CAD Computer Aided Design (Konstruiranje pomou raunara) CAD je znanstveno i tehniko podruje koje omoguuje projektantu da uz pomo

o raunara obradi projekat od prve zamiljene koncepcije do konanog stanja Na tritu postoje mnogobrojni CAD programi vrlo razliitih mogunosti. Najpoznatiji su CAD programi kompanije Autodesk. U slijedeoj tabeli prikazani su neki od CAD programa

Najrasprostranjeniji i najpopularniji CAD programski paket je AutoCAD kompanije Autodesk. AutoCAD je programski paket namenjen crtanju i projektovanju pomou raunara Prednosti AutoCAD-a u odnosu na druge softvere su prilagodljivost potrebama korisnika i jednostavan rad, uz mogunost komunikacije sa ostalim programskim paketima. AutoCAD se primenjuje u razliitim oblastima, a najpoznatije su: 1. Arhitektura 2. Graevinarstvo 3. Mainstvo 4. Elektrotehnika 5. Izrada geografskih karata i dr.

Sistemski zahtjevi za izvoenje AutoCAD-a Prva inaica AutoCAD-a (iz 1982. godine) radila je kao DOS program. Preporueni sistemski zahtjevi za 2D crtanje s AutoCAD-om: operacijski sistem: Windows 7, Windows Vista, Windows XP (SP1, SP2, SP3) procesor: Intel Pentium IV ili bolji radna memorija (RAM): 2 GB prostor na tvrdom disku: za instalaciju je potrebno 1 GB grafika: 1024 x 768, True Color mi ili neki drugi ureaj za pokazivanje CD-ROM samo za instalaciju Web preglednik: Microsoft Internet Explorer 9 ili via inainca Preporueni sistemski zahtjevi za 3D crtanje s AutoCAD-om: operacijski sistem: Windows 7, Windows Vista, Windows XP SP2 (SP3) procesor: Intel Pentium 3.0 GHz ili bolji radna memorija (RAM): 4 GB prostor na tvrdom disku: za instalaciju je potrebno 2 GB grafika: 1280 x 1024, True Color Open Gl kompatibilna grafika kartica za radne stanice sa 1GB memorije CAD radno mjesto Radnom mjestu za rad u CAD programima pripadaju svi oni elementi sistema koje ima svaki raunar za obradu podataka. Ono to je specifino su slijedei ureaji: Specifini periferijski ureaji: crtai, posebni tampai, digitalizatori itd. Kvalitetan prikaz crtea na ekranu - rad bez zamora oiju PC vee procesorske snage i memorije - sporo procesiranje smanjuje koncentraciju i oteava efikasan rad Zahtevi za grafiko radno mesto Brz procesor Dovoljno raspoloive radne memorije Grafika karta i monitor visoke rezolucije i palete boja Digitalizator za unoenje podataka i izbor komandi (digitalna tabla ili mi) Periferni ureaji za tampanje crtea (ploteri ili tampai do formata A0) Programska podrka za povezivanje prethodno nabrojanih elemenata sistema CAD radne tehnike CAD programi koriste razliite radne tehnike da bi cjelokupan rad u tim programimabio to bri i uspjeniji. To su slijedee tehnike: 1) Tehnika crtanja osnovnih elemenata crtanje taaka crtanje linija crtanje krunica crtanje elipsi

2)

3)

4)

5)

crtanje mnogouglova crtanje krunih lukova pisanje teksta Tehnika funkcija za upravljanje gotovim elementima oznaavanje uveanje umanjenje kopiranje zrcaljenje zakretanje brisanje itd. Tehnika sloenih funkcija rafiranje kotiranje crtanje paralelnih kontura povezivanje standardnih elemenata i simbola prikazivanje prostornih projekcija i pogleda, itd Tehnika izbornika omoguuje bri rad programa simboliki predstavlja naredbe za obradu i preradu crtea Tehnika slojeva (Layer) Najvea razlika u koncepciji izrade crtea u AutoCAD-u u odnosu na klasian nain crtanja krije se u mogunosti "raslojavanja" crtea na neogranien broj slojeva nivoa. Taj koncept najvie podsjea na crtanje pojedinih delova crtea na nizu providnih folija koje se meusobno preklapaju i ine cjelinu. Svaki od slojeva (Layera u terminologiji AutoCAD-a) se moe koristiti sa smjetaj odreenog dijela crtea (npr. posebni slojevi za zidove, otvore, namjetaj, kote, instalacije, opise, itd). To znai da svaki AutoCAD crte u stvari moe predstavljati celokupnu bazu podataka o svim elementima projekta, pa da se onda po potrebi odreeni slojevi prikazuju i mogu tampati ili ostaju skriveni (nevidljivi) do momenta kada ponovo poelimo da sa njima radimo. Na slijedeim slikama prikazani su dijelovi crtea crtani na posebnim slojevima:

6) Grupna tehnika Ova tehnika omoguuje u linijski orjentiranim dvodimenzionalnim CAD sistemima skupno postavljanje pojedinanih geometrijskih elemenatajednog dijela u jednu cjelinu. 7) Makro tehnika Ova tehnika moe ubrzati rad u CAD-u tako to ve postojee naredbe sastavimo u jednu cjelinu ime omoguujemo programu da ih izvodi u zadanom redoslijedu. 8) Tehnika crtanja razliitih varijanti predmeta Prednost ovakvog naina rada sastoji se u pojednostavljenju prikazivanja mainskih ili nekih drugih dijelova koji su meusobno veoma slini, ali se razlikuju uglavnom samo po mjerama. Crtanje simbola, normiranih (standardnih) dijelova i dijelova koji se ee ponavljaju uz pomo programa daje veoma dobre rezultate u pogledu brzine crtanja. NAMJENA I MOGUNOST AutoCAD-a AutoCAD upotrebljavaju inenjeri i tehniari u mainskoj, graevinskoj, arhitektonskoj, geodetskoj, elektro i drugim strukama. Posluivanje preko izbornika i traka sa simbolima alata odgovara u potpunosti Microsoftovom propisanom standardu. Dodatno desnom tipkom mia mogue je pozvati jedan kontekst izbornik koji nam u pojedinim situacijama omoguava da mjenjamo objekat i vrimo druge operacije. Osim ovoga naredbe se mogu zadavati i preko tastature. U AutoCAD-u se mogu konstruirati, dizajnirati i crtati tehniki crtei. U njemu se moe otvoriti veliki broj AutoCAD crtea odjednom, bez utjecaja na ukupne performanse programa. AutoCAD Design Center je alat koji omoguuje da maksimalno iskoristimo postojee crtee, te skratimo vrijeme koje je potrebno za pristup i preraivanje crtea. Ovaj interfejs je nalik na Windows explorer i pomae nam da brzo pronaemo, pregledamo i izdvojimo i ponovo upotrebimo odreene komponente AutoCAD crtea kao to su blokovi, layer slojevi i tipovi linija. AutoCAD omoguuje: Crtanje, projektiranje, konstruiranje i izradu tehnike dokumentacije u ravnini (2D), Kreiranje 3D modela u obliku povrina i krutih tijela (3D solids) u prostoru Izradu prezentacija umetanjem razliitih podataka u crte u obliku digitalnih sadraja, slika, podloga, referentnih crtea, karata, mapa Izrada fotorealistinih slika (rendering 3D modela) Povezivanje postojeeg crtea s vanjskim bazama podataka itd.

IZGLED EKRANA U AutoCAD SOFTVERSKOM PAKETU KORISNIKI INTERFEJS PROGRAMA Radni ekran AutoCAD-a je podeljen na zone i to su: naslovna linija prostor za crtanje komandna linija statusna linija zona padajuih menija i palete sa alatkama tj, komandama Naslovna linija (Title bar) Na poetku se nalazi ikona programa, naziv programa i naziv aktivnog crtea. Na kraju su standardne Windows ikone za minimiziranje prozora, smanjivanje i poveavanje prozora na cijeli ekran i za zatvaranje programa. Prostor za crtanje radni prostor predstavlja korisnikovu radnu povrinu ekvivalent crtae table i zauzima najvei dio ekrana - sve to se crta prikazuje se na tom mestu Na radnoj povrini e biti vidljiv i kursor - element u obliku krsta sa malim kvadratom na mjestu presjeka vertikalne i horizontalne linije - pokazuje trenutni poloaj "alata" kojim se korisnik slui (npr. vrha olovke pri crtanju) Pomjeranje mia van prostora za crtanje mjenja oblik kursora u strelicu i time sugerie da je i njegova funkcija u tom momentu izmjenjena i svedena na mogunost izbora neke od funkcija iz menija.
Naslovna linija Linija padajuih menija

Radni prostor obuhvata: Ikona koordinatnog sistema (korisniki koordinatni sistem UCS) Kursor (Crosshairs Cursor) Kvadrati za izbor objekata (Pickbox) Klizai (Scroll bar) horizontalni i vertikalni Kartice (Model, Layout1, Layout2, ...) prelazak iz prostora modela za crtanje u prostor papira za tampanje crtea Kada elimo nacrtati neku liniju ili bilo koji lik ili taku, poetni poloaj e biti postavljen u odnosu na koordinatni sistem ( UCS - User Coordinate System ili WCS - World Coordinate System ). Horizontalna povrina pri dnu ekrana koja slui za ispisivanje tekstualnih poruka vanih za rad i praenje izvravanja komandi predstavlja komandnu liniju. Kada je ispisano samo Command: AutoCAD je spreman da prihvati komandu korisnika U toku izvravanja neke od funkcija za crtanje ili za neku drugu namjenu na komandnoj liniji e se pojavljivati zahjtevi za unos odgovarajuih parametara vezanih za izvravanje te funkcije Pored toga to korisniku prenosi poruke komandna linija slui i za biljeenje toka prethodno izvrenih komandi - postoji mogunost da se pritiskom na funkcijski taster F2 otvori novi okvir u kome se moe preglednije videti ta je do tog trenutka uraeno Kao i kod mnogih drugih programa orijentisanih na Windows okruenje padajui meniji (Pulldown menus) omoguavaju bri pristup mnogim komandama i kontrolama u AutoCAD-u. Komande su svrstane po tipu i svojoj osnovnoj namjeni u cilju to lakeg pronalaenja eljene funkcije. Kod stavki koje na desnoj strani imaju trougao izbor ima za posledicu otvaranje nove grupe funkcija pa je tada za konani izbor neophodno strelicu kusora dovesti do neke od dodatno ponuenih opcija i pritiskom na lijevi taster izvriti njen odabir. Stavke koje imaju na svom kraju tri takice slue za aktiviranje odgovarajueg okvira za dijalog. Kroz ovakve dijaloge se vri detaljnije podeavenje kod funkcija koje imaju vei broj parametara. Horizontalna traka koja se nalazi na samom dnu ekrana naziva se statusnom linijom. Na njoj se vri prikaz trenutnog stanja - statusa pojedinih pomonih aktivnosti kao to su vidljivost pomone mree, ortogonalno crtanje, korak kursora itd Na lijevom kraju statusne linije moemo proitati koordinate trenutnog poloaja kursora Koordinate se menjaju pri pomjeranju mia Statusna linija (Status line) obuhvata: Prikaz koordinata poloaja kursora u radnom prostoru (F6) Korak (SNAP, F9) Mrea (GRID, F7) Pravouglo crtanje (ORTHO, F8) Polarno praenje (POLAR, F10) Precizno pogaanje take (OSNAP, F3) Pravouglo praenje izabrane Osnap take (OTRACK, F11) Prikazivanje debljine linija (LWT)

 Prostor modela ili papira (MODEL or PAPER Space F5) Otvara i zatvara tekstni prozor F2 Pozivanje pomoi Help F1 Namjena slina onoj koju imaju i padajui meniji - lak i brz odabir eljene komande ili okvira za dijalog moe se izvriti preko alatnih traka paleta. Sainjavaju ih ikonice grupisane po namjeni funkcija koje njihovim izborom moemo pokrenuti. Na osnovnoj postavci radnog ekrana vidljive su etiri palete: Standardna paleta (Standard toolbar) Paleta za podeavanje (Object Properties toolbar) Paleta za crtanje (Draw toolbar) Paleta za izmenu crtea (Modify toolbar ) Postoji jo dugi niz paleta za ije je prikazivanje potrebno pokrenuti funkciju Toolbars iz View menija i oznaiti polje koje se nalazi lijevo od naziva eljene palete. AutoCAD prikazuje izabrane palete a po zatvaranju dijaloga za izbor izabranim paletama korisnik im moe promjeniti poloaj na ekranu. Izuzetak od standardnog naina izbora komande kratkim pritiskom na lijevi taster mia predstavljaju ikonice koje u svom donjem lijevom uglu imaju mali crni trougao: kriju itav niz novih ikona odabere se osnovna ikona pritiskom na lijevi taster mia i pri tome se taster zadrava pritisnutim strelica se dovede do eljene komande i tek tada se otputa lijevi taster mia

Palete sa alatkama mogu se organizovati u grupe. Korisnik moe navesti koje grupe paleta e biti prikazane. Npr: korisnik ima vie paleta koje sadre pripremljene eme (hatch patterns). korisnik kreira i grupu koja se zove Hatch Patterns. kada korisnik navede da je Hatch Pattern grupa tekua (radna) grupa onda e biti prikazane samo palete sa alatkama koje se nalaze u toj grupi. Mogue je kreiranje novih paleta sa alatkama i dodavanje alata na postojee palete Uz pomo DesignCenter-a moe se kreirati tab sa paletom za alate sa unapred odreenim sadrajem ime se omoguava uteda u vremenu pri kreiranju crtea iji su pojedini dijelovi na ovaj nain unapred pripremljeni.

Rad sa miem
I pored mogunosti da se za rad u AutoCAD-u koriste razliiti tipovi specijalizovanih ureaja kao to su digitalna tabla kuglica (trackball) ili slino najee je na raspolaganju za rad samo standardni mi. U takvoj situaciji je poeljno da to bude mi opremljen sa tri tastera, jer AutoCAD daje mogunost da se svaki taster iskoristi za odreenu namjenu. Namjena lijevog tastera je viestruka jer se njime biraju komande iz menija ili paleta sa alatkama, zatim odreuje poloaj elemenata koji se crta i vri izbor elemenata koje korisnik eli da menja. Desno dugme mia zamjenjuje ENTER sa tastature -njegovom upotrebom tedi se vreme jer je esto bre jednostavno pritisnuti desni taster mia nego ENTER na tastaturi Za razliku od lijevog i desnog tastera ija je namjena fiksna, srednji taster moe imati razliite funkcije - najvei broj korisnika se odluuje da zadri namjenu koja je unapred definisana, a to je aktiviranje inae esto potrebnog menija sa pomonim funkcijama.

POKRETANJE I OSNOVNA NAMJETANJA PROGRAMA AUTOCAD Program AutoCAD se pokree kao i veina drugih programa: o Otvaranjem Start menija i pronalaenjem programa AutoCAD,

prema sledeoj proceduri: Start - All programs AutoCAD o Dvostrukim pritiskom lijevog tastera mia na ikonu AutoCADa na Desktop-u

Pokretanjem programa AutoCAD-a otvara se korisniki interfejs programa. Novi crte u AutoCAD-u zapoinje se ve samim pokretanjem programa jer se pred korisnika automatski postavlja radni ekran u kome je mogue crtati. S druge strane, mnogi od bitnih parametara vezanih za rad e u tom sluaju biti podeeni na unapred definisane, odnosno podrazumjevane vrijednosti, koje esto nisu poeljne. Zbog toga je ipak bolje zahtevati od AutoCAD-a da izvri kompletnu proceduru zapoinjanja novog crtea. Za tu namjenu predviena je komanda New iz File menija, a po njenom izboru na ekranu e se pojaviti Dialog Box sa razliitim poljima, odnosno opcijama, zavisno od verzija AutoCAD-a. Uz pomo ove opcije AutoCAD nudi mogunost da se za poetne parametre novog crtea automatski preuzmu vrednosti koje su sadrane u nekom ve postojeem crteu ablonu (template). Ovakvi dokumenti u AutoCAD-u ima ekstenziju .dwt (drawing template), dok ostali crtei imaju ekstenziju .dwg (drawing). Lista koja se pojavljuje u srednjem delu ekrana predstavlja spisak raspoloivih crtea. Ovakav pristup radu moe biti veoma koristan u praksi. Tako se, na primer, u situaciji kada je potrebno izraditi seriju slinih crtea mnogo truda moe utedeti ako se zajedniki elementi unapred definiu u crteu ablonu. Na slijedeoj slici dat je prikaz za izbor ablona u AutoCad-u 2007.

Gornji prozor nudi slijedee mogunosti:

History Ukoliko se odabere dorada ve nacrtanog crtea iz skupine crtea koji su posljednji raeni, te nastavljanje sa radom My Documents Otvaranje crtea iz foldera My Documents Favorites Odabir predloka iz mape sa favoritima Desktop Izbor predloka za crtanje sa radne povrine monitora FTP Omoguuje odabir predloka za crtanje sa nekog od FTP posluitelja Buzzsaw Skidanje predloka sa Interneta direktno sa nekog udaljenog raunara

Prelaz iz prostora modela (neograniena povrina za crtanje) u prostor papira (Layout) izvodi se ukljuenjem dugmeta Layout smjetenog iznad okvira komandne linije. Ako se eli odabrati gotovi predloak, desnim klikom mia na Layout otvara se iskoni izbornik, te odabiranjem From Template, izabire se neki od ponuenih gotovih predloaka. Novi crte takoe se moe kreirati iz predloaka preko File New Template. Kada je odabran eljeni predloak crtanje se moe nastaviti u prostoru modela, a prelazom u prostor papira nee se odmah vidjeti nacrtani crte. Da bi crte bio vidljiv na papiru potrebno je napraviti odreeni pogled Viewports Single viewport. Pozivanje alatnih traka izvodi se tako da na neku od postojeih traka kliknemo desnom tipkom mia pri emu se pojavi padajui izbornik na kojem se nalazi popis svih alatnih traka. Ako elimo alatnu traku smjestiti na neko drugo mjesto koristimo tehniku drag and drop na naslovnoj liniji alatne trake. Drugi nain postavljanja aalatnih traka je preko izbornika ViewToolbars. Takoe je mogue mjenjati naziv alatne trake, npr. Dimension u kotiranje. Moe se mjenjati i sadraj alatne trake.

Na slijedeoj slici prikazani su svi alati u AutoCAD 2007.

Za namjetanje veliine krinog pokazivaa (Crosshair Size) ide se na Tools - Options Display lijevom tipkom mia stisne se dugme pored naziva Crosshair Size i povlai desno Apply. Za namjetanje veliine pokazivaa kojim se oznaavaju karakteristine take (markeri) objekata crtanja ide se na Tools - Options Drafting, ili desna tipka mia na radnom prostoru Options Drafting. Verzija pod kojom e se spremati budue izraeni crtei ide preko Tools - Options Open and Save. Zatita crtea passwordom izvodi se preko Save As Tools Security Options. Podeavanje pisaa ili plotera na kojem e se iscrtavati gotovo svi crtei podeava se na Tools - Options Plot and Publish. Osim toga tu se namjeta i dodjeljeno mjesto na raunaru Default location za spremanje uraenih crtea. Mjerne jedinice u kojim e se mjeriti veliine nacrtanih objekata podeava se na Tools Options User Preferences.

VRSTE KOORDINATNIH SISTEMA Poloaj take u prostoru odreen je koordinatama. Pri unoenju podataka koordinate su razdvojene zarezima, a taka oznaava decimalno mesto. Za definisanje poloaja take u prostoru koriste se slijedei koordinatni sistemi: Dekartov pravougli koordinatni sistem Cilindrini koordinatni sistem Sferni koordinatni sistem

Definisanje poloaja take u ravni Poloaj take u Pravouglom koordinatnom sistemu je definisan njenim rastojanjima od koordinatnog poetka, mjerenim du koordinatnih osa x i y

Poloaj take u Polarnom koordinatnom sistemuje definisan definisan je duinom r radijus vektora (udaljenjem take od koordinatnog poetka) i uglom izmeu pozitivnog pravca koordinatne x ose i radijus vektora take

Definisanje poloaja take u radnom prostoru Poloaj take u radnom prostoru odreen je koordinatama, koje mogu biti: Pravougle (x,y) Polarne (r< ) Apsolutne u odnosu na koordinatni poetak UCS-a Relativne u odnosu na poslednju definisanu taku (@x,y), (@r< ) Znak @ (at) u AutoCAD-u upuuje na to da se izbor take vri u odnosu na posljednju definisanu taku. Odreivanje poloaja take: Upotrebom mia dovoenjem kursora do izabrane take i pritiskom na levi taster Upotrebom tastature unoenjem brojnih vrijednosti koordinata Pozivanje komande: Dovoenjem kursora na izabranu komandu i pritiskom na lijevi taster mia o Sa padajueg menija o Sa alatne trake sa komandama Kucanjem naziva komande ili njene skraenice na tastaturi i pritiskom na Enter o Skraenica je oznaena jednim ili vie velikih slova u nazivu komande Ponavljanje posljednje komande pritiskom na Enter Poruka na komandnoj liniji moe da sadri podatke u zagradi: [ ] - ponuena opcija ili vie njih, meusobno razdvojenih kosomcrtom /, iji se izbor vri kucanjem sa tastature skraenice oznaene velikim slovima u nazivu opcije ( ) - podrazumjevana brojna vrednost ili opcija, iji se izbor potvruje pritiskom na Enter ili se vri novi izbor kucanjem eljenih vrijednosti Rad sa komandama oznaava: Zavravanje komande: pritiskom na Enter Prekidanje komande: pritiskom na Esc ili opcijom Cancel sa padajueg menija Ponitavanje komande: pritiskom na Undo i vraanje komande pritiskom na Redo Komande koje mogu da se aktiviraju za vreme izvrenja neke druge komande nazivaju se prozirne komande Neke od prozirnih komandi su: Snap, Grid, Layer, Zoom, Units, Drawing Limits itd.

DEFINISANJE GRANICA CRTEA

Prije odreivanja granica crtea na statusnnoj traci aktiviraju se naredbe Ortho i Grid. Granice podruja crtanja postavljaju se naredbom Format Drawing Limits pri emu se zahtjeva unos krajnje donje lijeve take, koju potvrujemo sa Enter, a zatim da se odredi gornja desna taka (moe biti standardni format (210,297), a i ne mora, a zatim enter. Izabiranjem View Zoom Out predoava se cijeli format papira koji je odabran. Treba imati u vidu da veliina radnog polja ne predstavlja ogranienje za crtanje elemenata koji se nalaze van definisanih granica, ali je zgodno da se njene dimenzije usklauju sa nacrtanim objektom.

PODEAVANJE PARAMETARA CRTEA DRAFTING SETTINGS

Podeavanje paramatara crtea moemo uraditi preko Tools Drafting settings ili desnim klikom na neku od naredbi na statusnoj traci SNAP, GRID, ORTHO, POLAR, OSNAP... Postavljanje i namjetanje pomone mree (GRID) Kao pomo pri crtanju moe se na zaslonu postaviti mrea sainjena od taaka (milimetarski papir). Ova naredba aktivira se tipkom F7 sa tastature ili klikom na GRID na statusnoj traci. Pokaziva e se pri pomicanju uvijek vezati samo za take mree, ako je ukljuena opcija SNAP (korak), pomou tipke F9 ili sa statusne trake. Desnim klikom na GRID ili SNAP na statusnoj traci otvara se slijedei dijalog prozor

Ako elimo promjeniti Snap x spacing i Snap y spacing (razmak izmeu taaka hvatanja) na vrijednostio 5mm. Takoe moemo postaviti i vrijednost GRID na 5. Tako imamo nainjenu mreu od takica koje su na meusobnom razmaku u vodoravnom i uspravnom smjeru na svakih 5mm. Ukoliko elimo crtati u izometriji ukljuimo opciju Isometric snap, a zatim na OK.

Pomoni alat za pravougaono crtanje (ORTHO) Pored mogunosti da se ogranii korak pomeranja kursora funkcijom Snap, AutoCAD omoguava da se izborom polja uz parametar Ortho (aktivira se tipkom F8) crtanje novih elemenata veu samo za ortogonalne pravce. Primenom ovih funkcija obezbeuje se maksimalna efikasnost pri crtanju, jer se odreivanje veliine i poloaja novih elemenata moe vriti jednostavnom upotrebom mia, a da se pri tome ne odstupi od apsolutne preciznosti. Vjeba Nacrtati nekoliko polilinija sa Ortho On i Off. Blipmode ako ovu komandu ukucamo u komandnu liniju, dobiemo izbor On i Off. Izborom On vidi se da pri crtanju ostaju tragovi u obliku kriia. U svakom sluaju Blips krstii nisu pravi elementi crtea i automatski se uklanjaju posle svake promene prikaza na ekranu (REDRAW, REGEN, ZOOM, PAN). Iskljuujemo njihovo pojavljivanje odabirom opcije Off na komandu blipmode. Postavljanje slojeva Layers Na jednom sloju Layeru treba da budu nacrtani objekti koji pripadaju istoj grupi. Sa padajueg izbornika Format odaberemo naredbu Layer... ili sa alatne trake izaberemo naredbu Layers. U prozoru koji se otvorio kliknemo na naredbu New Layer za postavljanje novog sloja Layera, kojem moemo definisati naziv, boju linije, tip linije, stil plotanja, itd.

New Layer

Odabir mjernih jedinica za crtanje Sa padajueg izbornika Format - Units, nakon ega se pojavi dijalog prozor Drawing Units.

Sa gornjeg diijalog prozora moe se vidjeti da se podeavaju duinske mjere, tj. njihov tip i preciznost. Na desnoj strani istog prozora podeava sesve isto ali za uglovne mjere. U polje za jedinicu duinske mjere postavljeni su milimetri. Klikom na dugme Direction sa gornje slike otvara se prozor koji nam nudi odabir smjera raunanja uglova pri crtanju.

Ponuena vrijednost East govori nam da pri raunanju ugla polazimo u smjeru suprotnom od kretanja kazaljke na satu, tj. od nule koja je postavljena istono.

Koordinatni sistemi World Coordinate System (WCS) Svaki crte u AutoCAD-u lei u nekom koordinatnom sistemu. U lijevom donjem uglu povrine za crtanje nalazi se znak koordinatnog sistema (UCS Icon). Pri zapoinjanju crtanja nekog crtea uvijek se nalazimo u apsolutnom koordinatnom sistemu (WCS).

Slika. WCS Simbol koordinatnog sistema koji se nalazi u donjem lijevom uglu povrine za crtanje moe se uklanjati, mjenjati i ponovno postavljati preko izbornika View Display UCS Icon On/Off. Ako kliknemo na properties mogue je mjenjatisvojstva i izgled simbola UCS.

Korisniki koordinatni sistem - UCS Mogue je takoe taku ishodita koordinatnog sistema pomaknuti u neki drugi poloaj, te zakrenuti za odreeni ugao. Tada se radi o korisnikom koordinatnom sistemu UCS.

Slika. UCS

Ako elimo nacrtati novi objekat i na njega postaviti ishodite koordinatnog sistema potrebno je poetnu taku koordinatnog sistema pomaknuti u novi poloaj, npr. sredite krunice. Kliknemo na View Toolbars UCS

Kliknemo na alatku Origin, a zatim pratei komandnu liniju oznaimo novu poetnu taku na povrini za crtanje, u ovom sluaju sredite krunice. ODREIVANJE POLOAJA TAKE Prema nainu interpretacije, tj. unosa koordinata taaka razlikujemo dva koordinatna sistema: pravougaoni i polarni. Pravougli koordinatni sistem Poloaj take u pravouglom koordinatnom sistemu izraava se njenim rastojanjem u odnosu na koordinatni poetak mjereno po pravcima koordinatnih osa. Pri tome se unosi podatak u obliku koordinatnog izraza X,Y kod koga se zarez koristi za razdvajanje X od Y vrednosti, a taka kao oznaka za decimalno mesto. Polarni koordinatni sistem Polarnim koordinatama odreuje se poloaj take preko njenog rastojanja od koordinatnog poetka i ugla koji taj pravac zaklapa u odnosu na pozitivni pravac X ose. Ugao se mjeri u pravcu suprotnom od smera kretanja kazaljke na satu, a format u kome je potrebno unijeti podatke je sledei: prvo se unese rastojanje praeno znakom < (manje od), a zatim i ugao.

Apsolutne koordinate Upotreba apsolutnog koordinatnog sistema podrazumjeva da su poznate veliine uvek izraene u odnosu na koordinatni poetak, odnosno taku sa koordinatom 0.0000,0.0000. Iako to u praksi esto nije sluaj, apsolutne koordinate omoguavaju da se sa maksimalnom pouzdanou odrede poloaji vanih repernih taaka na crteu (granice parcele, glavna osu rotacije ...). Npr. A(100, 60) B(60<45) Relativne koordinate Relativne koordinate koriste se kada je potrebno pozicionirati novu taku, ali sa poznatim rastojanjem u odnosu na posljednju, prethodno unijetu taku, a ne u odnosu na koordinatni poetak, kao usluaju apsolutnih koordinata. U sluaju relativnih koordinata rastojanje se unosi sa prefiksom @ (at) ispred X i Y vrednosti za pravougaoni, odnosno rastojanja i ugla za polarni koordinatni sistem. Znak @ (at) je u AutoCAD-a univerzalna preica koja slui da se za unos koordinata upotrebi poloaj poslednje unete take, odnosno nulto rastojanje od nje. Npr., ako je prethodno unijeta taka sa apsolutnim poloajem 5,5 unos znaka @ (at) ponavlja istu taku. Ta preica moe se koristiti u okviru svih komandi koje zahtjevaju unos podatka o poloaju take. Npr. du ije su krajnje take A i B Taka A(300,200) Taka B(@250,100) Ili u polarnim relativnim koordinatama Taka A(300,200) Taka B(@250<60)