udbenik s CD-om radna biljenica s radnim materijalom za vjebe i praktine radove prirunik za uitelje s CD-om i prozirnice s planom ploe

oe razredni plakati

UDBENIK

Koje mjerne jedinice za mjerenje duljina poznajete? Nabrojite pribor za mjerenje duljine! Objasnite razliku u kotiranju tehnikih crtea u strojarskoj i graevinskoj tehnici!

Razmislite i pokuajte odgovoriti:

Za bolje razumijevanje teme

Za prikazivanje graevinskih objekata tehnikim crteima potrebno je poznavati odreena pravila i standarde. Neka od njih ve ste nauili u petom razredu i u prethodnim temama. U ovoj temi nauit ete kako se pravilno crta i kotira tlocrt graevine. Ako elite nacrtati tlocrt vae uionice u odreenom mjerilu, morate izmjeriti njezinu duinu i irinu, dimenzije prozora, vrata, razmak izmeu njih i debljinu zidova.

Mjerenje duljina
Duljine mjerimo razliitim priborom za mjerenje ovisno o vrsti mjerenja i traenoj preciznosti. Prilikom crtanja tehnikih crtea sluite se trokutima, ravnalom i estarom. Za mjerenje u graditeljstvu koriste se drveni metar i mjerna vrpca koja se nalazi u prikladnoj kutiji. Mjerna vrpca napravljena je od tankog elinog lima ili od plastificiranog prediva. Na mjernoj vrpci obiljeeni su metri, decimetri, centimetri i milimetri.

Dvometar

Trokut

Mjerna vrpca Krojaki metar

Mjerei duljinu i irinu uionice, poetak mjerne vrpce obiljeen nulom postavite do zida. Vrpcu povucite do drugog zida i oitajte izmjerenu duljinu u centimetrima.

Ravnalo

Mjerenje mjernom vrpcom

18

1. Tehniko crtanje 1.3. Crtanje tlocrta uionice

17

Upamtite!
Za precizno mjerenje mjerna vrpca mora biti napeta i ravna, a pogled okomit na oitanu vrijednost

Mjerenje prozora mjernom vrpcom

Prikazivanje izmjerenih duljina

Skica je tehniki crte nacrtan prostoruno bez pribora za tehniko crtanje. Prilikom izrade skice potrebno je paziti na odnos dimenzija. Cijelu skicu nacrtajte lagano uskim crtama i pravilno kotirajte. Provjerite ispravnost crtea, a zatim olovkom s mekanom minom podebljajte kratke kose crte te mjernice, kotne brojeve i crte koje oznaavaju zidove. Prema ureenoj skici radi se tehniki crte u odreenom mjerilu. Rezultate mjerenja duljina moete zabiljeiti u obliku tablice ili unijeti na unaprijed izraenu skicu tlocrta sobe ili stana.

Mjerna vrpca  oitavanje vrijednosti

Skica tlocrta uionice

Tehniki crte tlocrta uionice

18

1. Tehniko crtanje 1.3. Crtanje tlocrta uionice

19

Upamtite!
Za lake i precizno crtanje tlocrta uionice, sobe, stana ili portskog igralita potrebno je prvo nacrtati skicu tlocrta objekta, a zatim mjernom vrpcom izmjeriti dimenzije i upisati ih na skicu.

Tlocrt nogometnog igralita

SAETAK
Kljuni pojmovi
Mjerila crtanja u graditeljstvu  u graevinskoj tehnici tehniki crtei izrauju se u mjerilu za umanjivanje (M 1:10, M 1:20, M 1:50, M 1:100).

PROVJERITE TO STE NAUILI

1. Objasnite razliku izmeu tehnikog crtea i skice! 2. Opiite pravilnu primjenu mjerne vrpce! 3. Navedite koja se mjerila najee koriste za izradu graevinskih tehnikih crtea! 4. to znai oznaka M 1:50 na graevinskom tehnikom crteu? 5. Od kojih se materijala izrauju mjerne vrpce?

JESTE LI ZNALI?
U geodetskoj praksi za mjerenje udaljenosti na nepristupanim terenima koriste se posebni instrumenti  daljinomjeri. Daljinomjeri se razlikuju prema tehnikoj izvedbi i konstrukciji.

Daljinomjer

20

1. Tehniko crtanje 1.3. Crtanje tlocrta uionice

19

3.1
Razmislite i pokuajte odgovoriti:

ISKORITAVANJE ENERGIJE VODE

to je voda i emu slui? to je energija? Navedite primjere uporabe energije vode!

Za bolje razumijevanje teme

Voda je vana za ivot ljudi, ivotinja i biljaka. Bez vode nema ivota. Voda se upotrebljava za pie, kuhanje hrane, kupanje, zalijevanje vrtova i itav niz drugih potreba. U nastavi prirode i drutva upoznali ste prirodno kruenje vode. U tom kruenju gibanjem velikih masa vode (rijeke, plima i oseka mora) nastaje energija koja se moe iskoristiti u razliite svrhe (natapanje, proizvodnja elektrine struje).
Prirodno kruenje vode

Plitvika jezera

Savjet
Vodotoranj u Vukovaru

Jedno od najveih prirodnih bogatstava Hrvatske je voda. Da bi se sauvala bioloka raznolikost vodu treba ouvati u prirodnom stanju. To znai da vodu treba tititi od svih vrsta zagaenja, posebno od kemijskih sredstava i otpada iz razliitih tehnolokih procesa. Vodu treba tedjeti, odnosno racionalno koristiti.

Vrste energije vode

Energija vode (hidroenergija) najznaajniji je obnovljivi izvor mehanike energije. Mehanika energija jedan je od temeljnih oblika energije koji se manifestira gibanjem tijela. Voda u rijekama svojom energijom pokree
40
3. Energetika 3.1. Iskoritavanje energije vode

21

zemlju, ljunak, dijelove drvea, splavi, brodove, kola na vodenicama, vodne turbine. Kruenje vode u prirodi neprekidno se obnavlja. Stoga kaemo da je voda obnovljivi izvor energije. Energiju vode ovjek nastoji dobro iskoristiti jer je to jedna od najjeftinijih energija iz prirode. Hidroenergija nije svuda dostupna jer podrazumijeva obilje brzo tekue vode, a poeljno je i da je ima dovoljno cijele godine. Da bi se osigurala stalna opskrba vodom, grade se akumulacijska jezera za potrebe hidroelektrana i vodospremnici pitke vode za potrebe u industriji i kuanstvima. Za odreivanje najpovoljnije primjene energije vode potrebno je znati o emu ona ovisi. Istraivanja su pokazala da veliina energije vode ovisi o koliini (masi) i visini poloaja na kojem se nalazi u odnosu prema povrini mora. to je vea koliina vode i to se ona nalazi na veoj visini, to je njezina energija vea. Prema tim saznanjima strunjaci su projektirali i ureaje koji pretvaraju energiju vode u druge temeljne oblike energije.
Energija vode

Hidroelektrana Roki slap-brana i akumulacijsko jezero

Visinske razlike vode

Naini koritenja energije vode

Energija vode moe se upotrebljavati na razne naine i za razne potrebe. Od davnina ljudi koriste vodne tokove rijeka za plovidbu splavima, amcima, brodovima. To je najjeftiniji nain prijevoza ljudi i roba niz plovne rijeke.
Rijeni brod amac Splav

Vodenica i vodno kolo

Voda od davnina pokree vodna kola na mlinovima (vodenicama). Na vodnom kolu nalaze se lopatice kojima se vri pretvorba energije. To se okretanje prenosi na rvanj u kojem se penica, kukuruz i druge itarice melju u brano. Jo uvijek ima primjera gdje voda pokree postrojenja za rezanje drvenih trupaca u pilanama.

22

3. Energetika 3.1. Iskoritavanje energije vode

41

Vodno kolo modeli

Unutranjost vodenice mlinski kamen

Danas se energija vode najvie iskoritava za proizvodnju elektrine energije u hidroelektranama. To su elektrane koje energiju vode preko vodnih turbina i elektrinih generatora pretvaraju u elektrinu energiju. Energiju vode mogue je koristiti i na morima u obliku energije valova te energije plime i oseke. Valove uzrokuju vjetrovi. Valovima je mogue proizvoditi male koliine elektrine energije. Valovi ulaskom u odreenu prostoriju istiskuju iz nje zrak, a njihovim izlaskom zrak ponovo ulazi. Turbina se ugrauje u prolaz za zrak te svojom vrtnjom okree rotor generatora. Slino se moe dobiti i podizanjem i sputanjem valova u cilindar s klipom (poput motora s unutarnjim izgaranjem). Takve elektrane mogue je graditi na puini gdje je visina valova velika da bi pretvorba bila uinkovitija.

Vodna turbina - presjek

izlaz zraka

turbina ventil

ulaz zraka gibanje vode

Valovi u Splitu

Elektrana na plimu i oseku

Dobivanje energije iz valova

Vanije i sve prisutnije u svijetu je iskoritavanje plime i oseke. Plima je podizanje, a oseka sputanje razine vode u morima i oceanima. Elektrane na plimu i oseku grade se u pogodnim zaljevima i uima rijeka na obalama oceana i mora kod kojih su razlike izmeu plime i oseke najmanje 5 metara. Pregraivanjem zaljeva, odnosno rijeka, velikim branama dobija se akumulacijski spremnik (bazen) za vodu. Za
Elektrana na plimu i oseku  presjek
42
3. Energetika 3.1. Iskoritavanje energije vode

23

vrijeme plime voda ulazi u bazen kroz otvore u brani, a za vrijeme oseke bazen se prazni (voda ulazi u more). U otvorima se ugrauju dvosmjerne turbine iji se rotor okree i za vrijeme plime i za vrijeme oseke. Najpoznatija elektrana na plimu i oseku izgraena je na uu rijeke Rance u Francuskoj.

Faust Vrani Mlin s uspravnim vratilom

Zanimljivo je da je jedan od prvih poznatih hrvatskih izumitelja Faust Vrani (1551.  1617.) iz ibenika u svojem djelu Novi strojevi predstavio razne vrste mlinova koje pokreu energija vode u rijekama te energija plime i oseke.

Nikola Tesla (Smiljan kraj Gospia, 1856  New York 1943.). Izumitelj na podruju elektrotehnike podrijetlom iz Hrvatske. Od priblino 700 raznovrsnih izuma otkrio je i okretno magnetsko polje te usavrio konstrukciju indukcijskih elektromotora. Po njemu je nazvana jedinica magnetske indukcije tesla, oznaka T. U Hidroelektrani na rijeci Nijagari (SAD) ugraeni su generatori njegova patenta. Hidroelektrana je putena u rad 1895.

SAETAK
Kljuni pojmovi:
Vrste vodene energije  energija rijeka, valova te plime i oseke. Nain koritenja vodne energije  pokretanje vodnih kola (vodenice) i vodnih turbina (hidroelektrane).

PROVJERITE TO STE NAUILI

1. Objasnite zato je voda obnovljivi izvor energije! 2. Navedite o emu ovisi energija vode! 3. Nabrojite nekoliko primjera koritenja energije vode! 4. to se proizvodi u hidroelektranama? 5. Opiite razliku izmeu plime i oseke!

24

3. Energetika 3.1. Iskoritavanje energije vode

43

RADNA BILJENICA

1.3

CRTANJE TLOCRTA UIONICE

PROVJERITE TO STE NAUILI

1.

Mjeriti metrom znai usporediti koliko puta je neka duljina vea ili manja od duljine 1 metra. DA NE

2.

Prilikom mjerenja duine i irine uionice poetak mjerne vrpce obiljeen nulom treba postaviti tono do zida. DA NE

3.

Mjerne vrpce izraene su od tankog elinog lima ili plastificiranog prediva. DA NE

4.

Skica se izrauje u M1:1. DA NE

5.

Crte koji prikazuje zamiljeni presjek sobe ili stana u visini prozora naziva se _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ sobe ili stana.

6.

Dimenzije prozora i vrata, debljinu zidova te razmake izmeu njih oitavate iz _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ sobe.

7.

Tehniki crte nacrtan prostoruno bez pribora za tehniko crtanje naziva se _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _.

8.

Za precizno mjerenje pogled mora biti _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ na itanu vrijednost.

12

1. Tehniko crtanje 1.3. Crtanje tlocrta uionice

25

VJEBA

TEHNIKI CRTE TLOCRTA UIONICE

Uputa: Dobro promotrite vau uionicu za tehniku kulturu. Zamislite njezin vodoravni presjek u visini prozora. Prilikom crtanja skice tlocrta pazite na meusobni odnos dimenzija, prozora, vrata, razmak izmeu prozora, debljinu zidova te odnos duljine i irine uionice. Obratite pozornost na vrste crta i crtanje graevinskih simbola. Prvo crtajte uskim crtama, a na kraju vidljive bridove crtajte irokim crtama. Radni postupak Nacrtajte skicu tlocrta uionice prema navedenoj uputi. Mjerenje vrite u parovima. Prilikom mjerenja Mjernom vrpcom precizno izmjerite mjerna vrpca sve potrebne mora biti napeta i dimenzije i ravna, a pogled okomit na itanu podatke unesite na skicu. vrijednost. Na temelju pravilno izraene skice nacrtajte tehniki crte tlocrta uionice.

Crte radnog postupka

SKICA TLOCRTA UIONICE

izradio: ___________________________________

datum: ___________________

razred: ______________________

ocjena:

26

14

1. Tehniko crtanje 1.3. Crtanje tlocrta uionice

TEHNIKI CRTE TLOCRTA UIONICE

VJEBA

Prema ureenoj skici tlocrta uionice tehnike kulture nacrtajte tehniki crte u M 1:50 ili M 1:100. Mjernice crtajte na meusobnoj udaljenosti od 7 mm. Upute o kotiranju i ispravnoj uporabi pribora za tehniko crtanje dat e vam va uitelj. Na crteu oznaite mjerilo i smjer sjevera.

izradio: ___________________________________

datum: ___________________

razred: ______________________

ocjena:

1. Tehniko crtanje 1.3. Crtanje tlocrta uionice

15

27

VJEBA

VODNO KOLO

Prema uputama u radnoj listi te uporabom navedenog pribora i alata izradite model vodnog kola i ispitajte njegovo djelovanje. Radni postupak Odabir materijala i pribora. Pribor, materijal i crte radnog postupka Upute za rad

Pripremite materijal, pribor i alat.

Buenje pluta.

icom ili avliem koja predstavlja osovinu kola probuite pluto na sredini uz pomo ekia.

iljenje liica.

Paljivo zailjite liice prema crteu.

Obiljeavanje.

Uz pomo ablone esterokuta obiljeite jednake razmake po obodu pluta.

Montaa vodnog kola.

Po obodu vodnog kola utisnite zailjene liice na jednakim razmacima. Jedna liica je crvene boje.

Ispitivanje vodnog kola.

Ispitajte vodno kolo na ispitnom mjestu uz pomo uitelja. Upotrijebite jednake koliine vode Zabiljeite rezultate tehnikog pokusa i izvedite zakljuak.

Rezultati tehnikog pokusa: 1. Broj okretaja kola kod nie razine vode 2. Broj okretaja kola kod vie razine vode _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ okretaja _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ okretaja

3. Zakljuak: _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

28

34

3. Energetika 3.1. Iskoritavanje energije vode

PRIRUNIK

Osnovna kola: kolska godina: 2007./08. razred: 6. Datum: broj sata:

NASTAVNA PRIPREMA
Nastavni predmet: Nastavna cjelina: Nastavna jedinica-tema: Tip nastavnog sata:
TEHNIKA KULTURA Energetika Iskoritavanje energije vode. Vjeba: Vodno kolo obrada novog gradiva (radna vjeba)

ZADAE NASTAVNOG SATA (obrazovne, funkcionalne, odgojne):

- osposobiti uenike da mogu objasniti razliite naine koritenja vodne energije. - osposobiti uenike da pravilno koriste pribor, alat i materijal za izvoenje vjebe - razvijati kod uenika ekoloki nain razmiljanja i racionalno koritenje vode.

OBLICI RADA:
- frontalni - skupni rad - rad u parovima - individualni -

NASTAVNE METODE:
- usmeno izlaganje - razgovor - rad na tekstu - praktini rad - grafiki radovi - demonstracija -

NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA:

- udbenik, radna biljenica - crtei, slike, sheme - grafoskop, prozirnice - alati za runu obradu drva - Tv, video, film - elektroniko raunalo - CD - LCD projektor -

Korelacija s drugim nastavnim predmetima:

Geografija 5.r. Vode na Zemlji: svojstva mora, gibanja mora, plima i oseka

Izvori za pripremanje: 1.Tehnika kultura 2, udbenik, Profil International, Zagreb 2.Tehnika kultura 2, radna biljenica, Profil International, Zagreb 3.Tehnika kultura 2, prirunik za uitelje, Profil International, Zagreb 4. 5.

29

Tijek nastavnog sata: UVODNI DIO NASTAVNOG SATA

Uvodna pitanja: - Navedite primjere koritenja vode! - to je energija? - Navedite primjere iskoritavanja energije vode!

GLAVNI DIO NASTAVNOG SATA

Razgovorom, ilustracijama i demonstracijom objasniti uenicima razliite naine koritenja vodne energije. Objasniti nain rada i primjenu vodnog kola i vodne turbine. Objasniti djelovanje i primjenu energije valova te plime i oseke. Upoznati uenike s izumima Fausta Vrania i Nikole Tesle u iskoritavanje energije vode. Prema uputama iz radne biljenice realizirati vjebu: Vodno kolo - podjela uenika na skupine - upute za rad (upozoriti na mjere zatite na radu) - praenje rada uenika i pruanje pomoi - ispitivanje djelovanja vodnog kola prema uputama u radnoj biljenici - izvesti zakljuak tehnikog pokusa djelovanja vodnog kola prema podacima o broju okretaja na vioj i nioj razini vode. Izvriti vrjednovanja rada uenika te pohvaliti najuspjenije poticanje na rad.

ZAVRNI DIO NASTAVNOG SATA

Odgovoriti na pitanja u radnoj biljenici: Iskoritavanje energije vode Najava teme i vjebe za sljedei nastavni sat

PLAN PLOE
ISKORITAVANJE ENERGIJE VODE Vrste vodene energije energija rijeka, valova, plime i oseke. Plima je podizanje, a oseka sputanje razine vode u morima i oceanima. Nain koritenja vodne energije pokretanje vodnih kola (vodenice) i vodnih turbina (hidroelektrane)

Napomene / zapaanja:
Prilog: - prozirnica i radna liste za izvoenje vjebe.

Predmetni uitelj:

30