka. Prvi,
"Yahdctl", je pseudonim (mahl as) koji je sam izabrao
nj ime izraziti svoju privrenost o egzistencij al nom monizmu
(wahdaru-1-wugGd). Drugi su mu prili neprij atelji iz redova uleme:
"Mulhid" - ar. raskolniik, otpadnik od vjere. Porijeklom je bio iz Dobru-
na,ncdalcko od Yiegrada, gdje je se, i proveo dobar dio ivota,
poto se "Dobruni" (Dobrunjanin) u vie rukopisa nal azi iza njego-
vog imena. Nominalno je vjrovatno pripadao mevl cvijskom bratstvu, ste-
kao je vrlo iroko obrazovanje, vjerovamo u Sarajevu i Istanbulu; sc
selio, sigurno ne uvijek svojom voljom; pisao stihove kojim je stekao vie
ncpriajtelja nego ptijatelja; proao Bagdad, Basru i Hidaz, dabi
onako kako je i u seocetu Eregli blizu Konje, iza 1603. godine
1
l) Rijazijcv podatak o 1598. kao godini Yahdctijcvc smrti prenijeli su Hund
i pa po njima i ostali. on nije to potvrc1uju i dva Vahdctijc-
va hronograma pisana povodom koji su sc Lbili nakon tc godine. od njih
slavi sultana Ahmeda I, pa sa moemo L\Tditi du je tc, 1603. godine
na pjesnik bio iv
...
??1
---
Uz dosad najkompletniji rukopis Vahdetijcva divana koji sc
u biblioteci Suleymaniyc u Istanbulu 2 i koji sadri 139 pjesama u
alfabetskom porclku prema rimi, rukopis broj 3049 Gazi Husrcv-bcgovc
bibl ioteke u Sarajevu je izvor za Vahdetijevog
djela. Rukopis koji sam uslovno nazvao "Sarajevskim diva-
nom" sadri ukupno 48 pjesama, uglavnom gazela. Izuzetak nekoli-
ko hronogmma, jedan terdi-bend i dvije k aside koje ovdje u cjelosti don-
osim sa prevodom i neophodnim aparatom.
Prva od dvije kaside se, sa neznamim razlikama, nalazi i na
rrcceg roma zbornika. Pomenute kaside, to je donekle i
nemaju jedinstvenu temu. Na pjesnik izlae
osnovne postavke hurufijskog o slovima iz je
odnosa nastao sav materijalni svijet, zatim prelazi na sati ru (hedv) na
ortodoksnih vjerskih autori teta koji odbacuju Fazlu11ahovo
da bi zavrio sa pohvalom (medh) Fazlu11aha i hali fe, odnosno
prvog imama Alija. Pjesme su, kao i ostatak Vahdetijevog divana, pisane
na turskom jeziku.
1.
-Sarajevo, Gazi Husrev-begova biblioteka. Mskp. 3049, str. 37b, 38a.
- Sarajevo, Gazi Husrev-begova biblioteka. Tfirfh-i Enverf
zbornik. Mskp. bez sign.), III; str. l ,2.
- Istanbul, Sulcymaniye kuLUphanesi. Selim Aga ktp. Uskudar, Hasim
Pasa kitaplari. Mskp. 85/2, str. 29b- 30b.
- Mehmed "Yahdeti ". Glasnik IYZ, IV, Sarajevo 1936, str.
194-200.
Ez an-i Wahdatf 1-Bosnawf d-Dobruni rahima-hu 1-Iilllu ta<.eala 3
1 Bal u per yine isbu huma-yi dil u din
Murg-i Sfmurg mi tal i meger i ster tayaran
2 MUlk-i si.iflfyi qoyup 'alem-i ' ulvt,
Zulf-i dilber gibi qtJmaq dil er am seyerfi n
3 Dane-i hai
4
'idarun 5 goruocn dinanun
Hannan-t dehri gcsup gun gibi eylcr dcveran
4 Dud-i ahum ana bu ' illct ile old t gada 6
Kakul -i yar si fat cizgi nup i ster cevelan
2) Selim Aga. Hasim Pasa. Mskp. 85/2.
3) Samo u sarajevskom divanu.
4) Kod stoji: haJ
5) U sarajevskom divanu stoji: 'idarin
6) Kod i u istanbulskom divanu) gadla
224
l
5 NaJ.
7
ti hat serhi ile noqta vu harf 8 oldi murad
Nite kim leyl:i ezelden 9 eter sem s-i cihal 10
6 Ger bu bahte nda venncdi q1sm-1 ' ulema
' ulema dedum ise sanma hudOr-i hcm-dm
7 ' ulema nam m unnan ciihcladur 11 dedtigtim
Ya' nf eclaf-t zamarula gtirGb-1 htzan
8 Nice baht ede bilmedtigi mcbhatden
Hfissa kim qasir ola andaki 'aql ti id' an
9 Bilmeyen dat ti st fati ne bilur ol cahil
Enbiyaya nice vari tola div-i na-dan 12
lO buki Htida' nun var vch
Daunun 'ayni degil degildur her an
ll Ben ta' acctib ederin bu ne ' abet sozdtir kim
Gayr "ayne bu birle naqtd ola heman 13
12 ptle dontipdur bu haberlcr k i eide
Ki am gordtim diyeni oldtire kuran-t cihan
13 Rehbertin yoh hata olmagla pcy-revler
Gilselcr 14 rah-1 dalale n'aceb ey yaran
14 Galiba rehber-i kuran dah1 kordtir goresiz
Erte bir gi._in quyuya ol hayvan
15 Hele ,,1-minnatu li-1-lah" 15 ki bu strr-t Haqq1
Harf ti noqta ile beyan eylcdi Facti16 1 Yezdan
-----
7) U istanbulskom divanu) hai
8) U istanbulskom divanu) huruf
9) U ist divanu) leyl-i qadr
10) U ist. divanu: mihrecan
11 ) U saraj evskom divanu i u Sufcha
12) u ist divanu: div u na-dan
13) U ist divanu ovaj stih glasi) 'ayn gayre dahi gayr ayne naqid oldi heman
14) U sarjevskom divanu i kod gitdiler
15) Pjesnik vrlo u stihove ubacuje kompletne fraze. nekad i na
arapskom jeziku, citate iz Kur'ana. Isto tako, kod nekih arapskih iz-
raza, kroisti primaran oblik (s arapski m svakako zbog potreba
metra.
16) U sarajevskom divanu kao i u zborniku .. fadl " je zamijenjena
simbolom. u cijelom V ahdetijevom div anu, to je manir svih hurufijskih pjesnika.
drugi dio Fazlulahovog imena je zamijenjen jednim od sinonima .. Allah"
(Haq. Ehad, Viih.id, Ized. Yezdan ild.)
225


16 Noqta dt old t di harf ana old t v ch 1
7
Qu11-i mihrile anun 1esi mancnd-i ' ayan
17 Ham d ana vcib olupdur bi-haqtqat kim ol
Mcbhat-i dt u bize qildJ i 1an
18 Harfu noqta ki riisum IB
Bil lei melhiiz ile melfi1z oland ur Libyan
19 Noqta melhii z u huruf oldt kelfun-I melffiz
19 Qur'an-i qadim evdah u enver biirhan
20 "SI vii dii" 20 oldi ise n'ola hun1f-i ezeh
Sayha-i vahidedii r ma ' nada peyda v e nihan
21 Belki mebhut olan riisfun 21 ola tamam
sana eyleyeyin ben asan
22 'aym ma'na' ohcaq ciimle-i riisiim 22
'ayru dat olmtya mi nutq-t kelam-t insan 23
23 kim dildeki elfaz kelfun-t qalbt
Dat-I Haq gibi ana yoq ile cbdan
24 Ten gozi gormez can yiizini bi-surct
SGretiin kor gozine gayr-i di'iz Canan 24
25 Ciimle-i esma-i Hiida 'ayru miisemmadur kim
"Allah, Allah" diyene vacib olur cenan
26 $6yle kim rahlede vu kiirs1deki metn-i kelam
Bir dese eger kim bu degildii r Qur'an
27 Varud'e 25 iki olur ol kafir
Carnna la'net anun kim ede Haqq'a 'isyan

17) U isL divanu ovaj stih glasi: noqta dal oldi huruf ana sifal oldi veli
l 8) Kod ekru u rus fun
19) Ite
20) BroJ 32 je u hurufijskim tekstovima redovno simbolom . Vidi :
E.J W.G1bb, A History of Ouoman Poetry, London 1958, I; str. 372; J.K.Birge, The Bek-
tashl Order of Dervishes, London 1937, str. 149.
21 ) U ist. divanu: eskal -i hurGf
22) Isto
23) U istanbulskom divanu je redoslijed stihova neto 21, 26, 28, 27, 22, 23,
24, 29 .. . Redoslijed u sarajevskom Vahdctijevom divanu je i, s ob7.irom da jeru-
kopis st.ariji. VJerovatno -
24)Samo u ist. divanu
25) U ist. divanu) Tarui'ya
226


28 Belki bir harfine inkar eder olsa her an 26
Kafir-i mutlaq olur, vacib qatl-i ku fran
29 Suveri 'ayn-i ma'mt biltir erbab-t kemal
'ayn-i vacib mi degildur bi- haqtqat imkan
30 Yuri var fehm ede gor noqta ve strrun harfi n 27
S ana ruen ola ta ciimle-i rum fiz-i Qur'm 28

31 Goziin ' ibret ile 29 vechiine 30 haq rabbuni gor 31
Sensin ol ayme-i mur-i cemftl-i siibhan
32 Sendedur dat-1 ezel 32 sende tfat-t ezeh
Sendedur huccet-i qatt' ile hukm-i sultan
33 Data dal fadl-1 Ehad'dan 33 mutlaq
.,St vu du" 34) nuqata bcdel ,.st vii du" 34 nat geldi nian
34 Hattun ol nur-i ezeldur k i tecellt g1ld1
Yuzun ol Ka 'be diirur .. unzila fi-hi 1-qur'an" 35
35 Secde emr old1 senun vechune qiblcm hana
Eylcyen oldi melek etmeyen oldt eytan 36
36 'rif ol Vahdetiya nefsiini bil rabbuni bul
Ncfisden rabbe erur zum re-i eh l-i ' irfan.
26) U isL divanu) ol an
27) U ist. divanu: harfun sirrin
28) U istanbulskom divanu ovaj stih glasi: dilcrsen ki sana gorinc 'ars-i Rahman -
,eli li da ti se ukae tron Milosrdnog"
29) U ist. divanu: 'ibrctle
30) U ist. divanu: vechc
31) U sarajevskom divanu kao i u zborniku iznad ove nalaze se upi-
sana arapska slova .ha" i ,,mim" za koja mi, u ovom trenutku nije po7.nalo ta ovdje pred-
stavljaju. Mogao bih samo dodati da ona spadaju u onih 14 slova kojima pojedine
kur'anskc sure, a kojima, kao to je poznato, hurutijc pridaju posebnu vanost i pripisuju
im skrivena slovo .ha" za hurufije simbolizuje Imama Huscjna, a
.,mim" Imama Hasana Askcrija. (Vidi: Birge, The Bcktashi Order of Dcrvishcs, str. 151,
152)
32) U istanbulskom divanu) dat-i Huda
33) U ist. divanu: dat-i Huda'dan
34) Vidi bilj. 20.
35) U saraj evskom divanu i kod je neto redoslijed pn ovaj stih dola-
zi nakon stiha 35. Mislim daje ovakav poredak stihova Vidi bilj. 15.
36) U istanbulskom divanu: eylemcyenlcr cytan
227


Prevod:
Od Vahdetija Bosanca Dobrunjanina smilovao mu se uzvieni AJlah
1 Rairila je opet krila la sveta ptica srca i due
eli li to poletjeti Simurg-ptica 37?
2 Ostavite ni i svijet, a grad vieg svijeta
Poput uvojka drage eli ga
3 Yidjevi mlade na obrazu voljene
Zetvu vremena obiavi, krui poput sunca
4 Moj uzdah i ova paOl ja postae joj hrana
Uvija se poput draginog zulufa, tumarati eli
5 i slovo uz objanjenje mladea i crta Jica postade elja
Kao ro je iz trag sunce ovog svijeta
6 lako ovu raspravu nije odobrio stale uleme
Ako rekoh ,.ulema", ne misli da tu ima znalaca
7 Oni o kojima govorim su neznalice koj i su prigrabili titulu uleme
Drugim banda koja se podigla uz nitkove svog vremena
8 Kako neko da raspravlja o temi koju ne JX>Znaje
Posebno ako je kratke pameti i
9 ta zna taj glupak koji ne pojmi Boj u sutinu ni Njegova svojstva
Kako Boje poslanike da nasi ijed i neuki 38?
1 O Oni uvijek govore kako Boja svojstva postoje, ali
Niti su isto to i Boja sutina, niti su izvan nje
11 Ja se kakva je to besmislena
Kad su "isto" i "drugo" jedna drugoj 39
12 na o slonu ova koja dobijamo
Kada onog koji "Vidjeh ga" pogubie slijepci ovog svijeta 40
37) Mitska ptica koja nast.a.njujc planinu Elburs.
38) AluziJa (t.elmih) na hadis: su nasljednici poslanika" (Alimlcr peygam-
bcrlenn varisleri.)
39) Stihove 6-11 objavio je i preveo M. u svom ("Vahdeti", Glasnik
lVZ, br. 5-6. Sarajevo 1936). Moj se prevod tek nematno ra7.1ikujc.
40) Poznata je o slijepcima koji su pokuavali putem dodira da saznaju kako iz-
gleda slon i, posto JC svaki dodiri vao dio tijela, nikako nisu mogli da sc sloe o
njt govom iz.gledu i obliku. Moda i alu7.ija na Halladzovu ili Fazlullahovu smrt.
228

l


13. Oni koji slijede put iako je pogrean
Krenu li krivim putem ta je ej prijatelji
14 Po svoj prilici je i voda slijepaca sl ijep,
Kad za koji dan u rupu upadne ta budala
15 Iznad svega hvala Bogu to je ovu tajnu Boju
slova i objelodanio Fazlullah
16 bjee Sutina, a slovo joj postade Svojstvo
disk i njegov 41 sjaj jednako su jasni
17 Uistinu ga treba slaviti jer nam je on
Obznanio raspravu o Sutini i Svojstvima
l
18 Ne misli da su slovo i o kojima govorim tek oblici i are
Znaj da je u njima za Izgovorenu i Neizgovorenu
19 je Neizgovorena, a slova postae Izgovorena
Tu je i drevni Kur'an kao najjasniji i najsvjetliji dokaz
20 "Trideset i dva" 42 su svakako slova iz
To je jedan vapaj, zata jen ili glasan
21 Ali, da JX>menuti oblici i are budu do kraja jasni
Bolje da Li tc oblike ja
22 Istu bit svi crtei i oblici 43
Istu bit imati ljudski izgovor
23 Posebno kad su na jeziku govor srca
Nema tijela ni oblika koji Sutini Istine
44
24 Oko tjelesnog ne vidi lice due koje lika nema
Slijepom oku vidljivog Ljubljeni Lf5 je nedostupan
25 Sva su imena Boja jednako nadjev ena, pa
Iskrena srca mora biti ko govori "Allah, Allah"
26 Tako, za tekst izgovoren sa rahle 46 i propovjedaoni ce
Ako neko kae: "To nije Kur'an"
41) Misli se na Faz.lullaha
42) 32 slova perzijskog alfabeta
43) Misli se na oblike slova
44) lj. Boga
45) Bog
46) Stalak za za Kur'ana).

229
27 Da za Jednog kae da su dva 47 , taj nevjernik
Ko da prok'llfle njegovu duSu i ustane protiv Boga
28 Ali svako ko makar jedno Njegovo slovo porekne
Potpun je nevjernik, ubiti treba nevjeru
29 Njegov lik zna oko spoznaje, savreni
Da li je oko porrcbe to uistinu kadro?
30 Da bi je odgonemuo, idi i gledaj slova tajne 48
Pa ti biti jasna do posljednjeg znaka u Kur'anu
31 Otvori sa pogledaj svoje lice, vidi svoga Gospodara
Ti si ro ogledalo svjellosti ljepole Boje pohvale
32 U tebi je sutina u tebi svojstva
U tebi je dokaz i vlast sultana
33 Da postane potpun pokazatelj Bojoj sutini, Jednoga
UmjeS[O 32 32 ene kao znak 49
34 Crte tvog lica su to svjetlo kojima se
Ka 'baje ta tvoje lice "u kojem je objavljen Kur'an"
35 Bjee sedda tvome licu, meni je i kibla
Ko je posluao postade melek, ko je odbio postade tan 51
36 Razborit budi, o Vahdeti, spoznaj sebe sama, svog
Gospodara 5
2
Kroz duu dosee Boga drulvo ljudi od spoznaje.
47) tj. da Bogu pripie druga
48) lJ. slova od kojih Je sastavljena 7..agoncllla
49) Prema hurufiJama, svako slovo penijskog alfabeta ima crtu na
ljudskom licu.
50) l\a arapskom JCLlku
51 J AluziJa na kur'ansku o Iblisovom odbijanJu da sc pokori
52) Telmih-odnosi se na hadis koji sc pripisuje Aliju: .,Man spoznao je svog gospo-

a.ara)


230
t
l

2.
- Sarajevo, Gazi Husrev-begova.biblioteka. Mskp. 3049, str. 38a, 38b.
- Istanbul, Suleymaniye kutuphancsi. Selim Aga ktp. Uskudar, H asim
Pasa Kitaplari. Mskp. 85/2, str. ll b- 12a.
- M. "Vahdeti". Glasnik IVZ, IV, Sarajevo 1936, str. 197-
198.
l Dile rchbcr olah besmele-i noqta-i ,.b"
Gundcn azher gorinur 53 dt yekt
2 Noqta-i dta 54 hura oldt ezclt
"Elir' ii "ba" ile "ta" ' dan neki vardur ta "y" 55
3 Gozun a<t ' ibrcte baq gor ne strr-t hurilf
dat-l musemma degil illa esma
4 'ard qtldt yuzini kendu ylizindcn bize Haq
Sozde yuz oJmtya illa ki liqa-yt ma' na
5 Lafz-t ma'nayt bilup dat u stfatt mutlaq
AnJadum neydugini u bcyan gaa 56
6 Sure-i scb'-t metam 57 fatiha ve umm-i Kitab 58
<;ehre-i mah u haU-1 59 Htidfi nur-i huda
7 Cami'-i ccm'-i kutub "st vu du" harf oldt veli
Cam i' -i "st vu du" ha rf old t di la noqta-i "ba"
8 Noqta dat oldt tekellum ii kclam ana st fal
Buna ca'iz degH inkar kes 60 qat'a
9 Noqta mclhuz u 61 hu ruf old t kclfun-1 melffiz
' aJt inna-hu wahid wa ' ulama"
53) U istanbulskom rukopisu) gozumc
54) U istanbulskom rukopisu: noqta dal . A
55) U ist. divanu ovaj stih glasi: Elif ba ile vc ta'dan neki vardur laya
56) U ist. divanu: kcf u gita
57) U ist. divanu (arap.): ,.sab'u-1-maani''
58) U ist. divanu (arap.): .,ummu-1-kilub"
59) U ist. div nnu: ha ln'
60) U ist. div anu: kii
61) U ist. divanu bez .,vav"-a
231
IO.Minnet oi Haqq'a ki dat u
62
stfatr vahiddiir
$ahidiiz vahdetine cfu1 u goniildcn baqqa 63
11 Vahdet dat u s1fat:I 64 ne bi Iiir oi cahil
l(j ede Iafza gcliip ma' na sit u
65
sada
12 Ten gozi gonnez daty u si faH Haqq' t
Mite kim derk edemez ma' na vc lafzt a' ma
13 Ltkin 66 a' ma dcdiigiim 67 kimlcr dersen cgcr
Dinleimdi ki budurhasth ta' nf-i bin'a
14 Ehl-i ma'na 68 ya'm ki q1 sm-1 ciihhal
Ki anlarun nfum olupdur ' uJem a vc fudala
15 Haq 1rag 69 eyleye oi fadl u hunderden
Ki vere sahibine kibr u gun1nia riya
16 Bu qadar kibr u fudGiat u gun1r ile dila
Enbiya Simna varit ola bunlar hasa
l 7 Bi z ki kcvn ii mekan
B iz k.i medlUiiimiiziin dalli duriir Fadi-1 Huda 70
18 ?.iz ki Qur'an-1 qad1mun czeli mazhan yuz
Ummehatma olup raci , u mensub Zlra 71
19 Mudde 'fun uz q1dem-i hanedan baht i iken 72
Haq IDI ki cdeler inkar cylc na-haq da 'va 73
20 $ahid u huccet iJe tabit i ken
Selb edup huccctUmuz yoq zere dcrlcr "la la"
21 suhen-i Fadl -1 Huda'ya mutlaq
Kafir-1 nk olurlar qani seyf ela 74
-----
62) Isto
63) U ist. divanu: safa
64) U !st divanu: vahdel-U reaL-i sifati
65) U ISt. divanu bez "vav"-a
66) U ist. divanu: lik
U dedugun
68) U ISL divanu pogreno gccinen
69) Iraq .
70) U ist. divanu: fadl u Huda
71J U rukopisu: mcnsub-i Huda
. 72) U sarajevskom rukopisu ovaj stih r] . M d .A . .
iken. S obzirom na stihove koi sli .cd g u qdem-1 harfu noqta bahti
73) U sarajevskom divanJ Hjq e: cdulsku sam smatrao
74J S . . m ur eler mkar eyle da'va
amo u lSLanbulskom divanu
232

'
22 Mti dd e 'st var ise munkier-i bt-dmiin e ger
olalum Hi gar '1a-hu kay fa 75
23 u ttr ise bir ug-i du-ser bc-' Ah
Qalem u lafy u suhen hatt u hun1f o im l 76
24 Itden artuq da olursa n'ola qavm a' d
Esedullah 'Alt' dur fuqadiya m el ea
25 Mtirdeler eyler iken dem-be-dem cy dil ahy
Nefsum dirisidur felekde 'ay
26 Hem-cenahum olali ztilf-i hiimyQn-t habtb
Qanadumla uc;ayor
7
7 Qf ufuqda ' Anqa
.
27 Su ' le-i nard ur u nem ana pertcv salati
yeri qoyup c;tqdt goge s-i duha
28 Hele "1-minnatu li-1-lah" ki bu dem Vahdetiy
Fadl-1 Haq ile , Alt ' dur dchnumde guya.
Prcvod:

1 Otkako srcu voda postade pod "b" u Bismi1 ah

Od sunca j asnije mome sc oku pokaza sama Boj a sutina
2 sutine slova postae atributi
ta je to to ima od "elifa", "ba" i "ta" sve do "ya" 78
3 Otvori gledaj vidi ta je tajna slova
Atributi na_djevcni Sutini samo su imena
4 Prikazao nam je Bog u licu sopstveni lik
Kao da lice nije ni ta drugo sem lica istine
5 Spoznah potpuno istine, Sutinu l Svojstva
Shvatih ta joj je objanjenje, komentar i skidanje koprene
6 Sura "Sedam ajeta" 79, Fatiha i "Majka Knji ge" 79
Lice poput mjeseca, realnosti Boje i svjetlo pravog puta
,
75) U sarj acvskom divanu ovaj stih dolazi posl ije 23. stiha. sam sc za porc-
dak stihova kako stoje u istambulskom rukopisu jer mi sc
76) U ist divanu pogreno: hurlif-i imJa
77) uduyor
78) Imena slova u a.rapsko-pcrt.ijskom alfabetu.
79) Drugi nazivi za prvu suru Kur'ana.
233


7 Jezgro svih l11jiga 32 slova, ali
Jezgro 32 slova, o srce, postade tac'!ka pod slovom "b"
8 Tac'!ka bjeSe SuSLi na, govor i prica njena Svojstva
To pobiti niko nikada
9 a sl<?va Rijet
"BoJI med Ah, zaiSta Je on Jedan 1 mudar
10 Hvala Bogu Sto su Njegova suSti na i svojstva jedno
Uistinu smo Njegovom jcdistvu mi svjedoci srcem i duom
1 1 Kako da spozna jedinstvo Sustine 81 i Svojstva taj neznalica
Koji, doSavSi do i galami o
J 2 Oko tjelesnog ne vidi sutinu ni svojstva Istine 82
Kao Sto slijepac ne moe shvatiti znaeenja ni
13 Ali , ako upita ko su slijepci o kojima govorim
SluSaj sada, ovo Li je objasnjenje
14 To je grupa neznalica koji se izdaju 7.a ljude od spoznaje
I je ime i
15 Udaljio Bog svakog od takve vrline i vjeStinc
Koja onom ko je posjeduje daje oholost, taSLinu i
16 Sa toliko oholosti , neumjerenosti i nadmenosti, srce
Da oni budu nasljednici tajne, poslanika, Boe 83
17 Mi smo Li je videnja svjedok nebo i zemlja
Mi smo ti je spoznaji voda Fazlullah
18 MI smo ti je lice drevnoga Kur' ana
Poto je samo povezano s njegovim osnovama
19 Dok je dokaz naeg polfa i van ja prvcnst vo p lem en i tc porod ice 84
Bog za nepravdu optuiti one koji to
20 Iako su svjedok i dokaz i osnov
Nerazumno odbijaju naSe dokaze i govore: "ne, ne"
21 Oni koji potpuno Fazlullahove
MnogoboSci su i nevjernici, hajde, gdje ti je
80) Na arapskom jc1..iku
81 ) .,dat" prevodi kao .,osoba" mada je da sc ovdje radi o teo-
terminima .. Boja sutina" (dat) i .. BMji atributi" (siffit).
82) LJ. Boga
83) Stihove od 11-16 objavio je M. u svom ( .. Vahdeti", Glasnik TYZ,
hr oJ 5-6. S ara j evo 1936. str. 197 8 198)
84 i sc .na porodicu, tj. na Alija i imame. Iz ove, kao i jo nekih pjes-
ama, vtdlJlVO JC Vah<.lelljcvo otvoreno zastupanje i'izma, to je zapazio i
234


22 Ako bude traio nevjernik i bczbonik
8
se do groba, .,pa kako S
23 U Alija je bode i strijela i dvosjekli mac 86
Pero i govor i rijet, linija, slovo i diktat
24 I od pasa goSi7ako postanu ljudi jedni drugima neprijatelji
"Boji lav" Ali je sirotinji
25 Dok ona svakim trenom mrtve proivljava, ej srce .
Moja dua sada nebom tumara
26 Otkako prali lac postade carski sol uf dragin
Horizontima planine Kaf na mojim krilima leti Anka 89
27 PoSto je rosa rasprila sjaj plamena vatre
On se s tenjom povukao i na nebo sc uspelo jutarnje sunce
28 Iznad svega, h vala Bogu Sto sada, V ah deli
Fazlullah i Ali kroz moja usta govore.
SUMMARY
THE KASIDA OF AHMED VAHDETI FROM HIS SARAJEVO
DIVAN
Ahmed Vahdeti, the Bosnian 16th century poet and a member of the
heretic al-Huruft sec t l eft behind a Divan of poems in Turkish. The manu-
script collection of the Ghazi Husrcf-Bey Library in Sarajevo contains
one of two (unfortunately, both incomplete) copies of the manuscript of
Vahdeti 's Divan. Among the 48 poems that the Sarajevo manuscript con-
tains, there are only two kassidas whose Serbe-Croatian translation with a
critical commentary was made by the prcsenL author. The content of the
kassidas, like the content of most of Vahdeti 's poems, arc culogics of the
foundcr of the Huruft sect Fadlallah Estrabadi, sati res on l ocal religious
authorities, as well as an exposition of the fundamcntals of Hurufi teach-

mg .
85) Na arapskom jeziku
86) Legendama Alijeva sablja sa dvije
87) .,Boji lav" (Asndu1liih) je jedan od nadimaka halife Alija.
88) Mitoloka planina koja okruuje svijet
89) Mitoloka ptica, Feniks
235
l


Zejnil
ABDURRAHMAN - NOVO IME
U KNJIEVNOSTI
MUSLIMANA NA ORIJENTALNIM JEZICIMA
rukopise za svezak Kataloga arapskih, turskih i perzijs-
kih rukopisa, naili smo na jedan primjerak, je autor iz naih
krajeva, odnosno iz Travnika.
Djelo se zove: vel:-LJI
To je komentar Oporuci Nu'man b. Tabita Abu Hanife (umro 150n68),
u kojoj je izloeno karakteristika sunnijskog o islamskom
vjerovanju. Komentator ovoj Abu Hanifinoj Oporuci je' Abdurral)im Sa' id
b. Mul)ammad Muflizade umro 1203/1788. Djelo je zavrcno
1195/1780. i odmah da kaemo da je ovo njegovo djelo autografi da je,
prema tome, moda, jedinstveno u svijetu.
djela:
.

t

J

...... , .,., ...
. .,........_J' ....... .1-t' .:.,_, ; _ .. , .:....-
.


237



Zavrnetak djela:

.
.


"* l .. t

l_;.
\.\(.)l.( yi
:)U;
. ., l


. -, .

" l -
-KOE . ..
-


v-Y ... 'i 'o.;.


.
. . . "
u..iJ


._jli.>J..


128listova; 12,5 x 19. Pismo-nasb, razgovij etan i lijep. Po ru-
oovima ima ispravaka i dopuna. Tekst na stranicama obrubljen je jednom
crvenom linijom. Papir-bijel , gla t; povez polukoni.
Rukopis je pripadao Ibrahim-painoj (Fejzi.iji) med resi u Travniku.
Ovaj komentar i njegov pisac bili su dosad nepoznati i kultur-
noj javnosti. Istina, neki nai istoriografi su ga tu i tamo spominjali i
ga mijeali s jednim nai m pjesnikom imena, iz Travnika, a
Lo je Es'ad 'AbdurraJ:unan-efend. koji je bio imenovan muftijom u
Travniku 1205/1790. I jedan i drugi, dakle, ivjeli su i radili u Travniku i
umrli u vremenskom periodu. Prema tome, radi se o dvojici pisa-
ca imena.
Biografske podatke o ovom naem piscu saznaj emo iz nj egovi h djela,
prcpisa nekih djela koje je on prepisao i objavljenih natpisa. Jedan kodeks
rukopisa koji se nalazi u Orijentalnoj zbirci Jugoslovenske akademije u Za-
grebu (No 1493) prua nam neke biografske podatke o ovom piscu.
Na lisLova 88b - 94 b su Tablice o nasljednicima koje je on napisao,
nakon to je djelo Al-Faraid as-Siragiyye pred svojim ocem Mu-
hamed-efendijorn, muftijom u Travniku. Tablice, naalost, nisu
Ostala Lri traktata u ovom kodeksu su njegovi prepisi koje je on prepisao
1191/1777. godine. Na kraju drugog djela: Al-Fara' id as-Siragiyye, je
238



autor Siraguddin Muhammad b. Muhammad (Mahmud) b. 'Abdurreid as-
Sagandi (ivio u VII/XIII potpisao se punim imenom i to: Sa'id
'Abdurrahim al-Bosnavi, poznat svojim kolegama pod imenom
Muftizade, godina 1191/1777. Ovaj nadimak je vjerovatno dobio zbog toga
to mu je otac Muhamed-efendija bio muftija.
Jedan kodeks rukopisa (R - 1829) u Gazi Husrev-bcgovoj biblioteci u
Sarajevu bio je u njegovom vlasnitvu, to se vidi iz biljeke na prvom
zatitnom listu. Taj je rukopis kasnije odnekud uvakufio mutevelija Gazi
Husrev-begova vakuf a za istu biblioteku.
U Islamskoj epigrafici Bosne i Hercegovine, svezak n, od Mehmeda
ima takoder biografskih podataka o ovom piscu, koji se ne
spominju na drugim mjestima. Tu smo saznali da mu je ocu bilo ime Mu-
hammed koji je umro 1194/1780., a majci Aj ia, umrla 1196/1782. Oboje
je pokopano u turbetu na Derventi u Travni ku. Uz turbe pokopan je i nji-
hov sin 'Abdurral)im Sa'id. Na njihovim niani ma postoje epi tafi iz kojih
opet saznajemo da mu je otac bio muftija u Travniku, kako srno to naprijed
kazali, a daje 'Abdurrahim bio muderri s, takoder u Travniku.
Natpis na nianu njegova oca Muhamjmcd-efendijc izrekao je u stihu
pjesnik Es' ad, vjerovatno onaj kojeg spominju i Kor-
kut - u svojim djelima i koga su sa naim
'Abdurrahimom.
Natpis na nianu Muhammed-efendije u prevodu glasi:
"On (Bog) je tvorac:
Izvor vrlina, popul arni poboni muftija.
Bjee prvak u idtihadu i rjeavanju pravnih pitanja,
Taj dugi niz godina je bio prvak u izdavanju fetvi.
vanjtine i moralnih osobina kojem se svak pokoravao, Plemenit i
more dobrote, Muhammedovih osobi na, Milostiva i srca,
dobrotom Gospodara (Boga), Imenjak ponosa svijeta (Muhammcda),
naj dobar drug i potovana kojem ne bijae ravnog.
Z1 njegova slubovanj a je cvjetala ustanova eriata, Pa neka mu bude pov-
od nagrdi u .
O smrti:
Glas "Vrati se" i (u dennet), taj poziv,
Neka mu Istini ti udijeli na drugom svijetu stepen ehida.
Njegova dua odnesena je na krilima ptice u dvore.
Neka je u dennetu u dmtvu dcnnctskih ljepotica.
Ostvio je potomstvo u velikoj tuzi,
Tunog srca glas jezikom svetosti

239

-
Poput Keru bij ana Es'ad mu kronogram smrti:
Boe, neka je umrlom mjesto u visokom dennetu Firdcvsu.
Godina I 194". ( 1780)
Natpis na njegove majke AjiSe je i
a kronognn smrti spjevao je Sa'id, vjerovatno njen sin, na pisac o
kome je o vd je
atpis l gasi:
"On (Bog) je tvorac:
Godina 11 96/178 1-82.
Odraz svjetla milosti izvor dobrote
Umrla je imenjak sretne majke vjernika (Ajie)
Hadie koja je posjetila (K abu)
Odselila je iz prolazne u
I blizu svoga mua dospjela u uitka (dennet)
Kada joj je sti gao poziv "Vrati se",
Njena t asna osoba dospjela je u ovaj grob
U pjesmi joj Sa'id kronogram:

I to potpuni kronogram uz molitvu:
Neka je umrloj i u grobu mjesto kao u dennetu
Godina 1196". (178 1-82)
Natpi s na nianu 'Abdurrahfma Sa ' ida spjevao je neki Ri zvan, iz kojeg
saznajemo biografskih podataka. On glasi:
Fatihu.
Rekao je neka ga All ah obaspe svjetl om ljepote:
Ovo je grob roba (Boijeg) odbjeglo g iz hrama pobonosti u strasti u

IVanJa,
A koji sc vratio svom milostivom Gospodaru (Bogu),
Ne za svoja dobra ni loa djela,
Nego pouzdaj se samo u milost milosnog Gospodara (Boga).
On (Bog)_ je iv!
Ponos muderrisa, potomak muftijin,
Kojem su najsavreniji pozavidjel i,
Gospodin Mula Sa' Id ' Abdurrahim,
Koji s rjeavae razna pi tanj a,
l u je nad svoji m savremenici ma.
On (Bog) je vjetni tvorac!
240

l
Pogleda li njegove izvanredne sastave,
Moe ga porediti sa Razijem (Fahruddin).
je opisati riznicu njegova pera,
I nabrojiti sve njegove vrline.
prolaznostovogqa svijeta,
Uz molitvu predade duu visokom svijetu.

Nije udio za onim tee ljudi,
I priklonio se uz grob svoga oca,
Neka ih Allah sastavi u
Na vratima denneta napiane su Rizvanovc
Neka Mula dospije u visoke sfere denneta.
Godina 1203". (1788-89).

Moda se vremenom jo neko djelo ovog pisca i vie saznati
o njegovom ivotu i radu, ali, zasad, mi sc moramo zadovoljiti s ovim to
smo pronali. Nadamo se da ovo biti jedna skromni doprinos za
j e kn ji evnosti Muslimana Bosne i Herce gov i ne na ori jcntal ni m je-

ZICiffia.
Literatura:

l. Muharem prevod Kitabu-1-vasijjeh- Oporuka. "Islamska
misao", Il/1980; br. 2, str. 12-13.
2. Mehmed Turski natpisi u Travniku i okolini. POF XVI
- XVII/1969, str. 214-218 i 241-243.
3. Mehmed Islamska epigrafika BiH, knj. II. Sarajevo,
"Veselin Maslea", 1977, str. 395 - 399.
v
4. Dr Muhamed djela u rukopisima,
knj. ll, Sarajevo, "Svjetlost", 1988; br. 1356- 1358, str. 209.
5. Mehmed Knjievni rad Muslima-
na. Separat iz "Glasnika VIS-a". Sarajevo, 1933, str. 58.
6. H. D. M. Korkut, Trc1vnik u prolosti 1464- 1787.
Biblioteka muzeja u Travniku, br. 2. Travnik 1961. str. 92, l 07,
109 i 142.
241

SUMMARY
Abdurrahim - A NEW NAME IN THE LITERATURE OF
BOSNIAN-HERZEGOVINIAN MUSLIMS WRITTEN IN ORI-
ENTAL LANGUAGES
A manuscript entitled:
has been found in Ghazi Husref-Bey Library.
It is a commenrary on the last will of Nu'man b. Tabita Abu Hanifa
(died 150/768). The commentary is an autograph, and was written by
Abdurrahim b. Muhammad Muftizade 1195/1780. He died in
Travnik in 1203/ 1788, where hi s grave still exists. Another writer of simi-
lar name also Iived and worked in Travnik - Es'ad Abdurrahman-e fendi
a mufti and a poet, so a number of hi storians have con fused these
L wo personali res. However, these were two different writers of si mil ar
name; the former died earlier, and the latter was appointed mufti in Travnik
as laLe as 1205/1790, that is, two years after the death of Abdurrahman

Biographical data on this writer were taken from his works and copies
he himself made. The pri nted works mainly used are: "Islamic Epigraphics
in Bosnia and Herzegovina", volume II by Mehmed
(Sarajevo, "Veselin Maslea", 1977).
Other sources are given at the end of the present paper.
242

l
l
'


Dr Hatida
NEKI LEGA TI OSMAN-EHDIJINE BIBLIOTEKE
Vievjekovno trajanje turske vlasti na naem prostoru ostavilo je tra-
gove u svim oblicima ivljenja. Oni su i danas prisutni i prepoznatljivi u
govoru, ishrani, i raznovrsnim oblicima izra.7Avanja: sli-
karstvu, arhitekturi, muzici. Brojni su materijalni spomenici
ljudi iz tog perioda koji su svojom trajno obiljeili prisutnost is-
lamske civilizacije na naem prostoru.
Pri tome je institucija vakufa odigrala primarnu ulogu. On aje podsticala
potrebu za individualnim odricanjem u korist zajednice. Odgovornost poje-
dinca prema zajedni ci podizana na stepen poprimila je pravilo
drutvenog ponaanja. Yakufskom pojedinci su zajednici os-
tavljali u trajno mnogobrojne i na naem prosturu po prvi pul pri-
sutne humanitarne, prosvjetne, socijalne i druge utilitarne ustanove. Ne-
procjenjiva je njihova uloga u raznovrsnih humanih oblika i
odnosa ivljenja. l
kole i biblioteke na naem prostoru pojavile su se dolaskom Turaka, a
podizane su vakufskom Njihovom pojavom pismenost i
obrazovanje (ali na orijentalnim jezici ma) institucionalne oblike. Pre-
ma pravilima islamske arhitekture, a i s obzirom na potrebe kole, svaka
takva ustanova imala je i pri biblioteku. Pored njih postojale su i jav-
ne biblioteke kojima su se mogli koristiti svi zainteresirani pojedinci, u
skladu sa pravilima i odredbama ktitora2.
Znatan broj kultumih i drugih javnih radnika posjedovao je privatne ko-
lekcije knjiga, nabavljene u kulturnim centrima Carstva, ili prepisivanjem.
Knjige su prepisivali kaligrafi, majstori sa izraenim smi slom i darom za tu
vrstu djelatnosti. Kaligrafsku vrijednost rukopisa upotpunjavao je povez
koji su radili majstori mudelliti. Neki rukopisi bogatstvom i
dekorativnih elemenata3 obiljem i boja i linija, kaligrnfijom i
l. H. Kalc i, Najstariji vaku[ski dokumenti u Jugoslaviji na ar:tpskom jeziku. Prilina,
1972; Vakuf name iz Bosne i HErcegovine, (XVi XVI vijek), Surujevo, 1985.
2. Navedena djela; Gazi Husrcv-bcgova biblioteka (GHB), sidi.i l br. 66, s. 207.
3. M. Biblioteka Mehmed Razi ejha i muderisu Husrev-
bcgova hanikaha u Sarajevu, AnaJi, knj. V-Vl, s. 65-82., H. Muslimanske
biblioteke u Mos Laru, Anali knj. l, Sarajevo, 1972, s. 107-112., Z. Fa j Biblioteka ejha
Abdurahmana Sirije sa Oglav ka. Anali knj. XI-Xn, SArajevo. 1985, 55-69 .. Z. Bibli -
oteka Abdulaha cf. Kanlamirijc, Anali knj. XOI-XIV, Sarajevo, 1987, s. 15-37.
243

ukupnom dio blaga svjetske

baStine.
Dio ovog blaga su privatne i javne biblioteke.4 Kod nas je naj-
starija i rukopisnim fondom najbogatija Gazi Husrev-bcgova biblioteka,
JX>dignuta 1537. godine. Slijedom godina turske vladavine podizane su i
druge bi blioteke (Abdullah-Kantamirijina, Osman-ehdijina,
begova, Ibrahim-paina i druge)
5
. Biblioteka Bjelopoljaka Osmana
ehdije, dio u ovom radu biti predstavljen, podignuta je I 757. go-
dine u dvoritu Careve damije, na mjestu gdje se danas nalazi Gazi Hu-
srev-begova biblioteka6. Biblioteku je dao u spomen rano umrl om
sinu, knjievniku Haremu sa fondom od 180 rukopisnih djela iz raznih is-
lamskih disciplina. Kako je i sam darodavalac bio pisac i pjesnik, znao je
odabrati vrijedna djela i ostaviti generacijama bogatu knjinu kolekciju.
7
Kasnije je ova biblioteka popunjavana legatima drugih pojedinaca. Podaci o
nekim darodavcima ove biblioteke i o nJ1hovi m kolekcijama su u
sarajevskim sudsikim protokolima (sidili ). U ovom radu predstavl-
jene tri knjine kolekcije darovane Osman-ehdijinoj biblioteci.
Salih Izet (Hromo-zade), sin Ismailov uvakufio je 1828. godine
za Osman-ehdijinu biblioteku jedan Kur'an u konom povezu i 164-
knjige, u konom povezu8. Po odredbi le gatara u pravnici v ak ufa
su njegovi sinovi Mehmed Said i Alija a nadzornik bibl iotekar Bibli-
oteke. U skladu sa odredbom darodavaoca bi bliotekar nije doputao
iznoenje knjiga izvan biblioteke. Zbi rka sadr2i djela iz di scipli -
na9. Prema shvatanji ma nekih istaknutih islamskih eljan
znanja morao je sve nauke, a koje su, u stvari , samo dijelovi jed-
4. F. Spaho, Gazi Husrcv-begova knji?11ica, Spomenica Gazi Husrev-bcgovc
Sarajvo, 1932, M. Iz prolosti Gaz.i Husrv-bcgovc biblioteke,
Analzi Gazi Husrcv-bcgove biblioteke, knj . l , Sarajevo, 1972. s. 150., L. Had
Biblioteke u Bosni i Hercegovini 1 878-1918, Sarajevo, 1980, s. 64-69.
5. L. navedeno djelo, F. Nametak, Va1.Jliji legati u rukopisnom fon-
du Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu, Anal i, knj. Xl ll -XIV, Sarajevo, 1987, s. 7-
17.6. Navedena djela.
7. H. Knjievnost Muslimana Bosne i Hercegovi ne na orijentalnim jezici-
ma. Sarajevo, 1973, 487 489.
8. GHB. sidi.il br. 66, s. 207.
9. Na njegovim knjigama nalaze sc biljeke iz kojih sc sa111ajc na koji je doao
u posJed knj ige: kupovinom, ili Na marginama knjiga mogu sc biljeke o
slubenoj aktivnosti kadije Saliha. Slubenu dumosl obavljao je u SArajevu, Zenici,
Duvnu i Kroji u Albaniji (K. Katalog arapskih, LUrskih i pert.ijskih rukopisa. knj .
fi, Sarajevo, 1979, s. 165.)
Na svim njegovim knjigama nalaze sc dva Manji sadri
imc kritotora. a drugi sadri i datum uvakuOjcnja. Ori gi nal ovog drugog
sc u Gazi Husrevbegovom fakufu.
244
ne cjeline, spremne da pomogne shvatanju Boanske istine. Najbrojnija
djela u ovoj zbirci odnose se najurisprudenciju, to je i razumljivo kada sc
ima u vidu da je cjelokupan ivot u Osmanskom Carstvu na
eri 'atskim pravnim propisima i odredbama. Zbirka sadrii desetak djela
pravnih deci zija istaknutih islamskih pravnih autoriteta a sadrii i jedno dje-
lo poznatog mostarskog muftije, Ahmed-efendije iz 18. Brojna su
i literarna djela - poema o Muhammedu, a.s. tri divana (Bakija, Fehima,
Kasima Farisa), zatim djela iz arapske gramatike, stilistike i metrike, ud
benici arapskog i perzijskog jezika. U zbirci se nalaze djela iz teologije i eg-
zaktnih nauka: matematike, medicine (pet rukopisa), logike i astronomije.
Zastupljena su i neka historijska djela (hi storija Kandi je) i djela iz islamske
filozofije.
l
Kada je zgrada Osman-ehdijine biblioteke poruena 1910. godine njen
knjini fond je Gazi Husrev-bcgovoj biblioteci, 1914. gdje se i
danas nalazi. Dio je kataloki l O.
-
'-J-1 e 2t e 4f e>, "--'
-
- ..
u t:.".,....

-. .
l
..:"Jie , " tSl.! .<
-
" i ; 11 0-a & ' .;. i 11 r j ,
'i l J e ... ,';1
..::" 1..> .! .;.JI J:,')' J

. . <J ill ..
t...J-"'M

,,;
J.., l w
1 l r
L
- .
" H l l 0-a <S.J Ulj l t-' 4-
u .... ,.!J _, .... 'i l
<S.J Ulj l (....)l.:;,.
e:.:,. . 0-a ,JJ
C.:'! l.
0
' 1
iiii. -
e..>-' L. '

10. K . . ... , I Sarajvo, 1963. n svezak. Sarajevo. 1979. Dru i
katalog kOJI su urad1h F. Nametak 1 Z. nalazi sc u pripremi za g
245


246

.w,
. I:.Li.JJ (.,;
-
.. .! .. .! i 1",
.e l; e",_.
1.
0
l J 4 ,
u -
l -
.. l J
ll L.!. . l L, l .... 1 : ...... J.1 J ' l L, i ;j l
u . -
<ll.JJ I_'J .>.!"'i.j
-
e.> \ "a il L ' '? J F <4( L; C.."._.
-

. . l."o4JL....J
-
J .. ." J U-= .J l (.)" l _..J l l i _. lG
- -
<: rl - ..
4 '>

( 1_. ." ..

<.SJ J .u
-
'-:"' 1 J Y 1 0-o <f.>; tJ. u..

) o .. 'J J J;, i J J J.>-'-"''iJ i JJ
r )l...J I .c.!le J'.;." UL....J
r)l,...,'il
?'
4.....1 J. .,. l <S l ,J u.a
- -
r-1<,.11
-
..tl J If'-"'."... l l !. ..
,_,ll,; .JI.I l ..
. -

(J", l .w,",
JJ ..
L 1 !. ll &-e _,...i
.. 1
J l_":a'i l J) ,t;,. J lAj 'il J JU..
t-- ,J .. , l l &-e
w L...a. _,J l <...J ..ll
- .
)_..ll JL!.I
dJ L. .. .! i ll
u
0
1 ......... l .... l 4-J L...., J
... ,. l' . l
l .! .>-"-"' <S J ,. ! lJ"" J l...&.u
-
...
2
H . ...t e .;-...t
J <J ..L_. b
Y l J",_. l U-- ->--'W l
l U-- J _,.b...
. l ,. ..
4 ". _ '
- l l l - ll l . l
U" l t l (,j'-1 L l l "> G lJo-' f "
-- -.
, , ,, , . '
J.. l _,.aj l "'="' .>. o
. ?' 4. iJ
l . . l -
e...:.. l .! ! (....)-A J \..L-a
u .. .. ." 11 .. 1 .... 1 e .;-...t t. J
u"' .! l "i J .U .J l. .o i U L...., J
-
" .-.iJ
- -
j__,l
lal.;.
1->--' e .;-...t


l
..
t:.>-'""
4l'i .l

v=aul:i. ".:''-'u .".,JI ' ... J
II
t: l. .; .! l J .".:a
i_,l,aJJ J,,18
. ., . l .
\.:Ja 4,.! > 4 -.1
,a.,_.,WJ U-- J.!j soll e--4-
L.!. ""-L:. .) .! ."i
f If cs'_..<
-


fJ -
.J.aol
-
u ! ;"t.
tl:Q&-:.
L-cl....
...
v1L..'I'I WJ
4fi11.. . ,_
u-- u . > e
-

,_,....
4
.:=!' 1..)-'M

Hafiz Osman-efendija, sin Mehmedov uvakufio je 1831. godine za Os-
man-ehdijinu biblioteku 103 knjige u konom povezu
11
Ova zbi rka sadrl
i glose, komentare, izvode i kompilacije na djela istaknutih islamskih
iz oblasti logike, prava, matematike, nauke, morala,
arapskog i perzijskog jezika, zatim djela iz knjievnosti. Nakon ruenja
zgrade Osman-ehdijine biblioteka i ovaj e zbirka postala sastavni dio bibli-
blaga Gazi Husrev-begove biblioteke. Dio ove zbirke je
(Vidjeli biljeku br. l 0.)
.., _. 1 u-k r..s, c:..rJ. e..rJ. e:.J U.... _.
-
-. 414 .....
. ... J .... , ,u - -
U _v '-'
e-- u-k ...
iJ.>.,J l
.. .! e-- '-:-'J l u-- 0-"',. ... .!
l.".,. e-- J L.. ' .;' -4-=i
'i l......!. J .... ! .ll!. .....
- - C"" -
J ".U l u-k 4.!
).,r'-"'/1 l ..
ll. GHB. sidil br. 69, s. 82.

-

-
247
u' ... ts: c._r.!. f.!J.JjJ.M
.!I o-

'--;-'..) .. e:-- '-:-" l ')' l .,L.e l _,.A t _,....!,
1 <.>.,:,.J t " .....

4...-JJ.l ,J
-
V""" ---. 1. 1 1-: _ -
- , >4ol,.,.... v--' .l.-1 ..>-!J ,. l ( jJ.M
-J L.., -
.. JI_,...,

l.F""'" .. l . '>; ._j ."......
-
.J J 4-J.:.I '-:-" .>-L
w-e J_:,L... J .l! ,o
i s l 4 > & J 1_, J I:-'i l .J l
- .
248
l<' -
4, u J '
0
&>
- .
4 _ (:A
.
( ..>--'""'
- .
j'O;,,_.
. ..... -
4 u
. -
- -

0-i ..:'. r:- r:-
l
4 t u..w
-
.tt L..ll
'-'
4 .S:,.ll &--
e:': tA .".......
- ..,, - 'J
.... J .J .J ' 'tt J l ....
.l_!a":JI rJ.c. J!jc
fil.! ll.';.
e t_. .o.
JI.
L J '(
<.>.L ,,, c:e.v u
-
...
-
v--4-)1....


. - ' ' ' . a. , ., r
- - ....
a. -
._,.,. J .J-! J'- e'>; _;.-J
-
L J.II .; ... ..
-'rl -
"_,-A .. r'::}........"''
-

<-J "w l J 4JD l u--

J I >-!l


-
,._1 . l '! .
J l
. -
j._! '" . l
J"J-.
U-- t l. o!l
-
. -
... 1 l l 4. J ,.. L i A U .) ..) .tf 't l t
r JV.. ! - - --..r.;_ ...--

III

.e _. l..>-'-"' t--
.. l .. l
t.S l ,. J 0.. 411 1 il \.:alt
- \ -
J ,,o ll 2 . ,
l.j -
' ll .. U-! l J t.:- e:_,.!.
Jt.:- &-

l t_,.!. l

t--
t;"- vLc-
vLc-
i;J.
Ul
hadi -Ibrahim-agal2, sin Ismail ov, stanovnik Travnika uvaku-
fio je 1836. g. za Ajni-begov mckteb koji sc nalazio uz Carevu damiju 171
knjigu u konom povezu. Za upravnika vakufa odredio je tc kole
hadi-Halil-Efendiju, sina Salihovog13. Posl ije njegove smrti za upravnika
v ak ufa bivao je naimenovan spomenutog mekteba 1
4
. Knjiga se mo-
gla iznositi iz biblioteke pod uslovom da korisnik ostavi u zalog duplu vri-
jednost knjige. I ova zbirka sadri.i vrijedne knjige. Neke od njih
su u nastavi. Kada je zgrada Osman-ehdijine. biblioteke
poruena zbirka je Gazi-Husrev-begovoj biblioteci. Dio zbirke,
takoder, je kataloki (Vidjeti br. 1 0.)
t _,_:LiJ l .c _. i L.!. (jo....
.)LiJ l
J_,J"_..
L J_,J"_.. WJ
r)l......,"'
JljW

4. ii l (JL..,J
l r-k

0
1 H' J <.!l.>. t A ll (jo.... ?' 4
12. hadi-Ibrahim-aga vodi porijeklo iz grada Spua, danas u Crnoj Gori,
zove sc j<,> i . . . . . .
13. Hadt- Halll-efcnd!Ja. s!n Sa!Jhov Hercc_sovac .umr<? )C 8 .. 2. 184:L.godmc. Hro-
nogram smLi spjevao mu JC sen-
Lenca na danas sc nalazt na grob!Ju Acokadz-dzamJJC. (M. MuJCZJonovJc, Islamska
epigraf tka Bosne i Hcrcc_govinc. knj. l. Sarajevo, J 974, s. 194.
14. GHB, sidil br. 75. s. 103.
Na svim knjigama ove zbirke rukom je ispisana biUcka sa imenom darodavaoca, sa
naznakom imena kole Ajni-bcg-zadca kojoj su k!ljtgc darovane . i imena
mu.tcvclijc kao 1 ila tum blijeska sc na-
Jazt na poSlJednJOJ stran1c 1 svake knJtgc. poshJC teksta u 1-..'llJIZJ.
249


-- L

-

n .!,;J..J a.Jfj
. l . ..
... . ...
l.i.a.J l .,.U l
-

-

... -'"='
6_,.LoiJ
t_, ... , tt.., l
f i .[ l l .) l .< ll ill
u ..,----; - .
. ..
l J
4. l; LL...

lS""! l .. .! "' t: .r.!. ill
-
..
- -
.. -1- ll "<
<.>.J ( ..>-'-"J l>-' ,. !tl
-

if> lJ i "'J l
-
1. 0 114 a\
u -
-
o
_,J..iJ l f' e: .r.!.
.l:! J ?' -. ut l ,;;

_rij l
-
(j L.... J a.). u Vr-) Vr- J L.., .J a j. ,.
(u-'""
-
t-'?
b J l. o JI J .u 0 ( _r.!.

l l rU .! .t .! ' ;" ll U" .! ;. l i
'-;-'.>illi F4 1/J. all (1,.,...... .. ,..?
..!....<!..>-t r : - .! .J J 1 J.:. Li.d
-
Ju.W
-
250


...,..- ..._.. .. n .. ...., .J ..,-
._WiiaJI ..
..
4
.! '6.
,>&J ' &-e u-J ..t.:. '
1..)-4"11
<..)" tJ L,., .J
<..)" .J
i ... )'1 &-e
.. , ... '
Hl;;. .cl'i. .l .e '.!.J.iJI

4.J L,., .J a . ' :i ,. U Li. J
.J_,_."' l r-A il !ll ll tJ l
&-e t.JL....J
- . . -


- a.
.. " . e ...>-'-"
.. .. ,
u-k .:, t. i ll '7w.s:
. t- ..
(.)"'> _. > 0-'-e
t-l l - ..
(.,..)"'2' _. " c..r-- ..) . A , " e ...>-'-"
U)t..e
-
. l l' - .-
u 2! t_JJ,o
l. ' "' - -< (.S .J o t t
1
",..wt:a U J a " l t &" , t
- - .
.>.! ... e-.11
.-. 'l . ,.., ' .. -<
1.)"'-1. t-'" ..1..J I.&.L e:: ...>-'-" ..1..J l l

t-' ?ll t-* <.SJ, i <.>fi ..H
- -
j,.fl i .l.;! j <.>fi ..H
-
. l .. .. -
t.F!!'" aJ,!AC
<.>.J t.:, l :< .. <.>fi .H
- -
t JI . . ..
..1..J .. l .., ( ...>-'-"
.. . -,
e....>-'-" L - e l e
oJij <!fi ..H
tf'.! .. r)L...,"'
1




l .. l -
Ill e "'ll!.
- . .-
) >.
-
- l - J..) to e
.. .! t;", l .J
.< ... 11 v--
'-:"'1.,.,.!1 rk

-
J ic 4 ill t
- ......,...-; -
J-.. l _,.aJ l t-- .) 4-J.; l
.ll .l tr.! jJ l J,... l _,.aJ '-:-'.).
u-k


... .!

.J> .. 4..

ts: e.--4-
t-- J-.. l _,..J l uk 4. i ,. -, e:..>-..!.
u!<".A
4,,", .. - .. . , .
= V"--a u--a ..>-' L

. l .
u--a .)-A 4..c" ,.

v..

v.-



l
cs V!'
-

e:-- &- ill
.... . .
V'-A ", e e
1..1
- ,ll -
". '!1' t-- J lo 4,. >l
-:: 1
1
-
...,.. J\A.J >! ...
-
.\ '' A t
.,... -

(.$.)- .;. l
. -
.. , .
- . . l
4., ' ..
U
J.,,,..,4," ......
-. .
l ' -
J f .. \.&..l t....&.....l
- _ ."-
J.A w. e: .,ro!o
.) Ua.c .J ....
J l.Ja.c .\ . ' V'--

(.$ J.A w, j ' !;"
.. -
0
1& ... 1<



t-- ... .'1' .) jA
251


SUMI\IIARY
111
J'-'-' ..) .e., ,
"--.J le , .u L-.) u l.ie
... 'i l 'il
J...ti..Ll <t.l't .1
(J..A u!- U.
.. ta...l hJ

S01\1E LEGACIES OF THE OSMAN S.HEHIDIY A LIBRARY
Well-off people have left numerous utilitari an i nstituti ons to the com-
munily as a lasting legacy. They have playcd an inval uabl e role in the creat-

ing: of various humane fonns and rclationsl1ips.
'-'
Those arc schools and libraries, where education in the spi ri t of I sl amic
cientific methods and disciplines was a9qui red. A large number of pcrson-
aliL.ics in culture and other public personalities owned privatc collectjons of

i::Jooks. These collections were donatcd to pri vate and public libraries, thus
making them common propcny. Some of these books, by the abundance
and refinemcnt of dccorative elemenLc;, wealth and harmony of colours, and
OYcraJJ artistic exprcssivity, form a part of Lhc world's art hertiage. Three
co1Jections of books which were dona ted by pri vate persons to the pu bl ic
Osman Shehidiya L ibrary in Sarajevo arc presented in thi s paper: the col-
lccuon of Lhe Sarajevo Kadi, Salih Izet, comai ned 165 manuscripLc; i n leath-
er binding. and the Fazi Ibrahim aga collection of 171 manuscript, al so
leather bound.

Hivzija Hasandedi<!
MUSLIMANSKE PRIVATNE BIBLIOTEKE NA
ORIJENTALNIM JEZICIMA U MOSTARU
Za turske vladavi ne u Mostaru je osnovano vie javnih i privatnih bibli-
oteka koje su u svoje vrijeme imale ulogu u irenju znanja i
prosvjete medu musl imanima. U peri odu od 1570. do 1842. godine ovdje
je, to sc zna, osnovano i djelovalo pet javnih biblioteka: Karadoz-begova,
Dervi-pae Bosnali Ahmed-age i Ali-paSe

Pored javnih ovdje je sve do naih dana postojalo i vie privatnih bibli-
oteka na orijentalnim jezicima sc broj ne zna. Svaka muslimanska
porodica posjedovala je po jedan Mushaf, mnoge po dva, a neke jo po je-
dan An' am i koje djelo iz islamskog obredoslovlja i dogma tike. Sve musli -
manske porodice u kojima je bilo lj udi, a zna se da je u Mostaru ra-
nije bilo mnogo uleme, posjedovalc su biblioteke sa vie djela preteno iz
islamistikc, a i drugih grana znanosti. U sidilima mostarskih kadija, po-
sebno u kassam defleri ma (iskazi o raspodjeli ostavine medu nasljednici-
ma) upisan je u spisku ostavine, na prvom mjestu i u poi-
spisak djela (kitaba) i njihova vrijednost u ak ili groi ma.
Ovdje kronolokim redom objavljujemo spisak umrlih muslimana
izmedu 1276. (1859/60) i 1292. (1874/75) godine su ostavine upisane
u sidilima i kassam deflcrima mostarskih kadija i koji su svojim nasljed-
nici ma, pored Kur'ana i An'ama, ostavili bar jedno djelo na orijemalnom
jeziku. Iako dva djela ne biblioteku, mi smo nal i za potrebno da ih u
ovom radu spomenemo iz razloga to medu ovima ima dj ela koj ima nema
spomena u nama katal ozima: raznim
djela su upisani pod i nepotpuni m nazivima, posebno
(l uga t) pa se zato ne zna u koju grupu jezika ili disciplinu spadaju. U popis-
ima je upisano i nekoli ko djela kojima nema spomena u nama
katalozima pa ih objavljujemo onako kako smo ih mi Uz ova
djela za koja nismo sigurni da smo njihove naslove pravil no lal i, slavi-
li smo upiLni k i u napomeni napisali puni naslov djela arapskim pismom.
Ovim dopunjuj cmo na rad o muslimanskim bibliotekama u Mostnru ob-
253

javljen u Analima GH biblioteke Sv, I, iy 1972. godine, str. 107-112.
1. Had2i Alija sin Mustafin koji je umro 1276. (1859) godine
o tavio je djela: dva Kelami-kadlma (Kur'ana), dva sveska
Tefsfri-ribjana, Multakti uzerina damad, Vankoli lugati, Zubdetu-1-haqaiq,
Bergivi Sarf:tfi Madmu'a kitab. J
2. Mehmed, sin Abdulhamid-cf. iz Karadoz-bcgove mahale koji je
umro 1279. (1862/63) godine ostavio je: Kelami-qadim (Kur'an) i deset
raznih djela, ne stoji koja.2
3. Abdullah, si n Mehmedov, kapetan puka drugog bataljona,
koji je umro 1282. (1865/ 66) godine ostavio je: Qava' idi Bagivi i Mad
mu'a fum1n.3
-t Mehmed-aga sin hadi-Husei nov iz Kotlevine mahale koji je
umro 1283. (1866/67) godine ostavio je: Bergivi ri sle
(rukopis/i Mi zraqli ' ilmil)a.I.4
5. Ahmed sin Mehmedov iz Dervi-paine mahale koji je umro
1283. (1866/67) godine ostavio je: An' am, Bergivi ri salc i NOr al-
idJh.5
o o
6. Osman iz mahale koji je umro 1283.
( 1866/67) godine ostavio je Lri knjige, ne stoji koje.6
7. Alija Zeco, si n Huscjnov iz Svrine mahale koji je umro 1284 .
(1867/68) godi ne ostavio je: Tebareke duz' An'am,
Bergivi' risillesf, Qaqizade Bergivi e rl), Menasiku-1-f:lagg, i
Be j' ve ira je mute' aHi k ri sale.7
8. Zejncba Mui Sa1ihova iz Husejn-hodine mahale koja j e
umrla 1284. (1864/68) godine ostavil a je: Bergivi risfi1e. 8
9. Mahmud-paa, mutesarri f sandaka, koji je umro
1284. (1867/68) godine os tvi o je: MevlUdi-erff i N
l)jkajesi .9
l O. Mehmed Tev fik-efendi, sin Om erov, vojni pisar porijeklom iz
B urse, koji je umro 1285. (1868/69) godine ostavio je: terd
eme, A!)kamu-1-emrad risa le, ehane ta'l im name, UsOli
hendese, Ta'limname, eradi ? AHij ta' limname? Medmu'a niSan
1. Sidil mostarskog kadije (SMK) V- 57, list 37 b
2. SMK; V-57, list SS b
3. SMK. V - 58, list 127 b
4. SMK; V- 58, liost50 a
5. SMK. V .. 58, list84 a
6. SMK. V - 58, Ji st 280 a
7. SMK. V- 58. list345 b
8. SMK. V 58, Jist97 a
9. SMK, V 58,1ist347 a
254


.


-
ta 'limname, Me' a terdeme defteri 'i k i Evdlqi perin.l o
ll . Mustafa Blagajac, sin Ahmedov iz Podhuma koji je umro 1285.
(1868/69) godine ostavio je: Mu$}Jaf, tampan, Bergivl ri sale, rukopis,
DeHiilu-1-}Jajrati An'am.ll
12. Neki Salih-aga koji je umro 1285. (1868/69) godine i koga je naslij-
edila ena Munteha, Alije ostavio je: Hamza-
efendi risalesf, Na$1}Jatu-l-}Jukama', Nevadir Suhejli?
mutechhiltn, Inai dedib, Nu$ret-efendf ri srue, Sa rf dumle, Nal)v duml e,
Devri daim? Hutbe medmu'aleri, Menm<ibi ah Ismail? Babu urilt,
MevlGd me' a lugat, EVradi-senijje, Vasif idvani? Zubbetu-1-'irfn i Evraki
perian.12
13. Salih sin hadi-AHn koji je umro 1285. (1868/69) go-
dine ostavio je) Mu$}Jaf i Menasiku-1-}Jagg. 13
14) N uh-ef. sandaka, koji je
umro 1285. (1868/69) godine ostavio je Mushaf i Slraggijje crt_lt.l 4
15. Salih, sin lbrahimov iz Sclanika, puka, ba-
Lttljona koji je poginuo 1285. (1868/69) godine u klancu Dugi ostavio je:
An' am, Kava'idi fari si i Lugali 'osmanijjc.I5
16. Hadi-Hafi z Murse!, sin Mehmcdov iz Hadi-BaJine mahale
(porijeklom je iz Trebinja) koji je umro 1285. (1868/69) godine ostavio je:
Mutak-cfendt divani?Tariqati Mut_lammedijjcme'a i r'atu-1-islam, Bcrgi-
vi erh Konevi, atibija (2), Mizrakll 'lmihal, Tcrdcmc ahvaJ Bckzade,
DaHHl al-}Jaj rat, Fikl) al-akbar, Madmu'a funun i ar.16
17. Hadi-Hasan-beg, sin Kasim-begov iz Skadra, kajmc-
kam, umro je u Mostaru 1285. (1868/69) godine gdje je kao gosL boravio.
Ostavio je djela: Ta'bi mamc ba jr? Dala il al-bajrat Dcvahimame,
Mcnakib, 'llmihal, An'am, Ibni Si na, Evradi Bchai, Eradi
kanuni, Salname i Menasiku-1-}Jagg. Bio je oenjen Nefisom, Ali-
bega iz Stoea.I7
18. Mehmed sin Muhamed-begov iz Nezir-agine-mahale
koji je umro 1286. (1869nO) godi ne ostvio je: Fetavai Ahmcdijjc, dva
sveska, Dami 'u$-$agi r, Mi flah us se'adc i Mul taka a1-ebt)ur.I8
10. SMK, V- 58, list 267 a .JJ L._.L. ,.j ,(..e l ,._.l.j '-''il
ll. SMK, V- 58, list 27 a
12. SMK, V - 58, list28 a - '-"': . ., .JJJ_,..:a r-=alJ .JJJ
13. SMK, V - 58, listl56 b
14. SMK, V - 58, list 40 b
15. SMK. V - 58 list 268 b
16. SMK, V - 58, list 19 b - c; t .. .
17. SMK, V - 58, list 38 a i b .J.!;. j.;' ." i
18. SMK, V- 58, list 237 b
255

19. Mustafa Fal sin A lin, a ovaj sin Mu$}Jafin iz Ahmedove
mahale koji je umro 1286. ( 1869nO) godine ostavio je:
agir, Multeka al-abt)ur, Durri mu}Jtar, Sadru-eti'a, KudGri, D
evahi ru-1-fik}), Bila nukt11 fetavai 'A1i -efendi? Mutavval Sejlekutisi, arl)
'akaid, Kenz, Takopru, Munjetu-1-musalli , Sirndijje, Lami.ijetu arh1,
Fenari mc'a })aSije kavli Ahmed? (rukopis), Ta'rifati Se.ijid, Lugat,
Unrnt1zedi, Merdh-erhi , Medmu'a, Latifctu Vehbi,
Dzami, Resa il, Bergivi erh, Kadizade, Nuru-1-idah, Adalt,
Kafije mu'rcbi, Pendi 'Auar erhi Mu fid, Subhai sibjan, Menasiku-1-})agg,
Dam ad i Evriiki perian. 19
20. Ali majstor (u ta) koji je umro 1287. (1870n1) godine osta-
\ ioje: Mu .bafi-Serifi Nidai
21. .Mu .. ta fa Ahmedov koji je umro 1289. (1872) godine os-
13\'io je: Durrijektuk, Anvaru-1-idal) i Mu'reb 'ale-I-Kafi .21
22. Hasan-aga koji je umro 1291. (1874) godine ostavio
JC: i Fetava; 'Ali-efcndi.22
23. Hadi-Mcluncd koj i je umro 1292. ( 1875) godine ostavio j e
.\ 1u. h af i Feta v ai 'Ali-efendi.23
. .
SUMMARY
PRI VA TE MCSLI\1 ORIENT AL-LANGUAGES LIBRARIES IN
MOSTAR
FJ\ e pu blic and several pri vate libraries were founded in Mostar during
Turk1sh rule. The prescnt paper gives a li st of Musli ms who died between
1276/1859-60 and 1292/1874-75 and whose lcgacies were registered in the
SLJJLI and kassam defter of the Kadi of Mostar, which contains, bcsidc the
Kur'an and the An'am aL least one more work in an ori cntal language.
AJLhough tv.o works do not make a library, it was thought necessary Lo
mcnuon them in the prcscnt paper, si nce there arc such works among them
of which there is no mention in the available catalogucs.
19. SMK. V- 58, list 173 a
t>.Jl::J J_, i , , , e:: .. l ".!
t.S''''
- 20. SMK. V- 58, list244 b
21. SMK, V -60, list35 a i b
22. SMK. V- 62, list48 b
23 SMK. V- 62. list 52 b. Originali ovih sidiila nala1.c sc u Arhivu Hercegovi ne.
15(,

-

Dr La mija
PORIJEKLO MUDELLITSKOG OBRTA
U BOSNI I HERCEGOVINI
Pitanju opreme orijentalne rukopisne knjige i njene vanjske i unu-
tranje dekoracije do danas je kod nas mala panja. A zna se
da velikim dijelom moemo zahvaliti mudellitima, i ilu-
minatorima to je ta knjiga ne samo imal a lijep izgled, nego je u velikom
broj u i do danas Mnogi povezi su tako dekorisani i ukraeni da
daju izuzetan estetsko-vizuelni dojam, pa je prosto neshvatljivo da su boje
zadrale svoju svjeinu.
Naalost, dio ovih umjetnika-obrtnika, koji su davali knjizi
oblik, a nerijetko bili i njeni i iluminatori, ostao nam
je nepoznat. A sve su radili od spravljanja ljepila do uvrtanja kon-
ca, od krojenj a koe do poveza i ukrasa.
Kada govorimo o islamskoj knjizi i njenOj opremi na ovim prostorima
u vrijeme osmanske uprave, s pravom moemo da je tehnika rada na
opremi rukopisne knji ge od osmanskih Turaka, s nekim man-
jim ili varijacijama koje su bile osobenost
mudellita. Stoga u prvom dijelu ovoga rada, dati presjek mud
ell itskog obrta na Orijentu, posebno u Osmanskoj Carevini kroz
a u drugom sc osvrnuti na razvoj ovoga zanata u Bosni i Hcrccgovi-

ru .
Kada se govori o obiljej ima rukopisne knj ige, koja se pojavila
u islamskom svij etu, u istraivanjima koja su u ovom smi slu vrena mali
udio sc ostavlja osmanskim Turcima. Recimo: "Minijature koje sc nalaze
na marginama teksta i na povezima, a nastale su u XV u Haratu,
u doba vladavi ne Tim ura, mjesto da sc pripiSu azijskim Turcima, tvrdi sc
da pripadaju Irancima. Jer, u rasponu od XI - XV i kod
Sclduka i Mongola nalazimo rukopisne knjige ukraene minijaturama."
1
i poznavalac minijaturne i umjetnosti u Aziji,
Kemal sklon je da povjeruje da su turski umjetni ci Srednje Azije do-
I) Sihabcuin: Turk Turihindc Mcvlcviler, MIHi Mccmua, Istanbul, 1341. H. str.
J 6.
257


nijeli vijetu ova djela.2 Kao potvrdu za ovo, navodi biblioteku muzeja
Top kapi saray u Istanbulu koja dragocjen album iz XV sa
popi om djela i minijaturista Srednje Azije, u vremenu od
XIII do XV Ove minijature na Istoku, a u iranskom po-
imaju veli ku sa minijaturama nastalim u kasnijim stol-
jccima: isti prikazivanja ljudskih figura, fizionomije lica, zatim sli-
kanja ukrasa.
ajnovija istraivanja u ovom pokazala su da su egipatski
Kopti prvi uvezivali knjige u kou i ukraavali poveze. Geometrijske uk-
rase na ko7i urezivali su otrim, posebno za tu svrhu napravljenim, noem
i nJ vec dovren povez uti skivali su takozvane suhe

S obzirom da su sc Kopti bavili ovom vrstom zanata prije
i Jama, od njih su to prihvatili Arapi u islamskoj epohi . pa su tu tehniku,
purcm knjige religi ozne sadrl ine, prenijeli u Turkestan i Iran.
Ycoma je teko, pa gotovo i slijediti ovaj put. Zna sc, na
primjer, da su Kur'ani iz prvog hidre, napisani na pcr-
gJITlentu. tiji su povezi ukraeni jednostavnim geometrijskim oblicima,
koji su urezi vani tupim no.cm na koi koj om je drvo. Takav
jedna Kur'an sc u bibl ioteci Top kapf saray, u Novom odjeljenju pod
brojem 753.
Kasnije. mudelli ti naputaj u ovaj urezivanja ukrasa u poveze
rukopisne knjige i prelaze na filigranski izradcnc geometrijske fi gure na
koi boljeg kval itetqa. Ovaj preuzimaj u Mameluci, Selduci i Tran-
ci, koji , ipak, tehni ci rada, kompozicij i i moti vima udahnjuju osobenosti.
drl.ava, uspostavljena u Anadoliji prije dolaska osmanskih
Turaka, u vrijeme Alauddina Kcjkubada (12 1 0-1236), ivi svoje "zlatno
doba". Oni su, posebno uz ovog vladara, imali dobro organi ziranu dri.avu,
pa su. narocito za napredak umjcmosti i knji cvnosli pokazivali veliki in-
Leres. h lamski i umjetnici, sa svih strana svijeta slijevali su sc
pod okrilje ovoga vladara, mecene poznatijih umjetnika i knji
evnika. Svi su oni pohitali u Konju, prijesLonicu ove dr/.avc, gdje ih je
Alauddin Kejkubad rado primao.
Osmanski Turci, kao direktni nasljednici civili zacije, na-
pravil i su sretnu simbiozu u tom smislu , i krenuli , ostalog, i s
novom dckoracijom knjige, koja, isti na, po marginal -
nom, na srcdnjcazij sku ali nosi i izrazitu osobenost i
visoku vrijednost.
2) Kemal C1g: Turk Kltab Kalpl ari, lsLanbul, 1957. str. 157.
3) Top Kapi Saray Muzcsi-album, N" 21 53.
4; F Sarrc. lslamischc Buchcmbandc, Berlin, 1923.
2555

l
-
,.mudcllit", od arapske "dild" Sto doslovno
"koa ... Da bi koa postala upotrebljiva za povez, prvi uvjet je da bude
kvalitetna (dobro utavljena) i da se moe bez bojiti.
Tabaci, zanatlije koje Stave kou, najstariji su obrtnici na Istoku, a
spadaju i medu najstarije u Bosni i Hercegovini. Jo se, kako smo re-
kli, u muzeju Top kapt saray i drugi m institucijama tursko-
islamske umjetnosti, nalazi dosta knji ga s povezima iz epohe
(XIII do XV st.), pa i to je jedan od dokaza da je zanat jo u seld
epohi bio razvijen. U osmansko doba, ovaj obrt je vidno una-
tako da se za skupocjenije poveze kori stila i koa vrste
"sahtijan", od koje su mnogi dragocjeni primjerci u gradovima
Osmanskog Carstva, ali, kako kasnije vidjeti, i u gradovima Bosne i
Herceg9vine. Sahtijan se dobijao od kozje koe, a mjeina od
Francuski putopisac Jean Schcsneau, o gradu Edirne u
XVI ostalog, veli da se u Carevini s velikom panjom i
brigom Stavi koa, a posebno se sahtijan.5 I turski putopisac Evli-
ja se navodi s rezervom, jer pone-
kada i pretjeruje, navodi da u dvanaest u Istanbulu djeluje 700
tabakhana, tc da u njima radi 3000 zanatlija. kae da su ti
ukraeni svij etloplavom, crvenom, utom i narandast6m koom. 6 Po
Evlije tabaci koji u cijelom islamskom svijetu prave naj-
i najkvalitemiju kou sahtijan nastanjeni su u Konji.
Obrtnici u Konji za obradu koe koristili su jednu vrstu boje
indi ga, koje uspijeva u tom gradu, jer je to davalo pogodnu


Jo jedan francuski putopisac, savremenik Evlije Ta-
varnier, navodi da su i gradovi Trabzon i arkoy u Turskoj bili centri
zanata. U arkoyu, udaljenom od Tokata desetak kilometara,
se njeno plavi sahtijan, u Diyarbckru i Bagdadu crveni , u Egip-
tu uti, a u Urfi crni. Veliki za razvoj i usavravanje ovog zanata je
i u tome to svi ti krajevi imaju vodu."8
Ako sc sve ovo uzme u obzir, onda nije nikakvo doda je i izrada po-
veza doivjela veliki napredak, jer je tehnika tavljcnja koe bila na za-
vidnoj vi sini.
Osim koe, kao osnovnog materijala za rad na povezu, koja je, uz es-
tetsko-vi zuelni uti sak davala i potrebnu upotreblj avao se i kar-
5) Jean Shcsncau: Lc voyage dc M. dc M. d'Arnmon, Pariz. 1887. sLr. 16.
6) Evliya Celcbi: ScyahaLnamcsi, Cill I. slr. 594-595.
7) Cih m, slr. 11 .
8) J. B. Tavernier: Lc six Voyagcdc J. B. T . Pariz. 1678, C. l. siT. 16.

259





ton koga je ranije zamjenj ivala drvo. Kako je karton i jednostavniji
za obradu i povez sc mogao, bez velikih ukraSavati.
s kartonom sc postupalo na papir eljene se
lijepio jedna na drugi, dok se ne bi posti gla potrebna debljina, a u remen
koji se kori tio za lijepljenje mijeale su se otrovne tvari da povez ne bi
bio
U su se ukrasi na povezu odlikovali i jednoo-
braznocu, a motivi su imali tek konture. bi majstor
na vanjski dio kori ca urezivao krug, koji je trebalo da simbolizira sunce.
Ovaj ukras kod Selduka, a kasnije u XV i kod osmanskih Tura-
ka bio je okrugao, da bi se u XVI pretvorio u ovaJ. Mudelliti su
stavljali ukrase u ugla, dok je dio izmedu "sunca" i ugaonih motiva
ostajao prazan. Od XVI i ovaj dio se ukraava i naziva se
,.umrljana sunce".
to se osmansko-turskih poveza iz XV osim "sunca" i
ugaonih, stiliziranih, motiva majstori bi ponekad i rel-
jefnbe ukrase. Ukoli ko bi bio bogat, povczi su sc radili u pozlati
ili srebru, to je znamo cijenu.
Reljefni motivi zahtijevali su veliki trud i vjetinu. Poto bi se pri pre-
mio kanon za povez, rezao bi se na dijelovima i lijepio jedan
za drugi, a zatim bi se mjesta za ukrase rez baril a i pokri vala
dobro istanjenom koom. Svakom majsLOru mudcllitu, ili pak iluminato-
ru je ostavljeno da prema svom ukusu, vjetini i
rijei pitanje reljefnih ukrasa. Ukoli ko bi se koa izrezivala zajedno s kar-
tonom, a motivi od druge vrste koe i lijcpi1i, nazivali su se
,.uklopno sunce", a ukras, koji se kalupom pripremljenim u tu svrhu utis-
kivao u kou, dobio je naziv ,.hladno sunce".
Povezi svih knjiga u islamskim zemlj ama do X prav ljeni su na
ovaj
Kalupi, upotrebljavani za povez, su prav ljeni od eljeza i
drveta. kako su ovi materijal i cijepali kou za m ijcnjcni su
i grubljom, kamiljom koom stoga to je bi la manja opas-
nost da se povez oS teLi.
Za reljefna ukraavanja koa sc tanjila i izrezivala u obliku eljenog
motiva, pa su se ti motivi lijepili u debljini od tri centimetra. Preko tabaka
koe, koji su se lijepiH i slagali jedan na drugi, stavljao sc teak predmet.
Zatim sc blok koa udarao i Lako smckSavao i tanjio. Po koi je
majstor tankim linijama desen da bi ga kasnije izrezivao. U
dubio je kou, koliko je to bilo potrebno, i tako sv nastajali reljefni

mOUVI.
260
l

S obzirom da su se kalupi koristili due vremena i ih davali
da se vjebaju, u ovom smislu nije bilo izmjena i tehnika
izrade poveza islamske knjige u XV stol moemo da je bila ista.
Na povezima, uz stilizirane motive, koriste se i arabeske.
Stilizirani ukrasi bili su u obliku trolista, pupoljka rue, rue, oblaka, bre
uljka, vrta, i dok se dosta rijetko likovi ivih
Teko je tvrditi da li je uzrok tome
Kur'ana, u kome nema zabrane slikanja ivih ali
su komentatori davali svoja, ponekad, i proizvoljna
Povezi u Istanbulu u to vrijeme, posebno ukoliko su knjige
namijenj ene vladaru ili dostoj anstveni ci ma, bili su gusto ukraavani ara-
beskama ili floralni m stiliziranim dekoracijama. Na primjer, neki
emsuddin Kudsi, koji je za cara Mehmeda Fatiha prepisao i povezao
djelo Imama Merzukija: erh-i Divan al-Hamase, povez je ukrasio stili-
ziranim reljefnim motivima, uarenog
elj eza. I Fatihovo vrijeme obiljeeno je izradom veoma skupocje-
nih i vrijednih poveza, koji da se razlikuju od onih
napravljenih u drugim krajevima islamskog svijeta. lO
esnaesto u Osmanskoj Carevini, posebno za vladavine sulta-
na Javuza Selima, pokazuj e vidan napredak u izradi poveza knji ge. Vjero-
vatno na razvoj umjetnosti utjecale su i pobjede i irenje granica, to je
susrete s drugim narodima i njihovim kulturama. Su1tan Selim bio
je zaljubljenik umjetnosti, pa je u ratnom plijenu donosio dosta knjiga
je izrada poveza, bez sumnje, utjecala na ovu vrcsLu zanata u
Osmanskoj Carevini, u smislu i raznovrsnosti .
Zna sc da su u vrijeme Sulejmana Zakonodavca u Is-
tanbulu djelovaLi poznati i priznati mudcllili: Mehmed Sulejman
Mustafa i drugi, koji su iza sebe ostavili prava remek djela,
kojima su bacali u sjenu i poznate iranske umjetnike: Mi r Huscjina
Kazvinija, Kasima bin Tebrizij a, Mirzu bin Tcbrizija, Mchmeta Zamana i
druge.
Kolika se panj a pridavala ovom obrtu, vidi se i po tome
to je na osmanskom dvoru ivjela grupa mudcllita i djelovala kao po-
sebna koJa, su neki zauzimali visoke poloaje: glavnog pro-
fesora, efa radioni ce, glavnog i kako su u regis-
tru mudcllita, koji sc u arhivi muzeja Top kapi saray, zapisana
9) Kur'iin, Sura 5 V, Ajet 90: .. 0 vjernici, vino i kocka i kumiri i strelice za gatanje su
odvralne stvari ... " (Prcvod Besima Korkma), Sarajevo, 1977.
1 O) Kemal Ci g: Nav. djelo, str. 13.
261


samo njihova imena, naalost, o njima sc ne moe

U esnaestom o kome govorimo, povezi su ponekad prave od
svile umjesto koe, odnosno karton se prekriva fi nim svi lenim allasom na
kome umjemici ukrase. Takav jedan primjerka
sc u arhivu muzeja Top kapf saray u salonu minijatura. To je dje-
lo Nusreroama, koja sadri 41 minijaturu, a svaka stranica u vanjskim
uglovima irna stilizirane motive. Povez je napravljen od svilenog crvenog
atlasa, na kome su izvezeni koni ukrasi - rad tamonjih mudcllita. U
,.centralnom suncu" nalazi sc pctocvijct sa li stovima, a na uglovima stili z-
irani zumbuli, koji sc pojavljuju iz grana.12
Iako u sedamnaestom imamo primjere umjet-
rjeSenja u ukraavanju poveza, polako se gubi elegancija linije i
izraza. Mjesto cvjetnih i drugi h motiva ili arabeski javlja se, dosta
u uglovima lanac, pa sc na taj remeti "ravnotea
kompozicija", koja je domi nirala u ranijem vremenu. Moemo da je
sedamnaesta vrijeme kada se izvjesna dekadencija u
uk.raavanju poveza i izmedu motiva i bordura.,
Osamnaesto nudi vidan naprcdka u ovom smi slu. U vrijeme
sultana Ahmeda (1703-1730) pojavljuju se povczi s originalnim
ukrasima, koji daju snaan estetski dojam. Ovome je dosta dopri ni o i ve-
zi r Ibrahim-paa, poklonik lijepe umjetnosti. I mada se jo prim-
utjecaj vizantijsko g slikarstva, on je znatno manji i njegova primje-
na ima, sasvim novo, osebujno obiljc;i.jc. Uvczi su dekori sani njenim
reljefnim ukrasi ma. To je i vrijeme kada sc kori sti novi materijal i nova
tehnika u izradi poveza:
l. upotrebljava se lak, kao nova vrsta
2. vie ne dominiraju stilizi rani , nego motivi;
3. koristi sc srebro na koi i preovladava motiv
4. "sunce" je zeleno, uto ili ukraeno srebrnim nitima ili
motivom rue s pupoljkom;
5. koristi sc i boja trule vicnjc, koja do tada nij e bila u upotrebi, a ru
a i imaju prirodne nijanse;
6. na nekim povezima vidljiv je vizantij ski reljefni motiv, ali s nejasno
linijama oblika rue, pupoljka i
U drugoj polovici osamnaestog dominira rokoko stil, koji sti
e iz Evrope. Za knjige namijenjene i ugledni cima mud
clliti ne "sunce", koje je pri kazivano, nego na
ll} Top Kapi Sar ay Ar iv -i Def ter No 9617. 2924, 7253, 489. 1001 O, 14306, iz 1524-
godine.
12) Top Kapi Saray Arsiv-i, No 12292 .
262


ugla urezuju reljefne ukrase. Ovakva rjeenja, od-
nosno uvjetno nazvano crtee, ne moemo ubrojiti u grupu
ukrasa, ali oni ne pripadaj u ni Evropi. Dekoracije ne ponekim
uvezima, po svom sredi njem dijelu i ugaonim ukrasima, tc kompozicija
motiva vie na kineske.
U devetnaestom i dvadesetom vidljiva je, u najmanju ruku
stagnacija, ako ne i nazadak u izradi poveza, i po tehni ci rada, umjet-
rjeenjima i dekoraciji. Svakako da na ovo i to se
Osmansko Carstvo bori za svoj opstnak i doivljava poraze i na bojnom i
na polju, pa ne ostaje ni vremena ni snage za snanija umjet-
iivljavanja .
Nakon proglaenja Republike, turska omladina se sve vie Ev-
ropi: u umjetnosti, knji evnosti, odijevanja, jednom umno-
gome se mijenja stil ivljenja. Polako sc gubi uvezivanja
knj iga i ustupa sc mjesto novim povezima, bilo da se radi o ili
mainskoj obradi.
Smatrali smo da je bilo neophodno dati pregled ii'.rasde poveza po
u Osmanskoj Carevini, da bi smo shvatili nastanak i razvoj
mudellitskog obrta na prostorima, stoga to je
gotovo, istovjetna tehnika izrade kakva je bila u uem Ca-
rstvu.
Od koji su sc bavili pitanjem poveza islamske rukopi sne
knjige u Bosni i Hercegovini , i, i re, u jugoslavenskim zemljama, poseb-
no mjesto zauzimaju Hamdija

i Zagorka Janc.l4
u kontekstu zanata na ovom tlu, u vrijeme
osmanske vladavine, govori i o mudellitima na osnovu sidila i drugih
vjerodostoj nih dokumenata.
to se Zagorke Jane, ova autorica sc ne bavi samo povezom knji -
ga i njegovom dckoracijom, nego rukopisne islamske knjige ju-
goslavenski h kolekcija, i, posebno, njihove ukrase, nastanak ruko-
pisa i njihov razvoj na tlu dananje Jugoslavije.
Tabaci su, koliko sc do sada zna, najstariji zanat u Bosni i Hercegovi-
ni . Oni su mudcllita i obrtnici usko vezani s njima, jer mudelliti
nisu mogli postojali bez zanata koji sc u Sarajevu razvija-
13) Hamdija Esnafi i obrti u Rosni i Hercegovini, 1463-1878, Zbor-
nik za narodni i.ivot i Ju?nih Slovena. Knj. XXX. Sv. I. Zagreb. 1935; Isti: Esna-
fi i obrti u starom Sarajevu, Sarajevo, 1958.
14) Zagorka Jane: lluminirani turski rukopisi u Mut.cju primenjcnc umemosti u Rco-
gradu, Zbornik Muzcjn primcnjene umetnosti, I. Beograd; Ista: Islamski rukopisi it. ju-
goslovenskih kolekcija. Beograd, 1958.
263



ti 1489. godine_ IS Tabaci su u drugoj polovici esnaestog
imali svoj esnaf i bili poznati kao ljudi i dobre zanatlije. Nikada
nisu krili pravila zabiljeena u takozvanoj pimami, po
kojoj .,svaka koa dok se ne izradi, 1001 puta preko ruku"
1
6, to je
predstavljalo izuzetan napor, ali je bilo i garancija kvaliteta. Zna sc da su
tabaci koe: sahtij an, kajsar i
Kajsar i sahtijan sc dobijao od kozje koe, a mjeina od ,.Pri izradi
kaj sara, tj. u crveno obojene kozje koe, upotrebljavale su se osim ruja
17
,
jo i mekinje (trice), med i pasje fekalije, a potom su se
prale u slanoj vodi, pa sc onda koa bojila krmezom. Procedura je trajala
dva mjeseca. I u Sarajevu sc proizvodio uti sahtijan i uta mjeina
loijeg kvali teta, i zbog toga se ovdje najvie troila uta koa importirana
iz Skoplja", 18 navodi Hamdija
Da su mudelliti spadali u snaan esnaf, vidi se i po tome to su u Sar-
ajevu postojale dvije ulice ovih obrtnika: Mali i Veliki Mudelliti, koji su
djelovali do kraja devemaestog
Pored obrta, mudclliti su se bavili izradom lampio-
na, prepisivanjem i prodajom knjiga i drugog pribora, a nerijetko
su bili iluminatori rukopisne knjige.
Da su mudelliti , odnosno rukopisa, postali jak obrt u Bos-
ni i Hercegovini, i to je "turska prosvetna politika na
Balkanu davala podstreka za nabavku, i iv promet islamskim ru-
kopisima u ovim krajevima. Knji ga i pribor bili su vani uvozni ar-
tikli _19
Povezi knjiga u Bosni i Hercegovini, pravljeni su od debljeg kartona,
koji se koom ili papi rom u raznim bojama, iako sc iz petnaes-
tog mogu i knjige u tanku dasku.
Hamdija smatra da je samo u Sarajevu bilo trideset do
trideset pet ovih obrtnika. Tu sc, saraj evskih
mudellita i kaligrafa- nalazila i radnja poznatog sarajevskog
Mula Mustafe cfki Bacskij c, koji je zapisivao sve znatnije
u vremenu od 1756. do 1802. i tako ostavio neizbrisiv trag o
starom Sarajevu, ali i o sebi. Dosta umrlim nalazimo i imena
mudellita i njihovih kako smo rekli, mudclliti su nam,
uglavnom, ostali nepoznati, stoga to nigdj e nisu biljei l i svoje imc.
15) Hamdija Esnali i obrti ... str. 120.
16) JsLO
17) Ruj raste u doliru desne strane priLOkc Miljacke, a ispod Starog grada (Hodidjc<.l)
Labaci su suili ruj. lim, mnogo vie je dobav ljan iz drugih mjesta.
18) Hamdija Nav. djelo, str. 122.
19) Zagorka Jane: Islamski rukopisi ... st 5.
264

Poveazi islamske rukopisne knjige na naem tlu, od kojih se mnogi
primjerci u Gazi Husrev begovoj biblioteci, Zemaljskom muzeju
Bosne i Hercegovine, Muzeju grada Sarajeva, Orijctnalnolm institutu i
ire u Muzeju primenjenih umetnosti u Beogradu, Akademiji nauka i
umetnosti u Beogradu, Akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu i
drugdje, napravljeni su na naim prostorima.
Islamski rukopis, bez razlike gdje je nastao, osim hrbata, dvije korice
(gornje i donje), imao je i kapak (mik1ah) kojim se mjesto
dokle je knjiga ali i titili listovi od habanja.
Kako je koa, koja sc proizvodila kod nas bila po svojoj kvali-
teti izvozila se u Evropu. U Bosni je bio poznat bijeli sahtijan, a u
Skoplju uti,dok je Uice bilo po razno bojnom sahtijanu.
Osim crvene, ute, zelene, bijele i eme boje, koriStena je zlatna i srebr-
na Hza naglaavanje kontura crtea ili je prekrivaJ a povrirru korice.
Upotrebljavana je zlato s dodatkom metalnog oksida, pa je imalo crven-
kast odsjaj, i zlato amalgamisano ive i tada je imalo zelenkast
t "
"on .
Kao i ostali povezi nastali na Orijentu, i oni, iz naSih krajeva, uglav-
nom su imali ukraSenu spoljnu, a rijetko i stranu. Ornamenti su
uti skivani u prethodno nakvaenu kou: fil igranom u koi, ili pak matric-
ama, puncama i stilom. Unutranje strane ukraavane su jedne
paste ili tehnikom rezanja papira.
Za razliku od perzijsko-turskih poveza, od poveza u
ostalim islamskim zemljama, koji od esnaestog imaju na sebi
zgusnute motive, naSi povezi su dekorisani sredi njim ukrasom s lepezas-
tim zraci ma. "Glavni okvir Cini pojas ukraScn na dva nizom naiz-
duguljastih i okruglih medaljona s ornamentima ili teksto-
ma."20
Kod izrade reljefnih dekoracija, kao i na Istoku, i ovdje je karton iz-
rezivao za to kalupa, pa se na Laj postizala
prefinjenost i preciznost kontura.
Zagorka Jane, s pravom, da bi trebalo istraiti i misiju Jevreja u
ovoj vrsti posla, koji su se poslije bijega iz panije rasuli po Osmanskom
Carstvu i , tom prilikom, nasel ili sc i u gradove. Na prostorima Bosne
i Hercegovine, svaki zanat lija je mogao postati csnafa, bez obzira na
vjeru, pa je to jo jedna poLvrda da .sc izvre komparativna istraivanja u
ovom smislu.
Kad kaemo da povezivanje, iJu m ini ranj e, pa i prepisivanje knjiga u
Bosni i Hercegovini nosi samosvojnosti i origi nalnosti, na prvom
20) Isto
265
'
mjestu mislimo na uk."Us i vjeStinu majstora, koji nisu bil i slijepi
epigoni , nego su rjcScnjima udahnjivali i vlastiti izraz. Na-
ravno, time ne elimo negirati da su im uzori bili majstori s Istoka i nji-
hov rad na povezima. mudelliti su uzimali one ukrase,
koji im najvie odgovaraju, kombinacije s vlastitim motivima.
S devetnacstim polako sc gubi izrada poveza i prepis-
ivanje knjiga, Pojavom Vi lajetskc tampanje, postepeno nestaje interesa
za rukopisnom knjigom, i polako ona ustupa mjesto tarnpanoj . od
kraja osamnaestog sc dekadencija u
obradi poveza, jer iz turskih kancelarija sve vie stiu klici koji zamjen-
juju skuplje, ali vrednije uveze.
Kada je u Sarajevu otvorena prva modema knji goiveznica 1876. go-
dine, posljednji mudcllit, koji je poveze na tradi cionalan
SuJejman Harba, bio je prisiljen da zatvori svoj 21
Kako su vakufnamc i sidili , jedini dokumenti koji o imeni -
ma pripadnika ovog esnafa, o alatu koji su koristili i drugom, ostaje da sc
istrae ovi izvori da bi sc napravio jedan zasnovan rad i saznalo
neto vi e o ljudima koji su zadu:i.il i kultu mu prolost ovih prostora.
SUMMARY
THE ORIGIN OF THE MUJELIT TRADE IN BOSNI A AND HER-
ZEGOVINA WITH REFERENCE TO THE OTTOMAN
EMPIRE
The text: The Origin of the muj e lit trade in Bosnia and Herzegovina
with reference to the Ottoman Empire, follows the bi nding of the oriental
book in manuscript and its inside decoration. Judging by all the avai lable
data, the Egypti an Copts were the first to bind books in leather and deco-
rate thei r bi ndings.
The mujelit (bookbinder's trade) in Bosnia and Herzegovi na was
brought with them by the Ottoman Turks. However, although an idenli cal
technique was accepted, some elements bore a local stamp. The mujelit
gui ld was very strong, and the mujelits had their workshops in two streets
of old Sarajevo, whi ch were named after them.
21 ) Hamdija djelo
266
Mr Jasminko
MUVEKKITHANE, MUVEKKITI I MJERENJE VREMENA
astronomija osmanskog perioda je ponajprije
astronomija. Orijentisana prema vjerskim potrebama,
za vremena pojedinih dnevnih molitvi, mjes-
eci, odnosno kalendara, njen sc djelokrug kod nai h as-
tronoma svodio na upotrebu instrumenata i tablica. O interesu za
druge oblasti astronomije teko se ta moe Neke naznake se moda
mogu postaviti na osnovu podataka to ih donosi Mul a-Mustafa Baeski u
svom ljetopisu 1 o javnim predavanjima to su odri.avana u Gazi Husrev-
bcgovom mektebu, mada danas nij e nita odrcdcnmo o njiho-
vom sadraju. Vjerovatno da ona ni su prelazi la okvire astrono-

mlJe.
S obzirom na astronomije u ivotu islamske zajednice
broj pojedinaca koj i sc njome bave nije veliki. Tako na primjer, u drugoj
polovici XVIII prema podacima iz ljetopisa, astro-
nomijom se u Sarajevu bavi tek nekolicina od kojih sc samo za dvojicu i to
Ibrahima Muzafcriju i Mehmeda Razi Veli moe da su istinski
poznavaoci astomomijc2.
Poznato je da su njih dvoj ica godinj e kalendare- Lakvimc i
po njima su bili nadaleko poznati . Nj ihovo je, medutim, bavljenje astro-
nomijom, kako bismo danas kazali .,amatersko", bez ikakve veze sa nekom
ast ronomskom opscrvatorijom ili pak nekom drugom srodnom instituci-

JOm.
*) Ovo je dio magistarskog rada koji je pod naslovom .. Mjerenje vremena u doba
turske uprave u Bosni i Hercegovini" odbranjen na postdiplomskom .. Filozofija
znanosti" u Zagrebu u toku 1985. godine. Prijatna je dui.nost na ovom mjes-
tu sc jo jednom zahvalili prof. dr 2arku sa Zavoda za povijest JAZU
kao mcnLoru, tc dr Baslcru, Fcjzull ahu bibliotckaru Ga71 Husrcv-
biblioteke, dr Muhanunedu Alainu Bricuxu sekretaru Societe Tnter-
nationale dc l'Astrolabc i Davidu Kingu profesoru is torije arapske nauke na New Yorku
Universi ty, koji su svaki na svoj doprinijeli mojim islruivanjimu astro-
nomije u Bosni i Hercegovini i njihovoj sintezi datoj u ovoj magisl:lrskoj radnji .
l ) Mula-Mustafa Scvki Baeski, Ljetopis, Sarajevo 1968. str. 137.
2) J. Astronomija u djelima autora 18. stol-
jeca, Radio Sarajevo program, 36. Sarajevo 1982, str. 423--132.
267

Prvo instirucionalizovano astronomsko zanimanje u Bosni i Hercegovi-
ni je za muvekkita. To je pojedinac koji radi u muvekkithani (sahatnici), a
zaduenje da se brine o vremena za pet dnevnih molit-
vi 3. Pored toga on je i takvim (kalendar), bilo bilo
godinji, a vodio je brigu i o dnevnom vremenu 4. O ostalim
zaduenjima u okviru muvekkitske slube saznajemo iz jedne biljeke
sadanjeg muvek.kita Fejzullaha koju mi je ljubazno ustupi o
dr Muhammed Muvekkil Gazi Husrevbegove muvekkithane
imao je dunosti:
1. Navijanje sahat-kule
2. Ajarenje ala turka sahata
3. Pravilno iskucavanje sahat-kule
4. Regulisanje sarova u muvckkithani
5. instrumenata za ala-turka vremena (rub' tahta)
6. biblioteka, arhiv i 1cvhe
7. De vri d aim
8. vaktija
3) Postoji pet dnevnih vremena za molitvu ili dnevnih namaza (cvkati-hamsu). To
su: Sabah (fcdr), podne (zuhr), ikindija (' asr), (magr'ib) i jacija (ia'). Vrijeme
molit' e nije ftksirano nego j e to jedan vremenski interval. koji je podijeljen na pcl
segmenata. vrijeme za molitvu je vremena za taj namaz
(vak.tu-1-fadi lc). I u dva vremenska segmenta moe sc vriti molitva, u
se ne a u petom je to grijeh jer j e taj interval toliko kratak da sc
molita u njemu ne moe u njemu i zavri ti.
vremena pojedinih namaza su
. Podne namazx odmah iza kulminacije sunca, 1-2 minule poslije, kada sunce
iz meridijana.
lkindija nastaje kada je vodoravna sjena (s) uspravnog predmeta za jednu du
inu samog predmeta (b) od vodoravne sjene tog predmeta u podne (so), tj. kada je s=so
-b. Ovo je stanovite hanefijske kole koje je i u Bosni i Hercegovini Post-
OJi i drugo stanovite (o tome ire u: D. A. King, Afounccnth Century Tunisian sundial
for regulating the times of Muslim praycr (Appendix B: A note on the definitions of the
times of for the dayti me praycrs in Islam), Prizmata, Wicsbadcn, 1977, str. 187-2021,
posebno str. 193-196).
Akam kad gornJi rub sunca potpuno za horizont mjesta.
lacija nastaje kada sa t.apadnog neba nestane bjelila. I po pitanju ovog namaza ima
miljenja (sire o njima u radu navedenom na kraju ove biljeke).
YnJCme za sabah namaz traje od prve zorc do trenutka prije samog izlaska
sunca.
(Prema: M. .,0 takvimu", Glasnik Vrhovog vjerskog starjeinstva JVZ,
Ul, 8-12, Sarajevo, 1935, str. 520--533)
4) Ako JC uz. muvckkithanu bila i sahat-kula, kao to je to u Sarajevu kod Gazi
onda sc muvckkit brinuo i o .,namjcstanju" sata, jer je ,.ala
wrka. sat dvanaesti dm dnevne pulanje, a ona je svaki dan pa sc i sat
svak1 .. ljati". Ponekad su i koji sc brinuo samo o "popravci"
nat.1vah muvck.ku, kao to je to bio u Jajcu.
268

9. Ramazanski fenjer- imsak i iftar
10. Utvrdivanje iznosa sadakai-fitra.5
U sc vrijeme rub' tahti (astrolab-
kvadranata), a kasnije se nabavljaju oktanti i sekstanti.
vremena nije bilo zanimnje
.,profesionalaca". Oni se kao takvi javljaju dosta kasno, polovinom XIX
a potreba za vremenom molitvi i islamskih vjerskih prazni-
ka se istovremeno sa uspostavljanjem osmanske vlasti i prihvatan-
jem nove vjere od strane stanovnitva. U su za ovaj po-
sao dolazili u nae kraj eve pojedinci po nalogu iz
Carigrada ili rumelijskog kadi-askera6. Kasnije su kolovanjem u Carigra-
du i drugim centrima Carstva i ljudi savladali metode za
vremena rub' tahti. Po povratku u Bosnu to je
znanje prenoeno, tako da se irio krug ljudi koji su bili u taj
,,nauk". i medu njima je bilo razlike. Tako je bilo pojedinaca koji
su znali sve o kvadrantu, neki su znali upotrebljavati obc strane kvadranta
(oni koji su zavrili vie kole) a neki samo upotrebu prednje
strane (rub' u-l-mukantarat)7. posljednjim bilo je i samoukihs.
Medu takvim "muvek.kitima" svakako je najvie bilo vjerskih slubenika.
Iz djelovodnog protokola biveg Vakufsko-me'arifskog povjerenstva i u
vidi se da je 1909. godine hafiz Sejfullah-ef. bio i
imam, i muallim, ali i muvek.kit9.
Tamo pak, gdje ni njih nije bilo, regulisanje vremena molitve bilo je pre-
puteno muezzinima damij a koji su kori stili tehnike narodne astronomije,
kao to je posmatranje duine sjene vertikalnog predmeta tokom dana.
Muvek.kithane su u Bosni i Hercegovini osnivali ili vakuu ili bogati sul-
Lanovi namjesnici. je to bilo u rezidencijalnim mjestima ili
5) Mada se ovdJe ne navodi moe sc sa tvrditi da je i pravca
kible bila jedna od dunosti muvckkita, kako je to, uostalom, bilo i kod dru-
gih islamskih naroda. To na neki i jedna kiblctnama (mada novije i7ndc)
koja se nalazi ostalim instrumentima u muvekkithani. na koji sc ranije
pravac prema Mekki kod nas prilikom gradnje damija bilo bi vrlo interesantno
istraiti s obzirom na pogrenu orijentaciju damija. O pravca Kible
vidjeti u: David A. King .,Makka (4. As the cenlrc of the world), u The Encyclopycdia of
Islam, 2rd ed., 6 vo ls, Lciden 1960, str. 180- J 87.
6) ,.Pregled tampanih djela muslimana Bosne i Hercegovine na
srpsko-hrvatskom jeziku od 1878-1948. Dodataik: Takvim (Kalendari)", Glasnik \'IS,
Sarajevo, 1959, str. 14 "separat).
7) O tome mi je J. Bilajac iz sela Donja Mionica kod koji je za SVOJ
dcma'at sve do pred II svjetski rad vrijeme za podncvnu molitvu.
8) Takav je npr. bio Smail Tupara iz Donjeg Vakufa. Na ovom podatku 7a1waljujem
dr. A Tupari iz Sarjaeva.
9) M. Iz vjerskog i vjersko-prosvetnog tiyota muslimana u Gra-
1974, sLT. J l .
269

gmdovima. Za sada se moe sa govoriti o muvekkithanc,
dvije u Sarajevu i po jednoj u Mostaru i Banja Luci. O muvek.kithanama u
i.. Bosni moemo samo pmtpostavJjati sa manje ili vie
U Sarajevu je prva muvekithana osnovana uz Carevu damiju. Osnovao
ju je 1270. godi ne po h. (1853/54) Hur'Sid-paa, bosanski vezir, koji je od-
redi o i vakuf za njeno izdravanje
1
0. O njenom osnivanju govori natpis
koji e a nekada je stajao iznad ul aza u muvekkithanu.
On glasi:
"Pri obnovi Fati hove damije,
podigoh muvekki Lhanu koje ranije ne bijae u
ovom gradu,
sat Fadil joj dcvher
kronogram:
Lijepa Ii je ova muvckkithana Saraj-Bosne
Godina 1270."
11
Drugu muvekkithanu osnovao je Gazi Husrevbcgov vakuf.
U zbi rci pjesama "Di van" Fadi l-pae su se dva kro-
nograma koj i govore o nj enom podizanju u dvoritu Gazi Husrev-begove
dZamije, prvi:
"U haremu damije Husrev-begove
Podie se uzviena muvckithana
Fadile, dostojna je d7..cvhcr tari ha
Uzvieno sc podie muvekkithana
(1275"
1
2
i drugi:
. .Podie se muvckldlhana to kazuje vrijeme
Kad otkucava vrijeme, sc kao pijev
10) H. ,.Sahal-kule u Bosni i Hercegovini", Na.<e starine, IV, Saraje-
' ' 0, 1957, Slr. 24.
ll) M. Islamska epigrafika Bosne i 1/ercegovitie, knj . I - Sarajevo,
SaraJevo 1974, str. 46. TeksL i prevod ovog nalpisa donio je i S. Kemura u radu ,.Javne
muslimanske gradevine u Sarajevu", Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo 1980, str.
480. U nJegovom prevodu ovaj naLpis glasi:
,.Ovu FaLihovu bogomolju jer prije u ovom gradu sahatnice
niJe bilo;
potrebite satove Fadil tarih Gjcvherli :
U Saraj-Bosni ova nova sahatnica srca razgaljuje."
Na istom mjestu Kcmura osnivanje muvekiLhane pogreno stavlja u godinu 1273 po
h.
12) Fac.lil-paa Divan, izd. "SvjGLl osL", Sarajevo 1981, str. 168.
270

Fadil napisa tarih koji je muvekk.it izrekao
Sagradi se muvekkilhana to haremu
1275"
13
Iz njih se vidi da je muvekkithana osnovna 1275. godine po h.
(1858/59). Kao institucija se do danas, ali je izgubila funkciju radi
koje je osnovana. U njoj se danas brojni stari instrumenti (rub' tahte,
olkant, sekstanti, kalendari, kibletname i drugi pribor).
I u Banja Luci je radila jedna muvekkithana, osnovana krajem prolog
Jedine pod alke o njoj donosi H. u radu o sahat ku-
lama u Bosni i Hercegovini14
Za Mostar je u literaturi 15 vezano najranije postojanje jedne
muvekilhane u Bosni i Hercegovini. Ono se osnivalo na vakufnami
(zavijetajnici) Kethodc iz 1558. godine u kojoj se nalazi i popis
stvari koje je on ostavio na koritenje svojim zadubinama. Za damiju u
Mostaru zavjetao je dva sata, jedan sa zvonom sa'at) i jedan
(kum sa'at). Ovi satovi dali su povoda i da
pretpostave postojanje muvekkithanc u XVI blia
biti istini pretpostavka da je postojanje satova tenn inu s o vremenu iz-
gradnje neke sat-kule (ne ove koja se a ne muvekkithane.
U Mostaru je ipak, neto kasnije, osnovana muvekki thana. Godina os-
nivanja i njen nisu poznati, a i drugih podataka o njoj nema mnogo.
Zna se da je radila do 1878. godine, a imala je dva sata i jednog
slubenika 16. Nalazila sc u dvoritu damije.
Za dj elovanje jo nekih muvck.kithana nema sigurnih podataka. Tek na
osnovu broja rub' tahti moe sc pretpostaviti njihovo postojanje u
i Tuzli, gdje se u Muzeju Bosne jedan primjerak, n
a nekoliko ih sc nalazi u zbirkama u Sarajevu.
Kao to se iz naprijed navedenog vidi, sve muvekkithane sc osnivaju u
drugoj polovini XIX kada je Osmansko Carstvo u naim krajevi-
ma bilo na vrhuncu kolapsa, i materijalnog i i kulturnog. U vri-
jeme kad na Zapadu nauka, a sa njom i astronomija, doivljava nevjerova-
tan razvoj, dotle se kod nas osnivaju institucije koje po svom profilu i
organizacije doprinose daljem jednostranom sagledavanju
13) Nav. djelo, str. 169.
14) H. navedeno djelo, str. 24. ,
15) H. navedeno djelo, H. ,,Zadubine Ccjvana Ke-
thode u Hercegovini", Prilozi za orijenLalnu filologiju, V (1954-55), Sarajevo, 1955. str.
275-286.
16) H. navedeno djelo, str. 281.
17) Prema usmenom saoptenju Saliha na mu sc iskreno zalwalju-

JClll .
271


astronomije. Ove institucije su pravi pokazatelj konzervativnost] nauke kod
bo musHmana krajem XIX
ako se osnivanje muvckkilhana kao astronomskih institucija,
posmatra unutar ukupnog razvoja kod muslimana naih krajeva,
onda ono predstavlja vidan napredak. S obzirom na stvarno stanje duha, ili
srcdinel8 u Sarajevu, odnosno Bosni i Hercegovini, koje najbolje
ilustruje da se, jo do pred II svjetski rad bosansko-
muslimanskom inteligencijom vodila polemika da li
vrijeme pet dnevnih molitvi treba ustanov ljavati "po eri'atu" ili na
novu astronomskih posmatranja 19, onda je jasno da osnivanje institucije
kojoj cc osnovni zadatak biti da se brine o vremenu na osnovu as-
tronomskih posmatranja i dakle metodom, ko-
rak naprijed u astronomskoj nauci kod nas.
institucija muvekkira javlja sc u islamskom svijetu prvi put u
Egiptu i Siriji i to u XIII kada je vezana za glavne damije i me-
drese. Pored naziva muwaqqit ponekad je bio u upotrebi i naziv mlikati20.
najpoznatije muvckkite mogu sc svrstali Al-Marrakui (XIII st.), Ibn
al -Satir. Al-HaHH, Al-Mizzf (XIV st.) i Al-Halabf, Al-Tizini i Al-Salih1
<XV st.).
Prvi muvekkit u Bosni i Hercegovini bio je Ali On je radio u
muvckkithani uz Carevu damiju od njenog osnivanj a 1854. godine, pa do
1921. O njemu i njegovom radu ima vrlo malo podataka. Zna se da je bio
jedan od posljednjih vrsnih ka.ligrafa21 .. Neki Ali se potpisao na nekoliko
rub' tahLi koje su sc u Sarajevu, ali Lo ne moe bi ti ovaj muvckkit
jer su kvadranti iz prvih decenija XIX
Ali je na poslu u muvckkithani naslijedio njegov si n Salim
Za obavljanje muvekitske slube osposobio sc u Carigradu22 ..
18) sredina kako Je definie u svojim a posebno u knjizi
.. ild. Sko1ska knjiga, Zagreb 1987.
19) U polemici su Fehi m Spaho ( .. K rjeenju naeg kalendarskog
J<l", \'o" i Behar (NB), 1-2, Sarajevo 1934, str. 8-1 0., i .. Jo o pi Lan ju kalendara", NB,
1
1-11, SaraJevo 1934, str_ 1979 _ 18L), Mehmed ( .. Ustanovljavanje arapskih
ffiJCSecJ i astronomsko Sarajevo, 1934., ,,Jo o ustanovljavanju arapskih
mJCSecl", NB, 14, Sarajevo 1935, str. 237-239.2). Abdullah ( .. K rjeenju naeg
blcndarsk.og pitanja", NB, 5-7, Sarajevo 1934. str. 92-93), Alija Nametak ( .. Rujet (u
odbranu aslionomijc)", NB, 9-1 O, Sarajevo 1934, str. 151-1 52) i Mehmed Ali
(..fbadctsk.i vaktovi i njihovo astronomsko NB. 13, Sarajevo 1935, str. 212-
217. )
20) D. A. King. The Astronomy of the Mamluks, ISIS, 1983, 74, str. 531 -555
(separat).
21) Malal Leksikon likovnih umjetnika Bosne i ll ercegovine, Sarajevo, 1961,

22) H. Sahat-kula i muvekithana, u: Spomenica Gazi Husrev-begove
4W-godinJICe, Sarajevo, 1934, str. 63-64. .
272


l

On je radio od 1921 . do 1932. godine, kada je ova muvckkithana prestala
sa radom.
U Gazi Husrev-begovoj muvekkithani za prvog muvekkita je postavljen
Salih Sidki O njemu imamo vie podataka
prije svega M. i H. .. starije
knjievnosti on je bio interesantan zbog svog djela "Istorija Bosne" pa su
na njega kao pojedinca obratili vie pa.Znje.
Salih Sidkije 1825. godine u a u Sarajevu je doselio go-
dinu dana kasnije. kolu je zavrio u Drveni ji medresi, nakon se ba-
vio trgovinom. Prema preporuci nekog tadanjeg pae je astronomiju
kod mi ral aja (pukovnika) koji je u to vrijeme ivio u Sarajevu, a ime
nije ostalo zabiljeeno. Uz to je sluao i astronomska predavanja kod nekog
iz Neretve, o kojem nema spomena u drugim izvorima.
Za muvek.kita je postavljen odmah nakon osnivanja muvckkithanc
1859. godi ne i taj posao je sa uspjehom obavljao punih 30 godina, sve do
smrti . Pored dunosti muvekJ<ita radio je i kao bibliotekar u Gazi Husrcv-
bcgovoj biblioteci. Dobro je vladao turskim i arapskim jezikom, a pozna-
vao je i perLijski. Bavio sc i matematikom, nasljednim pravom, kaJigrafijom
i projektovanjem i Zbog dugogodinjeg rada u muvekkithani
prozvan je Muvek.kit, tako da je danas poznatiji kao Salih Muvekkit.
Na polju astronomije ostavio je vie radova. Pom inje sc jedna njegova
zbi rka (mcdmu' a) u kojoj se nalaze neke zabiljeke iz astronomije
25
., a
i jedno djelo iz astronomijc.26. O sadri.aju tih djela nije mi nita poz-
nato, a ja ih nisam uspio ni u Gazi Husrcv-bcgovoj biblioteci ni u
muvekkithanL Sastavio je i jedan kalendar (Dcvri dai mk). Da li je to
onaj to je nedavno u jednoj kutiji od okrama u Gazi Husrev-
bcgovoj muvekkithani nije se moglo utvrditi.
Kroz cijelo svoje slubovanje Salih Muvckkit je sastavljao takvi mc
(kalendare) za Bosnu i Hercegovinu. Za tc kalendare sc da su bili
poznati sve do Stam bola. Prvi Muvekkitovi tampan i kalendari pojavljuju
sc 1866. godine u Salnamama koje je izdavala Yilajctska
uprava27 ..
Pored spomenutog, Muvckkit je napravio i dva globusa Zemlje. Jedan,
23) M. ,.Salih ef. Muvckit", Novi Behar, IX. 17. Sarjacvo. 1935. str.
221-222.
24) H. Knjievnost muslimana Bill na orijemalnim jezicima, Sarajevo.
1973, slr. 592-5989.
25) M: navedeno djelo, str. 221 .
26) H. navedeno djelo, str. 593.
27) B. .,Bosanske salname", Prilozi za orijenJalnu filologiju, X-XI.
Sarajevo, 1960-61, slr. 253-265.
273
onaj manji, je prije 1878., a onaj poslije te godine. Danas se
nalaze u Gazi Husrcv-bcgovoj biblioteci. M. je zabiljeio
njegovog sina Akifa o tome kako je Muvckkit ove globuse:
"Izrezao bi mukavu kao krike od karpuze, pa bi je izlijepio i
dvije polovine. Te bi polovine sastavio i kroz sredinu stavio osovinu. Tada
bi uzeo neku bijelu boju, kojom bi svako jutro mazao svoj rad. Na neki
anduk stavio bi loptu, pa bi je ja okretao, a on bi je gladio i
Poto bi to bilo gotovo, bi je arati."
je ostalo zabiljeeno da je Salih Muvckkit napravio i jednu pol-
ukllglu na kojoj su bile zvijezde koje se vide iz Sarajeva. Ovaj se
rad jedno vrijeme u Vakufskoj upravi (prije II svjetskog rata)
2
8 ..
Moja traganja za njim nisu dala rezultata. Vjerovatno je ovaj vrijedni pribor
zauvijek izgu b ljen.
i pored smisla za rad, interesantno je da do
sada nije ni jedan astrolab - kvadrant njegovom rukom,
tim prije to je on bio i kaligraf, a vaio je i za preciznog i strplj ivog

Na kraju da spomenem i jedno njegovo ostvarenje. To je krat-
ka pjesma popravci Gazi Husrcv-begove muvckkithanc. Na ovu
pjesmu upozorio je nedavno F. Nametak u jednom preglednom radu29.
Pjesma sc nalazi u XXV knjizi "Zbornika".
Nakon smrti Saliha dunost muvckkita obavlj a nje-
gov stariji si n Huscjn (punim imenom Huscjn Husni -
l on je taj posao obavljao do smrti 1899. godine. Pored
posla u muvekkilhani radio je i kao pisar u upravi Gazi Husrev-bcgovog
vakufa. je i njegov rad na izradi bosansko-tursko-per.l.ijsko-
arapskog ..
Kao rnuvekkit u Gazi Husrcv-bcgovoj muvckkithani radi sin
Saliha Muvekkita, Ak if koji na toj dunosti ostaje do 1937. godine. Od
tada pa do 1947. godine muvckkitjc Muhammcd Uz njega je vezan
prcvod jedne knjige o konstrukciji astrolab-kvadranta sa turskog jczika31
O ostalim ,.profesionalnim" muvckkiLima nemamo mnogo podataka. Za
muvck.kita donosi podatak o visini plate za
1889. godinu. Tako je on dobio 1 OO forinti, dok je u isto vrijeme pl ata mu-
28) M. navedeno djelo, sLT. 222.
29) F. Nametak, .. Zbornik kao i7.vor :t.a knjievne Ra-
dio Sarajevo- program, Xl, 38, Sarajevo, 1982. str. 438-477.
30) H. navedeno djelo. str. 603.
31) 1. "Nekoliko k1asit.' 11ih pomorskih astronomskih instrumenata u
Gazt Husrcv-begovoj muvckithani u Sarajevu", Anali Gazi 1/usrev begove biblioteke,
Xl, S ara j evo l 985, str. 87- 1 OO.
274

vck.kita u Gazi Husrcv-bcgovoj muvekilhani bila 105, a u muvekkita u mu-
vckilhani uz Carevu damiju 60 forinti .32 O slubenicima mostarske mu-
vckkilhanc za sada nema nikakvih podataka.
MJERENJE VREMENA
mjerenja vremena astrolab-kvadranta danas je u naim
krajevima skoro potpuno zaboravljen. za kvadrantima razgovarao
sam sa njihovim vlasnicima kojima je bilo i onih koji su ih prije rata
svakodnevno koristili. Njihova objanjenja upotrebe almukantartnog kva-
d ranta su nepovezana tako da ni poaslije vie uzastopnih pre-
sluavanja magnetofonskih zapisa nije bilo rekonstruisali redos-
lijcd operacija.
Na koJi su to izvodili muvekkili ovdje biti prikazano na osnovu
jednog manjkavog uputstva otkucanog na maini kome je autor ne-
poznat. Uputstvo se nalazi kod sadanjeg muvekkita Gazi Husrcv-begove
muvekkithane Fejzulaha Koliko je meni poznato ovo je jedi-
no takvo uputstvo. Ovdje bili prikazano nekoliko osnovnih operacija na
rub' u-1-mukaotamtu.
vrijeme
Za dobijanje vremena prvo treba u Takvim u dan
godine u rubrici: duina Sunca. Konac sc stavlj a na taj dan na junom zodi-
jaku, a m urija na zodijak u kome sc nalazimo. Zatim se konac de-
sno dok m urija ne padne na krug horizonta (uf uk). Vrijednost ni sfi-
fadle za taj dan treba vidjeti na malom krunom luku (ljeti), odnosno na
krunom luku (zimi). Tu vrijednost treba zapamtiti. Zatim sc uzme kvadrant
u obje ruke i suncu sc okrene svoja desna strana i ravna strana kvad ranta.
Kada sjena gornje pokrije donju nu (uzvienje) treba
palcem pritisnuli konac, a kvadrant poloiti tako da konac ostane na onom
mjestu na kome sc nalazio kada je sjena gornje pokrila donju. Dal-
je treba izbrojati ugaone stepene od luka (sa desne strane) do kon-
ca, to predstavlja visinu Sunca nad hori zontom u tom trenutku. Toliko tre-
ba odbrojiti mukantara murijom koja stoji na duini Sunca,
od prve mukantare (ufuk). Poslije toga treba koncem odbroji ti na
luku nisfi-fadlu i tcmkin nakon sc dobija vrijeme. Nisfi-fadla sc
odbraja na desnu stranu ljeti prije podne i zimi poslije podne, a na lijevu
stranu ljeti poslije podne i zimi prije podne.
Tcmkin treba uvijek od brojati sa one strane odakle sc broje sati, tj. on sc
32) H. navedeno djelo. str. 24.
275


l
uvijek oduzi ma od
Srednjoevrop ko vrijeme
Kvadrant sc posravi i to kao i kod traenja vremena, tako da sje-
na gornje prekrije donju Broj ugaonih stepeni od
luka je visina sunca i toliki broj muktantara treba odbrojati muri -
jom. Nakon tOga na luku se odbije vremena i razlika meridijana.
Sali se broje prije podne sa desne strane se na 6 sali, a pos1ije
podne a lijeve strane od O sati.
Muvckithana pored Gazi Husrcv-bcgove damije
Zalazak sunca po srednj oevropskom vremenu
U ljeUljcm periodu treba na 6 sat i dodati ni sfi-fadlu i od toga odbiti jcd-
\remena 1 razliku meridijana, a dodati tcmkin.
Zimi sc treba od 6 sali oduzeti nisfi -fadla, a onda od toga i
\remena i razlika meridijana. Na to treba dodati tcmki n. Rezultat je "ala
franga" zalaz sunca.
Pretvaranje ,,ala turka'' vremena u sr ednjoevropsko vrijeme
Za b1lo koji sat po "ala turka" vremenu treba dodati ,.al a franga" zalaz
sunca, nakon Cega sc dobije srednjoevropske vrijeme toga sata. Ako zbir
prelaz! l 2 sati treba oduzeti 12.
Nisfi-fadla
a. Nalaenje nisfi -fadle ljeti
Konac se stavi na dan mjeseca, a m urija se postavi na sjeverni
zodijak. Konac treba pomicati desno sve dok muri ja ne padne na prvu mu-
kantaru (ufuk). Nisfi-fadlaje broj stepeni na malom krunom luku, izmedu
konca i linije istoka i

Vitrina sa inrrumcntirna u Gazi Husrcv-bcgovoj muvckilh<mi
b. Nal aenje nisfi-fadlc zimi
Zimi sc nisfi -fadla nalazi na luku za nisfr -fadlu. U ovom potrcb-
277





no je veli ki luk upotrijebiti kao zodijak, Lj . treba uzeti da je od luka
do 30 Ovan, od 30 do 60 da je Bik, od 60 do 90 da su Blizanci, ild.
Konac treba postaviti na duinu sunca, a broj stepeni luka
i' a nisfi-fadlu i konca je nisfi-fadla toga dana.
Rub-tatna iz Gazi Husrcv-bcgovc muvckilhanc
Izlazak sunca
Da bi se nalo vrijeme izlaska sunca ljeti treba sabrati dvostruku ni sfi -
fadlu i dvostruki temkin za taj dan i to oduzeti e d 180. treba pret-
voriti u sate i minute i to je vrijeme izlaska sune; ..
Zimi treba od dvostrukog tcmkina oduzet" dvostruku ni sfi -fadlu (ili obr-
nuto ako je dvostruki temkin manji ). Dobijeni rezullat sc oduzme od 180.
Ostatak pretvoren u sate i minute predstavlj a vrijeme izlaska sunca.
Deklinacija i kulminacija sunca
Za nalaenje deklinacije treba m uriju postaviti na duinu sunca, a zatim
prenese na meridijan. Koliko je mu kantara od ekvatora do m urije
tolika je deklinacija, a broj mukantara od m urije do u fuka pokazuje kulmin-

aciJU sunca.
Geografska irina mjesta
U dane 1. Ovna i 1. Vage od go treba oduzeti dcklinaciju da se dobije
geografska irina mj esta. U ostale dane geografska irina sc dobija na sli-
ljeti se od kulminacije oduzme deklinacija pa se rezultat oduz-
me od 90; dobijena vrijednost predstavlja geografsku i rinu. Zimi treba sa-
brati kulminaciju i dcklinaciju i dobijcnu oduzeti od go. Ostatak je
geografska irina.
Pra vac Kible
. . J



-- '
Jedan od globusa Saliha Muvekita
Muriju treba postaviti na duinu sunca, a zatim je prenijeti na liniju
l(jble. Zatim sc mUJijom odbroji onoliko mukantara koliko ima stepeni od
luka do konca. Od toga treba odbrojiti ni sfi-fadlu zimi na lijevu
stranu, a ljeti na desnu stranu luka. Ostatak dobijcn u stepenima treba pret-
voriti u sate. U to vrijeme sunce biti u pravcu Kibl e.
Vremena n1olitvi (namaska vremena)
Podne
U dane ravnodnevnice (1. Ovna i 1. Vage) kad nema nisfi -fadle podne
nastupa u 12 sati . Kad ima nisfi-fadlc, ljeti je treba oduzeti, a zimi do-
279


dati na 12 sati (odnosno na luk od 90).
lkindlja
Prvo m uriju treba postaviti na duinu sunca, a zatim je prenijeti na liniju
prve ili druge ikindije. Zatim treba nisfi -fadlu odbroji ti nalijevo, ako je ljeto,
odnosno nadesno, ako je zima. Luk konca i kraja luka treba pretvo-
riti u sate i dodati na 6 sati. Dobijeni rezultat pokazuje vrijeme prve
ili druge ikindije zavisno od LOga gdje smo prenijeli m uriju.
Rub-tahra iz muvcki thane uz Carevu damij u
Jacija
Muri ja se postavi na duinu sunca, a zatim je treba prenijeti na liniju za
jaciju. Luk od konca do kraja luka treba pretvoriti u sate. Kad toliki vre-
menskJ interval od zalaska sunca nastupa prva jaci ja.
Sabah
:\a isti kao gore dobija se i vrijeme 1astupa zore do izlaska sunca.
M urija se postavlja na duinu sunca, a zatir.1 sc prenese na liniju za zoru.
DobiJeni luk se pretvori u sate koje treba oduzeti od izlaska sunca da bi se
dobio zore.
280
SUMMARY
MUVEKITS, MUVEKITHANAS AND THE MEASURING OF TIME
Astronomy in Bosnia and Herzegovina during the Ottoman period was first
and foremost practical astronomy. Since it was exclusively oriented towards re-
ligious needs, i .e. calculation of the correct time of daily praycrs, the beginnings
of months, or the making of calendars, the fi eld of acti vity of most astronomcrs
in Bosnia and Herzegovina was reduced to practical use of the instruments and
astronomical tables. There were al so rare instances of the making of astrolab-
quadrants.
However, despite the importance of practical astronomy in the l ife of the Is-
lamic community, the number of individual astronomers was not great, at least
as far we know. Thus, for example, in the second half of the XVIII. century, ac-
cording to data from Basheski 's "Chroniclc", several persons were involved in
astronomical studies, only two of whom - Ibrahim Muzaferija and Muhamed
Razi Veli were true connoisscurs of practical astronomy.
It is known that the two of them made annual calendars that were famous be-
yond the borders of Bosnia. In thei r activity they were not attached to any offi-
cial "state" insti tution, but were what wc would today call .,amateurs".
The first institutionalized astronomical profcssion in Bosnia and Herzegovina
was the muvekit, an official in the muvekithana who dealt wi th the exact time,
the calendar, astronom ic instruments and clocks.
Muvekithanas in Bosnia and Herzegovina were established rather late, in XI-
Xth ccmury. There arc dcpendable data on the activity of the four muvekithanas,
two in Sarajevo, and one cach in Most.ar and Banjaluka. The first muvekithana
in Sarajevo was established next to Sultan's Mosque, by Hurshid-Pasha, the
Bosnian Vizier in 1270/1853-54. The second muvekithana was founded by G ha-
zi Husref Bey's waqf (i n 1275/1858-59), and it has survi ved to this day, but it
has lost its function. IL contains numcrous old instruments rub'tahtas, octants,
sextants, gnomones and clocks.
The first muvekit in Bosnia and Hcrlegovi na was Ali and hc
worked at the muvekithana of the Sultan's Mosque from its founding until 1921.
He was succeeded by his son Salim Salih Sidki was
appointed the fi rst muvekit i n the second Sarajevo muvekithana, which hc re-
mained ti li hi s death, because of which he was known as the Muvekit. Hc was
al so succeeded by his sons, first by Husein, and later by his youngcr son Ak if.
In the fi eld of astronomy Salih Muvckit left cvcral works. Throughout hi s
activity he composed takvims, which, as it was said, were famous as far away as
Istanbul. Hi s calendars were printcd from 1866 onwards, in Salnamas (almanacs)
publ ished by the Provincial govemmcnl. Hc also made two globcs, and al. o a
scmisphcre on which the stars that can bc scen from Sarajevo were marked.
For calculation of correct time muvekits used the astrolab quadrant. The way
in which thi s instrument was used is completely forgottcn in these pans. The
ways descri bed in this paper arc given on the basis of dcficicnL direction, typcd
by an anonymous author. To the prcscnt author' knowledge these arc the only
such di rections in Yugoslavia.
281

Fejzullah
O ARHIVALIJAMA GAZI HUSREV-BEGOVE
BIBLIOTEKE U SARAJEVU
Krajem 1987. god. ukazala se potreba da se pregledaju sanduci u Gazi
Husrev-bcgovoj biblioteci i vidi ta sve ima u njima. Znalo se da je u njima
tzv. evraki-pcri an - kojekakvi razbacani papiri, "nevrijedni" spi si kakve
stare arhive. Bilo je dvadesetak i vie ovih sanduka. Najvie ih je bilo sa
cvrakom (artU valijama) prcnescnim sa otkupom biblioteke rahmelli Osma-
na Asafa
U prikupilo se i arhi valija. Razabiranjc
ovih dokumenata oduzimalo mi je mnogo vremena. Imao sam uvijek na
umu da sc iz Biblioteke ni ta ne odbacuje. papirima Je bi lo i mnogo
fragmenata knj iga i JUkopi sa, tc novina i novinskih Raspitivao
sam se i konsultovao u elji da obrada bude to lakSa i vidljivija.
sam sc za metod "suraile" po redu kako arhivalijc dolaze do
JUke.
Posebna je i u tome, to sc jezici i pismo, a da i ne
govorimo o mateirjalu i predmetima, tj . vrsti dokumenata.
I pored elje i volje da kroz rad koristim vjeri i zajedni ci, kur'anska
na, kao Boija postajala je vidljivo prisutna. U J asini -erifu, koji tol i-
ko jedan ajet ovako glasi: "Vc men nuammirhu nunekkishu fi-
l'halki cfcla ja'kilun" - to u prevodu " A onome kome dug ivot
damo, Mi mu izgled nagore izmijenimo. Zar oni to ne razumiju" (Jasin,
68.) Po starost nastaje poslije 63 godine, a starost je nedostatak i
mahana. Muhamed, a.s. je ivio 63. godine i nije uao u starost
Uao sam u sedamdesctsedmu godinu ovozemaljskog ivota i dijabctis
nagri za moje tijelo, pa je moj rad u Gazi Husrev-begovoj biblioteci uspor-
en. Dva stmduka od cvraki-periana sam otvorio, pregledao i sloio. Do
kraja 1988. godine upisao sam u Inventar arhivalije 150 brojeva. Prvih
osam brojeva je uzet u fond arhiva Bibli oteke.
U monografiji 450 godina Gazi Husrev-begovc medrese u Sarajevu
koja je tampana 1988. god. uvrten je i rad ,,Gazi Husrcvbegova bibliote-
ka", prclampan iz istoimene broure objavljene u Sarajevu 1982. god.
283
Autori su mcrhum Mehmed i Mahmut
Ovaj rad je dobar jer obuhvata sve vanije clemente iz biblioteka.
Arhiv alije su spomenu rc kao grupa, ima ih oko 4000 i ih je na turs-
kom jeziku.
U Analima Gazi Husrcv-begovc biblioteke, knjiga VII-VIII, 1982. god .
. Lr. 256-262, ima i pod naslovom ,.0 arhivi Gazi Husrevbcgove
biblioteke". je da je bivi bibliotekar dr. Ibrahim Kem ura usposta-
vio katalorr dok."Umcnata sa 90 odrednica .
...
Glavl!i poslovi su: inventarisanje, obrada i publikovanjc.
Iz invemara ovih 150 arhivalija spomenut vam ovih 18 brojeva:
19. O atentatu na Hazreti Aliju od Muhammeda Emina Dizdara, direk-
tora Gazi Husrcv-bcgove medrese. Hazrcti Alija je podlegao ranama 15.
ramazana 40. god. po hidri (22. I 661.), kao rtva svoje
.. On je posljednji zakoni li hali fa s kojim sc zavrava patrijarhalna epoha is-
lama'. (Nl. Di zdar)
2-l. Mala i velika U Sarajevu, a i drugdje, je bio da se kad
neko umre dijele tzv. mala i velika
sc dijele prvih sedam dana po ukopu umrlog i to sedam
dana po sedam cage ta. Vrijednost jednog je iznosi la koliko i vrijed-
nost sadckai-fitra. Velika je dijeliti kasnij e (posl ij e
od petnaest do bli zu stotinu. To moe biti i fidja (otkupnina) za
grijehe.
Fid ja se daje: za propuStenc namaze, proputeni post, kri vo zaklinjanje i
hu kuki
27. Topu:-babino pismo. Mcrhum Sulejman-dede zvani Topuz-baba
napisao je ovo pismo da se preda njegovom mu rid u iz v akta. Pis-
r10 je sadr2aja. U njemu sc kae: "Popeo sam sc na granu
Sljivc da uberem
32. Pismo na arapskom jeziku od cjh-Adnana Jasina Huscjnijc
Nakibcndije Kadirijc iz Bej ruta (1984. god.). U pi smu sc govori o cj hu
S1radzuddinu ll iz Sirije i pri lac "Uslubu-1-kijam bi-z-zikri-1-infiradijj i "-
davanja dozvole za primanje tari kata i vi rda,
35. Sa\ jet Muh.ammeda, a.s. Aliji , r .a. Mcsnevija I, stihovi 2959-2979.
,
38. Scjh Adnan Jasin iz Bejruta. Predavanje o muridima mcdzubima i
."r::,te d7..czbc.
53. )porazwn Hazreti Hasana i Mu 'a vije. Predavanje:
l. Poslije ni Mu'avijc izbor halifc sc muslimanima,
2. da 1.,e odmah proglasi opta amnestija,
284
3. da sc obustavi napadanje Hazrcti Alije i
4. da sc Hasanu i Husejnu dodijeli apanaa iz odsjeka poreza (oni ne
mogu primati apanau iz ubranog zckata).
60. Mektubat (pisma) Hafiz-Atxlu11ah-cfcndije Hi zra, mudcrrisa i trgov-
ca iz Prizrena, iz 1937. god. Tri pisma su na arapskom i jedno na turskom
jeziku.
U pismu na arapskom jeziku prijateljima u Sarajevu od 2. abana 1355.
god (18. X 1937.) javlja dvije alosne vijesti, prva, daje agrami sud izdao
presudu o oduzimanju zemlje od dosadanjih vlasnika i da tu zemlju ne
mogu i dalje koristiti (kolonizacij a Kosova), i drugo, da je preselio na dru-
gi, bolji svijet Hadi-Rustem-efendija (Sporta), bivi mudcrris i muftija u
Prizrenu. U pismu, na turskom jeziku, ima i selam napisan vlac;;to-
od Nusret-efendije Galiba, tadanjeg muftije u Prizrenu. Arapska
pisma su uzorci arapske kaligrafije, a i vrijedna su po sadr7.aju.
61. Nostriflkacija diplome sa fakulteta El-Azhcr u Kairu (Egipat) izdata
Mehmedu iz Sarajeva iz 1349/1933 god.
62. Sulejman: Odgovor Hadi-Husej n-ef. Dozi povodom
(komentara) jednog ajeti kerima u Glasniku IVZ br. 11-12 1976.
god.
63. Predstavka predsjedniku Vrhovnog Sabora IZ u SFRJ akademiku
prof. dr Hamdiji od Kemal-cf. mudenisa i va-
iza iz V kod Gosti vara.
64. M er sija povodom s m ni Kemal -cf. Aru 1977. god. Sastavio
Nimetullah sin Ataullah-efendije Kunia iz Skopja.
71. Djela muslimana Bosne i Hercegovine koja sc ne nalaze u Gazi Hu-
srcvbcgovoj biblioteci u Sarajevu.
80. Kas ida o Abdulkadiru Gejlani od ejha Selima Sami -cf. iz
prevod sa turskog od Fejzullah-cf.
89. Poklon knjiga Sali/z-ef Svrze, posljednjeg sarajevskog muflije, Gazi
Husrevbcgovoj biblioteci.
l 03. Pripadnost tarikatu sc za tri stvari : 1. bogobojaznost-
takvai uk, 2. ejh koji je ovlaten na irad i 3. zikr.
146. Merhum Fettah-efendija Reuf, mudcrri s iz Skopja. Spjev na turs-
kom od Nimetullaha sina Ataullah-cfcndijc Kurti a iz Skopja.
150. Susret Murteza-efendije Karaduzovi(a, muftije crnogorski h musli-
mana, sa fetva-crninom i razgovor o hutbi i prijem kod su Hana Mehmeda
Rcada, 1912. god. u Istanbulu.
285


SUMMARY
ON THE ARCHIVE OF GHAZI HUSREF-BEY LIBRARY IN
SARAJEVO
From the end of 1987 till the end of 1988 the prescnt author has exam-
ined some twenty boxes containing various materials: manuscripts, fragme-
nts, newspaper clippings, documents, and l11e like. Aflcr the class i ffication
of the m merial 150 documenLS were selected and registered in the invcntory
of the Archive. Of l11ese documenLS, 18 of the most interesting arc present-
ed in the prcscnt paper.
Sarajevo, 31. 01. 1989. god.
286
In memoriam
Prof. HADI FEJZULAH EF.
Fejzulah je u Sarajevu 12. januara 1912. godine.
Poslije mekteba i osnovne kole (rudijje) bio se upisao u
kolu. Iz razreda ove kole preao je u Gazi Husrevbe-
govu med resu koju je l:4lVrio 1933. godine. Da ne bi gubio godine, pripc-
mao se i polagao dopunske ispile iz arapskog jezika, kiraeli-Kur'ana i dru-
gih vjerskih predmeta za I i II razred medrese. Instruktor za ove predmete
bio mu je rahm. Mustafa ef. pa je i njega ubrajao medu
svoj e hode. Kad je u jesen 1935. godine otvorena Vi a islamska
criatsko-teoloka kola u Sarajevu, upisuj e se i on u prvi semestar. Ali iz
razloga prekida studiranj e na ovoj koli. Po otvaranju Filo-
zofskog fakulteta u Sarajevu 1950. godi ne, se upi suje na fakul-
tet, odsjek za orijentalnu filologiju. Diplomirao je 1954. godine meu
prvim studentima orij entalistike. Pred Ahmed cf. Burekom, muderisom i
direktorom Gazi Husrcvbcgove medrese, zavrio je vie vjersko obrazo-
vanje i dobio idazctnamu 1944. godine. je i sluao privatna pre-
davanja (dersovc) istaknutih naih al ima: Ahmed cf. Bureka, Muhamed
cr. Tufc, Hadi Mehmed cf. Hadi Kasim cf. i Hadi
Mujage
Poslije zav retka medrese i odslucnja vojnog roka je
postavljen za u osnovnoj koli u Sarajevu. Kao
ostao je do 1943. godine, kada ga je Ministarstvo nastave u Zagrebu do-
u ijclil o Ulema medli su u Sarajevu na rad, gdj e je bio referent za osnovno
vjersko obrazovanj e. U isto vrij eme je bio i nadzomi k mekteba i mektcbs-
kc nastave u Sarajevu. Godi ne 1947. postavljen je za prvog hafizi-kutuba
u Gazi Husrcvbcgovoj biblioteci, gdje ostaje do 1953. godine, kada prela-
zi na Veterinarski fakultet u svojstvu bibliotekara. Poslije godi nu dana
prelazi na Filozofski fakultet, Odsjek za hi storiju, u istom svojstvu. Kon-
ccm 1972. odlazi u mirovinu. U izabran je i za viScg bibli-
otekara.
Uz ove redovne dunosti Fcjzulah cf. je honoramo radio u Ujedinje-
noj, kasnije Nioj okrunoj medresi u Sarajevu prvo kao sekretar, a onda i
kao nastavnik ( 1936. do 1945.). Na prijedlog prof. H. KreSevljakovica
predavao je u Gazi 1-lusrcvbegovoj mukoj med resi pedagogij u i mcrodi -
ku vjerske nastave (Sk. god. 1941.-42. - 1946-47.). Iste predmete je preda-
vao i u Gazi Husrcvbcgovoj enskoj medrcsi ( 1943. -44. do prestanka
287
l.ld3 med e l 9-t 9. godine). Po odlasku u mirovinu prima sc dunosti d
uzhllln u Gazi Husrcvbcgovoj damiji. Kad je Muhamed cf. prestao
biti muvcki t Begove damije, na prijedlog, Fcjzulah cf. preuzima
i O\'U dunost Od godine 1976. do kraja 1989. radi honorarno u Gazi Hu-
srcvbcgovoj bi bl ioteci na evidentiranju arapskih, Lurskih i perzij skih ru-
kopisa. Da bi odriao konlinuitcL odri.avanja privatnih dcrsova u Saraj evu,
od godine dri.i u Fcrhadiji damiji jednom dcrsove iz
hadisa. KroL svo vrijeme od 1933. godine pa do smrti imam je u nekoj
damiji . S mn ga j e zatekla kao imama i h ati ba hadi
Sulejman (Jcdilcr) dYamije u Saraj evu.
Godine 1936. primio j e vi rd od mudcri sa u Hadi Selim
cf. Pred i. Lim pol oio j e i tarikatsku zakletvu (bc j' at)
; postJO den i." Kaderijskog tari kata 1939. godine. Za Kaderij skog
ur1kJtJ proiZ\ eden JC 9. augusta 1965. godine od strane Ali baba te-
k.tc na }(asum pasi u Istanbolu Sejjid Muhj uddina Ensarijc Erzendanije,
;t .:.cjho' '"-u hilafctnamu je dobio od gl avnog e j ha Kadcrij skog tari kata
Ju,ufa Gcjl:mijc u Bagdadu. j e primi o Rufaij ski ,
v
ki, Bcdcvijski i Sazi lijski tari kat od strane
ovi h Larikata u l stanbolu, Konj i, Meki i Tami.
$\'oga :-.cjha Had:i i Selim Sami cf. Jaara je volio i potovao.
OJ godmc 1939. pa do 1952. (i7uzcv godi na rata) Fcjzul ah cf. je svake
godine odlazio u u posjetu svome ej hu. Poslije cjhovc smrti
1952.L k.ad god mu sc ukazala pri lika, posjetio je njegov kabur. Kako je
Selim Sami cf. bio i pisac i pjesnik. Fcjzu1ah cr. je preveo mnoge
njegove pjc mc i radove na jezik. Svakako da j e njegova
Tuhfa najvrednije i najvanije djelo, koje je preveo. Tu h fa j e
l.tmpanJ u Sarajevu 198-L godine. Neke od Selim Sami cfcndinih pjcsa-
m:t rHahijaJ. a u pnJC\Odu Hadii Fcjzulah cf., sc u Hadi Sinanovoj
tekiji u SJraJC' u.
Kao Hadi Sinanovc tekije, Hadi Fcjzulah cf. je nastojao i u
tome uveliko i U<\pio, mu ride i druge posjetiocc tekije i sl amskim i
prop1sima. U tu svrhu je redovno poslije :t.ikra odravao pre-
davanja (dcrs) ili prevodio pojedina djela iz isl amskih di sciplina,
akaida i te(\avvufa. Na njegov !.ahtjev sc u tekiji i sa
tcca jem K ur .ma, to traJe nekoliko godina.
Hadi1 Fcjzulah cf. je sudjelovao i u mnogim drugi m manifestacijama
i ldmskog ivota k.od nas. Preko tri decenij e j e akti vno sudj elovao u
programa povodom Bcdrijjc i Mirad.ij j c. Od prve prosl ave
arusa u Sarajevu, pa do 19X9. godine, on je glavni organizator
lC vec dobro uhodane proslave. Za potrebe prosl ave M iradijje preveo je
sa turskog jezika Miradijju, koju je napisao (spjevao) turski
Mustafa Fevzi ibn N uman, jer je kod nas sve manje onih, koji mogu
(recitirati) Miradijju Sabita Alauddina Sudjelovao je i na ne-
kim simpozijumima osobno ili samo sa rcfcratom (Sarajevo, Zagreb, Beo-
grad).
Poslije smrti Hadi Mujage (1959. god.),nekoliko godina
u Sarajevu niko nije prevodio i Mesneviju. Kako je i sam Mcrhe-
Fejzulah efendiji, da poslije njega nastavi prevoditi
Mesneviju, 1965. godine odravati dersove iz Mcsnevije, prevo-
diti je i Vie od dvadeset godina je prevodio i ovo kla-
djelo islamske knjievnosti. Preveo je l i ll svezak i Ill. Kako
je pobolijevati, je na njegov nagovor nastavio Hafiz
Hali d tekst l i II sveska je pripremljen za tampu,
pa je I svezak ugledao svjetlo dana 1985. godine, a II do dvije godine,
1987. Prvi svezak ima 262 + 136 strana, a drugi 228 + 119. Uz prijevod je
i komentar kao i registri.
Od prvog objavljenog Kakav treba da je musliman (Pravda Sara-
jevo, oktobar 1936., Ba j ramski broj) pa do smrti F. je objavio
oko stotinu i pedeset radova raznovrsnog sadraja. Najvie je originalnih,
a ima i prevedenih. Prevodio je sa sva tri orijentalna jezika, arapskog,
Lurskog i perzijskog. je u mnogim listovima i edicijama (El-
Hidaje, Glasnik Vrhovnog islamskog starjeinstva, Preporod, Islamska
misao, Takvim, Anali Gazi Husrevbegove biblioteke, cbi-arus, Zemzem,
Bibliotekarstvo. Zbornik radova prvog simpozija (Zagreb). Kao posebnu
monografiju tampao je llmihal, koji je od prvog izdanja tampanog 1963.
godine do danas doivio vie od deset izdanja. Preveden je i na albanski
jezik i izdat u Piitini 1968. godine. Ilmihal danas slui za
prvi stupanj vjerske obuke.
Kao prijatelj i zaljublj enik nauke uz to i dervi, mnogo je
tesavuf. Bio je, sigurno, jedan od najboljih poznavalaea kod
nas ove islamske discipline. Iz rog je dosta i pisao. Treba se sje-
titi samo koliko je napisao radova o Abdulahu Bonjaku, jednom od naj-
boljih i najpriznatijih komentatora Muhjidin ibn Arcbijcvih djela. I o zik-
ru i iradu je pisao vie puta. Skoro na svakoj akademiji cbi-arus imao je
referat iz tcsavvufa. Za bolje razumijevanje tcsavvufskih tckslo-
va izradio je Mali tesavvusko tarikatski i objavio ga u
ebi-arus za 1988. godinu. ima preko 1200 objanjenih pojmova.
Na kraju je liLcratura, kojom sc autor sluio pri njegovoj izradi.
lsti je objavljen i u Zborniku radova prvog simpozija Tesavvuf-
Islamska mistika. Zagreb. damija. 1989 .

289


U viSe radova, u kojima je opisao putovanje na had, lstanbol , Konju i
dr., Fejzulah cf. je dao tol iko dragocjenih podataka o mjestima u koja je
iao, ljudima, s kojima se susretao, i drugom, da je milina te
tekstove U na putovanje na had 1969. godine
(Glasnik VIS-a. XXXII/1969, brojevi 5-6.9- 10 i 11- 12) Bagdad i njegove
znamenitosti tako je prikazao, da se da bi sam
umio po Bagdadu se kretali i snalaziti, makar nikad prije u njeg nije
doao. Medinu i njene znamenitosti , nije zaboravio nabroj iti i
ljude iz Bosne i Hercegovine, koji su pod kraj XIX i XX
u ovome gradu (Hadi hafi z Fehim ef. Hadi hafi z H usni ef.
Hadi hafi z Abdulah ef. Hadi hafiz J unus ef. Sokolo-
Hadi Ibrahim cf. Interesantan je i podatak ,koji je u ovom
radu zabiljeio autor. se s hadijama iz Turske, je da imaju
mnogo dobre i uleme, a i svijet poznaje dobro vjerske pro-
pise. Obzirom, da su u Turskoj bile zatvorene sve medrese i mcktcbi, to je
Fcjzu1ah cf. iznenadilo. Raspitivao se i saznao da su mnoge hode,
u azijskom dij elu Turske poslije zatvaranja medresa i mekteba, u
svojim kopali zemuni ce i u njima svijeta. To je bil a
prava borba za vjeru i njeno odr2anje!
Prilikom boravka u Istanbol u 1965. godine (vid. Utisci sa izleta u Is-
tanbul. Glasnik VUS-a. XXIX/1966., br. 1-2, str. 41-50), Fcjzul ah cf. je
prisustvovao promociji novih mladih hafi za u sultan Ahmedovoj damij i.
Bila je LO dova trideset i estori ci novih mladih hafi za. Tok ce-
remonije proglaenja novih hafiza tako je vjerno pri kazana, da
opis i sam osjeti , kao da osobno pri sustvuje u damiji .
upada u red, koji m hafizi sjede i kojim redom Kako je
sam autor mnogo i cijeni o Kur'an, pa i hafi ze, u jo nekoli ko
sc osvrtao na hifz, hafize i mukabcle kod nas. U Uz desetogo-
jedne mukabcle u Sarajevu (Glasnik VIS-a. XXYI/ 1964, br. 3-4,
str. 168-172) pisac je opisao metod hifza, zatim spomenuo, da su u
vremenu 1903. i 1907. godine pred Hadi hafi z Jusuf cf. Grozda-
nekolike djevojke bile hifz. Neke od nj ih su kasnije
ga i zavrile pred Hadi hafiz akir cf. Tuzlom. U su spomenute i
sve kasnije ene, koje su u Sarajevu zavri le hi fz. U tri sc Hadi
Fcjzulah cf. osvrnuo i na klanjanje sabah namaza halmom od strane Had
i hafiz Ibrahim cf. Trcbinjca (vid. Preporod. Yl/1975, br. 19, IX/1978, br.
20, XIII/ 1982, br. 6), koji je uzgred za 25 godina na sabahskom
far1.u osamdeset i jedan put Kur'an.
Hadi Fejzulah ef. je napisao i nekoliko nckrologa istaknutim
al imima. U svakom od tih nekrologa zabi ljeio je i po koj i detalj iz nae
kulturne proSlosti. Tako na pr. kad je pisao o Muni b cf. (Glasnik


VIS-a. XXXIV /1971, br. 1-2, str. 123-125) naveo je sve, koji su u sara-
jevskom Ulema medlisu poloili ispit za profesore islams-
ke vjeronauke na srednjim kolama. U povodom smrti Hadi
Abdul-Kadir ef. muderi sa iz Travnika (Preporod. Vl/1975,
br. 6), naveo je imena muderisa, koji su u 1914. godini
zavrili teoloke studije u Istanbolu.
Bibliografija objavljenih radova Hadi Fejzulah ef.
tampana je prvo u godinjaku ebi-arus za godinu 1985., str. 67-74, a
drugi puta u Islamskoj misli, godina XII, 1990., br. 137, str. 49-51.
Smrt Hadi Fejzulah ef. izazvala je veliku prazninu
muslimanima Bosne i HErcegovine, pa i ire, koju teko biti u
dogledno vrijeme popuniti.
M.
291


\
'

ln

me moraam
Prof. HADI ALI EF. NAMETAK
U vremenu od kraja 1987. godine do danas umrla su dvojica suradnika
Anala od jo prvog njihova broja: 8. novembra 1987. umro je u Sarajevu
profesor hadi Ali ef. Nametak, a 21. aprila 1990. godi ne, u Sara-
jevu, umro je profesor hadi Fejzulah ef.
Alija Nametak je u Mostaru 6. marta 1906. godine. U rodnom
gradu je zavrio mekteb, osnovnu kolu i gimnaziju. Potom se
upi sao na Filozofski fakultet u Zagrebu. Studirao je srpskorhvat<;ki jezik i
knj ievnost, zatim francuski i ruski jezik, te nacionalnu hi storiju kao spo-
redne predmete. Diplomirao je 1929. godine. Po zavretku studija dolazi
u Sarajevo za urednika Novog Behara. Kad je primljen u dravnu slubu
radi kao profesor na Srednjoj koli, zatim na koli,
pa na gimnaziji. kolsku godinu 1934. - 35. proveo je u Podgorici,
lnkodcr kao srednj okolski profesor. Nekoliko godina je honorarno preda-
vao srpskohrvatski jezik i u Gazi Husrevbegovoj medresi. 1945. godine je
na 15 godina zatvora. Kazna mu je kasnije sniena na 12 godina.
Godine 1954. je olpulen sa izdrlavanja kazne. Po izlasku iz zatvora
zapoljava sc prvo u Instilutu za folkl ora. Zatim radi u svo-
jsL vu bibliotekara na akademiji, odakle 1973. godi ne odlazi u
mi rovinu. Od godine 1938. do 1945. ureduje Glasnik Islamske vjerske za-
jednice. Bio je i u urednitvu kalendara Narodne uzdanice, te Hrvatske

m is li (Sarajevo). Godine 1930. je uredio i izdao kalendar Musa Cazim
ali su mu ga v las li zabranile. Od ovog kalendara je Lck
nekoliko primj eraka. Aklivno je sudjelovao u radu Musl imanskog kuiLur-
nog drutva Narodna uzdanica.
Svoj bogati i vrijedni knji evni, kulturni, drutveni i javni rad Name-
Lak je jo kao dvanaeswgodinji zapisavi nekoliko narod-
nih pjesama od svoje majke Fatime, ro-cne Sabiranjem i objavlji-
vanjem narodnih umotvoriona Nametak sc bavio, moe sc slobodno
cij eli svoj ivot. Sam ili u izdanju knj iare Hadi Ahmeda u
Sarajevu, tampao je vi e zbirki narodnih pjesama i pripovjedaka. 1938.
godine Lam pao je Narodne muslimanske pjesme. Drugo izdanje
ovih pjesama je izilo 1941., a 1943. godine. Muslimanske narodne
pri povijesti iz Bosne tampane su 1944. godine. Iste godine su lc i
Muslimanske narodne enske pjesme. Zbirka narodnih pjesama Od bei ke
293

do motike pana je 1970. godi ne, a Narodne pripovijesti bosansko-
h muslimana 1975. godine.
Pripovijesti i novele je objavljivali 1928. godine u
knjievnim Knjievnik, Omladina, Savremenik, Vijenac,
Hrvatsko kolo, a kasnije i muslimanskim listovima i kalendarima. Poseb-
no su mu tampane zbi rke pripovijesti i novela: Bajram rtava (Zagreb,
1931.), Dobri Bonjani (Zagreb, 1937), Za obraz (Zagreb, 1941.), Rama-
z:mske (Sarajevo, 1941 .), u prirodi (Sarajevo, 1943.&, Dan i
sunce (Sarajevo, 1945.&. U seriji Pet hrvatske knji evnosti
su Namelkove neke pripovijesti i novele pod naslovom Izabra-
na djela (Zagreb, 1969.). U knji zi su takoder tampani i radovi Ahmeda
Jake Kuana i Ante Deana. O Nametku kao pi scu pri-
povije Li i novela knji evna kritika je jo pooqavno dala pozitivan sud.
Iz historijskog i kulturnog ivota
muslimana prof. Nametak je objavio vie radova. U petom godi tu (1931.
- 1932.) Novog Behara tampan mu je rad Tri stagodinjica prvog tursko-
hrvat kog Tu se radi o poznatom Tursko-bosanskom
Hevaijc Uskufij e, poznatom pod imenom Potur ahidija, od-
no. no Ytakbuliarif. Trideset i pet godina ka nije Nametak ovaj
znanstveno i obraditi i tampati ga u Gradi za povijest knji
C\ nosti hrvatske "knjiga 29, 1968. god.). Studija ima 160 strana. Na ovaj
cc sc A. Nametak jo jednom osvrnuli u radu Tri rukopi sa
.. .\1akbuli-a-rifa" (,,Potur-ahidijc"), lampanom u Analima Gazi Husrev-
begO\C biblioteke (knjiga V-VI, 1978., str. 145- 164&.
U Novom Beharu su tampan i i njegovi radovi: Islamska di o-
kao kulluma ustanova (god. IV, 1930. -31, br. 16 i 17),
Stari most u Mostaru (god. IV, br. 21 &, Dr. Safvetbeg 6. V
1870. - 6. V 1930. (god. IV, br. 22 i 23), Karadozbeg i njegovo doba
(god. VII, 1933. - 34., br. 3 i 4), Hamdija - i
(god. XII t 1939. * 1940, br. 1-6). O S La rom mostu u Mostaru na-
je jos jedan rad , mnogo dui i sa vie hi storijskih podataka i
(tam pao ga u li stu Napredak (Sarajevo, 1932.). U Gl asni ku Islamske
VJerske zajednice (god. VII , 1939., brojevi l , 2 i 3) tampan je rad Islam-
ski kulturni spomenici u Bosni i Hercegovini. Kao dodatak ovom radu je
Islamski kullumi spomenici u Hercegovini i Crnoj Gori , objavljen
u kalendaru Narodna uzdanica za godi nu 1940., str. 11 2- 130. Prije ovih
radova Stampao je Islamski spomenici u Jugoslaviji (Glasnik IVZ,
god. 1937., br. 10) njihovu obradu, i njegovanje.
svakodnevni ivot muslimana Bosne i Hercegovine, a i sam
u njemu, prof. Nametak je napisao ni z sc na
2Y4
l
l
aktualnost pojedinih pitanja i U Novom Beharu su mu tampani ,
na pr. Uz Muhammeda, Bojeg Poslanika (god. IV, 1930.-
31., br. 8), muslimani prema statistici imama
(god. V, 1931.-32., br. 5), ivot muslimanskog knjievnika
(god. VI, 1932.-33, br. 17), Sloboda (god. VII; 1933.-34, br. 22), Unu-
tarnje misionarstvo (god. VII, 1933.-34., br. 24), O govoru i pisanju (god .

VIII, 1934.-35., br. 3-4), Rujet (u obranu astronomije) (VIII, 1934.-35.,
br. 9- 10), O popularnom pisanju (god. IX, 1935.-36., br. 9-13), Znanje i
etika i njihova primjena u ivotu (god:XVI, 1944., br. 2). U Glasniku pak
Islamske vjerske zajednice tampao je i ove radove: Ramazan (god. IV,
1936., br. 11 ), Dan vakifa (god. V, 1937. , br. 11), Problem vakufskih si-
rotita (god. VIII, 1940., br. 5), vjerskih (god. IX,
1941., br. 1), Spaavanje nae (god. X, 1942., br. 9), Za spas nae
djece (god. XII, 1944., br.6-7).
U memoarskim a povodom smrti istaknutih javnih i kultur-
nih radnika iz redova muslimana Bosne i Hercegovine (afvctbcg
Hadi Mehmed Demaludin Dr. Mehmed Spaho i
dr.), prof. Nametak je donio toliko podataka iz ivota ovih ljudi , da sc iz
njih saznaju detalji o nastanku pojedinih djela njihovih, dri.anju ovih ljudi
u datim momentima i sl.
Nametak je u mnogim muslimanskim i drugim listovima
(novinama, godinjacima) i kalendarima i u njima objavio ve-
liki broj i drugih napisa. Tako je, primjera radi , objavio u Novom
Beharu preko 1 OO priloga, u Glasniku Islamske vjerske zajednice (kasnije
Glasnik Vrhovnog islamskog stajreSinstva) preko 50, u ka1cndaru Narod-
ne uzdani ce takoder preko 50 priloga. Medu tim radovima ima mnogo
nckrologa i mnogih muslimanski h knjievnika, kultur-
nih i drutvenih radnika kao i ljudi. Na taj su od
zaborava mnoga imena iz blie i dalje prolosti muslimana Bosne i Her-

ccgov1ne.
u Obzoru i drugim tamonjim novinama
Nametak je upoznavao tamonju publiku sa kretanjima u knji
evnom kulturnom i drutvenom ivotu muslima-
na. Time je on mnogo doprinio boljem razumijevanju muslimana Bosne i
Hercegovine, njihova ivota i rada.
Pored sakupljanja i objavlj ivanja narodnih pjesama i pripovjedaka
prof. Nametak je priredio za Stampu 1925. godine knjiicu Nasrudin
Hoda - Njegove ale i dosjetke. Drugo izdanje ove knjiice izalo je
1942. godi ne, oba puta u izdanj u Prve muslimanske nakladne knjiare
Muhameda Bekira Stotinu i jednu Nasrudin-hodinu
295

Nametak je izdao 1968. godine u Sarajevu. Posebno treba istaknuti Bibli-
ografiju folklorne deset godita Bchara s indeksom motiva, to je
prof. Nametak uradio a Institut za folklora izdao kao Do- .
pu nsko izdanje svoga Biltena 1957. godine. V elika je teta da je ova Bib-
liografija umnoena ciklosti lom a nije normalnom tampom. Nametak je
izradio i Bibliografiju folklorne u listu Gajret. Rukopis ove Biblio-
grafije je ostao u bivem Institutu za folklora.
U kalendaru Narodna uzdanica za 1936. godinu prof. Nametak je
tam pao rad Bosanski mevlud, gdje je uz predgovor do-
nio Ga evicev prcvod Sulejman Mevluda po izdanju iz godine
131 1. po Hidri (1893. - I 894.). Od ovog rada bio je i separatni otisak.
Kako se Mevlud kod nas mnogo brzo je nestalo i ovog
Nametkov a izdanja, jer je arcbica, na koj oj se Mcvlud dotle de-
setak puta tampao, sve manje upotrebljavala. Nametak je svoje izdanje
ovoga Mevluda jo nekoliko puta tampao. Neka od ovih izdanja su izala
u izdanju knji are H. Ahmeda
U zajednici sa Resadom Kad Nametak je priredi o za tampu i za-
izdali Pobone pjesme m usli mana.
Knjiga je tampana 1969. godi ne. Kako sc knjiga brzo rasprodala, a po-
tranja bila velika, su pripremili i drugo, proireno, izdanje, a
tam palo ga je Starjeinstvo Islamske zajedni ce za Bosnu i Hercegovinu,
Hrvatsku i Sloveniju 1980. godine. Prvo izdanje ima 208 strani ca a drugo
224. Na oba izdanja kao je iz razloga samo
Read Na primjerku, poklonjenom od autoru ovog
napisa, su obojica kao i to prvo Nametak, a potom
Prof. Nametak je 1927. godine pri redio za tampanje i knj iicu Ib-
rahim (terLija)- Poboni spjev za muslimansku mlade. Knjiicu je izdal a
Prva muslimanska nakladna knjiara (M. B. u Mostaru
O Hadi Ali cf. Nametku kao muslimanu i vjerniku moe
sc govoriti samo najbolje. Kao vjernik izvravao je osnovne vj erske du
nosti redovno, ustrajno i nepokolebljivo svugdje i u svakoj prili ci. Pet
dnevni h namaza redovno je obavljao i kad god je bio u prili ci to je u d
ematu radio. Ramazan je s veseljem i uvijek mu se radovao.
Zekat i druge vrste sad ake davao je u nego je bio duan.
mu se ukazala prilika i materijalne mu dozvolilc, zajed-
no sa svojom vjernom suprugom, obavio je i had. Za koga bi saznao da
je u nevolji i sam je, a i druge upozoravao, pomagao je.
U mahali, gdje je stanovao (Potok il i Hadi Sul ejmana Tabaka maha-
la), damija je ostala bez imama. Da se ne bi zatvoril a, Had:i.i Ali cf. je
dugi ni z godina obavljao dunost imama (klanjao akam i jacij u, a uz
296

ramazan i teraviju. Nekoliko godina je pred tcraviju mahalsku
djecu pa i odrasle imanskim i islamskim artima. Imam i mualim u Fale-
(kod Sarajeva) dva ili tri puta je preko ljetao morao u banju na
Da damija u ne bi bila zatovrena, Nametak bi sa fa-
milijom otiao u i dok bi imam bio na on bi obavljao
imamsku dunost u mjesnoj damiji. U nekoliko navrata je obavljao
imamsku dunost i u Dubrovniku, kad bi tamonji mesdid ostani bez im-
runa. To bi trajalo po 15-20 dana. Uz imamsku dunost je i po-
laznike vjerske obuke. U istom svojstvu boravio je jednom i u Puli. Dok
je Hadi hafi z Ibrahim cf. Trebinjac klanjao hannom sabah namaz u Had
ij skoj damiji (Velik Hadi Ali cf. je bio njegov stalni dcmatlija .

Kad god Trebinjac nije bio doao, Hadi Ali ef. ga je zamijenio u mihra-
bu. To je radio i kad bi Trebinjac otiao na godinji odmor. I poslije smni
Trcbi njca, on je jo jedno vrijeme klanjao sabah u ovoj damiji kao

un am.
Godine 1940. Nametak je objavio u Glasniku IVZ (br. 7, str. 280-281)
Nekoliko arabizamna u naem govoru i
pismu. U je pledirao, izme-u ostalog, i kako bi trcblao pravilno
prevoditi Zalagao se da sc on prevodi: Vjerujem i ispo-
vijedam, da je samo jedan Bog - Allah ili ... da ima samo jedan Bog -
Allah, jer kako sc kod nas prevoditi Kclimci-Schadct izi-
negaciju, koju treba izbjegavati.
Kad sc jednom kod nas bude valori zirao i ocjenjivao, i objek-
tivno, rad naSih kulturnih i javnih radnika, zasigurno i prof. hadi Ali
cf. Nametku pripasti mjcsLO, koje on zasluuje, to do danas nije hio

Obzirom da je prof. Nametak mnoge svoje radove tampao u edicija-
ma, koje su manje Anala ... , u ovoj prilici dono. i-
mo popis njegovih radova, objavljenih u Zborniku za narodni ivot i
Junih Slavena, Jeziku, Narodnom stvaralatvu i radovima kon-
gresa Saveza folklorista Jugoslavije.
Zbornik za narodni ivot i Junih Slavena (JAZU, Zagreb):
Mostarske muslimanske uspavanke. - Knjiga 28, II , 1932., tr. 235-240.
Hipokori stici od imena u Podgorici. - Knjiga 29, Il,
1934., str. 238-240.
Jedna narodna pjesma o bunc na dahije godine 18Q..t.- Knjiga
29, III, 1934., str. 201-206.
Rodoskrvnjc. - Knji ga 32, I, 1939. , str. 235-237. u povijesti i
narodnoj tradiciji .- Knjiga 42, 1964., str. 183-216.
Povijest i narodna predaja o feudalnoj porodici Atlagi ca i1 XVII i
297
XVIII koja je igrala vanu ulogu u ivotu zapadne Bosne i sus-
jedne Dalmacije. Uz rad su dodate i tri narodne pjesme o a
koje dosad nisu bile objavljene.
Jezik (Zagn;b):
Arapska, perzijska i turska imena u naem pismu i izgovoru. - God.
HI, 1954. - 55.J br. 3J str. 74.
Briga Edhema o jeziku. - God. IV, 1955-56., br. 1, str. 18.
Svjetlo ili svijcllo? - God. IV J 1955.-56., br. 3J str. 81.
Gubljenje pluralnih oblika u nazivima mjesta. -God. IV, 1 955.-56., br.
-t, str. 113.
Jedna zanemarena, a dobra narodna - God. VI, 1957.-58., br. 2,
str. 39. Nazivi za rodbinu i svojtu u Bosni i Hercegovini. - God. VI ,
1957.-58., br. 2, str. 73.
Jezi k Hasana Kiki - God. VII, 1 958.-59., br. l J str. 16 i br. 2, str.
41.
Narodni nazivi mje cci u Bosni i Herccgovini .-0 God. X, 1962.-63. ,
br. 3. str. 83.

:.:aovamo.- God. XII, 1964.-65., br. 1, str. 18.
Kojega je akt i dokumenat.- God. XII , 1964.-65. , br. 4, str.
1230.
mrvice. - God. Xlii , 1965.-66., br. 4, str. 124.
uz turcizme.- God. XV, 1967.-68., br. 1, str. 30.
Kojeg je roda imenica Vel c. - God. XV, 1967.-68., br. 2, str. 61.
Osobna imena orijentalnog podri jetl a.- God. XXV, 1977. -78., br. 4,
str. 124.
Narodno stvaralatvo - folklor (Beograd):
Nasrudin hoda kojemu sc ne smijemo.- 1962., sv. 1-4, str. 19-20.
Jedna stara mostarska narodna pjesma. - 1962., sv. 1-4, str. 91-92.
Gledanje slubene Turske na pjevanje narodnih pj esama u Bosni . -
1962., SV. 1-4, Slf. 244-245.
O Honnanovoj zbirci narodni h pjesama muslimana u Bosni i Hercego-
vini.- 1963., sv. 5-8, str. 447-455.
Dva detalja o odnosu narodne pjesme i hi storije.- 1963., sv. 5-8, str.
512-514.
Prvi folkJoris li muslimani u Bosni .- 1964., sv. 9- 12, str. 802-806.
Prilog bibliografiji bosanskog Nasrudi n hode.- 1967 ., sv. 21-24, slr.
31-35.
298

Folklor u Ljetopisu Mula Mustafe Bacskije.- 1958., sv. 25, str. 187-
191.
Relikti dvovjersLva.- 1971., sv. 37-38, str. 65-67.
Primjeri narodnog stvaralatva.- 1971., sv. 37-38, str. 128-130.
Dresura bosanskih sokolova.- 1972. (oktobar)- 1973. (mart), sv. 44-
45, str. 148-152.
Paun i Uzeir.- 1975., sv. 53-56, str. 216-226.
Muslimanska legenda o i junatvu. - 1975., sv. 53-56, str. 227-
228.
Folklor muslimana regije. - 1976. - 1977., sv. 57-64, str.
196-204.
Kongres Saveza udruenja folklorista Jugoslavije (SUFJ):
Folklorni materijal u deset godita "Behara". Kongres SUFJ u
Crnoj Gori (Cetinje). 1956., str. 65-71.
Izbjegavanje upotrebe instrumenata kod bosansko-
musl,imana.- Rad VII-og kongresa SUFJ u Ohridu. 1960.,
str. 359-363.
Folklor muslimana u Bosnakoj Posavi ni. - VII kongresu SUFJ
u Titovom Uicu. 1961., str. 143-149.
Jedna netampana pjesma o Smail agi i tradi cija o
"
- Rad XI-og kongresa SUZFJ u Novom Vinodolskom. 1964. , srr. 145-
151.
Poloaj djeteta u narodnoj poezij i bosansko-
muslimana. - Rad XIII-og kongresa SUFJ u Dojranu.
1966., str. 379-383.
Barjaktari i njihovi zamj eni ci u narodnim pjesmama nekih
balkanskih naroda.- XIV kongres SUFJ u P1i zrenu. 1967., str. 459-649.
Interpretacija epskih narodnih pjesama kod
iseljenika u Turskoj. -XY kongres SUFJ u Jajcu. 1968., str. 143-149.
O narodnim poslovicama kod naih iseljenik u Turskoj. -
XVII kongres SUFJ u 1970., str. 545-549.
Materijali, odnosno referati sa kongresa Saveza udruenja folklolrista
Jugoslavije su tampani pod naslovom Rad kongresa Saveza udru
enj a folklori sta Jugoslavije i pod tim naslovom ih treba i traiti.
M.

299

...
SADRZAJ
Dr Adem Dokumenat o prvom slubenom popi su Husrev-
bcgova vakufa i z 1604. godine.
Document on the First Official Inventory of lhe Gazi Hu-
rcv-bey's Waqf from 1604 3
J\ Ir Fazilcta O nekim va ku fima u Slavoniji u XVI
About Some Waqfs in Slavonia in the XV Il h Century l 9
Dr Fehim Nametak: Teme, motivi i simboli u pjesmama divanskih pjes-
nika iz Bosne i Hercegovine
Themes, lvlotives, and Symbols in Poems in Turki sh 27
Dr Enes Karie: Zamaherijev komentar Kur'ana- Glavna dctcnninanta
Korkutovog prevoda Kur'ana
Zamah. heri 's Commemary on the Kur'an the Main Detenni-
nant or Korkut' Translmion of lhe Kur'an 59
Dr Enes Osnova za kalalogizaciju rukopi sa na arapskom je-
ziku
The Basis for CaLaloging of Arabi c Manuscripts 73
Lejla Gazic- Salih Trako: Medmua saraj evskog pjesnika Mehmeda
Mej lije Guran ije
The Mcjmua of lhc Sarajevo Poet Mehmed Mcyli Gurani 105
uhamed Mcd'l.mu'a Saliha Emina
Salih Emin's Mcjmua 131
Salih H. Jedno medicinsko djel o pi sano, vjerovatno, u Bosni -Nida'i
Menafi en-nas
1\ida'i, Menafi ' en-nas- Benefits From Medicine- a Medi cal
Work Proba bl y Written in Bosnia 141
Salih Trako: Jedan autograf Muhammeda Hilmije Gore ii'. Sarajeva
An Autograph of Mu ham med Hilmi Goro 157

l
Muharem Traktat o postu est dana mjeseca evvala Had'l.i
Mustafe
Treatise on the Six-day Fast of Month of Shawwal by Ha jj
Mustafa 163
Mustafa Apozi livi u arapskoj -prema po_g1av1ju
"Apozilivi'' u djelu al-Fawaid al-Abdiyya' Scjha Juje
Apposilives in Arabic Sentence 169
Hivzija Jedan rukopis Muhameda Prozorca
A Manuscript of Mehmed Prozorac 191
Osman Mehmed Teufik Risala o hidri
A Ri sala on a Hajira 197
Slobodan Kasida Ahmeda Vahdetija iz njegovog Sarajevskog di vana
The Kasida of Ahmed Yahdeti From His Sarajevo Divan 223
Zejnil Abdurahim - novo imc u knj ievnosti bh Muslimana
na orijcmalnim jezicima
Abdurrahim A New Name in the Literature of Bosnian-
HerL.egovinian Muslims Wriuen in Oriental Languages 237
Dr Hatida Neki legati Osman-chdijine biblioteke
Some Legacics of the Osman Shchjdiya Library 243
Hivzija Muslimanske privatne biblioteke u Mostaru
Private Muslim Oriental -Languages Libraries in Mostar 253
Dr Lamija Porij ekl o mudelitskog obrta u Bosni i
Hercegovini 257
The Origin of the Mu jeli t Trade in Bosnia and Herzegovina
With Reference to Ouoman Empire
IVIr Jasrninko Muvekithane, muvekiti i mjerenje vremena
MuvekiLs, MuvekiLhanas and the Measuring of Time 267
Fejzulah O arhivalijama Gazi Husrevbcgove biblioteke
On the Archive of Ghazi Husref-bey Library in Sarajevo 283
IVIahmud Prof. hadi Fcjzulah cf.
287
Mahmud Prof. hadi Ali ef. Nametak
293


ANALI
Gazi Husrcv-bcgove biblioteke
KNJIGA XV-XVI

Gazi Husrcv-begova biblioteka u Sarajevu
Za
Mustafa
Lektor:
Fatima Al i
urednik:
Selim J
Tira:
2000 primjeraka
Priprema:
'EL-'X:U'EM
.,
Stampa:
DP Tuzla
Za tampanju:
Fikret direktor
l