38

39

2 PRETVORBA EERGIJE U STUPJU TURBIE


2.1 Glavne jednadbe za strujanje stlaivog fluida

Pretvorba energije u stupnju turbine i energetske karakteristike drugih elemenata strujanja pare u
turbini (glavni i regulacijski ventili, ispuh turbine, optone cijevi (bypass), oduzimanja pare iz kuita
turbine itd.) opisani su openito na temelju zakona strujanja stlaivih fluida (para i plinova) koji se
predaju u nastavi mehanike fluida. Mehanika strujanja stlaivih fluida je temelj za konstrukciju i
poboljanja na turbinama, te za analizu pojava koje se javljaju u radu turbina.

U ovome poglavlju bavimo se problemima mehanike stlaivih fluida, zakonima ouvanja za
jednodimenzijsko (1D) strujanje i nekim sluajevima 2D i 3D strujanja koji su bitni za opis procesa pri
strujanju fluida kroz turbinu.

Strujanje fluida nazivamo jednodimenzijko ako su parametri fluida (brzina, tlak, gustoa ili specifini
volumen itd.) konstantni u svim tokama poprenog presjeka protonog kanala i mijenjaju se samo
du protonog kanala (tj. u samo jednoj dimenziji prostora). U realnom strujanju u parnoj ili plinskoj
turbini parametri fluida nisu konstantni po poprenom presjeku. Tako na primjer brzina strujanja
daleko od stjenke razlikuje se od brzine u blizini stjenke, koja je manja zbog utjecaja viskoznog trenja.
Slino je i na mjestima strujanja ija je os zakrivljena i gdje se istiu utjecaji inercije mase fluida, kao
to je na primjer naglo skretanje fluida, kao na primjer prilikom prolaska kroz kanale meu lopaticama
turbine. Prema tome, jednadbe za jednodimenzijsko strujanje fluida vrijede samo pod pretpostavkom
da su parametri strujanja homogeni u poprenom presjeku struje fluida.

Druga znaajna pretpostavka za proraun strujanja fluida u parnoj turbini je da se parametri strujanja
ne mijenjaju s vremenom, tj. da je strujanje ustaljeno. Pri stvarnom strujanju u turbini parametri
strujanja se mogu mijenjati u vremenu zbog sljedeih razloga. Prije svega struja fluida koja izlazi iz
statorskih lopatica ulazi u rotorske lopatice iji se poloaj obzirom na statorske lopatice stalno mijenja.
U trenutku kada je kanal meu lopaticama rotora iza brida lopatice statora, brzina strujanja je niska, a
kada je iza kanala meu rotorskim lopaticama, brzina je velika. Na taj se nain brzina strujanja meu
lopaticama rotora periodiki mijenja. Tu pojavu nazivamo periodika neustaljenost strujanja. Nadalje,
parametri strujanja se mijenjaju s vremenom pri naglim promjenama uvjeta rada turbine pri
promjenama snage, parametara radnog medija itd.

Pored navedenih pretpostavki za strujanje fluida u turbinama, esto se koristimo i drugim
pretpostavkama, kao to su nepostojanje izmjene topline izmeu fluida i stjenki (adijabatsko strujanje)
itd.

Sada emo analizirati glavne jednadbe jednodimenzijskog strujanja stlaivog fluida koje su potrebne
za opis procesa pretvorbe energije na stupnju turbine. To su jednadba stanja, jednadba kontinuiteta
(jednadba ouvanja mase), jednadba ouvanja koliine gibanja i jednadba ouvanja energije.

Jednadba stanja

Parametri strujanja plina u svakom presjeku (ili svakoj toki, ako strujanje nije jednodimenzijsko)
povezani su jednadbom stanja. Za idealne plinove ova jednadba glasi:

T R v p = ( 2.1 )

gdje je R plinska konstanta.

ovu jednadbu moemo primijeniti i na paru pod odreenim pretpostavkama da je para visoko
pregrijana daleko iznad temperature zasienja. Tonija ovisnost za pregrijanu paru dana je
jednadbom:
40

const v p h +

=
1

( 2.2 )

tj. specifina entalpija pare je konstantna za konstantnu vrijednost umnoka pv.

Jednadba stanja pare u opem sluaju, tj. za cijelo podruje pregrijane pare te za podruje mokre
pare, iako je malo nespretna, koristi se u proraunima na raunalu.









Slika 2.1 Podloga za izvoenje jednadbe ouvanja mase (jednadbe kontinuiteta)

U praktinim proraunima se naveliko koriste tablice parametara pare i h-s dijagram za paru. To
omoguuje vrlo tono odreivanje stanja pare u bilo kojem podruju.

Razlike u stanju plina pri strujanju od jednog mjesta presjeka protonog kanala do drugoga mogu biti
vrlo razliite. Promjene stanja mogu se zbivati i pri konstantnoj temperaturi (izotermni procesi), pri
konstantnom tlaku (izobarni procesi) ili bez izmjene topline s okolinom ili bez mehanikih gubitaka
(izentropski procesi). Svaki od tih odreenih procesa promjene stanja moe se opisati odgovarajuom
jednadbom. Izentropski proces promjene stanja plina, koji se mnogo koristi u ovom gradivu, opisan
je poznatom jednadbom:

const pv =

( 2.3 )

Eksponent izentrope za paru mijenja se a stanjem pare i iznosi:
= 1.26 ... 1.33 za pregrijanu paru
= 1.135 za suho zasienu paru

U proraunima primjenom h-s dijagrama izentropska promjena stanja prikazana je vertikalnom linijom
pri s.=.const.

Jednadba ouvanja mase (jednadba kontinuiteta)

Na slici 2.1 prikazan je protoni kanal u kojemu se giba stlaivi fluid. Pretpostaviti emo da je
strujanje jednodimenzijsko (1D) i ustaljeno. Izdvojiti emo kontrolni volumen fluida izmeu presjeka
0-0 i 1-1. Po zakonu ouvanja mase i uvjetu kontinuiteta protoka u ustaljenim uvjetima, moemo
pretpostaviti da je masa plina koji ulazi u kontrolni volumen kroz presjek 0-0 jednaka masi plina koji
izlazi kroz presjek 1-1, tako da je m
0
= m
1
. Ako to ne bi bilo zadovoljeno, to bi znailo da se mijenja
masa u kontrolnom volumenu, na nain da se poveava ili smanjuje. Iz tih razloga moramo
pretpostaviti moguu promjenu parametara radnog medija unutar kontrolnog volumena, to se kosi s
pretpostavkom ustaljenosti protoka. Maseni protok radnog medija (plina) moe se u presjeku 0-0
izraunati iz povrine protonog presjeka A
0
, brzine strujanja c
0
i gustoe (ili specifinog volumena v
0
)

v
c A
m
0 0
0
= &

Na slini nain nalazimo maseni protok u presjeku 1-1:

41
1
1 1
1
v
c A
m = &

Poto maseni protoci kroz presjeke 0-0 i 1-1 moraju biti isti, moemo pisati:

1
1 1
0
0 0
v
c A
v
c A
=

Proizlazi da je u bilo kojem presjeku protonog kanala maseni protok konstantan i definiran je
jednadbom:

const
v
c A
m = = & ( 2.4 )

Integralni oblik jednadbe ouvanja mase (2.4) moe se lako prevesti u diferencijalni oblik. Ako
jednadbu (2.4) logaritmiramo i diferenciramo, dobiti emo:

c
dc
v
dv
A
dA
= ( 2.5 )

Kako slijedi iz jednadbe (2.5) , relativni prirast protone povrine odreen je relativnim prirastima
specifinog volumena i brzine strujanja- Ako je relativni prirast brzine strujanja vei od onoga za
specifini volumen, protona povrina e se smanjivati. Ovo je tono za podzvuno podruje strujanja.
Ako je porast brzine manji od onoga za specifini volumen, povrina protonog presjeka e se
poveavati s poveanjem brzine strujanja, to vrijedi u nadzvunom podruju strujanja. Valjanost ovih
tvrdnji dokazana je u dinamici fluida.

Ako parametri strujanja nisu konstantni na cijelome poprenom presjeku, maseni protok dobiti emo
integracijom lokalnih parametara po cijelome protonom presjeku:

=
A
dA
v
c
m& ( 2.6 )

Jednadba ouvanja koliine gibanja

Pogledajmo opet kontrolni volumen fluida koji je odvojen s dvije plohe poprenog presjeka od kojih
jedna ima povrinom A, a druga s povrinom A + dA. Razmak izmeu te dvije plohe je dx (slika 2.2).
Na tako odvojeni element fluida djeluju sljedee sile:















Slika 2.2 Podloga za izvoenje jednadbe ouvanja koliine gibanja
A
A + dA
42
sila tlaka plinova pA u presjeku A, koja je usmjerena s lijeva na desno
sila tlaka plinova ( ) dA A dx
x
p
p + |

\
|

+ koja je usmjerena s desna u lijevo

sila tlaka plinova dA dx
x
p
p |

\
|

+
2
1
koja djeluje na bone plohe elementa i jednaka je projekciji
sila tlaka okomito na tu plohu, a usmjeren je s lijeva na desno
sila trenja dS koja je usmjerena tangencijalno na bone plohe elementa, ali suprotno brzini
strujanja.

Po Newtonovom zakonu, suma svih sila jednaka je umnoku mase promatranog elementa fluida i
njegovog ubrzanja (strujanja):

( ) dS dA A
x
p
p dA dx
x
p
p pA
dt
dc
v
dx A
+ |

\
|

+ |

\
|

+ + =
2
1
( 2.7 )

Dijeljenjem svih lanova ove jednadbe s
v
dx A
dm = i zanemarivanjem vrlo malih lanova,
dobivamo:

1
S
x
p
v
dm
dS
x
p
v
dt
dc

= ( 2.8 )

gdje je S
1
sila otpora po jedinici mase fluida.

Za ustaljeno 1D strujanje tlak ovisi samo o varijabli x, tako da je
dx
dp
x
p
=

. Mnoenjem oba dijela

jednadbe (2.8) s dx uz napomenu da je:

c
dt
dx
=

dobivamo jednadbu ouvanja koliine gibanja za ustaljeno 1D strujanje u konanom obliku:

dx S dp v dc c
1
= ( 2.9 )

Kada nema sila otpora trenja na bonim plohama uz pretpostavku izentropske prirode strujanja,
jednadba (2.9) se lako moe integrirati na kontrolni volumen izmeu presjeka 0-0 i 1-1 (slika 2.1).
Poto je S
1
= 0, dobivamo:

0 = + dp v dc c ( 2.9a )

a uvjet da je entropija konstantna omoguuje nam da naemo specifini volumen iz jednadbe
izentrope (2.3):

1
0
0
|
|

\
|
=
p
p
v v

Ako brzinu u presjeku 0-0 oznaimo s c
0
, a onaj u presjeku 1-1 s c
1t
(teorijska brzina, obzirom da je
proces promjene stanja izmeu ova dva presjeka izentropski), za izentropsko 1D strujanje dobivamo u
integralnom obliku:

43
(
(
(

|
|

\
|

= = =

1
0
1
0 0
1
0
1
0
2
0
2
1
1
1 2
1
0
1
0
p
p
v p
p
dp
v p dp v
c c
p
p
p
p
t
( 2.10 )

Jednadba ouvanja energije

Ponovno emo analizirati element fluida izmeu presjeka 0-0 i 1-1 (slika 2.3). Kako je poznato iz
termodinamike, svaki kilogram pare ili plina u presjeku 0-0 sadri energiju koja je jednaka sumi
entalppije h
0
i kinetike energije c
0
2
/2, a u presjeku 1-1 energiju koja je jednaka sumi entalpije h
1
i
kinetike energije c
1
2
/2. U opem sluaju, svaki kilogram pare ili plina koji struji od presjeka 0-0 do
preskea 1-1 prikuplja toplinu q i predaje odreenu koliinu energije kao mehaniki rad w. Tada,
sukladno zakonu o ouvanju energije pri ustaljenom strujanju, koliina energije koja je dovedena u
sustav mora biti jednaka koliini energije koju dobivamo iz sustava.

w
c
h q
c
h + + = + +
2 2
2
1
1
2
0
0
( 2.11 )

Jednadba ouvanja energije (2.11) vrijedi kako za strujanje s gubicima mehanike energije (zbog
trenja ili drugih disipacijskih procesa), tako i za izentropsko strujanje, tj. strujanje bez gubitaka
mehanike energije. Diferencijalni oblik jednadbe ouvanja energije je:

0 = + + dw dq dc c dh ( 2.12 )

Za energijski izolirano strujanje, tj. za ono u kojemu niti dovodimo niti odvodimo toplinu ili
mehaniki rad, jednadba (2.12) moe se pisati u sljedeem obliku:

0 = + dc c dh ( 2.12a )

Integralni oblik jednadbe ouvanja energije za energijski izolirano strujanje je:

const
c
h = +
2
2
( 2.13 )

tj. suma entalpije i kinetike energije po 1 kg fluida u bilo kojem presjeku du struje je
konstantna za takvo strujanje.

Entalpija se esto prikazuje pomou specifinog volumena i tlaka, tako da se jednadba
ouvanja energije moe zapisati u sljedeem obliku:

const
c
v p = +
2 1
2

( 2.14 )










Slika 2.3 Podloga za izvoenje jednadbe ouvanja energije
w
44
Treba napomenuti da se jednadba (2.10) ouvanja koliine gibanja za izentropsko strujanje lako moe
reducirati na oblik jednadbe (2.14). Prema tome, jednadba ouvanja koliine gibanja za izentropsko
strujanje poklapa se po svom obliku s jednadbom ouvanja energije. Za ne-izentropsko strujanje, tj.
ono s nepovrativim gubicima mehanike energije, jednadba ouvanja energije se ne mijenja po svom
obliku, dok jednadba ouvanja koliine gibanja mora sadravati lan koji uzimaju obzir sile otpora
(silu trenja itd.).


2.2 Glavne karakteristike i parametri strujanja u kanalima

1D strujanje u kanalima moe se podijeliti u strujanja u konfuzoru i difuzoru.

Strujanje u konfuzoru je ono gdje se brzina fluida poveava u smjeru strujanja. Strujanje u difuzoru je
ono kod kojega se brzina strujanja smanjuje u smjeru strujanja.

U turbostrojevima (parnim i plinskim turbinama, kompresorima) konfuzorsko strujanje se javlja u
prolazima sapnica i meu lopaticama rotora, u usisnim cijevima ovih strojeva itd. Difuzorsko strujanje
se javlja u prolazima meu statorskim ili rotorskim lopaticama kompresora, u izlaznim cijevima i u
difuzorskim elementima glavnog i regulacijskih ventila. Potrebno je napomenuti da strujanje plina ili
pare u prolazima meu lopaticama rotora pojedinih stupnjeva moe biti takoer difuzorsko.

Glavna jednadba za 1D strujanje, koju smo imali u prijanjem poglavlju, omoguuje nam da
izraunamo strujanje u kanalima i prolazima u turbostrojevima. Kako slijedi iz jednadbe (2.13) s
konfuzorskim strujanjem, na primjer, u sapnicama turbine, entalpija strujanja se smanjuje s
poveanjem brzine fluida du strujanja. Suprotno tome, kod difuzorskog strujanja entalpija se du
struje poveava uz istovremeno smanjivanje brzine strujanja. U kanalima sapnica, tlak se smanjuje du
kanala zajedno s entalpijom, pa se ovdje moe rei da radni fluid ekspandira. Za razliku od toga, tlak
se u difuzorskom kanalu poveava u smjeru strujanja i moe se rei da dolazi do kompresije fluida u
smjeru strujanja.

Za proraun 1D strujanja u kanalima, koriste se parametri zastojnog stanja struje u presjeku odreenog
protonog mjesta. Parametri zastojne toke struje na odreenom mjestu du struje su fiktivni
parametri koje bi mogli postii izentropskim zaustavljanjem struje fluida (kada je kinetika energija
fluida jednaka nuli).

Parametri zastojne toke mogu se dobiti iz jednadbi ouvanja energije (2.13) ili (2.14) i izentropske
jednadbe (2.3). Kako slijedi iz jednadbe ouvanja energije, konstanta u ovoj jednadbi se moe
promatrati kao energija u odreenom presjeku gdje je c = 0 i moe se izraziti putem zastojnih
parametara u odreenom presjeku zadanog strujanja:

= = = = +
=

v p pv const T c h h
c
const v p v p
c
p
2
1 1 2
2
2
( 2.15 )

U ovim jednadbama, T v p , , i h su zastojni tlak, specifini volumen, temperatura i entalpija za
odreeni presjek, gdje su vrijednosti brzine i entalpije c i h. Iz jednadbe (2.15) slijedi da su
temperatura T i entalpija h idealnoga plina konstantni u bilo kojem presjeku du strujanja. Jednako
je tako i umnoak v p konstantan du struje fluida za izentropsko strujanje. Pri strujanju s gubicima
energije (disipacija mehanike energije strujanja), kako e biti kasnije pokazano, zastojni tlak p se
smanjuje u smjeru strujanja, dok se specifini volumen v poveava.


45





















Slika 2.4 h-s dijagram za promjenu stanja pare ili plina pri strujanju kroz sapnicu

Zastojne parametre moemo izraunati pomou h-s dijagrama. Proces strujanja radnoga fluida u
prolazima sapnica prikazan je na slici 2.4. Parametri u ulaznom presjeku sapnice oznaeni su
indeksom 0. Parametri u izlaznom presjeku su oznaeni indeksom 1 za stvarno strujanje s gubicima
energije, a s indeksom 1t stanje za pretpostavljeno izentropsko strujanje (bez gubitaka energije). Da bi
odredili brzinu na izlazu iz sapnice pri izentropskom strujanju, koristimo jednadbu (2.13) zapisanu za
stanja na ulazu i izlazu sapnice:

t
t
h
c
h
c
1
2
1
0
2
0
2 2
+ = +

pa je teorijska brzina na izlazu iz sapnice:

( )
2
0 1 0 1
2 c h h c
t t
+ = ( 2.16 )

gdje se entalpija h
1t
moe nai pomou tlaka na izlazu iz sapnice (na primjer iz h-s dijagrama na slici
2.4).

Stvarnu brzinu strujanja (s gubicima energije) na izlazu iz sapnice moemo nai pomou sline
jednadbe ouvanja energije za ulazni i izlazni presjek:

1
2
1
0
2
0
2 2
h
c
h
c
+ = +

( )
2
0 1 0 1
2 c h h c + = ( 2.17 )

Razlika entalpija:

2 2
2
1
2
0
1 0 1 0
t
t t
c c
h h h h = + =

46
naziva se raspoloivi entalpijski pad sapnice i oznaavamo ga
n
H
0
i oznaen je na slici 2.4 u h-s
dijagramu.

Kako bi se odredili zastojni parametri na ulazu u sapnicu, potrebno je u h-s dijagramu, od toke 0
nanijeti po izentropi jo kinetiku energiju fluida c
0
2
/2. Tako dobivamo toku 0 na izobari
0
p ,
izotermi
0
T i zastojnoj entalpiji
0
h .

Parametri zastojne toke za izlazni presjek sapnice odreeni su na isti nain kao i za ulazni presjek..
Ako na entalpiju izlazne toke 1 u h-s dijagramu dodamo kinetiku energiju c
1
2
/2 na izlazu, dobivamo
zastojnu toku 1 sa svim pripadnim parametrima.

Pri strujanju s gubicima kinetike energije tlak zastojne toke se smanjuje u smjeru strujanja.

Za razliku od zastojnih parametara, parametre p
0
, T
0
, h
0
, p
1
, T
1
, h
1
, zovemo statiki parametri na
odgovarajuim mjestima sapnice.

Razlika entalpija h
1
- h
1e
je jednaka radu koji je plin izvrio da svlada sile trenja i druge disipacijske
sile pri realnom strujanju, koji se pretvara u toplinu koja se predaje struji na niem tlaku. Drugim
rijeima, razlika entalpija h
1
- h
1e
predstavlja gubitak kinetike energije struje zbog trenja i drugih
nepovrativih procesa. Za sapnice ovaj je gubitak energije oznaen H
n
(slika 2.4) i moe se izraunati
iz jednadbe energije za teorijsko i stvarno strujanje:

2 2
2
1
1
2
1
1
c
h
c
h
t
t
+ = +

2 2
2
1
2
1
1 1
c c
h h H
t
t n
= = (2.18 )

Od posebnog znaaja za opis strujanja su brzina zvuka i kritina brzina strujanja. Brzina zvuka moe
se odrediti iz statikih parametara strujanja:

T R v p a = = ( 2.19 )

Kritina vrijednost brzine strujanja c
cr
je brzina plina u presjeku gdje je brzina strujanja jednaka brzini
zvuka c = a = c
cr
. Presjek u kojemu strujanje postie kritinu brzinu naziva se kritini presjek.
Parametre strujanja u tom presjeku (p
cr
, T
cr
, h
cr
, v
cr
) nazivamo kritinim.

Kako slijedi iz jednadbe (2.19), lokalna brzina zvuka ovisi samo o statikoj temperaturi u presjeku
strujanja za koji izraunavamo brzinu zvuka. Prema tome, kritinu brzinu strujanja moemo izraunati
iz njene kritine temperature:

cr cr
T R c =

Proraune strujanja moemo lako izvesti primjenom bezdimenzijskih parametara strujanja. To
ukljuuje relativni tlak , koji je jednak omjeru statikog tlaka prema zastojnom tlaku u odreenom
presjeku strujanja p p , relativnu temperaturu T T , relativni specifini volumen v v itd.
Bezdimenzijski parametri strujanja obuhvaaju i druge parametre kao to su M i . M je omjer brzine
strujanja i brzine zvuka c/a u nekom presjeku i nazivamo ga Machov broj. Bezdimenzijska brzina se
definira kao omjer brzine u nekom presjeku i kritine brzine strujanja c/c
cr
. Vrlo lako se mogu utvrditi
funkcijske ovisnosti meu bezdimenzijskim parametrima. Tako na primjer, uvrtavanjem izraza:

2
a v p =
47

u jednadbu ouvanja energije (2.15), pa dobivamo istu jednadbu u novome obliku:

2 1
1
1 2
2 2 2
cr
c a c

+
=

( 2.15a )

gdje je konstantni lan na desnoj strani izraen pomou kritine brzine. Dijeljenjem svih lanova
jednadbe (2.15) konstantnim lanom na desnoj strani, posebno dijeljenjem prvog lana konstantom
koja je prikazana putem kritine brzine i drugog lana s konstantom koja je izraena putem zastojnih
parametara p i v (2.15), dobivamo:

const
c
v p const
c
v p
a c
v p
c
cr cr
=

+
=

+
=

+ =

+
2 1
1
1 2 1
1
1 1 2 1 2
2 2 2 2 2

1
1 1 2 1
1
2
2 2
=
|

\
|

\
|

+
|
|

\
|

+
|
|

\
|
v p v p
c c
cr

1
1
1
2
= +
+

v p
v p

ili, primjenom jednadbe izentrope, moemo za bilo koji presjek strujanja nai:

1
2
1
1
1

|

\
|
+

= =

p
p
( 2.20 )

U kritinom presjeku je = 1, pa se kritini omjer tlakova p p
cr
moe odrediti po formuli:

1
1
2

|

\
|
+
= =

p
p
cr
cr
( 2.20a )

Kritini omjeri tlakova za zrak i paru prikazani su u tablici 2.1.

Kritinu brzinu najee moemo izraunati iz zastojne temperature strujanja. Izjednaavanjem
konstanti u jednadbi ouvanja energije (2.15) i (2.15a), dobivamo:

2 1
1
1 1
2
cr
c
T R v p

+
=

T R c
cr
1
2
+
=

( 2.21 )

ili

v p c
cr
1
2
+
=

( 2.21a )

Vani bezdimenzijski parametar strujanja je reducirani (relativni) protok q koji je jednak omjeru
masenog protoka po jedinici povrine u danom presjeku A m& i masenog protoka po jedinici povrine
u kritinom presjeku:
48

cr cr
m
m
A
m
A
m
q
&
&
&
&
=
|

\
|
|

\
|
=

Primjenom jednadbe ouvanja mase (jednadbe kontinuiteta) (2.4) dobivamo:

cr
cr
cr
cr cr
c
v
v
c
A
v
c
A
v
c
m
m
q =
|
|

\
|
|

\
|
= =
&
&
( 2.22 )

Reducirani protok q moe se nai i pomou drugih bezdimenzijskih parametara: , , T T , v v itd.
Dijeljenjem brojnika i nazivnika jednadbe (2.22) sa zastojnim specifinim volumenom v i pomou
jednadbe za izentropu (2.20) moemo dobiti:

1
1
2
2
1
2
1

|

\
|

+
=

q ( 2.23 )

ili

1 2 1 2
1
2
1
2
1
1
1
2
+ +

=
|
|

\
|

+
+
= q ( 2.24 )

Funkcijske zavisnosti meu bezdimenzijskim parametrima u istom presjeku strujanja (2.20), (2.23),
(2.24) itd. nazivaju se funkcije dinamike fluida. Njihove tablice mogu se nai u prirunicima i
tematskim knjigama o dinamici fluida. Grafiki prikaz tih funkcija prikazan je na slici 2.5. Ove
funkcije dinamike fluida pogodne su za proraune strujanja u kanalima.





















Slika 2.5 Utjecaj relativne brzine na bezdimenzijske parametre strujanja
Podzvuno podruje Nadzvuno podruje
49
Reducirani protok u kanalu moe se predstaviti kao omjer kritinog protonog presjeka kanala prema
povrini protonog presjeka za koje traimo reducirani protok (slika 2.6a). Napiimo jednadbu
ouvanja mase za presjeke A i A
cr
:

cr
cr
cr
cr
A
v
c
A
v
c
m m = = = & &

Sada moemo dobiti novi izraz za reducirani maseni protok:

A
A
v
v
c
c
q
cr cr
cr
= = ( 2.25 )

Jednadba (2.25) se moe izvesti uz pretpostavku da je najui presjek kanala ujedno i kritini presjek.
Ova pretpostavka je i dokazana u teoriji dinamike fluida. Pomou jednadbe (2.25) mogue je
izraunati parametre strujanja u bilo kojem presjeku kanala s izentropskim strujanjem uz uvjet da
poznajemo parametre strujanja u presjeku. Meutim, za kanal poznate geometrije moemo nai omjer
reduciranih protoka u protonoj povrini A tako da koristimo parametre poznate za neki drugi protoni
presjek A
1
:

A
A
A
A
A
A
q
q
cr cr
cr
= =
1
1
( 2.26 )






















Slika 2.6 Razdioba parametara strujanja du osi Lavalove sapnice
a - bezdimenzijski parametri, b - fiksni dimenzijski parametri strujanja ispred sapnice

Tablica 1 Kritini parametri strujanja za izentropsku ekspanziju

Fluid
Eksponent
adijabate
Kritini omjer
tlaka
cr
Kritina brzina
c
cr
, m/s
Koeficijent
1
1
1
2

+
|

\
|
+
=

Zrak 1.4 0.5283
0 0
08 . 1 v p
0.685
Pregrijana para 1.3 0.5457
0 0
08 . 1 v p
0.667
Suho zasiena para 1.135 0.5774
0 0
08 . 1 v p
0.635
a) b)
Acr
A
A1
A
A
50
Kada smo nali q, moemo nai sve ostale bezdimenzijske parametre strujanja u presjeku A
koritenjem tablica za funkcije dinamike fluida ili odgovarajue jednadbe (2.20), (2.23), (2.24) itd.
Kako slijedi iz jednadbe (2.26), ne moramo se strogo oslanjati samo na kritine parametre strujanja
pri proraunu strujnih kanala. Potrebno je imati na umu da jedna te ista vrijednost relativnog protoka
moe odgovarati za dva bezdimenzijska protona parametra strujanja, s time da jedna vrijednost
odgovara podzvunim brzinama, a druga nadzvunim brzinama (slika 2.5).

Kao primjer, uzeti emo u obzir razdiobu bezdimenzijskih parametara strujanja u Lavalovoj sapnici sa
suenjem (konfuzorom) i proirenjem (difuzorom) (slika 2.6a) u izentropskim uvjetima strujanja s
ubrzavanjem brzine s lijeva na desno (u smjeru strujanja). Kanal takvoga oblika, koji nazivamo
Lavalova sapnica, koristi se kao oblik kanala meu lopaticama turbine. Kako smo ve rekli, parametri
strujanja u danim uvjetima zadravaju kritine vrijednosti na najuem protonom presjeku, pa je na
tom mjestu bezdimenzijska brzina = 1. Lijevo od tog protonog presjeka, strujanje je podzvuno, tj.
pri < 1, a relativni tlak je vei od kritinog omjera
cr
( >
cr
). Desno od kritinog presjeka strujanje
je nadzvuno pri > 1 i <
cr
. Krivulje bezdimenzijskih parametara du osi sapnice prikazane su na
slici 2.6a. Pomou njih je mogue izraunati odgovarajue stvarne vrijednosti brzine strujanja c
1
, m/s,
tlaka p, Pa, temperature T, K, brzine zvuka a, m/s, u bilo kojem presjeku strujanja za poznate
parametre pare ispred sapnice (
0
p i
0
T ). Na slici 2.6b prikazane su krivulje promjene brzine, tlaka i
specifinog volumena du osi sapnice. U sluaju da je H
0x
pad entalpije od parametara ispred sapnice
do parametara u presjeku x sapnice.

Protok pare ili plina kroz Lavalovu sapnicu moe se nai iz poznatih parametara u bilo kojem presjeku
sapnice. Protok se esto izraunava iz parametara kritinog presjeka primjenom jednadbe ouvanja
mase:

cr
cr cr
cr
v
c A
m m = = & &

Uvrtavanjem jednadbe (2.21) za kritinu brzinu c
cr
i izraavanjem specifinog kritinog volumena
v
cr
u jednadbi izentrope pomou zastojnog specifinog volumena i kritinog omjera tlaka, dobivamo:

0
0
1
1
1
2
v
p
A m
cr cr

+
|

\
|
+
= &

ili

0
0
v
p
A m
cr cr
= & ( 2.27 )

gdje je koeficijent koji ovisi o svojstvima strujanja pare ili plina kroz sapnicu (vidi tablicu 2.1).

Ova jednadba nam omoguuje da pored protoka kroz Lavalovu sapnicu izraunamo protok pare ili
plina kroz konfuzorsku sapnicu, ako je kritini presjek ujedno i izlazni presjek A
1
. U tom sluaju emo
protok kroz sapnicu zvati kritini protok i A
1
= A
cr
. Protok plina ili pare kroz takvu sapnicu uz bilo koji
parametar izentropskog strujanja moe se odrediti iz jednadbe ouvanja mase (2.4) zamjenom brzine
strujanja c
1t
i specifinog volumena v
1t
za izlazni presjek sapnice A
1
:

t
t
v
c
A m
1
1
1
= &

Dijeljenjem na lijevoj i mnoenjem ove jednadbe ove na desnoj strani s omjerom c
cr
/v
cr
dobivamo:


51








Slika 2.7 Protok pare kroz sapnicu ovisno o tlaku p
1
u izlaznom presjeku sapnice
pri konstantnom tlaku p
0
na ulazu u sapnicu

t
cr
cr
t
cr
cr
v
v
c
c
v
c
A m
1
1
1
= &

ili pomou jednadbi (2.24), (2.25) i (2.27), moemo gornju jednadbu svesti na oblik:

|
|

\
|

\
|
+
= =
+

1 2
1
1
0
0
1
1
2
1
2
v
p
A q m m
cr
& & ( 2.28 )

Iz jednadbe slijedi da protok kroz konfuzorsku sapnicu ovisi o protonom presjeku izlazne povrine
A
1
sapnice, zastojnim parametrima ispred sapnice
0
p i
0
v te omjeru tlaka na izlazu iz sapnice i
zastojnog tlaka pred ulazom u sapnicu
0 1
p p = . Krivulja masenog protoka ovisno o omjeru tlakova
s fiksnim parametrima ispred sapnice prikazana je na slici 2.7, s crtkanom linijom koja se odnosi na
dio 0.<..<.
cr
, a puna linija na >
cr
. Kako je poznato, lijevi (crtkani) dio krivulje ne moemo
ostvariti na takvim stvarnim sapnicama, obzirom da na njima, bez obzira na omjer tlakova, zbog
nedostatka oblikovanog difuzorskog dijela sapnice iza kritinog presjeka, ne moemo ostvariti daljnje
poveanje brzine strujanja. Kod omjera tlakova manjeg od kritinog, brzina strujanja ostaje jednaka
kritinoj brzini zvuka. Dio krivulje desno od
cr
se esto opisuje jednadbom elipse, koja vrlo dobro
nadomjeta jednadbu protoka (2.28):

1
1
2 2
=
|
|

\
|

+
|
|

\
|
cr
cr
cr
m
m

&
&
( 2.29 )

ili, poto je
cr
m m q & & = :

cr
cr
cr
cr
za q
za q

=
>
|
|

\
|

=
1
1
1
2


Kada se koriste tablice funkcija dinamike plinova, protok kroz konfuzorsku sapnicu pri >
cr
moe se
odrediti na pogodan nain iz vrijednosti za kritini protok
cr
m& i reduciranog protoka q, koji je odreen
samo omjerom tlakova
0 1
p p = . Pri .<.
cr
, protok kroz konfuzorsku sapnicu jednak je kritinom
protoku
cr
m& , tako da u ovome sluaju ne moemo koristiti jednadbu (2.28)





m
mcr
.
.
52
2.3 Pretvorba energije na stupnju turbine

Pod stupnjem turbine podrazumijevamo kombinaciju reda statorskih (mirujuih) lopatica, u ijim se
kanalima plin ili para ubrzavaju, i reda pokretnih (rotorskih) lopatica koje kinetiku energiju pare
pretvaraju u mehaniki rad vrtnje rotora. Turbinski stupanj za aksijalnu turbinu prikazan je na slici 2.8.
Slika prikazuje uzduni presjek du osi rotora (dio iznad osi rotora) i razvijeni cilindarski presjek na
promjeru d kroz lopatice statora i lopatice rotora. U kanalima izmeu statorskih lopatica, radni medij
ekspandira od poetnog tlaka p
0
ispred lopatica statora na tlak p
1
u prostoru izmeu statorskih i
rotorskih lopatica. Radni medij koji ekspandira postie na izlazu kanala brzinu c
1
usmjerenu pod
kutom
1
obzirom na vektor obodne brzine rotorskih lopatica. Ovaj smjer strujanja pod odreenim
kutom se osigurava odgovarajuim oblikom i rasporedom statorskih lopatica (slika 2.8). Lopatice
rotora gibaju se obodnom brzinom u pored mirujuih statorskih lopatica. Ova brzina ovisi o promjeru
d na kojemu su rasporeene rotorske lopatice i brzini vrtnje rotora:

n d u =

gdje je n, 1/s, brzina vrtnje rotora. Na ulazu u lopatice rotora radni fluid se giba relativno obzirom na
njih relativnom brzinom w
1
. Tu brzinu odreujemo iz uvjeta da je vektor apsolutne brzine c
1
jednak
sumi vektora obodne relativne brzine:

1 1 1
w u c
r r r
+ =

Kut izmeu vektora relativne i obodne brzine oznaiti emo s
1
. Smjer bridova lopatica na ulazu u
rotor definiran je smjerom vektora relativne brzine, tako da je ulazni brid lopatica pod kutom
1

obzirom na smjer obodne brzine. Radni medij pri prolazu kroz kanale meu lopaticama rotora dalje
ekspandira od taka p
1
na tlak p
2
iza rotorskih opatica Pritom se vri i promjena smjera strujanja fluida.




























Slika 2.8 Strujanje na stupnju turbine i razvijeni presjek na srednjem promjeru lopatica
O
1
, O
2
- dimenzije kritinih presjeka a sapnicama statora i rotora
53



















Slika 2.9 h-s dijagram za strujanje fluida na stupnju toplinske turbine

Obzirom na promjenu smjera strujanja u rotorskim lopaticama javlja se sila na njih, pa dobivamo
moment koji pokree rotor. Sila se javlja zbog promjene koliine gibanja pri promjeni smjera i brzine
strujanja u rotorskim lopaticama.

Relativna brzina radnog medija iz rotorskih lopatica oznaena je s w
2
. Ona je odreena kinetikom
energijom relativnog gibanja u kanalima meu lopaticama rotora i energijom ekspanzije radnog
medija s tlaka p
1
na tlak p
2
. Sumiranjem vektora relativne brzine i obodne brzine dobivamo vektor
apsolutne brzine c
2
. Kut izmeu relativne brzine w
2
i negativnog smjera obodne brzine oznaavamo s

2
. Taj kut definira i smjer izlaznih bridova za lopatice rotora. Kut izmeu apsolutne izlazne brzine c
2
i
negativnog smjera obodne brzine oznaili smo s
2
. Trokut brzina na izlazu, formiran od apsolutne,
obodne i relativne brzine nazivamo izlazni trokut brzina.

Proces strujanja radnoga fluida u stupnju turbine prikazan je u h-s dijagramu na slici 2.9. Ekspanzija
radnoga medija u kanalima stupnja sa stanja ispred stupnja, koje smo oznaili indeksom 0 na stanje 1t
odgovara izentropskom strujanju u sapnicama. Stvarni proces strujanja u sapnicama vezan je uz
gubitke energije H
n
(vidi jednadbu 2,18), koji se kao toplina ponovno vraaju glavnoj struji i
poveavaju entalpiju iza lopatica. Stvarno stanje fluida nakon ekspanzije u statorskim lopaticama je u
toki 1. Razlika entalpija h
0
- h
1t
zajedno s kinetikom energijom c
0
2
/2 na ulazu u sapnice predstavlja
raspoloivi toplinski pad
n
H
0
na sapnicama statora koji je jednak kinetikoj energiji c
1t
2
/2 strujanja
na izlazu iz sapnica, bez gubitaka energije. Sukladno jednadbi ouvanja energije (2.16), teorijska
brzina strujanja na izlazu iz sapnica moe se izraunati po jednadbi:

( )
n t t
H c h h c
0
2
0 1 0 1
2 2 = + = ( 2.30 )

Stvarna brzina strujanja na izlazu iz sapnica statora je manja od c
1t
zbog gubitaka, pa je:

t
c c
1 1
= ( 2.31 )

gdje je koeficijent brzine za sapnicu statora.

Teorijski proces ekspanzije radnoga fluida u pokretnim lopaticama rotora prikazan je na slici 2.9
linijom od toke 1 do toke 2t. Razliku entalpija h
1
- h
2t
oznaili smo raspoloivim padom entalpije na
rotorskim lopaticama kao H
0m
. Razlika entalpija h
2
- h
2t
predstavlja gubitak energije na pokretnim
lopaticama i oznait emo je s H
m
. Za strujanje pri relativnom gibanju u kanalima meu lopaticama
54
rotora, jednadba ouvanja energije za presjeke na ulazu i izlazu rotorskih lopatica moe se zapisati u
sljedeem obliku (kada je srednji promjer na lopaticama rotora i statora jednak):

2 2
2
2
2
2
1
1
w
h
w
h + = + ( 2.32 )

Desna strana ove jednadbe ne sadri nikakav lan koji bi nam dao mehaniki rad predan rotoru, poto
je mehaniki rad predan rotoru u koordinatnom sustavu vezanom za rotor jednak nuli. Meutim,
mjesto djelovanja sila ne pomie se relativno obzirom na lopatice rotora. Pomak mjesta djelovanja sile
se uzima kao mnoitelj u jednadbi za mehaniki rad.

Analogno jednadbi (2.30) iz jednadbe (2.32) moemo dobiti jednadbu za teorijsku brzinu strujanja
pri relativnom gibanju na izlazu iz lopatica rotora:

( )
2
1 0
2
1 2 1 2
2 2 w H w h h w
m t t
+ = + = ( 2.33 )

Stvarna brzina strujanja na izlazu iz rotorskih lopatica e biti manja od w
2t
:

t
w w
2 2
= ( 2.34 )

gdje je koeficijent brzine za lopatice rotora.

Gubitak energije H
m
moemo nai po jednadbi slinoj jednadbi (2.18):

2 2
2
2
2
2
w w
H
t
m
= ( 2.35 )

Na slici 2.9, dio H
0
, koji je jednak razlici entalpija h
0
- h
2t'
predstavlja raspoloivi toplinski pad na
stupnju pomou statikih parametara i dijela
0
H , koji sadri kinetiku energiju c
0
2
/2 strujanja na ulazu
u sapnice statora, koji predstavlja raspoloivi pad entalpije na stupnju pomou zastojnih parametara
ispred stupnja i statikih parametara iza stupnja. Ako strujanje posjeduje kinetiku energiju

2
2
2
c
H
ev
=

na izlazu iz stupnja u veliku komoru u kojoj miruje fluid, ova kinetika energija e se utroiti za
poveanje temperature mirujueg fluida. Ovu veliinu H
ev
zovemo gubitak energije izlaznom
brzinom na stupnju. Ona je posebno naznaena u h-s dijagramu na slici 2.9.

U proraunima stupnjeva turbine, vrlo se esto crtaju trokuti brzina za ulazni i izlazni brid lopatica
rotora, slino onima na slici 2.8. Moemo ih, kao nas slici 2.10, nacrtati sa ishodite trokut u istoj
toki. Pri njihovoj konstrukciji kut
1
iznosi 11
o
do 20-25
o
. Veliinu c
1
definira jednadba (2.31).
Obodna brzina je:

n d u =

gdje je d, m, srednji promjer na lopaticama stupnja, a n, 1/s, je brzina vrtnje rotora.

Relativnu brzinu w
1
i kut
1
nalazimo iz geometrije trokuta brzina na ulazu u rotorske lopatice. Za
konstrukciju trokuta brzina na izlazu iz rotora, najprije nalazimo relativnu brzinu w
2
po formuli (2.34).
Kut
2
za vektor relativne brzine na izlazu iz rotora dobiti emo iz uvjeta jednadbe ouvanja mase na
izlazu iz rotora. a e jednadba biti detaljnije opisana u poglavlju 3. Apsolutnu brzinu c
2
na izlazu
nalazimo koritenjem trokuta brzina.
55









Slika 2.10 Trokuti brzina za strujanje na stupnju turbine

Relacije meu brzinama i kutovima strujanja na stupnjevima turbine znaajno ovise o stupnju reakcije
na stupnju turbine. Pod tim se podrazumijeva omjer raspoloivog toplinskog pada na rotoru prema
raspoloivom ukupnom toplinskom padu na stupnju:

0
0
0 0
0
H
H
H H
H
m
m n
m

+
= ( 2.36 )

Pri viem stupnju reakcije , strujanje se znaajnije ubrzava prolaskom kroz rotorske lopatice, tako da
je relativna brzina w
2
mnogo vea od ulazne relativne brzine w
1
. Turbinski stupanj kod kojega je
stupanj reakcije jednak nuli zove se akcijski stupanj (englesko govorno podruje koristi naziv
impulsni stupanj). U akcijskom stupnju radni medij ne ekspandira i tlak ispred lopatica jednak je tlaku
iza lopatica, p
1
= p
2
. Turbinski stupnjevi sa stupnjem reakcije manjim ili jednakim 0.2 do 0.25 se isto
tako ubrajaju u akcijske stupnjeve. Turbinski stupnjevi sa stupnjem reakcije veim od 0.4 nazivaju se
reakcijski stupnjevi. Kod turbina s vie reakcijskih stupnjeva obino se koristi stupanj reakcije od 0.5.

U pravilu, isti akcijski stupnjevi ( = 0) se u praksi ne koriste. Stvarni akcijski stupnjevi imaju bar
malo reakcije kako bi osigurali da strujanje meu lopaticama rotora bude konfuzorskog tipa (tj.
konvergirajue). Kako je poznato iz mehanike fluida, konfuzorsko strujanje smanjuje gubitke energije.

U specijalnim sluajevima, turbinski stupanj moe imati negativni stupanj reakcije. Strujanje fluida u
kanalima meu rotorskim lopaticama nekog turbinskog stupnja pri < 0 je difuzorskog tipa
(divergirajue), tako da se tlak poveava prema izlazu iz kanala, p
2
> p
1
. Ovo difuzorsko strujanje
povezano je s veim gubicima energije u kanalima meu rotorskim lopaticama. h-s dijagram procesa s
negativnim stupnjem reakcije < 0 prikazuje slika 2.11b, a onaj na akcijskom stupnju pri = 0
prikazuje slika 2.11a.

Sile koje djeluju na lopatice rotora

Radni fluid koji struji kroz lopatice rotora djeluje silom na njih. Ta se sila javlja zbog skretanja i
ubrzanja struje prolaskom kroz lopatice rotora. Ove sile su aerodinamike prirode. Da bi odredili te
sile, pogledajmo strujanje meu lopaticama rotora (slika 2.12). Izdvojimo u strujanju ustaljeni obris 1-
1-2-2-1 koji uobiajeno okruuje pojedinanu lopaticu. U stvarnosti, ova lopatica moe predstavljati i
sve lopatice rotora nekoga stupnja. Lijeva i desna strana linije 1-2 u ovom obrisu su kongruentne i
razmaknute za istu udaljenost od susjednih profila, dok su linije 1-1 i 2-2 paralelne s vektorom obodne
brzine u. Uzmimo da su sile koje djeluju na dio struje radnoga fluida unutar separiranog obrisa. Ovaj
dio fluida djeluje s jedne strane lopatice reakcijskom silom lopatice F
R'
, a sa strane preostalog dijela
strujanja, silama tlaka koje djeluju na povrinama 1-1, 2-2 i 1-2. Sile tlaka na lijevoj i na desnoj plohi
1-2 konture su jednake po veliini, ali suprotne po smjeru, pa se uzajamno ponitavaju.

Po zakonima mehanike, impuls sile koja djeluje na strujanju odvojenom od ustaljenog obrisa jednak je
promjeni koliine gibanja radnog fluida pri strujanju kroz lopatice rotora. Jednadba koja opisuje ovaj
zakon u vektorskom obliku je:

( ) ( )
1 2 2 1
c c dm dt p p dt F
R
= +

( 2.37 )

56

















Slika 2.11 h-s dijagrami procesa a) na stupnju sa stupnjem reakcije = 0
i b) na stupnju s negativnim stupnjem reakcije < 0

Prvi lan jednadbe je impuls sile F
R'
s kojom lopatica djeluje na struju fluida, drugi lan je impuls od
sila tlaka na plohe 1-1 i 2-2, na desnoj strani jednadbe je promjena koliine gibanja za masu dm
koja je protekla kroz presjeke 1-1 (ulaz) i 2-2 (izlaz) u vremenskom koraku dt. S je oznaena
povrina koju su "obrisale" rotorske lopatice tijekom njihove vrtnje u aktivnoj struji radnoga fluida.
Ako se radni fluid dovodi na cijelom opsegu rotora, tada je:

2
l d =

gdje je l
2
visina rotorskih lopatica.

Jednadba (2.37) moe se zapisati pomou projekcija na smjer obodne brzine. Tada, uz napomenu da
je dt dm m = & , dobivamo:

( ) | |
1 1 2 2
cos cos c c m F
R
=

&

ili zamjenom sile na lopatice sa silama kojima strujanje djeluje na lopatice, F
R
= -F
R'
, dobivamo
glavnu jednadbu za odreivanje obodne sile kojom struja fluida djeluje na lopatice rotora na stupnju
aksijalne turbine:

















Slika 2.12 Podloga za izvod jednadbe ouvanja koliine gibanja za stupanj turbine
57
( )
2 2 1 1
cos cos c c m F
R
+ = & ( 2.38 )

Obodna sila F
R
poklapa se sa smjerom obodne sile rotorskih lopatica. Na taj nain obodna sila F
R

odreuje rad koji je strujanje fluida predalo lopaticama rotora, a time i rotoru turbine.

Uz napisanu jednadbu (2.37) putem projekcija na aksijalni smjer (du osi rotora), dobivamo:

( ) ( ) + =
1 2 1 1 2 2
sin sin p p c c m F
a R
&

ili zamjenom sile reakcije lopatica F
Ra'
sa silom kojom struja fluida djeluje na lopatice, F
Ra'
= -F
Ra'

dobivamo glavnu jednadbu za odreivanje aksijalne sile kojom radni fluid djeluje na lopatice rotora
na stupnju aksijalne turbine:

( ) ( ) + =
2 1 2 2 1 1
sin sin p p c c m F
Ra
& ( 2.39 )

Ova aksijalna komponenta sile je okomita na smjer obodne brzine i prema tome ne izvodi nikakav rad.
Ovu silu svakako moramo izraunati jer nam optereuje aksijalni leaj rotora turbine.

Snaga na stupnju

Snaga razvijena na lopaticama rotora na stupnju turbine moe se odrediti kao umnoak obodne sile i
obodne brzine na lopaticama:

( )
2 2 1 1
cos cos c c u m u F P
R u
+ = = & ( 2.40 )

Korisni rad po kilogramu radnoga fluida koji struji kroz lopatice rotora moe se nai kao omjer snage i
masenog protoka fluida kroz stupanj:

( )
2 2 1 1
cos cos c c u
m
P
w
u
u
+ = =
&
( 2.41 )

Kako slijedi iz trokuta brzina (slika 2.10), suma projekcija apsolutnih brzina na smjer obodne brzine
jednaka je sumi projekcija relativnih brzina na isti smjer:

2 2 1 1 2 2 1 1
cos cos cos cos w w c c + = +

Iz jednadbi za kosi trokut moemo dobiti:

2
cos
2
1
2
1
2
1 1
w c u
c u
+
=

2
cos
2
2
2
2
2
2 2
w c u
c u
+
=

Pomou ovih jednadbi, jednadbu (2.41) moemo prepisati u oblik:

( )
2 2 1 1
cos cos w w u w
u
+ = ( 2.41a )

2
2
1
2
2
2
2
2
1
w w c c
w
u
+
= ( 2.42 )

58
Kako se moe vidjeti iz jednadbe (2.42), specifini rad aksijalnoga stupnja jednak je razlici kinetike
energije na ulazu do kinetike energije na izlazu iz rotorskih lopatica za apsolutno gibanje ili razlici
kinetikih energija za relativno gibanje.

Primjenom jednadbe (2.42) moemo dokazati da jednadba (2.32) vrijedi i za relativno gibanje. Za tu
namjenu moemo zapisati jednadbu ouvanja energije za apsolutno gibanje za presjeke ispred i iza
lopatica rotora na stupnju:

u
w
c
h
c
h + + = +
2 2
2
2
2
2
1
1


Jedan od lanova na desnoj strani ove jednadbe je mehaniki rad koji je izvrilo strujanje u
lopaticama rotora. U jednadbi ouvanja energije za statorske lopatice ovoga lana nema jer strujanje
ne predaje nikakav rad statorskim (mirujuim) lopaticama. Zamjenom izraza za w
u
po jednadbi
(2.42) u ovu jednadbu, dobivamo nakon malo obrade:

w
h
w
h
w
h
1
2
2
2
2
1
1
2 2
= + = +

tj. kod relativnog gibanja, ukupna energija na ulazu u lopatice rotora jednaka je ukupnoj energiji na
izlazu iz rotora. Ova jednadba za relativno strujanje na rotoru prikazana je u h-s dijagramu na slici
2.13. Toka 1 u dijagramu predstavlja stanje radnog fluida ispred rotorskih lopatica. Parametri
w
p
1
i
w
T
1
su zastojni parametri ispred rotorskih lopatica u relativnom gibanju, obzirom da su dobiveni
izentropskim zastojem strujanja brzinom w
1
. Temperatura zastojne toke je znaajna pri odreivanju
vrstoe rotorskih lopatica plinske turbine koje rade na visokim temperaturama.. Stanje iza rotorskih
lopatica prikazano je tokom 2. Tlak zastojne toke na izlazu je
w
p
2
, a entalpija je
w w
h h
1 2
= .

Jednadbu (2.42) za specifini rad izveli smo ranije iz jednadbe ouvanja koliine gibanja. Mogue je
izvesti jednadbu za specifini rad iz bilance energije za rotorske lopatice na stupnju turbine.
Teorijski, jedinica mase radnog medija moe a stupnju izvriti rad jednak raspoloivoj energiji E
0
.
Ovdje pod raspoloivom energijom podrazumijevamo sumu raspoloivih toplinskih padova na
lopaticama statora i lopaticama rotora, tj.:

0 0 0 0
H H H E
m n
+ = ( 2.43 )



















Slika 2.13 h-s dijagram za strujanje u lopaticama rotora na stupnju turbine
59
Stvarni rad rotorskih lopatica je manji od teorijskog rada obzirom na gubitke koje imamo na
lopaticama statora H
n
na lopaticama rotora H
m
te gubitaka energije kinetikom energijom
c
2
2
/2.=.H
ev
na izlazu iz stupnja Prema tome, specifini rad na lopaticama rotora moe se odrediti po
jednadbi:

ev m n m n ev m n u
H H H H H H H H E w + = =
0 0 0
( 2.44 )

Ako u ovu jednadbu uvedemo sljedee zamjene:

2
2
1
0
t
n
c
H =

2 2
2
1
2
2
0
w w
H
t
m
=

2 2
2
1
2
1
c c
H
t
n
=

2 2
2
2
2
2
w w
H
t
m
=

dobivamo jednadbu koja je potpuno jednaka jednadbi (2.42):

2
2
1
2
2
2
2
2
1
w w c c
w
u
+
=

Dijelovi koji su nam bili potrebni za odreivanje w
u
prikazani su u h-s dijagramu na slikama 2.9 i 2.11.


2.4 Relativni stupanj djelovanja lopatica na stupnju turbine

Kvaliteta izvedbe stupnja turbine moe se opisati pomou stupnjeva djelovanja. Relativni stupanj
djelovanja lopatica za stupanj turbine jednak je omjeru snage razvijene na rotoru prema raspoloivoj
snagi na stupnju:

0
P
P
u
rb
= ( 2.45 )

Ako snage u ovoj jednadbi zapiemo kao umnoke masenog protoka fluida i specifinog rada,
dobivamo:

0 0
E
w
m E
m w
u u
rb
= =
&
&
( 2.46 )

U gornjoj jednadbi w
u
smo definirali u poglavlju 2.3 po jednadbi (2.41) ili (2.44). Raspoloiva
energija E
0
na stupnju definirana je prije svega poloajem stupnja u ukupnom putu pare kroz turbinu s
vie stupnjeva. Ako iza stupnja imamo komoru veega volumena, gdje se strujanje umiruje, imati
emo gubitak kinetike energije na izlazu iz stupnja, pa e biti
0 0
H E = . Za stupanj iza kojega odmah
slijedi sljedei stupanj, ovaj gubitak kinetike energije nije na raspolaganju za taj stupanj, ve ulazi u
sljedei. Za predmetni stupanj je tada
ev
H H E =
0 0
, kako gubitak kinetike energije (koji je
60
dobitak za sljedei stupanj) ne bi raunali dvaput. U opem sluaju, raspoloiva energija na stupnju
predstavlja se u sljedeem obliku:

2
2
2
0 0
c
H E
ev
= ( 2.47 )

gdje je prvi lan na desnoj strani raspoloivi toplinski pad na stupnju vezan uz zastojno stanje prije
ulaska u stupanj, a drugi lan je dio kinetike energije, koji je izgubljen izlaznom brzinom, a koji se
koristi u sljedeem stupnju. Koeficijent
ev
moe se mijenjati od 0 do 1. Za stupnjeve s velikom
komorom iza stupnja biti e
ev
= 0, a tamo gdje iza stupnja slijedi stupanj u kojemu emo potpuno
iskoristiti svu izlaznu kinetiku energiju je
ev
= 1. Slika 2.14 prikazuje h-s dijagram procesa u kojemu
je koeficijent
ev
< 1. Dio kinetike energije (1-
ev
)H
ev
je tada izgubljen i pretvoren u toplinu
odmah iza stupnja. Preostali dio kinetike energije, koji je predan sljedeem stupnju, koristiti
e se u njemu za proizvodnju mehanikog rada. Za sljedei stupanj to e biti sadraj kinetike
energije na ulazu c
0
2
/2.

Zamjenom jednadbi (2.41) i (2.41a) za w
u
dobivamo jednadbe za relativni stupanj
djelovanja lopatica na stupnju pomou apsolutnih i pomou relativnih brzina:

( ) ( )
0
2 2 1 1
0
2 2 1 1
cos cos cos cos
E
w w u
E
c c u
rb

+
=
+
= ( 2.48 )

Kako moemo vidjeti iz ove jednadbe, stupanj djelovanja stupnja ovisan je o veliinama i
smjerovima brzina.

Jednadba za relativni stupanj djelovanja lopatica za stupanj turbine moe se zapisati i pomou
jednadbe (2.44):


























Slika 2.14 h-s dijagram za strujanje u stupnju turbine s parcijalnim koritenjem
kinetike energije izlazne pare u sljedeem stupnju
61
( )
0
0
0
1
E
H H H E
E
w
ev ev m n u
rb

= = ( 2.49 )

gdje su gubici energije na statorskim i rotorskim lopaticama:

( ) ( )
n
t t
n
H
c c c
H
0
2
2
1 2
2
1
2
1
1
2
1
2 2
= = =

( ) ( )
|
|

\
|
+ = = =
2
1
2
1
2 2
2
1
0
2
2
2 2
2
2
2
2
w
H
w w w
H
m
t t
m


a ( )
ev ev
H 1 gubitak energije kinetikom energijom na izlazu iz stupnja.

Jednadbe (2.48) i (2.49) se najvie koriste u proraunima stupnjeva turbine. Jednadba za stupanj
djelovanja, u kojoj su brojnik i nazivnik na desnoj strani izraeni kvadratima brzina se koriste mnogo
manje. Ova jednadba moe se lako dobiti primjenom jednadbe (2.42) za rad i jednadbe za
raspoloivu energiju:

( )
2
1
2
2
2
2
2
1
2
2
0 0
2
2
0 0
2
1
2 2
w w c c
c
H H
c
H E
t ev t ev m n ev
+ = + = =

2
1
2
2
2
2
2
1
2
1
2
2
2
2
2
1
w w c c
w w c c
t ev t
rb
+
+
=

( 2.50 )

Pogledajmo sada faktore koji mogu utjecati na relativni stupanj djelovanja lopatica na stupnju, tj.
pokuajmo utvrditi glavne bezdimenzijske parametre koji definiraju stupanj djelovanja. U tu svrhu
preobliiti emo jednadbu (2.48) za najjednostavniji sluaj istog akcijskog stupnja ( = 0). Moemo
koristiti sljedeu oitu relaciju za taj stupanj:

1 2
w w
t
=

2
2
1
0 0
t
c
H E = = (poto su = 0 i
ev
= 0)

u c w =
1 1 1 1
cos cos (iz trokuta brzina)

Sada emo uvesti fiktivnu brzinu c
f
koju emo definirati jednadbom:

0
2
2
H
c
f
= ( 2.51 )

Za akcijski stupanj turbine je = 0 i c
f
= c
1t
. Nakon supstitucije ovih izraza u jednadbu (2.48) uz
dodatne matematike obrade dobivamo:

( )
( )
2
1 1
2 2
1 1
2
1 1
2 2
1 1
2
2 2 1 1
cos
cos
1 cos 2
cos
cos
1 cos 2
cos cos 2
f f f
rb
c
w
w
u c u
c
w
w
w u
c
w w u
|
|

\
|
+
=
|
|

\
|
+
=
+
=

Poto za isti akcijski stupanj imamo
f t
c c c = =
1 1
i
1 2
w w = , dobivamo konano:
62













Slika 2.15 Utjecaj omjera brzina u/c
f
na relativni stupanj djelovanja
rb
i
gubitke energije za isti akcijski stupanj

|
|

\
|
+
|
|

\
|
=
1
2
1
cos
cos
1 cos 2

f f
rb
c
u
c
u
( 2.52 )

Prema tome, stupanj djelovanja
rb
za isti akcijski stupanj ovisi o omjeru brzina u/c
f
, koeficijentima
brzina i , i kutovima na izlazu iz statorskih lopatica
1
i rotorskih lopatica
2
. Kut
1
u jednadbi
(2.52) ovisan je o kutu
1
,omjeru brzina u/c
f
i koeficijentu i prema tome nije neovisni parametar.

Meu gore navedenim parametrima, omjer brzina u/c
f
ima najjai utjecaj na stupanj djelovanja. Ovaj
omjer se moe mijenjati ovisno o brzini vrtnje rotora turbine ili o brzini c
f
kada se mijenja raspoloivi
toplinski pad na stupnju. Iz tih je razloga omjer brzina u/c
f
vani parametar koji ima odluujui utjecaj
na stupanj djelovanja stupnja turbine. Uz fiksne vrijednosti za , ,
1
i cos
2
/cos
1
, ovisnost stupnja
djelovanja
rb
o omjeru brzina u/c
f
je parabola drugog reda (slika 2.15). Parabola sjee os apscise pri
u/c
f
= 0 i u/c
f
= cos
1
, obzirom da je
rb
= 0 u tim tokama. Maksimalnu vrijednost stupnja
djelovanja imamo pri optimalnom omjeru brzina:

2
cos
1

=
|
|

\
|
opt
f
c
u


Maksimalni stupanj djelovanja za isto akcijski stupanj turbine moe se nai iz jednadbe (2.52)
uvrtavanjem optimalnog omjera brzina:

( )
|
|

\
|
+ =
1
2 1
2 2
cos
cos
1
2
cos

opt rb
( 2.53 )

Kako slijedi iz ove jednadbe, maksimalni stupanj djelovanja ovisi o koeficijentu brzine za statorske
lopatice, a u manjoj mjeri o koeficijentu brzine za rotorske lopatice. Poveanje za 1% donosi
poveanje optimalnoga stupnja djelovanja za 1.7%, dok poveanje za 1% donosi poveanje
optimalnoga stupnja djelovanja za svega 0.4%. Prema tome je kod akcijskih stupnjeva turbine
potrebno puno pozornosti posvetiti oblikovanju i izvedbi statorskih lopatica.

Parabolika ovisnost izmeu omjera brzina u/c
f
i stupnja djelovanja
rb
, kako je prikazano na slici
2.15, odraava bilancu energije za isti akcijski stupanj. Meutim, nastavljajui s jednadbom (2.49)
koja daje bilancu energije na stupnju, mogue je dobiti jednadbe i za stupnjeve s bilo kojim stupnjem
reakcije:

( )
ev ev m n rb
= 1 1 ( 2.54 )
63

gdje su relativni gubici u statorskim lopaticama, rotorskim lopaticama i izlaznom brzinom:

0
E
H
n
n

=
0
E
H
m
m

=
0
E
H
ev
ev

=

Analizirajmo sada komponente gubitka energije na akcijskom stupnju ( = 0) s promjenom omjera
brzina u/c
f
.

Relativni gubitak energije na statorskim lopaticama je:

2
2
1
2
1
2
1
0
1 =

=
t
t n
n
c
c c
E
H


Prema tome, ako je konstantno, relativni gubitak energije na statorskim lopaticama ne ovisi o omjeru
brzina. Iz tih je razloga
n
na slici 2.15 konstantan.

Relativni gubitak energije na lopaticama rotora moe se prikazati jednadbom:

( )
2
2
1
1
2
1
2
2
2
2
0
1
|
|

\
|
=

=
t t
t m
m
c
w
c
w w
E
H


poto su = 0 i w
2t
= w
1
.

Uz pretpostavku da je konstantan, funkcijska veza izmeu
m
i omjera brzina u/c
f
e biti u
potpunosti odreena prirodom promjene omjera w
1
/c
1t
. Kako slijedi iz trokuta brzina, ovaj omjer se
poveava sa smanjenjem omjera u/c
f
. Prema tome, relativni gubitak energije
m
se smanjuje kako se
u/c
f
poveava od nule prema vrijednosti pri kojoj je kut ulazne relativne brzine
1
= 90
o
. Daljnjim
poveanjem omjera brzina, gubitak energije u rotorskim lopaticama se poveava.

Relativni gubitak izlaznom brzinom iz stupnja moe se prikazati jednadbom:

2
1
2
2
t
ev
c
c
=

Ako uzmemo u obzir trokute brzine na stupnju za razliite omjere brzina u/c
f
, moemo zapaziti da
emo minimalni koeficijent
ev
dobiti pri
2
= 90
o
obzirom da je tada omjer c
2
/c
1t
na minimumu. Pri
bilo kakvom odstupanju kuta brzine od 90
o
, relativni gubitak izlaznom brzinom se poveava (slika
2.15).

Treba napomenuti da se najmanji gubitak izlaznom brzinom postie pri omjeru brzina im blie
optimalnom. Uz optimalni omjer u/c
f
kut vektora brzine c
2
je malo vei od kuta
2
= 90
o
(
2
> 90
o
).

Ovisnost relativnog stupnja djelovanja lopatica na stupnju turbine o omjeru brzina u/c
f
i drugim
faktorima za jedan stupanj (
ev
= 0 i E
0
= c
f
2
/2) za bilo koji stupanj reakcije moe se nai po
jednadbi (2.48). Ako tu jednadbu napiemo u drugaijem obliku:

( )
2
2 2 1 1
cos cos 2
f
rb
c
u w c u +
=



i supstitucijom u jednadbu za brzine:

64
( ) = = = 1 1 2 2
0 0 1 f n
c H H c ( 2.55 )

( ) + = + = 1 cos 2 1 cos 2
1
2 2 2
1 1
2 2
1
2
1 f f
c u u c c u u c w ( 2.55a )

2
1
2 2
1 0
2
1 0 2
2 2 w c w H w H w
f m
+ = + = + = ( 2.56 )

dobivamo:

( )
(
(
(

+
|
|

\
|

|
|

\
|
+ + = 1 cos 2 1 cos 1 cos 2
1
2
2
2 1
f f f f
rb
c
u
c
u
c
u
c
u

( 2.57 )

Ova jednadba pokazuje da je relativni stupanj djelovanja lopatica na stupnju s proizvoljnim stupnjem
reakcije ovisan, jednako kao i za isti akcijski stupanj o u/c
f
, , ,
2
i
1
te dodatno o novoj
neovisnoj varijabli: stupnju reakcije . Najviu vrijednost stupnja djelovanja postiemo pri
optimalnom omjeru brzina (u/c
f
)
opt
koji ovisi o stupnju reakcije , kutu
1
i koeficijentu brzine , a
odreen je uglavnom iz minimalne vrijednosti za gubitak energije izlaznom brzinom. Maksimalni
stupanj djelovanja
rb
odgovara reimu strujanja pri kutu izlazne brzine
2
= 90
o
, tj. pri
2 2
2
2
2
u w c = .

Koristei jednadbe (2.55) i (2.56) dobivamo:

( )
2
1
2 2 2 2 2 2 2 2
2
1 cos 2 1 u c u u c c c
f f f
+ + =

Uz napomenu da su prorauni priblini, pretpostaviti emo da su koeficijenti brzina = 1 i = 1. U
tom e sluaju optimalni omjer brzina biti:


|
|

\
|

=
|
|

\
|
1 cos 2
1
1
2
2
f
opt
f
c
c
c
u


Ako uvedemo napomenu da su aksijalne projekcije brzina na ulazu i izlazu jednake:

= = 1 sin sin
1 1 1 2 f
c c c

te uz = 1 dobivamo:

+
=
|
|

\
|
1 cos 2
sin cos
1
1
2
1
2
opt
f
c
u


Poto je .sin
2

1
mala vrijednost, moemo ju zanemariti pa dobivamo jednadbu:

|
|

\
|
1 2
cos
1
opt
f
c
u


65
Jednadba za optimalni omjer brzina, za isti akcijski stupanj ( = 0), koju smo ranije izveli, sadri
koeficijent brzine u brojniku. Uz tu napomenu, priblina jednadba za optimalni omjer brzina pri
bilo kojem stupnju reakcije moe se prikazati u obliku:

|
|

\
|
1 2
cos
1
opt
f
c
u
( 2.58 )

Ovisnost
rb
i gubitaka energije na stupnju turbine sa stupnjem reakcije = 0.5 o omjeru brzina u/c
f

prikazana je grafiki na slici 2.16. Sukladno jednadbi (2.58), optimalni omjer brzina je tada:



Promatrajui turbinske stupnjeve sa stupnjem reakcije = 0 i = 0.5, moemo primijetiti da je
optimalni omjer brzina za ovaj drugi 2 puta onaj od prvoga. Zbog toga je, za istu obodnu brzinu,
raspoloivi toplinski pad za akcijski stupanj pri = 0 dva puta vei od reakcijskog pri = 0.5. Poto
krivulje za ( )
f rb
c u f = imaju dosta plosnati vrh i ako uzmemo u obzir gubitke energije zbog trenja
na disku i druge gubitke (ventilacijske gubitke itd.), omjer brzina u/c
f
se pri konstrukciji turbina
odabire malo nii od onoga po jednadbi (2.58). Iz tih razloga, omjer raspoloivih toplinskih padova
kod akcijskih stupnjeva prema onima za reakcijske stupnjeve je obino manji od 2. Sukladno tome,
potrebni broj reakcijskih stupnjeva za obradu istoga ukupnog toplinskog pada na turbini je gotovo
dvostruki u odnosu na potrebni broj akcijskih stupnjeva.

Uz istu duljinu lopatica, maksimalni relativni stupanj djelovanja lopatica na stupnju turbine je za
reakcijski stupanj vei od onoga za akcijski stupanj, obzirom da je
reakc
>
akc
. Meutim, obzirom na
vee gubitke proputanja kod reakcijskih stupnjeva u praksi se uzima a su stupnjevi djelovanja za obje
vrste stupnjeva (akcijskih i reakcijskih) jednaki.


2.5 Curtissov stupanj (Stupanj turbine s dva stupnja brzine)

Pri optimalnom omjeru brzina, akcijski stupanj moe obraditi relativno veliki toplinski pad, H
0
= 30 -
100 kJ/kg. Ovaj toplinski pad ogranien je maksimalnom obodnom brzinom koju mogu izdrati
lopatice rotora, obzirom na njihovu vrstou ili tehnologiju izrade rotora.

Da bi mogli koristiti vei toplinski pad pri zadanoj obodnoj brzini, moemo smanjiti omjer brzina u/c
f

na nain da poveamo brzinu c
f
. U tom sluaju obini stupanj turbine s po jednim redom statorskih i
jednim redom rotorskih lopatica ima veliki gubitak energije izlaznom brzinom (slika 2.15). Na stupnju
koji radi s niskim omjerom brzina u/c
f
ovaj se gubitak moe smanjiti ako smjestimo dodatne skretne
lopatice statora i rotora iza obinog turbinskog stupnja. Drugi red statorskih lopatica skree struju pare
prema drugom redu rotorskih lopatica, u kojemu se dodatno obradi kinetika energija struje pare koja
bi bila izgubljena iz obinog stupnja turbine. Taj novi dvostruki stupanj turbine, koji nazivamo
Curtissov stupanj, sastoji se iz prvog red statorskih lopatica koji vri svu pretvorbu toplinskog pada
pare u kinetiku energiju. Dio te kinetike energije se u prvom redu lopatica rotora pretvara u
mehaniki rad. Izlazna kinetika energija iz rotora je jo uvijek velika (velika izlazna brzina c
2
) pa se u
drugom redu statorskih lopatica vri samo skretanje struje pare, kako bi se ostatak kinetike energije
dodatno pretvorio u mehaniki rad u drugom redu rotorskih lopatica (slika 2.17).

Za razliku od prvog reda statorskih lopatica, iji kanali predstavljaju Lavalove sapnice za pretvorbu
toplinskog pada u kinetiku energiju, drugi red statorskih lopatica vri samo skretanje struje fluida,
tako da je na tim lopaticama ulazna brzina fluida jednaka izlaznoj brzini, samo to su vektori brzine
simetrini jedan drugome obzirom na uzdunu os rotora turbine.

2
cos
1

=
|
|

\
|
opt
f
c
u
66









































Slika 2.17 Curtissov stupanj s prikazom presjeka du puta pare i razvijenog presjeka
preko opatica s trokutima brzina

Parametri strujanja na lopaticama statora i rotora oznaeni su na isti nain kao i kod obinog stupnja,
samo s dodatnom crticom za parametre drugog reda statorskih i rotorskih lopatica (slika 2.17).

Trokuti brzina su konstruirani iz istoga ishodita, kao i za obian stupanj turbine (slika 2.18). U
pravilu kutove
2
, '
1
i '
2
nalazimo iz jednadbe ouvanja mase (poglavlje 3). Kut strujanja na izlazu
iz statorskih skretnih lopatica, '
1
je obino unutar granica '
1
- (5 do 10
o
), a kut relativne brzine na
izlazu iz drugoga reda rotorskih lopatica, '
2
= '
1
- (5 do 30
o
). Profili lopatica rotora drugoga reda su
isti kao kod akcijskog stupnja, samo s manjim kutom skretanja, tj. kutovi '
1
i '
2
su vei nego
odgovarajui kutovi na prvom redu rotorskih lopatica.

Kako vidimo iz slike 2.18, para iz drugog reda rotorskih lopatica izlazi s brzinom c'
2
koja je znaajno
manja od brzine c
2
na izlazu iz prvoga reda rotorskih lopatica. Na taj nain su izlazni gubici iz
Curtissovog stupnja manji nego iz obinog akcijskog stupnja za smanjeni omjer brzina u/c
f
.
67








Slika 2.18 Trokuti brzina za Curtissov stupanj

Iz svega proizlazi da Curtissov stupanj moe obraditi vrlo veliki toplinski pad za doputenu obodnu
brzinu pri relativno visokom stupnju djelovanja. Sva pretvorba toplinskog pada odvija se u mirujuim
prvom redu statorskih lopatica, tako da para koja ulazi u rotorske lopatice prvoga reda ve ima
znaajno niu temperaturu i tlak nego para koju dovodimo na ulaz u turbinu. Upravo zbog ovoga
svojstva, Curtissov stupanj vrlo esto nalazimo kao prvi stupanj na visokotlanim i eventulano
srednjetlanim turbinama. Prve rotorske lopatice su na taj nain zatiene od previsokih temperatura
ulazne pare, to bi moglo smanjiti njihovu vrstou.

Brzine strujanja na izlazu iz prvog reda lopatica rotora, iz statorskih skretnih lopatica i iz drugog reda
rotorskih lopatica mogu se odrediti po sljedeim jednadbama, slino kao i kod obinog stupnja
turbine:

n
H c
0 1
2 = ( 2.59a )
2
1 0 2
2 w H w
m
+ = ( 2.59b )
2
2 0 1
2 c H c
g g
+ = ( 2.59c )
( )
2
1 0 2
2 w H w
m
+ = ( 2.59d )

gdje su , ,
g
i ' koeficijenti brzine,
n
H
0
, H
0m
, H
0g
i H'
0m
su raspoloivi toplinski padovi na prvim
statorskim lopaticama, prvim rotorskim lopaticama, statorskim skretnim lopaticama i drugim
rotorskim lopaticama. h-s dijagram ekspanzije pare na Curtissovom stupnju prikazan je na slici 2.19.






















Slika 2.19 h-s dijagram za Curtissov stupanj
68
Omjer raspoloivih toplinskih padova na rotorskim i skretnih lopaticama za cijeli stupanj (bez prvoga
reda lopatica statora) nazivamo stupnjem reakcije za odgovarajuu kaskadu lopatica:

0 0
H H
m
= stupanj reakcije za prvi red rotorskih lopatica
0 0
H H
g g
= stupanj reakcije za drugi red statorskih (skretnih) lopatica
0 0
H H
m
= stupanj reakcije za drugi red rotorskih lopatica

Stupnjevi reakcije na Curtissovom stupnju obino nisu vei od 0.02 do 0.06. Niski stupnjevi reakcije
odabrani su kako bi se osiguralo konvergirajue strujanje u kanalima meu lopaticama rotora i
skretnih statorskih lopatica.

Koristei koncept stupnja reakcije, jednadbe (2.59) se mogu prepisati u novi oblik:

( ) =
g
H c 1 2
0 1
( 2.60a )
2
1 0 2
2 w H w + = ( 2.60b )
2
2 0 1
2 c H c
g g
+ = ( 2.60c )
( )
2
1 0 2
2 w H w + = ( 2.60d )

Analogno jednadbi (2.38), moemo izvesti odgovarajue jednadbe za sile u obodnom smjeru na
prvom i na drugom redu lopatica rotora:

( )
2 2 1 1
cos cos c c m F
R
+ = & ( 2.61 )

( )
2 2 1 1
cos cos + = c c m F
R
& ( 2.62 )

Analogno jednadbi (2.41) dobivamo jednadbe za specifini korisni rad koji je radni fluid predao
lopaticama prvog i drugog reda rotora:

( )
2 2 1 1
cos cos c c u w
u
+ = ( 2.63 )

( )
2 2 1 1
cos cos + = c c u w
u
( 2.64 )

Specifini rad na cijelome Curtissovom stupnju je:

( )
( )
2 2 1 1 2 2 1 1
2 2 1 1 2 2 1 1
cos cos cos cos
cos cos cos cos


+ + + =
= + + + =
w w w w u
c c c c u w
u
( 2.65 )

Relativni stupanj djelovanja lopatica na Curtissovom stupnju je omjer specifinog rada na lopaticama i
raspoloivog rada:

0 0 0
E
w u
E
c u
E
w
u u
u
rb

= = = ( 2.66 )

Jednadba (2.65) za korisni rad koju smo dobili pomou trokuta brzina temeljem promjene koliine
gibanja moe se dobiti i iz bilance energije na stupnju, tako da od raspoloivog specifinog rada
oduzmemo gubitke energije na lopaticama i gubitak izlaznom brzinom. Na isti nain kao i kod
obinog stupnja turbine, ove jednadbe su:


69






























Slika 2.20 a) Utjecaj omjera brzina u/c
f
na relativni stupanj djelovanja
rb
i gubitke energije za
stupnjeve turbine s jednim, dva i tri stupnja brzine, b) trokuti brzina za odreivanje
optimalnog omjera brzina za Curtisov stupanj (s dva stupnja brzine)

( ) ( )
n
t
n
H
c
H
0
2
2
1 2
1
2
1 = = ( 2.67a )
( ) ( )
|
|

\
|
+ = =
2
1
2
1
2
1
0
2
2
2 2
w
H
w
H
m
t
m
( 2.67b )
( )
( )
( )
|
|

\
|
+ =

=
2
1
2
1
2
2
0
2
2
1 2
c
H
c
H
g g
t
g g
( 2.67c )
( ) | |
( )
( ) | |
( )
(

+ =

=
2
1
2
1
2
1
0
2
2
2
2
w
H
w
H
m
t
m
( 2.67d )
( )
2
2
2
c
H
ev

= ( 2.67e )

Prema tome, korisni rad na rotoru Curtissovog stupnja je:

( )
ev ev m g m n u
H H H H H E w = 1
0
( 2.68 )

Relativni stupanj djelovanja lopatica e biti:

jedan red
rotora
dva reda
rotora
tri reda
rotora
70
( )
ev ev m g b n
u
rb
E
w
= = 1 1
0
( 2.69 )

gdje su relativni gubici:

0
E
H
n
n

=
0
E
H
m
b

=
0
E
H
g
g

=
0
E
H
m
b

=
0
E
H
ev
ev

=

Koeficijent gubitaka na prvim statorskim lopaticama neovisan je o omjeru brzina u/c
f
pa je prema
tome konstantan, slino kao i kod obinih stupnjeva turbine. Ostali koeficijenti gubitaka se smanjuju s
poveanjem omjera brzina (slika 2.20a). Koeficijent gubitaka izlaznom brzinom je najmanji kada je
izlazna brzina iz stupnja paralelna s osi rotora (tj. pri '
2
= 90
o
). Vrijednost optimalnih omjera brzina
ovisi o broju stupnjeva brzina i obino je u podruju najmanjih gubitaka izlaznom brzinom.

Da bi odredili optimalni omjer brzina (u/c
f
)
opt
odabrati emo trokute brzina takvima da izlazna brzina
iz aksijalnoga stupnja bude paralelna s osi rotacije, tj. pri '
2
= 90
o
. Za trenutak emo radi
jednostavnijeg prikaza pretpostaviti da pri strujanju nemamo trenja, tako da su svi koeficijenti brzina
jednaki jedinici. Dobiti emo prikaz trokuta brzina kakav je prikazan na slici 2.20b. Visine svih
trokuta su jednake, tako da je:

2 2 2 1 1 2 2 1 1
sin sin sin sin c c c c c = = = =

1 2
=
2 1
=
1 2
=
1 2
w w =
2 1
c c =
1 2
w w =

U ovome sluaju, krajevi najbliih vektora brzina jednako su udaljeni za obodnu brzinu u tako da
slijedi da je u c 4 cos
1 1
= , odakle moemo dobiti optimalni omjer brzina:

4
cos
1
1 1

=
|
|

\
|
=
|
|

\
|
opt
t
opt
c
u
c
u


4
cos
1
1

=
|
|

\
|
=
|
|

\
|
opt
t
opt
f
c
u
c
u
( 2.70 )

Na jednaki nain moemo pokazati da je za stupanj s tri stupnja brzine i s nultim stupnjem reakcije na
svim redovima lopatica, osim na prvom redu statorskih, jednak:

6
cos
1

=
|
|

\
|
opt
f
c
u
( 2.71 )

ili u opem sluaju za m stupnjeva brzine:

m c
u
opt
f
2
cos
1

=
|
|

\
|
( 2.72 )

Vidimo da su stupnjevi turbine s vie stupnjeva brzine u stanju da za ogranienu obodnu brzinu obrade
vrlo veliki toplinski pad nego obini turbinski stupnjevi s jednim stupnjem brzine. Stupanj turbine s
dva stupnja brzine moe obraditi 4 puta vei toplinski pad, a stupanj turbine s tri stupnja brzine moe
obraditi 9 puta vei toplinski pad u usporedbi s onime za obini akcijski stupanj turbine.

71
Poveanje stupnja djelovanja
rb
kod stupnjeva s vie stupnjeva brzine pri smanjenim vrijednostima
omjera brzina u/c
f
dobili smo prije svega smanjenjem gubitka izlaznom brzinom iz stupnja. Prema slici
(2.20a) obine stupnjeve s jednim ili vie stupnjeva brzine moemo koristiti pri omjeru brzina:

3 . 0 >
f
c u jedan stupanj brzine (obini stupanj turbine)
3 . 0 17 . 0 < <
f
c u dva stupnja brzine (Curtissov stupanj)
17 . 0 <
f
c u tri stupnja brzine

Maksimalni stupanj djelovanja je uvijek manji nego za obini stupanj turbine iz sljedeih razloga:
relativne brzine w
1
i w
2
su mnogo vee u prvom redu lopatica rotora, tako da su vei gubici trenja
strujanja,
poveanog broja prolaza meu lopaticama i veih ukupnih gubitaka viskoznog trenja.

Zbog navedenih razloga, stupnjevi turbine s vie stupnjeva brzine koriste se kao prvi stupnjevi na
ulazu u turbinu kako bi se odmah na ulazu obradio veliki toplinski pad i znaajno snizila temperatura
kojoj su izloene lopatice rotora.

Aerodinamike karakteristike rotorskih i skretnih lopatica se popravljaju dodavanjem vrlo malog
stupnja reakcije za strujanje kroz njih. Visoki stupnjevi reakcije se ne preporuuju jer stupnjevi brzine
samo obrauju dostavljenu kinetiku energiju fluida i pretvaraju je u mehaniki rad vrtnje rotora.
Obzirom da su brzine strujanja iza prvih statorskih lopatica vrlo velike, dovod pare iz statorskih
lopatica se najee ne vri po cijelom opsegu krunice, ve samo na njenim dijelovima (segmentima).
Takav dovod pare nazivamo parcijalnim dovodom. Pri takvom dovodu imamo dodatne gubitke zbog
ponaanja pare na krajevima lunih segmenata statorskih lopatica.

Ukupni stupanj reakcije za Curtissov stupanj obino ne prelazi 0.10 do 0.12. Mali stupanj reakcije
poveava stupanj djelovanja i u isto vrijeme poveava optimalni omjer brzina s 0.23 za isti akcijski
stupanj na 0.30 za ukupni stupanj reakcije 0.15.

Primjeri konstrukcije Curtissovog stupnja i odreivanje dimenzija lopatica biti e prikazani u
poglavlju 3.


2.6 Radijalni i radijalno-aksijalni stupnjevi turbine

Osim istih aksijalnih stupnjeva turbine, radijalni i radijalno-aksijalni stupnjevi esto nalaze
primjenu u turbinama. Kod radijalnih stupnjeva smjer strujanja lei u ravnini okomitoj na os rotacije
(slika 2.21). Ako strujanje ide od osi rotacije prema van, stupanj nazivamo centrifugalni, a pri
obrnutom strujanju, tj. izvana prema osi rotacije, stupanj nazivamo centripetalni.

Stupnjevi turbine kod kojih u lopaticama rotora imamo radijalno-aksijalni smjer strujanja nazivaju se
radijalno-aksijalni (slika 2.22a). Radijalno-aksijalni stupnjevi mogu se koristiti s jednim ili vie
stupnjeva brzine.










Slika 2.21 Radijalni stupanj turbine

72






















Slika 2.22 Radijalno-aksijalni stupnjevi turbine

Za proraune pretvorbe energije radnog fluida u mehaniki rad rotora turbine kod radijalnih i
radijalno-aksijalnih turbina obraditi emo radijalni stupanj (slika 2.21). Dobivene jednadbe moi e
se koristiti na turbinama bilo koje izvedbe.

Po jednadbi ouvanja kutne koliine gibanja, dobiveni moment je rezultat promjene kutne koliine
gibanja izmeu ulaza i izlaza u stupanj:

( )
u u
c r c r m M
2 2 1 1
= &

gdje su r
1
i r
2
radiusi na ulaznom i izlaznom presjeku lopatica rotora, a c
1u
i c
2u
su projekcije apsolutnih
brzina c
1
i c
2
na obodnu brzinu u. Te projekcije su, kao i kod aksijalnih stupnjeva, jednake:

1 1 1
cos c c
u
=
2 2 2
cos c c
u
=

Obodna brzina na radiusu r je:

r u =

gdje je obodna brzina:

n 2 =

Snaga i specifini rad koji razvija stupanj radijalne turbine je:

( )
2 2 2 1 1 1
cos cos c u c u m M P
u
+ = = &

2 2 2 1 1 1
cos cos c u c u
m
P
w
u
u
+ = =
&


Transformacijom desne strane pomou jednadbi za proizvoljne trokute brzina dobivamo:
73

( )
2
2
2
1
2
2
2
1
2
2
2
1
2
1
u u w w c c w
u
+ + = ( 2.73 )

Za strujanje radnoga fluida u kanalima meu lopaticama rotora koristimo sljedeu jednadbu:

u
w h
c
h
c
+ + = +
2
2
2
1
2
1
2 2
( 2.74 )

Zamjenom w
u
jednadbom (2.73) dobivamo:

2 2 2
2
2
2
1
2
2
2
2
1
1
u u w
h
w
h

+ + = + ( 2.75 )

Jednadba (2.75) predstavlja ouvanje energije za relativno strujanje lopaticama rotora. Suma energija
na ulazu u rotor jednaka je sumi energija na izlazu iz rotora (zajedno s mehanikim radom predanom
rotoru).

Za izentropsko strujanje, jednadba (2.75) glasi:

2 2 2
2
2
2
1
2
2
2
2
1
1
u u w
h
w
h
t
t

+ + = + ( 2.76 )

Teorijska relativna izlazna brzina, pri izentropskom strujanju, na izlazu iz rotora je

( ) ( )
2
1
2
2
2
1 2 1 2
2 u u w h h w
t t
+ + = ( 2.77 )

gdje je raspoloivi toplinski pad u lopaticama rotora (slika 2.9) jednak:

t m
h h H
2 1 0
=

Stvarnu relativnu brzinu emo kao i kod aksijalnih stupnjeva, nai po jednadbi (2.34).

Kao i za aksijalne stupnjeve, stupanj reakcije radijalnih i radijalno-aksijalnih turbina odreujemo po
jednadbi (2.36), koju moemo promijeniti koristei jednadbu (2.76) u novu jednadbu:

( ) ( )
2
2
1
2
2
2
1
2
2
0
0
f
t m
c
u u w w
H
H
= = ( 2.78 )

Po ovoj bi jednadbi za stupanj centripetalne i radijalno-aksijalne turbine (pri u
2
< u
1
) uz w
2t
= w
1

dobili stupanj reakcije vei od 0 ( > 0). Pod tim uvjetima, stupanj reakcije aksijalnih stupnjeva (pri
u
1
.=.u
2
) je jednak nuli. Prema tome, dio raspoloivog toplinskog pada kod radijalnih i radijalno-
aksijalnih stupnjeva turbine posljedica je djelovanja polja centrifugalnih sila. Taj dio toplinskog pada
jednak je 2 2
2
2
2
1
u u .

Relativni stupanj djelovanja na stupnju radijane ili radijalno-aksijalne turbine je:

( )
2
2
2
2 2 2 1 1 1
0
cos cos 2
c c
c u c u
E
w
ev f
u
rb

+
= = ( 2.79 )


74















Slika 2.23 Utjecaj omjera brzina u/c
f
na relativni stupanj djelovanja i relativne gubitke
na radijalno-aksijalnom stupnju turbine

Iz slike 2.23 s prikazom relativnog stupnja djelovanja u ovisnosti o omjeru brzina, maksimalnu
vrijednost postiemo pri najmanjim gubicima, otprilike na mjestu gdje postiemo strujanje s
1
= 90
o
.

Za radijalne stupnjeve turbine kod kojih je omjer obodnih brzina u
1
/u
2
priblino jednak jedinici i za
radijalno-aksijalne turbine gdje se promjena smjera vri u kanalu bez lopatica, optimalni omjer brzina
moemo nai po jednadbi (2.58). Za radijalno-aksijalne stupnjeve turbine s rotorom koji ima lopatice
na boku diska, optimalni omjer brzina je izmeu 0.65 i 0.67 pri stupnju reakcije = 0.45 do 0.50.

Posebna varijanta radijalnih turbina je Ljungstrmova turbina. Ova se turbina sastoji iz dva diska na
kojima su radijalni stupnjevi lopatica, s time da nema statorskih lopatica. Oba rotora se vrte istom
brzinom vrtnje, ali u suprotnim smjerovima (slika 2.24). U tom se sluaju apsolutna brzina na izlazu iz
ranijeg reda rotorskih lopatica c
-r
2
je ujedno ulazna apsolutna brzina c
-l
1
za sljedei red lopatica
drugoga rotora. Pri ovakvom strujanju je optimalni omjer brzina u/w
2t
upravo jednak onome za
akcijski stupanj turbine. Prema tome, za istu obodnu brzinu Para struji od osi rotora prema van, prema
sve veem opsegu i sve veim obodnim brzinama.

Toplinski pad na ovoj turbini je isti kao i na lopaticama statora za akcijsku turbinu.



















Slika 2.29 a) Kaskade lopatica oba rotora, b) i c) trokuti brzina na lopaticama oba rotora za
Ljungstrmovu turbinu

75
2.7 Geometrijske i aerodinamike karakteristike kaskada turbinskih
lopatica

Stupanj turbine sastoji se iz kaskade statorskih lopatica i kaskade rotorskih lopatica. Kaskada
statorskih lopatica je kombinacija statorskih lopatica montiranih na stator turbine. Kaskada rotorskih
lopatica je kombinacija rotorskih lopatica montiranih na rotor turbine. Sve lopatice kaskade imaju isti
profil lopatice, istu duinu i jednako su razmaknute jedna od druge.

Geometrijske karakteristike kaskade statorskih lopatica prikazane su na slici 2.25. Slika prikazuje
meridionalni presjek (presjek u ravnini koja prolazi kroz os rotora turbine) i razvijeni presjek
cilindrinom plohom na srednjem promjeru stupnja.

Gubici energije i druge aerodinamike karakteristike kaskada lopatica ovise o geometrijskom obliku
kanala meu susjednim lopaticama, a koje definira profil samih lopatica. Zbog toga se profil samih
lopatica uzima kao znaajna karakteristika kaskade lopatica. Kaskada lopatica prikazana na slici 2.25
stvara konvergirajue kanale, koji su uobiajeni za podzvuno strujanje. O oblicima profila i drugim
uvjetima strujanja biti e vie rijei kasnije.

Pogledajmo sada geometrijske karakteristike kaskade statorskih lopatica, kakav se najee koristi u
praksi:
korak kaskade t
1
je razmak izmeu susjednih lopatica i mjeri se na nain da predstavlja udaljenost
identinih toki na profilu susjednih lopatica,
grlo O
1
je minimalna dimenzija protonog presjeka meu lopaticama i mjeri se kao promjer
krunice upisane u kanalu,
efektivni kut izlaza ( )
1 1 1
arcsin t O
ef
= je geometrijski parametar koji odreuje smjer strujanja
izlazne brzine na izlazu iz kaskade lopatica,
irina profila b
1
je razmak meu krajnjim tokama profila lopatice (u cilindrinom dijelu
presjeka),
irina kaskade B je irina pojasa koji ispunjavaju lopatice u kaskadi i mjeri se okomito na smjer
obodne brzine,
kut podeavanja profila u kaskadi,
ad
je kut izmeu smjera suprotno obodnoj brzini i tangente na
ulazni i izlazni dio profila lopatice; malim promjenama ovoga kuta mogue je dodatno podesiti
efektivni izlazni kut
1ef
kaskade lopatica,
debljina izlaznog brida lopatice
1ed
,
visina (duina) lopatice kaskade l
1
je dimenzija prolaza meu lopaticama na izlazu iz kaskade,
srednji promjer kaskade d
1
mjeren na polovici visine lopatica,
stupanj parcijalnosti privoda pare e kao omjer duine L luka du kojega su rasporeene lopatice
statora i opsega krunice istoga promjera:

1
d
L
e

= ( 2.80 )

Ove definicije geometrijskih karakteristika za kaskade statorskih lopatica vrijede i za kaskadu
rotorskih lopatica. Geometrijske karakteristike rotorskih lopatica prikazane su na slici 2.26 i imaju
sline oznake, samo to se koristi indeks 2 umjesto indeksa 1 za statorske lopatice.

Dodatni koncept karakterizira profile u kaskadi lopatica rotora, a to je kut ulaznog ruba profila u
kaskadi (
0sk
i
1sk
) koji predstavlja kut tangente sredinjice profila na ulaznom bridu lopatice i smjera
obodne brzine. Sredinjica profila je linija ije su toke jednako udaljene od obje bone plohe lopatice.
Za statorske lopatice i lopatice rotora kod reakcijskog stupnja turbine, kut ulaznog ruba profila je
najee blizu 90
o
, dok je za lopatice rotora kod akcijske turbine mnogo manji od 90
o
.




76

































Pored apsolutnih geometrijskih karakteristika, vrlo esto se koriste i relativni geometrijski parametri
kaskade lopatica rotora, kao to su relativni korak, relativna visina, relativna debljina izlaznog brida,
faktor lepeze itd.

b
t
t = relativni korak
b
l
l = relativna visina lopatica
O
ed
ed

= relativna debljina izlaznog ruba
d
l
=

1
faktor lepeze

Relativni geometrijski parametri doputaju grupiranje slinih kaskada lopatica s razliitim apsolutnim
geometrijskim dimenzijama. Ako na primjer imamo odreeni broj kaskada lopatica s razliitim
irinama lopatica, iji su profili geometrijski slini imaju sline vrijednosti bezdimenzijskih
parametara, tada moemo rei da su kanali meu lopaticama slini i da imamo sline uvjete i
geometriju strujanja, te da emo imati vjerojatno sline gubitke i sline stupnjeve djelovanja.

Kod stvarnih turbina, sve kaskade lopatica rotora su obino krune ili prstenaste. Neke pute imamo i
ravne kaskade, iji bi srednji promjer bio beskonano velik. Takve se kaskade koriste pri mjerenjima
karakteristika razliitih profila lopatica.
Slika 2.25 Geometrijske karakteristike
lopatica statora
Slika 2.26 Geometrijske karakteristike
lopatica rotora
77





















Slika 2.27 Modeli kaskada lopatica a) luna, b) ravna















Slika 2.28 h-s dijagrami za procese u kaskadama a) lopatica statora i b) lopatica rotora

Aerodinamike karakteristike kaskada lopatica su znaajne za proraun stupnjeva turbine. Njihove se
vrijednosti mogu nai analitiki, ali se najee mjere eksperimentalno. Glavne karakteristike
obuhvaaju koeficijente gubitaka energije, koeficijente protoka i kut istjecanja iz kaskade.

Koeficijent gubitaka na kaskadi je omjer gubitka energije gubitaka prema raspoloivoj energiji
strujanja na kaskadi. Procesi za strujanje u kaskadama statorskih i rotorskih lopatica prikazani su u h-s
dijagramima na slici 2.28. Gubici energije u ovim kaskadama izraunavaju se kao razlika izmeu
stvarnih entalpija iza kaskade i teorijskih vrijednosti za pretpostavljeno izentropsko strujanje. Gubitak
energije za pojedinu kaskadu je:

t n
h h H
1 1
= za kaskadu lopatica statora
t m
h h H
2 2
= za kaskadu lopatica rotora

Ovi gubici predstavljaju u biti dio mehanike energije koji je utroen za svladavanje trenja i drugih
otpora strujanja u kaskadi lopatica. Ti se gubici pretvaraju u toplinu i vraaju se struji fluida pri niem
termikom potencijalu, te na taj nain poveavaju entalpiju i entropiju struje fluida na izlazu iz
kaskade.
78
Raspoloiva energija za kaskadu se definira kao razlika izmeu zastojne entalpije na ulazu ispred
kaskade (za lopatice rotora zastojno stanje se definira prema relativnoj brzini na ulazu u rotorske
lopatice) i entalpije iza kaskade za pretpostavljenu izentropsku promjenu na kaskadi. Raspoloiva
energija je prema tome:

t
h h
1 0
za kaskadu lopatica statora
t w
h h
2 1
za kaskadu lopatica rotora

Koeficijenti gubitaka su prema tome:

t
n
n
h h
H
1 0

= za kaskadu lopatica statora

t w
m
m
h h
H
2 1

= za kaskadu lopatica rotora

Koeficijenti gubitaka
n
i
m
povezani su s koeficijentima brzine i . Ako za gubitke energije
pretpostavimo da predstavljaju razliku kinetikih energija stvarne struje koja izlazi iz kaskade prema
onoj za izentropsku promjenu, tada moemo dobiti koeficijente gubitaka, primjenom jednadbi (2.81)
i (2.82) u sljedeem obliku:

2
2
1
2
1
2
1
1 =

=
t
t
n
c
c c
( 2.83 )

2
2
2
2
2
2
2
1 =

=
t
t
m
w
w w
( 2.84 )

Kada su nam poznati koeficijenti gubitaka
n
i
m
na kaskadi, lako moemo izraunati koeficijente
brzina i , koji se isto tako mogu pripisati aerodinamikim karakteristikama kaskada.

Koeficijent protoka za kaskadu lopatica je omjer stvarnog protoka i teorijskog protoka kroz kaskadu:

t
m
m
&
&
= ( 2.85 )

Teorijski protok za kaskadu lopatica statora pri podzvunim brzinama strujanja rauna se koristei
geometriju protonih kanala meu lopaticama i uvjete izentropskog strujanja.

t
t
t
v
c
A m
1
1
1 1
= & ( 2.86 )

1 1 1 1
z O l A =

gdje je z
1
broj prolaza meu lopaticama u kaskadi, a c
1t
i v
1t
su brzina i specifini volumen na izlazu iz
kaskade za izentropsku promjenu na kaskadi (slika 2.28). Za kaskadu lopatica rotora imamo:

t
t
t
v
w
A m
2
2
2 2
= & ( 2.87 )

2 2 2 2
z O l A =

79
gdje su znaenja ista, samo to se odnose na kaskadu lopatica rotora. Umjesto apsolutne brzine c ovdje
se koristi relativna brzina w.

Stvarni protok fluida kroz lopatice kaskade razlikuje se od teorijskog zbog neujednaenog polja brzina
strujanja na izlazu iz kaskade. Ova je neujednaenost povezana s pojavom graninih slojeva na bonim
plohama lopatica i s neujednaenim poljem tlaka po protonom presjeku. Kada odreujemo teorijski
protok, pretpostavljamo da je brzina svuda po protonom presjeku jednolika te da nije dolo do
pothlaivanja i kondenzacije pare.

Pri odreivanju koeficijenta protoka, stvarni protok moemo odrediti analitiki pomou teorije
graninih slojeva, tj. raunanjem razdiobe brzine strujanja po protonom presjeku. Najee se
koeficijent protoka odreuje mjerenjem stvarnog protoka kroz kaskadu.

Pri nadzvunim brzinama strujanja na izlazu iz konvergirajuih kanala na kaskadi lopatica, teorijski
protok kroz kaskadu odreen je kritinim parametrima u izlaznom presjeku lopatica (za razliku od
jednadbi (2.86) i (2.87)):

cr
cr
t
v
c
A m
1
1
1 1
= & ( 2.88 )

cr
cr
t
v
w
A m
2
2
2 2
= & ( 2.89 )

Ove se jednadbe mogu primijeniti za protoke u nadzvunim kaskadama lopatica s Lavalovim
sapnicama, s time da je izlazna protona povrina zamijenjena minimalnom protonom povrinom
A
min
. Ovisnost koeficijenta protoka za kaskadu lopatica statora
1
i lopatica rotora
2
o geometrijskim i
protonim parametrima kaskade ire je pojanjena u poglavlju 3.1.

Kutovi strujanja na izlazu iz kaskade,
1
i
2
se uzimaju kao prosjeni kutovi smjera strujanja na
izlazu iz kaskade. Usrednjavanje se vri po koraku lopatica t i po visini lopatice l. Tako na primjer kut
izlaza iz kaskade lopatica statora moemo nai po jednadbi:



=
l t t
t
l t t
t
dl dt
v
c
dl dt
v
c
1
2
1
1
2
1
1
1
sin
sin

( 2.90 )

U pravilu, stvarni izlazni kutovi za kaskade lopatica se odreuju eksperimentalno. Ako nemamo
nikakvih eksperimentalnih podataka, moe se uzeti da je stvarni izlazni kut struje jednak onome za
podzvuno strujanje na idealnim lopaticama kaskade. Tako imamo:

1
1
1 1
sin sin
t
O
ef
= ( 2.91 )
2
2
2 2
sin sin
t
O
ef
= ( 2.92 )

Za veinu kaskada lopatica, razlika izmeu stvarnih i efektivnih izlaznih kutova nije velika. U
kaskadama lopatica rotora s velikim vrijednostima koeficijenta gubitaka energije, stvarni izlazni kut je
uvijek vei od efektivnog kuta izlaza.

Pri nadzvunim brzinama iza konvergirajuih sapnica, kutovi izlaza se raunaju po jednadbama koje
e biti dane u sljedeem poglavlju.

80
Ukupni (kombinirani) gubici na kaskadi lopatica mogu se ocijeniti pomou koeficijenta gubitaka koji
je jednak sumi koeficijenta gubitaka profila i koeficijenta izlaznih gubitaka:

end pr
+ = ( 2.93 )

Gubici profila javljaju se na lopaticama beskonano velike duljine kada se javljaju razne pojave
ometanja strujanja prema kraju i na izlazu profila Gubitke profila moemo podijeliti na gubitke trenja,
gubitke na rubovima i gubitke u valu za profilom:

w ed fr pr
+ + = ( 2.94 )

Gubici trenja vezani su uz strujanje u graninom sloju na bonim plohama protonog kanala meu
lopaticama. Pri stvarnom strujanju moe doi do zastoja strujanja, kada se ovaj gubitak poveava jer
mu se pripisuje gubitak kinetike energije zbog zastoja struje. Gubitak trenja je vei kod graninih
slojeva vee debljine. Staranje graninog sloja povezano je s razdiobom tlaka du smjera strujanja.
Uobiajene krivulje razdiobe tlaka na profilu lopatice prikazane su na slici 2.29. Integracijom
projekcija sila tlaka na smjer obodne brzine po profilu dobivamo rezultirajuu silu na profilu u smjeru
obodne brzine. Umnoak ove sile i obodne brzine je snaga koju tlak predaje lopatici rotora. Koristei
krivulje razdiobe tlaka mogue je izvriti podjelu kanala meu lopaticama na konfuzorski i difuzorski
dio. Ako se tlak smanjuje u smjeru strujanja, imamo konfuzorski kanal. Ako se suprotno tome tlak
poveava u smjeru strujanja, tada imamo difuzorski kanal. U konfuzorskom kanalu se debljina
graninog sloja tek malo poveava u smjeru strujanja. Kod difuzorskog kanala to poveanje debljine
graninog sloja je vee (slika 2.30), tako da u pojedinim sluajevima moe izazvati zastoj strujanja
(stall) uz brojne velike vrtloge koji se sele po obodu vijenca lopatica.


Slika 2.29 Razdioba tlakova na profilu a) lopatica statora i b) lopatica rotora
na stupnju akcijske turbine
81























Slika 2.30 Shematski prikaz graninog sloja na profilu lopatice a) s kontinuiranim protokom
i b) sa zastojem strujanja na prednjoj strani profila

Stvaranje vrtloga troi odreenu koliinu energije, tako da kaskade lopatica koje su sklone stvaranju
zastoja vrlo esto imaju vrlo velike vrijednosti koeficijenata gubitaka. Da bi se izbjeglo stvaranje
zastoja, lopatice rotora se izvode tako da stvaraju slabo konfuzorsko strujanje po cijeloj izvodnici
profila lopatice. Izuzetak od toga su mali dijelovi izlaza profila lopatice gdje je strujanje difuzorskog
tipa uz ubrzano debljanje graninog sloja.

Gubitak na rubu
ed
vezan je uz stvaranje vrtloga na rubovima profila i na naglu ekspanziju plina
odmah iza profila. Kako se fluid giba uz stjenku profila, dolazi do stvaranja vrtloga koji se periodiki
odvajaju i bivaju noeni strujom fluida nizvodno. Granini slojevi i vrtlozi su vrlo nestabilni i esto
uzrokuju pulzacije u protoku kroz turbinu.

Gubitak na rubovima profila (prednji i stranji rub) lopatice ovisi o debljini graninog sloja na
izlaznom rubu i o dimenzijama najueg protonog presjeka lopatica. Za reakcijsku kaskadu lopatica
(uglavnom su to lopatice statora), gubitak na rubovima se moe izraunati po jednadbi:

1
1
18 . 0
O
ed
ed

= ( 2.95 )

Gubitak zbog valova
w
povezan je s nastankom udarnih valova koji mogu nastati pri nadzvunom
strujanju. Udarni valovi u struji mogu utjecati na granini sloj na stjenkama profila lopatica,
uzrokujui debljanje graninog sloja i njegovo odvajanje. Zbog jake disipacije energije u udarnim
valovima javljaju se veliki gubici energije iz struje fluida. Gubitak valnim pojavama je sve vei kako
raste brzina strujanja, osobito je velik pri nadzvunom strujanju.

Gubitak na izlazu profila (ili na vrhu profila) vezan je uz probleme strujanja u kanalima meu
lopaticama. Vrlo esto taj gubitak prikazujemo kao razliku ukupnog gubitka i gubitaka profila lopatica
(vidi jednadbu 2.93):

pr end
=

Trag
Granini sloj
82











Slika 2.31 Sekundarno strujanje na kaskadi lopatica
a) shema sekundarnog strujanja blizu krajeva kanala (gornja i donja ploha kanala), b) razdioba
koeficijenta lokalnih gubitaka po visini kanala meu lopaticama

Ova pojava, koju nazivamo i sekundarno strujanje odreena je poprenim gradijentom tlaka u kanalu
meu lopaticama kaskade, gdje se svuda uz stjenke stvaraju granini slojevi. Sekundarno strujanje se
moe pojaviti u podrujima blizu krajnjih ploha a i b u presjeku kanala kaskade (slika 2.31). Kako je
poznato, gradijent tlaka koji djeluje popreno na smjer strujanja, javlja se zbog zanoenja struje fluida
prilikom promjene smjera strujanja. U sreditu strujanja s veom brzinom, djelovanje centrifugalne
sile pri skretanju je jae nego u strujanju manje brzine uz stjenku. Fluid manje brzine se izmie ka
sreditu zakrivljenosti putanje, dok se bra struja fluida probija prema van. To sve moe prouzroiti
dodatno stvaranje vrtloga u struji i odvajanje graninog sloja, to sve predstavlja gubitke pri strujanju.

Distribucija lokalnog koeficijenta gubitaka po visini lopatice prikazana je na slici 2.31b i ona sugerira
da se gubici energije poveavaju prema krajevima lopatica. Priroda sekundarnog strujanja i razdioba
gubitaka energije se ne mijenja sa smanjenjem visine lopatica. Kada je visina lopatica jako smanjena
dolazi do stapanja sekundarnih strujanja na gornjoj i donjoj krajnjoj plohi kanala i do naglog porasta
lokalnih gubitaka zbog sekundarnog strujanja.

Na slici 2.32 prikazana je ovisnost gubitaka energije o omjeru irine i visine lopatice b
1
/l
1
za ravne
kaskade s dvije izvedbe lopatica (C-90-12A i C-90-15A). Prikazano je i kako je koeficijent ukupnih
gubitaka podijeljen na gubitke profila i gubitke na krajevima. Kako se smanjuje visina lopatica pri
istoj irini, poveavaju se ukupni gubici strujanja za oba profila lopatica.

Prema tome, gubici energije su veliki kod relativno male visine lopatica, bilo za statorske ili rotorske
lopatice. Zbog toga je potrebno put pare kroz turbinu izvesti na nain da zadrimo odreenu relativnu
visinu lopatica.

Specijalne mjere za profiliranje lopatica male visine koriste se za smanjenje gubitaka na krajnjim
plohama kanala. Kod kaskada s akcijskim lopaticama s malom visinom koristi se blagi oblik Lavalove
sapnice radije nego kanal konstantnog protonog presjeka (slika 2.33). Zbog velikog irenja u
izlaznom dijelu kanala, debljina graninog sloja na lopatici se smanjuje, a time se ujedno smanjuje
gubitak strujanja.












Slika 2.32 Gubici energije u 2 kaskade lopatica statora ovisno o relativnoj visini lopatica
83




























Slika 2.34 Koeficijent gubitaka na kaskadi lopatica statora s relativnom visinom lopatica 5 . 0
1
= l i
1
33 . 0 l l = ovisno o Machovom broju i obliku meridionalne konture za strujni kanal

U kaskadama lopatica statora s lopaticama male visine, gubici na krajnjim plohama kanala se
smanjuju pomou meridonalnog profiliranja kanala meu lopaticama. Ovo profiliranje lopatica za 4
razliita profila meridionalne konture prikazano je na slici 2.34. Poveanje visine lopatice u poetnom
dijelu kanala smanjilo je brzine i time popreni gradijent tlaka. Poveana konvergencija strujanja
utjecala je na smanjenje debljine graninog sloja na stjenci lopatice i time smanjila gubitke na krajnjim
plohama kanala. Meridionalno profiliranje moe smanjiti gubitke na kaskadi lopatica za 1 do 3% kod
malih visina lopatica.

Pri analizi pojedinih gubitaka energije u kaskadi lopatica posebno moramo pozornost obratiti na
utjecaj odreenih geometrijskih i strujnih parametara na gubitke energije.

Utjecaj relativne visine lopatica

Promjenom relativne visine lopatica ukupni gubici energije na kaskadi lopatica ovise o promjeni
gubitaka na krajnjim plohama kanala. Ova ovisnost prikazana je na slici 2.32 i o njoj je ve bilo
govora.

Utjecaj relativnog koraka profila u kaskadi

Promjenom relativnog koraka u kaskadi sastavljenoj od istih profila, mijenjaju se svi pojedinani
gubici energije (gubici profila i gubici na krajnjim plohama), (slika 2.35). Veliina relativnog koraka,
koja odgovara minimalnim gubicima energije u kaskadi lopatica, naziva se optimalni korak.
Poveanje relativnog koraka iznad optimalnoga pojaava razlike u razdiobi tlakova na profilu lopatice.
To vrlo esto uzrokuje jau divergenciju u strujnom kanalu i poveanje gubitaka. Smanjenje relativnog
koraka ispod optimalne vrijednosti dovodi do poveanja gubitaka na krajnjim plohama strujnog kanala
Slika 2.33 Profili lopatica akcijskog stupnja
male visine (crtkano) u usporedbi s onima
srednje i velike visine
Slika 2.35 Koeficijent gubitaka profila ovisno
o relativnom koraku i debljini izlaznog ruba
lopatice za dva profila lopatica
Profil lopatice
male visine
84
i relativno poveava relativnu debljinu izlaznog ruba lopatice. U tom se sluaju poveavaju gubici
trenja zbog problematine razdiobe tlakova na poprenom presjeku strujnog kanala. Smanjenjem
relativnog koraka, gubici na krajnjim plohama e se smanjiti zbog manjeg gradijenta tlaka u kanalu na
mjestu najmanjeg presjeka i na izlazu iz lopatica.

Kod kaskada lopatica rotora akcijskog stupnja turbine promjena relativnog koraka ima jai utjecaj na
gubitke energije nego kod reakcijskog stupnja. Ova se injenica moe objasniti manjom promjenom
protonog presjeka strujnog kanala kod akcijskog stupnja.

Utjecaj kuta skretanja struje fluida u kaskadi

I gubici profila i gubici na krajnjim plohama jako ovise o kutu skretanja struje fluida na lopaticama u
kaskadi. ut skretanja struje fluida je:

( )
sk sk
o
1 0
180 + = za lopatice statora
( )
ef sk
o
2 1
180 + = za lopatice rotora

Pri velikim kutovima skretanja i malim kutovima izlaza
1
i
2
, duina puta oko profila lopatice se
poveava, kao i debljina lopatice, pa se time suzuje najue mjesto (grlo) kanala. Na veoj duini puta
obilaska profila lopatice vie se poveava debljina graninog sloja i zbog toga rastu gubici trenja. Vei
kut skretanja struje poveava gubitke na izlazu iz kaskade lopatica. Krivulje na slici 2.36 mogu nam
posluiti za grubu ocjenu gubitaka.

Utjecaj kuta brzine na ulazu u kaskadu

Promjene radnih uvjeta na stupnju turbine uzrokuju promjene kuta strujanja na kaskadi lopatica statora
uzrokuju promjene kuta
0
pod kojim fluid ulazi u kaskadu lopatica statora ili kuta
1
na ulazu u
kaskadu lopatica rotora. To za posljedicu ima promjenu uvjeta strujanja i stvaranje vrtloga kod krivo
nastrujanih ulaznih bridova lopatica, to za posljedicu ima poveanje gubitaka energije. Kako
pokazuju eksperimentalna istraivanja, minimalne gubitke postiemo kada su kutovi ulazne brzine
malo vei od kuta simetrale profila lopatice. Za lopatice rotora bi kut
1
upadne relativne brzine trebao
biti za 2 do 6
o
vei od kuta simetrale profila. Ako kut malo poveamo obzirom na optimalni upadni
kut, nee se znaajno poveati gubici, no ako ga smanjimo, gubici e odmah porasti (slika 2.37).
Promjena kuta upada za kaskadu lopatica uzrokuje promjene u dijagramu razdiobe tlaka na profilu
lopatice, posebno na dijelovima oko ulaznog brida lopatice. Zbog toga se premjetaju mjesta
eventualnog odvajanja graninog sloja i kod velikih otklona strujanja od optimalnog kuta vrlo lako
moe doi do stvaranja zastoja u strujanju u kanalima (slika 2.29).

Utjecaj Machovog broja na izlazu iz kaskade

Pri Machovom broju M < 0.4 gubici profila i gubici na krajnjim plohama su neovisni o Machovom
broju strujanja. Pri 1 > M > 0.4 efekti kompresibilnosti se poinju osjeati i gubici strujanja se poinju











Slika 2.36 Koeficijenti brzine za kaskade lopatica statora i lopatica rotora ovisno o omjeru b/l i kutu
skretanja struje fluida u kaskadi, ( )
2 1
180 + =
o
ili
1ef

85









Slika 2.37 Gubici energije na kaskadi lopatica rotora za akcijski stupanj turbine ovisno
o kutu brzine na ulazu u kaskadu

smanjivati zbog pogodnije razdiobe gradijenta tlaka. Nakon toga, daljnje poveanje Machovog broja
uzrokuje pojavu udarnih valova koji mogu znaajno ometati strujanje. O utjecaju Machovog broja u
divergirajuem dijelu Lavalove sapnice se vie govori u poglavlju 2.8.











Slika 2.38 Utjecaj Machovog broja na koeficijent gubitaka profila za 1) lopatice statora C-90-15A
(
1ef
= 12
o
), 2) lopatice rotora akcijskog stupnja P-30-21A


Utjecaj Reynoldsovog broja na izlazu kaskade u podzvunom podruju strujanja

Reynoldsov broj govori o uvjetima strujanja u graninom sloju na profilu lopatice i trenju u tom sloju.
Pri malim Reynoldsovim brojevima strujanje u graninom sloju je laminarno, a poveanjem
Reynoldsovog broja ono postaje turbulentno. Za glatke plohe lopatica turbine gubici energije se
smanjuju s poveanjem Reynoldsovog broja po jednadbi:

m
A

= Re

gdje eksponent ima vrijednost m = 0.5 za laminarno strujanje, dok je u turbulentnom podruju
m.=.0.14 do 0.20. Za Re > 300000 gubici strujanja vie ne ovise o Reynoldsovom broju.

Gubici energije u zonama sa znaajnom hrapavosti povrine ovise o relativnoj hrapavosti. Gubici
trenja na kaskadi mogu se odrediti po jednadbi:










Slika 2.39 Utjecaj Reynoldsovog broja na koeficijent gubitaka profila za 1) kaskadu lopatica rotora
akcijskog stupnja, 2) kaskadu lopatica statora (reakcijskog tipa)

86
251 . 0
19 . 0
|

\
|
=
b
h
r
( 2.96 )

Uvjeti strujanja za lopatice statora ili rotora su takvi da pogoduje mala relativna hrapavost stjenki
lopatica, tako da se jako pazi na kvalitetu obrade lopatica. Kaskade lopatica na zadnjim stupnjevima
turbine mogu iziskivati dodatne proraune koji e uzeti u obzir efekte Reynoldsovog broja (slika 2.39).


2.8 Kaskada lopatica turbine u prijelaznim uvjetima rada. Ekspanzija na
ostatku kanala kaskade

Prijelazni uvjeti rada kaskade s konvergirajuim kanalima

Pretpostavimo da se mijenja maseni protok ili poetni tlak kroz kaskadu lopatica s konvergirajuim
kanalima. Promatrati emo sluaj da je zastojni tlak na ulazu u kaskadu konstantan i da se mijenja tlak
na izlazu iza kaskade. Pomou jednadbe (2.29) dobiti emo jednadbu za ovu priliku:

( )
1
1
2
2
0
1
2
=

|
|

\
|

+
|
|

\
|
cr
cr
cr
p
p
m
m

&
&


U ovom se sluaju ne mijenja kritini protok kroz lopatice.

Ako mijenjamo tlak ispred kaskade sapnica, protok pare e biti odreen jednadbama (2.29) i (2.27)
koje su zapisane za stvarni protok uz poznati koeficijent protoka
1
u sljedeem obliku:

0
0
1 1
v
p
A m
cr
= &

Zbog pogodnosti je poeljno kombinirati dvije gornje jednadbe u jednu zajedniku. Neka je
m
p
0

maksimalni (fiksni) zastojni tlak ispred lopatica;
0
p je trenutni zastojni tlak ispred lopatica u bilo
kojem radnom reimu, koji se moe mijenjati od 0 do
m
p
0
; p
1
je tlak iza statorskih lopatica, koji se
moe mijenjati od 0 do
0
p ;
cr
m& je kritini maseni protok (fiksni) kroz kaskadu lopatica pri tlaku na
ulazu
m
p
0
, a m& je trenutni maseni protok.

Pomou jednadbe (2.27) moemo nai omjer kritinih masenih protoka za konstantni koeficijent
protoka
1
:

0
0
0
0
v
v
p
p
m
m
m
m
m
cr
cr
=
&
&


Ako entalpija h
0
ispred lopatica nije konstantna, tada imamo:

0
0
0
0
T
T
p
p
m
m
m
m
m
cr
cr
=
&
&
( 2.97 )

tako da je kritini protok kroz kaskadu proporcionalan omjeru zastojnih tlakova ispred kaskade i
obrnuto proporcionalan drugom korijenu zastojnih temperatura ispred kaskade.
Ako je para priguena pred kaskadom, tada je:
87

const h =
0

m m
v p v p
0 0 0 0
=
m
T T
0 0
=

Prema tome:

m
m
cr
cr
p
p
m
m
0
0
=
&
&
( 2.97a )

tako da je u ovome sluaju kritini protok kroz statorske lopatice proporcionalan tlaku ispred njih.
Jednostavnom obradom jednadbe (2.29) moe se svesti na sljedei oblik:

( )
1
1
2
2
0
0
2
0
0
0
1
2
=

|
|

\
|
|
|

\
|

+
|
|

\
|

cr
m
cr
m m
cr
m
cr
m
cr
p
p
p
p
p
p
m
m
m
m

&
&
&
&


Reim rada u konvergirajuem kanalu moe se opisati pomou tri bezdimenzijska parametra:

m
p
p
0
1
1
= relativni tlak iza lopatica statora
m
p
p
0
0
0
= relativni tlak ispred lopatica statora
m
cr
m
m
q
&
&
= relativni protok kroz sapnicu

Primjenom ovih parametara i jednadbe (2.97) dobivamo:

( )
( )
1
1
2 2
0
2
0 1
0
0
2
0
=

+
|
|

\
|
cr
cr
m
T
T q

ili za
m
T T
0 0
=

( )
( )
1
1
2 2
0
2
0 1
2
0
=

+
|
|

\
|
cr
cr
q

( 2.98 )

Ova jednadba je glavna jednadba za proraun prijelaznih pojava u radnim karakteristikama za
konvergirajue kanale. Jednadba opisuje porodicu elipsa u koordinatnom sustavu
1
- q s parametrom

0
za svaku krivulju. Sredita elipsi imaju koordinate:

0
=
c
q
cr c

0 1
=

a polu-osi imaju dimenzije
0
du ordinate i
0
(1 -
cr
) du apscise. Stvarno strujanje u kanalima
opisano je samo s desnom stranom elipsi, tj. jednadbom (2.98) (slika 2.40).

88


















Slika 2.40 Dijagram relativnih protoka kroz konvergirajue kanale po Shcheglyaevu (
cr
= 0.546)

Krivulje se koriste u podruju pri
cr

0 1
> . U podruju
cr

0 1
< je protok kroz lopatice kritini,
tj. ( ) 1
2
0
= q . Porodica elipsi po jednadbi (2.98) i ravnih linija (q =
0
), crtana u ovome dijagramu
naziva se mrea protoka ili dijagram po Shcheglyajevu (slika 2.40). Ova mrea je grafika korelacija
izmeu tri bezdimenzijska parametra: relativnog omjera protoka q, relativnog tlaka iza statorskih
lopatica
0
i relativni tlak ispred njih
0
. Ovaj dijagram omoguuje izraunavanja radnih karakteristika
turbine pri promjeni uvjeta rada. Kada radimo takve proraune, tada tlak
0
p zamijenimo zastojnim
tlakom pri relativnom strujanju za stanje ispred lopatica rotora, a tlakove
w
p
1
i p
1
zamijenimo s
tlakom iza kaskade p
2
.

Mrea na slici 2.40 je crtana za eksponent adijabate pregrijane pare ( = 1.3) pri kritinom omjeru
tlakova
cr
= 0.546, to odgovara izentropskom strujanju na kaskadi. Kako nam je poznato, kritini
omjer tlakova za stvarno strujanje je manji od teorijskog (zbog utjecaja viskoznosti fluida). Dijagram
na slici 2.40 se moe koristiti i za izraunavanje stvarnoga strujanja bez unoenja velikih greki.

Treba napomenuti da radni uvjeti pri istim Machovim brojevima i razliitim vrijednostima za
0
u
gornjem dijagramu odgovaraju tokama koje lee na ravnim linijama koje prolaze kroz ishodite
koordinata. Meutim, za radne uvjete uz M = const i bilo koju vrijednost za
0
potrebno je ostvariti da
bude:

const
p
p
=
0
1
ili const
p
p
p
p
m
m
=
0
0
0
1
tj. const
0 1
= uz
cr
m
m
q
&
&
0
=

Za M = const je omjer masenih protoka (stvarni prema kritinom) konstantan, pa je prema tome:

const q
1
=

Dobivena jednadba odgovara pravcu koji prolazi kroz ishodite dijagrama na slici 2.40. Na primjer,
svi radni uvjeti s izlaznim tlakom iz lopatica statora koji je jednak kritinom (M = 1.0) su prikazani
pravcem koji odvaja nadzvuno od podzvunog strujanja. Strujanje u podzvunom podruju prikazano
je kvadrantom elipse, a strujanje u nadzvunom podruju je prikazano ravnom horizontalnom linijom.

Koritenjem prikazanog dijagrama lako moemo dobiti trei parametar strujanja (q,
1
ili
0
), ako su
nam dva parametra poznata.

89
Prijelazni uvjeti strujanja na kaskadi lopatica s divergirajuim kanalom

Kako je ve reeno u poglavlju 2.2, divergirajui kanali (Lavalova sapnica) omoguuju postizanje
nadzvunih brzina strujanja na izlazu iz kaskade lopatica. Jedna od karakteristika ovih sapnica je da u
nadzvunom podruju strujanja na njima imamo smanjenje tlaka u smjeru strujanja uz istovremeno
poveanje brzine strujanja, bez obzira to se protona povrina presjeka strujanja poveava u
nizvodnom smjeru (slika 2.6). Na izlazu iz takve sapnice postiemo eljene parametre, koji su
odreeni omjerom povrina minimalnog protonog presjeka A
min
i izlaznog presjeka A
1
. Ovaj omjer
povrina mora odgovarati eljenom omjeru tlakova iza sapnice i zastojnog tlaka ispred lopatica
0 1
p p
d
(slika 2.41a). Pod projektnim uvjetima uvjeti strujanja u najmanjem protonom presjeku su
kritini pri brzini c
cr
(ako zanemarimo trenje na stjenkama kanala), a brzina u izlaznom presjeku ovisi
o omjeru povrina (uz pretpostavku izentropskog strujanja):

|
|

\
|
=
1
min 1
A
A
f
c
c
cr
t


Pogledati emo sada kakva je razdioba tlaka du osi sapnice ua sluajevima kada trenutni omjer
tlakova
0 1
p p odstupa od projektne vrijednosti
0 1
p p
d
. Pretpostaviti emo da je zastojni tlak
0
p na
ulazu konstantan i da omjer tlakova mijenjamo tako da mijenjamo tlak p
1
na izlazu iz sapnica.

U sluajevima kada je p
1
< p
1d
, promjena tlaka ne moe prodrijeti duboko u sapnicu jer se promjene u
nadzvunom strujanju u uzvodnom smjeru ne mogu iriti bre od brzine strujanja (slika 2.41b). U
ekspanzijskim valovima iza kanala sapnice, strujanje se otklanja na gore ina dolje od osi sapnice.
Pritom se ne mijenja razdioba tlaka du sapnice i zbog toga protoci ostaju sauvani (neizmijenjeni),
obzirom da parametri pare i brzina strujanja ostaju isti u bilo kojem presjeku sapnice. Ova skupina
uvjeta strujanja (0 < p
1
< p
1d
) pri kojoj se tlak iza sapnice mijenja u valovima ekspanzije izmeu
vrijednosti p
1d
na izlazu iz sapnice i p
1
nazivamo grupa I (slika 2.41a).

Ako je tlak iza sapnice vei od projektiranog, tj. za p
1
> p
1d
imati emo grupu II za uvjete strujanja.
Tlak na samom izlazu sapnice e ostati jednak projektiranom, samo to e se iz toki A i B poeti iriti
udarni valovi koji e se iz izlaznog otvora sapnice iriti u struju fluida na izlazu iz sapnice (slika
2.41b) u kojoj e doi do porasta tlaka s p
1d
na p
1
. Razdioba tlaka u sapnici e, kao i kod grupe I, ostati
jednaka kao i za projektne uvjete i protok strujanja se nee promijeniti.

Poveanjem tlaka iza sapnice iznad p'
1
, pojaviti e se udarni valovi u divergirajuem dijelu sapnice
(slika 2.41b). Razdioba tlaka du sapnice se do mjesta nastanka udarnog vala (OK
1
, OK
2
i OK
3
na slici
2.41a) nee mijenjati. Na mjestu udarnog vala dolazi do skokovitog smanjenja tlaka, s p
K2
na p
L2
(u
presjeku C), brzina strujanja iza udarnog vala e biti podzvuna, a zbog smanjenja brzine tlak e
porasti (slika 2.41a). Ovakvo strujanje pripada grupi III za uvjete strujanja. Udarni valovi se sada
uvlae u sapnicu i pokuavaju dosegnuti mjesto najmanje protone povrine (mjesto postizanja brzine
zvuka, odnosno kritine brzine). Pri tlaku p
1
= p
1
ult
udarni valovi propagiraju sve do mjesta najmanjeg
presjeka. Brzina strujanja na tom mjestu je i dalje jednaka brzini lokalnoj zvuka. Brzina strujanja se
prema izlazu iz sapnice sve vrijeme dri u podzvunom podruju i smanjuje se prema izlazu iz
sapnice.

Pri tlaku p
1
> p
1
ult
brzine strujanja su posvuda ispred, iza i u sapnici, podzvune. Kod ove skupine IV
uvjeta strujanja, bilo koja promjena stanja na izlazu iz sapnice moe se brzinom zvuka probiti sve do
podruja ispred ulaza u lopatice. Sve promjene tlaka ire se brzinom zvuka uzvodno i nizvodno, tako
da se na primjer uzvodno ire bre od brzine strujanja du cijele duine sapnice.

Zakonitost promjene protoka kod strujanja u grupi IV uvjeta strujanja za podruje
a
ult
p p p p = > >
0 1 0 1
1 pri promjeni tlaka na izlazu opisana je s vrlo dobrom aproksimacijom
pomou jednadbe elipse, tako da je mogue sastaviti dijagram za odreivanje protoka na
divergirajuoj sapnici (slika 2.42), slino onoj za konvergirajue sapnice (slika 2.40).

90































Slika 2.41 Promjenljivi uvjeti rada Lavalove sapnice
a) razdioba tlaka du osi sapnice, b) strukture udarnih valova na izlazu sapnice za razliite radne uvjete

Za divergirajue sapnice mogue je koristiti iste bezdimenzijske parametre:

m
cr
m
m
q
&
&
=
m
p
p
0
1
1
=
m
p
p
0
0
0
=

koji su povezani zajedno jednadbom elipse za uvjete strujanja u podkritinom podruju (podzvuno
podruje brzina
1
>
0

a
):

( )
( )
1
1
2
0
0 1
2
0
=

+
|
|

\
|
a
a
q

( 2.99 )

Jasno je da je
a
za divergirajuu sapnicu vei od omjera kritinog tlaka
cr
i ovisi o omjeru protonih
povrina A
min
/A
1
:

( )
2
1
min
1 1
|
|

\
|
+ =
A
A
cr cr a
( 2.100 )

Za reime s kritinim strujanjem kroz divergirajuu kaskadu (grupe I do III)
1
<
0

a
i po analogiji s
konvergirajuim kaskadama, jednadba (2.99) moe se zamijeniti linearnom jednadbom:

1. grupa reima 2. grupa reima
3. grupa reima
91










Slika 2.42 Dijagram za protok u kaskadi s divergirajuim kanaima pri podzvunom strujanju

0
= q

Potrebno je podsjetiti da se dijagram za protoke, kakav je prikazan na slici 2.42 moe koristiti samo za
sapnice s omjerom povrina A
min
/A
1
= 0.829. Za druge omjere povrina potrebno je izraditi novi
dijagram, obzirom da vrijednost
a
ovisi o omjeru A
min
/A
1
.

Koeficijent protoka
1
za divergirajuu kaskadu ostaje priblino konstantan u svim reimima strujanja,
obzirom da njegova vrijednost ovisi o stvaranju graninog sloja u kritinom (minimalnom) presjeku,
tj. ovisi o procesima u konvergirajuem dijelu sapnice. Koeficijent brzine za statorske lopatice ovisi
o procesima koji se deavaju du cijele duine sapnice i posebno u divergirajuem dijelu. Veliki gubici
energije mogu se pojaviti u sluaju kada su udarni valovi locirani u divergirajuem dijelu sapnice, koji
esto uzrokuju zastoj u sapnicama. Iz tih razloga, koeficijenti brzine su pod tim uvjetima su znaajno
manji od onih za projektirane uvjete strujanja, kada su gubici energije pri strujanju najmanji, a
koeficijenti brzina maksimalni.

Ekspanzija strujanja u ostatku kanala kaskade lopatica

Kanali meu lopaticama statora prikazani su na slici 2.43. Poto struja pare na izlazu iz lopatica statora
ima vrlo mali kut
1ef
obzirom na smjer obodne brzine lopatica rotora, kanal meu lopaticama statora
ima na izlaznom dijelu ono to emo nazvati "ostatak kanala", tj. dio presjeka koji je omeen plohama
AB, BC, AC i ima visinu l
1
. Pri podzvunom strujanju na izlazu iz lopatica statora (p
1
> p
cr
),
ekspanzija struje nastaje u konvergirajuem dijelu kanala rotora do presjeka AB, a u podruju iza se ne
odvija vie nikakva ekspanzija (ako zanemarimo male nehomogenosti polja brzine poprijeko ili uzdu
struje fluida). Tlak u podruju tog ostatka kanala jednak je tlaku iza statora p
1
, a brzina strujanja je c
1

na presjeku AB. Pri fiksnom tlaku p
0
ispred lopatica statora, smanjenjem tlaka p
1
na izlazu iz lopatica
sve do vrijednosti kritinog tlaka p
cr
u presjeku AB e brzina narasti na kritinu brzinu c
cr
. Daljnjim
smanjenjem tlaka p
1
iza lopatica, brzina i tlak u presjeku AB ostaju konstantni i jednaki kritinima,
obzirom da se poremeaji na nizvodnoj strani nee moi premjetati uzvodno do presjeka AB. Poto je
brzina fluida u presjeku AB jednaka brzini zvuka, bilo koji poremeaj u strujanju iza presjeka AB e
moi stii najdalje do presjeka AB. Pri tlaku p
1
< p
cr
se tlak s vrijednosti p
cr
naglo rui na tlak p
1
, tako
da toka A postaje mjesto izvora poremeaja. U podruju ostatka kanala, izobare e se iriti od toke
A kao Machove linije, a one e ujedno odgovarati i valovima poremeaja koji e se iriti du
nadzvune struje (slika 2.43). Prema tome, u podruju ostatka kanala strujanje se ubrzava kroz valove
ekspanzije od tlaka p
cr
u presjeku AB do tlaka p
1
iza lopatica. Uz c = a, ekspanzijski val je okomit na
brzinu strujanja i poklapa se s linijom kritinog presjeka AB. Pri c > a (nadzvuno strujanje),
ekspanzijski val je pod kutom:

|

\
|
=
M
1
arcsin

obzirom na smjer strujanja. Uz niz izobara koje sve poinju u toki A, na esticu fluida nee djelovati
samo gradijent tlaka u smjeru brzine strujanja, ve i gradijent tlaka u okomitom smjeru. Prvi gradijent
tlaka poveava brzinu strujanja, a drugi je skree na vei izlazni kut
1
. Zbog toga se izlazna brzina u
ostatku kanala poveava na nadzvunu iskree od izlaznog smjera za kut otklona (slika 2.43).
92












Slika 2.43 Ekspanzija strujanja u ostatku kanala konvergirajue sapnice
pri nadzvunim brzinama na izlazu iz kaskade

Kut otklona strujanja pri ekspanziji u ostatku kanala moemo nai iz jednadbe ouvanja mase:

t
t CD
cr
cr AB
v
c A
v
c A
m
1
1 1 1

= = &

Koritenjem jednadbi:

ef AB
t l A
1 1 1
sin =
( ) + =
ef CD
t l A
1 1 1
sin

dobivamo:

( )
cr t
t cr
ef
ef
v c
v c
1
1
1
1
sin
sin
=
+

( 2.101 )

gdje su c
cr
kritina brzina i v
cr
specifini volumen u presjeku AB, a c
1t
i v
1t
su brzina i specifini
volumen na izlazu iz kaskade pri izentropskoj ekspanziji. Jednadba (2.101) nam definira kut otklona
izlazne struje fluida iz kaskade, kada je p
1
< p
cr
. Pri konstrukciji trokuta brzina moramo voditi rauna
da je izlazna brzina c
1
pod kutom
1ef
.+. obzirom na smjer obodne brzine.

Ekspanzija strujanja na ostatku kanala iza konvergirajuih kanala statorskih lopatica pri tlaku na izlazu
iz statorskih lopatica niem od kritinog, navodi nas na injenicu da ostatak kanala ima odreeni
kapacitet ekspanzije. Do zadnje ekspanzije dolazi kada je zadnji ekspanzijski val na liniji AC, tj. kada
je kut ovoga vala jednak kutu vektora brzine c
1
:

=
1ef
.+.
ult


Smanjenjem tlaka iza statorskih lopatica ispod p
ult
, do ekspanzije strujanja e doi nakon izlaska iz
kaskade lopatica statora. Pod takvim uvjetima razdioba tlakova i brzina po profilu lopatica ostaje ista,
kao i sile koje fluid vri na lopatice. Zbog toga vie ne dolazi do promjene obodne komponente izlazne
brzine:

( ) const c c
ef c
= + =
1 1 1
cos

U takvom sluaju, aksijalna komponenta brzine:

( ) + =
ef a
c c
1 1 1
sin

e se poveati sa smanjenjem tlaka p
1
.
93
















Slika 2.44 Hodogram brzina za ekspanziju strujanja u ostatku kanala
iza konvergirajue sapnice meu lopaticama kaskade









Slika 2.45 Kut izlazne struje za konvergirajui kanal meu lopaticama kaskade
ovisno o Machovom broju M
1t
(linija - izraunato po jednadbi 1.101, kruii - izmjerene toke)

Promjene vektora izlazne brzine strujanja prikazane su na slici 2.44 kao hodogram brzina
1
. U reimu
maksimalne ekspanzije (p
1
= p
1ult
), aksijalna komponenta brzine je jednaka brzini zvuka u struji iza
kaskade:

( )
1
1
1 1 1 1 1
1
sin sin a
M
c c c c
ult a
= = = + = ( 2.102 )

cr
a
c
a
1
1
=

Dobivamo jednadbu za krajnji stupanj ekspanzije fluida na ostatku kanala:

( ) 1
2
1
1
0
1
sin
1
2
+

\
|

= =

ef
ult
ult
p
p
( 2.103 )

Iz dobivene jednadbe vidimo da krajnji stupanj ekspanzije ovisi o kutu
1ef
i svojstvima radnog
medija.

Reim rada kaskade kada se stupanj ekspanzije mijenja u podruju
ult
>
1
> 0 odgovara ekspanziji
strujanja iza izlaska iz kaskade (iza presjeka AC, slika 2.43) i relativna brzina iza sapnice (presjeka
AC) mijenja se (slika 2.44) od
ult
do:

94
1
1
max 1

+
=

Uz
1max
postignut je i veliki kut otklona struje u ostatku kanala. Jednadbe (2.101) do (2.103) odnose
se na neke faktore koji su bitni u realnom strujanju: stvarna struktura valova u strujanju u ostatku
kanala, promjene gubitaka energije u kaskadi za razliite vrijednosti
1
, promjene eksponenta izentrope
pri strujanju vlane pare itd.

Slika 2.45 prikazuje porast stvarnog kuta otklona =
1
- 12
o
u usporedbi s projektnim uvjetima.
Razlika izmeu izmjerenih vrijednosti i prognoze po jednadbama moe se pripisati poveanim
gubicima energije pri visokim brzinama strujanja. U divergirajuim sapnicama kaskade, ekspanzija
strujanja u ostatku kanala moe se desiti pod uvjetima kada je
1
<
1d
. Po analogiji s kaskadom
konvergirajuih kanala moemo koristiti jednadbu ouvanja mase za dobivanje kuta otklona strujanja
nakon ekspanzije iz divergirajuih sapnica na ostatku kanala:

( ) ( )
( )
d t t
t d t
ef
ef
v c
v c
1 1
1 1
1
1
sin
sin
=
+

( 2.104 )

Kut otklona struje je znaajan za konstrukciju trokuta brzine na stupnjevima turbine.