RAZDJELNICE Razdjelnice ili razvodni ormari ili razvodne ploe su mjesta sa kojih se izvode pojedini strujni krugovi elektrine

instalacije. Razdjelnice industrijskih instalacija razlikuju se od razdjelnica kunih instalacija po materijalu izrade, veliini, obliku, opremljenosti i funkciji. Te parametre uglavnom diktiraju vrsta, karakter i reim rada troila, uvjeti okoline u industrijskom objektu, stupanj automatizacije, vrste i nain polaganja vodova i sl. pa se za svaki takav objekt razvod elektrine energije posebno planira i podreen je tehnolokom procesu. Tipino su to relativno veliki metalni samostojei ormari prostorno razmjeteni u objektu prema logici tehnolokih procesa proizvodnje i opremljeni zatitnim, mjernim, signalnim i upravljakim i rasklopnim elementima. esto se potpuno razdvaja razvod npr. rasvjetnih elektromotornih, elektrokemijskih i termikih troila. Kod instalacija stambenih zgrada razdjelnice su postavljene hijerarhijski prema koliini energije odnosno jakosti struje. Pri tome mjerno mjesto moe biti u glavnoj ili katnoj razdjelnici (ne u razdjelnici stana) kako bi bilo uvijek dostupno distributeru (HEP)

Primjeri razvoda elektrine energije u stambenoj zgradi U smjeru toka energije (od mree prema troilima) nakon svake razdjelnice smanjuje se jakost struje a time i presjek vodova pa se shodno tomu u razdjelnice postavljaju odgovarajui osigurai prema jakosti struje u vodu iza osiguraa. Time se osigurava da se zbog kratkog spoja u nekom strujnom krugu iskljuuje samo taj strujni krug, a ne i njemu paralelni ili nadreeni. To je selektivnost osiguraa.

U obiteljskim kuama se prikljuak i mjerenje potronje elektrine energije vri u KPMO smjetenom na fasadi objekta ili granici parcele, a razdjelnica se postavlja unutar objekta, obino u hodniku. Iz nje se mogu napajati jedna ili vie pomonih razdjelnica (npr. za dvorinu zgradu ili za kat). Pri tome se napojni vodovi tih razdjelnica vode sa osiguraa primarne razdjelnice, osobito ako dolazi do promjene presjeka voda.

Razdjelnice u kunim instalacijama su obino opremljene osiguraima, strujnom zatitnom sklopkom, limitatorom, rednim stezaljkama i sabirnicama za neutralne i zatitne vodove (N i PE). Danas se postavljaju ugradbene razdjelnice od PVC materijala sa automatskim osiguraima a prije su bile uobiajene tzv. Domino ploe s rastalnim osiguraima. Broj osiguraa, a time i dimenzije razdjelnice ovise o broju strujnih krugova elektrine instalacije.

Domino razdjelnica

Ugradbena razdjelnica

1 Stezaljke napojnog voda 2 Strujna zatitna sklopka 3 Sabirnice neutralnih i zatitnih vodova 4 Osigurai 5 Sklopnik

Elementi razdjelnice

OSIGURAI Osigura je namjerno oslabljeno mjesto u strujnom krugu na kojem se on prekida u sluaju strujnog preoptereenja. U elektrinim instalacijama su to NN sklopni aparati koji tite elektrine vodove i na njih prikljuena troila prvenstveno od struja kratkog spoja. Postavljaju se na poetku voda svakog strujnog kruga ili na poeku voda pri smanjenju njegovog presjeka. Osnovne izvedbe instalacijskih osiguraa su rastalni i elektromagnetni (automatski)

Rastalni

Automatski

RASTALNI OSIGURAI

Instalacijski rastalni osigurai prekidaju struju kratkog spoja (ili preoptereenja) ve u porastu i to na nain da im se zbog Juoleove topline (Q=I2*R*t) rastali nit ili traka od posebnog materijala u vremenu ovisnom o jakosti struje i karakteristikama osiguraa.

Shematski prikaz rastalnog instalacijskog osiguraa

Proizvode se u dva osnovna konstrukcijska tipa: 1. NEOZED tip DO osigurai smanjenih dimenzija 2. DIAZED tip D osigurai normalnih dimenzija NEOZED osigurai su kompaktniji i manjih dimenzija, novije su izvedbe, ali nisu naroito rasprostranjeni. Obzirom na maksimalnu nazivnu struju dolaze u dvije veliine (tipa): D0 1 i D0 2

TIP (Veliina)

OSNOVA (In max) Navoj

ULOAK In [A] 2 4 6 10 16 20 25 35 50 63

BOJA (oznane ploice) Ruiasta Smea Zelena Crvena Siva Plava uta Crna Bijela Bakrena

DIMENZIJE A [mm] 7,3 7,3 7,3 8,5 9,7 10,9 12,1 13,3 14,5 15,9

D0 1

16 A E14

D0 2

63 A E18

Postoji i D0 3 veliina za struje 80 i 100 A , ali se ne koristi u kunim instalacijama

DIAZED osigurai su standardnih dimenzija i vrlo su rasprostranjeni u neto starijim instalacijama. Danas ih istiskuju automatski osigurai (instalacijski prekidai) Postoje tri vrste prema obliku kuita (podnoja) i nainu spajanja vodova: UZ, TZ, i EZ, a takoer i njihove varijante obzirom na nain montae (na inu ili izravno na plou). Najei su EZ osigurai koji se montiraju na inu, a prikljuni vodovi su s prednje strane

UZ

TZ

EZ

Obzirom na maksimalnu nazivnu struju imamo tri veliine (tipa): DI, DII i DIII

TIP (Navoj) DI E16

OSNOVA (In max)

ULOAK In [A] 2 4 6 10 16 20 25 35 50 63

BOJA (oznane ploice) Ruiasta Smea Zelena Crvena Siva Plava uta Crna Bijela Bakrena

DIMENZIJE A [mm] 6 6 6 8 10 12 14 16 18 20

25 A DII E27 DIII E33

63 A

Postoje i DIV i DV veliine za struje 80, 100, 150 i 200 A , ali se ne koriste u kunim instalacijama

Funkcionalne osobine rastalnog osiguraa odreuju se prema strujno-vremenskoj karakteristici. Funkcionalni razred odreuje u kojem se strujnom podruju rastalni uloak mora istopiti. Funkcionalni razred g ili osigurai za opu uporabu rastalni uloak trajno provodi struje od najmanje do nazivne i moe isklopiti struje od najmanje struje aktiviranja do prekidne moi (nazivne rasklopne struje). Namijenjeni su zatiti od kratkog spoja i preoptereenja. Funkcionalni razred a ili osigurai za pojedina podruja rastalni uloak trajno provodi struje od najmanje do nazivne a moe isklopiti struje vee od odreenog viekratnika svoje nazivne struje. Namijenjeni su samo zatiti od kratkog spoja. Pogonski razredi definiraju vrstu i karakteristike pogona (ureaja) koji se tite. G - (prije L) vodovi i kabeli (npr. rasvjeta, instalacije) M - sklopni aparati i motori B - postrojenja u rudarstvu Tr - energetski transformatori R - poluvodiki ureaji U kunim elektrinim instalacijama uobiajeno se koriste gG (gL) osigurai. Prema brzini djelovanja (strujno-vremenskoj karakteristici) osigurai mogu biti brzi i spori (tromi), a unutar te podjele jo i superbrzi i sporo-brzi) Uobiajeno se u kunim instalacijama koriste spori ili sporo-brzi osigurai ( )

Superbrzi Brzi Sporo brzi (spori u podruju preoptereenja, brzi u podruju kratkog spoja) Spori - simbol pua Efekti brzine postiu se tehnolokim zahvatima na rastalnoj niti (rastalnici): 1. Oblikom poprenog presjeka

2. Oblikovanjem rastalne niti

3. Legiranjem (sporo-brza karakteristika dijelovi rastalnice spajaju se lemom niskog talita koji se rastali pri malim strujama preoptereenja, a kod veih struja rastali se cijela rastalnica)

Karakteristike gG osiguraa: Nazivna struja Ne smije se rastaliti u roku 1h pri struji Mora se rastaliti u roku 1h pri struji Pregara trenutno pri struji

In do 4 A 4 16 A 16 63 A

1,5xIn 1,5xIn 1,25xIn

2,1xIn 1,9xIn 1,6xIn 3xIn

AUTOMATSKI OSIGURAI (INSTALACIJSKI AUTOMATSKI PREKIDAI)

Danas se gotovo iskljuivo koriste u kunim instalacijama, tim prije to je njihov nekadanji najvei nedostatak visoka cijena danas eliminiran masovnom proizvodnjom konkurentnih industrija i opim tehnolokim napretkom. Takoer su se i tehnoloki razvili pa potpuno zadovoljavaju sve zahtjeve zatite elektrinih instalacija od prevelikih struja kratkog spoja i preoptereenja u razliitim pogonima. Njihova najoiglednija prednost pred rastalnim osiguraima je to nakon prekidanja strujnog kruga ne treba mijenjati rastalni uloak. Takoer su kompaktni, manjih dimenzija (koje su standardizirane), montiraju se na inu pa su razdjelnice s takvim osiguraima manje i estetski prihvatljivije. Mogu se runo iskljuiti pa stoga mogu posluiti i kao sklopke, iako takvu uporabu treba izbjegavati. Materijal i konstrukcija su takvi da osiguravaju vrlo dobru zatitu od direktnog dodira pri ukljuivanju i iskljuivanju osiguraa (pod uvjetom da su pravilno montirani). Imaju manju prekidnu mo od rastalnih osiguraa te manji strujni i naponski raspon. Izrauju se za napone 230 i 400 V i za nazivne struje od 0,5 do 32 A Prema strujno-vremenskim karakteristikama dijele se u etiri grupe:
karakteristika tipa A: okidanje kod 2-3 In zatita mjernih transformatora i dugih vodova kod kojih je nuno prekinuti struju preoptereenja u vremenu do 0.4s karakteristika tipa B: okidanje kod 3-5 In opa uporaba -zatita instalacijskih strujnih krugova u domainstvima i funkcionalnim zgradama (djelatno i/ili slabo induktivno optereenje) karakteristika tipa C: okidanje kod 5-10 In zatita strujnih krugova s induktivnim optereenjem (motori, rasvjeta) karakteristika tipa D: okidanje kod 10 -20 In zatita strujnih krugova s visoko induktivnim optereenjem (transformatori, kondenzatorske baterije)

Dakle, u kunim elektrinim instalacijama koriste se automatski instalacijski prekidai tipa B koji su usporedivi s gG rastalnim osiguraima (sporo brza karakteristika) Automatski instalacijski prekidai opremljeni su bimetalnim i elektromagnetskim okidaem. U podruju struja preoptereenja aktivira se bimetalni okida, a u podruju struja kratkog spoja elektromagnetski okida.

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8.

termoplastini, nezapaljivi oklop izlaz luna komora elektromagnet (zajedno s okidaem koji trenutno otvara kontakte prekidaa) ruica (0 off; 1 on) fiksni kontakt pomini kontakt vodi luka (povezan s bimetalom; u sluaju kratkog spoja struja putem vodia luka zaobilazi bimetali na taj nain ga titi) 9. bimetal 10. ulaz

Standardne dimenzije automatskih instalacijskih prekidaa

Nazivne struje su standardizirane kao i kod rastalnih osiguraa. Tip karakteristike i vrijednost nazivne struje navedeni su na prednjoj strani osiguraa npr, B10 A; B16 A Uz taj podatak navedeni su jo i model, max, pogonski napon, prekidna struja, oznaka strujno-vremenske karakteristike, shema spoja, serijski broj, ime i logotip proizvoaa, eventualne oznake atesta ili usklaenosti sa standardom. Na slijedeoj slici je primjer oznaka sa jednog tropolnog osiguraa

1 2 3 4 5 6 7 8

model tip karakteristike nazivna struja max. doputen pogonski napon prekidna struja serijski broj shema spoja (broj polova) - I2t klasifikacija

Oznake na automatskom instalacijskom prekidau Pri odabiru nazivne struje osiguraa vano je voditi rauna o usklaenosti snage troila, presjeku voda i nazivnoj struji prethodnog osiguraa kako bi se osigurala pravilna zatita postrojenja i selektivnost te zatite. Openito se moe rei da je selektivnost osigurana ako je omjer nazivnih struja dvaju osiguraa susjednih u nizu 1:1,6 odnosno ako se razlikuju za dva reda veliine. PREDOSIGURA OSIGURA 6 10 16 6 20 10 25 16 32 20 63 25 32 63

STRUJNE ZATITNE SKLOPKE

To su zatitni ureaji diferencijalne struje (ZUDS) ili FI ili FID sklopke namijenjeni zatiti od dodirnog napona automatskim iskljuivanjem faznih i neutralnih vodia u sluaju kvara.

Sklopka radi na principu detektirana struje greke koja u sluaju kvara tee kroz zatitni vod prema zemlji (ili kroz tijelo ovjeka prema zemlji), Izvode se kao dvopolne za jednofazne sustave ili kao etveropolne za trofazne sustave. Kroz prstenastu jezgru diferencijalnog transformatora prolaze fazni i neutralni vodii a struje u njima stvaraju takve magnetske tokove da se oni ponitavaju dok je sve u redu. U sluaju proboja faze prema masi, kroz zatitni vod uzemljenog troila potee struja kvara prema zemlji, pa se narui ravnotea tokova u jezgri i ona se magnetizira. To izazove indukciju napona u svitku releja koji je takoer namotan na jezgru, kroz njega protee struja i relej se aktivira isklapajui glavne kontakte sklopke. Tako se oteeni ureaj, ali i ostatak instalacije spojen na sklopku iskljuuje s napona. Nakon otklanjanja kvara ili odspajanja oteenog ureaja s instalacije sklopka se moe ponovo ukljuiti ruicom za ukljuenje. Ispitnim tipkalom simulira se kvar spajanjem faznog i neutralnog vodia preko otpornika koji ograniava struju simuliranog kvara na vrijednost deklariranu za sklopku u svrhu provjere ispravnosti sklopke. Osjetljivost sklopke je struja kvara pri kojoj sklopka reagira, a ona moe biti razliita, ovisno o namjeni sklopke.

U kunim instalacijama se najee koriste sklopke osjetljivosti 30 i 500 mA. esto se itava instalacija titi sklopkom osjetljivosti 0,5 A a posebnom sklopkom osjetljivosti 30 mA se titi instalacija kupaonice zbog poveane opasnosti od strujnog udara.

Unutranjost FID sklopke

Dijelovi FID sklopke

Strujna zatitna sklopka se spaja izmeu elektrinog brojila i osiguraa strujnih krugova instalacije (ili njenog dijela) koje titi, a smjeta se u razdjelnicu.

Shematski prikaz spajanja strujne zatitne sklopke

Razdjelnisa prije i poslije spajanja

FID sklopka, osigurai,N i PE sabirnice u razdjelnici