Heraldiki ljiljan

Izvor: Wikipedija

Fleur-de-Lis Heraldiki ljiljan (fr. Fleur-de-Lis) je heraldiki simbol koji se svrstava meu prirodne likove. esto se dri i marijanskim znakom, a u Francuskoj je od srednjega vijeka simbol kraljevske asti. Izvorno Fleur-de-Lis predstavlja helebardin iljak, ili vrak vojnikoga oruja.[1]

Sadraj

1 Podrijetlo kraljevskoga ljiljana 2 Ljiljan u grbu Anuvinaca 3 Ljiljan u grbovima plemikih obitelji i gradova na podruju Hrvatske i Bosne 4 Suvremena heraldika uporaba ljiljana u Bosni i Hercegovini 5 Izvori 6 Literatura 7 Vanjske poveznice

Podrijetlo kraljevskoga ljiljana [uredi]

Francuski grb do 1376.

Francuski grb nakon 1376. Prva potvrena uporaba nalazi se na peatu princa Luja, buduega Luja VIII., 1211. godine. Rije je o jedinstvenom polju s uzorkom stiliziranog ljiljana. Upotrebljava se zlatan ljiljan na plavom titu. Takav je grb ostao u uporabi do 1376. godine, kad je kralj Karlo V. smanjio broj ljiljana na tri, to je simboliziralo Presveto Trojstvo.

Ljiljan u grbu Anuvinaca [uredi]

Luj VIII. pripadao je francuskoj kraljevskoj dinastiji Capet, a njegov sin Karlo I. Anuvinac osnovao je dinastiju Anuvinaca, iji su lanovi nosili naslov kraljeva Sicilije, Napulja, Ugarske i Hrvatske, Poljske, Albanije careva Carigrada, despota Epira, knezova Ahaje, te grofova od Anjoua i od Provanse.

Grb Anuvinaca Karlo I. Anuvinac postao je najprije 1246. grof pokrajine Anjou u zapadnoj Francuskoj, odredbom njegova starijeg brata, kralja Luj IX., kralj Francuske. Potom mu je papa dodijelio krunu Kraljevstva Napulja i Sicilije, nakon to su tim podrujem vladali Hohentaufovci. Karlo je 1282. izbaen iz Sicilije, no njegovi su nasljednici do 1435. vladali Napuljem. Unuk Karla I. Anuvinca, Karlo Martel nosio je naslov hrvatsko-ugarskoga kralja, jer mu je majka bila Marija Ugarska, ki Stjepana V. i sestra Ladislava IV. Kumanca. Tek je Martelov sin Karlo I. Robert doista 1301. zavladao Hrvatsko-Ugarskim Kraljevstvom. S ovom je vladarskom kuom heraldiki simbol ljiljana doao i na podruje Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, tako to je pridruen prethodnom grbu Arpadovia.

Ljiljan u grbovima plemikih obitelji i gradova na podruju Hrvatske i Bosne [uredi]

Grb Kotromania Obitelj Hrvatini, koja potjee iz okolice Jajca bila je u rodu s hrvatskim banovima Pavlom i Mladenom ubiem. Hrvoje Vuki Hrvatini bio je veliki vojvoda Bosne, vojvoda Splita, te ban Dalmacije i Hrvatske. Grb obitelji Hrvatini sastojao se od crvenoga polja na kojemu je koso udesno bila zlatna greda s tri srebrna ljiljana, a njoj sa svake strane po jedan srebrni kri. Iznad grba bila je kaciga sa zlatnom krunom nad kojom oklopljena ruka dri zaltni ma. Desno su bila dva lebdea crvena kria, a lijevo tri lebdea zlatna ljiljana. Obitelj Kotromani poznata je od sredine 13., pa sve do sredine 15. stoljea, a njezini su lanovi isprva bili bosanski banovi, ponekad i kao vazali bribirskih knezova, a potom, uz prekide, i samostalni vladari Bosne. Ova je obitelj bila i rodbinskim vezama u bliskom odnosu s Anuvincima, jer se ki Stjepana II. Kotromania, Elizabeta, udala za hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anuvinca. takoer je u svome grbu imala heraldiki simbol ljiljana koji potjee iz grba Anuvinaca. Kroz cijelu svoju vladavinu Kotromanii su bili u jaem ili slabijem vazalskom odnosu prema hrvatsko-ugarskim kraljevima. Grb obitelji Kotromani, napose Tvrtka I. Kotromania, sastojao se od plavoga polja na kojem je koso udesno postavljena srebrna greda s po tri zlatna ljiljana sa svake strane grede. Iznad grba bila je kaciga s krunom i perjanicom. Kruna je obino sastavljena od stiliziranih ljiljana.

Grb Koprivnice U 18. stoljeu zadarske obitelji Borelli i Petricioli u svojim grbovima imaju zlatne heraldike ljiljane u plavom. Grad Koprivnica u svome grbu ima dva dvostruka zlatna ljiljana. Ovaj je grad dobio status slobodnog kraljevskog grada 4. studenog 1356., a tu je povlasticu gradu dodijelio hrvatskougarski kralj Ludovik I. Anuvinac. Usto, i kruna koja se nalazi u grbu jest anuvinska kruna.

Jedan dvostruki zlatni ljiljan u svoj grb od grada Koprivnice preuzima i Koprivniko-krievaka upanija.

Suvremena heraldika uporaba ljiljana u Bosni i Hercegovini [uredi]

Zastava Bosne i Hercegovine od 1992. do 1998. godine 1992. godine grb sa zlatnim ljiljanima, nainjen prema grbu Kotromania prema prijedlogu Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine u Skuptini Republike Bosne i Hercegovine nalazi svoju ponovnu upotrebu s proglaenjem neovisne Republike Bosne i Hercegovine. Zastava Republike Bosne i Hercegovine sastojala se od stiliziranoga povijesnog grba na bijeloj podlozi. Zastava je poslije postala i zastavom Armije Republike Bosne i Hercegovine, a ljiljani su bili prisutni i na grbovima postrojbi Hrvatskog vijea obrane u Bosanskoj Posavini i Sredinjoj Bosni. S obzirom na 1.606. poginulih Hrvata, od toga broja 518 vojnika HVO-a i 1.088 civila[2] te 150.000 prognanih Hrvata[3] od strane Armije Republike Bosne i Hercegovine za vrijeme bonjako-hrvatskog sukoba, koja je za simbole imala upravo ljiljane, nastala je odbojnost hrvatskog naroda prema ljiljanima u sjevernoj i sredinjoj Bosni te u sjevernoj i sredinjoj Hercegovini. Dana 4. veljae 1998. godine zastava Republike Bosne i Hercegovine je zamijenjena novom dravnom zastavom Bosne i Hercegovine, dok Bonjaci i dalje koriste ovu zastavu u odgovarajuim kulturnim prilikama, a na grbu Federacije Bosne i Hercegovine i grbovima nekih upanija i opina, ljiljan se koristi kao simbol Bonjaka, koji ga povezuju s bosanskim ljiljanom.