Anda di halaman 1dari 10

Muhamed ator SMISAO MODRE RIJEKE Pjesma Modra rijeka je okrunila Dizdarev pjesniki put i njena hermetinost i vieznanost,

njena melodija i njena struktura, u kojoj se ritam narodne pjesme i zauujua zvukovna orkestracija prepliu sa nesluenim naznakama neega to se nagovjetava, to postoji, a to se ne zna, privukli su mnoge koji su dali svoj sud o ovoj Dizdarevoj pjesmi. O njoj su pisali Vlatko Pavleti, Krunoslav Pranji, Kasim Prohi, Enes Durakovi, Marko Veovi i mnogi drugi. Gotovo svi koji su pisali o ovoj pjesmi pitali su se ta je to to tu pjesmu ini udnom: da li ovu pjesmu treba shvatiti kao metaforu pjesnikog traganja za tajnom svijeta1, da li je to iskuenje nemogunog2, da li je to savrenstvo 3 nemutosti , ili, moda, ta pjesma upuuje na drugu obalu kao onostranost nae egzistencije4. ini se da upravo literarna vrijednost ove pjesme, koja je duboko ukorijenjena i oslonjena na nau tradiciju i u nau svijest, kao i poimanje smisla ivota i smrti u Kamenom spavau, daje mogunost polivalentnih tumaenja i saznanja. Fenomen recepcije ove pjesme moe biti odreen razliitim sadrajima i tumaen u otkrivanju vlastite aktuelizacije ove literarne tvorevine na osnovu individualnog poimanja pjesme, ali i cjelokupnog literarnog i ivotnog itaoevog iskustva. Moda nigdje se ne moemo blie susresti sa fenomenom alteriteta kao kada je u pitanju tumaenje Modre rijeke5. Ova pjesma se najprije pojavila na Strukim veerima poezije 1969., a zatim je objavljena te iste godine u nekoliko listova i asopisa6. Nakon toga je uvrtena u drugo izdanje Kamenog spavaa 1970. godine da bi potom bila izostavljena iz treeg izdanja i uvrtena kao uvodna pjesma u novu zbirku pod nazivom Modra rijeka (1971.). U raznim verzijama, esto i sa mnogo tamparskih greaka, ova pjesma se pojavljivala u mnogim jugoslavenskim listovima i asopisima. Sklon mijenjanju stihova u novim izdanjima, Mak Dizdar je i sam objavljivao pjesmu sa novim izmjenama a da je put do konanog oblika bio dug i mukotrpan, potvruju i verzije ove pjesme sauvane u Muzeju knjievnosti u Sarajevu. Jezika struktura ove pjesme odmah u poetku je markirana kao klju za njeno razumijevanje, a Kasim Prohi je konstatovao da je sve to je u Modroj rijeci imenovano zaumno7jer je tonalitet odreen leksikom potpuno drukijeg reda. Nesumnjivo je da je Modra rijeka u filozofskom i u poetskom, ali i u lingvistikom smislu, najpotpunija i najzaokruenija pjesma Maka Dizdara. U konanoj verziji (objavljenoj u zbirci Modra rijeka (1971.), ova pjesma ima ovakav izgled:8

M`dr rijka N`kto n` zn gdj` je na M`lo znmo `l je znno Iza gre iza dla Iza s`dam iza `sam I j` h` i j` l` Pr`ko mrnh pr`ko grkh Pr`ko gl`ga pr`ko dr`e Pr`ko `ge pr`ko st`ge Pr`ko sltnj pr`ko smnj Iza d`vet iza d`set T`mo d`lje ispod zmlje I namo ispod n`ba I j` d`blj i j` j` Iza tnj iza tm`e Gdje pijtlovi n pjevaj Gdje se n` zn za gls r`ga I j` h`e i j` l`e Iza ma iza b`ga ma jdna m`dr rijka irka je dubka je St godn irka je T`su ljta dubka j`st O duljni i n snjj Tm` i tm`a n`prebln ma jdna m`dr rijka ma jdna m`dr rijka Vlja n`ma pr`ko rijke Kao to se vidi, ova pjesma je ispjevana u trinaest distiha9 sa posebno izdvojenim stihom Ima jedna modra rijeka. Taj stih, tako izdvojen, ima neospornu sintetsku ulogu, koja nakon akumuliranja itavog niza pojmova istie jednu od osnovnih poruka pjesme. Za razliku od veine pjesama uKamenom spavau, Modra rijeka je ispjevana u pravilnim osmercima s cezurom poslije etvrtog sloga, to pjesmi daje ubrzani ritam narodne lirske pjesme. Meutim, takva silabika organizacija ne bi dala takve naglaene ritmike elemente da nije briljivo pravljene zvukovne orkestracije, pa su elementi fonoloke osnove ritma veoma bitni. Ritmu ove pjesme doprinosi i veliki broj dvoslonih rijei (vie od 60%) sa naglaenim prvim slogom i pravilnim smjenjivanjem naglaenih i nenaglaenih slogova. Troslone rijei u ovoj pjesmi samo su rijeka (ponavlja se tri puta, ali se u ritmu pjesme osjea kao dvoslona, jer takav izgovor zahtijeva osmeraka struktura stiha 10 rjeka), pijetlovi (mada se ova rije izgovara kao pjetlovi , jer to zahtijeva slogovna struktura stiha), duljina, iroka, duboka, pjevaju. Jedina etveroslona rije je neprebolna. Takva konstelacija stiha uspostavljena je i rasporedom vokala i konsonanata. Iako je odnos konsonanata i vokala 54:46, to je u granicama mjerenja koji su pravili mnogi lingvisti11, ini se da u pjesmi preovladavaju vokali. Vjerovatno je to zbog toga to u

pjesmi ima veliki broj sonanata (vie od 40% svih konsonanata). Uestalost pojedinih vokala u ukupnoj vokalskoj strukturi Modre rijeke je sljedea: a (pojavljuje se 56 puta) 27,7 %, e (55 puta) 27%, o (39 puta) 19 %, i (36 puta) 17,9 %, u (15 puta) 7,4 %. U odnosu na mjerenja uestalosti pojedinih vokala to ih je napravio M. arki, prema proznom tekstu nema velikih odstupanja. U konsonantskoj strukturi Modre rijeke neto vie od prosjeka ukupnog postotka svih konsonanata imaju jedino j(11 %), k (7,5 %), r (9,5 %) i posebno z (5,5 %)12. U pjesmi nema suglasnikad, f, c i , a v i se pojavljuju samo jednom. Ostali konsonanti su u omjerima koji gotovo odgovaraju proznom tekstu. ta je, onda, to ovu pjesmu ini tako melodinom? Osim osmerake pravilne postavke stiha ini se da presudnu ulogu ima ukupan raspored vokala kao i njihova naglaenost, odnosno nenaglaenost. U rasporedu akcenata vidi se da su u dvoslonom rijeima, dominantnim u cijeloj pjesmi, naglaeni prednji slogovi u gotovo pravilnom rasporedu (naglaennenaglaen slog, to bi prema antikim kriterijima znailo da je pjesma ispjevana u trohejskoj stopi). Tome svakako u znatnoj mjeri doprinosi i uestalost naglaenih vokala u dosta pravilnom rasporedu: Malo znamo al je znano (u sva etiri akcenta nosilac sloga je vokal a), iza gora iza dola (naglaeni su slogovi u kojima je nosilac akcenta vokal o), preko mornih preko gorkih (ponavljaju se poslije cezure naglaeni vokali eo eo), itd. U pjesmi dominiraju sekvenceao, odnosno oa: malo, znamo, znano, gora, dola, modra, duboka, iroka, gloga, roga, boga. Naravno, akcent u ovoj pjesmi svojim rasporedom na prednjim slogovima ima veoma bitnu ritmiku funkciju, ali on nije, kao to smo vidjeli, jedini nosilac ritma pjesme. Uz akcent u ovoj pjesmi veoma znaajan ritmiki efekt imaju i postakcenatske duine (m`dr, preko mrnh preko grkh, preko sltnj preko smnj, itd). I u pjesmi Modra rijeka susreemo se sa fonomotivacionim ponavljanjima i spajanjem, vukovnom analogijom, rijei koje nemaju semantiku srodnost. Imenice ega i stega gotovo i nemaju nikakvu semantiku vezu, ali u stihupreko ege preko stege, unutar konteksta, te dvije rijei funkcioniraju sinonimski skladno. Dok u prethodnom stihu glog i dra imaju slino znaenje, u drugom stihu, zahvaljujui upravo prethodno usaglaenom znaenju, zvukovna analogija ega-stega dobija i svoju semantiku stranu i ini distih sintaksiko-semantiki usaglaenim. Takav denotat ostvaruje skladan zvukovni i semantiki kontekst, jer pjesnik unutar organizacije teksta uspostavlja fonomotivacione veze. U selekciji i u izboru leksikog materijala u ovoj pjesmi pjesnika je vodila zvuna a ne semantika strana rijei, jer je sjedinjavao one leksike jedinice koje, inae, nemaju gotovo nikakvu srodnost u poetski neorganizovanom tekstu. Takva zvukovna ponavljanja, meutim, upuuju svojom simbolikom i odreene sintaksike veze kao i paralelizme u strukturi stihova.

U pjesmi melodiju ne daju samo vokali, jer u pojedinim stihovima koncentrisani su sonanti, to moemo vidjeti ve u drugom stihu: malo znamo al je znano... Rima u ovoj pjesmi takoer znaajno utjee na ukupnu zvukovnu harmoniju ove pjesme. Meutim, glasovna podudaranja nemaju odreene pravilnosti, jer se smjenjuju unutranje i vanjske rime, tako da se esto moe govoriti i o rimi, ali i o asonantsko-aliteracijskoj vezi: ne zna-ona, znamoznano, hue-lue, ege-stege, devet-deset. Tek u estom distihu pojavljuje se klasina vanjska rima: i jo dublje i jo jae / iza utnje iza tmae. Dok se u prvih pet distiha uglavnom podudaraju naglaeni slogovi i po kvantitetu i po kvalitetu, u ovom, estom stihu, rijei tnja i tm`a imaju razliit kvalitet akcenta (dugouzlazni naspram kratkosilaznog), ali to remeenje ustaljenog ritma zaustavlja rima jer se genitiv tm`e rimuje sa komparativom j`e sa istim kvalitetom akcenta (kratkosilaznim `) . U cijelom toku pjesme samo se jo jednom pojavljuje vanjska rima (roga-boga), ali ima ponavljanja istih konstrukcija unutar stihova, i po akcentu i po strukturi: preko sltnje preko smnje, i jo d`blje i jo j`e, irka je dubka je, o duljni i n snjj, itd. Na taj nain stihovi u Modroj rijeci su vrsto uvezani, jer brojne poliasonance i polialiteracije u svom pravilnom rasporedu i ine ovu pjesmu izuzetno harmoninom. I Leksika ponavljanja takoer pojaavaju zvukovna, asonantska i aliteracijska, ponavljanja a time i ukupnu zvukovnu harmoniju unutar cijele pjesme (preko se ponavlja devet puta, jo est puta, prijedlog iza deset puta, rijekaetiri puta, iroka, duboka, hue, lue, po dva puta, itd.). Svaki distih djeluje kao sintaksiko-semantiko jedinstvo koje vodi kulminativnom kraju pjesme u kome stih ima jedna modra rijeka prekida takvu pravilnost. Inae, kompoziciono se Modra rijeka moe podijeliti na nekoliko izdvojenih dijelova. Nakon prvog distiha (Nikto ne zna gdje je ona / malo znamo al je znano), koji saopava da znamo i ne znamo gdje je ona, slijedi gotovo narativni ton u obezglagoljenom kontekstu u pravilnom rasporedu naglaenih i nenaglaenih slogova u pet distiha, da bi se promijenjenim ritmom i drugaijim rasporedom naglaenih i nenaglaenih slogova (gdje pijtlovi n pjevaju / gdje se n` zna za gls r`ga), djelimino takav ritam prekinuo i ponovo uspostavio (distih i jo h`e i jo l`e / iza ma iza b`ga). Poslije toga slijedi neto ravnija linija koja se zavrava ponavljanjem kljunog stiha ma jdna m`dr rijka i poentom vlja n`ma pr`ko rijke. Svaki stih ove pjesme ima svoju unutranju harmoniju u potpuno izgraenoj misaonoj i semantikoj zaokruenosti. Vidljivo je da je u pjesmiModra rijeka sistem ekvivalentnih gramatikih jedinica i konstruktivnih modela veine stihova oigledan i gotovo da bi se mogao prevesti u matematike formule: prijedlog + imenica u genitivu (ili poimenieni broj ili poimenieni pridjev) + prijedlog + imenica u genitivu (ili

poimenieni broj ili poimenieni pridjev) (iza gore iza dola, iza sedam iza osam, preko gloga preko drae, preko mornih preko gorkih, preko slutnje preko sumnje, preko gloga preko drae, preko ege preko stege i sl.). Na slian nain pravljeni su stihovi u kojima su prilozi (i jo dublje i jo jae, i jo hue i jo lue).

Edin Dervievi: Bez naslova Dodatnu ritminu snagu takoer daje svaki stih tokom cijelog

toka pjesme koji dobija ubrzanje to se blii kraju. Ritmiko ubrzanje pjesmi daje i smjena jednoslonih i dvoslonih rijei, naglaenih i nenaglaenih slogova. Iako je pjesma ispjevana u pravilnim osmercima, broj rijei u distisima je veoma nejednak: od 12 distiha, po osam rijei imaju drugi, etvrti, peti, deveti, deseti i posljednji distih, devet ima jedanaesti distih, po deset trei, esti i osmi distih, a po 11 prvi i sedmi. U pjesmi ima 114 rijei (promjenljivih 59 i nepromjenljivih 45), a od toga su 24 imenice, 14 glagoli, 10 pridjevi, 17 prilozi, 18 prijedlozi. Meutim, takva morfoloka podjela moe se prihvatiti samo uslovno, jer unutar stihova brojevi (sedam, osam, devet, deset) zvue poimenieno ili bar nedoreeno, a oblik tisu upotrijebljen je sa deformacijom osnovnog etalonom restrikcijom finalnog vokala a. I broj jedna (u stihu Ima jedna modra rijeka, koji se ponavlja tri puta) unutar konteksta djeluje kao pridjev. Isto tako, pridjevi mornih igorkih takoer djeluju poimenieno, tako da istiu atributsko-objekatsku sintagmu modra rijeka, koja i jeste prava imenika sintagma (uz tma i tmua neprebolna). Imenice u ovoj pjesmi uglavnom oznaavaju neke metafizike pojmove:slutnja, utnja, sumnja, um, bog, ili neke pojmove koji idu uz tekoe ivota, to se uklapa u opi koncept zbirke Kameni spava: ega, stega, glog, draa, tma i tmua. Glagola u ovoj zbirci ima malo i oni su uglavnom u prezentu:(ne) zna se ponavlja dva puta (znamo), ima tri puta, je 5 puta, pjevaju, sanjaj, jest po jedan put. K. Pranji13 je s pravom istakao da je upotreba dueg oblika prezenta treeg lica glagola biti-jesam u stihu Sto godina iroka je / tisu ljeta duboka jest pravi Dizdarev pjesniki majstorluk, jer oblik jest koji ne remeti osnovnu silabiku postavku stiha, snano pojaava nunost trajanja, ali i nunost moranja dolaska do imaginativne modre rijeke. Vei dio pjesme je bez glagola, ali to ne ini pjesmu ni u emu nedostatnom, jer druga pjesnika sredstva, ritam i smjena naglaenih i nenaglaenih slogova, posebno brojeva, pridjeva i priloga, nadomjetavaju odsustvo glagola. Sve je u takvoj postavci poremeeno: nema glagola, a brojevi i pridjevi su poimenieni, to istie i nepromjenljive rijei, prijedloge preko i iza. Ti prostorni prijedlozi (iza i preko) imaju veoma bitnu ulogu u strukturi pjesme, jer oznaavaju prostor iako pjesma govori i o prostoru i o vremenu (tisu ljeta duboka jest). U pjesnikom kontekstu ti prijedlozi imaju dodatnu semantiziranu ulogu i gotovo da djeluju deiktiki u oznaci prostora, odnosno mjesta. Sintaksa ove pjesme je dosta pojednostavljena: u pjesmi nema smjene razliitih glagolskih oblika, gradaciona ponavljanja su mahom jukstaponirana ili pojaana polisindetskim intenzifikatorom i, imenice zbog kratkoe stiha ne prave mnogo padenih oblika. Prividna jednostavnost izraza, meutim, pokazuje sloenije poetske postupke u pjesnikom saimanju. Sve je u ovoj pjesmi veoma skladno organizirano u nizu koji svojim ritmom pravi gradaciju u parovima, pridjevskim, gorkihmornih, brojnim, sedam-osam, devet-deset, prilokim, hue-

lue, dublje jae, i nizom imenica, takoer u parovima, u genitivu jednine sa prijedlogom preko:ege-stege, slutnjesumnje, gloga-drae.14 Mak Dizdar je u mnogim svojim pjesmama volio suprotstavljati antonime ili gomilati sinonime vodei rauna o njihovom zvuanju. I u ovoj pjesmi je zvuk veoma bitan, a melodija ove pjesme ritmiki je tako postavljena da se unakrsno prelamaju i sinonimi i antonimi. Pjesma je napravljena od vie istih gramatikih paralelizama ili slinih strukturnih modela, ali sve u pjesmi funkcionie izuzetno harmonino, sa bogatstvom sazvuja, ujednaenim ritmom i melodijom kojom odzvanjaju gotovo svi stihovi ove izuzetne pjesme.15 U pjesmi se pojavljuju vie lica iskazanih najprije odrinom zamjenicom nikto, prvim licem mnoine (malo znamo, valja nama preko rijeke), treim licem mnoine (gdje pijetlovi ne pjevaju), drugim licem jednine (o duljini i ne sanjaj), te modrom rijekom kao dominantnim subjektom cijele pjesme. Tu je i bezlini oblik: znano. Meutim, mnogo je imenica koje oznaavaju prostor (gora, dol), metafizike sfere (slutnja, sumnja, utnja, um, bog), i vrijeme (sto godina, tisu ljeta). Pridjevi i prilozi takoer oznaavaju ljudsko iskustvo (preko mornih, preko gorkih, i jo hue i jo lue, i jo dublje i jo jae). Prvo lice u drugom stihu (Malo znamo al je znano) omoguuje dalje eliptino govorenje, bez glagola u cijelom nizu nabrajanja u kojima se prepliu imenice, brojevi, pridjevi i prilozi. I Modra rijeka ima vie verzija. U konanoj i posljednjoj verziji se pojavila u posljednjoj pjesnikovoj zbirci Modra rijeka. U verzijama pjesme u Muzeju knjievnosti vidljivo je da se pjesnik dugo muio da nae formu koja bi najsnanije iskazala njegovu misao. Pjesma je najprije poinjala stihom Mi ne znamo gdje je ona, potom je prekrien prvi dio stiha (Mi moramo), te napisano Nitko ne zna. Pjesma je, dakle, poinjala neodreenom zamjenicom nitko ali je taj oblik vraen u jo raniji i arhainiji: nikto. Opravdano se postavlja pitanje zato je pjesnik upotrijebio takav arhaini oblik, kakvih je dosta bilo u Kamenom spavau. ini se da je ta vezanost za arhaini oblik jednostavno prenesena u ovu pjesmu, jer je u njoj sve u znaku onog to je bilo, onog iza uma iza boga, a ta svevremenost i odlazak u prolost koja je duboka tisu ljeta jeste potenciranje opeg ljudskog iskustva o ivotu i smrti. Takva tajna i dalje je bezmjerno daleko, pa je zbog toga arhaini oblik odrine zamjenice bio pogodniji za opu atmosferu pjesme. U pjesmi su vrene i mnoge druge promjene: umjesto stiha iza gore iza dolastajao je stih iza brda iza dola, pa potom iza gora iza dola. Ova izmjena je veoma bitna jer se mijenja i ritam pjesme. Stih iza gora iza dola imao je razliite akcente (iza gra iza dla) mada se taj stih moe oznaiti i sa istim akcentima: iza gr iza dl a u tom sluaja oblik imenice do (genitiv mnoine dl) oznaavao bi skraenu mnoinu koja se moe uti u Hercegovini (doli dolovi). Umjesto stiha preko gloga preko

drae stajalo jepreko trnja preko drae, umjesto priloga dublje stajao je prilog dulje. Stihovapreko slutnje preko sumnje uope nije bilo i oni su naknadno dodati. Zato je bilo vie stihova koje je pjesnik izbacio: i jauka i leleka / vilenjaka vukodlaka, te i jo dalje i jo gore. Stihovi gdje pijetlovi ne pjevaju / gdje se ne zna za glas roga prvobitno su imali ovakav oblik: Gdje pjetao ne uje se, zatim Gdje s ne uje pjev pijetla / gdje se ne zna za glas roga, pa potom Gdje ne ima pjeva pijetla / gdje ne ima glasa roga. Isto tako, stihovi Sto godina iroka je / tisu ljeta duboka jest najprije su glasili ovako: Sto godita iroka je tisu ljeta duboka je obogaeni su bitnom ritmikom i semantikom izmjenom: Sto godina iroka je tisu ljeta duboka jest. Bilo je i drugih izmjena: stih O duljini i ne sanjaj prvobitno je glasio drukije: O duljini i ne zna se, odnosno O duljini ne sanja se, stih preko gorkih preko mornih imao je neznatnu izmjenu, jer se rimovao (preko gornih preko mornih), stih malo znamo al je znanoprvobitno je imao oblik malo znamo ali znano. U posljednjoj verziji, u zbirciModra rijeka, dodat je distih Tamo dolje ispod zemlje I onamo iznad neba16 Meutim, najbitnija izmjena je bila u posljednjem stihu koji je glasio ovako: Ima jedna modra rijeka Mi moramo preko rijeke Promjenom prezenta glagola nepotpunog znaenja morati u okamenjeni glagolski oblik valja (Valja nama preko rijeke) pjesma je definitivno zaokruena snanom, ritmiki efektnom obezlienom formom, koja se povezuje sa isto tako pasivnom i obezlienom formom na poetku pjesme:Malo znamo al je znano. Takva opozicija (znamo-ne znamo) kljuna je za razumijevanje cijele pjesme i itavog stilskog postupka. U izboru leksema pjesnik je strogo vodio rauna. U ovoj pjesmi nema nijedne strane rijei. Modra rijeka ustvari se naslanja na domau leksiku i na narodnu tradiciju. Osim osmerca, stiha narodne lirske pjesme, i pojedini izrazi kao i sintagme upuuju na narodno iskustvo: Nikto ne zna, iza gore iza dola, gdje pjetlovi ne pjevaju, gdje se ne zna za glas roga, tma i tmua stilizovani su narodni izrazi. I posljednji stih Valja nama preko rijeke jeste jedan od narodnih izraza kakvih u pjesnikovom zaviaju ima dosta. Vjerujui u magijsku mo jezika, Mak Dizdar u dosta svojih pjesama preuzimao je ritam narodnih brzalica a u Modroj rijeci naslanjanje na tradiciju narodnog izraza je isto tako vidljivo. U ovoj pjesmi je spojeno pjesnikovo zaumno shvaanje jezika sa tim narodnim jezikim naslijeem i mitskim vjerovanjem u jeziku mo u iskazivanju onog to je nedokuivo i neizrecivo. Zato Modra rijeka svojom naracijom i mudrou i djeluje kao neka pradavna narodna bajka. Kao i veina drugih pjesama, i Modra rijeka je ispisana bez

interpunkcije. Izuzev poetka pjesme gdje se susreemo sa velikom slovom (Nikto) svi distisi su ispisani uvijek malim slovom, bez ijednog grafikog ili interpunkcijskog znaka. Jedino na zavretku pjesme je dodata crtica, koja upravo zbog izostanka interpunkcije i drugih pravopisnih odredbi u cijeloj pjesmi, ima funkciju snanog grafostilema: ima jedna modra rijeka valja nama preko rijeke17 Izostavljanje interpunkcije ne remeti osnovni smisao pjesme, jer ovakva grafika postavka omoguuje polivalentnost znaenja i tumaenja, pa i razliitih interpretacija. Ustvari, interpunkciju u interpretaciji u dikcijskoj napetosti ispisuje italac u svom doivljaju pjesme. Naslov pjesme takoer je lingvistiki interesantan, ali samo onda ako se on doivljava unutar cijele pjesme. Vidjeli smo da je motiv vode jedan od omiljenih pjesnikih simbola Maka Dizdara. Sve te vode, svaki taj vrutak, zdenac, izvor, svaka ta rijeka, to se smjenjuju u svojoj metaforici u mnogim pjesmama ovog pjesnika, dobili su u ovoj pjesmi najdublji poetski smisao. Leksem rijeka u naslovu ove pjesme stvorio je sa atributommodra (koji se inae esto spominje i u drugim pjesmama) neosporno snanu sintagmu, koja izuzetno uspjelo zaokruuje i cijelu poruku zbirkeKameni spava, kao i smisao zbirke Modra rijeka.18 Vidjeli smo da u poeziji Maka Dizdara ima relativno malo boja a one gotovo uvijek imaju svoju simboliku. U naslovu pjesme Modra rijeka osim simbolike vode, kao stalnog motiva ove poezije, susreemo i epitet modra, svakako s jakim stilskim znaenjem. Plava boja inae oznaava u svojoj simbolici neto to je izmjenino i nadrealno: dan i no i sve ono to ureuje ljudski ivot i njegovu vjenost. Plava boja nije od ovoga svijeta: upuuje na predodbu o mirnoj i uzvienoj vjenosti, koja je nadljudska i neljudska.19 Modra boja svakako nije isti sinonim i ona oznaava neto to je dublje, tajanstvenije i zagonetnije. Sa takvom oznakom pridjev modrajai je stilem od atributa plava i s obzirom na sadraj i smisao pjesme Maku Dizdaru se nametala svojom simbolikom, ali i ekspresivnou.
____________________
1 2

Durakovi, E. (1979.), 152. Veovi, M. (1982.), 55. 3 Pranji, K. (1991.), 214. 4 Prohi, K. (1974.), 118. 5 Alteritet kao razlika izmeu fiksiranog teksta i njegove aktuelizacije podjednako je fenomen i sinhronije i dijahronije, pa se pogotovo u uslovima vremenskog odstojanja koji interpretatora odvaja od teksta, alteritet jo izrazitije ispoljava. (Konstantinovi, Z., Intertekst i alteritet, Izraz, 1-2, 1989., 7). 6 Mladi borec, 15. IX 1969., 21, Odjek, 1969., 10, Sloboda (Mostar) 3. XI 1969., 45. 7 Prohi, K.: Apokrifnost poetskog govora, 120. 8 Budui e se vriti i ritmika kao i akcenatska analiza ove pjesme, ovdje

se daje cjelovit tekst sa akcentima u autorovoj interpretaciji, o emu e biti rijei u daljem tekstu. U posljednjem izdanju ove pjesme za vrijeme dok je jo bio iv Mak Dizdar (Modra rijeka, 1971.) bili su stihovi koji su naknadno ubaeni: Tamo dolje ispod zemlje / i onamo iznad neba. Zanimljivo je da su svi kasniji sastavljai izbora poezije Maka Dizdara, uvrtavajui ovu pjesmu u svoje izbore, izostavljali ove stihove, a neargumentovano se tvrdilo da je te stihove Mak Dizdar izbacio iz posljednje verzije. 9 Mak Dizdar je bio dobro upoznat sa simbolikom brojeva, jer su oni od najranijih vremena sluili i za izraavanje odreenih ideja. Jo u antici se smatralo da broj 13 donosi nesreu. Na posljednjoj veeri sjedila su trinaestorica. Trinaesto poglavlje Otkrovenja govori o Antihristu i zvijeri. Mogue je da je i ovdje Mak Dizdar ukazivao na nesreni ovjekov put kroz povijest. Taj broj openito odgovara ponovnom poinjanju, uz pejorotivnu naznaku da je vie rije o ponavljanju neega negoli o ponovnom roenju (Rjenik simbola, 713). 10 U zbirci Modra rijeka (1971.) ta rije je napisana sa jednoslonom zamjenom glasa jat: pjetlovi. U rukopisima Mak Dizdar je bio nedosljedan: u jednoj verziji pjesme pie gdje pjetao ne uje se, u drugoj gdje s ne uje pjev pijetla. U pojedinim verzijama razliito je pisan refleks glasa jat u stihu Gdje p(i)jetlovi ne pjevaju. 11 Priblino takav omjer su dobili i T Mareti, R. Simi i M. arki. 12 Prema M. arkiu (str. 520-521) u proznom tekstu zastupljenost vokala je sljedea: a 23,22 %, e 23,65 %, o 22,27 %, i 20,66 % i u 9,23%. U proznom tekstu zastupljenost konsonanata je sljedea: d 7,93 %, j 9,433 %, k 5,90 %, n 8,47 %, r 7,20%, z 2,72 %. 13 Pranji, K.: Jezikom i stilom kroza knjievnost (214). 14 U tekstu Poezija gramatike i gramatika poezije R. Jakobson je ukazao da sve gramatike kategorije u poeziji kao i svi tipovi promjenljivih i nepromjenljivih vrsta rijei te razliite sintaksike jedinice i konstrukcije mogu se iskoristiti u poeziji i povezivati po slinosti ili kontrastu. (Jakobson, R., 1966., 81). 15 Nije sluajno to je Modra rijeka privukla muziare i to je ova pjesma uglazbljena u dvije verzije (A. Dedi i S. Kovaevi). 16 M. Veovi je u zanimljivom tekstu Biljeke uz Modru rijeku (Izraz, 1982., 7-8, 52) zaalio to je Mak Dizdar izbacio stihove Tamo dolje ispod zemlje / i onamo iznad neba. Meutim, te stihove pjesnik nije izbacio nego ih je ubacio u posljednjoj verziji u zbirci Modra rijeka (1971.). U prvim verzijama pjesme tih stihova nema. 17 U jednoj od prvih verzija ove pjesme u Muzeju knjievnosti posljednji stih je bio ispisan ovako: Mi moramo preko rijeke. 18 U nadahnutom tekstu ta nas to eka iza modre rijeke (Apokrifnost poetskog govora, 128) K. Prohi je naveo da se motiv modre rijeke u zbirci javlja jo jednom, u pjesmi Pria o posjetu kod Tiresije. Meutim, motiv modre rijeke se javlja i u pjesmi Hidra Da je samo tlapnja esto voli rei Ona e ti ipak jednog dana lei U zvijezdu tvoju u vijugu jeke Ljubav koju eka i san modre rijeke (25) Rjenik simbola, 511.

19