ANALIZA STANJA - Finalno

Translokalna mrea za saradnju izmeu Italije i jugoistone Evrope
VERTIKALNA AKCIJA 2-A: Valorizacija lokalnih resursa za razvoj ruralnog turizma na podrujima dubrovake i hercegovake regije
ANALIZA STANJA SEKTORA PELARSTVA U DUBROVAKO-NERETVANSKOJ UPANIJI
IZRADA: Agronomski fakultet Sveilita u Zagrebu

Listopad, 2011.
Co-financed by:
Lead partner:
In partnership with:
Implemented by:
2011
Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji
Grgi, Bubalo, Kezi Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu
Prof. dr. sc. Zoran Grgi Prof. dr. sc. Dragan Bubalo Prof. dr. sc. Nikola Kezi
Razvojna studija
ANALIZA STANJA SEKTORA PELARSTVA U DUBROVAKONERETVANSKOJ UPANIJI
U Zagrebu, 5. listopada 2011.
Kazalo
1. Uvod ............................................................................................................................. 4 2. Ciljevi istraivanja .......................................................................................................... 6 3. Metodologija i koriteni podaci ........................................................................................ 7 4. Zemljopisni poloaj i ope karakteristike podruja Dubrovako neretvanske upanije ... 8 4.1. Prirodna obiljeja i klimatski uvjeti istraivanog podruja ........................................... 8 4.2. Pelinja paa i potencijali pelinje pae po pojedinim podrujima upanije ............. 14 4.3. Specifina flora pogodna za proizvodnju meda posebnih trnih obiljeja ................ 17 4.4. Ocjena sadanjeg stupnja koritenja prirodnih uvjeta upanije ................................ 20 5. Opis situacije stanja pelarstva ..................................................................................... 22 5.1. Povijesni kontekst pelarstva na ovome podruju ................................................... 22 5.2. Opis dostupnih proizvoda i raspoloivih resursa prema podacima pelara.............. 23 5.3. Dosadanje aktivnosti valorizacije meda................................................................. 26 5.4. Identifikacija registriranih proizvoaa, udruga i zadruga, kao i obrta i trgovakih drutava u pelarstvu ................................................................ 28 5.5. Socio-ekonomska obiljeja proizvoaa ................................................................. 28 5.6 Opis pelarskih proizvoda i procesa proizvodnje ...................................................... 37 6. SWOT analiza upanijskog pelarstva .......................................................................... 38 7. Prioritetne aktivnosti za valorizaciju meda na podruju upanije .................................... 42 8. Mogunost unaprjeenja pelarstva i poslovnog udruivanja pelara............................. 43 9. Prijedlog mjera i aktivnosti (preporuke za daljnji rad) ..................................................... 46 10. Zakljuno razmatranje ................................................................................................ 47 11. PRILOG - Ciljevi, prioriteti i mjere unaprjeenja pelarstva Dubrovako neretvanske upanije .................................................................................... 49
1. Uvod
Prema sadanjem stanju poslovnog organiziranja pelara u Udruge, registrirana Obiteljska poljoprivredna gospodarstva (OPG) i obrte, te zadruge i trgovaka drutva, kao i prema stavovima anketiranih proizvoaa, odreena su glavna obiljeja sadanje prakse i ocijenjene mogunosti unaprjeenja poslovnog udruivanja u pelarstvu na podruju Dubrovako-neretvanske upanije (DN). Posebno je razmotreno stanje i predloena mobilizacija lokalnih resursa sa stajalita veeg iskoritenja i poveavanja trne vrijednosti pelarske proizvodnje. Pri tome je jedan od zahtjeva sinergijsko djelovanje i teritorijalna povezanost proizvodnje i prometa meda, te ostalih pelinjih proizvoda. Sljedei zahtjev kod analize stanja i preporuka razvoja pelarstva je povezanost proizvoaa s turistikim i slinim subjektima na ovome podruju. U prioritete za kvalitetno vrednovanje tehnolokih i zemljopisnih obiljeja, te kvalitetne vrijednosti meda s podruja upanije vane su sljedee aktivnosti: (a) analiza vrsta meda, (b) snimanje tehnolokih postupaka i odstupanja sadanjeg stanja od dobre pelarske prakse, (c) utvrivanje visine ulaganja, prinosa i dohotka u proizvodnji meda, te odstupanja od mjerila suvremene proizvodnje, (d) analiza prodajne cijene, stupnja trnosti i kanala prodaje meda, (e) povezanost pelarenja s turizmom i srodnim gospodarskim djelatnostima. Na osnovu provedenih melisopalinolokih i fizikalno-kemijskih analiza meda utvreno je nekoliko podruja koja zasluuju pozornost sa stajalita iskoritenja pelarskih resursa upanije. S aspekta resursa medonosnih biljnih vrsta, poznato je da se u podruju ua Neretve, zbog povrina pod mandarinkom (Citrus unshiu Marc.) moe proizvesti med od mandarine. Med od mandarine spada u kategoriju meda od citrusa, ali zbog monokulturnih nasada mandarine (96% prema podacima s terena) u odnosu na ostale citruse (narana i limun) je mogue deklarirati njegovu uniflornost. Osim nasada mandarinke medonosne biljne vrste koje zasluuju pozornost po rasprostranjenosti su svakako i vrijesovi (Erica ssp.). Znaajne se povrine pod vrijesovima nalaze na odreenim lokacijama otoka Korule, poluotoka Peljeca i u podruju Dubrovakog primorja i Konavala. Takoer, na podruju upanije na odreenim je lokacijama mogue proizvesti vrlo cijenjen i na tritu prepoznat med od kadulje (Salvia officinalis L.), kao i na ogranienim povrinama med od planike (Arbutus unedo L.). Osim spomenutih uniflornih vrsta meda, na podruju upanije istraena je mogunost proizvodnje multiflornih (cvjetnih) vrsta meda i medljikovca mediteranskog podrijetla.
Provedbom planiranih aktivnosti u projektu dobivena je kvalitetna podloga za preporuku unaprjeenja proizvodnje po pojedinim tipovima pelara, nainima organizacije pelarstva i poslovnog udruivanja proizvoaa u pravcu veeg iskoritenja pelarskih kapaciteta ovog podruja, kao i vee komercijalne vrijednosti pelinjih proizvoda, kako u okviru samog pelarenja, tako i u njegovom povezivanju s drugim gospodarskim djelatnostima. Preporuke su razraene po osnovnim tehnolokim, organizacijsko-ekonomskim i trinim initeljima koji odreuju prije svega ekonomsku vanost pelarenja na podruju upanije sa stajalita pelara, te lokalne zajednice i regije.
2. Ciljevi istraivanja
Glavni ciljevi istraivanja su: 1) Omoguiti valorizaciju meda na podruju Dubrovako - neretvanske upanije kroz razliite aktivnosti, prvenstveno kroz poboljanje proizvodnog procesa, marketinkog sistema i komercijalizacije proizvoda; 2) Identificirati maksimalno 5 podruja sa znaajnom proizvodnjom meda i s posebnim okolinim profilom (npr. prisutnost agruma, ekskluzivna proizvodnja na otocima, dominantna prisutnost odreenih ljekovitih-aromatinih biljaka, itd), te izabrati i posjetiti proizvoae-pelare koji imaju proizvode karakteristine za definirana podruja. Sukladno glavnom cilju Analize u sektoru pelarstva u DN istraivanja e se poduzeti u pravcu tehnoloke i ekonomske valorizacije meda, pri emu e se analizirati sadanje stanje i preporuene mjere i aktivnosti unaprjeenja tehnologije proizvodnje, marketinkog sustava i trnosti, odnosno komercijalizacije pelinjih proizvoda, posebice meda. U okviru rada na projektu odredilo bi se nekoliko (prema specifikaciji natjeaja maksimalno 5) podruja sa znaajnijim potencijalom za razvoj komercijalne pelarske proizvodnje, posebno s obzirom na postojee tipove pelara, te kapacitet i specifinosti pelinje pae na podruju upanije. Iz postojeih tipova pelara na ovome podruju izabrat e se oni s karakteristinim proizvodima ovoga podneblja, koji bi se mogli odgovarajuim mjerama i aktivnostima znaajnije unaprijediti po pitanju poveanja trne vrijednosti i dohotka proizvoaa. Pri tome e se posebno analizirati mogunosti povezivanja pelarstva s turizmom i slinim djelatnostima i uslugama.
3. Metodologija i koriteni podaci

Na osnovu provedenih melisopalinolokih i fizikalno-kemijskih analiza meda utvreno je nekoliko proizvodnih podruja i vrsta sortnog meda koja zasluuju pozornost sa stajalita iskoritenja pelarskih resursa upanije i poveanja dohotka pelarenja na temelju trnog oznaavanja meda vie prodajne vrijednosti. Vrste meda i glavne medonosne biljke opisane su na temelju podataka iz znanstvenog projekta Palinoloke odlike nektara i meda od ljekovite kadulje (Salvia officinalis) i provedenih ocjenjivanja meda te uzoraka prikupljenih izravno od pelara na sastancima udruga. Anketom i obilaskom pelarskih gospodarstava (77 anketa) utvreno je stanje i nain pelarenja. Posebna je pozornost usmjerena prema zastupljenosti hobi, dopunskog i profesionalnog naina pelarenja. Procijenjena je uestalost i efikasnosti seleeg i stacioniranog konvencionalnog naina pelarenja. Anketno ispitivanje proizvoaa meda je izvor podataka za proizvedene koliine po vrstama meda, kao i za utvrivanje cijene kotanja proizvodnje i kanala prodaje meda. Za analizu prodajnih cijena koritena su i statistika izvjea, te baza podataka TISUPA (Trno informacijski sustav u poljoprivredi, pri Ministarstvu poljoprivrede ribarstva i ruralnog razvoja RH). U okviru ankete proizvoaa o kapacitetima i proizvodnji, koja je provedena na razini lanova pelarskih udruga, obiteljskih gospodarstava registriranih u upisnik, zadruga, obrta i trgovakih drutava analizirana je njihova tehnika opremljenost. Posebna je pozornost posveena objektima u pelarstvu (vrcaona, skladite rezervnog saa, radionica za popravak pelarske opreme i dr.), tipu konica i transportnim sredstvima. Na temelju ankete pelara po udrugama utvrena je cijena kotanja, te dohodak proizvoaa, kao i kvalifikacija meda i stupanj trnosti, odnosno komercijalne proizvodnje u ukupnoj proizvodnji po kategorijama proizvoaa i teritorijalnom rasporedu u upaniji. SWOT analiza sukladna ciljevima projekta je izraena na temelju ispitivanja stavova i miljenja samih proizvoaa, kao i prema analizi dostupnih podataka, te anketiranju kapaciteta i proizvodnje meda i drugih pelinjih proizvoda prema tipovima i obliku poslovnog organiziranja proizvoaa. Posebno su u SWOT analizi obraene mogunosti razvoja pelarstva u pravcu ekoloke proizvodnje i proizvodnje specifinih pelinjih proizvoda, te povezivanje pelarstva s turizmom i drugim djelatnostima karakteristinim za upaniju.
4. Zemljopisni poloaj i ope karakteristike podruja Dubrovako neretvanske upanije

4.1. Prirodna obiljeja i klimatski uvjeti istraivanog podruja
Prirodna obiljeja Dubrovako-neretvanska upanija nalazi se na jugu Hrvatske, a zbog granice s Bosnom i Hercegovinom kod Neuma je podijeljena u dva dijela. upaniju ini relativno usko uzduno obalno podruje s nizom otoka (od kojih su najznaajniji Korula, Mljet, Lastovo i grupa Elafitskih otoka) te prostor Donje Neretve s priobalnim dijelom. Tablica 1. Osnovni podaci o Dubrovako - neretvanskoj upaniji Povrina (km2) Broj stanovnika u 2001 Broj stanovnika u 2011 Broj stanovnika na km Broj gradova Broj opina Broj naselja 1.781 122.870 122.783 69 5 17 230
Podruje Dubrovako-neretvanske upanije moe se podijeliti u 3 regije (podruja): 1) Zagorsko, 2) Priobalno i 3) Otono podruje. Ta se tri podruja bitno razlikuju s obzirom na prirodne osobine (klima, tlo, vrste poljoprivrednih kultura), te gospodarske i kulturne osobine (izgradnja, proizvodnja, trgovina, prometna infrastruktura, turistiki centri i drugo). Zagorska je regija smjetena u sjevernom i sjeverozapadnom dijelu upanije, te nema direktnog dodira s morem, a ini 11,6% ukupnog podruja upanije. Regionalni centar je Grad Metkovi. To je pogranino podruje prema BiH i vaan prometni koridor. Razvoj regije vezan je prvenstveno za poljoprivredu i preradu poljoprivrednih proizvoda. Priobalno podruje se protee od Grada Ploe na sjeverozapadu do Prevlake u opini Konavle na jugoistoku upanije te zauzima 43,7% kopnenog dijela i 19,4% ukupnog morskog dijela upanije. Kopneni teritorij ove regije prekinut je dravnom granicom s BiH (podruje luke Neum), tako da postoje dva podruja razvoja regije:
juni dio ini podruje Cavtat-Dubrovnik-Slano, a sjeverni Ploe-Opuzen-Metkovi. Na ovom podruju ivi oko 80% stanovnika upanije s najveim brojem naselja i najveom gustoom naseljenosti. Otono podruje obuhvaa poluotok Peljeac, te otoke Korulu, Lastovo i Mljet i zauzima 75,8% ukupne morske i 44,7% ukupne kopnene povrine upanije. Ovdje ivi 8,4% stalnih stanovnika upanije. Razvoj ove regije direktno je povezan s planovima razvoja otoka (Zakon o otocima, NN 34/99, 32/02, 33/06). Glavne privredne grane su turizam i uslune djelatnosti, ribolov, proizvodnja soli te brodogradnja (Korula). Poljoprivreda Nacionalna poljoprivredna politika i njeni ciljevi definirani su Zakonom o poljoprivredi (NN 149/09), gdje su dani i osnovni ciljevi poljoprivrede, od kojih izdvajamo uvanje prirodnih resursa promicanjem odrive, ekoloke poljoprivrede te ouvanje i napredak ruralnih podruja i ruralnih vrijednosti. Tablica 2. Poljoprivredne povrine Dubrovako-neretvanske upanije prema popisu poljoprivrede 2003. godine
Ukupno Oranice i vrtovi Povrtnjaci (na okunici za vlastite potrebe) Livade Poljoprivredno zemljite Panjaci Vonjaci Vinogradi Rasadnici i koaraka vrba i dr. Ukupno Neobraeno poljoprivredno zemljite umsko Ukupno Od toga plantani Ukupno Od toga plantani ha 7.119,73 771,63 134,80 400,21 879,39 3.170,00 1.526,45 1.757,60 941,73 6,10 15.505,80 3.792,80 10.650,13
Ostalo zemljite
Prema strukturi koritenja obradivog tla, upanija je povrtlarsko-voarskovinogradarsko podruje. Povoljna klima i raznolikost poljoprivrednog zemljita omoguavaju uzgoj velikog broja poljoprivrednih kultura u upaniji. Tako je mogu uzgoj osjetljivih agruma, povra i cvijea u zimskom periodu na otvorenom, te aromatinog i ljekovitog bilja, raznih sorti vinove loze i maslina. Na poluotoku Peljecu i na otocima su uglavnom razvijeni maslinarstvo i vinogradarstvo, a u dolini rijeke Neretve uzgoj agruma i drugog voa, te povra.
Klima Podruje upanije ima sve karakteristike sredozemne klime s klimatskim razlikama koje su posljedica postojanja visoke planinske barijere neposredno uz obalu, niza otoka i povremenih kontinentalnih utjecaja. Zime su dosta blage s prosjenom temperaturom od 9,6C, to je rezultat naglaenog utjecaja mora na temperaturni reim jer more smanjuje dnevne i godinje razlike u grijanju i hlaenju zraka. Proljee je s prosjenom temperaturom od 14,5C hladnije oko 3C od jeseni (prosjene temperature 17,7C) i zbog sporijega grijanja zraka u proljee, emu je uzrok rashlaeno more. Ljeta su vrua, s razdobljima sue, a prosjena je ljetna temperatura 24,5C. Zbog modifikatorskog utjecaja reljefa pojedini dijelovi regije odlikuju se specifinim klimatskim obiljejima. Najvie su godinje temperature u srpnju ili kolovozu, do 34C. Na otocima i junim kopnenim ekspozicijama vrlo su rijetki mrazovi, dok se na podrujima izloenim utjecaju jake bure tijekom sijenja preko noi temperatura zraka zna spustiti i do -7C. Najvea se koliina oborina biljei na prijelazu iz jeseni u zimu, kao posljedica ciklonalne aktivnosti, prosjeno 200 mm u prosincu. Velike koliine oborina znaju padati skoro u svim mjesecima, ali je u sijenju i studenom varijabilnost najmanja. Ljeti je dominantan utjecaj suptropske anticiklone s najmanjom prosjenom koliinom oborina od 35 mm. Sunanih je dana prosjeno godinje 106-111, a oblanih 87101. Na podruju upanije prosjeno je 313 dana vjetrovito, a prema prosjenoj uestalosti dominiraju jugo (do 30%), bura (do 29%), maestral do 24%, te levant do15%.
10
Grafikon 1. Srednje mjesene temperature zraka (oC) u 2009 godini u Dubrovniku i viegodinji prosjek
30 25 20 15 2009. 1961.-1990.
Grafikon 2. Srednje mjesene temperature zraka (oC) u 2009 godini u Ploama
30 25 20 15 10
10 5 0
5 0
Grafikon 3. Oborine u 2009 godini u Dubrovniku i viegodinji prosjek

350 300 250 200 150 100 50 0
Grafikon 4. Oborine u 2009 godini u Ploama
2009.
1961.-1990.
350 300 250 200 150 100 50 0
Medenje Na koliinu i kakvou nektara utjeu mnogi imbenici, koji se mogu podijeliti na unutarnje i vanjske. Unutarnji (nasljedni) imbenici povezani su s anatomskim svojstvima same biljne vrste, dok od vanjskih imbenika na proizvodnju nektara utjeu vrijeme i tlo. Tlo, svojim kemijskim sastavom, teksturom, temperaturom i kapacitetom za vodu uvelike utjeu na razvoj biljke. Na proces izluivanja nektara znaajno utjee temperatura i vlanost zraka. Najpovoljnijom se temperaturom
11
smatra da je nou iznad 10 oC, a danju od 18 do 32 oC. Prema klimatskim podacima razvidno je da se tijekom godine prosjene vrijednosti temperature zraka (od proljea 14,5 C, preko ljeta 24,5 C do jeseni 17,7 C) za podruje upanije uklapaju u one povoljne za izluivanje nektara. Meutim, to se tie oborina, iz grafikona 1 i 4 razvidno je da od svibnja do rujna vlada suno razdoblje te nepovoljno djeluje na medenje znaajnijih medonosnih vrsta koje se pojavljuju u tom razdoblju. Medenju veine biljnih vrsta odgovara vlanost zraka od 60 do 80%, a tla od 50 do 60%. Insolacija (ozraenost sunevim zrakama) takoer uvelike utjee na medonosno bilje jer se samo dovoljnom sunevom energijom postie visoka razina fotosinteze koja posredno utjee na poveano izluivanje nektara. Prema klimatskim pokazateljima, na podruju upanije, sunanih je dana prosjeno godinje 106111 ime su osigurani povoljni uvjeti za razvoj medonosnih biljnih vrsta. Na medenje utjee i strujanje zraka, pa gdje su ona stalna i jaka ni najmedonosnije biljke ne mede. Suhi i topli vjetrovi ubrzavaju cvatnju, osue cvjetove i time skrauju razdoblje medenja. Vjetar nepovoljno utjee na iskoritavanje pae tako da slab vjetar ometa pele u letu, a jai onemoguava izlijetanje. Iz klimatskih je podataka uoeno da na podruju upanije prosjeno ak 313 dana vjetrovito, to znaajno utjee na iskoristivost pojedinih medonosnih paa, posebno udaljenijih od pelinjaka.
Bioloka raznolikost Dubrovako-neretvanska upanija istie se raznolikou ekolokih sustava i stanita koja se odraava i u velikom bogatstvu i raznolikosti biljaka, gljiva i ivotinja. Bioloka raznolikost je sveukupnost svih ivih organizama koji su sastavni dijelovi ekolokih sustava, a ukljuuje raznolikost unutar vrsta, izmeu vrsta, ivotnih zajednica, te raznolikost izmeu ekolokih sustava. Temeljem Zakona o zatiti prirode (NN NN 70/05, 139/08) u upaniji je zatieno 46.941 ha povrine, od ega 22.277 ha otpada na kopno, a 24.763 ha na more. Na podruju upanije od zatienih prirodnih podruja postoji: 1 nacionalni park, 1 park prirode, 10 posebnih rezervata, 7 znaajnih krajobraza, 8 park-uma, 10 spomenika parkovne arhitekture i 6 spomenika prirode. Sadanji interes za prirodnu sredinu potie nas da dublje sagledamo ulogu medonosne pele u prirodi. Poznato je da su pele glavni opraivai kultiviranog
12
bilja, no njihova uloga nije zanemariva ni u ouvanju bioloke raznolikosti samoniklih biljnih vrsta. One su sastavni dio svakog ekosustava, te u sluaju DN ine prirodne ljepote koji do sada, nisu narueni ovjekovim djelovanjem. Osim to ine prirodne ljepote upanije vane za turistiku promidbu, samonikle su biljne vrste prirodni resursi za proizvodnju mediteranskih vrsta meda.
Prirodna obiljeja upanije i pelarstvo Prema klimatskim obiljejima, pelinje zajednice na podruju DN imaju dobre uvjete za razvoj tijekom godine. Tijekom ljetnih mjeseci, kada zbog visokih temperatura dolazi do stagnacije razvoja medonosnih biljnih vrsta, pele ulaze u fazu ljetnog mirovanja. Ljetno razdoblje moe negativno utjecati na pelinje zajednice, ako im se ne osiguraju dostatne koliine higijenski ispravne vode i hrane. Potronja se vode po pelinjoj zajednici procjenjuje na 4,5 litre tjedno. Dio pelara, koji za to imaju mogunosti (razliiti oblici transporta), u tom razdoblju godine sele pele na pogodnije lokacije. U selidbi pela jednu od veih potekoa priinjava selidba s otoka na kopno i obrnuto jer iziskuje zaseban transport i znaajno poveava trokove pelarenja. S druge strane, mogunost selidbe pela iz junog dijela upanije u kontinentalno podruje dodano je oteano granicom s Bosnom i Hercegovinom. Potrebno je istaknuti da u DN postoje znaajna podruja koja su obuhvaena Zakonom o zatiti prirode te da pelarstvo nije u suprotnosti s propisima o zatiti prirode, nego nasuprot, racionalnim se rasporedom pelinjih zajednica na ovim prostorima osigurava dovoljno opraivaa za uspjean razvoj svih biljnih vrsta koje su ovisne o opraivanju kukcima. Time pele znaajno doprinose ouvanju bioloke raznolikosti svih podruja, a posebice podruja u sustavu zatite. U poljoprivrednoj proizvodnji raste potranja za prepoznatljivim proizvodima (ekoloki ili integrirani uzgoj, tradicijski proizvodi), konzumiranim ili kupljenim u prostoru u kojem su nastali. Usmjerenje u tom pravcu omoguilo bi postojanje odrive, za okoli prihvatljive gospodarske pelarske aktivnosti uz odravanje tradicionalnog krajobraza koji je u ovoj upaniji vrijedan turistiki resurs.
13
4.2. Pelinja paa i potencijali pelinje pae po pojedinim podrujima upanije

Na osnovu dosadanjih istraivanja Zavoda za ribarstvo, pelarstvo, lovstvo i specijalnu zoologiju Agronomskog fakulteta i ostalih dostupnih podataka, glede pelinjih paa, upaniju bi mogli podijeliti u nekoliko podruja. Najzapadniji bi dio obuhvaao podruje Ploa i Pojezerja, kao i podruje Metkovia i Kule Norinske. Na navedenim je podrujima uglavnom prisutna medonosna paa razliitih biljnih vrsta te nema znaajnijih uniflornih paa koje bi se mogle izdvojiti. Meutim, zbog specifinosti mediteranske i submediteranske klime ovog podruja medonosna flora omoguava proizvodnju multiflornih vrsta meda koje imaju izraenije senzorske odlike (boja, miris, okus) u odnosu na veinu vrsta meda s kontinentalnog podruja i time su prepoznate na domaem i europskom tritu. Sljedee podruje koje svakako zasluuje pozornost je ue Neretve, prije svega, podruje Opuzena, na kojem se nalaze znaajni resursi pae citrusa u prvom redu mandarinke (Citrus unshiu Marc.). Potrebno je istaknuti da pelinja paa ovog podruja nije specifina samo na razini upanije, ve da se njezina specifinost ogleda puno ire jer na podruju Hrvatske i okruenja ne postoje ovakvi resursi. Naime, ovo je i najsjevernije podruje po znaajnijim nasadima mandarine u Europi.
Slika 1 Nasadi mandarina na podruju ua Neretve
14
Nakon podruja ua Neretve, znaajne se povrine koje mogu osigurati zanimljivu medonosnu pau nalaze na podruju poluotoka Peljeca i otoka Korule. Ovo je podruje u upaniji prepoznato po pai vrijesa (Erica spp.). Posebno se moe izdvojiti paa na velikom drvenastom vrijesu (E. arborea L.), koja se pojavljuje obino u oujku i travnju te pelama prua, kako nektarnu, tako i znaajnu peludnu pau. Pojedinih se godina moe izvrcati do 20 kg meda po konici. Osim velikog drvenastog vrijesa, na ovom je podruju znaajna i medonosna paa pod prljenastim vrijesom (E. manipuliflora Salsib.), koji cvijeta od kolovoza do listopada. Prljenasti je vrijes izrazito medonosna biljna vrsta, tako da se pojedinih godina mogu ostvariti prinosi do 40 kg po konici. Osim nektara, pele skupljaju velike koliine peluda koji je vaan za razvoj i pripremu pelinjih zajednica za zimsko razdoblje.
Slika 2 Pela na drvenastom vrijesu (Erica arborea L) Podruje Dubrovakog primorja zanimljivo je prije svega to se na ovom podruju, pojedinih godina kada to vremenski uvjeti dopuste, moe pojaviti paa na ljekovitoj kadulji (Salvia officinalis L.). Na razini Hrvatske podruje je Dubrovakog primorja takoer prepoznato to potkrepljuju podaci naih prethodnih istraivanja. Meutim, kaduljina je paa jako ovisna o vremenskim uvjetima (temperatura zraka, relativna vlanost zraka i strujanje zraka) te je stoga nepredvidiva. Takoer, njezin je
15
opstanak ugroen jer joj ostale biljne vrste makije onemoguavaju nesmetan razvoj. Osim kaduljine pae, na ovom je podruju mogue iskoristiti i pau na vrijesu i planici (Arbutus unedo L.), kao i na razliitim mediteranskim biljnim vrstama koje pruaju mogunost proizvodnje multiflornog (cvjetnog) meda.
Slika 3 Planika (Arbutus unedo L.) Najistoniji dio upanije obuhvaa podruje upe dubrovake i Konavala. Na osnovu dostupnih podataka na ovim bi se podrujima mogla izdvojiti paa na medljici (mednoj rosi), koja se pojedinih godina pojavljuje na mediteranskom raslinju. Meutim, ova je paa nedovoljno istraena te nije mogue sa sigurnou tvrditi s kojih biljnih vrsta pele skupljaju mednu rosu. Medljikovci s mediteranskog podruja po senzorskim odlikama ne zaostaju za tritu dobro poznatim crnogorinim medljikovcima. Kao i na cijelom podruju upanije i na ovom se podruju pojavljuju pae s razliitih biljnih vrsta koje u konanici osiguravaju proizvodnju osebujnog mediteranskog multiflornog meda.
16
4.3. Specifina flora pogodna za proizvodnju meda posebnih trnih obiljeja

Na osnovu pregleda panih resursa upanije na prvom bi mjestu po specifinosti trebalo izdvojiti pau na mandarini. Povrine pod ovim citrusom omoguavaju znaajnu proizvodnju ovog uniflornog meda. Na svjetskom je tritu med od citrusa po svojim senzorskim odlikama prepoznat i zauzima zavidno mjesto u ponudi meda. Uglavnom se radi o medu od ostalih citrusa (limun i narana), dok je manji dio zastupljen medom od mandarine. Stoga bi, na osnovu gotovo monokulturnih nasada mandarine (procjena od 1.200 ha) u podruju ua Neretve trebalo iskoristiti mogunost proizvodnje ovog meda. Dosadanja saznanja o analiziranim uzorcima ukazuju da pelari koriste navedenu pau, ali je kod nekih uzoraka primijeena granina uniflornost, to je posljedica nedovoljne pripreme pelinjih zajednica za ovu pau. Pravovremenim bi se tehnolokim zahvatima trebao smanjiti udio nektara iz prethodnih paa.
Slika 4 Pela na cvijetu mandarine Sljedea specifina flora, po kojoj je upanija prepoznatljiva je vrijes. Tijekom trogodinjeg praenja, na osnovu ocjenjivanja meda, utvreno je da ova biljna vrsta prua znaajne resurse za proizvodnju uniflornog meda, to je i razvidno prema broju pristiglih uzoraka na ocjenjivanja (Tablice 3, 4 i 5). U prve dvije godine
17
(2009 i 2010), med od vrijesa zauzimao je prvo mjesto iz skupine uniflornih vrsta, dok je u treoj godini (2011) takoer bio prisutan, ali ne u onom broju kao iz prethodnih godina. Vrijesov med po svojim senzorskim odlikama spada u kategoriju aromatinijih vrsta, tako da je kod odreenih potroaa prepoznat i cijenjen. Ljekovita kadulja (Salvia officinalis L.) je znaajna medonosna biljna. Istiemo da ni u jednoj od mediteranskih zemalja, ljekovita kadulja ne raste na tako velikim povrinama u nativnoj flori, kao u naoj jadranskoj regiji. Posebno se istie na lokalitetima Dubrovakog primorja. Na osnovu pristiglih uzoraka s ocjenjivanja meda (tablica 3, 4, 5) razvidno je da je samo 2010. godina bila pogodna za proizvodnju kaduljina meda. Te je godine s podruja Dubrovakog primorja potvrena uniflornost za 7 uzoraka, dok je u 2008. deklariran 1, a u 2009. godini 2 uzorka. Med od ljekovite kadulje po svojim senzorskim odlikama spada u najcjenjenije vrste meda mediteranskog podneblja. Meutim zbog znaajnog utjecaja vremenskih uvjeta ne medenje, kao i ogranienih prirodnih resursa, pojavljuju se i oscilacije na tritu meda, to bitno utjee i na cijenu kaduljina meda.
Slika 5 Ljekovita kadulja (Salvia officinalis L.)
18
Planika (Arbutus unedo L.) kao specifina flora zasluuje pozornost glede proizvodnje meda. Med od planike je izrazito gorkog okusa. Zbog svojih specifinih odlika (prisutnost glukozida arbutina i metilarbutina) smatra se da posjeduje terapeutsku vrijednost. U Italiji je med od planike svrstan u najskuplje vrste meda te na tritu postie 4 do 8 puta viu cijenu u odnosu na ostale vrste. Osim prisutnosti arbutina, razlog visoke cijene ovom medu je i ogranienost resursa i vremensko razdoblje pojave pae. Naime, paa se planike pojavljuje u dijelu godine (od listopada do prosinca) kada su uvjeti medenja izrazito nepovoljni. U tom su razdoblju nie temperature i izrazito uestali juni vjetrovi i oborine koje dodatno uz smanjenu populaciju pela u pelinjoj zajednici utjeu na proizvodnju meda. Primijeeno je da se zbog navedenih razloga u pristiglim uzorcima planike na ocjenjivanja meda pojavljuje problem s poveanim udjelom vode. Stoga bi trebalo poraditi na tehnolokim mogunostima kojima bi se rijeio navedeni problem jer zbog iznimne vrijednosti ovog meda, on to svakako zasluuje.
19
4.4. Ocjena sadanjeg stupnja koritenja prirodnih uvjeta upanije

Prema procjeni povrina pod odreenim medonosnim tbiljnim vrstama i postojeeg broja pelara, kao i broja pelinjih zajednica, prirodni resursi upanije nisu dostatno iskoriteni osim u podruju Metkovia i upe d eubrovake
20
Udio pelara u odnosu na broj stanovnika najvei je na podruju Dubrovakog primorja i Stona, dok na dijelu podruja nema registriranih pelara.
Broj pelara prema broju stanovnika

Hrvatska UKUPNO DN Dubrovako primorje Ston Metkovi Janjina Ploe upa dubrovaka Orebi Trpanj Zaablje Konavle Kula Norinska Mljet Pojezerje Dubrovnik Slivno Korula Opuzen Blato Vela Luka Smokvica Lumbarda Lastovo 0,182 0,169 0,148 0,135 0,120 0,115 0,110 0,109 0,104 0,090 0,081 0,053 0,048 0,034 0,031 0,027 0,000 0,000 0,000 0,000 0,100 0,200 0,300 0,400 0,500 0,600 0,422 0,077 0,101 0,496
0,000
21
5. Opis situacije stanja pelarstva

5.1. Povijesni kontekst pelarstva na ovome podruju
O pelarstvu Dalmacije kroz povijest ima niz podataka, koji datiraju jo iz doba grkih i rimskih vremena. U najstarijim pisanim tragovima s ovih prostora ea su spominjanja meda i posebno voska i votanih svijea, nego to se spominje pelarenje. Tradicijsko je pelarstvo temeljeno na konicama s nepokretnim saem. Na prostoru Dalmacije susreu se razliite vrste ovih konica i razliitih naziva: dubina, stubli, stublina - od stabla / panja ulie, ul, lubura, ulak, ula - drvena krinjica elinka - u nii u kamenom podzidu ili u zidu stambene kue ili crkve kamenica - od kamenih ploa Mjesta na kojima se dre konice su paljivo odabirana. Pazilo se da je pelinjak (uljanik u Konavlima, elie na Brau) u zavjetrini, na osunanoj strani, u blizini kue, da pelar moe svakodnevno obilaziti konice. Pelari su pelama osiguravali vodu. U blizini pelinjaka nalazile su se posude s vodom, najee izdubljene u kamenu. Za pojilice su se koristile i krune gustirni - bunara - na kojima se uklesala plitka udubljenja za vodu. Pazilo se da pojilice za pele budu plitke da se pele ne bi utopile. Nedostatak vode u nekim podrujima smatra se jednim od glavnih razloga malog broja pelinjih zajednica. U Dalmaciji se med upotrebljavao u prehrani, tradicijskoj medicini a imao je ulogu i u nekim obiajima. U tradicijskoj prehrani med se koristio za pripremanje kolaa s medom i to vie na otocima i u gradskim sredinama, a manje u zaleu. S medom su se pravili i napici i zaini za jelo. Med je u mlijeku davan maloj djeci kao obrok. U Dubrovniku se radilo vino s medom, tzv. molsa. Prema nekim odredbama u gradskom Statutu, pa reformacijama iz 14. stoljea zabranjivana je prodaja molse. Tko prodaje patvoreno vino - molsu plaa kaznu od 2 perpera (Statut V, 43-V). Molsu se smjelo piti samo u svojoj kui. Na Koruli se spominju paprenjaci veliki i mali spravljani od brana, meda i afrana, a slali su ih s Korule jo 1503 godine u bavicama. Premda je med najpoznatiji pelinji proizvod, stoljeima je vosak bio daleko vie cijenjen i imao veu vrijednost, sve do kraja 19. stoljea. U srednjem vijeku su se
22
dugovi podmirivali voskom i medom. Vosak se i izvozio u Veneciju i u Papinsku dravu. Votane svijee izraivale su se u itavom nizu oblika i njihov nain izrade i razliiti oblici bili su vezani uz odreene obiaje. U Dubrovniku je u 15. stoljeu postojala radionica votanih i lojanih svijea a zvala se voskovarnica. Vlada (Republika) je svake godine sklapala ugovor s jednim ili vie majstora i davala im dozvolu za proizvodnju svijea, odreivala cijenu vosku, loju i svijeama, a u Dubrovniku su svijee radili i ljekarnici. Svijee razliitih oblika i veliina su posebno izraivane za razliite vjerske obrede. Poznate su korulanske procesije u kojima Korulanska bratovtina sv. Roka ima pedeset toraca - svijea teine od 20 do 40 kg i visine 190-210 cm. Tijekom stoljea, najvea briga bratovtine bila je kako nabaviti dovoljno svijea jer je vosak bio skup, te kako ih sauvati da se ne slome. Na skuptini bratovtine 1709 godine bilo je zakljueno da je bratim duan platiti 1,4 lire ako slomi svijeu.
5.2. Opis dostupnih proizvoda i raspoloivih resursa prema podacima pelara
Proizvodnja meda i drugih pelinjih proizvoda bila je, a vjerojatno e biti i dalje pod jakim utjecajem promjenjivih klimatskih uvjeta koji izravno utjeu na medenje. Isto tako, pelarima je problem u ogranienom pristupu javnim povrinama, a posebice privatnima u sluaju selidbe na pau. Veliku prijetnju razvoju pelarstva u upaniji predstavlja i smanjenje broja iskusnih pelara, kao i nizak interes mlae populacije za ukljuivanje u ovu proizvodnju. Pelari istiu da se irenjem trita pojavljuje problem veih koliina uvoznog meda s niskim cijenama. Stoga je potrebno usmjeriti i educirati dio pelara na prelazak na neke od oblika certificirane proizvodnje. Ovdje se prije svega misli na brigu o dobrobiti pela i ekoloku proizvodnju, koja bi doprinijela edukaciji potroaa i promociji pelarstva. Najea uporaba meda je u doruku kao namaz na kruh. Sada se bori sa vrlo jakom marketinkom promocijom drugih industrijskih namaza. Treba potaknuti modele promocije isticanjem vrijednosti meda s lokalnog podruja. Predlae se osnivanje prodavaonica i kuaonica (butik meda) s lokalnim proizvodima u kojima bi se naglasak stavljao na pojedine pelare koji zadovoljavaju visoke standarde kvalitete (kao kod vina). Neophodno je ukljuiti u lokalnu ponudu druge pelinje proizvode, kao to su pelud, propolis i matina mlije, bilo kao zasebne ili u meusobnim kombinacijama.
23
Na podruju DN registriran je samo jedan uzgajiva matica. Ova proizvodnja nije dostatna za lokalno trite. Podruje omoguuje razvoj pelarstva kroz proizvodnju kvalitetnog genetskog materijala, posebno na otocima, gdje je osigurana izoliranost za kvalitetnu selekciju matica prilagoenih lokalnim panim, klimatskim i tehnolokim uvjetima.
Slika 6 Uzgajalite matica na podruju DN Na podruju DN ne postoje ogledni pelinjaci na kojima bi se mogla organizirati edukacija i promocija pelinjih proizvoda kroz turistiku ponudu i posjete pelinjacima i pelarskim objektima.
Promidba pelinjih proizvoda u turizmu Svjedoci smo sve veeg zanimanja ljudi za povratak prirodi stoga je i trend u turizmu usmjeren u tom pravcu. Prolo je vrijeme masovnog turizma kada je bilo dovoljno osigurati smjetajne kapacitete i od izvan pansionskog sadraja ponuditi samo zabavu. U dananje vrijeme turistiki radnici moraju razmiljati kako to bolje osmisliti aranman i na taj nain privui vei broj turista. Za obogaivanje organiziranih turistikih aranmana osim kulturnih svakako se mogu iskoristiti i prirodni resursi podruja. U ovom se sluaju radi o ukljuivanju pelarstva u turizam. Unutar agroturizma, koji obuhvaa iri pojam, mogue je zbog svoje specifinosti izdvojiti apiturizam kao posebnu potkategoriju. U sklopu gospodarstva, koje se bavi iskljuivo pelarstvom, ovaj oblik ponude zaokruuje cijeli proces (od proizvodnje do plasmana). Postojei pelinjak potrebno je prilagoditi turistikoedukativnoj namjeni. Osigurati popratne objekte u kojima bi se provodila
24
degustacija
pelinjih
proizvoda,
odravala
predavanja
popraena
video
projekcijama, demonstrirali tehnoloki zahvati i dr. Sve strane koje su ukljuene u apiturizam (organizator-domain-turist) na taj nain mogu izvui maksimalnu korist: - organizator, jer obogauje svoju turistiku ponudu i time postaje konkurentniji na tritu. Osim u glavnoj turistikoj sezoni, u posezoni mogue je akim i umirovljenikim skupinama popuniti turistiki aranman, te neizravno utjecati na njihovu edukaciju to je bitno za iru drutvenu zajednicu jer se time, putem pelarstva, potie ekoloka svijest koja je u dananje vrijeme toliko potrebna. - domain (pelar), jer mu se proiruje trite za plasman meda i ostalih pelinjih proizvoda. Osim ustaljene prodaje meda u staklenkama pelaru se prua prilika da na svom gospodarstvu plasira med i u razliitim proizvodima (pripravci na osnovi meda i ostalih pelinjih proizvoda, slastice i napitci od meda, kozmetiki preparati). - turist, jer tako organiziranim pristupom upoznaje bolje ivot pela i kakvou pelinjih proizvoda. Struno voenom degustacijom potroau se mogu pribliiti razlike izmeu pojedinih vrsta meda. Takoer moe kuati razliite slastice i napitke proizvedene na osnovi meda i ostalih pelinjih proizvoda. Nakon degustacije nudi mu se mogunost kupnje proizvoda prema njegovu ukusu. Med kao suvenir objedinjuje specifinu floru podneblja, klimu, pele i trud pelara.
Slika 7 Primjer medene ceste na podruju Varadinske upanije
25
5.3. Dosadanje aktivnosti valorizacije meda

Na temelju podataka iz znanstvenog projekta Palinoloke odlike nektara i meda od ljekovite kadulje (Salvia officinalis), kao i projekta Botaniko podrijetlo mediteranskih medova te provedenih ocjenjivanja meda i anketama od pelara izdvojeno je sedam vrsta meda. Od uniflornih se vrsta moe izdvojiti, kaduljin i vrijesov med te med od mandarine i planike. Cvjetni i livadni su predstavnici multiflornih vrsta meda, a mediteranski medljikovci predstavljaju zasebnu skupinu zbog izvora s kojeg pele skupljaju slatku tvar. Do sad su odrana tri ocjenjivanja meda na upanijskoj razini. Prvo je ocjenjivanje odrano 2009. godine u Metkoviu, drugo u Dubrovniku 2010. godine i tree u Stonu 2011. godine. U tablicama 3, 4 i 5 prikazan je broj uzoraka meda po vrstama i po godinama te zastupljenost uzoraka po podrujima upanije.
Tablica 3. Ocjenjivanje meda odrano u Metkoviu 2009. godine

Vrsta meda Podruje Dubrovako primorje Konavle upa dubrovaka Metkovi Kula Norinska Opuzen Pojezerje Ploe Peljeac upa dubrovaka Dubrovako primorje Opuzen Konavle upa dubrovaka Dubrovako primorje Ploe Dubrovako primorje Peljeac n 8 6 2 2 1 2 1 2 1 3 1 7 2 2 1 1 3 12 57
Cvjetni med
Livadni med Kaduljin med Med od mandarine Medljikovac
Vrijesov med Ukupno
26
Tablica 4. Ocjenjivanje meda odrano u Dubrovniku 2010. godine

Vrsta meda Podruje Dubrovako primorje Konavle upa dubrovaka Korula Kula Norinska Opuzen Dubrovako primorje Opuzen Peljeac Dubrovako primorje Konavle Korula Konavle Korula Peljeac Ploe Dubrovako primorje n 17 10 4 1 1 1 2 3 7 6 3 1 3 1 1 1 1 63
Cvjetni med
Kaduljin med Med od mandarine Vrijesov med
Medljikovac
Ukupno
Tablica 5. Ocjenjivanje meda odrano u Stonu 2011. godine

Vrsta meda Podruje Konavle Dubrovako primorje Ploe Mljet Pojezerje Peljeac Metkovi Korula Dubrovako primorje Konavle Korula Metkovi Opuzen Dubrovako primorje Kula Norinska Peljeac Konavle Metkovi Peljeac n 10 7 3 2 2 2 1 1 7 1 1 1 9 1 1 1 1 1 5 57
Cvjetni med
Kaduljin med Med od mandarine Med od planike Medljikovac Vrijesov med Ukupno
27
5.4. Identifikacija registriranih proizvoaa, udruga i zadruga, kao i obrta i trgovakih drutava u pelarstvu
Prema evidenciji Hrvatske poljoprivredne agencije, na podruju DN postoji 125 registriranih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koja se bave pelarstvom s ukupno 9.232 pelinjih zajednica. Ukupno, na podruju DN, djeluje sedam pelarskih udruga, koje su ove godine osnovale Zajednicu pelarskih udruga DN, a to su: Pelarska udruga Mandarina Opuzen, Pelarska udruga Planika Ploe, Pelarska udruga Rusmarin upa dubrovaka Pelarska udruga Vrijesak Peljeac Pelarsko drutvo Kadulja Metkovi Pelarsko Drutvo Dubrovako primorje Majkovi Udruga pelara Nada Konavle - Grude Blizina Bosne i Hercegovine omoguuje pelarima snabdijevanje s jeftinijim pelarskim potreptinama, opremom i priborom. Na cijelom podruju DN nedostaje duan s pelarskim potreptinama. Ovaj se nedostatak najvie osjeti na otocima.
5.5. Socio-ekonomska obiljeja proizvoaa
Socioekonomska obiljeja pelara dobivena su anketnim ispitivanjem proizvoaa koje je obuhvaalo kapacitete, proizvodnju, poduzetnike namjere i stavove o poslovnom udruivanju. Ispitivanje je provedeno na tri lokacije, koje su obuhvatom anketiranih odraavale posebnosti pelarske populacije na ovom podruju. Ukupno je anketiran 71 pelar, a obavljena je struna posjeta kod 3 pelara radi dodatnih podataka. Pelari su s proizvodnih podruja Konavala, Stona i Opuzena, to na dobar nain pokriva podruje upanije. Ukupni kapaciteti anketiranih pelara su 3.852 konice (prosjeno 55 konica po pelaru), to predstavlja reprezentativan uzorak ukupne pelarske populacije, koja je na podruju upanije (u Hrvatskom pelarskom savezu 221 registrirani pelar s oko 7.600 proizvodnih konica, u Hrvatskoj poljoprivrednoj agenciji 125 pelara s oko 9.200 konica).
28
Prema nomenklaturi Hrvatske poljoprivredne agencije pelari u upaniji su gotovo iskljuivo hobisti, sa samo nekolicinom kojima je pelarstvo dopunsko zanimanje. Anketiranjem je bilo potrebno utvrditi: - stanje i nain pelarenja, - zastupljenost hobi, dopunskog i profesionalnog naina pelarenja, - uestalost seleeg i stacioniranog te konvencionalnog i ekolokog naina pelarenja, - koliine proizvodnje po vrstama meda, - cijene kotanja proizvodnje i kanale prodaje meda, - koliine i kvalitetu, te primjerenosti objekata u pelarstvu (vrcaona, skladite rezervnog saa, radionica za popravak pelarske opreme i dr.), tipu konica i transportnim sredstvima, - kvalifikacije meda i stupnja trnosti, odnosno komercijalne proizvodnje u ukupnoj proizvodnji po kategorijama, - stavove i miljenja samih proizvoaa prema tipovima i obliku poslovnog organiziranja proizvoaa.
Slika 8 Sastanci s pelarima za provedbu ankete
5.5.1. Stanje i nain pelarenja Vie od 2/3 anketiranih su neregistrirani proizvoai, dok ih manje od 1/3 posluje kao obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo u sustavu PDV-a. Registrirani su u pravilu proizvoai koji imaju vie od 60 konica, te samo dio onih koji imaju manje konica, ali planiraju u sljedeem razdoblju znaajno poveati proizvodnju. Veina pelara koristi se LR konicama i proizvodnja im je iskljuivo konvencionalna.
29
Pelari s manjim brojem konica uglavnom pelare stacionarno, dok su vei pelari usmjereni na selee pelarenje. U populaciji pelara od 60 do 100 konica esto je do polovice konica stacionarno, a ostalo su selee. Pelari s vie od 100 konica u pravilu imaju sve proizvodne konice kao selee. Osim seljenja konica na podruju upanije (Konavle, Opuzen-Metkovi, otoci), pojedini anketirani pelari svoje pele tijekom sezone odvoze izvan granica upanije. Taj udjel je vii kod komercijalnih pelara, pa tako to ini 15% onih sa 60-100 konica, te 25% onih s preko 100 konica. Pelari samo u manjoj mjeri namjeravaju zadrati sadanji broj konica, dok ih veina namjerava poveati, u nekim sluajevima vie nego udvostruiti. Na taj nain, znaajno bi se smanjila populacija pelara s 30-60 konica, neto bi se poveala populacija onih s preko 100 konica, a udio pelara s manje od 30 konica bi se neznatno smanjio.
5.5.1. Kapaciteti i proizvodnja pelara Neto vie od 26% anketiranih su pelari s manje od 30 konica. Veina ih ima 2025 konica i predstavlja klasinu populaciju hobista. Od njih, samo manji dio namjerava u sljedeem razdoblju poveavati broj konica, to znai da ostaju nekomercijalni pelari, kojima je prihod od prodaje meda samo nain za obnovu tekue proizvodnje. Oko 42% anketiranih posjeduje od 30 do 60 konica. Veina su u dobi preko 45 godina i u dogledno vrijeme poveavat e broj konica najvie do 80. Namjera im je stabilizirati proizvodnju i prodaju meda kao vrlo dobru dopunsku aktivnost i izvor prihoda. Jedan dio ove populacije (oko ) koja namjerava znaajnije poveati svoje kapacitete, na preko 100 konica i usmjeriti se na potpuno komercijalnu proizvodnju. Populacije sa 60-100 i preko 100 konica su zastupljene sa po 15% u ukupnom uzorku, a izrazito su trno orijentirani. Ni jedan od anketiranih u ovim skupinama nije poelio poveati sadanji broj konica za vie od 20%.
30
Tablica 6. Broj pelara, kapaciteti i proizvodnja

Broj konica do 30 od 30 do 60 od 60 do 100 preko 100 Broj pelara 19 30 11 11 Prosjeno konica po pelaru Proizvodnja ukupno kg 21 42 77 120 350 620 1.600 2.200
Prosjena proizvodnja meda po skupinama proizvoaa ne predstavlja posebno ogranienje za izravnu prodaju. Na ovome podruju svi proizvoai relativno lako i po dobrim prodajnim cijenama na kunom pragu prodaju do 1.000 kg meda. Pelari s preko 100 konica koriste prednost svoje due i intenzivnije nazonosti na tritu, zbog koje prodaju lako i preko 2.000 kg meda izravnom prodajom. Najei prodajni kanal registriranih proizvoaa je trnica, a zatim slijedi izravna prodaja. U manjoj mjeri, vei proizvoai povezuju manji dio svoje prodaje s turistikim i slinim djelatnostima. Kod svih kategorija pelara je zabiljeen visoki stupanj trnosti (preko 75%), koji je posebno visok kod pelara s veim brojem konica, premda i u populaciji s manje od 60 konica ima pelara koji prodaju vie od 90% svoje proizvodnje. U strukturi pelara preko 100 konica prevladava mijeani ili livadni med s udjelom od oko 50-60%, a u podjednakim udjelima (20-25%) javljaju se med kadulje i vrijesa. Ostale kategorije pelara esto prodaju samo jednu vrstu meda ili med razlikuju po vremenu vrcanja kao proljetni i jesenski. To je naglaeno kod malih pelara koji pelare stacionarno. U kategoriji proizvoaa sa 60-100 konica su najee vrste meda vrijes i cvjetni/mjeoviti med. Ista kategorija pelara u nekim sluajevima proizvodi propolis za prodaju, a najei proizvoai ostalih pelinjih proizvoda (preteno propolis) su veliki pelari s vie od 100 konica.
Tablica 7. Proizvodnja meda (kg) po konici - prema strukturi pelara

Broj konica do 30 od 30 do 60 od 60 do 100 preko 100 Najvea Najmanja Prosjek 30,00 32,00 35,00 35,00 11,50 12,00 15,00 14,50 16,84 14,78 20,89 18,33
31
Najvei prosjeni prinos po konici ostvaruje kategorija proizvoaa s 60-100 konica, to je vjerojatno uzrokovano brojem konica koje relativno lako nadgleda i njima upravlja pelar-gospodar, bez potrebne dodatne pomoi u radnoj snazi. Takoer, ovakav broj konica laki je za organiziranje seleeg pelarenja, kao glavnog initelja viih prinosa po konici. Velika odstupanja prinosa izmeu najmanjeg i najveeg zabiljeenog po skupinama su najvie posljedica razliitih vremenskih uvjeta po godinama, meutim postoje odreene razlike i izmeu prinosa u istoj godini - kao rezultat naina pelarenja (stacionarni-selei), te pojedinanog uspjeha seleeg pelarenja. Svaki pelar posjeduje ograeni pelinjak, odnosno djelomino izolirane konice na otvorenom prostoru. Gotovo neovisno o broju konica, pelari posjeduju oko 20-30 m2 prostora za potrebe smjetaja pelarskog pribora i potreptina. Radi se u pravilu o improviziranim objektima nekadanjih garaa ili skladita u okviru ili uz stambene objekte. Rijetko ovakvi objekti odgovaraju tehnolokim zahtjevima, a pelari ne posjeduju suvremenu pelarsku opremu. Manji broj proizvoaa s preko 100 konica ima kvalitetnije izgraene vrcaone, prostore za dranje pribora, popravak konica i uvotavanje, kao i skladite rezervnog saa. Openito gledajui, pelari imaju toliki broj konica o kojem mogu skrbiti u postojeim objektima i s postojeom opremom. Za ozbiljniji razvoj pelarske proizvodnje, te trnu prodaju potrebno je provesti odreene adaptacije postojeih prostora kod malih pelara, ali i znaajnija ulaganja u specijalizirane prostore kod komercijalnih pelara.
Slika 9 Pelinjaci na podruju Dubrovako neretvanske upanije
32
5.5.2.Ekonomika proizvodnje
Ukupna ulaganja po konici su od oko 2,4 do 3 tisue kuna, pri emu su najvea ulaganja kod manjih pelara, te najveih - budui da oni ulau u selee pelarenje (vozila i prikolice). Najvei dio ulaganja u pelarstvu odnosi se na pelinjake i konice, a zatim na objekte i opremu. Kako se u pravilu radi o dugotrajnom koritenju ovih sredstava, oni svojim troenjem ne djeluju tako znaajno na cijenu kotanja meda. Ulaganja u osnovna sredstva pelara su ovdje neto nia, nego to je to primjerice u panonskom dijelu Hrvatske zbog toga to pelari u pravilu nemaju specijalizirana pelarska vozila i prikolice s konicama, a ni pelinjaci im nisu u vrsto graenim nadstrenicama. Vrijednost pelarske opreme i konica odgovara hrvatskom prosjeku.
Tablica 8. Visina ulaganja u pelarstvo po skupini pelara i broja konica

Broj konica do 30 od 30 do 60 od 60 do 100 preko 100 Po konici do 30 od 30 do 60 od 60 do 100 preko 100 1.491,98 1.299,62 1.279,65 1.250,00 1.010,70 715,38 611,10 687,50 360,96 233,69 215,45 231,67 134,76 178,85 182,81 183,33 0,00 0,00 326,44 583,33 2.998 2.428 2.615 2.936 Ukupna sredstva za pelarsko gospodarstvo Pelinjak i konice 31.000 54.500 98.000 150.000 Objekti Oprema 21.000 30.000 46.800 82.500 7.500 9.800 16.500 27.800 Pribor 2.800 7.500 14.000 22.000 Vozila 0 0 25.000 70.000 62.300 101.800 200.300 352.300 UKUPNO
Najea prodajna cijena meda za sve kategorije proizvoaa je 50 kn/kg. U sluaju da se radi o medu od vrijesa ili kadulje cijena je od 50 do 60 kn/kg, dok se mijeani (cvjetni) medovi prodaju po cijenama od 35 do 40 kuna. Neki mali proizvoai unato prodaji meda kao cvjetnih (razlikuju ih po vremenu vrcanja kao proljetne i jesenske), takoer ostvaruju prodajnu cijenu od uobiajenih 50 kn.
33
Tablica 9. Prikaz ekonomike pelarenja po skupinama pelara i konici

Ukupno Broj konica do 30 od 30 do 60 od 60 do 100 preko 100 do 30 od 30 do 60 od 60 do 100 preko 100 do 30 od 30 do 60 od 60 do 100 preko 100 Prihodi 15.750 31.000 80.000 110.000 Po konici 758,02 739,23 1.044,61 916,67 Po kg meda 45,00 50,00 50,00 50,00 12,40 13,40 11,90 9,70 0,00 0,90 2,00 3,50 6,23 5,75 4,38 5,60 6,00 5,20 4,50 4,50 24,63 25,25 22,78 23,30 20,37 24,75 27,22 26,70 208,88 198,11 248,62 177,83 0,00 13,31 41,78 64,17 104,94 84,96 91,54 102,75 101,07 76,88 94,02 82,50 414,89 373,26 475,96 427,25 343,13 365,97 568,66 489,41 materijal 4.340 8.308 19.040 21.340 rad-usluge 0 558 3.200 7.700 Trokovi Fiksni 2.181 3.563 7.011 12.331 Vlastiti rad 2.100 3.224 7.200 9.900 Ukupni 8.621 15.653 36.451 51.271 7.130 15.347 43.550 58.730 Dohodak
S obzirom da se prosjeno ostvaruju vrlo dobre prodajne cijene, proizvodnja meda svih ispitivanih kategorija proizvoaa pokazuje dobre ekonomske rezultate. Kako proizvoai u pravilu ne raunaju vlastiti rad i amortizaciju uloenih sredstava (kao fiksne trokove), dre svojom zaradom i vie nego je proraunato 20,37 do 27,22 kn dohotka po kilogramu proizvedenog meda. Dohodak od 7,1 do 15,3 tisue kuna kod hobi, te od 43,5 do 58,7 tisua kuna za komercijalna pelarska gospodarstva ukazuje na vrlo dobar gospodarski poloaj pelarstva.
5.5.3. Poduzetnike namjere i stavovi
Poveanje dohotka u pelarenju ispitivanih pelara razlikuje se s obzirom na njihovu podjelu po broju konica. Tako pelari s preko 100 konica svoje poveanje dohotka grade na promjeni tehnologije pelarenja, te poveanju cijene meda, a manje na oekivanoj dravnoj potpori - onaj dio koji ne vjeruje u poveanje cijene meda ubudue. Komercijalni pelari sa 60-100 konica raunaju s poveanjem prinosa po konici, te poveanjem broja konica uz namjeru poveanja cijene meda proizvodnjom uniflornih vrsta meda. Mali pelari misle da im promjena tehnologije ne donosi porast dohotka, koliko je to mogue poveanjem broja konica. Svjesni su da mogu poveati prinose samo promjenom
34
tehnologije, ali nisu skloni prijei na selee pelarenje, ako ba ne moraju. Dio pelara nije spreman razmjestiti prekobrojni dio konica na dvije ili vie lokacija. Veina pelara su miljenja kako ekoloka proizvodnja nema najbolje uvjete ni danas ni u budunosti, te da znai vea ulaganja i vee trokove proizvodnje. Meutim preko 10% anketiranih namjerava vrlo ozbiljno u sljedeih 5 godina potpuno prijei na ekoloko pelarenje. Pritom su takvi pelari podjednako rasporeeni u svakoj od analizirane 4 kategorije po broju konica. U kategorijama pelara s vie od 60 konica najvie je onih (15-20%) koji niti ne razmiljaju o ekolokom pelarenju ili su potpuno uvjereni da se nikada nee baviti ekolokim pelarenjem. Glavni razlozi takvoj odluci kod velikih pelara su dobra sadanja cijena i proizvodnja, te nedovoljno poticaja za ekoloko pelarenje. S druge strane, oni koji se namjeravaju baviti ekolokim pelarenjem istiu dobru prodajnu cijenu kod ekolokog pelarenja i svoje male kapacitete, koji bi vei dohodak davali u ekolokom nainu pelarenja. Po miljenju svih skupina pelara podjednako, ekoloko pelarenje je najbolji izbor za pelare s malim brojem konica, te mlade pelare i poetnike. Izgledi ekolokog pelarenja u budunosti ovisit e o puno viim cijenama meda, te poticajima. Takoer se rauna na ekstra povoljnosti za pelare, premda se ne oekuje da e ekoloko pelarstvo ikada biti znaajnije zastupljeno. Vei dio pelara bi se odluio za ekoloko pelarenje upravo u uvjetima boljih cijena meda, ali su zabiljeeni i odgovori: kad bih bio mlai, kad bi mi to bio iskljuivi posao, te ako nasljednici pokau zanimanje za pelarenje. Osim proizvodnje meda (konvencionalno i ekoloki), pelari bi se rado bavili proizvodnjom matine mlijei i pelinjeg otrova, te proizvodnjom paketnih pela. Oko 1/3 anketiranih se vjerojatno nikad nee ulaniti u pelarsku zadrugu, dok ih je 25% ve ulanjeno u zadrugu. Preostali bi se vjerojatno ulanili u zadrugu, ako bi im se to inilo poslovno prihvatljivim. O zadrunom poslovanju najvie znaju preko savjetodavne i druge strune slube, te preko vlastitog iskustva u zadruzi ili iskustava kolega i prijatelja. Neto manje su obavijeteni preko pelarskog saveza ili udruge. Presudan utjecaj na njihove stavove o zadrunom pelarenju imaju vlastita iskustva u zadruzi, te informacije koje imaju od savjetodavne ili neke druge strune slube.
35
Potrebu zadrunog poslovanja, svi pelari, neovisno o skupinama, ne vide zbog mogueg unaprjeenja tehnologije proizvodnje i nabavke potronog materijala i matica, koliko zbog nabavke opreme i konica, kao financijski veeg izdatka. Posebnu potrebu vide u proizvodnji i plasmanu na trite, jer unato tome to trenutno prodaju svoj med relativno lako, oekuju probleme pri planiranom porastu kapaciteta u sljedeih 5 godina. Takoer im je zadruno poslovanje vrlo vano s obzirom na mogue interesno zastupanje pelara pred trgovcima i nadlenim ministarstvima, odnosno pri koritenju oekivanih potpora (poljoprivreda, regionalni i ruralni razvoj). U sluaju osnivanja pelarske zadruge veliki pelari s vie od 100 konica su izrazito podijeljeni u stavovima. Vei dio bi odmah pristupio zadruzi, dok se manji dio nikada ne bi htio ulaniti u zadrugu niti biti njen kooperant. Ostale kategorije pelara su podjednako rasporeene unutar odluka: pristupit u zadruzi kad vidim ostale lanove, te najprije u vidjeti to e se dogoditi, pa u se odluiti. Sljedea opcija zanimljiva pelarima s manje od 100 konica, te pogotovo onima s manje od 60 je da e pristupiti zadruzi, ali samo kao kooperant za kojeg e zadruga povoljnije nabavljati repromaterijal. Kod miljenja o izgledima zadrunog poslovanja u pelarstvu, podjela je takoer specifina s obzirom na broj konica kojima raspolau pelari. Tako oni s preko 100 konica u preko 60% sluajeva misle kako izgledi zadrugarstva nisu dobri ili su posebno loi. Ostalih 40% dri kako su ti uvjeti dosta dobri ili ak vrlo dobri. Kategorije pelara s manje konica se kreu u granicama od dosta dobrih, do zadovoljavajuih i loih uvjeta za razvoj zadrugarstva u pelarstvu. Uspjeh u zadrugarstvu prema miljenju svih anketiranih manje ovisi o inicijativi pojedinaca u zadruzi, te njihovom potenju, a vie je to rezultat: dravne potpore, zakonske regulative u prometu pelarskih proizvoda, te ukupnom sudjelovanju zadrugara u upravljanju zadrugom. Presudno za opstanak zadruga u pelarstvu bit e kakva je dravna potpora, te hoe li se zahtijevati kvaliteta i pakiranje proizvoda, kao i registriranje pelara. Glavne smetnje zadrunom pelarstvu za male pelare su to ne donose dovoljnu korist lanstvu i ni jedan pelar se ne eli odrei prava samostalne prodaje meda. Veliki pelari koji su sumnjiavi prema zadrunom pelarstvu kao glavne smetnje navode nedovoljnu financijsku potporu drave, nepotenje upravitelja zadruge, te izostanak pune podrke i potenja lanova zadruge.
36
Veliki pelari ele poslovati samostalno, kao obrt ili d.o.o., zatim u okviru zadruge. Srednji pelari vie su usmjereni na partnerstvo, OPG i kooperantski odnos sa zadrugom ili otkupljivaem meda, dok su manji pelari za OPG kao najvii oblik poslovnog povezivanja koji je njima prihvatljiv, te zadruga - ako se ba mora.
5.6 Opis pelarskih proizvoda i procesa proizvodnje
Na cijelom podruju DN zastupljene su LR konice. Nastavljae LR spadaju u najmoderniji tip konica, koji omoguuje primjenu suvremene tehnologije i opreme za pelarstvo. Pelarenje s LR konicama zahtjeva osiguravanje odgovarajueg prostora za smjetaj rezervnog saa, stabilne vrcaone, prostora za topljenje voska i radionice za popravak konica, uiavanje i uvotavanje okvira. Prilikom obilaska pelara utvreno je da posjeduju prostor za pelarstvo. Svi obieni objekti su preureeni i prilagoeni potrebama. Dio objekata zadovoljava visoke standarde higijensko tehnikih uvjeta za prihvat, obradu i uvanje pelinjih proizvoda i pelarskih potreptina. Prilagoenost objekata se prije svega oitovala u skuenosti prostora i oteanoj manipulaciji s nastavcima i proizvodima. Kod svih obienih pelara postojala je elja da osiguraju bolji prostor i pelarsku opremu te kvalitetniju ambalau za proizvode. Vrlo mali broj pelara posjeduje adekvatnu ambalau (inoks posude) za med koja zadovoljava zahtjevima za prehrambene proizvode. Nedostatak adekvatnog prostora za pelarstvo ograniava broj konica na onaj broj koji je mogue obraditi u prilagoenim uvjetima s postojeom opremom i radnom snagom. I najbolji prostori su vienamjenski, tako da nema mogunosti trajno smjestiti veu pelarsku opremu, koja bi osigurala lak prihvat i skladitenje nastavaka. Na cijelom podruju dominira stacionarni oblik pelarenja. Nedostatak prilagoenih vozila za transport pela i opreme za utovar i istovar konica ograniava pelare na jednu, a vrlo rijetko na dvije pae koje im osigurava smjetaj stacionarnog pelinjaka. Pelari posjeduju visok stupanj vjetina u radu s pelama, ali im nedostaje dio temeljnog znanja i prikljuak na suvremeno znanje u borbi s bolestima i osiguravanju razvoja pela bez opasnosti od rojenja.
37
6. SWOT analiza upanijskog pelarstva

6.1. Stavovi pelara o stanju i razvoju upanijskog pelarstva Prema miljenju pelara glavne prednosti pelarenja u ovom prostoru su klima i ekoloki ist prostor koji daju specifina obiljeja i kvalitetu meda koja se bitno razlikuju od meda s drugih podruja. Kao prednost pelari ne uzimaju mogunost jednostavnog plasmana kroz turistiku potronju, a svjesni su da pelinja paa ovdje nije izdana. Veliki pelari kao glavni nedostatak razvoja pelarstva u upaniji dre nedovoljnu promidbu pelinjih proizvoda unutar subjekata u upaniji, te starosnu dob pelara. Manji pelari vie istiu nedostatak praktinog znanja o pelarenju, nedostatak kapitala i katastra pelinjih paa, kao i slabo zanimanje mladih za obnovu postojeih i razvoj novih pelinjaka. Veliki pelari kao neiskoritene mogunosti razvoja pelarstva vide: bolje povezivanje pelara s proizvoaima poljoprivrednih proizvoda i poduzetnicima iz turistike djelatnosti i plasman kroz njihove proizvode, bolju suradnju pelara u udruzi i zajedniki plasman, promjenu tehnologije pelarenja, te proizvodnju drugih pelinjih proizvoda. Kod manjih pelara su ovi initelji manje vani, a istiu se: uzgoj medonosnog bilja, zajednika izrada projekata za financiranje razvoja pelarstva, bolje upoznavanje lokalnog stanovnitva i mladih o znaaju pelarske proizvodnje, ekoloka proizvodnja meda, te vee koritenje lokalnih medija za promidbu pelarstva. Slina podjela stavova kod velikih i malih pelara izraena je i kod ocjene smetnji mogueg razvoja pelarstva. Tako veliki pelari istiu uglavnom: poveanje zimskih gubitaka, poveanje bolesti pela, slabu kontrolu trita pelinjih proizvoda, te sve veu primjenu pesticida i drugih sredstava za zatitu bilja. Mali pelari najveim smetnjama dre starosnu i obrazovnu strukturu pelara, te preveliku usmjerenost pelara na brzu zaradu. Vrlo rijetko pelari smetnjama dre skuenost prostora ili manjak povrina pod kaduljom, a puno loih godina u pelarstvu ili dolazak drugih pelara na upanijske pae ne dre tako znaajnom smetnjom.
38
6.2. Ekspertna ocjena SWOT analiza je kao jedno od marketinkih pomagala iskoriteno za utvrivanje sadanjeg poloaja malih i velikih pelara na podruju Dubrovako neretvanske upanije. SWOT analiza pelara omoguava usmjeravanje pelarstva na podruja u kojima su pelari jaki, kao i na ona u kojima lee njihove najvee mogunosti. U istraivanju je primijenjen uobiajen postupak koji se koristi kod ove metode. To znai izraene su jednostavne tablice s relevantnim podrujima, koja e se u naknadnom istraivanju objektivno procijeniti. Pelari su podijeljeni u dvije kategorije. Mali proizvoai su oni do 100 konica, koji ne mogu ostvariti punu egzistenciju iz pelarske proizvodnje. Veliki proizvoai imaju vie od 100 konica i od pelarske proizvodnje 1-2 uvjetno uposlena radnika mogu ostvariti punu zaposlenost i egzistenciju u samom pelarstvu kao dohodovnoj grani obiteljskog gospodarstva. Mali pelari moraju dodatno ojaati svoje snage, posebice zbog prednosti koje ima tradicija uzgoja pela i imid pelinjih proizvoda s ovog podneblja kao proizvoda visoke kvalitete i cijene u odnosu na druga lokalna trita u RH. Svoje slabosti mogu umanjiti unaprjeenjem proizvodnje koritenjem suvremene tehnologije i opreme, razvojem marketinkih aktivnosti i pripremom proizvoda za trite, pri emu im nedostaju znanja i vjetine koje se mogu usvojiti sustavnom izobrazbom u specijaliziranim pelarskim i slinim kolama, te teajevima.
MALI PELARI P R E D N O S T I + Imid pelarstva kao djelatnosti povezane s prirodom, ekologijom i dobrobiti ivotinja + Imid dobrog pelara iz susjedstva + Tradicija proizvodnje meda s ovog podruja (izvornost proizvoda) + Mala ulaganja, svaki povrat dobar + Na prijetnje i rizike odgovara se smanjenjem proizvodnje + Brza obnova konica + Relativno lako dostizanje praga za dravnu potporu + Pelarstvo kao biznis S L A B O S T I + + + + + + Neprilagoenost suvremenim zahtjevima trita Nekoritenje suvremene tehnologije Manjak znanja iz tehnologije proizvodnje Nedostatak marketinga i finalizacije proizvoda za trite Nema garancije obnove pelarstva u OPG Poslovna Nepovezanost ograniava razvoj
39
P R I L I K E
+ Izravni plasman na tritu + Ne moraju imati velike objekte + Mogunost proizvodnje razliitih pelarskih proizvoda vie dodatne vrijednosti + Med kao turistiki proizvod odraava mentalitet podneblja i podruja + Ekoloko pelarenje + Organiziranje i opremanje obiteljskih gospodarstava koja e zaokruit cjelovit lanac od uzgoja pela proizvodnje meda i njegova plasmana na trite kroz usluge ruralnog turizma
P R I J E T N J E
Rizik prestanka bavljenja pelarstvom u sluaju ekoloke ili druge katastrofe Neobnavljanje malih pelarstava Manja trnost nefinaliziranih proizvoda kod otvaranja trita EU Nezainteresiranost trgovine za domai med i okretanje prometa meda prema velikim pelarima Konkurencija malih pelara iz zemalja u okruenju Gubitak sadanje razine potpore
Svoje prilike mali pelari najbolje mogu iskoristiti poslovnim povezivanjem u lance davatelja usluga seoskog i ruralnog turizma, s dodatnom mogunou prelaska na ekoloku proizvodnju. Povezani u jedan od oblika vertikalne kooperacije mogu lake odgovoriti i na prijetnje svome pelarenju. Veliki pelari imaju jau mo na lokalnom tritu pelinjih proizvoda, posebice meda, ali su osjetljivi na svaku promjenu medne godine u smislu klimatskih prilika, te promjena cijena meda. Prednost im je to su usvojili vii stupanj tehnologije, relativno su konkurentni u takvim prilikama, a pelarstvo im je ve sada poslovna djelatnost - biznis. Prijetnje nedostatka kapitala za razvoj mogu se ukloniti sustavom poticaja za nabavku osnovnih sredstava u pelarstvu, posebice objekata, opreme i pelarskih vozila. Zbog odrivosti samog pelarenja, te unaprjeenja njegovog poloaja od tradicionalne nadopune obiteljskog prorauna u pravi obiteljski biznis, kao i potrebe da se pelarstvo na podruju upanije razvije u stabilnu gospodarsku granu kompatibilnu s dominantnim turizmom vano je uspostaviti odrivi sustav potpore, suradnje i razvoja. U tom smislu, koritenje dravnih poticaja ili poticaja lokalne samouprave, te sustav cjeloivotnog obrazovanja u podruju tehnologije i poduzetnitva mogli bi poveati prilike, a ublaiti prijetnje koje se nalaze pred ovim dijelom pelara.
40
VELIKI PELARI P R E D N O S T I S L A B O S T I
+ Razvoj temeljen na tradiciji + Dobar povrat malih ulaganja + Na prijetnje i rizike odgovara se prodajom kapaciteta + Brza obnova konica + Prilagoenost suvremenim zahtjevima trita + Koritenje suvremene tehnologije + Mala intenzivnost rada + Konkurentnost - nisu visoki trokovi proizvodnje + Udruivanje i zajedniko lobiranje + Pelarstvo kao biznis
+ Objekti i vozila nuni za poslovanje + Nema garancije obnove pelarstva u OPG - Nema puno takvih u RH - Stupanj poslovne povezanosti i stav pelarskog saveza prema velikima - Manjak slobodnih sredstava za poveanje kapaciteta - Nedostatak marketinga
P R I L I K E
+ Izravni plasman otvorenom tritu + Potpora registriranim proizvoaima i brandiranim proizvodima + Lako zaokruivanje cjelovitog lanac od uzgoja pela proizvodnje meda i njegova plasmana na trite kroz usluge ruralnog turizma + Povezivanje proizvoda i proizvodnje s turistikim uslugama
P R I J E T N J E
Rizik prestanka bavljenja pelarstvom u sluaju ekoloke ili druge katastrofe otvaranje trita Visoki trokovi ulaganja u objekte i vozila koje drava ne podupire kap.ulaganjima Potrebna dodatna znanja iz tehnologije i menadmenta u novim uvjetima poslovanja Zahtjev za registracijom proizvodnje i proizvoda bez povlastica za pelarstvo
41
7. Prioritetne aktivnosti za valorizaciju meda na podruju upanije

Ocjenjivanja meda bi se trebala nastaviti kao prioritetna aktivnost, kako bi se u kontinuitetu mogla pratiti uniflornost (botniko podrijetlo) i kakvoa tipinih vrsta meda s podruja upanije (med od mandarine, kadulje, vrijesa i planike). Potrebno je potaknuti detaljna floristika opaanja te utvrditi rasprostranjenost glavnih medonosnih biljnih vrsta na podruju upanije. Usmjeravanjem pelara na najbolje pane lokalitete postignut e se maksimalna iskoristivost prirodnog potencijala podruja. Time e se uz kakvou poveati i koliina prikupljenog meda, to e u konanici rezultirati veim dohotkom za pelara. Pelari pri stavljanju meda na trite deklariraju kojoj vrsti pripada. Kroz ocjenjivanja meda utvreno je da znaajan broj pelara ne prepoznaje vrstu meda prema senzorskim odlikama, a posljedica je pogreno deklariranje. Stoga, bi za pelare bilo provesti edukaciju koja bi obuhvatila i praktino ocjenjivanje senzorskih odlika tipinih vrsta meda odreenog podruja. Tonije deklariranje vrste meda znaajno bi doprinijelo prepoznatljivosti proizvoda na tritu i tonijem informiranju potroaa. Takoer, kroz pelarsku kolu pelarima je potrebno skrenuti pozornost na najee greke u procesu tehnologije pelarenja (pripremi pelinjih zajednica pred glavnu pau kao i na postupke s pelinjim zajednicama izmeu paa), vrcanju i skladitenju meda. Neophodno je potaknuti promidbu meda i drugih pelinjih proizvoda u turizmu. U suradnji sa upanijskim strukturama odabrati pelarska gospodarstva koja bi prilagodila svoje pelinjake turistiko-edukativnoj namjeni. Iznai mogunost prodaje tipinih vrsta meda upanije u prepoznatljivom pakiranju. Potaknuti zainteresirane pelare na prelazak s konvencionalnog na ekoloki nain pelarenja ime bi se upotpunila turistika ponuda i ekolokog meda.
Slika 10 Med sa znakom ekoloke proizvodnje iz Hrvatske i Francuske
42
8. Mogunost unaprjeenja pelarstva i poslovnog udruivanja pelara

Opa ocjena gospodarskog poloaja pelara u upaniji pokazuje njihovu relativno dobru efikasnost pelarenja i s niim prinosima meda po konici, te nedovoljno razvijenom paletom pelinjih proizvoda (pelud, matina mlije, propolis, pelinji otrov, pia na osnovi meda ). Osnovne mjere tehnolokog unaprjeenja tehnikotehnolokih kapaciteta pelara su : pelarenja prema analizi
- koritenje tipiziranih konica, nastavaka i ostale opreme - koritenje selekcioniranih genetski valjano uzgojenih matica - praenje i upravljanje pelinjom paom radi poveanja koliine i kvalitete prinosa meda kod veeg broja seleih pelara Organizacijsko-ekonomske mjere koje bi unaprijedile pojedinano i ukupno pelarenje u upaniji odnose se na ustrojavanje pelarske zadruge, zajednikim nastupom na tritu i osmiljavanjem prepoznatljive ambalae (teglica, etiketa). U okviru udruga pelara ili pelarske zadruge mogla bi se dodatna ekonomska korist ostvarivati razvojem trita selekcioniranih matica, rojeva, paketnih pela i dr. Posebna korist mogua je proizvodnjom matine mlijei i pelinjeg otrova, ali za to se proizvoai moraju posebno educirati i organizirati u okviru poslovnog subjekta - zadruge ili poduzea. Isto tako, nedovoljno je povezano pelarstvo s ostalim djelatnostima, posebno turizmom - kroz potronju domaeg meda u restoranima, te veom prisutnou proizvoda domaeg pelarstva u turistikim i slinim objektima (boutique pelinjih proizvoda, suvenirnice, hotelski sadraji). Analiza sadanje organizacije pelara kroz pelarske udruge ukazuje na relativno lako uvoenje osnovnih tehnolokih mjera koje se odnose na tipiziranu pelarsku opremu sukladnu mjerilima suvremene tehnologije. Pelari su skloni na taj nain modernizirati svoju proizvodnju provodei pri tome iz vlastitih izvora ulaganja u iznosu od 50-100 kn po konici, ovisno o veliini pelinjaka. Iz ovog obuhvata izostavljeni su pelari koji pelare stacionarno, te posjeduju manje od 30 konica i/ili ne namjeravaju znaajnije poveavati svoj broj konica u sljedeih nekoliko godina. Za ovu mjeru je prema tim kriterijima predvieno angairanje oko 50-60% pelara u upaniji.
43
Za koritenje selekcioniranih i genetski valjano uzgojenih matica zainteresirana je veina pelara (75%), a nekoliko pelara je izrazilo spremnost sudjelovati u projektu kao proizvoai takvih matica za trite. Za selekciju, uzgoj i testiranja matica se proizvoai moraju posebno educirati, te usvojiti principe propisane Nacionalnim uzgojnim programom za sivu pelu, ime bi se unaprijedile gospodarske vrijednosti pela, ali i poveala njihova tolerantnost na bolesti. Prema kriterijima prosjenih potreba za maticama i isplativosti projekta potrebno je financijski poduprijeti (subvencije 50-100 kn po matici) 3 uzgajivaa matica koji bi na trite trebali svake godine dati oko 1.000 matica (treina ukupnog broja proizvodnih konica) po prosjenoj cijeni od 75 kn po matici. Ukupna ulaganja u ovo tehnoloko unaprjeenje su oko 15.000 kn po pelaru (njegova vlastita sredstva i kredit - zadruni ili resornog ministarstva), te stalna potrebna sredstva u iznosu od 20-40 tisua kn koja bi se troila kao subvencije (iz poslovanja zadruge, prorauna lokalne samouprave i resornog ministarstva). Praenje i upravljanje pelinjim paama predstavlja najsloeniju organizacijsku mjeru koja pojednostavljeno znai postavljanje konica na pelarske vage i rasporedom vaga na ciljne pae. Vaga oitava dnevni porast prinosa, koji ukazuje na kvalitetu pelinje pae, a svi lanovi udruge - zadruge imaju informatiki pristup pelarskoj vagi, te tako mogu planirati i provoditi selidbu na najkvalitetnije pae, kao i pravovremenim vrcanjem optimalno iskoristiti pani kapacitet i kapacitet svoga pelinjaka. Ulaganja u ovu mjeru su oko 20 tisua kn po jednoj vagi, odnosno oko 60 tisua kn za 3 odabrana pelinjaka. Uz ova ulaganja, neophodno je postaviti sustav dojavljivanja, te osigurati redovito odravanje. Prema oekivanim prosjenim prinosima od 30-ak kg meda po konici seleih pelara (60% populacije), ukupni prosjek bi se poveao na oko 20 kg meda po konici. Takvo poveanje bi u odnosu na sadanji prosjek od 17,4 kg/konica na cijeloj populaciji pelara znailo da bi ova mjera (s dosljednim provoenjem prethodne dvije) mogla poveati ukupnu proizvodnju meda u upaniji s dananjih 160 na oko 200 tona godinje. Osiguravanjem sredstava za pokrivanje trokova nadzora poveat e se broj pelara zainteresiranih za prelazak na ekoloku proizvodnju, ime e se iskoristiti potencijal podruja za ovu proizvodnju. Prema obuhvatu od 71 pelara, dobivena je kvalitetna i dostatna jezgra od oko 20 pelara kao osnivaa zadruge, te oko 20 pelara kao lanova u prvoj godini nakon osnivake skuptine zadruge. Isto tako, moe se raunati s 5-10 kooperanata zadruge, to ukupno daje potencijal od 3.500 konica koji je prema iskustvima s
44
prosjenim prometom od 20 kg meda po konici dostatan za financijsko poslovanje zadruge koja kao osnovnu funkciju ima povoljniju nabavu repromaterijala, te usluno punjenje i prodaju meda. Za ekonomsko poslovanje zadruge vano je 50-70% prometa meda pretpostavljenih 50 lanova zadruge s proizvodnim kapacitetom 3.500 konica usmjeriti na poslovanje preko zadruge. Zadruni ulozi trebaju biti oko 1.500 kn kako bi zadruga stekla kvalitetan poetni kapital, a za tekue poslovanje potrebno je osigurati oko 30% prometa meda. Sredstva tekueg poslovanja mogla bi se lanovima zadruge, uveana za zadrunu dobit isplatiti na kraju druge ili tree poslovne godine. Potrebna sredstva za izgradnju i opremanje zadrune punionice meda trebala bi se osigurati iz poticajnih kredita za ruralni razvoj i poduzetnitvo. Procijenjeni trokovi zasnivanja takvog objekta su oko 80-100 tisua EUR-a. Operativni trokovi poslovanja, na razini punjenja meda od 80-110 tona godinje su od 10 do 15 tisua EUR-a. Procijenjeni operativni trokovi ukljuuju sredstva za energiju (elektrina energija i/ili plin i/ili nafta), ambalau, etikete, osnovne marketinke aktivnosti i istraivanje trita, analize meda za vanjsko trite, veterinarski nadzor, te naknadu za osobne dohotke. Poslovni dio aktivnosti zadruge vezan je uz funkciju upravitelja, koja bi u poetnom poslovanju trebala biti volonterska. Upravitelj zadruge moe biti netko od lanova zadruge u kojeg skuptina ima povjerenja ili osoba koja po funkciji radi na unaprjeenju poljoprivrede i zadrugarstva u upaniji. Ovo je preporuka samo u sluaju da je funkcija upravitelja zadruge volonterske prirode.
45
9. Prijedlog mjera i aktivnosti (preporuke za daljnji rad)

Preporuke za daljnji rad na unaprjeenju pelarstva odnose se na: poveanje tehnolokih znanja i vjetina pelara kroz subvencionirano
kolovanje - jaanje njihove ukupne trine moi poveanjem proizvodnje, poveanjem kvalitete proizvoda, te stvaranjem proizvoda izraenih trnih oznaka (med s imenom upanije) - isticanje izvornosti podneblja, ekolokog pristupa i zdravstvene ispravnosti pelinjih proizvoda kod povezivanja pelarstva s turizmom - poticanje razvoja pelarstva, te proizvodnje meda i drugih proizvoda pela na otocima i izrazito ruralnim podrujima, usmjerenim na ekoloko pelarenje - stvaranje odrivog sustava potpore kod poveanja kapaciteta (nabavka opreme i vozila, izgradnja i opremanje pelarskih objekata) - ohrabrivanje poslovnog udruivanja pelara i zajednikog nastupa na tritu radi iskoritenja prednosti proizvodnog podruja i proizvoda - ustanovljavanje sustava pelarskog osiguranja kao initelja stabilnosti i sigurnosti proizvodnje - organiziranje pelarskih kola u podruju tehnologije i poduzetnitva s osnovama marketinga Za navedeno je prije svega pelarima potrebno osigurati stalni prikljuak na aktualno znanje u tehnologiji pelarenja kroz kole, radionice i pelarske manifestacije. Potreban im je pristup prihvatljivim kreditima za nabavu suvremene opreme, vozila i izgradnju ili ureenje postojeih objekata u pelarstvu, kao i donoenje odrivog i uinkovitog sustava osiguranja u pelarstvu. Postojei putovi ne osiguravaju pelarima pristup najveem dijelu pelinjih paa, bilo radi nedostatka stajalita za pelare ili su pristupi najboljim paama neprohodni, to je potrebno promijeniti djelovanjem i uz pomo lokalne samouprave. Praenje medenja i upravljanje pelinjim paama bi omoguio pravovremenu selidbu pelinjih zajednica i bolje iskoritenje proizvodnih potencijala ovoga kraja, za to je potrebno ujediniti to vei broj pelara u seleem pelarstvu.
46
Poslovno udruivanje u zadrugu i ustanovljavanje uslune punionice meda bi uz kontinuirano ocjenjivanje meda moglo znaajno unaprijediti ukupnu trnost i dohodovnost proizvodnje meda i ostalih pelinjih proizvoda u upaniji.
10. Zakljuno razmatranje

Za ostvarenje navedenih mjera i aktivnosti potrebno je stvoriti bolje preduvjete za razvoj pelarstva i prilagodbu na oekivane uvjete u kojima e se pelarska proizvodnja nai skorim ulaskom RH u EU. Analizom stanja pelarstva utvrena je potreba cjeloivotnog obrazovanja i organiziranja specijalizirane pelarske edukacije (kole) s ciljem poveanja temeljnog znanja, na kojem bi pelari mogli razvijat vjetine u pelarstvu. Pelari istiu nedostatak praktinog znanja o pelarenju, nedostatak kapitala i katastra pelinjih paa, kao i slabo zanimanje mladih za obnovu postojeih i razvoj novih pelinjaka. Ocjenjivanja meda bi se trebala nastaviti kao prioritetna aktivnost, kako bi se u kontinuitetu mogla pratiti uniflornost (botniko podrijetlo) i kakvoa tipinih vrsta meda s podruja upanije (med od mandarine, kadulje, vrijesa i planike). Predlae se osnivanje prodavaonica i kuaonica (butik meda) s lokalnim proizvodima u kojima bi se naglasak stavljao na pojedine pelare koji zadovoljavaju visoke standarde kvalitete. Neophodno je ukljuiti u lokalnu ponudu druge pelinje proizvode, kao to su pelud, propolis i matina mlije, bilo kao zasebne ili u meusobnim kombinacijama. Podruje omoguuje razvoj ekolokog pelarstva posebno na otocima i u ruralnim prostorima DN. Preko 10% anketiranih namjerava vrlo ozbiljno u sljedeih 5 godina potpuno prijei na ekoloko pelarenje. Potaknuti proizvodnju kvalitetnog genetskog materijala, posebno na otocima, gdje je osigurana izoliranost za kvalitetnu selekciju matica prilagoenih lokalnim panim, klimatskim i tehnolokim uvjetima s poveanom tolerantnou na bolesti. Potaknuti osnivanje oglednih pelinjaka na kojima bi se mogla organizirati edukacija, promocija pelinjih proizvoda kroz turistiku ponudu te posjete pelinjacima i pelarskim objektima.
47
Uvesti med kao suvenir u prepoznatljivoj ambalai jer objedinjuje specifinu floru podneblja, klimu, pele i trud pelara. Na cijelom podruju DN nedostaje pelarski duan. Ovaj se nedostatak najvie osjeti na otocima. Openito gledajui, pelari imaju toliki broj konica o kojem mogu skrbiti u postojeim objektima i s postojeom opremom. Za ozbiljniji razvoj pelarske proizvodnje, te trnu prodaju potrebno je osigurati sredstva za adaptacije postojeih prostora kod malih pelara, ali i za znaajnija ulaganja u specijalizirane prostore kod komercijalnih pelara.
48
11. PRILOG - Ciljevi, prioriteti i mjere unaprjeenja pelarstva Dubrovako neretvanske upanije
CILJEVI PRIORITETI 1.1.Botaniko podrijetlo i kakvoa tipinih vrsta meda 1.2. Razvoj proizvodnje pelinjih proizvoda 1.3. Uvoenje ekoloke proizvodnje 2.1. Tehnoloko unaprjeenje pelarstva 2.Porast dohotka proizvoaa 2.2. Razvoj trita pelinjih proizvoda 2.3. Organizacijsko-ekonomsko unaprjeenje pelarstva 2.4. Povezanost pelarstva s ostalim djelatnostima, posebno turizmom MJERE
1. Trno vrednovanje kvalitete meda
1.1.1. Floristika opaanja glavnih medonosnih biljnih vrsta
1.2.1. Definiranje tipinih vrsta meda i drugih pelinjih proizvoda 1.3.1. Poticaj pelara na prelazak s konvencionalnog na ekoloki nain pelarenja 2.1.1. Poveanje tehnolokih i biolokih standarda u pelarstvu
2.2.1. Trna oznaka i prepoznatljivost pelinjih proizvoda
2.3.1. Komercijalno pelarstvo i poslovni subjekti u pelarstvu
2.4.1. Ponuda proizvoda domaeg pelarstva u turistikim i slinim objektima
Razrada mjera unaprjeenja pelarstva Dubrovako neretvanske upanije po ciljevima i prioritetima
STRATEKI CILJ PRIORITET MJERA
1. Trno vrednovanje kvalitete meda 1.1 Botaniko podrijetlo i kakvoa tipinih vrsta meda 1.1.1. Floristika opaanja glavnih medonosnih biljnih vrsta Ustanoviti broj medonosnih biljnih svojti na podruju upanije. Razliitosti u klimazonalnom i biocenolokom
SVRHA MJERE
rasporedu predstavljaju jedinstveno bogatstvo podruja, koje se moe iskoristiti u proizvodnji specifinih vrsta pelinjih proizvoda.
CILJ MJERE
Procijeniti vanosti prirodnog potencijala pojedinih podruja za proizvodnju prepoznatljivih vrsta meda. Odabrati lokacije od interesa za pelarastvo
SADRAJ
Kroz tri godine u vrijeme cvatnje pratiti pojavu glavnih i prateih biljnih vrsta Formirati palinoteku biljnih svojti praenog podruja Poznavanjem kvalitativnog floristikog sastava (panog resursa) utvrdit e se koje se vrste meda mogu proizvoditi i deklarirati u sustavu nadzora.
REZULTAT
Na temelju prikupljenih podataka definirati katastar paa, bitan za upravljanje i iskoritavanje prirodnih resursa upanije.
POKAZATELJI ZA PRAENJE OSTVARENJA MJERE
Definiranje lokacija za proizvodnju specifinih vrsta meda Definiranje potencijalnih vrsta monoflornog meda Formiranje palinoteke (peludnog atlasa) podruja, bitnog za praenje zemljopisnog porijekla proizvoda.
50
STRATEKI CILJ PRIORITET MJERA SVRHA MJERE CILJ MJERE
1. Trno vrednovanje kvalitete meda 1.2. Razvoj proizvodnje pelinjih proizvoda (med, propolis, pelud, matina mlije) 1.2. 1. Definiranje tipinih vrsta meda i drugih pelinjih proizvoda Opisati tipine vrste meda vezane uz prepoznatljive lokalitete radi ureenja lokalnog trita. Rezultati istraivanja omoguit e postavljanje polaznih osnova u zatiti meda i drugih pelinjih proizvoda kao prepoznatljivog lokalnog proizvoda. Melisopalinolokim e se analizama na uzorcima meda prikupljenim od pelara, ustanoviti peludni spektar
SADRAJ
Definirati fizikalno kemijske odlike lokalnih proizvoda. Uspostaviti sustav nadzora i promicanja lokalnih proizvoda Proizvodnja monoflornih vrsta meda vee trine vrijednosti
REZULTAT
Podloge za definiranje podrijetla meda Ureenje lokalnog trita meda i drugih pelinjih proizvoda u cilju prepoznatljivosti Definiranje prepoznatljive ambalae za pelinje proizvode iz DN pod nadzorom.
Vei broj pelara proizvodi prepoznatljive lokalne vrste meda
51
STRATEKI CILJ PRIORITET MJERA SVRHA MJERE
1. Trno vrednovanje kvalitete meda 1.3. Uvoenje ekoloke proizvodnje 1.3.1. Poticaj pelara na prelazak s konvencionalnog na ekoloki nain pelarenja Poveanje udjela ekolokih proizvoda kao proirenja pelarske i turistike ponude upanije Poveati dohodak dijela pelara koji ne mogu intenzivirati konvencionalnu proizvodnju
CILJ MJERE
Pridonijeti pozitivnom imidu pelarstva Proiriti turistiku ponudu upanije
SADRAJ
Pelarska kola - tehnologija i ekonomika konvencionalne i ekoloke proizvodnje upanijska potpora trokovima nadzora ekoloke proizvodnje Proizvodnja upanijske marke meda vee trne vrijednosti Dodana vrijednost ekolokog meda u turistikim i drugim subjektima Broj
REZULTAT
POKAZATELJI ZA PRAENJE pelara u ekolokom pelarenju OSTVARENJA MJERE Proizvodnja ekolokog meda i drugih pelinjih proizvoda
52
STRATEKI CILJ PRIORITET MJERA SVRHA MJERE
2.Porast dohotka proizvoaa 2.1. Tehnoloko unaprjeenje pelarstva 2.1.1. Poveanje tehnolokih i biolokih standarda u pelarstvu Poveati iskoritenje proizvodnog potencijala pelarskih kapaciteta u upaniji i podizanje standarda u proizvodnji pelinjih proizvoda Poveati proizvodnju pelinjih proizvoda po jedinici mjere (konici), kao i broj konica po pelaru Potaknuti izgradnju ciljanih pelarskih objekata i poboljanje iskoristivosti prilagoenih objekta za pelarstvo.
CILJ MJERE
Potaknuti uvoenje suvremene opreme i pribora. Poveati uzgoj selekcioniranih matica prilagoenih lokalnim klimatskim, panim i tehnolokim uvjetima. Potaknuti alternativnu proizvodnju malih pelara, radi poveanja dohotka gospodarstva Edukacija kroz Pelarsku kolu - tehnologija i ekonomika konvencionalne i ekoloke proizvodnje Osigurati financijsku potporu izgradnji i/ili prilagodbu ciljanih pelarskih objekata.
SADRAJ
Osigurati financijsku potporu uvoenja nove opreme i pribora Osigurati financijsku potporu uvoenja proizvodnji matica i paketnih pela. Poveanje i dostizanje meunarodnih standarda u proizvodnji
REZULTAT
Porast prinosa i dohotka pelara Porast proizvodnje ostalih pelinjih proizvoda
Proizvodnja meda po konici i pelaru Dohodak po jedinici proizvodnje (konica) i proizvoda (kg meda)
53
2.Porast dohotka proizvoaa 2.2. Razvoj trita pelinjih proizvoda 2.2.1. Trna oznaka i prepoznatljivost pelinjih proizvoda irenje palete i trne oznake meda i ostalih pelinjih proizvoda Poveati raznovrsnost ponude meda i ostalih pelinjih proizvoda s ustrojavanjem trnih oznaka prepoznatljivih obiljeja podneblja, kao osnove za poveanje dodane vrijednosti pelarstva Ureenje trita meda i drugih pelinjih proizvoda Stvaranje trnih oznaka pelinjih proizvoda
SADRAJ
Zajedniki nastup na tritu osmiljavanjem prepoznatljive ambalae Prodajni marketing Prepoznatljivi pelinji proizvodi
REZULTAT
Proizvodi s trnim oznakama podneblja Promjena prometa pelinjih proizvoda na tritu Dohodak po jedinici proizvodnje (konici) i proizvodu (kg meda)
54
2.Porast dohotka proizvoaa 2.3. Organizacijsko-ekonomsko unaprjeenje pelarstva 2.3.1. Komercijalno pelarstvo i poslovni subjekti u pelarstvu Ohrabriti trnost i poslovnu organizaciju u pelarstvu Poveati broj komercijalnih gospodarstava, te poslovnu registraciju u obrte, drutva s ogranienom odgovornosti i zadruge Edukacija - Pelarska kola - tehnologija, marketing i menadment Razvoj pelarskih objekata i suvremene tehnologije profesionalnog pelarstva
SADRAJ
upanijska potpora razvoju poduzetnitva u pelarstvu Poslovni plan osnivanja i razvoja pelarske zadruge upanijska potpora sustavu pelarskog osiguranja Poveanje trnosti pelarske proizvodnje Porast profesionalnog pelarenja
REZULTAT
Ukupna vrijednost pelarske proizvodnje Poveanje sigurnosti u pelarskom poslovanju Broj konica i proizvodnja pelinjih proizvoda
Broj OPG-a u sustavu PDV-a, obrta, doo-a i osnivanje zadruga Udio pelarstva u BDP upanije Vrijednost proizvodnje i dohodak po konici
55
2.Porast dohotka proizvoaa 2.4. Povezanost pelarstva s ostalim djelatnostima, posebno turizmom 2.4.1. Ponuda lokalnih pelinjih proizvoda u turistikim i slinim objektima Razviti poduzetniku klimu za povezivanje pelara i pelarstva s razliitim oblicima turizma. Organizirati povezivanje pelara, kao i pelarstva s ugostiteljskim i turistikim subjektima Izbor pelarskih gospodarstava za turistiko-edukativne namjene Poslovni plan organiziranja mednih cesta proizvoaa pelinjih proizvoda
SADRAJ
Uklapanje pelinjih proizvoda u turistiku proizvodnju - suvenirnice, restorani, hoteli Strune podlogu za organiziranje klastera Struna potpora vertikalnom povezivanju pelara s drugim gospodarskim subjektima Medne ceste kao kanali za prodaju pelinjih proizvoda
REZULTAT
Boutique meda i drugih proizvoda Struna podloga za osnivanje klastera
The contents of this publication are the sole responsibility of authors and can in no way be taken to reflect the positions of the Italian Government, Region of Tuscany and Oxfam Italia.
56

ANALIZA STANJA - Finalno

Diunggah oleh

Informasi Dokumen

Judul Asli

Hak Cipta

Format Tersedia

Bagikan dokumen Ini

Bagikan atau Tanam Dokumen

Opsi Berbagi

Apakah menurut Anda dokumen ini bermanfaat?

Apakah konten ini tidak pantas?

Hak Cipta:

Format Tersedia

ANALIZA STANJA - Finalno

Diunggah oleh

Hak Cipta:

Format Tersedia

Translokalna mrea za saradnju izmeu Italije i jugoistone Evrope

ANALIZA STANJA SEKTORA PELARSTVA U DUBROVAKO-NERETVANSKOJ UPANIJI

IZRADA: Agronomski fakultet Sveilita u Zagrebu

Grgi, Bubalo, Kezi Agronomski fakultet Sveuilita u Zagrebu

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

ANALIZA STANJA SEKTORA PELARSTVA U DUBROVAKONERETVANSKOJ UPANIJI

U Zagrebu, 5. listopada 2011.

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

3. Metodologija i koriteni podaci

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

4. Zemljopisni poloaj i ope karakteristike podruja Dubrovako neretvanske upanije

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

Grafikon 2. Srednje mjesene temperature zraka (oC) u 2009 godini u Ploama

Grafikon 3. Oborine u 2009 godini u Dubrovniku i viegodinji prosjek

Grafikon 4. Oborine u 2009 godini u Ploama

350 300 250 200 150 100 50 0

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

4.2. Pelinja paa i potencijali pelinje pae po pojedinim podrujima upanije

Slika 1 Nasadi mandarina na podruju ua Neretve

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

4.3. Specifina flora pogodna za proizvodnju meda posebnih trnih obiljeja

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

Slika 5 Ljekovita kadulja (Salvia officinalis L.)

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

4.4. Ocjena sadanjeg stupnja koritenja prirodnih uvjeta upanije

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

Broj pelara prema broju stanovnika

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

5. Opis situacije stanja pelarstva

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

5.2. Opis dostupnih proizvoda i raspoloivih resursa prema podacima pelara

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

Slika 7 Primjer medene ceste na podruju Varadinske upanije

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

5.3. Dosadanje aktivnosti valorizacije meda

Tablica 3. Ocjenjivanje meda odrano u Metkoviu 2009. godine

Livadni med Kaduljin med Med od mandarine Medljikovac

Vrijesov med Ukupno

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

Tablica 4. Ocjenjivanje meda odrano u Dubrovniku 2010. godine

Kaduljin med Med od mandarine Vrijesov med

Tablica 5. Ocjenjivanje meda odrano u Stonu 2011. godine

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

5.5. Socio-ekonomska obiljeja proizvoaa

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

Slika 8 Sastanci s pelarima za provedbu ankete

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji

Tablica 6. Broj pelara, kapaciteti i proizvodnja

Tablica 7. Proizvodnja meda (kg) po konici - prema strukturi pelara

Analiza stanja sektora pelarstva u Dubrovako-neretvanskoj upaniji