Asp 12 Oop

Algoritmi i strukture podataka
Prof. dr. sc. Damir Kalpi Prof. dr. sc. Vedran Mornar Prof. dr. sc. Kreimir Fertalj Doc. dr. sc. Gordan Gledec Dr. sc. Zvonimir Vanjak Dr. sc. Ivica Botiki, dipl. ing. Mr. sc. Boris Milainovi
1.11.2012
Zatieno licencom http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/2.5/hr/
Creative Commons
slobodno smijete:
dijeliti umnoavati, distribuirati i javnosti priopavati djelo remiksirati preraivati djelo
pod sljedeim uvjetima:

imenovanje. Morate priznati i oznaiti autorstvo djela na nain kako je specificirao autor ili davatelj licence (ali ne nain koji bi sugerirao da Vi ili Vae koritenje njegova djela imate njegovu izravnu podrku). nekomercijalno. Ovo djelo ne smijete koristiti u komercijalne svrhe. dijeli pod istim uvjetima. Ako ovo djelo izmijenite, preoblikujete ili stvarate koristei ga, preradu moete distribuirati samo pod licencom koja je ista ili slina ovoj.
U sluaju daljnjeg koritenja ili distribuiranja morate drugima jasno dati do znanja licencne uvjete ovog djela. Najbolji nain da to uinite je linkom na ovu internetsku stranicu. Od svakog od gornjih uvjeta mogue je odstupiti, ako dobijete doputenje nositelja autorskog prava. Nita u ovoj licenci ne naruava ili ograniava autorova moralna prava.
Tekst licencije preuzet je s http://creativecommons.org/.
Algoritmi i strukture podataka, FER, 2008./09. 1.11.2012 2 / 55
Uvod u objektno-orijentirano programiranje u programskom jeziku C++
1.11.2012
Zato OOP? Zbog Fusiform Gyrus!
Fusiform Gyrus!
Algoritmi i strukture podataka, FER, 2008./09.
http://en.wikipedia.org/wiki/Fusiform_gyrus
1.11.2012 4 / 55
Zato OOP? Zbog ogranienosti mozga!
sloenost dananjih raunalnih sustava

banke, osiguranja, trgovaki lanci dravna uprava poslovni sustavi zranih luka, sustavi u avionima Miller (1956)
-
ogranienost ljudskog mozga
ovjek ne moe paralelno misliti o vie od 5 7 mentalnih entiteta
Edsger Dijkstra (prvi raunarac u Nizozemskoj; autor pretee lanka A Case against the GO TO Statement)
-
The competent programmer is fully aware of the strictly limited size of his own scull; therefore, he approaches the programming task in full humility
1.11.2012 5 / 55
Objektni nain razmiljanja
objektni pogled na svijet prati ovjekov prirodni nain razmiljanja sve je objekt! objekti su svuda oko nas:
kebap iz Istanbula orba iz Bukureta pudding iz Londona nockerln iz Salzburga croissant iz Pariza knedli iz Praga
to su svi ovi objekti? to im je zajedniko?

1.11.2012 6 / 55
Kategorizacija
kategorizacija

ovjeku prirodna stvar vjeba: kategorizirajte objekte na slikama!
program koji razvijamo odnosi se na tzv. domenu svaka poslovna domena ima svoje objekte

fakultet: studenti, nastavnici, ispiti itd. ministarstvo: pismena, predmeti, zapisnici itd. Student mora sakupiti 50% bodova da bi proao ispit
opis jednog poslovnog pravila na fakultetu
1.11.2012
7 / 55
Struktura objekata
svaki objekt ima:
atribute (svojstva)
-
podatkovni dio objekata svaki objekt ima vlastite vrijednosti atributa operacije koje objekt nudi operacije se izvravaju nad objektom operacije mogu utjecati na atribute objekta
ponaanje
-
1.11.2012
8 / 55
Klase i objekti
koja je razlika izmeu objekta i klase?

Objekt klase VelikiStan
Klasa VelikiStan
Objekt klase MaliStan
Objekt klase VelikiStan
Objekt klase MaliStan Klasa MaliStan
1.11.2012
9 / 55
Klasa
predloak za stvaranje objekata
ATRIBUTI: nazivMarke nazivModela serijskiBroj kapacitet PONAANJE: prihvatiOdjeu() prihvatiDeterdent() ukljui() iskljui()
1.11.2012
10 / 55
Modeliranje
modeliranje (u raunarstvu)
proces kojim komadi stvarnog svijeta pojednostavljujemo prema vlastitim potrebama ATRIBUTI:
nazivMarke nazivModela serijskiBroj kapacitet
MODELIRANJE
KLASA PerilicaRublja
PONAANJE: prihvatiOdjeu() prihvatiDeterdent() ukljui() iskljui()
1.11.2012
11 / 55
Preciznost modela
ovisno o zahtjevima po nau aplikaciju, model moe biti manje ili vie precizan
ATRIBUTI:
nazivMarke nazivModela serijskiBroj kapacitet volumenBubnja motor vrstaMotora
ATRIBUTI:
nazivMarke nazivModela serijskiBroj kapacitet
PONAANJE:
PONAANJE:
prihvatiOdjeu() prihvatiDeterdent() ukljui() iskljui()
prihvatiOdjeu() prihvatiDeterdent() ukljui() iskljui() prihvatiOmekiva() pokreniCentrifugiranje()
1.11.2012
12 / 55
Apstrakcija
modeliranje objekata tako da se koriste samo bitne komponente stvarnog objekta to znai bitno?
npr. perilica rublja serijskiBroj

-
bitan ako modeliramo sustav u kojem biljeimo koliko je koja perilica oprala nebitan ako izraujemo program koji upravlja smjerom okretanja bubnja perilice
ATRIBUTI:
nazivMarke nazivModela serijskiBroj kapacitet volumenBubnja motor vrstaMotora
1.11.2012
13 / 55
Objektno orijentirani jezici
Simula (1967.) prvi programski jezik sa svojstvima objektno-orijentirane paradigme namijenjen izgradnji sustava za simulaciju uveden pojam klase / razreda Smalltalk (1972.) prvi pravi (isti) objektno-orijentiran programski jezik (sve je objekt) razvijen u laboratoriju Xerox PARC Smalltalk-80 je najkoritenija verzija C++ hibridni objektno-orijentirani jezik nastao iz C-a - ispoetka se zvao C s razredima (C with Classes) razvio ga je Bjarne Stroustrup (1983.) u Bell Labs poetna ANSI standardizacija dovrena je (tek) 1998., a 2003. je izdana standardna verzija s ispravljenim pogrekama trenutno se radi na razvoju novog standarda C++0x C++ je predak danas iroko koritenih jezika - Java, C# i VB.NET
1.11.2012
14 / 55
Hello World
C++ include<iostream.h> main(){
cout << Hello World ;
C include<stdio.h> main(){
printf(Hello World);
1.11.2012
15 / 55
Zadatak: klasa Student
U programskom jeziku C++ napraviti klasu Student koja sadri lansku varijablu id za pohranu identifikatora studenta. Klasa mora imati i metode pristupa lanskog varijabli SetId i GetId.
OOP_Student_1
Klasa Student (C++)

Klasa Student
class Student { int id; public: void SetId(int id); int GetId(); }; void Student::SetId(int id){ this->id=id; } int Student::GetId(){ return this->id; }
Koritenje klase Student

int main(){ Student marko; marko.SetId(3); cout << marko.GetId(); return 0; }
OOP_Student1
1.11.2012
17 / 55
Klasa Student (C++) lanske varijable i metode

class Student { int id; public: void SetId(int id); int GetId(); };
id je lanska varijabla klase Student lanske varijable koristimo kako bismo pohranili atribute objekata
SetId i GetId su metode klase Student metode koristimo kako bismo realizirali ponaanje objekata u primjeru su dane samo deklaracije metoda (nema tijela metoda, tj. nema programskih redaka)
18 / 55
1.11.2012
Objekti, lanske varijable i metode
lanske varijable imaju specifinu vrijednost za svaki objekt metode se definiraju na razini klase te svi objekti koriste iste metode
Objekt Pero klase Student Id = 1 Metode Objekt Ivo klase Student
Klasa Student lanske varijable: Id Metode: GetId() SetId()
Id = 2 Metode Objekt Marko klase Student Id = 3 Metode
1.11.2012
19 / 55
Klasa Student (C++) definicije metoda

void Student::SetId(int id){ this->id=id; }
metode SetId i GetId definirane su izvan klase Student operator odreivanja dosega (::) koristi se kako bi se naznailo da metode pripadaju klasi Student kljuna rije this predstavlja adresu aktualnog objekta
int Student::GetId(){ return this->id; }
1.11.2012
20 / 55
Slanje poruka
objekti meusobno komuniciraju slanjem poruka slanje poruka zapravo je pozivanje metoda
1.11.2012
21 / 55
Klasa Student (C++) koritenja objekata

int main(){ Student student; student.SetId(3); student.id = 3; cout << student.id; return 0;
svim lanskim varijablama i metodama klase se moe bez ogranienja pristupati iz metoda unutar te klase pristup lanskim metodama i varijablama klase se moe ograniiti ako im se pristupa iz neke druge klase pristup se u C++ ograniava kljunom rijei private
ako se modifikator vidljivosti ne navede, pretpostavlja se private modifikator vidljivosti public specificira da nema ogranienja vidljivosti
}
Modifikatori vidljivosti
metode klasa (i struktura) u programskom jeziku C++ imaju tri modifikatora vidljivosti:

public lanske varijable i metode vidljive svim korisnicima (klijentima) koji imaju pristup klasi private lanske varijable i metode vidljive samo metodama klase u kojoj su definirane protected (jednom drugom prilikom)
s pomou modifikatora vidljivosti ograniava se pristup ograniavanje pristupa provodi se ve pri prevoenju programa
1.11.2012
23 / 55
Javno suelje objekta
javno suelje objekta predstavljaju javne metode javno suelje koristi se za komunikaciju s ostalim objektima/metodama javnim sueljem objekt izlae samo one lanske varijable/metode za koje smatra da trebaju biti vidljive ostatku svijeta
class Student { int id; public:

J void SetId(int id){ a v this->id=id; n o } s int GetId(){ u return this->id; e l } j e
};
1.11.2012
24 / 55
Pristup objektu
metode objekta mogu pristupati svim lanskim varijablama i metodama klijenti mogu vidjeti samo javne lanske varijable i metode
Klijent
public
Objekt klase Student
SetId
GetId id
private
Uahurivanje

uahurivanjem (enkapsulacijom) klasa skriva neke atribute i neka ponaanja od ostalih klasa kako radi Hi-Fi audio sustav? tako dugo dok ureaj radi, nas to zapravo ni ne zanima!
1.11.2012
26 / 55
Uahurivanje i skrivanje informacija
uahurivanjem se postie slaba povezanost objekata slabom povezanou objekti postaju neovisniji i interne promjene jednog objekta ne utjeu na rad drugog audio sustav, iako djeluje kao cjelina, sastavljen je od meusobno neovisnih i odvojivih komponenti ako se jedna komponenta pokvari, ostale i dalje nastavljaju s radom
1.11.2012
27 / 55
Student i uahurivanje
pretpostavimo da je uveden novi sustav dodjele identifikatora, ime su identifikatori postali znakovni nizovi i metode SetId i GetId trebale bi primati i vraati pokaziva na znakovni niz ali, to znai da se svi pozivi klijenata koji koriste navedene metode moraju mijenjati (uvesti tip char* umjesto tipa int)
Dolo je do izmjena u implementaciji (int -> char*), ali su pozivi metoda ostali isti
class Student { char *id; public: void SetId(int id){

sprintf(this->id, %d, id);
} int GetId(){ return atoi(this->id); } };
1.11.2012
28 / 55
Nasljeivanje
odnos izmeu klasa kod kojeg se jedna klasa stvara na temelju druge tako da joj se dodaju specifini atributi i ponaanje Vozilo:
Vozilo
Brzina Snaga Broj sjedeih mjesta
Vozilo na elektrini pogon:

Napon Izvor napajanja
Vozilo na elektrini pogon
Vozilo na motorni pogon
Vozilo na motorni pogon:

Vrsta goriva Vrsta motora Veliina spremnika za gorivo
1.11.2012
29 / 55
Vieoblije (polimorfizam)
slina ponaanja razliitih klasa svaka klasa za sebe precizno definira zajedniko ponaanje klase: vrata, ormar, poklon
ponaanje: otvori()
1.11.2012
30 / 55
Asocijacija (povezanost)
neki su objekti meusobno povezani npr. daljinski ureaj i televizor

meusobno povezani, jer daljinskim ureajem ukljuujemo televizor povezani su jednosmjerno, jer televizor ne moe slati poruke daljinskom ureaju ako oba objekta mogu slati poruke jedan drugome
dvosmjerna asocijacija (povezanost)
SLANJE E-MAILA
1.11.2012
31 / 55
Asocijacija (povezanost)
dvosmjerna povezanost po vie kriterija

SURADNICI PRIJATELJI
jednosmjerna povezanost po vie kriterija
1.11.2012
32 / 55
Agregacija (sadravanje)
objekt moe biti sastavljen od vie drugih objekata
npr. raunalo je sastavljeno od sredinje jedinice, monitora, mia, tipkovnice itd.
1.11.2012
33 / 55
Zadatak 1 Zadatak 2 Zadatak 3 Zadatak 4 Zadatak 5 Zadatak 6 Zadatak 7 Zadatak 8
1.11.2012
34 / 55
Teorijska pitanja
objasnite to su to apstrakcija i enkapsulacija koja je razlika izmeu klasa i objekata? objasnite kako se dobrom definicijom javnog suelja ostvaruje uahurivanje to su to modifikatori vidljivosti?
ukratko objasnite svaki od njih kako odabirom modifikatora vidljivosti ostvarujemo uahurivanje?
ukratko objasnite nasljeivanje i polimorfizam
1.11.2012
35 / 55
Zadatak za domau zadau
nadogradite klasu Student:

Uvedite nove privatne lanske varijable
-
Ime (name) Prezime (tipa char*) (surname) Prosjena ocjena (float) (averageGrade)
uvedite nove metode

-
SetName, GetName, SetSurname, GetSurname, SetGrade, GetGrade metodu ToString koja vraa niz znakova s informacijama o studentu u obliku Prezime, Ime (Id): Prosjena ocjena (npr. Ivo Ivi (1): 2,2)
1.11.2012
36 / 55
ivotni vijek objekata
objekte je mogue stvoriti:

automatski
-
Stog
Automatski!
objekt se smjeta na stog

alokacija
hrpa: new()
operatorom new
-
stvaranje
objekt
objekt se smjeta na gomilu (heap)
u oba sluaja postoje faze:
alokacija memorije za objekta stvaranje objekta koritenje objekta unitavanje objekta oslobaanje memorije
koritenje
objekt
Stog
unitavanje
bitovi
hrpa: delete()
oslobaanje
Pod kontrolom korisnika!
1.11.2012
37 / 55
Stvaranje i unitavanje objekata
konstruktor (inicijalizacijski postupak)

metoda koje se automatski poziva prilikom stvaranja objekta i koja ima isto ime kao i klasa klasa/objekt moe imati vie konstruktora prilikom stvaranje objekta poziva se samo jedan konstruktor namjena konstruktora je inicijalizacija, tj. davanje poetnog stanja objektu
destruktor
metoda koje se automatski poziva prilikom unitavanja objekta i koja ima isto ime kao i klasa, uz prefiks ~ klasa/objekt moe imati samo jedan destruktor ne moe imati ni povratne vrijednosti niti parametara namjena destruktora je oslobaanje resursa za koje nema smisla da budu zauzeti nakon to je objekt postao nepotreban
1.11.2012
38 / 55
Konstruktori i destruktori
class Student { Podrazumijevani konstruktor (bez int id; parametara) public: KONSTRUKTORI Student(){ this->id = 0; cout << "Constructing " << this->id << endl; } Student(int id) { this->id = id; cout << "Constructing " << this->id << endl; } ~Student(){ cout << "Destructing " << this->id << endl; } DESTRUKTOR int GetId() {return id;} };
OOP_Student_2
Stvaranje i unitavanje objekata na stogu

int main(){ Student vedran(1), damir; Student *kresimir = new Student(2); cout << "U gl. prog.: " << vedran.GetId() << endl; cout << "U gl. prog.: " << damir.GetId() << endl; cout << "U gl. prog.: " << kresimir->GetId() << endl; delete kresimir; return 0; } Stvaram objekt s Stvaram objekt s Stvaram objekt s U gl. prog.: 1 U gl. prog.: 0 U gl. prog.: 2 Unistavam objekt Unistavam objekt Unistavam objekt id=1 id=0 id=2
s id=2 s id=0 s id=1

1.11.2012
Student st2; stvara se objekt na stogu nakon stvaranja automatski se poziva podrazumijevani konstruktor Student st1(1); stvara se objekt na stogu nakon stvaranja poziva se konstruktor s parametrom int id. Student *st3 = new Student(2); stvara se objekt na gomili (heapu) nakon stvaranja automatski se poziva podrazumijevani konstruktor s parametrom int id. za stvaranje objekta treba definirati pokaziva i upotrijebiti operator new (objekt = pokaziva (4 byte) na stogu + memorija zauzeta na gomili) delete st3; unitavanje objekta poziva ga korisnik eksplicitno, koritenjem operatora delete
OOP_Student_2
40 / 55
Namjena konstruktora i destruktora

class Student { U konstruktoru je zauzeta memorija int id; char* name; za pohranu imena public: Student(int id,char *name) { this->id = id; this->name =(char*) malloc(strlen(name) + 1); strcpy(this->name, name); cout << "Stvaram objekt s id=" << this->id << " i imenom: " << this->name << endl; } ~Student(){ cout << "Unistavam objekt s id=" << this->id << " i imenom: " << this->name << endl; free(this->name); } int getId() {return this->id;} U destruktoru je zauzetu memoriju }; potrebno osloboditi
int main(){ Student gordan(420, "Gogo"); }
Stvaram objekt s id=420 i imenom: Gogo Unistavam objekt s id=420 i imenom: Gogo
Algoritmi i strukture podataka, FER, 2008./09. 1.11.2012
OOP_student_3
41 / 55
Neke specifinosti konstruktora i destruktora
ako na razini klase nije definiran ni jedan konstruktor, automatski se stvara podrazumijevani konstruktor s praznim tijelom ako na razini klase postoje definirani konstruktori, podrazumijevani se konstruktor nee automatski stvoriti destruktori se pozivaju redoslijedom obrnutim od redoslijeda poziva konstruktora destruktori se pozivaju kada objekt izae iz dosega ili kada se pozove delete
1.11.2012
42 / 55
Operatori new i delete
operatorima new i delete stvaraju se i unitavaju objekti na gomili new i delete nisu namijenjeni iskljuivo za stvaranje i unitavanje objekata: predstavljaju proirenje mogunosti malloc i free type safe verzija tono se zna za kakav tip podatka se alocira memorija primjeri:
float int char *pFloat = new float; *pInt = new int[10]; *pString = new char[20];
delete pFloat; delete [] pInt; delete [] pString;
za brisanje polja mora se koristiti operator delete [] OOP_new_delete

1.11.2012 43 / 55
Plitka kopija objekata (eng. shallow copy)

void PohvaliStudenta(Student student){
cout << "Student s id=" << student.getId() << " je dobio pohvalnicu!" << endl;
} int main(){ Student vedran(420, "Vedran"); Student noviVedran = vedran; PohvaliStudenta(noviVedran); } Stvaranje objekta s id=420 Student s id=420 je dobio pohvalnicu! Unistavanje objekta s id=420; adresa name=9190080 Unistavanje objekta s id=420; adresa name=9190080 Program puca! Zato? Prilikom poziva operatora = te prilikom poziva funkcije sadraj objekta se kopira byte po byte. Nastaju tri razliita objekta (svaki na svojoj memorijskoj lokaciji) s istim sadrajem. vedran Id=420 Name={ADR} noviVedran Id=420 Name={ADR} student Id=420 Name={ADR}
Vedran
Znakovni niz se nalazi na adresi ADR
OOP_student_4
Duboka kopija objekata (eng. deep copy)
ako elimo kontrolirati nain na koji se objekt kopira, moemo definirati tzv. kopirajui konstruktor kopirajui konstruktor automatski se poziva kada se kopiranjem nekog objekta stvara novi

prilikom pridruivanja (operator =) prilikom poziva funkcije (objekt kao parametar funkcije)
daje programeru priliku da inicijalizira novostvoreni objekt prije koritenja
1.11.2012
45 / 55
Kopirajui konstruktor Studenta

class Student { ... Student(const Student &sourceObject) { this->id = sourceObject.id; this->name =(char*) malloc(strlen(sourceObject.name) + 1); strcpy(this->name, sourceObject.name); cout << "Kopiranje objekta s id=" << this->id << endl; } ... };
int main(){ Student vedran(420, "Vedran"); Student noviVedran = vedran; PohvaliStudenta(noviVedran); }
Prilikom svakog kopiranja objekta rezervira se posebni (novi) memorijski prostor za pohranu znakovnog niza! Tako desktruktori ne dolaze u konflikt i svaki oslobaa svoj memorijski prostor!
Stvaranje objekta s id=420 Kopiranje objekta s id=420 Kopiranje objekta s id=420 Student s id=420 je dobio pohvalnicu! Unistavanje objekta s id=420; adresa name=13599392 Unistavanje objekta s id=420; adresa name=13598992 Unistavanje objekta s id=420; adresa name=13580992
1.11.2012
46 / 55
Dva naina kopiranja objekata
postoje dva naina kopiranja objekata
stvaranje duboke kopije kopirajui konstruktor stvara u potpunosti novu kopiju objekta - za razred Student to znai alociranje nove memorije i preuzimanje elemenata znakovnog niza iz objekta predanog kopirajuem konstruktoru stvaranje plitke kopije stvara se novi objekt, ali on nastavlja dijeliti dio stanja s objektom na temelju kojega je nastao - za razred Student to znai da nakon stvaranja objekta i nakon poziva kopirajueg konstruktora postoje dva objekta koji pokazuju na istu memoriju (polje znakova) - doi e do problema kad se pozovu destruktori za ta dva objekta: prvi poziv destruktora proi e bez problema, ali kad se pozove destruktor za drugi objekt, pokuaj oslobaanja ve osloboene memorije uzrokovat e pogreku
1.11.2012
47 / 55
Primjeri:
razred Trokut: izgraditi razred Trokut koji e predstavljati koncept trokuta kao geometrijskog lika koji ima definiranu duljinu svake od tri stranice i ugraenu funkcionalnost za izraunavanje povrine i opsega trokuta
razred KompleksniBroj: izgraditi razred KompleksniBroj koji e predstavljati (matematiki) koncept kompleksnog broja. Razred mora sadravati dvije varijable koje e predstavljati realni i imaginarni dio i pruati funkcionalnost za obavljanje matematikih operacija s kompleksnim brojevima (zbrajanje, oduzimanje, mnoenje i dijeljenje) OOP_Trokut
OOP_KompleksniBroj
Objektni stog Objektni red
1.11.2012
Izvedba stoga strukturom

typedef int tip; struct at { tip element; struct at *sljed; }; typedef struct at atom; typedef struct{ atom *vrh; } Stog;
izvedba koju smo upoznali na prethodnim predavanjima neki nedostaci
void init_stog(Stog *stog){ stog->vrh = NULL; } int dodaj (tip element, Stog *stog) { ... } int skini (tip *element, Stog *stog) { ... }
klijent moe mijenjati izvedbu (svatko moe mijenjati varijablu vrh) - loe realizirano uahurivanje fukcije za inicijalizaciju stoga, dodavanje na stog i skidanje sa stoga odvojene su od strukture koja predstavlja stog klijent se mora brinuti o tome da pravovremeno pozove funkciju init_stog
1.11.2012
50 / 55
Objektna implementacija stoga

typedef int tip; class Stog{ struct at { tip element; struct at *sljed; }; typedef struct at atom;
atom *vrh; void obrisiStog(); public: Stog(); ~Stog(); int Dodaj (tip element); int Skini (tip *element); }; Definicija strukture koja e prestavljati element liste u okviru stoga je premjetena unutar klase Stog. Na taj nain je definicija tipova struct at i atom vidljiva samo unutar klase Stog.
Privatna varijabla vrh pokazuje na element na vrhu stoga. Privatna metoda obrisiStog se koristi za pranjenje stoga
Javne metode klase su vidljive svim klijentima koji koriste objekte ove klase.
OOP_Stog
Neki detalji implementacije stoga

void Stog::obrisiStog(){ int element; while(1){ if(Skini(&element) == 0){ break; } } }
Stog::Stog(){ this->vrh = NULL; } Stog::~Stog(){ this->obrisiStog(); }
Metoda obrisiStog se poziva u destruktoru objekta klase Stog kako bi se oslobodila sva memorija koju stog zauzima (svi elementi skinuli sa stoga) Prilikom stvaranja objekta klase Stog potrebno je obaviti inicijalizaciju varijable vrh na NULL (poetno stanje). U destruktoru je potrebno osloboditi svu memoriju koju stog zauzima. To je najelegantnije napraviti pozivom funkcije obrisiStog.
int Stog::Dodaj (tip element) { atom *novi; if ((novi = (atom *) malloc(sizeof(atom))) != NULL) { novi->element = element; novi->sljed = this->vrh;
this->vrh = novi;
return 1; } else return 0; }
OOP_Stog
1.11.2012 52 / 55
Rad sa stogom
int main(){ Stog *stog = new Stog(); stog->Dodaj(3); stog->Dodaj(4); int element; stog->Skini(&element); delete stog; }
klijent smije koristiti samo javno suelje objekta (metode Dodaj i Skini) inicijalizacija objekta stog obavlja se automatski pri njegovom stvaranju u destruktoru se prije unitavanja objekta oslobaa sva zauzeta memorija
OOP_Stog
1.11.2012
53 / 55
Zadatak: Objektni red
U programskom jeziku C++ realizirati objektni red. Klasa Red mora imati javno suelje koje se sastoji od metoda Dodaj i Skini. Red mora biti realiziran jednostuko povezanom listom. Implementacija se mora sastojati od pokazivaa na ulaz i izlaz iz reda. Konstuktorom je potrebno obaviti inicijalizaciju reda, a destruktorom oslobaanje zauzete memorije.
OOP_Red
Zadatak za domau zadau
Koritenjem prethodno definiranih objektnih implementacija reda i stoga napisati funkciju koja sadraj stoga prepisuje u red. Poredak elemenata u odredinom nije bitan. Izraditi rekurzivnu i nerekurzivnu verziju funkcije.
1.11.2012
55 / 55

Asp 12 Oop

Diunggah oleh

Informasi Dokumen

Judul Asli

Hak Cipta

Format Tersedia

Bagikan dokumen Ini

Bagikan atau Tanam Dokumen

Opsi Berbagi

Apakah menurut Anda dokumen ini bermanfaat?

Apakah konten ini tidak pantas?

Hak Cipta:

Format Tersedia

Asp 12 Oop

Diunggah oleh

Hak Cipta:

Format Tersedia

Algoritmi i strukture podataka

Zatieno licencom http://creativecommons.org/licenses/by-nc-sa/2.5/hr/

pod sljedeim uvjetima:

Uvod u objektno-orijentirano programiranje u programskom jeziku C++

Zato OOP? Zbog Fusiform Gyrus!

Zato OOP? Zbog ogranienosti mozga!

sloenost dananjih raunalnih sustava

ogranienost ljudskog mozga

ovjek ne moe paralelno misliti o vie od 5 7 mentalnih entiteta

Algoritmi i strukture podataka, FER, 2008./09.

Objektni nain razmiljanja

to su svi ovi objekti? to im je zajedniko?

Algoritmi i strukture podataka, FER, 2008./09.

ovjeku prirodna stvar vjeba: kategorizirajte objekte na slikama!

opis jednog poslovnog pravila na fakultetu

Algoritmi i strukture podataka, FER, 2008./09.

svaki objekt ima:

Algoritmi i strukture podataka, FER, 2008./09.

koja je razlika izmeu objekta i klase?

Objekt klase MaliStan

Objekt klase VelikiStan

Objekt klase MaliStan Klasa MaliStan

Algoritmi i strukture podataka, FER, 2008./09.

predloak za stvaranje objekata

Algoritmi i strukture podataka, FER, 2008./09.

PONAANJE: prihvatiOdjeu() prihvatiDeterdent() ukljui() iskljui()

Algoritmi i strukture podataka, FER, 2008./09.

prihvatiOdjeu() prihvatiDeterdent() ukljui() iskljui() prihvatiOmekiva() pokreniCentrifugiranje()

Algoritmi i strukture podataka, FER, 2008./09.

npr. perilica rublja serijskiBroj

Algoritmi i strukture podataka, FER, 2008./09.

Objektno orijentirani jezici

Algoritmi i strukture podataka, FER, 2008./09.

Algoritmi i strukture podataka, FER, 2008./09.

Zadatak: klasa Student

Klasa Student (C++)

Koritenje klase Student

Algoritmi i strukture podataka, FER, 2008./09.

Klasa Student (C++) lanske varijable i metode

Algoritmi i strukture podataka, FER, 2008./09.

Objekti, lanske varijable i metode

Objekt Pero klase Student Id = 1 Metode Objekt Ivo klase Student

Klasa Student lanske varijable: Id Metode: GetId() SetId()

Id = 2 Metode Objekt Marko klase Student Id = 3 Metode

Algoritmi i strukture podataka, FER, 2008./09.

Klasa Student (C++) definicije metoda

int Student::GetId(){ return this->id; }

Algoritmi i strukture podataka, FER, 2008./09.

Algoritmi i strukture podataka, FER, 2008./09.

Klasa Student (C++) koritenja objekata

Algoritmi i strukture podataka, FER, 2008./09.

Javno suelje objekta

class Student { int id; public:

Algoritmi i strukture podataka, FER, 2008./09.

Algoritmi i strukture podataka, FER, 2008./09.

Uahurivanje i skrivanje informacija

Algoritmi i strukture podataka, FER, 2008./09.

class Student { char *id; public: void SetId(int id){

} int GetId(){ return atoi(this->id); } };

Algoritmi i strukture podataka, FER, 2008./09.

Vozilo na elektrini pogon:

Vozilo na elektrini pogon

Vozilo na motorni pogon