DR. NORMAN W.

WALKER

ZDRAVA PROBAVA BEZ ZAEPLJENJA

Klju vitalnog i sjajnog zdravlja

Naziv njemakog prijevoda DARMGESUNDHEIT OHNE VERSTOPFUNG Der Schliissel ftir eine vitale und strahlende Gesundheit Njemaki izdava WALDHAUSEN VERLAG IN DER NATURA VIVA VERLAGS GmbH, 71256 WEIL DER STADT

Sadraj

Predgovor
Harvey i Marilyn Diamond Kod svakog dostignua sudjelovao je velik broj ljudi koji su svoje znanje i spoznaje dijelili s drugima i na taj nain doprinijeli poboljanju svijeta i ivota. Ponekad su takvi ljudi postigli svjetsku slavu i priz nanje za svoj doprinos ve za ivota, kao slavne oso be. Drugi su svoj doprinos provodili u tiini i ostali tijekom itavog ivota relativno nepoznati. Ali su zato poslije smrti, zahvaljujui velikom znaenju njihove zasluge, postali slavni za ovjeanstvo. Takav ovjek bio je dr. Norman W. Walker. Gotovo punih osamdeset godina dr. Walker bavio se istraivanjem o tome kako je mogue voditi dug, zdrav, produktivan ivot. Njegova sposobnost da tu katkada jako zamrenu temu prikazuje pomou vrlo jednostavnih pravila ivota, to ih milijuni ljudi lako shvaaju i rado prihvaaju, donijela je njegovu imenu i njegovim knjigama svjetsku slavu. Imali smo veliku sreu to smo s dr. Walkerom mo gli pismeno korespondirati. Njegove rijei bile su uvi jek pune ljubavi, razumijevanja i iste, nimalo 11

komplicirane brige o zdravlju, koje mu nikad nije ne dostajalo i koja bi u drugima budila samopouzdanje. Njegove knjige imaju svoje stalno mjesto u naoj bliblioteci i esto nam slue kao izvor nadahnua i no vih spoznaja. Dr. Walker je davno prije negoli je rasprava o zdra voj prehrani postala omiljenom temom preporuivao svojim itateljima prehranu s vrlo malo ili ak nimalo mesa i mlijenih proizvoda, stavljajui glavno teite na viestruko vrijedne namirnice od svjeeg voa i povra. Danas je prehrana pomou sokova od svjeeg voa i povra, osobito u SAD-u, "posljednji krik mode". Dr. Walker je ve prije pola stoljea ukazivao na brojne prednosti koje sa sobom donosi probava so kova od svjeeg voa i povra. Uspjeh ostavlja za sobom tragove! O tome nema nikakve sumnje. Svaki ovjek moe uspjeti, ako je svjestan snage koja se krije u njemu. Dr. Walker bio je najbolji primjer ivotne jedno stavnosti i otvorenosti, uvijek aktivan i pun entuzijaz ma. Volio je raditi u svome vrtu. S velikom radou obraivao je vrtne gredice svakodnevno, sve do svoje smrti koja gaje zatekla smirena i bez bolova, na spavanju. ivio je 116 godina! Doista, uspjeh ostavlja za sobom tragove!

Predgovor
Manfred G. Langer Dr. Walker bio je jedan od najznamenitijih lijenika za zdravlje i strunjaka za prehranu u SAD-u. Njegove knjige bile su uzor mnogim lijeni cima, istraivaima i autorima. ak su i Harvey i Ma rilyn Diamond, autori bestselera "Sposoban za ivot" koristili iskustva dr. Walkera u svojim studijama o prehrani. Dr. Walker bio je jedan od pionira koji je ukazivao na veliko znaenje to ga sokovi od voa i povra ima ju za ovjekovo zdravlje. Svojim brojnim publikacija ma bitno je pridonio tome da se danas u svakom amerikom domainstvu piju velike koliine sokova. Naalost, u veini sluajeva radi se o pasteriziranim tvornikim sokovima, a ne o svjee pripremljenim domaim napitcima iz voa i povra. Knjige dr. Walkera tako su temeljite i sadrajno bo gate da bi ih trebao proitati svaki ovjek kojemu je imalo stalo do vlastita zdravlja. Stoga smo preveli i objavili itav niz njegovih knjiga. Evo najvanijih na slova: 13

12

"Sjajno zdravlje" "Voda i vae zdravlje " "Dnevno svjea salata odrava vae zdravlje" "Sokovi od svjeeg voa i povra" "Zdrava probava bez zaepljenja" "I vi moete postati puno mladi" "Povratak prirodi" "Samokontrola tjelesne teine" Svoju zadnju knjigu dr. Walker je napisao u 113. godini ivota. I poslije stotog roendana obavljao je poslove u kui i vrtu, te se jo uvijek vozio na biciklu. Bio je posve svjestan svojih moi i sposobnosti sve do smrti u 116. godini. Dr. Walker nadivio je svoje kritiare i podrugljivce. Danas slovi kao pretea svih zagovaratelja prirod nog i zdravog naina ivota.

Predgovor
Donald S. Woodside Vi ne morate svoje zdravlje povezivati sa svojom starou. Preko sedamdeset godina dokazivao je dr. fi lozofije Norman W. Walker svojim istraivanjem in jenicu da zdravlje i dug ivot mogu ii ruku pod ruku. Strunjaci za prehranu i medicinski istraivai dana njice tek sada otrkivaju istine koje je dr. Walker poz navao i o njima pisao tijekom dvadesetog stoljea. Dr.Walker bio je sam najbolji dokaz da se ispravnom prehranom, duevnim zdravljem i mudrim njegovan jem tijela moe postii znatno dui i zdraviji ivot. Svake godine itamo o nekoj novoj dijeti, "lijeku za sve", novoj "nadopuni prehrane", ili o nekom revo lucionarnom programu vjebi koje mogu spasiti na ivot. Program dr. Walkera doista je jedinstven; ne primjenjuje promidbene natuknice kao to su "udo", "konano rjeenje", "revolucionarno otkrie" - te mu natuknice naprosto ne trebaju! Na poetku dvadesetog stoljea poeo je dr. Wal ker u Londonu prouavati i istraivati nain kako bi smo mogli due i zdravije ivjeti. Kao mlad ovjek preopteretio se obavezama i ozbiljno se razbolio. Budui da nije mogao prihvatiti loe zdravlje i bole15

14

sno tijelo, dr. Walker je poeo sam sebe lijeiti. Punih 70 godina bavio se istraivanjem ovjekove sposob nosti da svoj ivot produi, a tijelo oslobodi od svake bolesti. Godine 1910. osnovao je dr. Walker Norwalk-laboratorij za fiziologiju prehrane i znanstvena istraivan ja u New Yorku, te poeo s doprinosima za ostvarivanje znatno dueg i aktivnijeg ivota. Jedan od velikih doprinosa bilo je otkrie terapeustkih vri jednosti sokova od svjeeg voa i povra, a 1930. ot krio je i prvi sokovnik. Naklada knjiga dr. Walkera prela je granicu od tri milijuna. Mi vjerujemo da je dr. Walker bio svjetski vodei strunjak za prehranu; njegovi doprinosi stoje vam na raspolaganju u njegovim knjigama. Dobro pripazite na svoje tijelo! Vae tijelo je kua u kojoj ivite. Ba kao i kua u kojoj stanujete. Vaoj kui ili stanu potrebno je u najmanju ruku redovno odravanje, u protivnom moe doi do prokinjavanja krova, do zaepljenja vodovodnih cijevi, do pojave mravi na podu ili crvotoine u namjetaju, a tijekom vremena moe doi i do mnogih drugih manjih oteenja. Slino se dogaa i s vaim tijelom. Sve fun kcije i sve aktivnosti tijela - tjelesne, duevne ili du hovne - ovise danju i nou o naem unutarnjem i vanjskom njegovanju tijela. Vrsta i kvaliteta hrane koju jedete od vitalnog je znaenja. Dobra prehrana ne samo da regenerira stani ce i tkivo tijela, ve utjee na procese izluivanja pomou kojih se iz tijela odstranjuju otpadne tvari i tetni sastojci, kako bi se izbjeglo njihovo rastvaranje 17

Prvo poglavlje

ZDRAVA CRIJEVA - KLJU ZDRAVLJA

16

u obliku vrenja i truljenja u samom tijelu. Poinju li se otpadne tvari nagomilavati u tijelu, nemogue je po stii dinamiko stanje zdravlja. Izluivanje neprobavljene hrane i ostalih otpadnih tvari nije nita manje vano od dobre probave i isprav nog uzimanja hrane, jer u sluaju nagomilavanja i ne pravovremenog izluivanja otpadnih tvari iz naeg tijela dolazi neizbjeno do pojave toksemije ili tro vanja krvi. Veina ljudi ne zna da otpadne tvari koje se redovno ne izluuju iz tijela stvaraju u debelom crije vu takvo vrenje i truljenje koje dovodi do latentnog osjeanja nelagode. U crijevima stanuje smrt Ovo nije tek umjesna fraza, nego stvarnost. Bio sam jo vrlo mlad kad sam postao svjestan od kakvog je znaenja problem crijeva. Bio sam u posjetu kod tete u kotskoj. Jednog jutra iznenada se po cijeloj kui prolomio uasan krik iz dnevne sobe. Na podu se od silnih bolova grila moja sestriina. Lijenik, koje ga su odmah pozvali, objasnio je kako se tu najvjero jatnije radi o upali slijepog crijeva. Smjesta je u pratnji lijenika bila odvezena u bolnicu; i tu je nakon nekoliko sati umrla. Stari lijenik rekao je da ne zna zato bi se apendiks (nastavak slijepog crijeva) rasprsnuo. Od tog dana nadalje probavni trakt postao je glavnim predmetom mojih dugogodinjih istra ivanja. 18

Glava, prsa i trbuna upljina

19

Debelo crijevo i prehrana Jedete li industrijski proizvedene ili doma "pri premljene", peene ili kuhane, ivene namirnice, te neprirodan krob i eer, uz pretjeranu koliinu soli, vae debelo crijevo ne moe ispravno funkcionirati, pa makar dnevno obavljali dvaput ili triput veliku nudu! Umjesto da ivci, miii, stanice i tkivo samih crijeva posreduju hranu, naprijed spomenute ivene namirnice ne mogu prehraniti debelo crijevo i ono sve vie izgladnjuje. Tako izgladnjelo debelo crijevo moe dodue propustiti znatnu koliinu fekalne mase, ali je nesposobno za reguliranje probavnih procesa i funkcija. ovjeje tijelo mora uzimati hranu da bi ivjelo. Stanice i tkiva iz kojih je sastavljeno nisu nita drugo do ivi organizmi koji posjeduju ogromnu snagu odu piranja, elastinosti i regeneriranja. Da bi se nae sta nice i tkivo mogli ponovno oporaviti i ojaati, njihova hrana mora biti sastavljena od ivih elemenata, to znai da mora sadravati ivene namirnice koje ima ju ivotonosna svojstva. Postoje i ivene namirnice ija je osnovna zadaa omoguiti izluivanje dotraja lih stanica i tkiva. Vlaknaste tvari, koje su vrlo vane za pravilnu i te meljitu probavu hrane, potrebne su kako debelom tako i tankom crijevu. Te vlaknaste tvari morale bi se dakako sastojati iz vlakana sirovih ivenih namirni ca. Dok se ta vlakna kreu kroz tanko crijevo, ona se, 20

slikovito reeno, "pune" i u takvom stanju su vrlo ko risna za djelovanje u pojedinim predjelima crijeva. Debelo crijevo ne samo da preuzima ostatak neprobavljenog dijela nae hrane, ve se posve prilagoava vlaknastim tvarima u hrani; oslanja se na njih i koristi ih kao "metlu za crijeva". Ako su mineralne tvari, sadrane u ivenim na mirnicama, pomijeane s uljem i masnoom, ne mogu ih probavni organi pravilno obraditi, te one dospijeva ju kao otpad iz tankog u debelo crijevo. Osim toga, ti jelo se mora preko debelog crijeva osloboditi odreene koliine otpada u obliku dotrajalih stanica i tkiva. Dok hrana putuje tijelom, ostavljaju ivene na mirnice na unutarnjim stijenkama debelog crijeva premaz od sluzi slian prljavtini na nekom zidu. Tije kom vremena taj premaz postaje sve debljim, tako da se unutranjost crijeva svela na malu rupicu. ivene namirnice koje se na taj nain izluuju sadre u sebi neprobavljenu hranu od koje tijelo nema gotovo ni kakve koristi. Posljedica svega toga je izgladnjelost koje mi uope nismo svjesni, izgladnjelost koja je uz rok preranog starenja i senilnosti. Naa dananja "civilizacija" temelji se uglavnom na financijskoj dobiti. U samoj financijskoj dobiti nema u biti nieg loeg. Meutim, ako se ona ostvaru je na utrb naeg zdravlja, onda je to sasvim neto dru go. Prenatrpavamo li svoje tijelo "mrtvom" hranom, te istovremeno ne posveujemo nimalo panje redov21

nom i pravilnom izluivanju otpadnih tvari, mi se ne posredno izlaemo raznim bolestima.

Debelo crijevo - proista tijela Debelo crijevo je prirodni rasadnik bakterija. Svrha i zadaa tih bakterija sastoji se ponajprije u spreavanju nastajanja toksinih stanja u debelom cri jevu. Neutraliziraju i oslobaaju debelo crijevo od svih otrova. Pa ipak, moramo znati da postoje dvije vrste tih bakterija, jedne su zdrave, takozvani kolibacili ili "strvinoderai", a druge su patogene i ine ovjeka bolesnim. U zdravom debelom crijevu zdrave bakterije ili "strvinoderai" dre pod kontrolom pa togene bakterije. Meutim, ako u debelom crijevu doe do prevelikog vrenja i truljenja, uslijed nedo voljnog pranjenja stolice i otpadnih tvari, mogu se patogene bakterije razmnoiti, a posljedica tog raz mnoavanja su razne bolesti. Otpadne tvari moraju se bezuvjetno odstraniti iz tijela, zato je debelo crijevo opremljeno vrlo djelotvornim sustavom izluivanja. Njegova djelotvomost ovisi o ispravnom i nesme tanom radu, prilagoenom vaoj tjelesnoj konstituciji. Najbolja hrana nije nita bolja od najgore, ako je debelo crijevo, taj proista tijela, zaepljen otpadnim tvarima. Jedemo li dva, tri ili vie obroka na dan, goto vo je nemogue da se u debelom crijevu ne bi nakupi lo barem malo otpada u obliku neprobavljenih 22

namirnica i suvinih sastojaka probavljene hrane. Osim toga, u debelom crijevu ne skuplja se samo ot pad od hrane, ve se skupljaju milijuni dotrajalih i odumrlih stanica i tkiva. Te stanice i tkivo su zapravo mrtva bjelanevina. Uslijed vrenja i truljenja postaju jako otrovne. Zacijelo vam je dobro poznat odvratan miris koji se iri iz tijela neke ubijene ivotinje ije se truplo poelo raspadati. Stanice i tkivo u tijelu podli jeu slinom raspadanju, ako ovjek ne vodi brigu o debelom crijevu te se u njemu zadravaju due nego stoje potrebno. Osnovna svrha debelog crijeva kao organa za izluivanje sastoji se u tome da iz svih dijelova tijela skuplja otpadne tvari, koje podlijeu vrenju i trulje nju, te ih pomou miine peristaltike odstranjuje iz tijela. Jednostavno reeno, debelo crijevo je proista tijela. Prirodni zakoni odravanja i higijene zahtijeva ju da se taj proista redovno isti, jer e u protivnom prouzroiti brojne bolesti i teka oboljenja.

23

Drugo poglavlje

ZAEPLJENJE - NAJVEI NEPRIJATELJ VAEG TIJELA

"civiliziranog" ovjeanstva. Nemogunost pranje nja crijeva naruava zdravlje debelog crijeva o koje mu ovisi zdravlje itavog tijela. Postoje dva uzroka zaepljenja. Jedan se sastoji u probavi neprirodnih i rafiniranih ivenih namirnica koje nisu u stanju prehranjivati organe odgovorne za izluivanje otpadnih tvari. Drugi uzrok - koji se ee javlja kod mladih ljudi, ali nije ni kod starijih mnogo rijei - sastoji se u tome da ne odlazimo na veliku nudu ba svaki put kad osjetimo potrebu za pranje njem crijeva.

Zaepljenje oteava rad crijeva Sto je zaepljenje? Struni naziv je opstipacija, latinska rije koja u prijevodu znai zaepljenost, zapeenost, nemo gunost ispranjivanja crijeva, odstranjivanja izmet ina. Biti zaepljen znai da odreena masa stvrdnutih izmetina u crijevima oteava izluivanje. Stanje zaepljenosti moe postojati i kad vam se ini da ima te posve normalnu stolicu - jer ne znate za stvrdnutu izmetinu negdje u crijevima. Zaepljenje je patnja kojoj pripada prvo mjesto, patnja kao temelj svake bolesti; s pravom se smatra poetnim i prvim uzrokom gotovo svakog poremeaja ovjejeg organizma. Zaepljenje je najea patnja 24 Kad bi se rjeenje problema zaepljenja sastojalo samo u tome da se isperu suvine tvari iz debelog cri jeva, ne bi bilo nimalo teko to uraditi. Bio bi dovoljan tretman temeljitog ispiranja crijeva ili klizme (ulije vanja tekuine pomou katetera u debelo crijevo radi ienja ili pranjenja). Meutim, problem nije ba tako jednostavan. Ne sastoji se zaepljenje samo od zadravanja izmetina u crijevima, ve se sastoji i od stalnog nagomilavanja otpadnih tvari u prvoj polovici debelog crijeva, od slijepog crijeva do sredine po prenog crijeva. Slijepo crijevo nalazi se u blizini zak rivljenog crijevnog poklopca na poetku debelog crijeva. (Vidi Slikovni prikaz terapije pomou debe log crijeva na kraju knjige). 25

Stijenke tog dijela crijeva opremljene su vrlo osjet ljivim ivcima i miiima ija je zadaa izazivanje va lovite pokretljivosti - poznatije pod nazivom peristaltika - pomou koje pokreu sadraj crijeva od slijepog crijeva do mara, odnosno mjesta izbacivanja izmetina iz tijela. Radi se o duini crijeva koja iznosi priblino 150 centimetara.

Normalno debelo crijevo

Prstenasti miii i crijevni depovi te njihova povezanost s ostalim dijelovima tijela i bolestima

Slika 2.

Osvrnete li se na "Slikovni prikaz terapije pomou debelog crijeva" na kraju knjige, vidjet ete daje slije po crijevo dio uzlaznog debelog crijeva koje se na stavlja na tanko crijevo, a mar je dio donjeg dijela debelog crijeva. Prva polovica debelog crijeva ima glede peristalti ke jo dvije vrlo vane zadae. Prvo, iz probavnih ostataka koji dolaze iz tankog crijeva mora izvui sve hranjive tvari koje se mogu iskoristiti, to tanko crije vo nije bilo u stanju uiniti. U tu svrhu debelo crijevo odvodnjava hranjivu kau koja mu dolazi iz tankog crijeva te preko svojih stijenki alje tekuinu i ostale tvari u krv. Hranjive tvari koje se na taj nain primaju od debelog crijeva skupljaju se u krvnim sudovima na stijenkama debelog crijeva i odlaze u jetra na daljnju preradu. Ukoliko je u debelom crijevu dolo do vrenja i tru ljenja fekalija, hranjive tvari dospijevaju u krv kao otrovane supstancije. Ono to bi inae bilo hranjivo, sada povlai za sobom toksemiju ili trovanje krvi (vidi knjigu dr. Johna H. Tildena "S toksemijom zapoinju sve bolesti"). Toksemija nije nita drugo do otrovano stanje krvi. Otrove proizvode patogene bakterije, znai bakterije koje izazivaju bolest. Bubuljice su npr. prvi znak da se tijelo nalazi u tokseminom, otrovanom stanju. Mnogi ljudi, medicinari i laici, vjeruju da klizma i tretmani ispiranja crijeva unitavaju floru u crijevima, pa i kad se primjenjuju sredstva koja omoguavaju to

bolje i bezbolnije klizanje. Takvo miljenje je posve pogreno i nema nikakvog vrstog oslonca. Ako u cri jevima doe do stvrdnjavanja fekalne mase, gotovo je nemogue da bi sluzave stijenke debelog crijeva nor malno radile, budui da lijezde ne proizvode dovo ljno sluzi - sredstva za bolje klizanje - u crijevima. Nedostatak tog sredstva dovodi do sve jaeg zaep ljenja, a to znai da se u crijevima razvija toksemija. Stvrdnuta fekalija smeta - pa ak i onemoguava irenje sluzi u debelom crijevu i valovitu pokretlji vost, nuno potrebnu za izluivanje, apsorpciju i iz mjenu hranjivih tvari u preostalim otpadnim tvarima koje su dospjele iz tankog u debelo crijevo. ovjek ne mora biti vrlo dosjetljiv da bi shvatio kako takvo ljepljivo stanje izmetina u debelom crijevu moe s unutarnje strane crijeva stvarati premaz koji je po mnogoemu slian sloju ljepila. Oito je da takav premaz, koji znatno oteava funkcioniranje debelog crijeva, ima tetne posljedice koje dovode do perma nentnog trovanja.

starih otpadnih tvari moe blokirati prolaz kroz debe lo crijevo i onemoguiti normalnu stolicu. Pitao sam svog prijatelja zato nije pokuao s ispiranjem crijeva, budui daje poznavao moj program lijeenja. "Ah", odgovori mi, "to ne dolazi u obzir. Morao bih putovati 150 km odavde do prve specijalizirane klinike". Re kao sam mu da bih osobno radije putovao 1000 kilo metara daleko, negoli otiao u bolnicu. Moj prijatelj me naposljetku posluao i dao se na 150 kilometara udaljen put te mi tjedan dana kasnije javio telefonski da mu je taj put spasio ivot. Osjeao se bolje nego ranijih godina, te e uskoro opet otputo vati na dodatne tretmane ispiranja crijeva. To nipoto nije zaseban sluaj; slinim sluajevima mogao bih ispuniti itavu jednu knjigu. Moja istraivanja na tom podruju uvjeravaju me vie od bilo ega da ne treba zapoeti nikakvu dija gnozu i postupak lijeenja, a da se pacijent prethodno ne podvrgne seriji tretmana ispiranja crijeva, kako bi se debelo crijevo posve oistilo. Nema tegobe ni bole sti kojoj se nakon serije tretmana ispiranja crijeva ne bi moglo brzo i djelotvorno doskoiti.

Posve nepotreban boravak u bolnici Prije nekoliko godina nazvao me dobar prijatelj i javio mi da e sljedeeg dana otii u bolnicu. "Za to?", upitah ga. Ree mi da ima zaepljenje debelog crijeva i ne moe na stolicu. Zadravanje izmetina i 28 29

Tree poglavlje

TERAPIJA POMOU DEBELOG CRIJEVA

Sto je ispiranje crijeva? Kad se na unutarnjim stijenkama debelog crijeva stvori premaz slian ljepilu, taj se premaz ne moe ba lako odstraniti ak ni brojnim i temeljitim ispiranjima. Ukoliko bi se taj sloj pokuao brzo odstraniti, to bi ne minovno vodilo do bolnog reagiranja sluznice u debe lom crijevu. Kao to se kod odstranjivanja buke ili tapeta mora ljepilo najprije temeljito omekati i nato piti tekuinom, tako valja postupati i s fekalnim pre mazom u debelom crijevu, nakon ega bi trebala uslijediti normalna, niim oteavana i djelotvorna sto lica. To se moe postii postupnim ispiranjem crijeva. Ispiranje crijeva moe se obaviti jedino strunim i iskusnim poznavanjem stvari. Pitajte lijenika ope 30

prakse, kiropraktiara ili psihoterapeuta jeste li dovo ljno osposobljeni za pravilnu primjenu tretmana ispi ranja crijeva. Moete se obratiti i Drutvu za prirodni nain ivljenja, koje vam na pismeni zahtjev moe po slati popis nunih predradnji za ispravno ispiranje cri jeva. Uzastopna ispiranja crijeva bolja su od klizme, zato jer se u svakom ispiranju crijeva potroi nekoliko litara vode - od pola litre do jedne litre odjednom - i zato to ta ispiranja kontrolira terapeut, dok pacijent posve oputeno lei na specijalno opremeljenoj stoli ci za ispiranje crijeva. Jedno ispiranje crijeva traje pri blino od pola sata do jednog sata. Za to vrijeme moe se kroz mar u debelo crijevo uliti od 8 do 12 litara vode - ali svega pola litre do jedne litre odjednom. Ve prva dva do tri ispiranja najee pokazuju kako je ta procedura u biti promiljena i prijatna. Meutim, i najbolja oprema za ispiranje crijeva moe uroditi vrlo loim i nezadovoljavajuim rezulta tima, ako se ispiranje ne provodi sa strunim i isku snim poznavanjem same procedure. Nije dovoljno znati sve o debelom crijevu i pozna vati proceduru ispiranja. Specijalist bi trebao biti upoznat i s terapijom refleksne masae stopala. Kao to na svakom drugom dijelu tijela postoje vrci iva ca koji su direktno ili indirektno povezani s debelim crijevom - to se lijepo vidi na "Slikovnom prikazu te rapije pomou debelog crijeva" na kraju knjige - tako su i stopala direktno ili indirektno povezana sa svakim dijelom tijela - to se moe vidjeti na "Slikovnom pri31

kazu terapije pomou refleksivne zone stopala" na kraju knjige. Najozbiljnije vam preporuujem da ta dva slikovna prikaza objesite na zid svake prostorije u kojoj se provode spomenute terapije. Prouavanjem "Slikovnog prikaza terapije po mou refleksivne zone stopala" doi ete do spoznaje da je sredina svakog stopala povezana s predjelom eluca, a osobito s debelim crijevom. Za vrijeme ispiranja crijeva trebao bi terapeut ili te rapeutkinja masirati noge pacijenta, i to izmjenino desno i lijevo stopalo pod jednakomjernim pritiskom prstiju. Na poetku - to je ope pravilo - moe masi ranje izazvati kod pacijenta osjeaj otre boli. Ako se to dogodi, znai da se na tom mjestu noge skupljaju kristali mokrane kiseline, otri rubovi tih kristala po tiskuju se pritiskom u ivce to povlai za sobom jake bolove. Pojava takvih bolova najbolji je znak da su unutarnje stijenke debelog crijeva oblijepljene fekalnom masom. Njena masaa bolnih mjesta djeluje na ivce debelog crijeva i doprinosi djelotvornijem ispi ranju crijeva. Godinama se u SAD-u provodila kampanja kojom se pokuavalo nametnuti takvu proceduru ispiranja crijeva u kojoj bi se zajedno s vodom u debelo crijevo ulijevao i kisik. Djelovanje kisika je brzo oivljava jui, ba poput injekcije u ruku. No, mene vie intere siraju dugoroni rezultati i uinci. Priroda je ovjeka obdarila izvrsnim parom plua pomou kojih dobiva tijelo prirodni, svjei zrak u kojemu ima otprilike 20% 32

kisika i oko 80% duika. Poznata je klinika injenica da postoje odreene vrste plunih tegoba kod kojih je injekcija kisika u donji dio plua smrtonosna. Unutar deset do dvadeset minuta koa pacijenta poplavi. Ako se tom kisiku ne doda odmah svjei zrak, pacijent e umrijeti. U svom dugogodinjem prouavanju ovjejeg ti jela nisam naiao na lijezdu ili organ ili neku napravu koja bi bila smjetena u debelom crijevu za dovoenje kisika. Pritom naravno ne mislim na kisik koji je ve sadran u vodi te dospijeva u debelo crijevo kroz mar. Na Floridi sam svojedobno vidio ak aplje i druge sline ptice koje su stajale kraj potoka ili rijeke te svojim kljunovima uzimale vodu i unosile je u svoj mar te na taj nain same provodile klizmu ili ispiran je crijeva. Naravno da ih nisam pitao koju kolu, gim naziju i sveuilite su pohaale, odnosno gdje su nauile osnovna pravila unutarnjeg ienja. Kad razmiljam o dugoronim posljedicama doda vanja kisika u debelo crijevo za vrijeme ispiranja, ni sam siguran da to nee imati tetnih posljedica. Svaka dobra reklama djeluje uvjerljivo, pogotovo kad ov jek nije upoznat sa svim moguim posljedicama. Uglavnom, osobno ne bih nikad dozvolio nekome da mi u tijelo ubrizgava kisik. Dosad sam obavio na de setine, a moda i stotine ispiranja crijeva i nikad ni sam ama ba nita dodavao vodi. ovjekovoj egzistenciji stoje na raspolaganju zrak i voda kao prirodni elementi. Zrak se sastoji od 20% 33

kisika, nita vie. Vie od toga bilo bi previe za nae dobro osjeanje. Zamislite, potrebne su nam svega jedna etvrtina kisika i tri etvrtine duika! Voda se sastoji od dvije treine vodika i jednog dijela kisika previe kisika moglo bi biti smrtonosno. Ako ve ne moemo pomou klinikih naznaka, zacijelo moemo pomou zdravog ljudskog razuma doi do zakljuka da nepotrebno dodavanje kisika krije u sebi potenci jalne opasnosti. Naravno da mogu nastati okolnosti u kojima je zbog nedostatka ili neke smetnje ovjeku potrebno vie kisika nego to ga mogu posredovati plua; samo to e se u takvim sluajevima kisik uno siti u plua, a nipoto u debelo crijevo! Razumije se da ima ljudi koji odbacuju tretmane ienja crijeva. Neki od njih imaju ak pogrenu pre dodbu te misle kako ispiranja crijeva mogu biti od koristi samo na kraju neke dugotrajne kure postom. Ta metoda moe tijelu nakoditi i oslabiti njegovu ivot nu snagu. Ako tijelo vie od est ili sedam dana ne pri ma nikakvu hranu, izgladnjele stanice pretvaraju se u kanibale i ponu prodirati jedna drugu. Nije mi stalo do toga da vam kaem to smijete, a to ne smijete initi. Koristite se jednostavno svojom inteligencijom i odravajte svoje unutarnje organe istima i zdravima. Ta rije je naposljetku o vaem vlastitom tijelu. Vrlo je vano da tijekom ispiranja crijeva bude uz vas stalno neki struni pomonik. Pacijent se ne smije nikad osjeati nelagodno. Neki pacijenti mogu dobro 34

podnositi litru vode odjednom, dok neki drugi ne mogu podnijeti vie od pola litre odjednom, zahvalju jui stanju svog debelog crijeva pod odreenim okol nostima. Pacijentima s ogranienom mogunou primanja vode naroito se preporuuje da prije samog ispiranja uine rendgensku snimku debelog crijeva. Osobno preporuujem rendgensku snimku samo ako je nuno potrebna. Ne oekujte da e vas jedno ili dva ispiranja revitalizirati, ako o svojoj stolici niste vodili brigu 20, 30 ili ak 60, 80 godina; ba kao to ne moete od jedne ta blete oekivati da e preko noi nestati svi vai bolovi i problemi. Na temelju viegodinjeg iskustva, istraivanja i opaanja, domogao sam se vrste spoznaje da svaki odrastao ovjek, mukarac ili ena, bez obzira na nje gov nivo inteligencije, vrlo brzo dolazi do spoznaje ukoliko mu je stalo do dugog i zdravog ivota - da mora o svom tjelesnom stanju vrlo ozbiljno razmilja ti, pobrinuti se za uzastopno ispiranje crijeva (deset i vie puta ako je potrebno), te to hitnije zapoeti s pro gramom unutarnjeg ienja. Godinama je trajalo na gomilavanje probavnih tvari na unutarnjim stijenkama vaeg debelog crijeva, zato morate pruiti ansu dugotrajnom ispiranju crijeva, ne bi li se temel jito oistili iznutra. Nakon toga, po mom dubokom uvjerenju, trebalo bi svake godine do kraja ivota oba viti dva ili tri ispiranja crijeva i na taj nain pomoi prirodi da odri vae tijelo zdravim. Imajte uvijek na 35

pameti injenicu da su ispiranja crijeva jeftinija od ki rurkih zahvata i bolnikog lijeenja, a jame vam do bre rezultate!

Sto je proljev? Proljev je ista suprotnost zaepljenju. Stanje uestalog ispranjavanja crijeva u obliku tekue stoli ce. Postoji vie vrsta proljeva. Najea vrsta je pro ljev trbune groznice, prouzroen prevelikom sluzavou u debelom crijevu. Nakon njega dolazi do na glog hlaenja koe po itavom tijelu, odnosno do transpiracije ili znojenja, a kod ena do izostajanja menstruacije. Drugi oblik proljeva je pankreasni pro ljev u obliku tanke, nitnate ili ljepljive stolice, koji je prouzroen poremeajem pankreasa ili guterae. Po stoji i pankreasni proljev kojeg izazivaju paraziti u crijevima. Svaka vrsta proljeva koju sam imao priliku prouavati navela bi me na primjenu tretmana ispiran ja crijeva. Moda to zvui proturjeno, ali dozvolite mi da navedem samo jedan od brojnih primjera koje sam neposredno doivio. Radi se o sluaju jedne ene koja je est ili sedam godina patila od tekog proljeva bez ikakvih naznaka poboljanja. Istovremeno je ima la velikih potekoa s uriniranjem. Lijeila se medika mentima i injekcijama, ali bez eljenog uspjeha. 36

Primila je toliko injekcija da bi mogle ubiti nosoroga, a svaka pojedinana injekcija uinila bi je jo bolesni jom. Posavjetovala se s jednim lijenikom koji je bio moj prijatelj i pitao me to ja mislim o tome. Kad sam vidio tu enu, rekao sam svom prijatelju da bih na nje govom mjestu odmah poeo s ispiranjem crijeva. Nje mu kao i njegovoj pacijentici ve je sama pomisao na takvu proceduru bila smijena. Pa ipak, nainili smo rendgensku snimku koja je potvrdila moju sumnju, te je moj prijatelj napokon pristao na ispiranje crijeva, iako je i dalje bio miljenja da je ispiranje crijeva poeljno kod zaepljenja, a nipoto kod tako jakog proljeva. Nakon est ispiranja crijeva izluilo se otpri like est kilograma stare fekalne mase. Proljev je po stupno bivao sve slabijim, a samim odstranjenjem fekalne mase koja je vrila pritisak na mjehur omo gueno je normalno uriniranje. Nikad nisam propustio nijednu priliku a da na bih naglasio injenicu kako je nemogue vjerovati daje s nama sve u redu sve dok ne znamo pravo stanje naeg debelog crijeva, dok nam to ne pokau dvije do tri ren dgenske snimke kao to su pokazale mom prijatelju. Sve dok jedemo kuhane ili preraene ivene namir nice, ne moe nam ak ni viekratno pranjenje crije va na dan biti vrstim dokazaom da je s nama sve u redu.

37

istila, sredstva za izluivanje istila ili sredstva za izluivanje donose veliku za radu. To je posve razumljivo s obzirom na esta zaepljenja crijeva. Sto se dogaa kad uzimate istila ili sredstvo za izluivanje? Ta sredstva obino poluuju izluivanje otpadnih tvari iz crijeva. Ali va lja postaviti pitanje zato dolazi do toga? Jednostavno zato jer je debelo crijevo do te mjere nadraeno da iz bacuje otpadne tvari, a zajedno s njima i sve ostalo. Ustanovili smo da uporaba sredstava za izluivanje djeluje razarajue na sluz u crijevima, a vrlo brzo pre lazi u naviku. Sredstva za izluivanje remete normalni ritam organa za izluivanje, to se prije ili kasnije osveuje. To je osnovni razlog zato mnogi ljudi zapoinju s uzimanjem blagih sredstava za izluiva nje, ali vrlo brzo poseu za sve jaim sredstvima, dok ne postignu onu toku odakle vie nema povratka. Na taj nain dobiva se karta za kolostomiju (operaciju de belog crijeva kojom se stvara umjetni otvor za izluivanje izmetina kad je onemogueno prirodno pranjenje)! Najtee posljedice ovisnosti o sredstvima za izluivanje doivio sam kod jednog ratnog veterana. Imao je tridesetak godina i doao je k meni izravno iz klinike za ratne veterane u San Franciscu. Evo njego ve "storije" u najkraim crtama: Htio je stvoriti karijeru u vojsci. Budui daje patio od zaepljenja, njegov mu je lijenik propisao sred38

stvo za izluivanje. To je sredstvo postupno sve slabi je djelovalo te je on zavio na bolesnikoj postelji. Specijalisti su izvrili mnoga testiranja i na kraju odluili da bi mu moda moglo pomoi odstranjivanje ili vaenje svih zuba! Meutim, to nije pomoglo. Na pokon se pomou jedne operacije utvrdilo daje njego vo debelo crijevo posve blokirano. Uslijedila je operacija debelog crijeva i on je otputen iz vojske. Po povratku u San Francisco bilo mu je malo bolje, tako da je mogao potraiti neko zaposlenje. Imao je dogovor s voditeljem velikog poduzea i uputio se u tono zakazano vrijeme u raskono opremljen ured. Na kraju razgovora, kad se opratao od svog sugovor nika, operacijska vreica na debelom crijevu popusti i njen sadraj nae se na bogatom tepihu! Jadan ovjek pohita u stan svoje sestre s kojom je ivio, sve joj po tanko objasni, zatim ode u svoju sobu i prosvira sebi metak u glavu. Sestra mi je priala o tom traginom dogaaju.

Pripazite na svoje debelo crijevo Svaki kirurg kolovan je i osposobljen uglavnom za rezanje i amputiranje. Ispiranje crijeva nije njegova zadaa. Stoga nije nimalo udno da gotovo svi (moda bez izuzetka svi) koji su sebe podvrgli operaciji debe log crijeva nisu znali to im predstoji nakon buenja iz 39

operacijske narkoze. Tek se tada, na svoje veliko razoaranje, ponu upoznavati s uasnim posljedica ma kolostomije. Budite pametni i mudri. Izbjegnite operaciju. Ne morate mi vjerovati na rije. Oslonite se sami na sebe i ponite s nekoliko tretmana ispiranja crijeva. Sve to vi inite ili ne inite nema nikakve veze s mojim ivo tom. Ali ispiranje crijeva moglo bi moda spasiti va ivot.

Zdravo debelo crijevo - ivotna zadaa Na prethodnim stranicama mogli ste uvidjeti od kolike je ivotne vanosti istoa debelog crijeva. Ovdje elimo ukazati na to kako su odreena podruja debelog crijeva na zagonetan i udesan nain poveza na s razliitim organima i lijezdama po itavom tije lu. Kakve veze ima neka bubuljica s debelim crijevom? Poremeaj u odreenom dijelu debelog cri jeva tono nam govori u kojem dijelu tijela se pojavila ili e se po svoj prilici pojaviti neka bolest. Debelo cri jevo je usko povezano sa svakom stanicom i svakim tkivom tijela. Ta tvrdnja ini se pomalo apsurdnom. Ali morali bismo znati da nai problemi nastaju s roenjem, od mah nakon naeg prvog udisaja. Je li majka pazila kako i to izluuju djetetova crijeva? Ispravno fun kcioniranje crijeva trebalo bi poeti odmah nakon 40

roenja i potrajati sve do autopsije koja e pokazati u kojoj mjeri smo debelom crijevu posveivali potrebnu pozornost. Openito uzevi, degeneracija debelog cri jeva poinje uzimati maha vrlo brzo nakon roenja. Debelo crijevo normalne bebe je zdravo - tek neko vrijeme. Od djetinjstva do mladosti za stanje debelog crijeva odgovorna je u velikoj mjeri disciplina (ili po manjkanje discipline). U preostalim ivotnim razdob ljima, od mladosti do starosti, stanje debelog crijeva i njegov utjecaj na tjelesno, duevno i duhovno zdravlje ovisi o ovjekovom znanju i slobodnoj volji. Pozivam vas da svaki dio ove knjige prouite s onom istom panjom koju posveujete sluanju vaeg radija ili televizije. Pomislite samo stoje ovjek stvo rio u nekoliko zadnjih generacija! Polo mu je za ru kom da u jednoj kutiji koju nazivamo radio skupi energiju svemirskih prostranstava i uini je svestrano korisnom. Pomou radija moemo pritiskom na gumb birati valove i valne duini. Gdje god se nalazili, kod kue ili u svom uredu, moemo sluati njene zvuko ve neke simfonije ili sugovornike koji razgovaraju na udaljenosti veoj od deset tisua kilometara. Nije li to udesno? Doista, ovjek je u stanju pronai ili otkriti udesne stvari, ali Bog je uinio neto beskrajno vee i udesnije, stvorivi ovjeka iz gliba zemaljskoga i opremivi ga ivanim sustavom. Taj sustav nadilazi sve stoje ovjek u stanju proizvesti. Evo, na mom pisaem stolu nalazi se kutijica s bro jevima i odreenim figurama na tipkama. Naizmjence 41

utipkavam odreene brojeve, zbrajam, oduzimam, mnoim, dijelim, ili pak obavljam neke druge mate matike operacije, oekujui ispravne odgovore na kraju s osvijetljenim brojevima. Pomou elektro nikog raunala ja sam u stanju dnevno rijeiti bez brojne raunske operacije, za to mi je nekad bilo potrebno nekoliko tjedana. Pa ipak, sve to ne moe se po svojoj udesnosti ni izdaleka usporediti s reakcija ma naeg debelog crijeva. ovjeji organizam nije nita drugo do jedan vrlo zagonetan, udesan kompjutor, predvoen neznatnom lijezdom, hipotalamusom, smjetenom u meumozgu. Nita se ne dogaa u ljudskom organizmu, a da hipotalumus to ne nadgleda, ne kontrolira i ne vodi. Svaki dio ove knjige upuuje na odnos izmeu de belog crijeva i odgovarajueg dijela ovjejeg tijela. Kad sve proitate i prouite, bit ete u stanju lake shvatiti svoje tijelo i tijelo svog djeteta, a zacijelo ete lake izlaziti na kraj s vlastitim bolovima i tegobama, pa tako i s tegobama i bolovima svoje djece. Steeno znanje pomoi e vam da izbjegnete prijevremeno stanje senilnosti s kojim se danas tako esto su sreemo. Zato dolazi do prijevremenog starenja? Zato to ljudi ne shvaaju od kolike je vanosti voditi brigu o svom debelom crijevu. Svako poglavlje ove knjige pokazuje u kakvim su odnosima razliiti dije lovi tijela s debelim crijevom.

etvrto poglavlje

HIPOTALAMUS: KONTROLNA STANICA VAEG TIJELA

Nijedna funkcija ili aktivnost ne zbiva se bez ener gije. To je doista neupitno i izvan svake sumnje kad je rije o ljudskom tijelu. Od trenutka zaea poinju ak tivnosti pomou kojih se razvija fetus. Od samog roenja pa do kraja ivota sve se zbiva pomou ener gije: u naem tijelu stalno se obnavlja krv; u kostima se stvaraju milijuni crvenih krvnih zrnaca - nositelji hemoglobina; lijezde proizvode hormone; ivci i miii bezprijekorno rade. Hipotalamus, koji se nalazi u meumozgu, odgo voran je za raspodjelu energije u tijelu. Do danas je re lativno slabo istraen obuhvat organizacijskih zadaa hipotalamusa. 43

Pogledate li sliku hipotalamusa (slika 3.) vidjet ete da se ne radi o lijezdi, nego o svojevrsnom klup ku vlakana, ivaca i krvnih sudova koji proizlaze iz talamusa, a omeuje treu modanu komoru odozgo i sa strane. Dijeli se na dvije grane, metatalamus i epitalamus, obje povezane s epifizom. Struktura hipotalamu sa tvori veim dijelom dno tree modane komore. Hipotalamus je poput upaljaa smjeten unutar ivanih konia i ivanih stanica ija meusobna povezanost nije do danas u potpunosti razjanjena. Energija potrebna za fuknkcioniranje tijela ne stru ji tijelom neplanski, bez kontrole i sigurnog navoenja. Odakle dobivamo energiju za svoje tijelo i kako se ona raspodjeljuje? Obinom ovjeku nije ba lako shvatiti injenicu da je primarna energija koja pokree lijezde na rad zapravo nedokuiva snaga koja se oituje ivotom i djelovanjem u itavom sve miru.

Hipotalamus presjek s lijeve strane mozga

Sto su kozmika strujanja? itav svemir sastoji se od beskonanih strujanja koja svojim zgunjavanjem stvaraju materiju, sup stancije i mnoge nedokuive stvari. Mogli bismo to usporediti s bezbrojnim nitima u tkalakom stanu ne kog tkalca koji pomou tih niti oblikuje odjevnu tka ninu. 44

slika 3.

Energijska strujanja jesu strujanja (ili valovi) u svemiru s nedokuivo silnom duinom u milimetrima ili brojevima strujanja u sekundi. Moj leksikon definira strujanje kao periodino kre tanje najsitnijih dijelova elastinog tijela ili medija u suprotnim smjerovima iz uravnoteenog stanja usli jed nekog poremeaja. Rije "kozmiki" znai "da pripada kozmosu ili svemiru". Moj leksikon daje prilino iroku definiciju energi je, koja bi se mogla ovako saeti: energija je iskonsko stanje materije koje pokree ivot; energija je djelatna snaga koja se dodatno uvjebava; energija je sposob nost za rad. Na temelju takvih definicija u stanju smo zakljuiti da kozmika strujanja stvaraju ili pokreu energiju, odnosno daje energija posljedica tih strujanja. ovjek je u stanju kozmika strujanja iskoristiti na mnogo struke naine. Jedna od brojnih metoda jest elektrini generator koji u naim domovima, uredima i poslov nim prostorijama zgunjava velik broj strujanja elek trine struje na gotovo neznatan opseg od 60 okretaja u minuti. Usporedite tih ezdeset okretaja u minuti u elek trinom naponu vaeg doma s 49.390.000.000 stru janja iz kojih je sastavljeno zdravo ljudsko tijelo! Zdravo ensko tijelo sastavljeno je od 20 milijuna strujanja manje od mukog tijela, naime iz 49.370.000.000 strujanja. 46

Budui daje broj strujanja astronomski velik, mo glo bi to izazvati zabunu u glavi neprosvjeenog ov jeka, zato je prije stotinjak godina uvedena jedinina mjera od 10 milijuna strujanja po milimetru, nazvana angstrem. Boje su u biti protkana mrea raznih strujanja s be skonano velikim brojem varijacija kod svake pojedi nane boje, ovisno o broju strujanja veem od broja iste ili temeljne boje. iste boje imaju sljedei broj strujanja mjerenih angstremima: ljubiasta 4.500 angstrema, plava 4.750 angstrema, naranasta 6.500 angstrema, zelena 5.000 angdstrema, uta 6.000 angstrema, crvena 8.000 angstrema. Svaki dio tijela i svaka lijezda imaju vlastiti, indi vidualni dio kozmikog strujanja, bez obzira na ukup nu sumu strujanja iz koje se sastoji nae tijelo. Glavna sastavnica ovjejeg tijela je u biti krv, crvena krvna zrnca i hemoglobin. Dokazano je da se hemoglobin pri zdravom stanju tijela sastoji od priblino 82.500 milijuna strujanja u sekundi, plua od priblino 67.500 milijuna strujanja u sekundi, epifiza od pri blino 58.000 milijuna strujanja u sekundi, uho od pri blino 47.750 strujanja u sekundi. Svaki dio ovjejeg tijela ima vlastito, karakteristino, induvidualno stru janje. Kad je ovjeje tijelo pogoeno patnjama i bolesti ma, njegova su strujanja znatno nia ili retardirana, to ovisi o bolovima, ali kad se tijelo oporavi, strujan47

ja se vrate na normalnu razinu i ovjek se opet osjea ispunjen jakou i energijom. Pomou ovih nekoliko primjera i pojanjenja glede kozmikog strujanja u ovjejem tijelu moemo lake shvatiti da se korektno dijagnosticiranje moe teme ljiti na oditavanju tih strujanja. Ako je tijelo bolesno, moe se besprijekorno utvrditi vrsta i teina bolesti. Kad se tono utvrde strujanja svih bolesnih dijelova tijela, mogu se tono utvrditi i ispravno lijeiti stvarno pogoeni organi i lijezde.

Va hipotalamus je uvijek budan Hipotalamus je u pogledu stanja svakog dijela ljud skog tijela naravno vrlo osjetljiv zbog svoje funkcije vodia. Kad u bilo kojem dijelu tijela dolazi do vrenja i truljenja, zadaa je hipotalamusa da alarmira svaki dio tijela koji je time pogoen. Odmah se aktiviraju limfne lijezde i nastoje zatiti svaki dio tijela koji se nalazi u opasnosti. Navest u samo jedan primjer: Ako je debelo crije vo neke ene jako zaepljeno, ili ako unutar "mli jenih lijezda" dolazi do prejakog vrenja, to znai da postoji velika vjerojatnost da limfne lijezde u prsima skupljaju i pohranjuju otpadne tvari - najvjerojatnije iz debelog crijeva. Stvara se vori - kao opomena. Poznato mi je nekoliko sluajeva u kojima su takvi vorii, zahvalajujui ispiranju crijeva, nestali za sve ga nekoliko dana. Poremeaji lijezda su najoitiji znakovi upozorenja da neto nije u redu s debelim cri jevom.

Epifiza Epifiza i hipotalamus nalaze se povie talamusa, u neposrednoj vezi. Epifiza slui tijelu kao antena ili primatelj koji na nedokuiv nain stoji u izravnom kontaktu s kozmikim strujanjima u svemiru. Kad bi se u tijelu nala sveukupna snaga kozmikog strujanja bilo bi to za njega pogubno, kao da gaje pogodila stru ja od nekoliko milijuna volta. Stoga talamus ini svo jevrsni ublaiva izmeu epifize koja privlai kozmiku energiju i hipotalamusa, svojevrsnog tran sformatora koji jainu energije sputa na onu razinu koja je potrebna ovjejem tijelu. Kao transformator hipotalamus provodi, regulira i kontrolira dovoenje energije u svaku lijezdu, svaki organ i svaki dio tije la. 48

49

Vane lijezde i sredita u glavi i vratu

pcija tekuine i hranjivih tvari (zapoeta ve u slije pom crijevu, a sve izrazitija u uzlaznom debelom crijevu), a zapoinje gomilanje otpadnih tvari i izme tina koje vre sve vei pritisak na mar. Otpadne tvari ili neistoe u tijelu imaju neposredan utjeca na psihu i karakter svakog ovjeka. Stanje tijela naetog gnjiloom odraava se na razini djelovanja razuma. Grube rijei, okrutno ponaanje i vulgarnost nespojive su s tijelom koje je isto iznutrna i izvana. Pokuamo li dokuiti razgranatost djelatnih fun kcija hipotalamusa, doi emo do fantastinih rezulta ta. Zacijelo e proi jo mnogo vremena dok znanost bude u stanju pomou najsuvremenijih raunala obuhvatiti te nedokuive probleme u matematike simbole. ak su i nae misli vie ili manje ovisne o funkcioniranju hipotalamusa. Imamo li u vidu samo fizikalne injenice, injenicu da ivci od hipotalamusa dospijevaju u svaki dio moz ga i da su kozmika strujanja, koja stoje na raspola ganju mozgu, utoliko jaa ukoliko je tijelo ie, moramo zakljuiti da se itekako isplati ienje tijela i odravanje debelog crijeva u istom i zdravom stanju.

Slika 4. Nije nimalo sluajno da se sredinji dio poprenog debelog crijeva (zbog poloaja, vidi "Slikovni prikaz terapije pomou debelog crijeva") moe dovesti u vezu s hipotalamusom. Na tom mjestu prestaje apsor50

Hipofiza Pogled na sliku normalnog debelog crijeva odaje nam oblik njegova zdravog stanja. Naalost, savreni 51

oblici debelog crijeva mogli bi se vjerojatno nai jedi no kod malog djeteta koje jo nije imalo priliku raz boljeti se od uzimanja pogrene hrane. To je oblik kakvog nam je dao sam Stvoritelj. ovjek, koji posje duje slobodnu volju, iz godine u godinu sve vie upro patava ivene namirnice i pia, to s vremenom dovodi do sve bizarnijeg izobliavanja debelog crije va. Svako nagomilavanje otpadnih tvari u debelom crijevu - koje dovodi do vrenja i truljenja - povlai za sobom poremeaje kako u samom debelom crijevu tako i u svim dijelovima tijela koji su povezani s debe lim crijevom. Pogoene dijelove tijela i nihove odno se prema razliitim depovima debelog crijeva moete vidjeti na "Slikovnom prikazu terapije pomou debelog crijeva". Debelo crijevo poinje na ovjekovoj desnoj stra ni, tono iznad zdjelice. Na desnoj strani prikaza, prije uzlaznog debelog crijeva, nalazi se slijepo crijevo. I upravo na tom mjestu stoji rije "hipofiza". To znai daje hipofiza neposredno povezana s tim dijelom de belog crijeva. Pokae li rendgenska snimka taj dep u obliku slo va V, kao to je to vidljivo na priloenoj skici, moemo biti sigurni da su se na tom mjestu ugnijezdi le gliste. Odgovorno tvrdim da se najee radi o trakavicama. Takvo oboljenje depa debelog crijeva povlai najee za sobom stanje stalnog umora. Hipofiza se sastoji od tri dijela, kao to se moe vidjeti na skici: iz stranjeg renja ili neurohipofize 52

(pars nervosa), to nas upuuje na poseban odnos tog renja prema ivanom sustavu; prednjeg renja ili adenohipofize (pars glandularis); te srednjeg renja (pars intermedia) koji je u ovjeka vrlo slabo razvijen. Na sva tri renja hipofize neposredno utjee svaka ozbiljnija smetnja u funkcioniranju slijepog crijeva. Stranji reanj hipofize, koji je preko ivaca izravno povezan s mozgom, ima praktiki udjela u svakom di jelu tijela, tako da svaki poremeaj slijepog crijeva moe imati neoekivano brojne posljedice. Hipofiza

Slika 5. 53

Zadrimo se na trenutak kod tjelesne temperature koju kontrolira stranji reanj hipofize. Za vrijeme vruine otvaraju se pore na koi i ovjek se znoji, dok se za vrijeme hladnoe pore zatvaraju, kako bi se u ti jelu zadrala toplina i onemoguilo ishlapljivanje. Stranji reanj hipofize ima osim toga na brizi potreb nu koliinu vode u tijelu. Naime, od 75 do 80 posto naeg tijela sastoji se iz destilirane vode koja je od ivotne vanosti za protok limfnog strujanja. Ta je voda posvuda u tijelu optereena neistoom koja na posljetku dospijeva u bubrege i debelo crijevo. Pore meaj slijepog crijeva moe izazvati pretjerano skupljanje tekuine u debelom crijevu, to dovodi do proljeva; ili pak moe spreavati dovoenje tekuine u debelo crijevo, to dovodi do bolnog zaepljenja. To su najoitiji primjeri kako je stranji reanj hipofize najue povezan sa slijepim crijevom. S druge pak stra ne, prednji reanj hipofize ima znaajnu ulogu u fun kcioniranju lijezda. On proizvodi hormone za spolne organe, nadbubrenu lijezdu, titnjau, jetru i gute rau. Svaka od ovih lijezda bit e obraena u nared nim poglavljima. Oito je da svaki poremeaj slijepog crijeva moe imati brojne posljedice. U svojoj knjizi "I vi moete postati puno mlai" na vodim sluaj mladog ovjeka koji je za vrijeme sluenja vojnog roka primio sve mogue injekcije, to gaje dovelo do posvemanje slabosti. Lijekovi su po goravali njegovo stanje i on je zbog zdravstvene ne sposobnosti bio otputen iz vojske, premda je na 54

odsluenje vojnog roka doao posve zdrav. Kad je do ao k meni, nainili smo rendgensku snimku njegova debelog crijeva koja je svojim obrisima slijepog crije va jasno ukazivala na tipina gnijezda glista. Izluio je velike koliine glista i bilo mu je znatno bolje. Vrlo malo ljudi zna kako je stanje debelog crijeva neposredno povezano s tjelesnom slabou, a pogoto vo sa stresom i nervozom. Kod pojavljivanja tih bole sti, u samim poecima njihova razvoja, debelo crijevo pokuava esto davati signale, ponekad u obliku greva, a najee u ovom ili onom obliku ozbiljnih potekoa vezanih uz zaepljenje. Nikad te bolesti ne pogaaju ovjeka "iz vedra neba", a kad se pree prag tolerancije, problemi se rjeavaju na koban nain, smru voljenog ovjeka ili obiteljskim potekoama na primjer razvodom ili rastavom braka. Osobna bo lest, nezaposlenost ili financijski problemi mogu biti suuzronici brojnih drugih osobnih katastrofa. Goto vo je nemogue sauvati bistru glavu i pravilnu du evnu i duhovnu ravnoteu, ako se ne posveuje briga debelom crijevu. Odnosi izmeu hipofize i slijepog crijeva, kao i tjelesnih funkcija u cjelini, previe su usko povezani da bi ih se moglo tek tako previdjeti.

55

Slijepo crijevo

vrsto sam uvjeren da bi ljudi pomou ispiranja crijeva mogli sprijeiti daleko vie bolesti nego to misle. Nije dovoljno samo jednom ili dvaput isprati crijeva i potom prestati s ispiranjem. Ispiranje crijeva mora trajati tako dugo dok se debelo crijevo posve ne oisti. Kad je debelo crijevo jednom temeljito isprano, valja do kraja ivota, svake godine najmanje dvaput ponoviti ispiranje. Bolje je sprijeiti nego lijeiti, po gotovo ako se na taj nain onemoguuje pojava prijevremenog starenja! (Vidi knjigu Fritza Beckera: "100 Jahre alt werden - kein Problem mehr // ivjeti 100 godina - nije vie nikakav problem").

Slika 6.

56

57

Peto poglavlje

SAUVAJTE BISTRU GLAVU

i boja. To strujanje stvara u mozgu dojam koji se moe izraziti rijeima: "Ja vidim". Prvi korak vidljivosti odigrava se u mrenici (retini) koja se sastoji od osjetnih stanica u obliku tapia i unjia te osjetnih vlakanaca vidnog ivca. Kako god se mrenica inila tankom, ona se ipak sastoji iz vie slojeva. Stanje svakog pojedinog sloja odraava se u kvaliteti same vidljivosti, kao to se lea odraava u kvaliteti kamere.

Vae oi Izmeu zakrivljenog debelog crijeva i masnog privjeska iznad njega nalazi se podruje u kojemu se zrcali odnos izmeu debelog crijeva i oiju. 1 ovdje imamo pred sobom vrlo osjetljivu situaciju. Optiki sustav je u biti svojevrsno udo koje iziskuje temeljito promiljanje. Ljudi grijee, mislei da je sposobnost vida neto samo po sebi razumljivo - sve dok ne osjete gubitak te sposobnosti, odnosno dok ne oslijepe. Tom podruju trebalo bi vie nego bilo kojem drugom posvetiti po sebnu panju. Pritom moramo biti svjesni da je na optiki sustav previe kompliciran da bismo ga mogli sveobuhvatno opisati rijeima. Oi su na kraju krajeva samo pomoni organi naeg vizualnog opaanja vid ljivih stvari. Slino kao i kod naih uiju, radi se o Strujanju posredovanom mozgu pomou raznih oblika 58

Slika 7. 59

U prvom sloju mrenice nalaze se "tapii" i "unjii" koji strujanje mrenice posreduju u obliku poruka ivanim stanicama i optikim centrima u talamusu i treoj komori mozga. Trea komora mozga je vaan otvoren prostor u unutranjosti lubanje, izmeu optikog talamusa i mozga. (Vidi sliku 3. Hi potalamus) Morate znati da u prvom sloju mrenice ima ukup no oko 125.000.000 (125 milijuna!) tapia i unjia te oko 1.250.000 vlakanaca u vidnom ivcu. Zahva ljujui tim brojkama moemo donekle naslutiti veliinu sigurnosnog prostora za igru u naoj mrenici. Meutim, moramo znati da tim beskrajno siunim, neznatnim objektima trebaju dvije vrlo vane stvari za dobar vid: hrana i istoa. Potrebna im je prirodna, dobra hrana i isti kanali izluivanja za odstranjivanje otrovnih tvari. Obrisi, oblici, boje i per spektive objekata unutar vaeg vidnog polja praeni su na putu do mozga impulsima strujanja i povreme nim ivanim meteom, u samom mozgu bivaju sreeni, i vi moete u tanine vidjeti objekt opaanja. Specijalistu za oi potrebno je nekoliko godina da bi mogao dijagnosticirati i korigirati va vid. Pozna jem samo jednog takvog specijalista - podravao je moj nain rada ijednom mije rekao: "Odite i uinite nekoliko ispiranja crijeva, pijte sokove u obilnim koliinama, doite mi opet nakon dva ili tri mjeseca i vidjet u to mogu za vas uiniti." 60

Dao mije taj savjet kad sam se nakon tromjesenog putovanja i dranja predavanja na istoku i jugu SAD-a vratio kui. Vozio sam se po uzavreloj vruini (preko 45C u otvorenom kupeu sa svojom prikolicom za sta novanje. Bio je to auto starog modela. Sirom sam ot vorio prozore i skinuo krov. Kad sam doao kui moje je lice bilo crveno poput kuhanog raka. Sljedeeg jutra odvezoh se u Los Angeles i odoh na potu da telefoni ram. Otvorivi telefonski imenik, u njemu sam vidio tek crne crte - nijednog jedinog slova nisam mogao razabrati! Bio sam sav izvan sebe. Tada me upita neka dama koju nisam poznavao: "Koji Make up upotreb ljavate? Izgleda tako prirodno." Odgovorio sam: "Pustinjsko sunce". "Gdje ga mogu nabaviti?", pita me ona. Ogovorih joj: "Vozite se na temperaturi iznad45C u otvorenim kolima kroz pustinju u Arizoni!" Smjesta sam krenuo specijalistu za oi s kojim sam se ranije sprijateljio i prihvatio sam njegov savjet. U naredna tri tjedna triput na tjedan ispirao sam crijeva i dnevno pio pored mojih uobiajenih sokova litru mi jeanog soka od mrkve, celera, perina i endivije. Na kon mjesec dana otiao sam opet svom lijeniku i on je mislio da se dogodilo udo! Propisao mije naoale koje sam etiri ili pet tjedana koristio samo za itanje. Jednog dana sjeo sam u auto zaboravivi na naoale i vie ih nikad nisam koristio. Moram priznati da ni so kovi ni ispiranje crijeva ne bi bili tako djelotvorni kao stoje bila njihova kombinacija. 61

Ovdje elim spomenuti i oteenja koja optikom sustavu mogu nanijeti anorganski minerali u vodi. Te tvari ne moe tijelo ispravno asimilirati. Tijelu su po trebni minerali koje bi trebalo dobivati preko biljnih ivenih namirnica u kojima su anorganski elementi tla pretvoreni u ivotonosne hranjive tvari. Popijemo li na dan pola litre ili litru mineralne, izvorske ili obine vode iz vodovodne mree u razdoblju od 40 godina naim e tijelom protei od 90 do 140 kilogra ma vapna. Sreom to se vapno veim dijelom izluuje, ali poneto ga ipak ostaje u tijelu. Na mjesti ma gdje se taj ostatak taloi prije ili kasnije nastaje problem. Mnogi srani udari mogu biti posljedica tog anorganskog taloenja koje zaepljuje krvne sudove. Ovapnjenje ila nije nita drugo do posljedica nagomilavanja anorganskih minerala. Optiki sustav vrlo je osjetljiv na ta oteenja. Pijte iskljuivo destiliranu vodu koju moete sami destilirati pomou kunog aparata za destiliranje. Moja knjiga "Voda i vae zdravlje" objanjava sve opasnosti neiste vode. Svjee sirovo povre i voni sokovi sastoje se iz iste, prirodno destilirane vode. Svaki ovjek koji nema problema s vidom smatra oi neim samo po sebi razumljivim, stoje sasvim po greno. Ne posveujemo li svojim oima dovoljno brige, mi zapravo stvaramo pretpostavke za budue potekoe. Ljudi naprosto ne razmiljaju o tome da bi mogli jednog dana ostati bez vida. Svaki stariji ovjek iji vidje znatno oslabio mogao bi vam ispriati svoju 62

jadikovku. Debelo crijevo je vrlo esto suuzronik oteenja vida. Nekad sam u New Yorku imao prijatelja Engleza bilo muje pedeset godina - koji je u Velikoj Britaniji imao izvanredno dobar vid. Ali kad je stigao u Ameri ku, jeo je hranu pripremanu i peenu na tipian ame riki nain, ne znajui kako je ta hrana tetna. Dobio je teko zaepljenje, neto to u Engleskoj nije pozna vao. Jednog dana poalio mi se da ima potekoe s oima i ree mi: "Pitam se moe li moje prekomjerno natezanje sa stolicom zbog tog zaepljenja tetiti oima." Rekao sam mu daje to svakako jedan od fak tora koji bi mogao biti suuzronikom problema s mrenicom. Kad je posjetio specijalista za oi, ovaj muje to potvrdio. Ne podcijenjujte znaenje istog debelog crijeva. Uinite sve stoje mogue, kako biste izbjegli slabljen je vida i prijevremenu senilnost.

Ui i usne tegobe Slijedimo li dalje presjek debelog crijeva, iznad poklopca zakrivljenog crijeva naii emo na posebno osjetljivo podruje koje je povezano s odreenim cen trom mozga koji kontrolira nae ui - auditivan ili akustiki sustav. Morate znati da odnos izmeu depa na debelom crijevu i razliitih organa i lijezda (ili di jelova tijela koji su daleko od debelog crijeva) ne mo63

raju nuno ukazivati na prijeteu bolest. Ti se odnosi mogu razvijati kao upozorenja i znakovi za uzbunu kad jednom vrenje i truljenje dostignu svoj vrhunac.

ui. Ako lijenik ne odstrani uzroke, stanje se pogor ava. U takvim sluajevima znao sam propisivati ne koliko tretmana ispiranja crijeva, znajui da potekoe s uima esto nestaju nakon ispiranja crije va, ponekad ve unutar nekoliko sati. Za mene je to najbolji dokaz da je nadraivanje uha signal za ienje unutranjosti tijela. Uho
Lijeva usna koljka i conha

Na primjer, u depu debelog crijeva moe se razviti ir ije nadraivanje moe poremetiti itekako osjetljiv auditivan sustav. Kad to nadraivanje postane nepod noljivo, ovjek e se naravno obratiti specijalistu za 64

Slika 9. 65

Naravno da moramo uvijek biti svjesni veza koje postoje izmeu pojedinih lijezda u naem tijelu. Fun kcija auditivnog sustava odvija se pod vodstvom hipotalamusa u srednjem renju mozga koji je pod utjecajem hipofize. Da bi se mogla dati ispravna dija gnoza oito je potrebno sveobuhvatno poznavanje ovjejeg organizma te itavog sustava meusobno povezanih funkcija i aktivnosti brojnih dijelova tijela. Vi zacijelo neete uiniti nita pogreno, ako ponete s tretmanom klizme i tretmanima ispiranja crijeva. Ako se tijelo od djetinjstva nadalje njeguje i hrani onako kako to od njega trai sama priroda, ako se izluivanju otpadnih tvari posveuje dovoljna panja, onda ne bi smjelo biti nikakavih bolesti i po tekoa. Na problem je dananja civilizacija sa svo jim pogrenim miljenjem. U sluaju da se ne moemo domoi jasnog uvida u svoje tijelo, dobro nam dou rendgenske snimke, kako bismo na temelju stanja debelog crijeva mogli zakljuiti u emu se mo ramo korigirati. Hipotalamus je putem kozmikog strujanja u sta nju praktiki voditi i kontrolirati svaku funkciju i ak tivnost mnogih podruja, mjesta i toaka u naem tije lu, te vriti druge utjecaje na dotine funkcije i aktivnosti. Nai sluni organi mnogo su udesniji nego to bi to mogao zamisliti bilo koji amater. Uho se sastoji iz vanjskog uha, koje se moe vidjeti na ovjeku, sred njeg uha ili tympana i unutranjeg uha, zvanog labi66

rint. Vanjsko uho tvori usna koljka i vanjski sluni hodnik. Srednje uho sastoji se iz upljine (cavum tymoani) sline kocki, koja je od vanjskog uha odije ljena opnom - bubnjiem, a sa drijelom komunicira preko Eustahijeve cijevi. U srednjem uhu nalaze se slune koice: eki, nakovanj i stremen, a kroz nje ga prolazi i jedna grana VII. modanog ivca. Prema nazad komunicira srednje uho sa upljinom u mastoidnom nastavku. Bubnji prenosi zvukove u kotani dio unutranjeg uha. Tom dijelu pripadaju pu (cohlea, izvedenica od grke rijei "kochlos", kua pua) i polukruni kanali. Pu je dva i pol puta zavijena kotana cijev, duga etiri centimetra. Sredinji dio cijevi registrira duboke tono ve ili strujanja koji se u glazbi izraavaju pomou basovnog kljua, dok ostali dijelovi cijevi registriraju visoke tonove ili strujanja koja se u glazbi izraavaju pomou violinskog kljua. Ovim kratkim prikazom htio sam pokazati kako je dalekosean i kompliciran problem sluha. Mi ne uje mo uima; ui posreduju zvuk mozgu i mozak ga "pre vodi" za nae razumijevanje. Svaki poremeaj na tom putu od uha do mozga smanjuje nau sposobnost slu ha. Debelo crijevo je neposredno povezano s tim po sredovanjem zvuka. Nadam se da ste na temelju ovog prikaza postali svjesni sloenosti akustikog sustava. Preputam va em osobnom donoenju suda o tome je li doista 67

nuno odravati unutranju istou tijela u najveoj moguoj mjeri.

Astma i upala nosa Nastavimo li nae putovanje desnom stranom uz laznog debelog crijeva, naii emo na dvije meusob no srodne bolesti, na katar ili upalu nosa i astmu. Te dvije bolesti moemo zajedniki obraivati, budui da je rije o posljedicama jednog te istog uzroka. Sve to prouzrouje stvaranje pretjerane koliine sluzi ne sumnjivo izaziva lananu reakciju. Kad se sluz poinje skupljati, prvi simptom je najee osjeaj propuha koji prouzrouje kihanje. Uobiajena reakcija na tu pojavu glasi: "Navukao sam na sebe prehladu!" Dozvolite mi da vas malice ispra vim. Nismo mi navukli prehladu, ve je prehlada na vukla nas! Mogao bih navesti na tisue i tisue primjera kako su ljudi - od najranije mladosti do visoke starosti mijenjali svoje navike hranjenja i pijenja, te doivjeli tu sreu da su njihove prehlade, hunjavice, astma i druge dine bolesti posve nestale nakon temeljitog ispiranja crijeva. Proitajte u mojoj knjizi "I vi moete postati puno mlai" odlomak o starijoj dami koja je pobijedila svo je upale sluznih opni te je deset godina kasnije svoju 68

kerku koja je slijepo vjerovala medicini poslala tri tjedna na dopust, kako bi se mogla sama posvetiti dvogodinjem unuicu. Naime, siroto dijete nije ni jednu no dobro spavalo, otkako je dobivalo kravlje mlijeko i gotovu hranu za bebe. Samo stoje kerka ot putovala, baka je izvrila klizmu, odnosno pranjenje i ienje djetetovih crijeva i poela ga hraniti sokom od narane. Ve prve noi dijete je mirno spavalo od osam naveer do est sati ujutro. Znanstvenici i istraivai ve se desetljeima penju s jedne strane nebu pod oblake, a s druge tapkaju na mjestu u svom traganju za teko dokuivim bakterija ma, bakcilima ili bilo im drugim to bi se moglo okri viti za prehladu i razne upale sluzne opne. Sve do dananjih dana tjeraju nekakavu jagmu za nekom ilu zijom - posve nepotrebnu jagmu. Uzrok tih ljutih te goba je naravno sluz. Odstranite sve to kod prehlade, astme, bronhitisa i slinih oboljenja stvara sluz i vi si gurno neete vie patiti zbog prehlade. U Sjedinjenim ameriki dravama osobito je poznata i znamenita linost dr. Arnold Ehret sa svojom teorijom o sluzavosti koju je izloio u knjizi "Ljekovita hrana bez sluzavosti". U proteklih 80 godina imao sam nebrojeno puta priliku doivjeti nestanak prehlada i slinih tegoba na kon izbacivanja iz prehrane kravljeg mlijeka i drugih ivenih namirnica koje stvaraju pretjeranu sluzavost, te nakon temeljitog ienja tijela primjenom klizme i tretmana ispiranja crijeva. 69

Meutim, uvijek iznova zaprepauje me injenica da ortodoksni praktini lijenici ne osjeaju potrebu za istraivanjem debelog crijeva. Prehlade i sline patnje znakovi su kojima nas priroda upozorava da bi smo trebali poduzeti temeljito ienje svog tijela. Za mene je mlijeko ivena namirnica koja u naj veoj moguoj mjeri stvara pretjeranu sluzavost. Ve je sirovo mlijeko dovoljno loe, a da ne govorim o pa steriziranom i homogeniziranom mlijeku. Pored mli jeka sir je takoer esto uzrok pretjeranog stvaranja sluzavosti a to su i neprirodni krob te razni proizvodi od eera. Zalihe askorbinske kiseline (vitamina C) u tijelu esto nisu dovoljne za suzbijanje prehlade. Sto ga uzimajte to vie te kiseline i vidjet ete da e vaa prehlada brzo nestati (vidi 10. poglavlje "Vezivno tki vo i vitamin C").

Hunjavica Sada emo obratiti panju na drugu stranu slijepog crijeva, na mjesto koje se nalazi ba nasuprot poklop ca zakrivljenog crijeva. To mjesto oznaeno je rijeju hunjavica. Vrlo je vano to se to mjesto nalazi ba nasuprot protoka preostale probavne kae iz tankog u debelo crijevo. Ta preostala kaa sastoji se iz neprobavljene hrane apsorbirane pomou stijenki tankog crijeva iz hranjivih tvari. U normalnim prilikama vei 70

dio tih preostalih tvari pretvoren je u izmetinu koja prolazi kroz 150 cm dugo debelo crijevo do mara ili izlaznog otvora. Vrlo je malo ljudi koji bi imali "normalni" ostatak probavne kae kao posljedicu ispravne i bezprijekorne prehrane. Ljudi tek u rijetkim sluajevima jedu ispravne ivene namirnice koje ovjeku jame zdravlje. Upravo u tom kontekstu valja traiti arino mjesto razvoja hunjavice. Moda zvui pomalo smi jeno pripisivati upalu nosa, upalu grla i ostale poprat ne simptome hunjavice stanju debelog crijeva, ali to moe zvuati smijeno samo onim ljudima koji nisu imali priliku vidjeti kako hunjavica nestaje ve nakon nekoliko poduzetih tertmana ispiranja crijeva. Imao sam priliku vidjeti to nebrojeno puta! Daje ta proce dura ienja debelog crijeva bila uspjena samo u jednom ili dva sluaja, moglo bi se s pravom posum njati u to; ali ja sam svjedok da se to uvijek iznova dogaa. to spreava stvaranje sluzavosti? Sluzavost je posljedica svega stoje uneseno u tije lo. Pelud ne stvara hunjavicu. Kad bi pelud stvarala hunjavica, svaki ovjek koji udie pelud imao bi hu njavicu, a znamo da nije ba tako. Hunjavica optereuje ovjeka pretjeranim stvara njem sluzavosti. Postoje dvije vrste slauzavosti, sjed ne strane imamo sluzavost koja ini opnu ili stijenke glatkima te je kao takva nuno potrebna ljudskom tije lu, a s druge strane imamo bolesnu sluzavost koja je 71

posljedica probave odreenih ivenih namirnica. Ta bolesna sluzavost idealni je rasadnik bakterija i mik roba. Kravlje mlijeko je najplodniji izvor te sluzavosti. Stoga bebe koje se hrane kravljim mlijekom imaju stalno zaepljen nos. Mnogi mladi ljudi koji piju krav lje mlijeko pate od prehlade i upale krajnika, a ne smi jemo zaboraviti ni bubuljice koje nisu nita drugo do gnojna sluzavost koju tijelo nastoji izluiti kroz pore na koi. Ti problemi i potekoe nestaju gotovo uvijek kad bolesnik prestane piti kravlje mlijeko i kad je po duzeo nekoliko uzastopnih tretmana ispiranja crijeva. Ako se netko oslobodio od svojih bolesti i potekoa pomou netom opisane prirodne metode, a nastavlja i dalje jesti i piti sve ono to je u prvom redu prouz roilo te probleme, mora naravno raunati s time da e se potekoe opet pojaviti. Ovome valja dodati da nije nimalo jednostavna stvar mijenjati navike prehrane, pogotovo kad se okus upropatava iz godine u godinu. Potrebna je prilino jaka volja da bismo sebe podredili strogoj disciplini. Naalost, vrlo je malo ljudi koji se mogu pohvaliti ja kom voljom i duevnom vrstinom. Meutim, ako malo dublje promislimo, nije li bolje podrediti se prehrambenoj disciplini, nego podlei prijevremenoj senilnosti ili starenju - sa svim potekoama koje to starenje povlai za sobom? Ne elim vam ovdje ponuditi nikakav program di jete, ve vam jedino preporuujem svoju knjigu 72

"Dnevno svjee salate odravaju vae zdravlje" kao nit vodilju prema boljoj prehrani. Svaki rendgenski snimak ovjeka koji boluje od hunjavice nepobitno ukazuje na injenicu da se pro blem nalazi upravo na onom mjestu koje je jasno naz naeno na lijevoj strani mog "Slikovnog prikaza terapije pomou debelog crijeva".

Krajnici: trebamo li ih zadrati? Malo vie na istoj strani debelog crijeva moete vidjeti daje sredina crijevnog depa oznaena rijeju "krajnici", to znai daje to podruje povezano sa li jezdama u vratu koje obino nazivamo krajnici. Je li vam moda tko rekao da krajnici nemaju ni kakvu korisnu svrhu i da ste ih trebah odstraniti ve u ranom djetinjstvu, kako ne biste imali s njima proble ma kasnije u ivotu. Tko zastupa tu teoriju, taj doista ne zna o emu govori. Moj medicinski rjenik obrauje tu temu pukim tvrdnjama da su "krajnici male, bademima sline tvo revine s obje strane mekanog nepca izmeu prednjih i stranjih stupova. Sastoje se od ukupno 10 do 18 ma lih kesica ili rupica koje su prekrivene sluznicom.

73

Krajnici

Veina lijenika ne pridaje nikakvu ivotnu vanost tim neophodnim lijezdama. Bog zacijelo nije u ljudsko tijelo ugradio neto to ne bi bilo korisno i nuno. Tako imaju i krajnici, kao to imaju i sve druge lijezde u tijelu, svoje mjesto u ustroju ovjejeg organizma, u njegovom funkcioni ranju i djelovanju. Prouio sam mnoge knjige koje su napisala braa Calderoli iz Bergama u Italiji, iznosei u njima deta ljno sve rezultate svog tridesetogodinjeg intenzivnog istraivanja krajnika na sveuilitima u Beu i Berli nu. Kad sam prije nekoliko godina sreo dr. Guida Calderolija u Bergamu, ponovno smo temeljito pretresli ovu temu. Pitao sam ga da li pacijenti koji imaju po tekoe s krajnicima osjeaju katkada bolove ispod rebara s desne strane. On nije tome posveivao veliku panju, ali kad je malice razmislio, prisjeti se da su se pacijenti esto alili na bolove koji bi se obino pripi sivali slijepom crijevu. Pitao sam ga nadalje je li ne kome od svojih pacijenata odstranio apendiks za vrijeme lijeenja krajnika. Nije se sjetio nijednog tak vog sluaja, ali se sloio sa mnom da bi lijeenje kraj nika moglo nedvojbeno biti povezano s debelim crijevom. Neki ljudi misle daje glavna zadaa krajnika skup ljanje bakterija i mikroba i spreavanje njihova prodi ranja u tijelo. Takva miljenja dolaze od ljudi koji ili ne znaju da tijelo pohranjuje najrazliitije bakterije ili im nisu poznate dubinske aktivnosti tjelesnih lijezda. 75

Slika 10.

Nateeni krajnici pripadaju djejim bolestima jedno stavno zato to djeca ne reagiraju na potrebe svojih crijeva niti su u stanju razumjeti od kolike je vanosti ispravna prehrana, ba kao to to esto puta ne razu miju ni odrasli. Krajnici se najee odstranjuju zbog neznanja. Neupitno je da postoji izmjenini odnos izmeu kraj nika, spolnih organa i depa slijepog crijeva na debe lom crijevu unutar endokrinog sustava lijezda. ovjek se u te odnose smije uputati s najveom predostronou. Imao sam poznanicu u New Yorku koja je posjedo vala lijepu malu kuu izvan grada. Brino je odravala istou i red u svojoj kuici i mnogo je slobodnog vre mena provodila obavljajui poslove u svom vrtu gdje je uzgajala lijepe rue i ostalo cvijee. Jednog dana sreo sam je u New Yorku i naravno pi tao kako joj ide. Priala mi je da ve dva tjedna ima vrlo neugodne potekoe s krajnicima. Medicinska sestra i suradnica u uredu navaljivala je na nju da smjesta poe na kliniku gdje e joj odstraniti krajnike. Odluno sam bio protiv toga i preporuio joj da se naj prije podvrgne tretmanu ispiranja crijeva. Ona se tome protivila i ree mi kako e poslije operacije kraj nika odstraniti i slijepo crijevo, budui da osjea bolo ve ispod rebara s desne strane. Ponovno sam se usprotivio, na to mi ona odgovori: "Vi biste morali znati da dotina medicinska sestra ve punih 20 godi76

na vodi najvei odjel na klinici. Kako moete vi znati vie od nje?" Zakljuio sam razgovor ovim rijeima: "Draga moja, dao sam vam jedino svoj savjet. Ukoliko inzistirate na operaciji svojih krajnika, kajat ete se zbog toga do kraja ivota". Dotinu damu sreo sam nekoli ko godina kasnije, opet smo se sasvim sluajno sreli u New Yorku. Zaustavila me, jer je nisam odmah pre poznao. Pitao sam je kako stoje stvari s njenom kuom i lijepim cvijeem? "Ah", ree mi, "prije est mjeseci morala sam kuu prodati. Bilo je to previe za mene. Sada ivim, u malom apartmanu i mogu za vrije me podnevne pauze otii doma i odmarati se. Kad zavrim posao u uredu, odlazim doma i ostatak dana provodim odmarajui se." Pitao sam je stoje bilo s od stranjivanjem apendiksa, na to mi je odgovorila da nakon operacije krajnika vie nije imala potekoa sa slijepim crijevom i zato ga nije odstranila. Jedan mladi lijenik, star svega 38 godina, koji je odstranio krajnike, pojanjava: "Osjeam se uvijek umorno. Ja sam stalno umoran, pa i nakon odmara nja". Dvadesetipet godinja mlada ena dala je izvaditi samo jedan krajnik u svojoj 21. godim. Nakon opera cije poela je osjeati tegobe koje nikad ranije nije poznavala. Osjeala je bol u leima; esto se prezno javala i njezine ruke bile su uvijek vlane; imala je este napade nesvjestice; a kad bi kasno jela, osjeala se slabom. Osim toga, imala je vrlo nemiran san, 77

osjeala se od ranog jutra jako umornom, tijekom cije log dana osjeala je slabost u svom tijelu. Postala je nemarna u odravanju domainstva, vie nije imala nikakve volje za pjevanjem, za smijehom - do niega joj nije stalo. Jedan elektroniar, star 28 godina, objanjavao je deset godina nakon operacije krajnika: "Mora da sam se umoran rodio. Moja obitelj i prijatelji spravom me ismijavaju". Pregledao sam na tisue radnika koji su u svojoj mladosti odstranili krajnike i kod svih su uoene po tekoe koje se javljaju nakon odstranjivanja krajni ka: gubitak tjelesne, seksualne i duevne dinamike. Pedesetih godina 20. stoljea dovedeno je u Engle sku na stotine razminiraa iz Italije. Zato? Zato to oko 60% britanskih mladia nije imalo krajnika te su zbog toga bili preumorni za takav posao. Italija, koja je u Europi bila na zadnjem mjestu po odstranjivanju krajnika, imala je za te poslove snane mukarce. Tridesetgodinja istraivanja u Italiji dokazala su da vaenje krajnika dovodi prije ili kasnije do smanjenja vitalnosti. Oba brata Calderoli punih trideset godina inten zivno su istraivali to podruje, to je doista bilo do voljno za donoenje nepobitnih zakljuaka. Njihovi zakljuci svode se na bezbrojne studije o rtvama "tonzilektomije" ili operacijskog odstranjivanja kraj nika. Te studije pokazuju da se kod mladih ena, koje su prije odstranjivanja krajnika normalno reagirale 78

glede sklonosti prema mladim mukarcima, nakon operativnog zahvata radi o posve oprenim osjeaji ma - vie im uope nije stalo do mukaraca. Udate ene, koje su ranije bile prema svom suprugu, djeci i ostalim lanovima obitelji vrlo ljubazne i paljive, po slije operacije sve su tee podnosile svoju djecu, slabo su obraale ili uope nisu obraale panju njihovim potrebama i sklonostima, poele su zanemarivati svo je dunosti u odravanju domainstva i postale su openito vrlo traljave. Poslovni ljudi kojima su krajnici bili odstranjeni u zrelim godinama postaju nakon operacije nepristojni u odnosu prema muterijama, gube svaki interes za drutvena zbivanja i stalno pate od iscrpljenosti. Meni su ti dokazi, u koje je uloeno 30 godina istraivakog rada, najbolja potvrda da sam u vlasti tim iskustvima s ljudima slijedio iste, prirodne uzor ke. Krajnici imaju jednoznaan odnos prema spolnim lijezdama, zvanim gonadama (testisima i ovarijima). Braa Calderoli dokazali su da mukarci i ene s izvaenim krajnicima, stari 28 i vie godina, pokazuju znatno manje mukosti i enskosti. Vrlo rairena psiholoka i klinika istraivanja po kazala su da izmeu krajnika i ovarija postoji velika povezanost. Odstranjivanje krajnika moe utjecati na uestalost i jainu menstruacije, to moe kod ena izazvati alarmantno stanje. U tim sluajevima leukoreja ili bjelotok predstavlja vrlo ozbiljan problem. 79

Mnoge majke dovode zbog leukoreje, ali i zbog pret jeranog gubitka krvi za vrijeme menstruacije, svoje keri u paniku. Kao to sam ve ranije naglasio, odstranjivanje krajnika povlai kod mladih ena za sobom gubitak seksualnosti - one postaju frigidne. Kad im se postav ljalo pitanje: "Zato ste se udavali?", one bi odgovara le: "Zato jer to svi ine. Osim toga brak mi prua sigurnost". Ti brakovi najee zavravaju rastavom. Takve ene ne mogu svoj ivot ispravno uivati i nisu u stanju budno pratiti stvarno stanje svog supruga i svoje obitelji. Kad je dr. Calderoli pisao svoju knjigu "Popoli senza tonzille // Ljudi bez krajnika", postojale su u Italiji svega tri velike obrazovne ustanove za mlade ene. Nijedna od tih ustanova nije ba rado primala ene ko jima su krajnici bili odstranjeni. Dekani tih ustanova navodili su sljedee razloge: ene s izvaenim krajni cima openito su lijene, njihov karakter se mijenja na kon operacije, njihov odnos prema ivotu postaje negativan. Neosporiva je injenica da priroda nije predvidjela nikakvu osrednjost, ve je predvidjela razvitak iskon ske mukosti i enskosti, budui da se jedino na taj nain ljudska vrsta moe odrati. Stoga je odstranji vanje krajnika in koji ne optereuje samo pojedinca, ve i njegovu obitelj i drutvo, in koji vodi u deka denciju. 80

Posljedica odstranjivanja krajnika oituje se u smanjenoj aktivnosti i vedrini kod djece, smanjenom poletu kod mladih ljudi, te openitoj tromosti kod odraslih. Kod studenata, branih parova, u obiteljima, ali i u drutvenim aktivnostima, primjeuje se gubitak radosti i veselja. Mlade ene kojima su izvaeni kraj nici najee ne odravaju vie normalne seksualne odnose i ne prihvaaju majinstvo. Braa Calderoli dokazali su nepobitnu vanost krajnika za svakog ovjeka. Odstranjivanje krajnika moe frustrirajue djelovati na ostatak ivota dotinog ovjeka bez kraj nika. Nebrojena pokoljenja sve do danas smatrala su krajnike obrambenim organima. Njihova funkcija bila je ograniena na zaustavljenje bakterija koje prodiru u ovjeje tijelo kroz nos i usta. Kad bi tome bilo tako, morao bi svaki - ali ba svaki ovjek - patiti od svih bolesti koje postoje. Sreom tome nije tako. Preko krajnika alju znakove upozorenja unutarnje stanje ti jela i zbivanja u debelom crijevu. Krajnici i stanje debelog crijeva moraju uvijek biti predmetom nae pozornosti, moramo ih uvijek pro matrati zajedno kao znakove upozorenja. Veliko znaenje krajnika za ovjekov ivot i nihova povezanost s debelim crijevom primoravaju nas da debelom crijevu posveujemo najveu pozornost. Nitko drugi osim vas ne moe biti odgovoran za vae debelo crijevo. Za mene su tretmani ispiranja tijela najvanija mjera tjelesne njege. Odstranjivanje gnu81

snih otpadnih tvari iz debelog crijeva smanjuje zaep ljenje drijela, nosne upljine i svih dijelova tijela koje zahvaaju problemi s krajnicima. Istraivanja su dokazala da odstranjenje krajnika ima ozbiljne posljedice u ivotu. Uzmu li se u obzir statistike, dolazimo do veoma iznenaujueg podatka koji govori da otprilike jedna treina brakova u Sje dinjenim amerikim dravama i Europi nema nijedno dijete; a jedna treina ima samo po jedno dijete. I taj podatak svodi se na posljedino stanje masovnog vaenja krajnika. U svojim kontaktima s pacijentima nisam nikad uo da se upala krajnika nije uspjela izlijeiti pomou klizme i nekoliko uzastopnih tretmana ispiranja crije va. Taman kad sam ovaj rukopis trebao predati u tiska ru, primio sam pismo od jedne gospoe iz kojeg ovdje navodim sljedei odlomak: "Imali smo dvoje djece, jednome je bilo est a dru gom sedam godina. Na sedmogodinji sin bio je izvrtsan u sricanju slova..., dok je estogodinjem tre bala pomo koju je mogao dobiti. Tom djetetu morali smo odstraniti krajnike u etvrtoj godini. Nakon ope racije imali smo silnih problema. On je mentalno zao stao te ima velikih potekoa s uenjem. U svom razvitku zaostao je godinu dana, ali je doista rije o radosnom djetetu. Bio je u svakom pogledu normalan sve dok mu nisu izvadili krajnike. Razmiljajui o sve mu to se zapravo dogodilo, sada smo dospjeli u slije82

pu ulicu. Bili smo kod svih moguih lijenika, ali jo uvijek tragamo za odgovorom. Molim vas, ako mi ika ko moete pomoi, kaite to se dogodilo i kako dalje."

Bolovi u vratu Potekoe s vratom mogu imati vie uzroka. Mora mo znati da su usta glavni organ kroz koji neto ulazi u ovjeje tijelo. Mi stalno diemo, svake minute, nou i danju. to udiemo? Udiemo naravno zrak koji se nalazi u naem ozraju. Zrak se sastoji od duika i ki sika, ali u dananje vrijeme okrueni smo i nekom au rom kojoj pripadaju mirijade bakterija i virusa koje ne moemo vidjeti prostim okom. Vrat je opremljen za titnim organima koji spreavaju prodiranje tih parazi ta u ovjeje tijelo - ali samo do odreene razine. Ako je tijelo uredno i isto, ne mogu u njemu egzistirati bakterije, budui da su ti paraziti prodrljivci, stvoreni zato da razaraju trule otpadne tvari gdje god se one na lazile. Ako je tijelo osloboeno od tih otpadnih tvari, nema u njemu niega ime bi se ti paraziti mogli prederavati. Gdje nema ivotonosne materije, nema ni ivota. Prema tome, kad se pojave bolovi u vratu - odakle dolaze? Ti su bolovi prirodna posljedica nadraivanja parazita koji su se razmilili podrujem vrata - upozo83

renje da nam valja hitno zapoeti s ienjem tijela. Kad je vrat nadraen, valja nam potraiti uzrok nadraivanja u proiivau tijela, odnosno u debelom crijevu. Cesto sam imao priliku promatrati kako su kod lju di s prvim naznakama bolova u vratu muke nestale na kon nekoliko uzastopnih tretmana ispiranja crijeva. Prije nekoliko godina imao sam priliku otputovati u Meksiko gdje sam se namjeravao zadrati najmanje dva do tri tjedna. Sa mnom je putovao jo jedan lijenik. Prije nego to smo krenuli na put izvrio sam na sebi klizmu, iako nisam imao osjeaj da mi je doi sta potrebno ispiranje crijeva. ak sam naprave za klistiranje spremio u svoj koveg. Vratio sam se s putovanja posve zdrav i dobro raspoloen, za razliku od mog prijatelja koji nije bio "svjestan debelog crije va" te se vratio kui s amebijazom ili amebnim prolje vom. Siguran sam da bi se moj prijatelj takoer vratio posve zdrav daje prije putovanja izvrio na sebi neko liko uzastopnih tretmana ispiranja crijeva. Bili smo u istom hotelu i sve obroke blagovali smo zajedno. Mene su esto nazivali studenti ili prijatelji prije svojih putovanja u inozemstvo, i koliko god sam mo gao kontrolirati, vraali su se sa svojih putovanja bez ikakvih potekoa, budui da su prije polaska izvrili temeljito ispiranje crijeva. Dvojica ili trojica, koji su me nazvali nakon povratka iz inozemstva, priali su mi naravno da nisu posveivali nikakvu panju svom 84

debeleom crijevu i da su doista na putovanju imali zdravstvenih problema koji se odnose prvenstveno na tegobe u crijevima i vratu. Iako se debelo crijevo nalazi ezdeset do devedeset centimetara udaljeno od vrata, bez vidljive meusob ne povezanosti, ipak je neoporeciva injenica da ta povezanost postoji - bez obzira kako rijetko se pojav ljuje.

Kraljenica ili hrptenjaa i njen sustav raspodjele Kraljenica ili hrptenjaa je pokretan kotani stup u ovjejem tijelu. Hrbtena modina je sasvim neto drugo, ali nita menje vana od kraljeaka i njihove zadae. Kraljenica se sastoji od 7 vratnih, 12 grudnih, 5 slabinskih, 5 krstanih (koji su srasli u jednu kost) i 4-5 trtinih kraljeaka (koji su takoer srasli u jednu kost). Hrptena modina je tekua supstancija, neznatno tea od specifine teine destilirane vode.To je tekuina koja stalno tee od mozga do hrptenog kana la i koja svakom ivcu u tijelu omoguuje da okupa u njoj svoje ivane stanice. One jabuice su takoer ispunjene tom tekuinom.

85

Kraljenica

Da bismo to bolje razumjeli dalekoseni utjecaj i djelovanje te vrlo vane tekuine, trebamo sebi pre doiti glavna mjesta svog tjelesnog ustroja (vidi sliku 11b). Kraljenica (u odnosu prema mozgu)

87

Lubanja se sastoji od line kosti lubanje i iroke lu banjske kosti koja obuhvaa prostor mozga; na ovoj posljednjoj raste kosa. Neposredno ispod te kosti na lazi se s njom povezana ovojnica, tvrda ovojnica ili dura mater, koja ima na sebi vezivnu paunicu ili arachnoideu. Vezivna paunica tvori vanjsku stijenku kanala koja obavija mozak i hrptenu modinu. Unu tranja stijenka tog kanala opremljena je istom vrstom sluzave ovojnice koju nazivamo subarachnoidea. Ta je ovojnica povezana s mekom ovojnicom ili pia ma ter, bogatom krvnim ilama. Te tri ovojnice omo guavaju krvi i ivcima slobodan pristup ivotno vanoj tekuini hrptene modine. Tekuina hrptene modine sadri ogromnu koliinu energije bez koje se ne bi mogao ostvariti njezin utjecaj na sve dijelove tijela. Ta energija dolazi neposredno iz hipotalamusa ija je zadaa da tijelo opskrbljuje dovoljnim koliinama energije. Glavni ivci imaju svoj izvor u podruju mozga te lijezdama i organima unutar lubanje. Nastavljaju se preko vrata u kraljenicu, odakle se rasporeuju u tono odreene dijelove tijela, i to kroz kanale u unu tranjosti brojnih kraljeaka, ali i izmeu njih. Ako se dva susjedna kraljeka pomaknu - stanje poznato pod nazivom subluxatia - dolazi do uklijetanja ivaca. To ukljetanje ne prouzrouje samo bolove i potekoe, ve blokira i remeti funkciju hrptene modine. Nika kav lijek na svijetu ne moe takvo stanje izlijeiti. Ki88

ropraktiari mogu kraljeke dakako vratiti na njihovo mjesto, pri emu najee nestaju tegobe. to je uzrok pomicanja kraljeaka i ukljetanja ivaca? Uzroci su najee stres i napetost. Takva stanja mogu prouzroiti i razliite okolnosti. Najpod muklije okolnosti su svakako ljutnja i srdba. I sve dok se ta pritajena tenja za osvetom posve ne prevla da, ona se pod odreenim okolnostima razvija u artiktis ili kostobolju te u razna rakasta oboljenja. Kao to smo ve spomenuli, odstranjenje krajnika je uzrok stresa, napetosti i iscrpljenosti. Krajnici su na vrlo zagonetan nain usko povezani sa ivanim su stavom i tekuinom hiptene modine. Kiropraktike obrade su dakako dobrodole, budui da utjeu na ivce i tekuinu hiptene modine. Poznajem stariju gospou koja je kao dijete bila ivahna i radosna, koja je naprosto pucala od volje za ivotom. Kad je bila stara jedanaest ili dvanaest godi na izvadili su joj krajnike. Njezin odgoj i obrazovanje u ranijim godinama obeavali su joj najbolje ivotne anse i bili joj od velike pomoi u poznijim godinama. Svega nekoliko mjeseci nakon operacije krajnika iz gubila je poprilino energije i ivotne radosti. Udala se sreom za jednog kiropraktiara kojega sam godinama poznavao. uo sam da njegova ena svoje poslove - kako se sama izrazila - obavlja u urbi; nakon toga odjednom je obuzme osjeaj 89

iscrpljenosti i mora se popruiti na kau. Njezin mu nauio me udesnoj tehnici koju ovdje elim posredo vati svojim itateljima. Masirao je njezin vrat i nasta vio s pojaanim pritiskom na kraljeke; jednim prstom pritiskao bi desnu stranu kraljeka, a drugim lijevu stranu. Najednom bi se kralj eku zadrao pri blino desetak sekundi, zatim bi nastavio na drugom, i tako redom sve do trtine kosti. Zatim bi sklopio prste u aku i pritiskao bi svaku stranu kraljeka s tri zgloba srednjih prstiju na nekoli ko kraljeaka - kao stoje prije inio kaiprstom - dok ne bi doao do vrata gdje bi isti pritisak trajao pri blino est sekundi. Ta obrada imala je izvanredno do bar uinak koji je trajao jedan ili dva dana. Pojedinano djelovanje tog pritiska na svaki kraljeak sastoji se u tome da se pritom smanjuju napetosti u dotinim miiima. Miii se oputaju i to oputanje iri se itavim tijelom. Taje obrada vrlo uinkovita i kad ovjeka mui nesanica. Hrptena modina opremljena je primarnim ivot nim elementima u daleko veem obimu i razliitosti negoli je to sluaj kod bilo kojeg drugog organa tijela. Ti elementi ire se iz hrptene modine pomou krvi i ivaca po itavom tijelu. Da bismo lake razumjeli znaenje i vrijednost tih elemenata, mora nam biti ja sno da se svega 10 ili 15 miligrama moe ekstrahirati 90

ili iscijediti iz 900 kilograma lucerne, jednog od naj bogatijih izvora tih elemenata. Najvei neprijatelji tekuine hrptene modine jesu vrenje i truljenje. Ako se ta ivotno vana tekuina bilo ime oneisti, neizbjena je pojava prijevremene senilnosti.

91

esto poglavlje

PRSNI KO - IVOTNO SREDITE VAEG TIJELA

Dunik Dunik je u ovjeka oko 12 cm dug i 2 cm irok, zapoinje od donjeg ruba grkljana, a see do visine etvrtog grudnog kraljeka, gdje se dijeli u desni i lije vi bronh. Nalazi se s vanjske strane jednjaka, utvren izmeu arterija, vena i ivaca u vratu, smjeten iza prsne lijezde ili timusa. Dunik je usko povezan s ve likim krvnim ilama koje dovode krv u srce ili je od vode iz srca. Kod mukaraca je dunik vei nego kod ena. Kod djece je manji, dublje poloen i pokretniji nego kod odraslih ljudi. U vratu je dunik povezan s oba poklopca titnjae. Gua mu nanosi tegobe - zbog uskoe grla - a razlog tome je nateenost dinih organa. 92

Dunik je teko optereen gomilanjem sluzavosti u pomonim upljinama, ali i pretjeranom sluzavou u drijelu. Grkljan je sastavni dio organa disanja i dunika. Pomou grkljana mi smo u stanju govoriti, pjevati i vikati. Grkljan se nalazi izmeu dunika i korijena je zika. Sastoji se od vie hrskavica ili hrskavinog tki va, kao to su titna hrskavica, prstenasta hrskavica i poklopac koji kod gutanja zatvara ulaz u grkljan. Hrskavice su meusobno povezane sluznicom, a pok reu ih miii grkljana. Sluznica tvori dvije parne vo kalne hrskavice, gornju za pogrene, a donju za pravilne glasovne veze. Prostor izmeu glasovnih ve za zove se glotis ili glasnica. Kod ptica se glasovne veze zovu syrinx ili organ za pjevanje, a smjetene su u granama dunika. Grkljan u donjem dijelu prelazi u dunik, a u gor njem dijelu zavrava otvorom u drijelo. Taj otvor se kod uzimanja hrane smanjuje, zahvaljujui djelovanju titne hrskavice, na pukotinu u obliku slova T. Dvije ploe titne hrskavice sastaju se pod odreenim ku tom, formirajui tako "Adamovu jabuicu", koja je osobito izraena u mukaraca. Tako je grkljan zapravo poklopac dunika koji spreava prodiranje tekuine i vrstih tvari u dunik i plua.

93

Kad je tijelo - a pogotovo debelo crijevo - opte reeno otpadnim tvarima u stanju vrenja i truljenja, grkljan je sklon upalam koje mogu biti akutne i kro nine, izazvane katarom ili hunjavicom, pretjeranom sluzavou, difterijom ili upalom sluznice drijela, tu berkulozom ili sifilisom. Sva ta stanja naprosto vape za ispiranjem crijeva. Zamislite sebi hendikep da ne moete govoriti! Na temelju viestoljetnih iskustava u prolosti moe se rei da su redovita ispiranja crijeva mnogim ljudima, bez obzira na godine starosti, omoguila odstranjivan je brojnih smetnji. Naemo li se pogoeni bilo kojom tjelesnom nelagodom, isplati se pomiljati na ispiran je crijeva. Spreavanje je vazda najbolja medicina, pogotovo kad je rije o zdravlju.

Jednjak Jednjak je oko 14 cm duga muskulaturna cijev koja se protee od drijela do eluca. Protee se niz vrat izmeu dunika i kraljenice, prolazi pored lijevog bronha, dodiruje oit s njegove lijeve strane i povezuje se s gornjom stranom eluca. Funkcija jednjaka postupno se mijenja, naime, vol jna aktivnost muskulature, koje smo itekako svjesni, prelazi u nesvjesnu aktivnost muskulature koja tjera hranu iz usta prema elucu. 95

Kemijske reakcije koje nau hranu pripremaju za probavu poinju u ustima, gdje hranu koju smo pojeli pretvaraju u heterogenu masu. Ta je masa zasiena izluevinama podune, podviline, podjezine sluzne lijezde, te izluevinama lijezda slinovnica u ustima. Zadaa sline sastoji se u vlaenju hrane, u raz gradi vanju odreenih tvari, u pretvaranju hrane u kau, u pospjeivanju gutanja, te u pripremanju proba ve. Sve se to zbiva u ustima, tako da jednjaku preostaje jedino da stvorenu kau prebaci iz usta u eludac. Ako je tijelo u podruju glave optereeno velikim koliinama sluzavosti, naravno da e jedan dio te slu zavosti navaljivati u jednjak. Budui daje ta sluzavost magnet za bakterije koje prouzrouju bolest,-postoj i opasnost da ti paraziti dospiju u jednjak zajedno s pri premljenom kaom. A budui da probavni sustav nema mogunost izbora, bakterije s lakoom dospije vaju u eludac i tanko crijevo gdje mogu nanijeti veli ke tete. Sve dok prirodno ivimo, dok se hranimo ivenim namirnicama koje obnavljaju stanice i tkivo naeg ti jela, dok smo svjesni svoje duhovne svjeine, dok se istinski zalaemo za to dui i zdraviji ivot, mi smo u stanju pomoi svakom organu naeg tijela, uk ljuujui i jednjak. Vuklgarnost, nepristojnost i lakomislenost znakovi su bolesnog stanja svijesti i krajnje nemoralnog stanja duha. Pogrean nain ivota tetan je za funkcioniran je tijela, a ujedno je uzrok degenerativnih pojava, na96

noseasi tetu stanicama mozga. Istraivanja kriminalaca pokazala su daje loe zdravstveno stanje, kako tjelesno tako i duhovno, uvelike doprinosilo po stupnom voenju kriminalnog ili zloinakog ivota. Stoga je vano sprijeiti takvo stanje u obitelji i po svetiti dunu panju odgoju i obrazovanju djece. Kad dijete jednom odraste, ono stvara navike koje e mu bitno odreivati ivot kao odraslom ovjeku.

Bronhije i plua Dunik, bronhije i plua ine zajedno protoni ka nal kroz koji mora strujati zrak kojega udiemo, kako bi krv dobivala kisik pomou kojega nas moe odravati na ivotu. Desni i lijevi bronh dunika rasporeuju zrak u de sno i lijevo pluno krilo. Na taj nain onemoguava se pretjerano gomilanje zraka najednom mjestu. Bronhije dunika prevueni su staninim tkivom koje slojevito treperi u smjeru drijela, tjerajui na taj nain sluzavost i ostale suvine tvari iz plua u grkljan na daljnje izluivanje. Ta prevlaka sastoji se iz limfnih sudova, ivaca i sitnih krvnih sudova. Postoji i donji sloj, submukoza, koja sadri vee krvne sudove i li jezde - lijezde dunika - ije kretanje se protee kroz prevlaku sluzavosti sve do otvorenih povrina. 97

Presjek desnog bronha vei je od lijevog; takav omjer sasvim sigurno slui zatiti ovjeka. Kad neki predmet, koji nema to traiti u pluima, prodre u dunik, on najprije dospijeva u desni bronh dunika, ne oteujui pritom plua koja su povezana s lijevim bronhom. Kad biste mogli vidjeti presjek svog tijela - negdje u visini prsiju - vidjeli biste u sredini podruje srca, izmeu prsne kosti sprijeda i kraljenice odostraga. S obje strane prepoznali biste desno i lijevo pluno krilo s korijenom plua u visini jednog kraljeka s njegove unutarnje strane. Plua su u prsnoj upljini oba vijena dvostrukom epitelnom ovojnicom - pleurom ili plunom marami com; pleura se sastoji od plunog i rebrenog lista; izmeu tih dvaju listova nalazi se uski (kapilarni) pro stor ispunjen tankim slojem serozne tekuine, to omoguuje da povrina plua lagano (bez trenja) klizi po unutarnjoj povrini grudnog koa pri dinim pokre tima. Kad tijelo nije najboljeg zdravlja, moe se dogo diti da sjedimo negdje na propuhu i odjednom osjetimo otru bol, kao da smo u rebra zadobili udarac noem. Lijenik e vam na to rei da bolujete od pleuritisa ili upale pleure. Pleura ili pluna maramica ima elastinu struktu ru. Spopadnu li nas mukotrpni bolovi u prsima, znai daje uslijed irenja i skupljanja plua dolo do otrog probadanja unutar pleure, odnosno do pritiska na vrlo osjetljivu seroznu tekuinu unutar pleure. Potraj u li 98

potekoe s pleurom due vrijeme, stanje se postupno pogorava i dovodi do upale. Tono ispod desnog plunog krila nalaze se jetra koja esto potiskuju plua prema gore. Zato je desno pluno krilo krae i ire od lijevog; ali je volumen tog krila ipak vei. Lijevo pluno krilo je dodue due, ali mu je volumen manji od desnog plunog krila, zato jer na lijevoj strani prsnog koa znaajni prostor zauzima srce. Plua pomou disanja neprekidno i postojano opskrbljuju krv kisikom bez kojega ne moemo ostati na ivotu vie od nekoliko minuta. Plua se sastoje od laganog, poroznog, spuvastog tkiva koje pliva u vodi. Bronhije se u pluima granaju u gust splet bronhiola koje zavravaju sitnim mjehu riima - plunim alveolama, kojih ima na mirijade, a sline su mikroskopski sitnim groanim bobicama. Stijenke alveola su njene, vlane i proete finom mreom tek toliko irokih kapilara da kroz njih mogu prolaziti krvna tjeleca jedno po jedno. Alveole posre duju zrak kojega udiemo krvnim sudovima, a iz krvnih sudova preuzimaju ugljini dioksid kojega sa svakim izdisajem izbacujemo iz tijela. Disanje se u biti sastoji iz stalnog udisanja zraka i izdisanja ug ljinog dioksida. Bez obzira na velik broj elveola u pluima otrovni zrak kojeg udiemo u svoja plua ima tetno djelovanje na nae zdravlje. Gradska atmorsfera, prezasiena ugljinim monoksidom (koji nastaje sagorjevanjem goriva u moto99

rima), benzinom, kerozinom i drugim produktima ugljikovodika, uvelike je odgovorna za brojne bolesti organa disanja i bolesti koje povlae za sobom trova nje krvi ugljinim monoksidom. To je svakako jedan od brojnih razloga zato su mnogi ljudi dobrog mate rijalnog stanja napustili grad i otili ivjeti na selo. Puenje je naroito opasno, to pokazuju autopsije leeva onih pojedinaca koji su puili dugi niz godina. Njihove alveole bile su veim dijelom razorene, a plua crna poput ugljena. Dok je u njihovoj krvi bilo ivota, zrak kojega su udisali bio je presudan, odluujui faktor o kojemu je ovisila duina njihova ivota i stanje u kakvom su pro vodili posljednje godine - zdravo i sretno ili nemono i senilno. Stanje sveukupnog sustava disanja od usta, nosne upljine, drijela, grkljana i dunika do bronhija i plua ovisi podjednako o istoi debelog crijeva kao i istoi samih plua. Debelo crijevo je nazobilazni dio njege tijela. Vrenje i truljenje u debelom crijevu utjeu na zdravlje svakog pojedinog dijela tijela, kao i tijela u cjelini. Tijekom godina stekao sam iskustvo da su svi ljudi s bronhijalnim i ostalim dinim tegobama koje sam poznavao bili osloboeni od tih tegoba i svih drugih bolesti nakon nekoliko uzastopnih tretmana ispiranja crijeva.

titnjaa titnjaa je smjetena ispred dunika u donjem di jelu vrata, a sastoji se od desnog i lijevog renja tit njae; oba renja spojena su po sredini titnjae uskom vrpcom, takozvanim istmusom. titnjaa je kod ena neto tea negoli kod mukaraca, a neznatno se poveava za vrijeme menstruacije i trudnoe. titnjaa

100

Izmeu limfnih i kivnih sudova u renjevima tit njae postoji vrlo tijesna povezanost. Naime, lijezde kvrne ile, srce i probavne organe opskrbljuje ivcima simpatikus vrata, autonomni ivani sustav koji nije zavisan od nae volje. titnjaa je lijezda s unutra njim luenjem; to znai da nema nikakvih kanala kro koje bi izluivala svoj sekret, ve ga predaje izravn limfnim i krvim sudovima. Kad je tijelu potreban sek ret titnjae, otvore se mjehurii u kojima se on uva, preuzimaju ga izravno limfni sudovi i alju onamo gdje je izraena potreba za njim. Taj sekret nije nit drugo do hormoni titnjae koji su tijelu potrebni n samo za normalni metabolizam(izmjena tvari, fizikal na i kemijska prerada hrane u tijelu), ve i za embrio loki razvitak. Jod je jedna od supstancija najpotrebnijih titnjai. Jesam li rekao daje jod jedna od najvanijih supstan cija? Jod je jedan od najvanijih elemenata, nuno potreban tinjai, ali i openito ljudskom tijelu. Nikad nisam bio tako svjestan pravog znaenja joda, kao za vrijeme gostovanja i dranja predavanja u Charlestonu, u zapadnoj Virginiji. Imao sam priliku upoznati lijenika u Clendeninu, gradiu od 1200 do 1400 sta novnika. Pokazao mi je dvije boce koje su sadravale u sebi sol; u jednoj je bila sol iz oblinjeg rudnika soli, a u drugoj ista bijela kuhinjska sol. Ree mi daje u tom kraju gua bila prava nepoznanica, kad je njegov otac, takoer lijenik, doao ovamo. No, jednog dana pojavila se u duanima ista bijela kuhinjska sol i za 102

nekoliko godina dolo je do alarmirajue brojke obo ljelih od gue. Razlog? Stanovnici su ranije primjenji vali iskljuivo sol iz oblinjeg rudnika soli. Taje sol sadravala u sebi odreene koliine joda, za razliku od bijele kuhinjske soli koja ne sadri u sebi nimalo joda! Sposobnost titnjae da pravilno upotrijebi jod ovi si o istoi debelog crijeva. To dolazi osobito do izraaja kad se poinje stvarati gua. Ispiranja crijeva pospjeuju primjenu organskog joda pomou tit njae, to povlai za sobom nestanak zapoetog stva ranja gue i povratak vedrog duhovnog raspoloenja. Jod je osnovni sastavni dio hormona zvanog tiroksin. Ukoliko je titnjaa iz bilo kojeg razloga nespo sobna proizvesti zadovoljavajue koliine tiroksina, boja koe poprima izrazito sivi ton te postaje naduta ili nateena; kosa postaje suha i lomljiva; ovjek dobi va na tjelesnoj teini - stoje neto najgore - a gubi na jakosti i duhovnoj sposobnosti. To stanje slino je stanju nakon odstranjivanja krajnika, to nas upuuje na tijesnu povezanost titnjae i krajnika. I titnjaa i krajnici pod velikim su utjecajem debelog crijeva. Ljudi koji ive u predjelima gdje prevladavaju este pojave gue morali bi posveivati veliku panju nedostatku joda. U takvim predjelima osobito je vano ispirati crijeva vie puta tijekom godine, a ne dostatak joda nadoknaditi dnevnim uzimanjem ivenih namirnica bogatim organskim jodom (morska salata i granulat alga). 103

Prosjena koliina joda potrebna odraslom ovje ku vrlo je neznatna - svega etvrt miligrama dnevno. Dovoljna je ajna liica algi u prahu ili granulatu; moe se mijeati sa svim jelima, a najbolje sa sirovim salatama i sokovimama. Tu se najbolje vidi kolika je prednost ivota na vla stitom seoskom imanju. Ima li u zemlji koju obrauje te i od koje ivite kalijeva jodida, moete osigurati zadovoljavajue koliine joda u svemu to raste na va em imanju. Drite li perad i ostale ivotinje, moete u njihovu hranu dodati kalijev jodid. Profitirat e ivo tinje i vi s njima. Mnogi seljaci tvrde da jaja sadre 400% joda vie ako se hrani za perad dodaje kalijev jodid. Isto vrijedi i za mlijeko od koza i krava koje do bivaju kalijev jodid. Moja najvea zamjerka dodatku joda u soli odnosi se na injenicu da se od joda moe dodue izvui neka korist, ali ostaje opasnost od soli, zato jer je zagrijava na na visokoj temperaturi te ima razornu mo. Nipoto ne smijemo previdjeti uravnoteenost vode u tijelu i vanu ulogu titnjae u tome. ovjeje tijelo sadri u sebi 70% vode. Dogodi li se da otpadne tvari u debelom crijevu nemaju nuno potrebne koiine vode, dolazi do zaepljenja i tvrde stolice koja zadaje teke bolove. To znai da se titnjai i debelom crijevu mora posveivati jednaka panja. Ispravna i besprijekorna izmjena tvari u tijelu zavi si o hormonu titnjae tiroksinu; izmjena tvari vrlo je 104

usko povezana kako sa titnjaom tako i s debelim cri jevom. titnjaom upravlja hipofiza o kojoj je bilo rijei u jednom od ranijih poglavlja. To upravljanje tit njaom nadgledano je pak od hipotalamusa koji se na lazi u samom sreditu mozga. Ne treba nam velika mo predoavanja da bismo mogli spoznati kako je Stvoritelj smislio doista udesan organ. Stvorio ga je savreno kao i sve ostale organe. ovjek svojom slo bodnom voljom, koja muje dana, ponizuje svoje tije lo, ako se povodi samo za svojim apetitom, umjesto da svoje tijelo hrani prirodnom, neupropatenom i nepreraenom hranom, kakva je vie nego poeljna za odravanje, obnovu i regeneraciju tijela.

Timus ili prsna lijezda Timus ili prsna lijezda kod djece je prilino veli ka, ali se nakon puberteta znatno smanjuje. Dijete sta ro pet tjedana ima vrlo veliku prsnu lijezdu. Meutim, kod odraslog ovjeka taje lijezda svedena tek na djeliak lijezde iz ranog djetinjstva. U prolosti je prevladavalo vjerovanje da zadaa te lijzede prestaje s pubertetom, da odrasli ovjek nema od nje vie nikakve koristi. Danas se zna da izmeu prsne lijezde ili timusa i spolnih organa postoji vrlo uska veza tijekom cijelog ivota. Ta povezanost 105

poinje s roenjem i traje za vrijeme razvoja spolnih organa po ustaljenom redoslijedu. U mladosti je prsna lijezda uslijed nervoznih utjecaja pomalo razdralji va, a osobito je znaajan utjecaj krajnika. Odstrane li se , razdraljivost prsne lijezde povlai za sobom promjene u sustavu razmnoavanja sline promjena ma koje se zbivaju nakon kastracije. U prethodnom poglavlju o krajnicima vidjeli smo kako te promjene mogu biti dalekosene i kod muka raca i kod ena. U sve je to naravno umijeana i prsna lijezda. Postupno gubljenje rasplodne moi i seksualnog uzbuivanja moe se lake razumjeti ako imamo u vidu sve znaajnije gubljenje teine prsne lijezde. Kod roenja taje lijezda teka 15 grama; na poetku puberteta teina se popne na 25 grama, u ezdesetoj godini ima otprilike 15 grama, a u sedamdesetoj svega 6 grama. To stalno nazadovanje glede teine, od pu berteta do sedamdesetih, ini mi se vrlo znakovitim i interesantnim za sljedeu ilustraciju: to ee je ov jek u ranoj mladosti rasipao svoju ivotnu mo, to ra nije je prsna lijezda poela gubiti na svojoj teini. To je naposljetku jedan od presudnih faktora prijevreme ne sanilnosti i znatno kraeg razdoblja punine ivota. Prsna lijezda sastoji se od desnog i lijevog renja, od kojih svaki ima mnogo renjia povezanih sa spol nim lijezdama. Krvlju je snabdjevaju titnjaa i mli jene lijezde u prsima. titnjaa je osobito vana lijezda za tjelesnu uravnoteenost. Poremeaj prsne 106

lijezde moe se odraziti na spolnim lijezdama, mli jenim lijezdama i titnjai, ili se u tim organima moe traiti njegov uzrok. Poremeaj prsne lijezde povezan je takoer s odreenom tokom slijepog cri jeva na uzlaznom debelom crijevu. Tek je u novije vri jeme utvreno da timus regulira razvitak malih limfocita koji sudjeluju u imunosnim reakcijama. Tijekom djetinjstva poinje se s vanjske strane timusa polako skupljati masno tkivo koje sredinom dvadesetih godina poprima zamjetan oblik. Svrha tog tkiva je oito proizvodnja antitijela i imunosnih sup stancija koju limfociti prsne lijezde posreduju lim fnom strujanju. Ta antitijela tite organizam od tetnih posljedica bakterija i raznih drugih uzronika bolesti. Antitijela predstavljaju karakteristinu sastavnicu krvi i ostalih tekuina u tijelu. Drugim rijeima, prsna lijezda je zapravo tvornica antitoksina (protuotrova) koji se u svim dijelovima tijela bori protiv otrova. Antitoksini spreavaju bolesti i jaaju imunitet. Sve dok je tijelo posve zdravo, a osobito debelo crijevo, stvaranje antitijela je savreno.

107

Timus ili prsna lijezda

Kod zanemarivanja debelog crijeva i preoptereivanja limfnih lijezda otpadnim tvarima koje de belo crijevo ne moe odstraniti, poinju se otpadne tvari gomilati u limfnim lijezdama po itavom tijelu, a kad zbog preoptereenosti otpadnim tvarima nisu vie sposobne primati nove otpadne tvari, dolazi obino do poremeaja u obliku kvrica ili vorita u mnogim dijelovima tijela. Stoga je posve razumljiva tijesna povezanost djelovanja debelog crijeva i lim fnih lijezda. Kao to smo ve vidjeli, postoji tijesna veza izmeu timusa i milijenih lijezda u prsima. Zato je sasvim razumljivo da su upravo mlijene lijezde esto meta i mjesto stvaranja vorita ili kvrica. Ta injenica je naalost poreesto bila u praksi razlogom kirurkog odstranjivanja dojki, kad bi se utvrdilo da su te kvrice zloudne. Tijekom prolog desetljea obraao mi se velik broj ena - veinom tridesetih godina ili neto starije s molbom za savjet, nakon to im je preporueno od stranjivanje dojke. Veina tih ena posluala je moju preporuku i poela s tretmanom ispiranja crijeva, na kon ega su te kvrice obino nestale za svega nekoli ko dana! Posebno je interesantan sluaj jedne meni nepoz nate dame koja me nazvala iz New Yorka i rekla mi da je upravo napustila bolnicu u kojoj je bila na pregledu. Pokuali su joj utvrditi uzrok i svojstva kvrica koje su se pojavile u svim dijelovima njezina tijela. Pret109

Slika 14.

108

hodne noi, dok je leala na bolnikom krevetu, spopadne je znatielja i htjela je vidjeti to pie na papiru obijeenom s none strane kreveta o stanju njezine bo lesti. Bila je okirana, proitavi da e sljedeeg jutra biti pregledana da se vidi je li rije o raku. Skoila je iz kreveta, obukla se i pohitala svome domu. Rekao sam joj da ne treba dolaziti u Arizonu, budui da moj tret man lijeenja moe jednako dobro obaviti u New Yor ku. Da sam na njezinom mjestu i da patim od takve bolesti, nastavio sam, ja bih neizbjeno zapoeo s te meljitim ispiranjem crijeva u trajanju od dva do tri tjedna. Rekla mi je da e upravo to uraditi. Zamolio sam je da me nakon tri ili etiri tjedna opet nazove, jer elim uti kako je prola. Nazvala me mjesec dana ka snije i javila mi da nema vie nijedne kvrice u njezinu tijelu; ispunjena je silnom energijom i vitalnou, tako da jednostavno ne zna to joj je initi. Naravno da je tijekom tog mjeseca popila dnevno jednu do dvije litre svjeeg soka od sirovog povra te se strogo pridrava la mog programa. Kvrice dotine dame bile su posljedica neistog debelog crijeva. Stanje debelog crijeva bilo je ugroeno probavom nepodnoljivih ivenih namirni ca, na ulju i masti pripremanih jela, te neprirodnog pia, stoje doprinjelo poremeaju itavog probavnog sustava. Kako je ivjela u New Yorku, esto se hranila u restoranima gdje se kvaliteta jela nije kontrolirala, a jo manje nain njene pripreme. Tek je strah od opera110

cije raka natjerao dotinu damu da se opet hrani pri rodnim ivenim namirnicama. Timus nije tijesno povezan samo sa titnjaom i mlijenim lijezdama, ve je izravno ili neizravno po vezan i s nadbubrenom lijezdom i solarnim pleksu som. Sva ta sredita imaju neto zajedniko s emocijama i seksualnou. Poremeaj u tom specijalnom podruju debelog crijeva nastaje esto zbog prevelikog stvaranja sluzavosti, prouzroenog uzimanjem loe hrane. Najloija hrana u tom pogledu je kravlje mlijeko. Doao sam do spoznaje da djeca koja se hrane velikim koliinama kravljeg mlijeka imaju daleko vie emocionalnih po tekoa od djece koja su najmanje 18 mjeseci uzimala svjee sirovo kozje mlijeko i pila svjee sokove od si rova povra. Ta su djeca u emocionalnom pogledu bila neusporedivo stabilnija i discipliniranija. to se pak tie odraslih ljudi, postoji sklonost sek sualnoj prenadraenosti, ako se hrana sastoji iz preve like koliine mesa i prevelikog broja na masti peenih ili kuhanih ivenih namirnica, te ako se uza sve to za nemaruje istoa debelog crijeva. Ne podcjenjujte nikada znaenje prsne lijezde. Bog je imao mnogo opravdanih razloga da je smjesti upravo ondje gdje se nalazi. Zato ste odgovorni i mo rate paziti na svoju prehranu, svoje debelo crijevo mo rate odravati tako da bude isto i zdravo, sve dok ga posjedujete.

111

Srce Mi se i dalje nalazimo u poprenom predjelu debe log crijeva (vidi "Slikovni prikaz terapije pomou de belog crijeva") i dospjeli smo na mjesto gdje se nalazi oznaka "srce". Srce je naprosto jedan automatski or gan. Automatski rad omoguuju mu miii i ivci s kojima je opremljen. Naravno da aktivirajua snaga pomou koje srce svakog dana otkucava oko 100.000 puta u trajanju od 50, 75, 100 i vie godina ne zavisi iskljuivo o sranim miiima i ivcima. Srce

Nae tijelo sadri svega etiri i pol do pet litara krvi. To je sveukupna sadrina krvi koja se tijekom ci jelog ivota ne poveava. Pa ipak - unutar 24 sata - iz dana u dan, iz godine u godinu, pumpa ta neznatna pumpa u obliku srca izmeu 10 i 11 tisua litara krvi po itavom tijelu, od glave do nonih prstiju. Zamisilite sada: unutar 50 godina srce je kroz vae tijelo ispumpalo 180 milijuna litara krvi. Kakvog li uda! Nijedan ljudski proizvod ne moe se usporeivati s tom snagom. No, Bog je stvorio ovjeka na svoju sli ku i osmislio svoje djelo do savrenstva. Kome na ko rist? Tebi i meni. U emu se sastoji tajna tog postojanog, pravovre menog i uinkovitog djelovanja? Tajna lei u sred njem dijelu mozga, sreditu vegetativnog ivanog sustava, poznatijem pod nazivom hipotalamus. Kao to vam je poznato iz poglavlja o hipotalamusu, taj or gan je transformator koji kozmiku energiju od nebro jenih milijuna volti smanjuje u napetost prihvatljivu ovjeku na dotinoj vremenskoj razini. Hipotalamus kontrolira stalni dotok kozmike energije poput kom pjutora, na nain koji jo uvijek nismo u stanju otkriti, vodei brigu o potrebama lijezda, organa i svih dije lova tijela. Jedna od pretpostavki za normalnu aktivnost srca jest istoa debelog crijeva. Nalazi li se u debelom cri jevu prevelika koliina smrdljivih i trulih otpadnih tvari, to e se svakako odraziti na rad srca. 113

Slika 15. 112

Prije nekoliko godina telefonski sam razgovarao s jednom damom iz Kansasa. Nisam je poznavao, ali sjeam se da je kupila moj "Slikovni prikaz terapije pomou refleksivne zone stopala". Priala mi je kako je njezin otac nedavno doivio srani udar, ali ona ne eli pozvati lijenika. Rekoh joj: "Ako se dobro sjeam, Vi imate moj Sli kovni prikaz terapije pomou refleksivne zone stopa la!" "Da", ree mi, "ja sam ga uramila i visi ovdje u sobi." Nastavio sam: "Pogledajte mjesta na stopalu..." Ona me prekine s vrlo naglaenom opaskom: "Ali moj otac je doivio srani udar. Njegove noge su u redu!" Nastavio sam: "Vidite li sliku srca na stopalu? Da sam na vaem mjestu, ja bih vaem ocu skinuo cipele, uzeo njegove noge u svoje ruke i pritiskom prstiju na oznaenom mjestu, gdje se nalazi slika srca, svom snagom masirao oko 15 minuta." Dva dana kasnije opet me nazvala da mi javi kako je uinila sve onako kako sam joj rekao. Nekoliko mi nuta nakon masiranja njezin je otac dobio vjetrove i poeo u velikim koliinama isputati iz crijeva plino ve koji su jako zaudarali po trulei. Potom je mirno spavao do devet sati ujutro, a kad se probudio krenuo je u svoj ured. 114

Koncentrirana hrana, bogata krobom, moe u de belom crijevu prouzroiti mnoge neugodnosti i opa sno ugroziti nae srce. Probava takvih namirnica u pretjeranim koliinama dovodi do stvaranja abnor malnih koliina ugljika koji se pretvara u plinovito stanje ugljine kiseline. Da bismo tu opasnost izbje gli, morali bismo svesti na minimum uzimanje hrane bogate krobom, a bilo bi najbolje daje posve izbjega vamo. Dopustite mi da sada obrazloim princip automat skog djelovanja srca. Ritmike kontrakcije srca mora le bi nuno biti fenomen iji razlog lei izvan sranih stanica i tkiva kao isto materijalnih tvorevina. Nema te "materije" koja bi 24 sata na dan 80,90 ili preko 100 godina besprijekorno radila, bez ikakve reparature. To ne vrijedi samo za srce. Vie je nego oito da automat sko djelovanje srca dobiva snagu iz teko dokuivog, vanjskog izvora. Taj izvor je nesumnjivo nadnaravne prirode. Kozmika energija je nadnaravna, a to vrijedi i za kozmika strujanja koja proizlaze iz hipotalamusa te se pomou zagonetnog kompjuterskog sustava pre nose dalje do srca. Jedino se na taj nain moe obja sniti injenica da srce zdravog, krepkog ovjeka od 80, 90 ili 100 godina nije nijednog trenutka prestalo kucati. Psiholozi objanjavaju to gotovo beskonano kucanje pomou nekog "unutarnjeg stimuliranja", koje opet dolazi iz svemira. Bog je doista stvorio maj storsko djelo, stvorivi ovjekovo srce. 115

Srcu se bez daljnjega moe nanijeti teta neistoom u krvi - vrenjem i truljenjem otpadnih tvari u tijelu - neistoom koja tijekom probavnog procesa prelazi u krv i limfu. Krv i limfna tekuina stalno kolaju kroz srce. Plinovi iz slijepog crijeva mogu pomou osmoze plinova lako doprijeti u svaki dio naeg tijela. Kad se bilo gdje u blizini srca stvori plinski dep, tada je vie nego oito da e taj dep do vesti do poremeaja, bez obzira nalazi li se plin u po prenom debelom crijevu ili unutar oita. Postoje tri specijalna minerala koja su potrebna srcu; potrebna u vrlo neznatnim koliinama. Radi se o djeliima jednog postotka. Ti elementi su kalij, natrij i kalcij. Kalij i natrij oputaju miie, dok kalcij potie kontrakciju. Ti elementi dopremaju se hranom koju jedemo. Ako je hrana sirova, ona sadri elemente u obliku organskih minerala koje tijelo lako prihvaa i svrhovito koristi. Ako se ti elementi dopremaju pomou kuhane ili peene hrane, oni postaju anorgan ski, za vrijeme kuhanja ili peenja izgubili su velik dio energije i prave vrijednosti. Sreom tijelo raspolae velikim mogunostima prilagoavanja te je u stanju takve anorganske elemente djelomino prevrednovati; ali to ini na raun velikog gubitka energije i znat nog oteavanja samog procesa probave. Za razliku od ivih, organskih elemenata, kuhane i peene ivene namirnice proizvode daleko vie vrenja i truljenja. Krv je ivot tijela, a srce motor koji taj ivot dri u pokretu. Ispravno djelovanje srca za nas je od ivotne 116

vanosti. Postanemo li jednom svjesni te injenice, poduzet emo sve to je u naoj moi, da odravamo svoje tijelo u besprijekornom stanju - iznutra i izvana. Svakako je daleko vanije odravati unutarnju istou tijela; sve dok nas neka smetnja, tegoba ili bolest izne nada ne opomene, mi ne znamo je li sve u redu. Da bi smo odravali svoje tijelo u besprijekornom stanju, trebamo se koncentrirati na debelo crijevo - iskustvo me nauilo da nema nita vanije od toga. Ne postoji nijedan organ u tijelu kojega bismo mo gli zanemariti ili ga odstraniti, a da nam to u buduno sti na nanese etu ili nas ne dovede u opasnost. Ako je ikako mogue, nemojmo se olako preputat odstranji vanju bilo kojeg organa, lijezde ili nekog drugog di jela svog tijela. Neka vam stalno bude na pameti misao daje Bog vae tijelo stvorio savrenim, da vam je dao niz mogunosti za ispravljanje pogreaka i pro pusta koje ste poinili glede njegovanja svog tijela.

Oit ili poprenica Rije oit nije ba esta kad se govori o ovjejem tijelu. Obino se definira kao snana pregrada graena od miia i centralnog tetivnog dijela to odjeljuje prsnu upljinu od trbune. Privren je za bone kraljeke na leima i za hrskavicu estog i sedmog rebra. Kod udisaja se kontrahira i sputa prema dolje, a kod izdisaja se olabavljuje i podie. 117

Oit je glavni dini mii kod mirnog disanja, a znaajnu ulogu ima i kod pranjenja crijeva, kod raanja i u nekim drugim procesima. Kad ovjeka spopadne tucanje, znai da se radi o gru oita. Miii s lene strane oita proteu se od krine kosti uz kra- ljenicu sve do lubanje i vrlo su osjetljivi na smetnje u kraljenici. Miii oita u prsnom kou omoguuju kod disanja irenje i skupljanje rebara. Postoji jedna vrlo uinko vita vjeba, koju redovno prakticiram na svojim et njama. Sastoji se u tome da ovjek udie kroz zube i pritom stalno ponavlja "uuuu-uuuu...". Pokuajte i sami tako vjebati, poloite ruku na oit, izgovarajte "uuuu-uuuu" i osjetit ete kako se oit povlai pre ma unutra. To znai da tjerate prigueni zrak i ugljini dioksid iz donjeg dijela plua, i posve nesvjesno - kao u nekom vakuumu - doputate strujanje svjeeg zraka u donji dio plua. Na svojim etnjama duim od jedne milje redovno prakticiram tu vjebu; imam osjeaj kao da je tlo poda mnom otklizilo pored mene i vraam se kui posve osvjeen. Dovoljno je tek malo vjebati pa da ovjek uvidi kako je rije o doista vanoj vjebi. Aktivnosti u kojima ima udjela oit tako su brojne da ih je nemoge ovdje nabrojiti. Dovoljno je rei da je oit zaista jedan od najvanijih dijelova tijela i daje veoma ovisan o stanju debelog crijeva. Kad samo po mislimo na problem pranjenja crijeva, odmah e nam biti jasno zato je nuno potrebno odravati istou 118

debelog crijeva. Jedino na taj nain moemo izbjei komplikacije u oitu koje nastaju prilikom napornog pranjenja crijeva uslijed silnog naprezanja miia u maru. Svaka komplikacija koja nanosi tetu oitu moe poremetiti disanje, oslabiti rad srca, oteati pro bavu i uzimanje hrane, izvriti pritisak na solarni plek sus (splet vegetativnog ivanog sustava na stranjem zidu trbune upljine) to utjee i na osjeaje. Veoma je mudro, korisno i dalekovidno tijekom ci jelog ivota najmanje jednom godinje obaviti tret man ispiranja crijeva. To se svakako isplati; jer nita drugo ne spreava bolje od toga pojavu prijevremene senilnosti i malaksalosti, bez obzira na godine ivota.

119

Sedmo poglavlje

SREDINJI DIO PROBAVE

eludac
V

eludac vam moe biti prijatelj ili neprijatelj, ovi sno o hrani koju mu pribavljate. Nitko osim vas ne moe nita uiniti za va elu dac, sve dok ste zdravi i ne leite u krevetu. Tvar koja dospijeva u va eludac odreuje to e se naposljetku zbivati u vaem debelom crijevu; ovu injenicu ne moete izbjei. "ovjek je ono to jede", ta otrcana fraza sadri u sebi veliku istinu. Stanice i tkiva vaeg tijela nisu nita drugo do vae sluge, posve ovisne o vama, to se tie vae prehrane. Stanice i tkivo rade postojano i predano za vas. Danju i nou, godinama, otkad ste im pruili priliku regeneriranja pomou hra ne koju jedete. Da bismo to bolje shvatili djelatnost eluca, treba mo se poblie upoznati s njime, vidjeti kako hrana koju primamo ustima dospijeva u eludac. Kao to ste mogli primijetiti u poglavlju o grkljanu, grkljan je za pravo poklopac koji zatvara dunik kad stavljamo neto u usta to je namijenjeno elucu. Obje usne grkljana presvuene su membranom - glotisom - a iz120

nad tog glotisa nalazi se lagana membrana, nazvana epiglotis, koja se brine za zatvaranje dunika i tako omoguuje pomou jednjaka otpremanje hrane i osta lih tvari u eludac. Na taj nain ovjeje tijelo poduzi ma sve potrebne mjere da se ne bismo uguili kad neto prizalogajimo. Otvaranje i zatvaranje glotisa odvija se velikom brzinom, tako da je rije o vrlo kompleksnom postupku. Gotovo iste sekunde zbiva se zatvaranje glotisa i ulaz hrane u jednjak na putu do eluca. Brzina hrane u jednjaku zavisi od njene vrstoe. Ako je hrana mekana ili u tekuem stanju, ona dospijeva u eludac za desetinku sekunde. Ako je hrana tvrda ili polutvrda, ona e se prema elucu kre tati zahvaljujui pokretljivosti peristaltike muskula ture jednjaka i esto joj za to treba nekoliko sekundi. Na gornjem kraju eluca nalazi se mii steza koji zatvara ili otvara ulazni dio eluca. Taj se mii zove kardija. Kontrolu nad njim vre vagus ili deseti modani ivac, koji kontrolira openito proces proba ve, te ivani vor - takozvana seminularna ganglija (mreica) - koji ima svoje korijene u sunanom plek susu ili spletu trbunih ivaca. O tim korijenima u sunanom spletu trbunih iva ca trebali bismo imati jasniju predodbu. Sunani splet trbunih ivaca je prvi organ u tijelu koji se "skuplja ili stee" kod najmanje duevne ili tjelesne smetnje. Shodno tome svaka smetnja tog organa moe imati tetne posljedice ve na sam poetak probave. Hrana od kardije ili ulaza u eludac do dna eluca pu121

tuje dvostruko bre nego to je putovala od usta do kardije. Ta povezanost sunanog spleta trbunih ivaca, nadbubrene lijezde i kardije ili steznog miia na ulazu u eludac ima snaan utjecaj na trajanje samog procesa probave. Neki ljudi mogu jelo progutati brzo i bez prepoznatljivih tetnih posljedica; ali to ipak tet no utjee na normalan ritam kardije (miia stezaa), probavnih lijezda i probavnog procesa, te povlai za sobom tromost eluca, eluane tegobe ili ireve na probavnim organima. ovjek koji polako jede, koji hranu u ustima temeljito savae, znatno doprinosi boljem probavnom procesu, naravno pod pretpostav kom da se ivene namirnice meusobno podnose. Nain na koji je hrana savakana i pripremljena za probavu ima znaajan utjecaj na sam proces probave i predaju vlaknastih i drugih neprobavljivih tvari iz tan kog crijeva u dep slijepog crijeva na uzlaznom debe lom crijevu. Sto je hrana temeljitije savakana, to je laki i bolji rad probavnih lijezda i jetre. Kad hrana dospije u eludac, njeno zadravanje u bilo kojem dijelu probavnog sustava bilo bi upropa teno da se pilorus ili miini zatvara eluca ne otvori nekoliko sekundi, kako bi u pravilnim razmacima putao u eludac neznatnu koliinu rastopljene eluane kae. Na taj nain mogu razni eluani soko vi utjecati na sve sastojke hrane koja je dospjela u eludac. Pokreti eluca sadre u sebi jasnu svrhovitost koja se prije svega oituje u razdvajanju tekuih i vrstih sastavnica hrane i njenom izbacivanju. 122

eludac

Slika 16.

Svrha velike krivine eluca u kojoj se redovito zadrava mjehur zraka ne sastoji se, kao to mnogi misle, u skupljanju zraka koji se izbacuje podrigiva123

njem. Velika krivina slui elucu kao skladite eluane kae koju pilorus natapa i alje u dvanaesnik. Kretanje eluane kae poinje nekoliko minuta na kon njenog dospijea u eludac. eludac je plosnat i nalazi se u svojevrsnom stanju kolapsa dok nema u njemu hrane. Kad hrana stigne u njega, on pomou svojih sokova, od gornjeg otvora (kardije) do izlaza (pilorusa), temeljito obrauje svaki zalogaj. Ugljikohidrati naputaju eludac vrlo brzo nakon uzimanja hrane. Njihova probava u elucu tra je upola krae od probave bjelanevina. Mast ostaje dugo vremena u elucu, pogotovo ako je glavni sasto jak hrane; ukoliko je pak sastavni dio neke druge hra ne, njeno naputanje eluca se znatno otee. Masti se probavljaju pomou tjelesne topline, a tu toplinu regu liraju ivci koji su zadueni za probavni proces u elu cu. Ako se hrana s ugljikohitratima uzme prije hrane bogate bjelanevinom, ugljikohidrati e vrlo brzo do spjeti do eluanog izlaza, a odatle u dvanaesnik, dok e se bjelanevine neko vrijeme zadrati u elucu. Ako pak hranu s bjelanevinama pojedemo prije hra ne s ugljikohidratima, ugljikohidrati nee moi tako brzo napustiti eludac. Jedemo li zajedno koncentrira ne ugljikohidrate i bjelanevine, eluana kaa e se najprije obraivati u gornjem dijelu eluca i doi e do "oneienja" hrane bogate ugljikohidratima. Stigne li ta kaa u predvienom roku u sredinji dio eluca, nju e solna kiselina uiniti jo kiselijom. To povlai 124

za sobom due zadravanje ugljikohidrata u elucu, nego to je potrebno za njihovu obradu pomou encima, to naposljetku dovodi po svoj prilici do vrenja ti jekom apsorbiranja i izluivanja. Takvo stanje presudno utjee na izluivanje (vidi Tabelu kombini ranja ivenih namirnica i knjigu "Fit fur's Leben" u kojoj su vrlo temeljito opisane kombinacije ivenih namirnica). U suvremenoj civilizaciji ovjeku je potreban no vac da bi mogao kupiti hranu, ili ovisi o socijalnoj pomoi te postaje korisnikom drutvene skrbi. To ga primorava na prihvaanje istih navika hranjenja kak ve vladaju u njegovoj okolini, to se na kraju svodi na svojevrsno trovanje. Debelo crijevo je najbolji indikator navika nekog ovjeka i stanja njegova tijela, bez obzira je li tijelo zdravo ili nije. Cisto debelo crijevo je najbolje jam stvo protiv bolesti koje ovjek moe imati. Ne pozna jem nijednu bolju metodu pomou koje bi se debelo crijevo moglo odravati istim i zdravim od tretmana ispiranja crijeva i uzimanja ispravne hrane. Da smo kojim sluajem u stanju ivjeti na selu i hraniti se vlastitom organskom hranom, mi ne bismo imali nikakvih problema sa zaepljenjem i izluiva njem. ivot na selu nije dodue zamisliv bez uljeva na rukama, ali u ivotu se ne isplati imati neto za to se ne bi trebalo raditi. Seosko domainstvo moe svi ma nama pruati ivene namirnice koje su nam po125

trebne, a da ne moramo za svaku malenkost trati u trgovinu.

brinula za jedan dodatni sigurnosni prostor, ne bi li osigurala rastopivost bjelanevina koje nisu bile ra stopljene u elucu.

Pilorus ili miini zatvara eluca Jetra Na donjem izlazu iz eluca nalazi se poklopac poz nat pod imenom pilorus ili miini zatvara eluca. Taj poklopac odreuje u kojim koliinama e hrana napustiti eludac nakon temeljite obrade pomou eluanih sokova. Tekuine naputaju eludac znatno prije ostale probavne kae. Miini zatvara eluca ima lijezde koje izluuju alkalijsku kiselinu pepsin. Ta kiselina slui kao ferment za rastvaranje bje lanevina i time pomae probavu hrane. Ta tvar ne do spijeva u eludac, nego u krv i preko nje do eluanih lijezda ije izluivanje potie. Uinak tog postupka nije uobiajen refleks ivaca, ve je rije o stimulira nju organa pomou kemijske supstancije koja se pro izvodi u drugom organu. Moramo znati da se hormon kojega proizvode li jezde pilorusa sastoji uglavnom iz pepsina i solne ki seline. Ta se kombinacija koristi u elucu za rastvaranje bjelanevina i njihovo pretvaranje u tekue stanje. Prema tome, znaenje izluivanja li jezda miinog zatvaraa eluca oituje se nedvojbe no u injenici da nijedna bjelanevina, bez obzira o kojoj vrsti se radi, ne moe ostati neobraena tijekom probave; svaka se mora rastopiti. Priroda se dakle po126 Na gornjem dijelu uzlaznog debelog crijeva koji na slikovnom prikazu skree nadesno (a u tijelu nalijevo) nalazi se podruje oznaeno pojmom "jetra". Taj za voj poznat je kao hepatska zakrivljenost, a nalazi se neposredno ispod jetre. Jetra se sastoji iz desnog i lije vog renja. Desni reanj je daleko vei od lijevog. Jetra je najvea lijezda u ovjejem organizmu, organ ije djelovanje je najaktivnije i najopsenije. Sve to u obliku hrane putuje od drijela nanie, svako pie koje pijemo, srkamo ili utrcavamo u sebe, mora u jaem ili slabijem tekuem obliku proi kroz sedam i pol metara tankog crijeva. Tanko crijevo opremljeno je s milijunskim brojem sitnih izdanaka, takozvanih crijevnih resica, koje dohvaaju svaku molekulu hran jive kae i alju je u krvne sudove. Krv u tim sudovima alje molekule u jetru gdje se rastvaraju na sastavne dijelove. Rastavljene molekule dodaju se potom sa stavnim dijelovima drugih molekula, stvarajui nove molekule koje obnavljaju stanice i tkivo naeg tijela. Prema tome, posve je suvino uzimati "potpunu bjelanevinu" i oekivati da e je tijelo kao takvu 127

iskoristiti. Takozvana potpuna bjelanevina mora se najprije pretvoriti u emulziju i pomijeati sa svim tva rima koje se nalaze u tankom crijevu. Iz te mjeavine crijevne resice skupljaju dijelove molekula i alju ih preko krvnih sudova u jetru. Jetra
Jetra s prednje strane

Tako se molekule prvobitnog eera i kroba ra stavljaju po grupama atoma iz kojih su sastavljene i ponovno sastavljaju u novu tvorevinu - glukozu. Ta se tvorevina pretvara u glikogen, a ponovnom pretvor bom glikogena pohranjuje se u krvotoku kao glukoza. Glukoza se u krvotoku zadrava prema potrebi; to je odreena vrsta eera koja se nalazi u krvi i limfi, a nalazimo je u mnogim plodovima, npr. u grou kao groani eer. Glikogen je ugljikohidrat bez okusa, srodan dekstrinu i krobu. Jetra se po prirodi bavi skupljanjem razliitih mo lekula od kojih pripravlja mnoge vitamine koji su nuno potrebni za zdravo odravanje tijela. Obratite malo panje vitaminima - iz kojih atoma su sastavlje ni. Ovdje navodimo nekoliko sasvim sluajno izabra nih primjera: C = ugljik, H = vodik, O = kisik, Cl = klor, N = duik, S = sumpor. Vitamin A = C H29 HO Vitamin B, (tijamin) = C12 H, C1N OS Vitamin B (riboflavin) = C H N 0 Vitamin B = C H N 0 Vitamin C = C H 0 Vitamin D = C H43 OH Vitamin E {a - tokoferol) = C H Vitamin E ifi - tokoferol) = C H 4 8 0 Vitamin K = C3] H 0
20 7 4 2 i 7 20 4 6 6 8 3 6 6 28 29 50 28 2 46 2

Slika 17. 128

129

Jetreni "odjel za vitamine" ne moe sve vitamine koristiti kao cjelovite, sastavljene tvari. Pretvorba hrane naprosto ne funkcionira na taj nain. Koliina svakog vitamina u gramima tako je neznatna da se je dino zahvaljujui udesnom sustavu, slinom kom pjutoru, koji djeluje unutar tijela na doista zagonetan nain, moe na 70 ili 100 kila teko tijelo izvriti jo vea uinkovitost nego na tijelo djeteta. Pola kilogra ma nasjeckane banane sadri na primjer u prosjeku manje od etvrt miligrama vitamina BI (timijana) te svega 0,29 miligrama roboflavina. Imajmo na umu da pola kilograma odgovara zapravo 500.000 miligrama! Pola kilograma cvjetae sadri katkada samo pola mi ligrama tijamina i riboflavina. Hranimo li se redovito sirovim povrem i plodovi ma, orasima i sjemenkama i pijemo li sokove od siro va voa i povra, mi pribavljamo tijelu sve vitamine koji su mu potrebni. Nikad nisam imao potrebu za uzi manjem bilo kojeg vitamina u obliku tableta, budui da sam sve vitamine potrebne mom tijelu dobivao pre ko hrane i sokova od sirova voa i povra. Nikad ni sam osjetio nedostatak bilo kojeg vitamina. Zato? Molekule iz kojih jetra proizvodi vitamine potrebne tijelu dobivao sam preko hrane i sokova od sirova voa i povra. Kad sam bio mlad, te nisam toliko znao o prehrani, jeo sam sve ono to jede veina Skota: porid (kaa od zobenih pahuljica) s mlijekom i eerom, jela bogata krobom, kao to su npr. kola s maslacem, keksi s 130

mnogo eera i kroba. Ta je hrana izazivala velike smetnje u funkcioniranju jetre i jetra je na to primjere no reagirala. Kad sam popio odreenu koliinu soka od mrkve, bio sam nagraen ponovnim ozdravlje njem; nagomilana u nije se mogla izluiti samo pre ko debelog crijeva, ve se izluivala preko pora na koi. Svi su mislili da sam obolio od utice; ali utilo je nakon nekoliko mjeseci nestalo i moja je koa iz gledala bolje nego ikad ranije. Iznenauje li vas inje nica da nastojim koliko je to najvie mogue ivjeti po zakonima prirode? Jedna od najvanijih zadaa jetre jest proizvodnja ui. Proizvedena u pohranjuje se u unom mjehu ru, da bi iz unog mjehura bila dodavana dvanaesniku ("drugom elucu") kad u njega stigne hrana iz eluca. Funkciju ui obradit emo u sljedeem po glavlju. Ovdje valja samo napomenuti da u igra ve liku ulogu u probavljanju i apsorbiranju masti. Sljedea vana zadaa ui sastoji se u spreavanju zgruavanja krvi. Budui daje vitamin K najpoznatiji glede spreavanja hemoragije (izljeva krvi), trebali bismo doista cijeniti formulu po kojoj nastaje taj vita min. Zamislite samo: 31 atom ugljika, 46 atoma vodi ka i 2 atoma kisika moraju se ujediniti da bi tisuama ljudi sprijeili zgruavanje krvi. To nadilazi sva oeki vanja! elite li svoje tijelo ispravno hraniti, vodite bri gu o istoi debelog crijeva i vaa jetra e voditi brigu o vama. 131

Daljnje funkcije jetre odnose se na izmjenu masti i bjelanevina. Jetra je organ za liavanje otrova i spremnik krvi. Jetra rastvara hemoglobin crvenih krvnih zrnaca koja su ispunila svoju svrhu i pohranju je bakar, eljezo i druge elemente kako bi se prema potrebama mogli smjesta iskoristiti. Budite paljivi prema svojoj jetri. Ako joj se rav noduno nanosi teta, vi ete brzo dokrajiti svoj ivot i morat ete napustiti svoje tijelo. tetno je i opasno ne voditi brigu o stanju debelog crijeva. Svako oteenje bilo koje funkcije tijela, a po gotovo oteenje jetre, uzrok je veine bolesti i tjele snih tegoba. Stoga neete poiniti nikakvu pogreku ako svake godine podvrgnete tijelo tretmanu ispiranja crijeva - a pogotovo neete pogrijeiti ako se hranite jednostavno pripremljenim prirodnim ivenim na mirnicama.

uni mjehur

uni m j e h u r uni mjehur je kesica krukasta oblika; lei na donjem rubu jetre vezana svojim odvodnim kanalom za uni kanal; slui kao rezervoar ui koji se ispranjava im se u dvanaesniku pojavi masna hrana.

Slika 18. 132 133

u je itekako vaan element u probavnom proce su, prvenstveno zaduen za probavu masnoe. u podupire proces probave tako to pomou emulziranja masnoe neutralizira kiselu mjeavinu koja iz eluca dospijeva u dvanaesnik. Osim toga, u pomae kod peristaltike i apsorbiranja tvari u tijelu tako to spreava truljenje. Zu se sastoji iz kiselina koje stvaraju grupu kiseli na vrlo slinu kiselinama prirodnih proizvoda. une kiseline pojavljuju se u odreenoj mjeri kao samostal ne kiseline, ali su ipak najee povezane s glicerinom ili taurinom (npr. u glikogenskoj i taurinskoj kiselini); i to uglavnom radi rastvaranja bjelanevina. Dvije poznatije une kiseline jesu holna (una) i litoholna (lithos = kamen) kiselina. Kolesterin je bijeli, masni kristalinirani jednovalentni alkohol, bez okusa i mirisa, kojim obiluje ivano tkivo; ima ga i u ui i unim kamencima. Budui da ne sadri u sebi duik, taj alkohol nije bje lanevina. Nalazimo ga obino zajedno s lecitinom, to nas upuuje na psiholoki vidik njihova funkcioni ranja. Na ovom mjestu elim se kratko zaustaviti te vas izvijestiti o zanimljivim rezultatima primjene broike (ivanjskog cvijea). Pomou broike moe se ovjek ak osloboditi unih i bubrenih kamenaca. uni kamenac promjera 10 milimetara poloio sam u au za testiranje u kojoj se nalazila ajna liica broike. Broika se smekala u ai vrue, gotovo provrele 134

vode. Unutar 48 sati nije bilo vie ni traga kamencu. To sam vie puta ponovio i svaki put bi rezultati bili gotovo isti, to me navodi na zakljuak da se ispijan jem broike dva do tri puta dnevno uz istovremeni tretman ispiranja crijeva mogu odstraniti uni i bu breni kamenci. uni mjehur je izvanredno vaan organ u tijelu. Njegovo odstranjivanje povlailo bi za sobom velike probavne smetnje.

Guteraa ili pankreas (trbuna lijezda) Guteraa je duga, uska lijezda s unutarnjim i vanjskim luenjem. Smjetena je iza eluca, pre baena poput vrpce preko prvog i drugog slabinskog kraljeka. Sastoji se od glave i repa te je svojim vanjskim oblikom slina guteru, odatle i naziv gute raa. Po svojoj grai slina je lijezdama slinovnicama u ustima. Guteraa je jedna od najaktivnijih lijezda u tije lu. Sve to prolazi kroz tanko crijevo nuno podlijee probavnim sokovima to ih proizvodi guteraa. Sok guterae sadrava enzime: tripsin, dijastazu i lipazu, koji otjeu u dvanaesnik te ondje razgrauju bje lanevine, ugljikohidrate i masti. Negdje u sredini guterae nalazi se grupa lijezda s unutarnjim izluivanjem, poznatija pod imenom Langerhansovi otoci; te lijezde proizvode inzulin, 135

hormon koji regulira izmjenu eera i ostalih ugljikohidrata. Ako je tijelo prezasieno otrovima, a debelo crijevo oteeno vrenjem i truljenjem, te lijezde nisu vie u mogunosti proizvoditi inzulin, to dovodi do pretjeranih koliina eera u tijelu. Pod takvim okol nostima poveavaju se koliine eera u krvi i eer se skladiti u bubrezima. Takvo stanje nazivamo dijabe tesom. Mnogi ljudi koji pate od dijabetesa pokuali su izbjei uzimanje sintetikog inzulina na taj nain da su pristupili ienju debelog crijeva pomou ispira nja, a istovremeno su pili sokove od svjeeg sirovog voa i povra te uzimali hranu od sirovog voa i povra, oraha i sjemenskih klica. Uvjerili su se da im je uvelike pomoglo svakodnevno pijenje od pola litre do litre i pol mijeanog soka od mrkve, celera, zelenih mahuna i cvjetae, kako je to opisano u mojoj knjizi "Sokovi od svjeeg voa i povra". ' Guteraa je vana lijezda u naem tijelu i morali bismo je u svemu respektirati, ako nam je imalo stalo do dobrog i dinaminog zdravlja. Ali nemojmo zabo raviti da nam u potrazi za zdravljem valja krenuti od debelog crijeva. Nije rijedak sluaj da je ovjek prije upropastio svoj ivot nego to se domogao mudrosti kojom gaje Bog obdario. ovjekova je dunost tragati za istinom i ivjeti zdravim ivotom.

Guteraa

136

137

Slezena Slezena je organ koji se nalazi u lijevom dijelu trbune upljine ispod zadnjih rebara; ovijena je peritoneumom koji je vee uz eludac i lijevi bubreg. Sa stoji se uglavnom iz specifinog tkiva slezene, takozvane crvene i bijele pulpe. Slezena se moe stezati i iriti; tijekom probavnog procesa malo je poveana. Slezena je zapravo najvei filter krvi koji je pomou crvene pulpe, odnosno arteriola, povezan sa svim najvanijim krvnim sudovima. Jedna od brojnih zadaa slezene jest odstranjivanje mrtvih crvenih krvnih zrnaca, bakterija i ostalih ot padnih tvari iz krvi. Osim toga, slezena proizvodi an titijela. Nakon zaea, u kratkom razdoblju razvitka za metka, slezena proizvodi krvne stanice, takozvane eritrocite, i crvena krvna zrnca koja pohranjuje u sebi i prema potrebi alje u krv. Neke funkcije slezene nisu jo uvijek do kraja istraene. Jedno je sigurno: zaepljenje ima nesumnji vo negativan uinak na slezenu, to dovodi do pore meaja probave. Razlog tome lei bez daljnjega u tome to zaepljenje, kao i svaka druga smetnja debe log crijeva, dovodi do stanja otrovanosti koje pogaa svaki dio tijela. Da bi se slezena odrala u najboljem stanju, preporua se svake godine poduzeti tretman ispiranja crijeva i visoku ili sloenu klizmu, ako je po trebno. 138

Slezena

Slika 20.

Razlika izmeu jednostavne i sloene klizme oituje se u duini cjevice koja se primjenjuje. Kad se kupuje naprava za klistiranje, uz nju se dobiva krat ka tvrda cjevica iz gume ili plastike. Za sloeno ili vi soko klistiranje primjenjuje se 75 centimetara duga rektalna cjevica iz mekane, lako savitljive gume, 139

premazana poeljnim sredstvom za glatkou, tako da se moe bezbolno ugurati u mar, dok se spremnik na puni primjereno toplom vodom. im se silazno debe lo crijevo ispere nakon nekoliko uljevaka, moe se cjevica ugurati jo dublje za 5 do 8 centimetara, tako da dospije do poprenog debelog crijeva. Na taj nain postie se zadovoljavajue visoko ili sloeno klistiranje.

Apendiks ili privjesak, crvuljak

Apendiks Idemo li dalje desnom stranom slijepog crijeva, naii emo na apendiks, zakrljali dio debelog crijeva, koji se nastavlja na slijepo crijevo, poznat i kao crvuljak. Moe biti dugaak od 2 do 15 centimetara, u ri jetkim sluajevima ak do 20 centimetara. Normalna duina iznosi oko sedam i pol centimetara. Kroz njegovo sredite vodi kanal okruen velikim brojem lijezda. Taj kanal vodi ravno u slijepo crije vo. Apendiks je pod stalnom kontrolom hipotalamusa koji je pored svih drugih zadaa zaduen za zatitu ovjejeg tijela. Apendiks je organ, bolje reeno li jezda, kojemu posveujemo tek neznatan dio interesa i panje koje zavrijeuje otkad ga je Bog stvorio i odredio mu ba ovo mjesto. Molim vas da se zadrite na slici apendiksa u ovom poglavlju; na njoj se vide brojne lijezde koje apendiks krije u sebi. 140 Slika 21.

Zastoje po Vaem miljenju Stvoritelj stavio apen diks upravo na mjesto gdje se nalazi? Dopustite mi da vam objasnim. Apendiks proizvodi antibakterijsku tekuinu koju alje u slijepo crijevo, ali samo onda kad iz tankog crijeva kroz zakrivljeni poklopac crije va u slijepo crijevo dospijevaju otpadne tvari, koje 141

predstavljaju potencijalnu opasnost za ovjekovo zdravlje. Moj medicinski rjenik tumai znaenje apendiksa vrlo jednostavnom napomenom daje apendiks "crvuljak koji izbija iz slijepog crijeva". U stvarnosti je apendiks zapravo "uvar na tornju", ili drugim rijeima, apendiks je prva obrambena linija na mjestu gdje probavna kaa naputa slijepo crijevo i dospijeva kroz otvor zakrivljenog crijeva u debelo crijevo. Ako je apendiks zdrav i u dobrom stanju, on budno prati i prema potrebama opskrbljuje slijepo crijevo antibakterijalnom tekuinom koja neutralizira sve ostatke hrane koji bi na bilo koji nain mogli remetiti izluivanje otpadnih tvari na daljnjem putu kroz metar i pol dugo debelo crijevo. Ako je hrana koju smo pojeli bila otrovana ili je ne podnoljiva, onda je i probavna kaa zacijelo otrova na, te mora biti neutralizirana. Ako se debelom crijevu ne posveuje primjerena panja koja mu je potrebna za uredno izluivanje ot padnih tvari, ostaje probavna kaa u slijepom crijevu sve dok ne poinje proces vrenja i truljenja. Ostane li previe otpadnih tvari, mora apendiks ra diti prekovremeno, tako da e siromaak od umora oboljeti ili zadobiti upalu. Takvo stanje apendiksa na zivamo apendicitis. Kad se upala razvije do odreene mjere, dolazi do pucanja apendiksa. Uvjerio sam se da su ispiranja i visoka klistiranja crijeva najbolje meto142

de pomou kojih se odrava istoa debelog crijeva i apendiksa. Prije mnogo godina neka je mlada dama radila kod mene. Jednog dana nazvala me i rekla da e dva sata zakasniti na posao. Kad je dola, priopila mi je razlog kanjenja. Oko dva sata ujutro probudili su je uasni krikovi 14-godinjeg brata. Svi lanovi obitelji poskakali su iz kreveta da vide to se dogodilo. Mladi je osjetio nepodnoljive bolove u desnoj donjoj polovici trbuha, stoje za njegovu majku bio oit znak apendicitisa. Zgrabila je slualicu telefona i nazvala lijenika koji je smjesta doao u kuu. Potvrdio je opravdanost majina strahovanja i naruio za mladia kola hitne pomoi. Samo stoje lijenik otiao, mladieva sestra (moja sekretarica) donijela je svoju napravu za klistiranje te izvrila na mladiu visoko klistiranje u trajanju od etiri sata. Kad su napokon stigla kola hitne pomoi, medicinski je asistent pregledao mladia i rekao da ne postoji nikakav razlog za prebacivanje u bolnicu. Mladi se itav dan odmarao, a sutradan je sasvim normalno opet krenuo u kolu. Naalost, antibakterijska tekuina apendiksa ne unitava gliste i njihova jaja; pod povoljnim uvjetima za razvitak kolonije gliste se mogu ugnijezditi i raz mnoavati na dnu slijepog crijeva, stvarajui koloniju u obliku slova V koje se lijepo vidi na rendgenskoj snimci. 143

Svaki poremeaj apendiksa ili njegove funkcije ne posredno povlai za sobom otrovane ostatke probavne kae koja dolazi iz tankog crijeva, ako se ovjek pogreno hrani. Pogrena prehrana postaje navikom, povodi li se ovjek iskljuivo za svojim apetitom, hladnjakom, punom trpezom ili redovnim odlaenjem u kavanu. Takvo stanje stvari jednostavno ne moemo izbjei, sve dok jedemo samo radi zadovoljavanja svog teka i prodrljivosti, umjesto da se pitamo: "to je doista potrebno mome tijelu?" Jako me veseli injenica da se sve vei broj ljudi raspituje o mojim knjigama "/ vi moete postati puno mlai", "Sokovi od svjeeg voa i povra" te "Dnevno svjee salate odravaju vae zdravlje", otkako su ob javljene. Na tisue pisama potvruju injenicu da Wallker-program, kakav je opisan u spomenutim knji gama, svakome koristi i kod svakoga bude djelotvo ran, samo ako se uredno primjenjuje. To nije nikakva promidba mojih knjiga. Spomin jem to naprosto zato jer me mnogi ljudi pitaju: "Sto mogu uiniti da se oslobodim od ove ili one bolesti?" I kad im se savjetuje da kupe moje knjige, da temeljito proue sve stoje u njima napisano o prirodnim zako nima, da te zakone primjene u praksi, ljudi mi najee piu - ili me nazovu - da bi mi priopili udesne rezultate koje su postigli tijekom lijeenja svojih bolesti. Sve se u biti svodi na ovo: Jedite sirovu hranu koli ko je najvie mogue, pijte sokove od svjeeg voa i 144

povra, pijte dnevno najmanje jedan litar destilirane vode, i ne zaboravite najmanje jednom u godini - a ako treba i dvaput - sve dok ste ivi obaviti ispiranje svojih crijeva. Va apendiks bit e vam na tome vrlo zahvalan - i vi ete na taj nain sprijeiti svaku prije vremenu pojavu senilnosti te uivati u ugodnoj, mir noj, zdravoj starosti. Ne okreite se za sobom! Neka vam pogled bude usredotoen na sadanjost i budunost. Prolost je po vijest, pred vama je budunost - razmiljajte kako budunost uiniti vrijednom ivota. I na kraju, ne dozvolite operacijsko odstranjivanje apendiksa. Bilo bi to isto kao da ste zaklali koko koja vam je nosila zlatna jaja. Ako vam je apendiks ve ra nije odstranjen, inite sve najbolje tako to ete jo vie paziti na svoju prehranu i na svoje debelo crijevo.

Nadbubrene lijezde U starozavjetnoj knjizi proroka Izaije itamo: "On e pravdom opasati bedra, a vjernou bokove" (Iz 11, 5), a ima ondje i niz slinih formulacija. Nadbubrene lijezde nalik su nekakvim eirma na gornjoj strani svakog bubrega. Sastoje se od dviju razliitih sekcija: unutarnjeg dijela, medule (modine) i vanjskog dijela, korice (cortex). Medula potjee od ivaca, simpatinog ivanog sustava koji nadbubrene lijezde povezuje s ostalim dijelovima 145

tijela. Medu la proizvodi hormon epinefrin. Nadbu brene lijezde obiluju veom koliinom krvi od svih drugih organa sline veliine, izuzmemo li titnjau. Korteks je sa svojim hormonima takoer ivotno presudan: nedostatak tih hormona povlai za sobom neuravnoteenost vode i elektrolita. Ti hormoni imaju veliku ulogu u izmjeni bjelanevina, masnoa i ugljikohidrata. Pomou tih hormona nae je tijelo u stanju prevladati stresna stanja, kao to su emocionalna razdraenost, preoptereenost miia, hladnoa, neoekivani bolovi i okovi. Da nadbubrene lijezde ne proizvode te hormone, imali bismo znatno smanje nu otpornost tijela na infekcije. Kortizon, jedan od hormona nadbubrene lijezde, dobiva se i sintetiki, te se u razliitim preparatima ve desetljeima uspjeno primjenjuje kao pojaanje organskog hormona; pa ipak, popratne pojave su u mnogim sluajevima tetne za pojedince koji uzimaju sintetiki proizveden kortizon. Zahvaljujui vlastitom prouavanju tih popratnih pojava, nikad ne bih na sebi dopustio primjenu sintetikog kortizona. Korteksom upravlja epifiza, a postoje i zadae koje zajedniki izvravaju. Sve to oteava rad jedne li jezde nuno se odraava i na uinkovitost rada druge lijezde. Zbog prostorne blizine svaki ozbiljniji pore meaj bubrega nanosi automatski tetu i nadbu brenim lijezdama; meutim, najveu tetu bubrezima, nadbubrenim lijezdama i epifizi nanosi vrenje i truljenje otpadnih tvaru u debelom crijevu. 146

Loe stanje debelog crijeva osveuje se svim dijelovi ma tijela, a napose svim vanijim lijezdama u tijelu. Kao to smo spomenuli, medula proizvodi hormon epinefrin. Taj se hormon moe i sintetiki proizvoditi te pomou injekcije unositi u krv, kako bi se pospjeio rad srca i krvoilnih sudova. Osim toga, dodavanjem tog hormona jetra se oslobaa od eera koji prijeti di jabetesom. Nadbubrene lijezde proizvode i hormon adrenalin ija slinost s pinefrinom je tako velika daje zanimljivo poblie upoznati njegovu formulu. Epine frin se sastoji iz Cio H | NO3 i polovice H 0 , dok se adrenalin sastoji iz C H NO3. Primjeujete li da epinefrin sadri svega jedan atom ugljika vie od adrenalina. Oba hormona imaju vie ili manje slino znaenje za organizam. Unose li se ti hormoni u kanal lene modine pomou injekci je, tlak krvi e se prilikom vaenja igle poveati za 100%. Laboratorijskim testom je dokazano da adrenalin stimulirajue djeluje na ovjekovu muskulaturu. Izluivanje tog hormona u nadbubrenim lijezdama oito neposredno djeluje na nervni sustav tijela. Pre velik stres u naem svakodnevnom poslu ili na drugim podrujima ivota obino povlai za sobom pretjera no stvaranje adrenalina to pojaava nervoznu nape tost. Injekcije adrenalina ne postiu kod pacijenata Adisonove bolesti trajne rezultate. To je razumljivo, ima mo li pred oima razliite simptome te bolesti: jako
3 2 9 ) 3

147

mravljenje, progresivnu anemiju, niski krvni tlak, smetnje u elucu i crijevima te ekstremnu slabost tije la. Iako se radi o kroninoj i esto smrtonosnoj bolesti, ja poznajem bolesnike koji su vrsto odluili - uvid jevi besmislenost lijeenja pomou injekcija - za drastinu primjenu programa ienja crijeva, odno sno ispiranja crijeva koje je trajalo tjednima, uz isto vremeno uzimanje prirodne hrane od svjeeg sirovog povra, voa, oraha i klica, te ispijanje svjeih sokova od sirova voa i povra, to se pokazalo vrlo korisnim. Na kraju krajeva, nema nikakve sumnje da primje na organskog hormona nadbubrene lijezde slui u svrhu ienja i jaanja krvi, to ovjeka naprosto pri morava da vodi brigu o istoi svog tijela i pravilnoj prehrani. Tonus miia zavisi o hormonima nadbu brenih lijezda; bez tih hormona nae tijelo bilo bi slabo i nemono. Ti hormoni su ivotno vani i zbog njihova neutralizirajueg djelovanja na otrovane probavne tvari u organizmu. Nadbubrene lijezde imaju nedvojbeno jak utje caj na rasplodne organe. Posjeduje li ovjek jak sek sualni nagon, taj se nagon moe negativno odraziti na nadbubrene lijezde to esto dovodi do seksualnih zabluda. Mudro je i pametno voditi istovremeno brigu o istoi duha i tijela.

Osmo poglavlje

SPOLNI ORGANI I NJIHOV UTJECAJ NA DEBELO CRIJEVO

Spolni organi su u biti organi razmnoavanja. Ko ritenje tih organa i briga o njima imaju itekako oprav dan smisao u tjelesnom, duevnom i duhovnom pogledu. Svaka vrsta ima sasvim normalnu i prirodnu zadau razmnoavanja, kako ne bi izumrla. Pretjerano koritenje i zloporaba tih organa esto povlae za so bom mnoge patnje. Apetit u bilo kom obliku i pogledu najpodliji je ne prijatelj ovjeku. Glad je potreba tijela za hranom; ali pretjerani apetit, ako mu ovjek robuje, postaje opte reenje koje najee vodi do tekih i nepredvidivih bolesti. Kada govorimo o apetitu, moramo znati kako hra na djeluje na tijelo. Pretjerana primjena jakih zaina 149

148

dovodi do prenadraenosti probavnog sustava koja nanosi tetu bubrezima i spolnim organima. Ljuta pa prika stimulira spolne organe jednako kao i pretjerano konzumiranje mesa. Poznati docent koji se bavio problematikom zdrav lja te bio ponosan na svoju tjelesnu grau i muku sna gu, koji je itav ivot jeo velike koliine mesa, priznao je prije nekoliko godina odreene prednosti Walker-programa. Pridravao se tog programa otprilike dvije godine; potom se vratio svojim ranijim navika ma glede konzumiranja mesa, ustvrdivi da je pro gram dodue poboljao njegovo zdravlje, ali je oslabio njegov spolni nagon. Sve to unosimo u svoje tijelo i to potie seksualni poriv i seksualnu aktivnost moe negativno, degenerirajue djelovati na modane stanice i tkivo. U kraj njem sluaju moe dovesti do toga da se dotina osoba poinje abnormalno ponaati. Muki spolni organi: sjemenici ili testisi Sjemenici (muda) ili testisi su muki organ ili mu ka rasplodna lijezda koja odgovara jajovodu ene. Testisi proizvode spermije. Spermiji imaju zadau oploditijajnu stanicu. Spermij je u usporedbi sjajnom stanicom mnogo manji. Budui daje rije o ivom or ganizmu, on je vie ili manje spontano pokretljiv, svo jom spontanom pokretljivou pribliava se jajnoj stanici ili prodire u nju. Spermiji se nalaze u debelom sloju sjemene tekuine.

Sjemenici ili testisi Presjek donjeg dijela lea

151 150

Pogledamo li presjek donjeg dijela lea na slici, vidjet emo da se prostata nalazi blizu mara. Sada ete mnogo lake shvatiti da su ispiranja crijeva nuna, kako bi se sprijeilo pretjerano nagomilavanje izmetina i ostalih otpadnih tvari u zadnjem dijelu de belog crijeva, dakle, u neposrednoj blizini prostate i mara. Kad jednom doe do zaepljenja na tom podruju debelog crijeva, otpadne tvari vre pritisak na prostatu i nanose velike potekoe prostati i testisima. Ovdje mi pada na pamet povijest bolesti nekog tali janskog radnika iji testisi su odjednom narasli do veliine lopte za ragbi, a istovremeno se u njega poja vila i upala prostate. To oboljenje moglo se bez ikakve sumnje pripisati bogatim picama koje mu je priprema la njegova ena i koje je zalijevao obilnim koliinama "vina". Bojao se otii k lijeniku, zato jer su jednom njegovom roaku - koji je patio od sline bolesti - od stranili testise te je postao eunuh (ukopljenik). Budui da sam znao talijanski, bio sam u stanju nago voriti ga na uestalo ispiranje crijeva. Nakon dva ili tri mjeseca doao je posve neoptereen u moj ured i za traio da mu propiem jo jedan tretman uzastopnog ispiranja crijeva. Godinu i pol kasnije njegovi su testi si poprimili normalan oblik, a nestale su i sve pote koe s prostatom i testisima.

Prostata (predstojna lijezda) Rije prostata je anatomski struni izraz koji ima svoj korijen u grkoj rijei prostates = predstojnik. Prostata se kod mukarca nalazi izmeu rektuma (guznog crijeva) i vrata mokranog mjehura, a sastoji se djelomino od vezivnog i ljezdanog tkiva. Stvara elastino tekui, svjetlucavi sekret koji se kroz kanali ispranjuje u mokranu cijev. Mokrana cijev je kanal koji pospjeuje pranjenje urina iz mjehura, a slui i u spolne svrhe. Poloaj prostate izmeu mokranog mjehura i mara iziskuje od svakog mukarca da osobito pazi na namirnice kojima hrani svoje tijelo. Naime, prostata moe lako postati rtvom dviju bolesti, upale i raka, kojima s jedne strane pogoduje vrenje i truljenje ot padnih tvari u debelom crijevu, a s druge strane mno ge tetne tvari koje dospijevaju u bubrege i mjehur. Upala moe mokranu cijev do te mjere suziti da mokrenje bude veoma bolno. Ako se stanje pogora va, dolazi u pitanje openito pranjenje mjehura. To je stanje poznato pod nazivom prostatitis. Prostata postaje sve ee rtvom raka, zato to mnogi mukarci ne posveuju dovoljno panje unu tarnjoj istoi tijela. Osveivanje, stres, brige, bijes, strah i mnoge druge izopaenosti meuljudskih odno sa znatno doprinose oboljenjima prostate. 153

152

Imali smo mladog prijatelja tridesetih godina koji je imao troje djece i plaio se da u financijskom pogle du nee moi zbrinuti svoju obitelj. Radio je naporno, nadljudski naporno, i predugo bez odmora. ivio je stalno u nekakvom strahu, ali svoje bojazni i brige nije htio povjeriti drugima, pa ak ni svojoj eni. Brino je pazio na hranu koju uzima, nastojao se hraniti to ispravnije i posveivati sebi dolinu panju u datim okolnostima. Ali sve je to bilo uzaludno. Snala ga najprije upala, a kasnije i rak prostate. Njegova je ena pristala da ode u bolnicu i on je to uinio - protiv svoje volje i boljeg poznavanja same stvari. Napustio je bol nicu na putu prema posljednjem poivalitu i njegova se ena morala brinuti o onome stoje od njega ostalo. Lijenici su govorili daje umro od raka. A ja sam uv jeren daje umro zbog negativne duhovne nastrojenosti. Tu negativnu duhovnu nastrojenost ne moe pobijediti ni najsavjesnije ispiranje crijeva. Zaista je istinita izreka: "Kako ovjek misli, takav je". Ispiranje crijeva za prostatu je doista prva obram bena linija, budui da se ispiranjem onemoguuje na gomilavanje otpadnih tvari koje mogu dovesti do zaepljenja. To je itekako ozbiljna i vana tema koja se ne moe tek letimino obraditi. ovjek naprosto nije u stanju sebi predoiti fatalno djelovanje bolesti i patnji koje mogu nastati zbog zanemarenog odrava nja istoe crijeva i redovne stolice. Ta upornost nije nikakav fanatizam, to je nadasve dobar i mudar nain ivljenja. Ne ponaamo li se u tom pogledu odgovor154

no te dospijemo do toke odakle nema vie povratka, prekasno je za bilo kakve elje ili prekoravanja u smi slu da smo ranijih godina trebali biti paljiviji. Nedo voljan oprez moe biti smrtonosan.

enski spolni organi: maternica Maternica (uterus) je enski organ za raz mnoavanje. Ona je dakako i vie od toga; naime, ma ternica je tijekom cijelog ivota do te mjere povezana s problemima ene da moe nanijeti tetu sveukup nom domainstvu - to obino i ini. Openito uzevi, problemi neudate ene nikad ne prestaju; a kad se uda za mukarca ti se problemi samo poveavaju! Uzrok jednog od najveih problema kod ena, moda dosad najmanje poznatog - iscrpljenosti (stal nog umora; nemoi; pomanjkanja vrstog sna) - lei u gubitku, odnosno odstranjivanju krajnika. Ta injeni ca nije openito priznata, premda se svakodnevno do kazuje ispravnom. Unato tome, i dalje se ta dva siuna, ali itekako vana organa nemilice odstranjuju djeci, a esto i odraslima, to ima razorne posljedice na itav ivot. I zamislite, mukarci nisu nimalo bolji, odnosno izdrljiviji u podnoenju loih posljedica tog odstranjivanja od ena.

155

Maternica U presjeku izmeu mara i mokranog mjehura

Kao to sam ve u prethodnom poglavlju govorio, doista su rijetki sluajevi kad treba odstraniti ili vaditi krajnike. Ako su upaljeni ili bolesni, to je samo opo mena da se u tijelu nalazi previe otrova, to ne moe proi bez posljedica. Umjesto odstranjivanja krajnika, pomogla bi terapija ispiranja crijeva, terapija odstra njivanja trulei na koju bolesni opominju. ena kojoj su odstranjeni krajnici i koja ima este ro djece, takoer s odstranjenim krajnicima, podnosi la je uz svoje osobne i esterostruke probleme svoje djece. Proitajte obavezno 10. poglavlje pod naslo vom "Vezivno tkivo i vitamin C" u ovoj knjizi. Govorei o vanjskom izgledu maternice, moemo konstatirati da je rije o zasebnom, upljem organu s debelim stijenkama, vie-manje krukastog oblika. Ispred nje je mokrani mjehur, a iza nje zakrivljeno si lazno debelo crijevo i mar. Promatrajte na "Slikovnom prikazu terapije pomou debelog crijeva" obje slike debelog crijeva, sliku normalnog i sliku prenatrpanog i zaepljenog debelog crijeva. Vidjet ete kako je debelo crijevo iza maternice uslijed prenatrpanosti otpadnim tvarima povealo svoj obujam i kako se mokrani mjehur zbog neredovitog pranjenja proirio do krajnjih gra nica, tako da se maternica nala u vrlo uskom procje pu tih dvaju prenapunjenih organa! Zar je onda udno to esto dolazi do abnormalnog poloaja i oblika ma ternice? Bilo bi zaista udno, kad ne bi dolazilo i do neeg mnogo goreg - moda raka?

156

157

upljina maternice ima trokutasti oblik, plosnat s prednje i stranje strane. Slika u ovoj knjizi prikazuje presjek donjeg dijela lea u ene. Grafiki je prikaza na maternica u samom sreditu sa zakrivljenim crije vom gore zdesna i tankim crijevom ispod. Desno ispod maternice vidi se unutranjost mara; iznad donjeg dijela mara nalazi se vagina, malo dalje mok rana cijev i mokrani mjehur. Slika prikazuje crijeva prenapunjena nagomilanim ostacima otpadnih tvari zbog viegodinnjeg manjka vog izluivanja. Zamislite sada da vam je mjehur takoer prenapunjen, a nemate priliku otii na zahod. to se u tom sluaju dogaa s maternicom? Ako je ena suajno trudna - kakve li torture za dijete koje se u njoj razvija! Ono je posve nemono bilo to uiniti, osim strpljivo ekati da se rodi tjelesno i duhovno oteeno. Uistinu je velika odgovornost nositi dijete u sebi! I zar da iz ljubavi prema vaem djetetu ne biste svoje debelo crijevo odravali istim koliko je najvie mogue? A kako se to moe najbolje odravati? Zaci jelo ne pomou sintetikih sredstava za izluivanje! Terapija ispiranja crijeva je jedini logian i mudar od govor. ena bi u svakom stadiju svog ivota trebala misliti na mogunost izbjegavanja. Neudata ena mora voditi brigu o tome da njezini organi besprijekorno rade, kako bi izbjegla neeljene posljedice mogueg pre putanja ili zanemarivanja. Za enu nema vee trage158

dije nego da u tridesetoj, etrdesetoj ili pedesetoj godini izgleda staraki i iscrpljeno. Ali toga se ne mora bojati, ako je nauila svojim duhom i svijeu prevladavati svaku tenju za mrnjom ili osvetom, ako je nauila uzimati stvari onakve kakve jesu, ako je nauila razmiljati da od postojeeg ima i goreg zla. Izbjegavajte ljubomoru, mrnju i osvetoljubivost, ba cite sve negativne misli u kantu za otpatke - jer im je tamo i mjesto! Nemojte se nikad nekome na zemlji aliti, poput Eve, da ste jeli zabranjeno voe. Budite sretni, radosni i oduevljeni. To jedino pomae! Htio bih se ovdje s nekoliko rijei osvrnuti na navi ku puenja, vrlo opasnu i tetnu naviku, koja se moe vidjeti kod mnogih ena. Ako mislite da je puenje neto poeljno i otmjeno, vi ste lui od najveeg luaka. Vjerujete li da puenje smiruje ivce, vi se na lazite na rubu slaboumnosti. Najtetnija navika koju ena moe imati jest puenje. Ono vas ini ovisnom o nikotinu. Zastoje to tako opasno? Zato jer je eni po trebna ista krv, a jedan od ivotonosnih izvora krvi je zrak kojega udiete u svoja plua. Krv uzima kisik iz zraka, kako bi prehranila i obnovila stanice i tkivo ti jela. Dim cigarete zaepljuje groicama sline zrane kanalie u pluima i onemoguuje primanje istog zraka. Kao stoje nemogue puiti, a da barem djelomino ne inhalirate dim cigarete, tako je nemo gue udisati isti zrak u zadimljenom prostoru. Pa i kad ovjek sam ne pui, udisanje zraka otrovanog di mom ima gotovo isto djelovanje na tijelo. Kad bi ene 159

samo na trenutak mogle proviriti u "zabranjene" odje le klinika specijaliziranih za lijeenje protiv raka, mogle bi vidjeti mukarce i ene bez nosa, usta ili donje polovice lica. Prema tome, drage moje, nastavi te dalje s puenjem koliko vam je volja. Ako ena pui, puenje izravno negativno djeluje na spolne organe i esto dovodi do prijevremene menopauze i s njome povezanih boloVa i potekoa. Sve to naruava prirodni tijek ide na tetu kvalitete iv ljenja. Ne uspijeva li ena svoj mokrani mjehur redovno i na vrijeme prazniti, a pritom ima prenapunjena crije va otpadnim tvarima, mogu se pojaviti brojni menstruacijski problemi koji zadaju velike muke djevojkama i enama. I tu vam terapija ispiranja crije va moe biti od velike pomoi i osloboditi vas od mnogih nevolja.

Mlijene lijezde Dojke u ene, mlijene lijezde, nerazdvojno su povezane s organima za razmnoavanje. Osim te po vezanosti mlijene lijezde imaju velik utjecaj na funkcioniranje dragih lijezda, npr. na djelovanje epifize, prsnih lijezda, nadbubrenih lijezda, a osobito na jajnike. Nije zanemariv ni utjecaj mlijenih lijez da na krajnike. To regulirajue i poravnavajue djelo160

vanje mlijenih lijezda utjee naravno na raspoloenje itavog organizma, na duevna, emocio nalna i duhovna stanja u svakodnevnom ivotu ene. Dozvolimo li da se u svakom depu debelog crije va koji je povezan s mlijenim lijezdama nagomila vaju prevelike koliine smrdljivih i trulih, fekalnih otpadnih tvari, te e lijezde takvo stanje prenositi drugim lijezdama i moe doi do "neobjanjivih" smetnji zbog kojih se ene esto tretiraju kao labilna i bezvoljna stvorenja. Kad je neka ena posve zdrava, u granicama mogunosti ovog vremena i ove generacije, njezine intuitivne sposobnosti su jake i ivahne. Meutim, ako se debelo crijevo godinama preoptereuje, instin kti postaju slabiji, a duh pribjegava samosaaljevanju. To je prije svega uoljivo kod ena kojima su odstra njeni krajnici. Prevlast nad ivcima ima hipofiza, kao to smo vidjeli u jednom ranijem poglavlju. Na rendgenskoj snimci debelog crijeva esto sam vidio daje dep sli jepog crijeva, koji je povezan s hipofizom, sasvim u redu, za razliku od depa koji je povezan s mlijenim lijezdama i kod kojeg je uoljiva smetnja. To se kod ena odraava u razdraljivosti koja nestaje nakon ne koliko ispiranja crijeva.

161

Mlijene lijezde

Abnormalno debelo crijevo 36-godinje ene izraeno prema rendgenskoj snimci jedne pacijentice
Napomena: Pacijentica je bila tipina konzumentica mesa i proizvo da od kroba. Ovakvo debelo crijevo je vie ili manje karakteristino za ljude koji jedu mijeanu kuhanu hranu uz mnogo mesa i namirnica bo gatih krobom.

Slika 24.

Mlijene lijezde imaju velik utjecaj na redovno dobivanje menstruacije. Nepravilnosti na tom po druju najee su izravno povezane s problemima zaepljenja debelog crijeva. Sljedea slika, odnosno crte izraen prema rendgenskoj snimci jedne 36-godinje ene, prikazuje do koje neuravnoteenosti i poremeenosti enskog tijela moe doi. 162

Rezultati analize urina: Mokraa iz bubrega: 3.1 gram na 1000 cm (normalno: 30-35 grama). Kristali oksalne kiseline: bezbrojni (za razliku od kuhanog pinata ili rabarbare. sirovi pinat ne ostavlja nikakve kristale). Ukupna koliina tvrdih tvari: 80,6 grama na 1000cm (normalno 40-50 gra ma). Konzumiranje piva. vina i drugih alkoholnih napitaka znatno smanjuje fun kciju bubrega. Analiza stolice: upuuje na prevelike koliine kroba. Gram pozitiv: 20% (norma!no:35%) Gram negativ: 80% (normalno:65%>). Bacillus aci dophilus: nema; bacillus coli: bezbrojni.
3 2

163

Obratite posebnu panju na V ispod uzlaznog de belog crijeva koje upuuje na gliste. Pogledajte kako je s druge strane mar zaepljen otpadnim tvarima. To je oiti znak da ena nije posveivala nimalo panje crijevima. Osim toga, jasno je vidljivo da masa tog ot pada nanosi velike tete maternici i mokranom mje huru. Sve to obino dovodi do poremeene menstruacije. Loe je kad mukarac ne pridaje vanost istoi svog debelog crijeva i ne zabrinjava ga zaepljenje mara koje mu podaruje tegobe s prostatom; mautim, ena ima daleko vee i raznovrsnije proble me koje mora svladati, ukoliko eli izbjei mnoge ne volje kojima ene tako esto podlijeu. Nemojte misliti daje terapija pomou ispiranja cri jeva u bilo koje vrijeme i na bilo koji nain svemono sredstvo lijeenja. Daleko od toga. Ako ne vodite bri gu o tome to jedete, vrijeme je da se trgnete i najoz biljnije promislite. Predlaem vam da proitate najprije moju knjigu "Dnevno svjee salate odravaju vae zdravlje"; ta knjiga sadri recepte koje sam pro pisivao tisuama i tisuama pacijenata najrazliitijih ivotnih dobi koji su zahvaljujui njihovoj primjeni znatno poboljali svoj nain ivljenja. Valja imati na pameti i drugi vrlo vaan vidik: du evnu i duhovnu stranu naeg svakodnevnog ivota. Paljivo promatrajte svoju duu, prouavajte svoju volju, uite se kontrolirati svoje misli. Sto god u tom pogledu inili, nemojte se povoditi za filozofijama 164

koje su stvarane daleko od zapadnog ovjeka i njego ve kulture. Prolazna obeanja koja nude te filozofije mislim prije svega na istonjake filozofije - preesto oduzimaju svojim rtvama smisao za realnost koji nam je nuno potreban za uspostavljanje duevne rav notee na ovome svijetu. Ne govorim vam to tek tako, ve na temelju viegodinjeg temeljitog prouavanja praktino svih kultova i religija koje prevladavaju da nas diljem svijeta. Jasno mi je da moj savjet nee biti koristan ljudima koji su podlegli ispraznim i fanta stinim oekivanjima takvih stanja svijesti kakvih se nae tijelo i duh ne mogu domoi. To je veoma opasna igra s razumom koja hvata u zamku svakoga tko nije sposoban razmiljati o sebi. Dugogodinja istraivanja pokazala su mi da je Bog svakoga od nas stvorio za odreenu svrhu; na nama je da tu svrhu otkrijemo. Budui da nikakav odgovor ne moemo dobiti od Niega, dana nam je Biblija kao siguran vodi nepogreive Boje rijei. itajte tu najsvetiju knjigu.

165

Deveto poglavlje

CENTAR ZA FILTRIRANJE I IZLUIVANJE

Bubrezi ovjek ima dva bubrega: jednoga s desne strane, ija sredina se nalazi u visini 12. ili najdonjeg rebra, a drugoga s lijeve strane, ija sredina se nalazi otprilike u visni eluanog otvora. Oba bubrega nalaze se u ma snom tkivu stranjeg dijela tijela. Imaju oblik graha, crvenosmeu boju, dugi su oko 11, iroki oko 6 i de beli oko 3 centimetra. Kako izgledaju moete vidjeti na slici nadbubrene lijezde, gdje je naslikan lijevi bubreg. Struktura bubrega je vrlo sloena i ovdje se ne elimo baviti detaljima. Radi se o organima izluiva nja i pranjenja tekuih otpadnih tvari. Njihovo funkcioniranje je naprosto zadivljujue. 166

Svakoj stanici u tijelu, bez izuzetaka, potrebna je hrana da bi mogla opstati i raditi za nas. Svaka stanica moe sama asimilirati i tijekom tog postupka izluiva ti otpadne tvari. Taj otpad nastaje prilikom izmjene tvari. Izmjena tvari je zapravo proces izgradnje i raz gradnje tkiva i stanica. Ta izmjena podrazumijeva promjene u tkivima i njihovim ivotonosnim stanica ma koje proizvode energiju za ivotne funkcije naeg organizma. Potroene stanice zamijenjuju se novim. Izmjena tvari odvija se takorei u dva koraka. Kon struktivan korak sastoji se u stvaranju sloenije, ivotonosne protoplazme iz hranjivih tvari. Destruktivan korak povlai za sobom rastvaranje i oksidaciju dije lova protoplazme na jednostavne supstancije pri emu se oslobaa energija. Ta dva procesa - proces izgrad nje i proces razgranje - odvijaju se dodue jedan po red drugoga, ali moe se dogoditi da jedan nadjaa drugoga, to dovodi do neuravnoteenosti. Promatra mo li paljivije proces izmjene tvari, vidmo da preva gu ima proces razgradnje, ako je u tkivu bila prethodno sadrana ivotonosna, organska hrana. Na stavi li se tako, te bude prekoraena granica toleranci je, dolazi do pojave toksemije (vidi knjigu "Sve bolesti poinju s toksemijom" dr. Johna H. Tildena). Budui da su stanicama i tkivima u naem tijelu po trebni hrana i kisik, tijekom procesa izmjene tvari do lazi naravno do stvaranja ugljinog dioksida. On se zajedno s neznatnim koliinama vode izluuje kroz plua. A moe se takoer odstranjivati, poput vode i 167

izluevina nekih lijezda, pomou sustava izluivan ja. Mokrani organi vode brigu o izluivanju tekuina koje nastaju prilikom izmjene tvari. Bubrezi obavljaju vrlo sloenu zadau. Naime, ot padne tvari koje nastaju tijekom procesa izmjene bje lanevina bubrezi odstranjuju iz krvi u obliku mokrane kiseline i mokranih tvari. Osim toga, bu brezi izvlae iz krvi i limfe "propale", iskoritene mi nerale i ostale elemente kao to je iskoritena voda. No, ne obavljaju bubrezi samo tu zadau, oni isto vremeno upravljaju aktivnostima koje se odvijaju u njihovoj okolini, na primjer kvalitetom i koliinom vode u tkivima, procesom osmoze i kiselinske urav noteenosti. Bubrezi proizvode sekret koji se zove renin. alju ga u krv da bi ga tijelo moglo koristiti, pogotovo kad je u pitanju suavanje krvnih sudova. Neki bubreni sekreti sudjeluju u procesu izmjene tvari. Kad bubrezi ne bi proizvodili te izluevine, ili bi je proizvodili u nedovoljnim koliinama, povlailo bi to za sobom preveliko stvaranje mokrane kiseline. Takvo stanje, nazvano uremija, nastaje ako su u krvi zadrane otpadne tvari koje su bubrezi trebali odstra niti. Prepoznatljivi znakovi te bolesti oituju se u gla voboljama, osjeaju vrtoglavice, povraanju, u djelominoj ili posvemanjoj sljepoi, grevima, ne svjestici, u djelominoj oduzetosti i zadahu po mok rai. 168

Nadbubrena lijezda, bubrezi i mjehur

Bubreni kamenci nastaju uslijed nagomilavanja minerala i drugih elemenata, zahvaljujui konzumi ranju nepodnoljivih kombinacija obroka priprema nih na ulju ili masti. Izmjena tvari u probavnom sustavu nije bila u stanju takvu hranu preraditi, stoga je ona u nepreraenom stanju dospjela u krv i dalje u bubrege. Kad je taj otpad dospio u bubrege, bubrezi ga nisu bili u stanju filtrirati, i dolo je do stvaranja ka menaca. Imao sam priliku pratiti kako bubreni i uni kamenci nestaju unutar dva do etiri dana, ako ih stavite u staklenku napunjenu ajem od broike, biljke koja se moe nabaviti u biljnim apotekama. Biljni iscjelitelji esto preporuuju broiku kad se po jave problemi s bubrenim i unim kamencima. Vai bubrezi su izvanredno vrijedan organ kojemu se mora posveivati dolina panja, jer uvelike zavise o stanju vaeg debelog crijeva. Alkohol, pa i neznatne koliine vina i piva, nanosi bubrezima ogromnu tetu. Jedan vrlo dobar prijatelj, koji je puno putovao diljem Europe, stekao je naviku da prilikom svakog obroka popije odreenu koliinu vina. Umro je vrlo rano, u 56. godini ivota, od trovanja mokrae. Britanci, Ni jemci i Amerikanci - u ijim zemljama se uglavnom pije pivo - obolijevaju najee i najvie na svijetu od tekih bolesti bubrega, premda ih u stopu prate Fran cuzi, Talijani i ostali romanski narodi. Zbog same prirode otpadnih tvari koje kolaju bu brezima ti su organi vrlo osjetljivi na kojekakve zara ze. Stoga se itekako isplati jo jednom vrlo paljivo 170

proitati 10. poglavlje ove knjige pod naslovom "Ve zivna tkiva i vitamin C". ivot koji se na taj nain spa ava moe biti upravo va ivot! Mnogo je bolje sprijeiti nego lijeiti. Tretman ispiranja crijeva je najbolji prvi korak. Isperite prvo crijeva, pa nastavite dalje ivjeti.

Mokrani mjehur Mokrani mjehur je lako rastezljiva kesa od sluza ve koe koja se nalazi na lenoj strani ispred mara. Mokrau dobiva iz bubrega kroz oba mokraovoda, te je povremeno voljnim inom izbacuje u mokranu ci jev. Mokraa ili urin je tekui proizvod dobiven pro cesom izmjene tvari kojega tijelo nastoji izbaciti. Kod zdravog ovjeka taje tekuina ista, prozirna, jantarno uta, a ima karakteristian miris. Prosjena gustoa tetekuine iznosi 1,02. ovjek u prosjeku izlui od jedne do jedne i pol litre te tekuine unutar 24 sata. Kemijski gledanao urin je vodenasta rastopina mokrane tvari, kreatina, klora, magnezija, fosfata, kalija, natrija i sulfata, kao i posebnih sastojaka boja. Ta bi rastopina trebala kiselinski reagirati. U normal nim okolnostima sadri oko 96% vode i 4% vrstih tvari. U porosjeku ima u urinu dnevno oko 30 grama mokrane tvari, jedan do dva grama kreatina, 0,75 grama mokrane kiseline i 16,5 grama soli. Neisprav

ni

ni urin moe u sebi sadravati eer (kod dijabetesa), albumin (kod Brightove bolesti, upale bubrega), tvar ute boje (kod utice) i krv (kod povreda ili oboljenja bubrega ili mokranih puteva). Mnoge analize urina koje sam radio jasno ukazuju na injenicu da dotino konzumiranje mesa stvara pretjerane koliine mok rane kiseline. Oito je da mokrani mjehur zavrijeuje veliku uviavnost, budui da je rije o spremniku tekuih tvari koje su nastale tijekom proce sa izmjene tvari, a ije se nastajanje analizom najee svodi na loe navika glede hrane, pia i drugih sklono sti. Blizina mokranog mjehura i silaznog debelog cri jeva, a prije svega zakrivljenog crijeva i mara, ini mjehur vrlo osjetljivim za bilo kakav poremeaj u de belom crijevu. ovjek bi cijelog ivota morao brino paziti na tu injenicu. Godinja ispiranja crijeva bila su od neprocjenjive vrijednosti za velik broj naih itatelja. Prije nekoliko dana nazvao me brani par mu je sada u osamdesetoj. Bili su sudionici na teaje vima koje sam drao prije vie od 35 godina. Njihova djeca odgajana su po Walker-programu i vrlo se pono se svojim sinom koji je u dravi Kaliforniji jedini do bio nagradu za to to nema nijedan izostanak iz kole - od prvog kolskog dana, preko viih razreda, do ko leda. Razmiljajte malo o nedovoljnom sagledava nju budunosti kod mnogih obitelji koje su prepustile svojoj djeci usaditi u glavu kako je ispravna prehrana vana za odravanje unutarnje istoe tijela. Nema ni172

kakvog nadomjestka za zdravlje. Bolesti poinju najee u debelom crijevu; odravajte istou debe log crijeva i zacijelo ete due i zdravije ivjeti. Analiza urina moe vrlo jednostavno ukazati na stanje debelog crijeva i itavog tijela. Uvijek sam kod sebe imao jednu ili dvije role lakmus papira koji se moe dobiti u ljekarni ili drogeriji.. Uzmem otprilike dva i pol centimetra tog papira i natopim ga urinom, papir pokazuje stupanj kiseline od pH5 do pH6 stoje u normalnim okolnostima sasvim u redu; meutim, ako boja papira pokazuje pH vrijednost od 6,5 ili vie, to je siguran znak alkalijskog urina. Nikad ne smijemo do nositi ocjene samo na temelju jednog pranjenja mok rae, budui da se slika bazine kiseline najee mijenja unutar jednog ili dva sata. elite li saznati kakvo je vae zdravstveno stanje, uputite se kvalificiranom lijeniku, specijalistu pri rodnog lijeenja ili terapeutu od velikog ugleda. Stari Rimljani imali su moto: "Verbum sat sapientis" to na naem jeziku znai: "Mudrome je dosta jedna rije".

173

Deseto poglavlje

VEZIVNO TKIVO I VITAMIN C

Ispiranje crijeva nije nipoto neko "svemono lje kovito sredstvo". Otpadne tvari koje se prirodnim pu tem skupljaju u debelom crijevu i kojima ovjek dozvoljava ondje due zadravanje negoli je potreb no, nuno su podreene vrenju i truljenju. Zanemaruje li ovjek odravanje istoe debelog crijeva, u njemu se stvara zastraujui rasadnik za razmnoavanje bak terija koje zadaju tegobe i razna oboljenja. Kao to se vidi na "Slikovnom prikazu terapije pomou debelog crijeva", razliiti dijelovi tijela vrlo su osjetljivi na tegobe prouzroene nagomilavanjem otpadnih tvari u debelom crijevu koje je povezano go tovo sa svakim dijelom tijela. No, postoje i drugi vrlo vani imbenici koji nisu u neposrednoj vezi s debe lim crijevom, a mogu znatno doprinijeti ovoj ili onoj 174

tegobi. Uzmimo na primjer vezivno tkivo tijela. Ve zivno tkivo je poveznica ili cement koji jednu stanicu povezuje s drugom i tvori u svakom dijeliu tijela tki vo ili kostur - stijenke krvnih sudova, ovojnice iva ca, stijenke limfnih sudova itd. Vezivno tkivo dri osim toga razne organe i lijezde na njihovom mjestu u tijelu. Kad bi nestalo vezivno tkivo bubrega, imali bismo u sebi "putujue bubrege". Kad bi nestalo ve zivno tkivo maternice, dolo bi do sputanja ili prosutosti maternice. To vrijedi za sav organizam. Vezivno tkivo je za tijelo od presudnog znaenja, tako da sla bost ili nepostojanje vezivnog tkiva izaziva velike probleme. Slabost vezivnog tkiva u stijenkama krvnih sudova dovodi do proirenja krvnih sudova (aneurizme). Moe dovesti do pojave ireva i tako dalje - sve je mogue. Istinabog, ienje debelog crijeva ne moe smet nje vezivnog tkiva posve odstraniti, zato jer vezivno tkivo ovisi prvenstevno o redovnom i stalnom opskrbljivanju vitaminom C. Vitamin C (askorbinska kiselina) je tvar koju tijelo ne moe samo proizvesti; dobiva je preko hrane. Askorbinska kiselina sastoji se od 6 molekula ugljika, 8 molekula vodika i 6 atoma kisika, to daje formulu C H s 0 .
6 6

Askorbinska kiselina poznata je kao vitamin C a ima je u mnogim plodovima voa te u salati i povru. Najvie vitamina C sadri ipak, zreli grejpfrut, limun i narana, trenje, guava (tropsko voe slino jabuci i kruki), paprika, crveno zelje, goruica, maslaak i li175

stovi broskve. Svjee povre, salate i voe sadre raz liite koliene vitamina C. Nedostatak vitamina C moe imati mnoge tetne posljedice, napr. teko zacjeljivanje rana i krhkost ko stiju; kosti lako pucaju i treba puno vremena da doe do njihova ponovnog srastanja. Askorbinska kiselina znai za probavni proces vrlo vanu redoks-reakciju (kemijska reakcija pri kojoj je oksidacija jedne tvari vezana za istodobnu redukciju druge) na hranu koju smo pojeli. Ujedno opskrbljuje tijelo nuno potrebnom koliinom ugljika za stvaranje aminokiselina i ostalih potrebnih tvari te za odravan je stalne razine C vitamina u tijelu. Ljudi pate od mnogih bolesti koje se izravno ili ne izravno svode na neostatak vitamina C ili je taj nedo statak suuzronik dotinih bolesti. Imamo li sve to na pameti, oito je da tretmani ispi ranja crijeva nisu sami po sebi odgovor na nae pro bleme. Askorbinska kiselina igra jednako vanu ulogu. Stoga je nuno svakog dana osiguravati tijelo svjeom askorbinskom kiselinom. Da biste u tome uspjeli, morate svaki dan jesti svjee povre, salate i voe, te piti svjee sokove od sirova voa, salata i povra. To je preduvjet zdravlja u najveoj moguoj mjeri, uivanja u zdravlju i dugog ivota bez senilno sti. Naravno da postoje trenuci i okolnosti koji iziskuju hitnu i neodgodivu nabavu askorbinske kiseline. U takvim sluajevima priskae nam u pomo znanost i 176

nastoji zadovoljiti nae dodatne potrebe za askorbin skom kiselinom. Bilo bi zaista nerazumno neiskoristiti tu mogunost. Ali moramo znati da se umjetni proizvodi ne mogu usporeivati s prirodnim, daje nji hova uinkovitost daleko slabija. Askorbinska kiselina je tvar bez koje tijelo napro sto ne moe opstati. Ne postoji nikakva opasnost od pretjeranog uzimanja askorbinske kiseline sve dok je uzimamo u prirodnom obliku (voe, povre, salate) vie puta na dan. Uzima li se askorbinska kiselina (vi tamin C) u tabletama, i to u veim koliinama, zasi gurno moe nanijeti tetu! Kad se uzme vea koliina od one koju tijelo moe iskoristiti i tolerirati, priroda nam poruuje da bi to moglo izazvati lagani proljev, to znai da treba dozu postupno smanjivati, sve dok proljev ne prestane. Ako smo shvatili da tijelo ne moe samo proizvesti askorbinsku kiselinu, kako bi izbjeglo oteenja i svladalo bolesti, bit e nam jasno da nije pametno po stiti due od est ili sedam dana. Predugake kure po sta uskrauju tijelu ivene namirnice koje ga opskrbljuje askorbinskom kiselinom. To moe imati za posljedicu degeneriranje vezivnog tkiva i nanijeti setu ivcima i miiima. Bolesti koje nastaju zbog ne dostatka takvih ivenih namirnica ne moraju se poja viti za nekoliko mjeseci ili godina; ali obino se javlja dosada, stanje prijevremene senilnosti, osteoporoza, Parkinsonova i druge bolesti.

177

11. poglavlje

stijenkama debelog crijeva, kad se taj otpad mogao s vremena na vrijeme odstranjivati u korist vaeg zdravlja? Nijedan proista nije imun na smetnje, od nosno na materijal koji ga zaepljuje na svakom mje stu! Optereivanje debelog crijeva ima iz godine u godinu sve razorniji uinak na proista naeg tijela. Stoga pripazite na svoje debelo crijevo! Truljenje i vrenje otpadnih tvari u debelom crijevu iri nepodnoljiv smrad koji izbija kroz pore na koi. Vi to moda ne primjeujete - malo je ljudi koji to primjeuju na sebi; ali zato mogu to itekako primjetiti drugi ljudi. Zahvaljujte Bogu stoje vae debelo crijevo jo uvi jek sastavni dio vaih lea. Da sam na vaem mjestu, ne bih se nimalo dvoumio i gubio vrijeme glede tret mana i programa temeljitog ispiranja crijeva. Kao to sam ve spomenuo, na tisue i milijune lju di propustilo je oistiti svoja crijeva pomou tretmana ispiranja. Kod njih se razvijaju eluane i probavne te gobe te e se iz "dijagnostikih razloga" nai na ope racijskom stolu oblinjih bolnica. Kad se jednom probude iz narkoze, otkrit e na svoje veliko zaprepa tenje daje odstranjen dio njihova debelog crijeva, da su zauvijek prikraeni za normalno funkcioniranje crijeva, da nikad vie nee biti u stanju kontrolirati rad svojih crijeva. Takva operacija zove se kolostomija (ugradnja umjetnog otvora debelog crijeva kako bi se omoguilo izluivanje izmetina kad je onemogueno prirodno pranjenje). Ubudue e otpadne tvari i iz179

POSLJEDICE OTEENOG DEBELOG CRIJEVA

Vi ste sami odgovorni za svoje tijelo! Znajte da ima danas na tisue i milijune ljudi koji su izbjegavali tretman ispiranja crijeva te im je debelo crijevo ili dio tog crijeva sasvim nepotrebno odstra njen. Ti ljudi nisu imali i nemaju nikakvu kontrolu nad pranjenjem svojih crijeva! elite li se nai u istom poloaju? Zar biste li radije vidjeli da se vaa crijeva prazne u vreicu koja danju i nou visi o vaem boku? Ako se dno te vreice uslijed neke nesree ili oteenja probui, doi e do uasnog, odvratnog pranjenja po vaim nogama, stopalima i podu! To se moe dogoditi. To se ve dogodilo! Dozvolite mi da postavim sljedee pitanje: Zato dozvoljavate 20 ili 30 godina staroj izmetini i otpadu slojevito nagomilavanje i zadravanje na unutarnjim 178

metine zavravati u vreici na njihovom boku, u sve dane koji im preostaju. Ti ljudi ne mogu biti sigurni da se vreica nee na puniti prije odreenog roka za pranjenje; zato jer ne maju kontrole nad njenim punjenjem. Svaka sluajna prenapunjenost mogla bi zavriti nezamislivo sramot no i zacijelo nezaboravna, kako za samog bolesnika tako i za sve koji bi se nali u njegovoj blizini. Ta se vreica mora prazniti i oprati svaki put kad se u njoj nae malo vie od polovice sadraja, i to svakog dana do kraja ivota. Koje li uasne, grozne i zastraujue predodbe o zaepljenosti za svakog ovjeka koji imalo dri do sebe! Kamo god poao, gdje god se nalazio - ta vreica mora uvijek biti uz njega, privrena za nje gov bok i pranjena kad je to potrebno, danju ili nou, godinu za godinom, sve dok je pogrebnici jednom za uvijek ne odstrane! Je li kolostomija nuna? Ne, nije nuna, pod pret postavkom da je ovjek pravovremeno izbjegne. Kakave mjere podrazumijeva pravovremeno izbje gavanje kolostomije? Nemojte ekati da vam debelo crijevo posve zablokira. Pa ak i kad je zablokirano, moe se oistiti serijom uzastopnih tretmana ispira nja. Jedna od naih dobrih prijateljica, starija dama, imala je problema sa stolicom. Otila je u bolnicu na pregled. Dok je leala pod narkozom, kirurg joj je od stranio debelo crijevo i izvrio kolostomiju - bez nje180

nog znanja i pristanka. Kad se vratila kui bila je naravno zaprepatena onim to joj je uraeno. Molila je i zaklinjala svemogueg Boga daje to prije uzme k sebi; i Bog je to uinio nakon vietjednih duevnih muka jadne starice. Ne mislite valjda daje kirurg kolovan samo za to da ree i amputira. Ne spada li u njegov djelokrug i tretman ispiranja crijeva? Nimalo ne iznenauje in jenica da su gotovo svi koji pate od kolostomije saz nali pravu istinu tek nakon buenja iz narkoze; tek tada su zapravo saznali, na svoje veliko zaprepatenje, to je to kolostomija. Imate li vi predodbu to znai kolostomija? Moda e vam u tome najbolje pomoi odlomak iz "Prirunika o kolostomiji". "Odsad ete biti navezani na pomono sredstvo (do kraja ivota). Zaprepatenje zbog toga to ete itav ivot nositi vreicu neto je s ime se pacijent kolostomije mora pomiriti. (Kad bismo znali da zaprepatenje nije nor malna reakcija, mi bismo sami prethodno neto podu zeli.) Izmetine se izluuju danju i nou (vi to ne moete kontrolirati), i zato nema drugog spremnika osim te vreice o vaem boku. Voljna aktivnost miia nema vie nita zajed nikog s izluivanjem; stoga se izluivanje ne moe kontrolirati. 181

Na pitanje kako moete ivjeti bez te kontrole od govaramo da tako ivi na tisue pacijenata! Zacjeljivanje otvora sa strane traje nekoliko tjeda na nakon operacije. Nepovratne vreice moete mi jenjati svaki dan, a neke izdre dan i pol pa ak i due, prije nego ih treba zamijeniti. Kroja moe saiti odjeu tako da se vreica ne primjeuje. Morate izbjegavati odreene ivene namirnice, kako biste izbjegli zaepljenje ili vremenski nepovol jno pranjenje, odnosno kako biste onemoguili stva ranje odvratno smrdljivih plinova. Nedostatak debelog crijeva povlai za sobom velik gubitak vode i natrija. Ako ste dobili proljev, smjesta pozovite lijenika. Bit ete jako edni, zato jer se po zakonu prirode tekuinama nadomjetao gubitak vode koju je apsor biralo debelo crijevo. Dva meusobno povezana problema jesu mirisi i vjetrovi. Povremeni smrad je normalan.

Teko oteeno debelo crijevo

182

Kleei poloaj za ispiranje crijeva

Slika 28.
Uzmite rektalnu cijevicu, ne deblju od obine olovke, kako bi voda mogla slobodnim padom doprijeti direktno u debelo crijevo. Kleei poloaj je najpovoljniji glede slobodnog pada i prodiranja vode u po preno i uzlazno debelo crijevo. Na taj nain voda dospijeva i u najudal jenije dijelove debelog crijeva. Na jednu do dvije litre vode preporua se dodati iscijeeni sok od jednog ili dva limuna. I nita drugo. Pogotovo treba izbjegavati sapun, sol ili natrije v karbonat. Najbolja je voda sa so kom od limuna, ili naprosto ista voda, ni previe vrua ni previe hlad na, ve umjereno topla. Rektalnu cijevicu treba premazati kremom poeljnom za to bez bolnije klizanje kroz debelo crijevo.

Proitajte taj odlomak iz Prirunika o kolostomiji jo jednom! Nemojte riskirati nikakvu kolostomiju. Ne isplati se. Neka vam uvijek bude pri ruci naprava za klistiranje i ne oklijevajte s koritenjem dotine naprave. Moete je nabaviti u porodavaonicama sanitetske opreme. Nemojte da vas udaljenost pokoleba kad je u pitanju nuno potrebo ispiranje crijeva. Radi se o va em tijelu i vi ste odgovorni za njega. Ta zastraujua vreica, napunjena do polovice izmetinom, koja bi nou i danju visjela o vaem boku, treba vas stalno podsjeati na to da je svaki savjet i svaka preporuka glede izbjegavanja ispiranja crijeva posve pogrena i daleko od injeninog promiljanja zdravog razuma. Ja u sve do svoje smrti tvrditi da svaki onaj tko ima neto protiv ienja crijeva, ili koji se tome ruga, pati od neega to su stari Rimljani opisivali izrazom "non compos mentis". Takvi ljudi oito ne prave razliku izmeu istog i prljavog. Zbog takvog manjkavog znanja moraju danas milijuni ljudi svoj izmet bez ikakve voljne kontrole prazniti u vreice i svojim rukama te vreice stalno mijenjati, u sve dane do kraja ivota. Budite oprezni. Budite mudri. Znajte daje bolje iz bjegavati nego lijeiti. Nemojte se oslanjati na mene. Pitajte sami sebe nakon nekoliko terapija pomou ispiranja crijeva. ivot kojeg spaavate mogao bi biti va vlastiti ivot.

184

185

O autoru

Dobro zdravlje nije ovisno o starosti. Dr. Norman W. Walker bavio se preko sedamdeset godina zdrav ljem i prehranom te je svojim istraivakim radom i ivotom najbolje dokazao da zdravlje i dugi ivot mogu ii ruku pod ruku. Tek danas otkrivaju neki napredni medicinari i strunjaci za prehranu istine koje je dr. Walker ve za svoga ivota poznavao i pisao o njima. Dr. Walker je sam bio ivotnim dokazom da se ispravnom prehra nom, duevnom uravnoteenou i higijenom moe postii znatno dui, zdraviji ivot. Program prehrane i zdravlja dr. Walkera jednostavan je i lako provediv. Ne temelji se na "udesnim dijetama" ili "revolucio narnim" pronalascima! Dr. Walker poeo se interesirati za zdraviji nain ivota na prekretnici 19. i 20. stoljea. U mladosti je sebe preopteretio i ozbiljno se razbolio. Budui da mu nikakve lijenike "vjetine" nisu pomogle, krenuo je dr. Walker novim putem i postao ponovno zdrav. Od tog vremena bavi se istraivanjem uzroka ovjekovih bolesti i zdravlja, ne bi li ljude privolio da ive uredni je i due. 186

Godine 1910. utemeljio je dr. Walker u New York u Norwalk-laboratorij za prehranu i istraivanje koji je pod njegovim vodstvom dao vane doprinose za dui, aktivan ivot. Njegov najvei doprinos bio je otkrie terapeutske vrijednosti sokova od voa i povra 1930. Od tog vremena u Sjedinjenim amerikim dravama, i mnogim drugim zemljama, gotovo su nezamisliva domainstva bez svjee pripremljenih sokova od voa i povra. (Naalost, danas se piju iskljuivo tvorniki sokovi, koji ovjeku nanose vie tete nego koristi). Dr. Walker je svoja istraivanja vodio i bavio se pi sanjem o toj tematici sve do smrti u 116. godini ivota. Zadnju knjigu "Jednostavna kontrola teine" napisao je u svojoj 113. godini. Dr. Walker je nesumnjivo jedan od najiskusnijih i najproduktivnijih prehrambenih znanstvenika na svi jetu. Objavio je bezbroj priloga u novinama i asopisi ma, te napisao itav niz knjiga. U visokoj starosti dr. Walker je jednom rekao: "Ja mogu uistinu izjaviti da nikad nisam bio svjestan svoje starosti. Od svojih zrelih godina nadalje nikad nisam imao osjeaj da sam stariji, i mogu bez svake zadrke kazati da se danas osjeam zivahnije nego kad mi je bilo 30 godina. Ja ne mislim na roendane, nikad ih nisam slavio. I danas mogu s najdubljim uvjerenjem kazati da se radujem sjajnom zdravlju. Nimalo se ne ustruavam ljudima kazati koliko sam star. Ja ne znam za starost!"

187

191

Literatura

Predmetno kazalo

Harvey i Marilyn Diamond: "Fit furs Leben / Fitnes za ivot", I. i II. dio Prof. Arnold Ehret: "Die schleimfreie Heilkost / Ljekovita hrana bez sluzavosti" Dr. John H. Tilden: "Mit Toxamie fangen alle Krankheiten an / S toksemijom zapoinju sve bolesti" Dr. Norman W. Walker. "Taglich frische Salate erhalten Hire Gesundheit / Dnevno svjee salate odravaju vae zdravlje" Kombinirane tabele ivenih namirnica Slikovni prikaz "Dickdarmtherapie /Terapija debe log crijeva" Slikovni prikaz "Endokrine Driisen / Endokrine lijezde" Slikovni prikaz "FuBreflexzonentherapie / Terapija pomou refleksivne zone stopala" Dr. Norman W. Walker. "VVasser kann Ilire Gesun dheit zerstoren / Voda moe naruiti vae zdravlje" Dr. Norman W. Walker. "Frische Frucht- und Gemusesafte / Sokovi od svjeeg voa i povra"

A
Adrenalin 147 Alkohol 134, 163, 170 Antitijelo 138 Antitoksin 107 Apendicitis 142, 143 Apendiks 18,75,77,140,141, 142, 143, 144, 145 Apetit 105, 144, 149 Askorbinska kiselina 175, 176, 177

C
Crijevna flora 18 Crijevni dep 26 Crijevni milje 25 D Debelo crijevo 20, 21, 22, 23, 25, 26, 27, 28, 29, 3 1 , 32, 33, 34, 38, 39, 40, 4 1 , 49, 52, 54, 55, 57, 63, 67, 70, 7 1 , 81, 85, 117,125,136,140,142, 145,149,157,158,161, 163,178,179,180,182, 183, 184, 188, 193 Degeneracija 41 Dekstrin 129 Dijabetes 136, 147, 190 Dim duhana 76, 111, 172 Dunik 92, 93, 95, 97,98, 100, 101,120,124,131,132, 134, 135 Dvanaesnik 134

B Bakterije 22, 27, 75, 83, 96 Bjelanevine 124, 135 Boje 47, 60 Bolesti bubrega 170 Brightova bolest Bronhiji 94, 97 Bronhitis 69 Bubnji 67 Bubuljica 40 Bubrezi 136, 146, 150, 166, 168, 169, 170, 190, 192

195 194

D Depovi debelog crijeva 24 Dep slijepog crijeva 122, 164

Hunjavica 70, 71 I Imunitet 107 Inzulin 79, 89, 135, 136, 155 Ispiranje crijeva 138 Istam (organ koji spaja dva vea dijela tijela) Izluivanje 18, 20, 23, 24, 25, 38, 126, 135, 142, 147, 158, 179, 181, 190 Izluivanje izmetina 38, 179 Izmjena tvari 102, 104, 167, 170, 198

E
Energija 4 4 , 4 6 , 88, 115, 167 Epinefrin 146, 147 Epitalamus 44 Eustahijeva cijev 30

G
Glad 2 0 , 2 1 , 3 4 , 149 Glicerin 134 Glikogen 129, 134 Gliste 52, 143, 164 Glukoza 129 Grevi 129, 168, 190 Grkljan 92, 9 3 , 9 5 , 9 7 , 120 Groani eer 129 Gua 92, 102, 103 Guteraa 135, 136, 137, 190

J
Jajnik 160, 190 Jetra 27, 99, 127, 128, 129, 130, 131,132,147, 190, 192 Jod 102, 103, 104, 190

Kisik 32, 33, 34, 97, 99, 129, 131, 159, 167, 175, 190 Klistiranje ili kJizma 139 Kolesterin 134 Konzumiranje mesa 150 Kosa 88, 103 Kozje mlijeko 111 Krajnici 73, 74, 75, 76, 79, 80, 81, 89, 103, 106, 157. 161 Kraljenica (kimeni stup) 69, 72, 111 Krv 18, 27, 43, 44, 47, 80, 88, 90,92,97,99, 100, 106, 107,113,116, 126,127, 129,131, 132, 136,138, 147,148,159, 168,170, 190 Krvni tlak 148, 190 Krvna zrnca 47, 138 Kuhinjska sol 102, 188

M
Majinstvo 81 Make up 61 Masnoa 146, 190 Maternica 155,156, 157, 158 Menstruacija 190 Metatalamus 44 Miii grkljana 93 Mjehur 37, 123, 131, 132, 133, 135,153, 156, 157,158, 160,164, 169, 171,172, 190 Mlijeko 69, 70, 72, 104, 111. 130 Mlijene lijezde 106, 109, 160, 162, 171 Mokrani mjehur 157, 158, 160, 171 Mravljenje 140 Mukost 79, 80

L
Lakmus papir 173 Langerhanski otoci 135 Lecitin 134 Limfne lijezde 49, 190 Loe uenje Lubanja 88

N
Nadbubrenae lijezde 122 Naoale 61 Napetost 89, 90, 113, 147, 193 Naprava za klistiranje 139 Nedostatak joda 103 Nedostatak vitamina C 176 Nervoza 190

K
Kalcij 116, 188, 190 Kalij 27, 27, 104, 116, 126, 171, 173, 188, 190 Hemoglobin 4 3 , 4 7 , 132 Kalijev jodid 104 Hipotalamus 4 2 , 4 3 , 4 4 , 4 5 , 4 8 , Kardija (gornji otvor eluca) 49, 50, 5 1 , 50, 60, 66, 121 88, 105, 113, 115, 140 Katar 68, 95, 199 Hormoni titnjae 102 Kiropraktiar31, 88, 89

196

197

Proljev 3 6 , 3 7 , 5 4 , 8 4 , 1 7 7 , 1 8 2 Prostata 152, 153, 191 Oi 58, 6 0 , 6 1 , 6 2 , 63, 64, 190, Prostatitis 153 192 Prsa 19 Opstipacija (zaepljenost, Prsni ko 92 tvrda stolica) 24 Pubertet 105, 106 Orasi 130 Oit (poprenica) 95, 116, 117, Pustinjsko sunce 61 Puenje 100, 159, 160 118, 119 Otpadne tvari 17,18,22,23,38, 49, 83, 104, 109, 141, R 152,167, 168,174,179, 190 Rad srca 113, 119, 147 Ovariji 79 Rak 6 1 , 153, 154, 157, 160, 188 Renin 168 P Retina 36 Pelud 71 Pepsin 126 Riboflavin 129, 130 Peristaltika 26 Pivo 170 S Pleuritis 98 Plua 3 2 , 3 3 , 3 4 , 4 7 , 9 3 , 9 4 , 9 7 , Salate 73, 144, 164, 176, 177, 98, 99, 100, 118, 159, 189 167, 192 Senilnost 2 1 , 42, 63, 72, 91, Pluno krilo 97, 98, 99 119, 145, 176, 177 Poremeaji lijezda 49 Seksualni nagon 148 Povre 62, 130, 176, 177 Simpatikus 102 Pranjenje crijeva 37 Sifilis 95 Prehlada 68, 69, 70 Sir 70 Prit (ir) Slezena 138, 139, 191, 192 Probava 12, 14, 115, 124, 189 Slijepo crijevo 25, 27, 52, 56, Probavne lijezde 122 57, 76, 140, 141, 142 Proista 22, 23, 179 Sluzavost 69, 70, 7 1 , 72, 93, 96, 97, 111

Sok od mrkve 190 Sokovi 13, 14, 61, 62, 104, 122,135,136,144, 187, 189, 190, 191 Sol 20,102, 103, 104,111,184, 188 Solarni pleksus 119 Solna kiselina 124 Spermiji 150 Spolne lijezde 190 Spolni nagon 150, 190 Spolni organi 149, 150. 155 Srce 92,99,102,112,113, 115, 116, 192 Srani udar 62, 114 Starenje 72, 190 Stolica 30 Stres 55,89, 146, 147, 153 Stvaranje sluzavosti 71 Submukoza 97
v

T
Talamus 4 4 , 4 8 , 60 Tanko crijevo 20, 27, 96, 127, 135, 192 Taurin 134 Testisi 79, 150, 151, 152, 190, 191 Tijamin 129, 130 Tiroksin 103, 104 Toksemija27, 28, 190 Tromost (mlitavost) 81, 122 Trovanje mokrae Trovanje ugljinim monoksidom Trudnoa 190 Truljenje 18,90, 100, 116, 136, 146, 153, 179

Ugljini dioksid 118 Ugljikohidrati 124 s Uho 47, 64, 65, 66, 190 eer 20, 70, 129, 130, 131, Umor 52,77,78,142,155,190 136, 147, 190 Upala krajnika 82 etnja 118 Uremija 168 krob 20, 70, 115, 129, 130, Urin 134, 153, 163, 171, 173 131, 163 Usne tegobe 63 titnjaa 101, 102, 103, 106, Uterus 155 190, 191, 192 tucanje 118

198

199

V Vagina (rodnica) 158 Vagus 62, 121 Vezivno tkivo 70, 157, 175 Vitalnost 78 Vitamini 129 Vitamin B 128 Vitamin C 70, 129, 157, 174, 175,177 Vitamin K 129, 131 Vlaknaste tvari 20 Voda 14, 33, 34, 54, 62, 184, 189, 194 Vratari eluca 123 Vrenje 18, 90, 100, 116, 146, 153, 179

Vulgarnost

z
174, Zaepljenje 24, 25, 28, 55, 63, 125, 138, 164, 182 Zakrivljeno crijevo 22 Zatvara debelog crijeva 23 171,

eludac 120, 123, 124, 192 eluane tegobe 122 168, eluani sokovi 122 u 132, 133, 134 una kiselina 134 136, uni kamenac 134 uni mjehur 133

200