VELEUILITE LAVOSLAV RUIKA U VUKOVARU STUDIJ FIZIOTERAPIJE

FIZIOTERAPIJA KOD OSOBA S CERVICOBRACHIALNIM BOLNIM SINDROMOM

Vukovar,25.11.2011.

SADRAJ
SAETAK 1.Uvod.............................................................................................................................1 2.Razrada rada.................................................................................................................2 2.1.Mehanizam nastanka degenerativnih promjena........................................................2 2.2.Etiologija i rizini faktori.........................................................................................2 2.3.Klinika slika.............................................................................................................3 2.4.Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza.........................................................................3 2.5.Lijeenje....................................................................................................................4 2.5.1.Lijeenje akutne faze..................................................................................4 2.5.2.Lijeenje subakutne i kronine faze...........................................................5 2.6.Fizikalna terapija.......................................................................................................5 2.6.1.Toplinske procedure...............5 2.6.2.Elektroterapija5 2.6.3.Sonoterapija................6 2.6.4.Masaa................6 2.6.5.Trakcija...7 2.6.6.Medicinska gimnastika...7 2.7.Edukacija i prevencija...............................................................................................9 3.Zakljuak....................................................................................................................10 4.Literatura....................................................................................................................11 5.Prilog..............12

SAETAK

Prema novijim istraivanjima bolni sindrom vratne kraljenice glavni je uzrok bolova u vratu kod gotovo 2/3 ope populacije preteno srednje ivotne dobi. Kako bismo ga to lake prepoznali, proveli odgovarajuu terapiju i sprijeili recidive, potrebno je malo opirnije razmotriti njegove osnovne znaajke. Najei uzrok bolova u vratu su degenerativne promjene vratne kraljenice, no moramo iskljuiti i ostale mogunosti. Dijagnoza je postavljena nakon anamneze, klinikog pregleda, i rendgenoloke obrade vratne kraljenice, a rjee su potrebni CT (kompjutorizirana tomografija), MR (magnetska rezonanca) i EMNG (elektromioneurografija) gornjih ekstremiteta. Suvremeni sjedilaki nain ivota, viesatni rad za raunalom, dugotrajna vonja automobilom i fizika neaktivnost samo su neki od faktora koji potiu promjene graevnih elemenata kraljenice i rezultiraju pojavom bolnih sindroma.

1.UVOD

Bolni cervikalni sindrom definira se kao skup simptoma meu kojima osnovno mjesto zauzima - bol. S obzirom na tonu lokalizaciju i irenje boli te postojanje drugih pripadajuih simptoma, koje emo razraditi neto kasnije, dijelimo ga na:

Lokalizirani cervikalni sindrom- syndroma cervicale (bol je lokalizirana u stranjem dijelu vrata s eventualnim irenjem meu lopatice, prema ramenima te u prednji i stranji dio prsnog koa);

Cervikocefalni sindrom- syndroma cervicocephale (bol se iz stranjeg dijela vrata iri u podruje glave); Cervikobrahijalni sindrom - syndroma cervicobrachiale (bol se iz podruja vrata iri u ruku, rjee u obje) Govorimo i o vertebralnom sindromu kada je bol vezana uz dio kraljenice na kojem se nalazi i oteeni element (lokalni cervikalni sindrom) te overtebrogenom ili spondilogenom sindromu kada osnovni simptomi potjeu od promjena na kraljenici ali se manifestiraju podalje od nje (cervikocefalni i cervikobrahijalni sindrom).

2.RAZRADA RADA

Degenerativne promjene vratne kraljenice kao najei uzrok cervikalnog sindrom usko su vezane i uz specifinu arhitektoniku kraljenice. U grai vratne kraljenice kljuno mjesto ima funkcionalna jedinica nazvana vertebralni dinamiki segment. Taj segment ini cjelina od dva susjedna kraljeka (donje polovice jednog i gornje drugog), intervertebralnog diska (graen od sredinjeg mekog dijela-nucleus pulposusa i vanjskog -anulus fibrosusa), interveretebralnih zglobova, intervertebralnih otvora (kroz koji prolaze krvne ile i ivci), poprenih i spinoznih nastavaka (processus transversus et spinosus), spinalnog kanala te od potpornih mekanih segmenata-ligamenti, tetive, paravertebralno vezivno tkivo i miii. Meutim, anatomija vratne kraljenice ima i neke specifinosti koje se odnose na grau prva dva vratna kraljeka - Atlasa i axisa, koja odudara od standardne grae ostalih kraljeaka omoguujui vratnoj kraljenici izuzetnu pokretljivost, te grau poprenih nastavaka. Popreni nastavci rascijepljeni su na dvije kvrice izmeu kojih prolaze ivci (sulcus nervi spinalis) a kroz otvore na navedenim nastavcima prolaze a.i v.vertebralis. Specifinost vratne kraljenice je i postojanje unkovertebralnih zglobova (od C3-C7) koji predstavljaju estu metu degenerativnih promjena. 2.1. Mehanizam nastanka degenerativnih promjena Degenerativne promjene zbivaju se dakle na intervertebralnim, kostovertebralnim (spojevi kraljeaka s rebrima) i unkovertebralnim zglobovima kao i na intervertebralnom disku. Upravo na intervertebralnom disku i zapoinje pojava ovih neupalnih promjena. Naime, svakodnevne mikrotraume, nepravilno dranje, troenje uzrokovano starenjem te brojni drugi faktori dovode do promjena u grai mekog dijela diska, nucleusa pulposusa, koji dehidrira (gubi vodu). Dehidracija naruava njegovu funkciju amortizera i predstavlja zaetak degenerativnih promjena koje e kroz razvoj daljnjih oteenja naposljetku dovesti do nestabilnosti vratnog segmenta, iritacije okolnih graevnih struktura, te u najteim sluajevima do hernije diska koja je u ovom dijelu kraljenice ipak rjea nego u lumbalnom. 2.2. Etiologija i rizini faktori Najei uzroni imbenik ovih bolnih sindroma su degenerativne promjene vratne kraljenice. One zapoinju vrlo rano, ve oko tridesete godine ivota, a javljaju se preteno na
6

mjestima najveeg optereenja kraljenice tj. mjestima gdje dolazi do prijelaza dobro gibljivog segmenta u drugi, manje gibljiv (u podruju vratne kraljenice na prijelazu cervikalnog u torakalni dio). Znaajno mjesto u etiologiju zauzimaju i:

posttraumatske ozljede (npr.trzajne ozljede vratne kraljenice este nakon prometnih nezgoda) nepravilna postura, odnosno nepravilno dranje tijela, dugotrajno sjedenje, uredski rad za raunalom koji vrlo esto rezultira prenaprezanjem miia uz kraljenicu, svakodnevno ponavljane mikrotraume, fizika neaktivnost

Svi ovi faktori stvaraju plodno tlo za razvoj navedenih promjena i pojavu klinikih simptoma. 2.3. Klinika slika Cervikobrahijalni sindrom manifestira se: irenjem boli du cijele ruke (rjee u obje), pojavom smetnji osjeta u vidu parestezija,hipoestezija ili anestezije u podruju pripadajueg dermatoma, poremeajima grube miine snage od hipotrofije do atrofije (najee su zahvaeni mali miii ake). 2.4. Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza U postavljanju dijagnoze cervikalnog bolnog sindroma sredinje mjesto zauzima anamneza i fizikalni pregled koje na odgovarajuu indikaciju dopunjujemo: radiolokim pretragama (anteroposteriorne i lateralne snimke te po potrebi funkcionalne snimke vratne kraljenice u maksimalnoj inklinaciji i reklinaciji),elektromioneurografijom (u sluaju sumnje na radikularne lezije), CT-om,MRI-om,UZV-om, laboratorijskim pretragama (biokemijske potrebe krvi, mokrae, imunoloke pretrage). Ve detaljno uzeta anamneza usmjeriti e nas vrlo brzo prema postavljanju dijagnoze. Pri tome osim podataka vezanih uz sam problem (lokalizacija, karakter i irenje boli, postojanje ukoenosti ili smetnji osjeta) posebnu panju treba posvetiti i psihosocijalnoj anamnezi (radno okruje i uvjeti rada) kao i postojanju recentnih ozljeda. Fizikalni pregled zapoinjemo
7

Slika 2.1.RTG snimka

inspekcijom kojom emo uoiti antalgini poloaj vrata, bolne grimase pri pokuaju promjene poloaja kao i promjene fizioloke vratne lordoze (iskrivljenje kraljenice prema naprijed) u smislu pojaanja njezine zakrivljenosti ili pak njezinog izravnavanja. Slijedi palpacija kojom e se ustvrditi postojanje povienog tonusa paravertebralnih miia i miia ramena, bolnosti spinoznih nastavaka, prisutnost bolnih nakupina u miiima (miogeloza) kao i tona lokalizacija bolnih toaka. Nakon provedene inspekcije i palpacije treba ispitati funkciju i pokretljivost svih kretnji vratne kraljenice - inklinacije, reklinacije, rotacije te laterofleksije u lijevu i desnu stranu. Ako pri pregledu postavimo sumnju na afekciju korijena spinalnog ivca (radikularno irenje boli ili smetnje osjeta) fizikalni pregled treba nadopuniti i neurolokim pregledom kojim ispitujemo osjet, reflekse (na gornjim ekstremitetima to su refleks bicepsa,refleks tricepsa i refleks brahioradijalisa), te miinu snagu i trofike promjene muskulature (opseg miia, manualni miini test). Kod cervikalnih sindroma osobitu panju treba posvetiti diferencijalnoj dijagnostici bolesti. Naime, iako je cervikalni bolni sindrom najee uzrokovan neupalnim degenerativnim promjenama vratne kraljenice bol u vratu mogu uzrokovati i: - upalne reumatske bolesti - infektivne bolesti (ostemijelitis,meningitis) osteoporoza - malignitet (osobito je vano ukloniti ovu sumnju bilo da se radi o metastazama koje su uestalije ili o primarnom tumoru) - bolesti udaljenih organa (probavni organi, plua, srce) - psihoze, simulacije. 2.5. Lijeenje Lijeenje cervikalnih sindroma razlikuje se u akutnoj i subakutnoj, odnosno kroninoj fazi bolesti. Osnovni cilj svih terapijskih postupaka je smanjiti bol, vratiti funkciju, prevenirati recidive i sprijeiti invalidnost. 2.5.1.Lijeenje akutne faze Slika 2.2.Schantzov ovratnik

U ovoj fazi lijeenja najvaniji su: to krae mirovanje, medikamentna terapija i kratkotrajna imobilizacija vratne kraljenice Bolesnik dakle mora mirovati koristei pri tom adekvatan jastuk (mekan, valjkasti) i vratnu ortozu (tzv. Schantzov ovratnik) kojima se postie rastereenje vratne kraljenice i relaksacija miia. Takoer je vano naglasiti da ortoza, da bi bila efikasna, mora biti postavljena u adekvatnom poloaju lagane inklinacije te se ne smije nositi predugo kako ne bi dolo do hipotrofije muskulature (nekoliko puta tijekom dana treba je skinuti i lagano razgibati vrat).
8

Prvu liniju izbora medikamentne terapije u ovoj fazi ine analgetici (paracetamol - Plicet) i nesteroidni antireumatici (diklofenak - Voltaren, ibuprofen) primjenjivi peroralno, rektalno ili u obliku intramuskularnih injekcija. Osim navedenih medikamenata u akutnoj fazi ponekad se kratkotrajno primjenjuju i miini relaksans i (miotonolitici) i sedativi-jedni izravnim, drugi posrednim djelovanjem smanjuju hipertonus vratnih miia. Kortikostereoidi (per os ili intramuskularno), opoidi (tramadol - Tramacur) - te lokalna infiltracija anestetika ili anestetika s kortikosteroidom u bolna mjesta miia, zglob ili cervikalne simpatike ganglije. 2.5.2.Lijeenje subakutne i kronine faze U ovoj fazi kljunu ulogu preuzima fizikalna terapija uz primjenu medikamenata po potrebi. Fizikalna terapija bolnih cervikalnih sindroma primjenjuje se kroz razliite postupke koje se ordiniraju individualnim pristupom svakom pacijentu. To su: toplinske procedure, elektroterapija (dijadinamske, galvanske, interferentne struje), sonoterapija (ultrazvuk), masaa, trakcija (pasivna kinezioterapijska metoda istezanja odreenih dijelova tijela) te izuzetno vana ciljana medicinska gimnastika s indiciranim vjebama. U nekim izrazito tekim sluajevima provodi se i kirurko lijeenje. 2.6.Fizikalna terapija 2.6.1.Toplinske procedure: Parafin: Pri destilaciji nafte dobije se tvar parafin koji ima vrlo dobra svojstva za termoterapijske svrhe i velikog je toplinskog kapaciteta. U terapijske svrhe se primjenjuje u mjeavini parafina i ulja u omjeru 6:1. Ulje omoguava lake odstranjivanje sa povrine tijela i smanjuje toku talita parafina. Moe se primijeniti u vie tehnika kao to su tehnika rukavice, tehnika uranjanja, tehnika premazivanja i tehnika obloga. Kod bolnih stanja vratne kraljenice koristi se preteito tehnika obloga zbog lake aplikacije i boljeg djelovanja. Parafin koristimo prije samih vjebi u svrhu zagrijavanja miia i okolnih struktura kako bi se bolni dio opustio i omoguio izvoenje pokreta vee amplitude. Postupak traje 15 do 20 minuta. 2.6.2.Elektroterapija: DDS: Dijadinamske struje, po svojim svojstvima spadaju u niskofrekventne struje. Mogu biti poluvalne ili punovalne ispravljene struje sinusoidna oblika, frekvencije 50-100 Hz.
9

Kombinacijom frekvencije i jakosti te dodavanjem konstantne istosmjerne (galvanske) moe se dobiti nekoliko modulacija. Elektrode postavljamo na bolno podruje vratne kraljenice jednu kraj druge u trajanju primjene od 4-6 minuta. Ovim strujama djelujemo na poboljanje cirkulacije i smanjenje boli u vratnom dijelu kraljenice. Galvanizacija: Galvanska struja predstavlja naziv za konstantnu istosmjernu struju. Frekvencije je 50 Hz. Galvansku struju primjenjujemo putem dvije elektrode od koje je jedna pozitivna ( + najee crvena), a druga negativna ( - crna). Trajanje 10-20 minuta,a jakost ovisi o pacijentovom subjektivnom osjeaju. Galvanska struja djeluje na ivane zavretke odgovorne za prijenos boli tako da se bol smanjuje ili nestaje. Poveava podraljivost i provodljivost ivaca pod katodom i smanjuje pod anodom. Pod utjecajem galvanske struje nastaje vazodilatacija ( proirenje krvnih ila) to uzrokuje intenzivniji dotok krvi koji nazivamo hiperemija. Koa ispod aplicirane elektrode postaje toplija, crvenija u trajanju do 30 min., i vlanija. IFS: Interferentne struje nastaju iz dviju sinusoidnih izmjeninih struja koje se preklapaju u intenzitetu, fazi i frekvenciji. Interferencija se dogaa u tkivima u dubini. Interferentne struje spadaju u srednjefrekventne struje kojima se ulazna frekvencija kree oko 4000 Hz. Djelovanje interferentnih struja odgovara djelovanju dijadinamskih struja , uz napomenu da interferentne imaju jae dubinsko djelovanje, i bolju podnoljivost u kombinaciji primjene s vibracijskom masaom. 2.6.3.Sonoterapija: UZV: Ultrazvuk se u fizikalnoj medicini upotrebljava u prvom redu kao terapijsko sredstvo. Djelovanje mu je mehaniko, a radi se zapravo o mikromasai, mehanikom zbijanju i rastezanju tkiva i gibanju pojedinih estica tkiva. Najvanije djelovanje ultrazvuka je toplinsko. Za bolna stanja vratne kraljenice koristimo jainu od 0.8 W/cm3 u trajanju od 5 minuta kako bi zagrijali miie i postigli bolju cirkulaciju u vratnom podruju. 2.6.4.Masaa Djelovanje klasine rune masae moe se podijeliti na ope i lokalno. Ope djelovanje dovodi do oputenosti i ugode. Temperatura koe povisuje se za dva do tri stupnja C. Poznato je ope smirujue djelovanje. Masaa otklanja umor puno bre nego pasivan odmor i leanje. Teko je odrediti tonu granicu izmeu opeg i lokalnog jer se jedno sa
10

drugim ispreplie. Klasinu runu masau moe se podijeliti na smirujuu i podraajnu. Kada primijeniti smirujuu ili podraajnu ovisi o indikacijama. Kod pojaanog tonusa muskulature i bolnih stanja masaa treba biti smirujua, dok kod atrofine i mlohave muskulature masaa treba biti podraavajua kako bi se postigao suprotni uinak. Kod cervikobrahijalnog bolnog sindroma masaa nam koristi u svrhu otklanjanja boli,za oputanje napetih miia te za poboljanje cirkulacije. 2.6.5.Trakcija Trakcija je pasivna kinezioterapijska metoda, sastoji se od podizanja pojedinih dijelova tijela primjenom mehanike sile. Istezanjem se stvara osjeaj olakanja, smanjenja pritiska u zglobovima i segmentima kraljenice, dolazi do relaksacije paravertebralnih miia i smanjenja pritiska na korijenove ivaca. Vertebralna trakcija je bezbolna tehnika lijeenja bolesti kraljenice primjenom strogo dozirane (u intenzitetu i trajanju) mehanike sile. 2.6.6.Medicinska gimnastika Izvode se vjebe jaanja vratne muskulature. Ako je uzrok sindroma bilo kakva ozljeda pacijentu se pokazuju statike vjebe. Dakle pacijent izvodi vjebe bez pokreta vratne kraljenice. Za sve ostale pokazuju se dinamike vjebe. Npr. pacijent sjedi te izvodi fleksiju vrata te si pritom daje otpor rukama na elu sve dok bradom ne doe do prsa. Vjebe je potrebno izvoditi prema uputama terapeuta i redovito. Takoer su vane i vjebe istezanja. Statike vjebe: 1.Pacijent stavi ruku na elo te pokuava raditi pokret prema naprijed tj. fleksiju glave ali to sprjeava rukom.(Slika 5.1.) 2. Pacijent stavi ruku na zatiljak te pokuava raditi pokret prema nazad tj. retrofleksiju glave ali to sprjeava rukom.(Slika 5.2.) 3. Pacijent stavi ruku na sljepoonicu te pokuava raditi pokret prema ramenu tj. laterofleksiju glave ali to sprjeava rukom. Te isto to ponovi i na drugoj strani.(Slika 5.3.) 4. Pacijent stavi ruku na bradu te pokuava raditi pokret rotacije glave ali to sprjeava rukom. (Slika 5.4.)

11

5.Pacijent sjedi na stolici i ispreplete prste na zatiljak,zatim skupi laktove prema naprijed a zatim ih rairi prema nazad.(Slika 5.5.) 6.Pacijent sjedi na stolici,povlai ramena prema uima,zatim ramena povue prema natrag te se opusti.(Slika 5.6.) 7.Pacijent stavi ruke dlan u dlan ispred sebe u podruju prsa te pokuava razvui dlanove odnosno stavi dlan na dlan i pokua gurati dlan o dlan.(Slika 5.7.) Dinamike vjebe: Na leima: 1. Ruke pored tijela, uz udah dizati ruke iznad glave i vratiti u poetni poloaj.(Slika 5.8.) 2. Ruke pored tijela, ake su stisnute, ramena povlaimo prema uima.(Slika 5.9) 3. Ruke su prekriene na prsima, odiemo ruke prema stropu.(Slika 5.10) 4. Prekriiti ruke na trbuhu, gurati laktove prema stropu, opustiti.(Slika 5.11) 5. Jedan ruku pritiskati o strunjau a drugu ispruiti i dlan gurati prema stropu.(Slika 5.12) 6. Savinuti koljena, zategnuti stopala, pritiskati dlan o dlan i opustiti.(Slika 5.13) 7. Savinuti koljena, prekriiti prste ispod brade, bradu gurati dolje a dlanovima pruati otpor (bez pokreta samo zategnuti miie).(Slika 5.14) 8. Desni dlan staviti na desni obraz a lijevi u predjelu desnog lakta, gurati dlan na lice a licem davati otpor te istovremeno pruati otpor lijevom rukom na desni lakat i obrnuto.(Slika 5.15) 9. Koljena savinuti, prekriiti prste na potiljku, gurati laktove u pod.(Slika 5.16) 10. Ruke uz tijelo, nadlaktice uz tijelo a podlaktice irimo u stranu.(Slika 5.17) 11. Noge ispruiti, laktove obuhvatiti dlanovima, zategnuti miie, podii ruku iznad glave, opustiti u poetni poloaj.(Slika 5.18) 12. Zakvaiti prste na prsima i svaku ruku vui na svoju stranu.(Slika 5.19) 13. Lijeva ruka iznad glave, desna uz tijelo, isteemo ruke prema gore i dolje.(Slika 5.20) Na trbuhu: 1. ake uz tijelo, ispruene ruke ispruiti prema stropu.(Slika 5.21) 2. Prekriiti prste na kriima, dlanom tiskamo o kria, a laktove odiemo.(Slika 5.22) 3. Prekriiti prste na potiljku, podii noge u koljenima, zategnuti laktove gore.(Slika 5.23) 4. Ruke ispruiti iznad glave, podii ih od podloge i gurati ispred sebe.(Slika 5.24) 5. Ruke na leima, odii desnu ruku od kria. lijevu ruku tiskati na kria.(Slika 5.25) 6. Ruke u obliku slova U, podii ruke gore i istegnuti ih naprijed,i vratiti.(Slika 5.26)

12

Vano je da pacijent glavu ne odie od podloge za vrijeme izvoenja vjebi te da svaku vjebu ponovi 8-10 puta. Takoer je vano da vjebe ne smiju izazvati bol te da dinamike vjebe lagano doziramo u akutnoj fazi.

2.7. Edukacija i prevencija

Kako bi se sprijeili recidivi vratnog sindroma, uz fizikalnu terapiju 1-2 puta godinje, potrebno je promijeniti i neke oblike ponaanja. Nauene vjebe potrebno je redovito provoditi i kod kue (15-20 min dnevno). Ispraviti nepravilno dranje tijela. Ukoliko su uvjeti rada vezani uz dugo sjedenje i rad na kompjutoru potrebno je u tijeku radnog vremena napraviti krae pauze s razgibavanjem, postaviti radnu stolicu na odgovarajuu

Slika 2.3.Prevencija boli

visinu te tipkovnicu i kompjutorski zaslon u odgovarajui poloaj. Ne manje vana je uloga kvalitetnog sna i odmora (spavati treba na odgovarajuem jastuku, niti previsokom niti preniskom, u lenom ili bonom poloaju uz izbjegavanje potrbunog spavanja). Otklanjanje stresa kao i pravilna ishrana takoer e bitno poboljati cjelokupno napredovanje prema izbjegavanju pojave bolnih sindroma kao i polako ali sigurno koraanje prema veoj kvaliteti vlastitog ivota.

13

3.ZAKLJUAK
Tegobe se mogu izbjei, ali i ublaiti svakodnevnim vjebanjem od 10 do 15 minuta, a pojedine vjebe mogu se izvoditi i na radnom mjestu. Vjebe imaju pozitivan uinak i na psihu bolesnika, to je neobino vano jer je psihiko stanje vano kod poveane napetosti miia u raznim dijelovima tijela, osobito miia ramena i vratne kraljenice. Vjebe treba izvoditi sporo, najbolje pred zrcalom kako bi mogli lake nadzirati ispravnost poloaja pokreta tijela. Mogu se izvoditi kao prevencija jer e nakon napornoga radnog dana smanjiti napetost i ojaati vratne miie. Vano je znati da se pri vjebanju ne smije pojaviti bol ili osjeaj nelagode.

14

4.LITERATURA
1. Ivo Jaji, Zrinka Jaji i suradnici. Fizikalna i rehabilitacijska medicina:osnove lijeenja, Medicinska naklada, Zagreb, 2008. 2. MEDIX, svibanj 2002, Godina 8, broj 41/42 3. T.Drrigl. Reumatologija, Medicinska knjiga, Zagreb,1997 4. Ivo Jaji, Zrinka Jaji. Fizijatrijsko-reumatoloka propedutika, Medicinska naklada, Zagreb, 2004. 5. Ivo Jaji, Zrinka Jaji. Izvanzglobni reumatizam i srodna stanja, Medicinska naklada, Zagreb, 2005.

15

5.PRILOG
Statike vjebe za cervikalnu kraljenicu Slika 5.1.Vjeba 1 Slika 5.2.Vjeba 2

Slika 5.3.Vjeba 3

Slika 5.4.Vjeba 4

Slika 5.5. Vjeba 5

Slika 5.6.Vjeba 6

16

Slika 5.7. Vjeba 7

Dinamike vjebe za cervikalnu kraljenicu(na leima) Slika 5.8 Vjeba 1 Slika 5.9 Vjeba 2

Slika 5.10 Vjeba 3

Slika 5.11. Vjeba 4

17

Slika 5.12.Vjeba 5

Slika 5.13 Vjeba 6

Slika 5.14. Vjeba 7

Slika 5.15. Vjeba 8

Slika 5.16. Vjeba 9

Slika 5.17. Vjeba 10

18

Slika 5.18. Vjeba 11 5.19. Vjeba 12

Slika

Slika 5.20. Vjeba 13

Dinamike vjebe za cervikalnu kraljenicu(na trbuhu) Slika 5.21. Vjeba 1 Slika 5.22. Vjeba 2

19

Slika 5.23. Vjeba 3

Slika 5.24. Vjeba 4

Slika 5.25. Vjeba 5

Slika 5.26. Vjeba 6

20