Prof.dr.sc. Slavko Krajcar Aljoa ribar, dipl.ing. OSRAM d.o.o. Luka Lugari, dipl.ing.
LUMINISCENCIJA
Fotoluminiscencija
Izboj u plinu - pri izboju u plinu, koje nastaje zbog djelovanja elektrinog polja, mogue je dobiti i zraenje u vidljivom dijelu spektra (npr. ivine arulje, natrijeve arulje, metalhalogene arulje) Fluorescencija - kod fluorescentnih cijevi i fluokompaktnih arulja, pri izboju u ivinom plinu generira se gotovo isljuivo UV zraenje, koje se pretvara u vidljivo zraenje fosfornim omotaem koji je naneen na unutranjost staklene cijevi. Budui da ovo zraenje traje samo dok traje pobuda, govorimo o fluorescenciji. Danas se najvie koriste kalcij halofosfatni fosfori u kombinaciji s fosforima koji se aktiviraju elementima rijetkih zemalja. Fosforescencija - kod nekih fluorescentnih materijala elektroni mogu ostati u metastabilnom uzbuenom stanju kroz neki period koji traje od milisekunda do dana. Nakon prelaska iz tog stanja oni emitiraju svjetlost. Ova pojava naziva se fosforescencija. Za prelazak iz metastabilnog stanja u stanje u kojem se emitira svjetlost potrebna je dodatna energija, koja se obino dobiva IR zraenjem (toplinom). Kratkotrajna fosforescencija se koristi kod fluorescentnih cijevi, kako bi se smanjio utjecaj treptanja zbog pogona na izmjenini napon.
Elektroluminiscencija
Odreeni materijali pretvaraju elektrinu energiju direktno u svjetlo, bez izboja u plinu (npr. LED)
Fluokompaktne arulje
Fluokompaktne arulje su zapravo savinute fluorescentne cijevi, ime se postiu manje ukupne dimenzije izvora svjetlosti, dok se zadravaju sve karakteristike rada fluorescentnih cijevi (zbog toga i naziv - Compact Fluorescent Lamps - CFL). Fluokompaktne arulje pripadaju grupi niskotlanih arulja na izboj, pri emu se svjetlost generira principom fotoluminiscencije. Izboj se deava izmeu elektroda u ivinim parama, pri tlaku od cca 1,07 Pa (tlak para tekue ive pri temperaturi od 40C. Tlak bitno ovisi o najnioj temperaturi u cijevi (cold spot) , gdje se kondenzira tekua iva koja nije u plinovitom stanju. Osim ive u punjenju se obino nalazi i neki inertni plin, kao pomo pri startanju (argon, kripton, neon, ksenon, ...). Koliina ive se bitno smanjuje, i iznosi 5-10 mg u kvalitetnijim cijevima. Kao i veina arulja na izboj, fluokompaktne arulje moraju u pogonu imati, u seriju spojenu, napravu za ograniavanje struje. Ova predspojna naprava, koja se naziva prigunica, ograniava pogonsku struju na vrijednost za koju je arulja napravljena, te osigurava potreban startni i pogonski napon. Temperaturu boje svjetla koju daju fluokompaktne arulje mogue je kontrolirati fosfornim omotaem, kao i kod fluorescentnih cijevi. Standardno se koriste trokomponentni fosfori. Zahvaljujui svojim kompaktnim dimenzijama fluokompaktne arulje razvijene su prvenstveno kao zamjena za standardne arulje snage 25-100W, ali se zahvaljujui konstantnom razvoju njihovo podruje primjene znatno proirilo, te danas predstavljaju jedan od najpopularnijih izvora svjetlosti, budui da spajaju visoku iskoristivost fluorescentnih cijevi i kompaktne dimenzije. Fluokompaktne arulje proizvode se u snagama od 3 -57W. Postoje izvedbe s integriranom elektronikom prigunicom i standardnim grlom E27 i E14, koje mogu zamijeniti gotovo svaku standardnu arulju, ostvarujui pri tome utedu energije od gotovo 80%. Za ovakvu izvedbu fluokompaktnih arulja koristi se naziv - tedne arulje.
Optimalno ogranienje radio smetnji Visokokvalitetno plastino kuite za termiku otpornost Mogui DC pogon
15 x 1000 h
15 000 h
25 40 60 75 100 120
W W W W W W
5 7 11 15 20 23
W W W W W W
Predspojne naprave
Predspojne naprave prvenstveno slue za ograniavanje struje, zbog negativne U-I karakteristike arulja na izboj. Uz to predspojna naprava osigurava i dovoljan napon za poetak izboja u plinu. Budui da predspojna naprava osigurava pogonske uvjete arulje na izboj, potrebno je da njene karakteristika odgovaraju izvoru svjetlosti, inae moe doi do velikih odstupanja svjetlosnih karakteristika i vijeka trajanja izvora svjetlosti. Predspojne naprave uvije troe elektrinu energiju, te smanjuju iskoristivost kompletnog sustava.
Starter Start fluorescentnih cijevi deava se u dvije faze: elektrode trebaju biti dovoljno ugrijane da ponu emitirati elektrone i mora postojati dovoljno veliko elektrino polje izmeu elektroda da se ionizira plinsko punjenje i da doe do izboja. Za startanje fluorescentnih cijevi i fluokompaktnih arulja koje koriste vanjski startni element koristi se starter, koji se spaja izmeu elektroda. Zahvaljujui bimetalnom kontaktu, on osigurava predgrijavanje elektroda i postie dovoljno veliki naponski impuls (300 - 800 V) za poetni izboj. Prigunica Slui za ograniavanje struje, te moe biti magnetska ili elektronika (objedinjuje i funkciju startera). Sustav s magnetskom prigunicom predstavlja induktivni teret, te se uvijek koristi kompenzacijski kondenzator. Zbog relativno visokih gubitaka u magnetskim prigunicama (i do 25%), te niz drugih prednosti, sve vie se koriste elektronike predspojne naprave. Elektronike predspojne naprave omoguuju i regulaciju (nije mogue samo smanjiti napon kao kod arulja sa arnom niti, budui bi to prekinulo izboj).
Kapacitivni spoj
Duo spoj
Neon
Fluorescentne cijevi i fluokompaktne arulje koriste tople elektrode, koje su obino napravljene od wolframove ice. Za razliku od njih, neonske cijevi koriste tinjajue elektrode (hladne elektrode) koje koriste jako male struje (rade na povienom naponu, a za start trebaju do 15 kV). Neonske cijevi ne koriste fosforni omota na staklu, ve se dodatkom ive ili argona (plava boja) ili obojenim staklom mijenja boja neona (koji je u osnovi crven). Neonske cijevi koriste se prvenstveno za razliite efekte (reklame, ...), ali zbog dodatnog transformatora predstavljau relativno skupi sustav, koji se sve vie mijenja fluorescentnim cijevima, svjetlovodima ili LED sustavima.
Fosfor
SE
arna nit
UN
Elektrode
Me+
Mo-folije
Tl
MeHal
Prigunica
to je LED ?
Definicija: Svjetlea dioda (light-emitting diode LED) je poluvodiki ureaj koji emitira svjetlo u uskom spektru kada je potican tijekom elektrine struje u pravom smjeru
Nastajanje svjetla
Holes and Electrones recombine -> light
+
Prozorski sloj p-dopirani sloj aktivni sloj (nastaje svjetlo) n-dopirani sloj
Struktura
N-dopirani: viak nevezanih elektrona
E
EF
Substrat (absorbierend oder transparent)
EF
Bijeli LED
2010
100
2007
50
1938
iva
1981
2005
CFL
2002
1904 1879
1959
Halogene .
1996
arna nit //
1950
2000
LED prednosti
Male dimenzije esto paljenje Visoka otpornost na udarce Dugi vijek trajanja Bez odravanja Bez IR/UV zraenja Visoka iskoristivost u boji Usmjereno svjetlo Prihvatljiv za okoli Puno svjetlo pri niskim temp.
LED-tehnologija - pakiranje
Radijalni LED LED u SMT paketu Chip-on-board
Power TOPLED
< 0.3 W
Karakteristike: - Max. struja ~70 mA - Svj. tok: 4lm
1.5 ....3 W
Karakteristike: - Max. struja >700 mA - Svj. tok: >40 lm
~ 10 W....30 W
Karakteristike: - Max. struja >>1A - Svj. tok: >100lm
0.6 mm
0.6 mm 0.5 mm
LED
Vlaga mehaniki utjecaji Kemijska svojstva
LED iskoristivost
sjena od kontakta totalna refleksija
ekstrakcija
Iskoristivost: 30-90%
Poboljanje iskoristivosti
Standard ATON NOTA ThinGaN
Carrier substrate
ext,.
25 %
52 %
60 %
75 %
InGaN/ GaN
Green
V = VerdeGreen T = TrueGreen (InGaN) 505nm 525nm
InGaAlP
Yellow
Y = Yellow (InGaAlP) 587nm
Orange
O = Orange (InGaAlP) 605nm
Orange Red
A = Org. Red (InGaAlP) 617nm
Blue
B = Blue (InGaN) B = Blue (GaN) 470nm 466nm
Red
S = Super-Red (InGaAlP) 630nm H = Hyper-Red (GaAlAs) 645nm
Bijelo