OSLOBO\ENJE godine ponedjeljak, 29. mart 2010.

INTERVJU

Ana Tri{i} - Babi}, zamjenica ministra inostranih poslova BiH

Reforme trebaju nama, a ne NATO-u

Sa vojnog na politi~ki teren
Glavni vanjskopoliti~ki cilj Bosne i Hercegovine je punopravno ~lanstvo u Evropskoj uniji i Sjevernoatlantskom savezu Ako u Tallinnu ne dobijemo MAP, ne}e se desiti kraj svijeta
Razgovarao: Daniel OMERAGI]

Generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen poru~io je prilikom pro{losedmi~nog boravka u Sarajevu da BiH mora nastaviti reforme ukoliko `eli dobiti Akcioni plan za ~lanstvo u Sjevernoatlantskom savezu (MAP). Kako u NATO-u ocjenjuju ono {to je do sada u~injeno u Bosni i Hercegovini? - BiH je prvopristupanjemprogramuPartnerstvo za mir dosta napravila, pogotovo u domenu vojne reforme. Broj vojnika je sveden na minimum, a linijakomande je u skladu sa principima koji su od nas tra`eni. U me|uvremenu, nakon Partnerstva za mir, BiH je dobila i drugeinstrumente taj tzv. IPAP (Individualni partnerski akcioni program), koji BiH polakoispunjava. To su sve vrstealatakojinamapoma`u da radimoneophodne reforme. S obzirom na to da je NATO politi~ko-vojni savez, reforme nisu potrebne samo u odbrambenom dijelu nego i u domenufunkcionisanjacijelogdru{tva. Dakle, politi~ke, demokratske, ekonomske i socijalne. To je ogroman multidisciplinarni projekat kojimoramonapraviti, prvenstvenozato{to }e pomo}i nama. Da se razumijemo, NATO je vrlo skup projekat, zemlje ~lanice Saveza nisusiroma{ne. Ekonomskimoramooja~ati da bismo uop{te bili u stanju da pristupimo NATO-u i izdr`imo taj finansijski teret. Recimo, profesionalni vojnik u BiH ima godi{nju platu od 17.000 eura, a u Sloveniji 70.000 eura. Taj standard moramo dosti}i ili, kako ka`u svi oni koji su u{li u NATO, a to vrijedi i za EU, kada se u|e u NATO, nema besplatnog ru~ka. Mi sami sve pla}amo. Glavni vanjskopoliti~ki cilj BiH je punopravno ~lanstvo u Evropskoj uniji i u NATO-u. Da bismo do{li do toga, posljednje pitanje koje }e nam biti postavljeno jeste koliki je va{ dru{tveni bruto proizvod.

Nedavno ste imenovani za predsjednicu NATO-ovog koordinacionog tima pri Vije}u ministara. [ta je zada}a Va{eg tima? - NATO-ov koordinacioni tim postoji ve} dvije-tri godine. Me|utim, on je do po~etka ove godine bio u Ministarstvu odbrane. Prebaciv{i taj proces u Ministarstvo inostranih poslova - jer NATO nije samo vojna, ve} politi~ko-vojna organizacija - BiH je napravila jo{ jedan napredak u aspiracijama da postane punopravna ~lanica NATO-a. Dakle, tim je postojao, ali je imao drugi mandat. Po funkciji ja sam kao zamjenica ministra dobila zadatak da koordiniram NATO-ov tim. To je interresorna grupa u koju su uklju~eni ne samo predstavnici svih ostalih ministarstava u Savjetu ministara nego i Direkcija za evropske integracije, Direkcija za ekonomsko planiranje i Uprava za indirektno oporezivanje. Taj tim }e se morati {iriti. Kao {to sam nebrojeno puta rekla, svjedoci smo da se cijelo dru{tvo mora reformisati da bismo danassutra bili spremni da pristupimo NATO-u. U ovom trenutku NATO-ov koordinacioni tim implementira ciljeve iz Individualnog partnerskog programa, a po potrebi i u trenutku kada BiH dobije MAP zasigurno }e dobiti novu ulogu.

gu u slu~aju Finci i Sejdi} protiv BiH, uni{tavanje vi{kova naoru`anja i municije i odluka o slanju jedinice OS u Afganistan. Koliko je mogu}e u~initi do 22. aprila, kada }e, na neformalnom sastanku ministara zemalja NATO-a u Tallinnu, biti razmatrana aplikacija BiH za MAP? - Oni `ele da vide da smo mi, ispunjavanjem ne~eg {to nama treba zbog na{e vjerodostojnosti u BiH, pokazaliopredijeljenost prema NATO-u. Uni{tavanje vi{ka oru`ja u BiH nije uslov ni za MAP ni za NATO. To je ne{to{to se ti~esigurnostigra|ana BiH, ekologije i svega {to vu~e s tim. Implementacija odluke Suda za ljudska prava je, tako|e, ne{to{to mi moramo da napravimoseberadi. Ako je Sud za ljudska prava rekao i donio presudu da u BiH treba da se izmijeni Ustav u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, mi to moramo da napravimo ukoliko ho}emo da budemo dio priznatog svijeta. @elja NATO-a da BiH na neki na~in kroz svoje Oru`ane snage i dalje u~estvuje u misiji u Afganistanu je isto tako ne{to {to se ti~e globalne sigurnosti. Mi mo`emo sada misliti da je Afganistan ne{to jako daleko od BiH, ali nije.

Politi~ki poeni
U pravu ste kada ka`ete da su to stvari koje trebamo u~initi sami radi sebe. Ali, za{to onda u tome kasnimo? - Ja sam i dalje optimista i mislim da }e u Tallinnu biti donesena pozitivna odluka. Me|utim, opet`elim da naglasim, jer mi ovdje brzo padamo u stanje pesimisti~nosti i smatramo da smo ostavljeni po strani, da je sastanak u Tallinnuneformalni, a doskorase na njima takve odluke nisu donosile. Uvijek je to ra|eno na redovnim sastancima u decembru. Mi se nadamo da }e se prepoznati da se u BiH dosta toga napravilo i da }e odluka, ipak, bitipozitivna. Ali, `elim da naglasim da ne}e biti kraj svijeta ni ako ne bude tako. Kao {to je nebrojeno puta re~eno i u BiH i izvan nje - vrata nam nisu zatvorena ni za ulazak u EU, ni u NATO. Mi sami moramo ovdje neke stvari da prelomimo i po~nemoraditi ne ~ekaju}i da }e to nekodrugi napraviti. Kona~no, sve to ~emu te`imo i NATO i EU - organizacijesu u kojima se tra`i i kompromis i konsenzus. Ne vidim razloga za{to ne po~nemopri~atime|usobom i za{to i dalje tra`imo nekoga sa strane da nam izmislitopluvodu i ka`e ovo je za vas dobro. Naravno, konsenzus podrazumijeva da se svakone~egtrebaodre}i. Utrenutkukada mi ovdjekona~nosamidonesemoodluku,to }e bitiklju~ i glavniokida~ i me|uzemljamaNATO-a i EU da smo napravili ogroman korak i da shvatamo gdje idemo i kom dru{tvu ho}emo da pripadamo.

Globalna sigurnost
Rasmussen je nazna~io tri stvari kojetrebau~initi- provedbapresudeEvropskog suda za ljudska prava u Strasbour-

Foto: D`. KRIJE[TORAC

Beograd i Zagreb su glavni igra~i

Predsjednici Hrvatske i Srbije Ivo Josipovi} i Boris Tadi} na svom prvom neformalnom susretu, prije nekoliko dana u Opatiji, naglasili su da je neophodno sa~uvati jedinstvenu BiH i da njen integritet ne treba dovoditi u pitanje. Od kakvog zna~aja je za nas ovdje ta poruka dvojice predsjednika? - Za BiH su uvijek kroz istoriju od najve}eg zna~aja bili odnosi Beograda i Zagreba. To je klju~ ne samo za BiH nego i za stabilnosti regiona i njegovog prosperiteta. Svi|alo se to nekome ili ne, Beograd i Zagreb su ovdje glavni igra~i. Svjedoci smo da kad god nije {timala ta veza Beograd - Zagreb da je to osjetila ne samo Bosna i Hercegovina nego i svi ostali gra|ani u regionu, pa ~ak i zemlje koje su EU. Pozdravljam pomo} koju nam pru`aju i SAD i zemlje EU, te [panija kao predsjedavaju}a, ali smatram da }e Hrvatska i Srbija biti klju~ne koje }e zajedno sa liderima u BiH najbr`e na}i rje{enje i na~in kako da BiH unutar sebe gradi odnose i {to prije postane funkcionalna. Samim tim {to su razgovarali ne samo o BiH, ve} i o vansudskoj nagodbi, to mnogo zna~i i za BiH. Mislim da se mo`e nazrijeti da }e u bli`oj budu}nosti Beograd i Zagreb inicirati skup o BiH zajedno sa EU. Ono {to }e nas u BiH natjerati da razmi{ljamo druga~ije je dobra relacija Beograda i Zagreba.

Kakva je saradnja izme|u Vas i ministra Svena Alkalaja? U javnosti se ~esto sti~e dojam o nesuglasju koje vlada unutar Ministarstva vanjskih poslova. Slu~aj Gani} je posljednji primjer. - Ustav BiH i Zakon o Savjetuministarajasno su odredili nadle`nosti zamjenika. Ministar Alkalaj i ja, kao i svi u BiH, dijelimo isteciljeve, a glavni je punopravno~lanstvou Evropskoj uniji. Me|utim, imamo razli~ite poglede kako do toga da do|emo. Kao zamjenik ministra poku{avam da se rukovodim pozitivnim zakonskim propisima koji postoje u BiH. Mi smo, ipak, dosta toga uspjeli i rije{ili na nivou BiH. Od prvog dana `elim da razgovaramo i o stvarima u kojima se ne sla`emojednodrugoda informi{emo. Nisamnai{la na takav vid saradnje sa ministrom Alkalajem. Mi, kao {to sam rekla, o mnogim stvarima imamo isto mi{ljenje, ali na~in na koji se do toga dolazinemamo. Vi{e puta sam protestovala i pisala da takav na~innijeu skladu ni sa zakonom, a u nekim segmentima ni sa Dejtonskim sporazumom. @elim da Ministarstvo inostranih poslova bude na slu`bi svih gra|ana BiH. Nakonslu~ajaGani}, nisamsigurna da bi se, ako bi se danas-sutra tako ne{to sli~no nekim drugim povodom desilo meni, ~lanovima mojeporodice ilimojimprijateljimadigloMinistarstvo inostranih poslova, da bi se pisala nota i da bi ambasador u toj zemlji dolazio ili vas, recimo, da osloba|a. Svi gra|ani su isti i pristup prema njima svima mora biti jednak. Mi imamo ovdje stranice i stranice pisama bh. dr`avljana koji se `ale da im se niko ne javlja na telefon u konzulatima, da nemajuodgovor u MIP-u i onda ne vidimrazlogzbog~ega se ovdjediglatakovelikapra{ina. Meni je jasno da su se kupilipoliti~kipoeni, ali to je zaistai{lonau{trb BiH i svegaonoga {to smo postigli nakon Daytona. MIP je prvazajedni~kainstitucijaformirananakon Dejtonskogsporazuma i ovdje je ulo`enopuno truda i vremena da se napravi jedna ekipakoja}e na {to br`ina~inprevladati sve ono {to se de{avalo u pro{losti i po~eti da radizajedni~ki da bi se svi osje}ali komotno. Me|utim, poslijeovogslu~ajabilo je vi{enegoevidentno da postojepojedincikoji su privilegirani, a ostali su samo onako broja radi. Da li ste Vi i ministar Alkalaj o svemu ovome kasnije razgovarali? - Mi razgovaramo bez obzira na sve. Potrebno je uvijek imati otvorena vrata i mi ih imamo - i on kod mene i ja kod njega. Mi se posva|amo, ali opet neke stvari barem malo promijenimo. Iako je, ne samo u ovom slu~aju, za ove tri i po godine bilo te{kih rije~i, jedno drugom nismo zatvorili vrata. U BiH niko nikom ne smije zatvoriti vrata bez obzira na neke te{ke rije~i.