ANALIZA FINANCIJSKIH IZVJETAJA KAO PRETPOSTAVKA UPRAVLJANJA PODUZEEM

ANALIZA FINANC. IZVJETAJA (seminar) 01.03.2010. Mario upan, dipl. oec. mzupan@vup.hr www.vup.hr/~mzupan

TEMELJNA FINANCIJSKA IZVJEA

Bilanca (Balance Sheet) -financijski saetak o rezultatima poslovanja poduzea za odreeni period Raun dobiti i gubitka (Income Statement/Profit and Loss Statement) - predstavlja sumarno izvjee poduzea odnosno njenu financijsku poziciju u danom trenutku Izvjetaj o novanom tijeku (Statement of Cash Flow) - daje sumarne podatke o operativnom, investicijskom i financijskom tijeku gotovine i promjene koje nastaju u tijekovima gotovine utrivih vrijednosnih papira za dani period Izvjetaj o promjenama glavnice (Statement of Retained Earnings) - daje informaciju o poveanju/smanjenju neto imovine za vrijeme izmeu 2 datuma bilance Biljeke uz financijske izvjetaje sadre sve detalje koje rastereuju temeljne financijske izvjetaje npr. inform. o strukturi i veliini zaliha, DI, br. emitiranih dionica, njihovim nominalnim vrijednostima i vrsti male tvrtke !

Odabir raunovodstvenih politika utjee se na financijski poloaj i uspjenost poslovanja

PODRUJA: DI i amortizacija zalihe rezerviranja prihodi i otpis potraivanja kapitalizacija trokova posudbe kapitalizacija trokova R&D aktivna/pasivna vremenska razgranienja politika konsolidacije (metoda udjela/troka) promjene teaja stranih valuta (headging) najmovi

Financijska kontrola i analiza

Znati itati financijske izvjetaje znaajna je pretpostavka kvalitetnog procesa upravljanja. Jedan od kriterija uspjene analize financijskih izvjea je poznavanje cjelokupnog poslovanja poduzea, primijenjenih raunovodstvenih politika te postavljene strategije razvoja. Nadalje, iskustvo u sastavljanju i analiziranju financijskih izvjetaja pozitivno utjee na kvalitetu tumaenja dobivenih rezultata, a samim time i na odluku donesenu na temelju analize. Financijski izvjetaji predstavljaju vrlo vaan informacijski potencijal za itav niz razliitih korisnika. zakonske forme financijskih izvjetaja ne zadovoljavaju potrebe finanancijske analize !

fundamentalna analiza analizira poslovanje poduzea i vri komparaciju poslovnih subjekata; polazi od pretpostavke da trite nije savreno efikasno te da informacijama dobivenih fundamentalnom analizom investitor moe pobijediti trite. Financijski strunjaci pretpostavljaju da FA djeluje na slabo razvijenim i srednje razvijenim tritima dok na potpuno efikasnim tritima ne vrijedi.

Tehnika analiza - prati kretanja na tritima kapitala, promjene cijena, volumene trgovanja, u odreenim (odabranim) vremenskim periodima. Putem povijesnih kretanja cijena i koliina TA izrauje trendove te na osnovu dobivenih trendova pokuava predvidjeti budua kretanja cijena kao i koliina. Tehnika analiza polazi od pretpostavke efikasnog trita (ili efikasnijeg) tj. da na tritu nema investitora koji mogu samostalno (ili zajednikim djelovanjem) formirati cijenu pojedine vrijednosnice te da su trine cijene fundamentalno opravdane i tono odreene. Jedan od glavnih uvjeta TA je likvidnost - vea likvidnost vrijednosnice dovodi do preciznije Tehnike analize. Poto hrvatsko trite kapitala (jo uvijek) nije dovoljno duboko postavlja se pitanje tonosti TA, meutim kontinuiranim razvojem hrvatskog trita kapitala TA dobiva sve vie na znaenju.

tko je zainteresiran za rezultate analize financ. izvjea ? manageri tvrtke vlasnici banke investicijski fondovi potencijalni dioniari

temeljni instrumenti i postupci analize

Horizontalna analiza financijskih izvjetaja

prati promjene vrijednosti pozicija financijskih izvjetaja tijekom vie obraunskih razdoblja. Kroz horizontalnu analizu uoava se tendencija i dinamika promjena pojedinih pozicija temeljnih financijskih izvjetaja. Kljuna varijabla u horizontalnoj analizi je vrijeme budui da se usporedbom elemenata financijskih izvjetaja, iskazanih u novanim jedinicama, izmeu dva ili vie razdoblja donosi zakljuak o kretanju pojave kroz promatrano razdoblje na osnovu ega je mogue utvrditi problematina podruja poslovanja. Objasniti strukturu pojedinih stavaka bilance na temelju injenica (biljeke uz financijska izvjea), novina, asopisa, web stranica, ili pretpostavki studenta.

Vertikalna analiza financijskih izvjetaja

Vertikalnom analizom bilance pojedine pozicije u bilanci se prikazuju kao postotni udjeli ukupne vrijednosti aktive, tj. pasive. U vertikalnoj analizi rauna dobiti i gubitka vrijednost ukupnih prihoda postaje baza usporedbe.

Za produbljivanje i proirivanje saznanja o sigurnosti i uspjenosti poslovanja potrebno je izraunati i niz pokazatelja. financijski pokazatelji nisu nikakva informacija ako se ne stave u kontekst (industrijski prosjek, konkurentska poduzea, prethodne godine ili plan za idue razdoblje) pokazatelj je racionalan ili odnosni broj koji stavlja u odnos (dijeli) dvije ekonomske veliine
Pokazatelji likvidnosti (liguidity ratios) Pokazatelji zaduenosti (leverage ratios) Pokazatelji aktivnosti (activity ratios) Pokazatelji ekonominosti (economy ratios) Pokazatelji profitabilnosti (profitability ratios) Pokazatelji investiranja (investibility ratios)

Fundamentalna analiza - Analiza financijskih izvjetaja

Likvidnost je svojstvo imovine ili njezinih pojedinih dijelova da se mogu pretvoriti u gotovinu dostatnu za pokrie preuzetih obveza. Pokazatelji likvidnosti usporeuju kratkorone obveze s kratkoronim ili tekuim izvorima dostupnim za podmirivanje kratkoronih obveza. Najuestaliji pokazatelji likvidnosti su: koeficijent tekue likvidnosti,
koeficijent ubrzane likvidnosti, koeficijent trenutne likvidnosti, koeficijent financijske stabilnosti, neto radni kapital ili obrtni kapital, neto radni kapital prema ukupnoj imovini.

Pokazatelji likvidnosti 1/3

Pokazatelji likvidnosti 2/3

koeficijen t tekuce likvidnost i kratkotrajna imovina kratkorocne obveze

npr. 1,23 Na 1 kunu kratkoronih obaveza dolazi 1,23 kune kratkotrajne imovine kojom je potrebno podmiriti kratkorone obaveze.
Koeficijent tekue likvidnosti pokazatelj je likvidnosti najvieg stupnja jer u odnos dovodi pokrie i potrebe za kapitalom u roku od godine dana. Ovaj pokazatelj mjeri sposobnost poduzea da podmiri svoje kratkorone obveze. Zadovoljavajua vrijednost koeficijenta tekue likvidnosti je ona koja ne odstupa znaajno od industrijskog prosjeka, a ukoliko industrijski prosjek nije poznat, tada bi ovaj omjer trebao iznositi priblino 2:1.

Pokazatelji likvidnosti 3/3

novac potrazivan ja kratkorocne obveze npr. 0,48 Ukoliko zanemarimo vrijednost zaliha; poduzee ima 0,48 kn kratkotrajne imovine za podmirenje kratkoronih obaveza. Ovaj pokazatelj izuzima zalihe iz izrauna i stoga je precizniji kao mjerilo likvidnosti; govori o tome da li poduzee ima dovoljno kratkoronih sredstva da podmiri dospjele obveze a bez prodaje zaliha. Kao i kod koeficijenta tekue likvidnosti, poeljna vrijednost ovog pokazatelja je ona koja ne odstupa znaajno od industrijskog prosjeka. Ukoliko industrijski prosjek nije poznat, tada je poeljna vrijednost koeficijenta ubrzane likvidnosti priblino jednaka omjeru 1:1. koeficijen t ubrzane likvidnost i

Pokazatelji zaduenosti 1/4

pokazuju strukturu kapitala i naine na koje poduzee financira svoju imovinu. Oni predstavljaju svojevrsnu mjeru stupnja rizika ulaganja u poduzee, odnosno odreuju stupanj koritenja posuenih financijskih sredstava. Najee koriteni pokazatelji zaduenosti su: koeficijent zaduenosti koeficijent vlastitog financiranja odnos duga i glavnice pokrie trokova kamata faktor zaduenosti stupanj pokria I. stupanj pokria II.

Pokazatelji zaduenosti 2/4

koeficijen t zaduenost i

ukupne obveze ukupna imovina

Koeficijent zaduenosti pokazuje do koje mjere tvrtka koristi zaduivanje kao oblik financiranja, odnosno koji je postotak imovine nabavljen zaduivanjem. to je vei odnos duga i imovine, vei je financijski rizik. U pravilu bi vrijednost koeficijenta zaduenosti trebala biti 0,5 ili manja. * Financijski rizik: predstavlja rizik kod fiksnih trokova financiranja (rizik da se ostvarenim financijskim rezultatom nee pokriti kamate na dugove poduzea) i/ili rizik koji proizlazi iz stupnja zaduenosti poduzea (rizik da poduzee nee biti u mogunosti vratiti dug). Stupanj rizika se poveava usporedo sa stupnjem zaduenosti poduzea.

Pokazatelji zaduenosti 3/4

koeficijen t vlastito g financiran ja glavnica ukupna imovina

npr. 0,20 = 20% imovine se financira iz vlastitog kapitala. Koeficijent vlastitog financiranja govori koliko je imovine financirano iz vlastitog kapitala (glavnice) a njegova vrijednost bi trebala biti vea od 0,5.

Pokazatelj zaduenosti 4/4

koeficijen t financiran ja ukupne obveze glavnica

npr. 4,01 Na 1 kunu glavnice dolaze 4,01 kune ukupnih obaveza. Visoka vrijednost ovog pokazatelja ukazuje na mogue potekoe pri vraanju posuenih sredstava i plaanju kamata.

10

Pokazatelji aktivnosti 1/5

Pokazatelji aktivnosti koriste se pri ocjeni djelotvornosti kojom management angaira imovinu koju su mu povjerili vlasnici. Upuuju na brzinu cirkulacije imovine u poslovnom procesu, a raunaju se na temelju odnosa prometa i prosjenog stanja.
Koeficijent obrta ukupne imovine Koeficijent obrta dugotrajne imovine Koeficijent obrta kratkotrajne imovine Koeficijent obrta zaliha I i II Koeficijent obrta zaliha sirovina i materijala Koeficijent obrta potraivanja I i II (smanjenje -> porast nenaplativih -> otpis !!!) Trajanje naplate potraivanja I i II Omjer potraivanja prema prodaji Trajanje kreditiranja od dobavljaa Dani vezivanja zaliha

Pokazatelji aktivnosti 2/5

koeficijen t obrta ukupne imovine

ukupni prihod ukupna imovina

npr. 4,18 Poduzee u tijeku jedne godine obrne vrijednost ukupne imovine 4,18 puta. Ili, koliko prihoda proizvede 1kn imovine Koeficijent obrta ukupne imovine govori koliko puta se ukupna imovina tvrtke obrne u tijeku jedne godine, odnosno koliko tvrtka uspjeno koristi imovinu s ciljem stvaranja prihoda. Ovo je jedan od najee koritenih pokazatelja aktivnosti koji izraava veliinu imovine potrebne za obavljanje stanovite razine prodaje

11

Pokazatelji aktivnosti 3/5

koeficijen t obrta dugotrajne imovine ukupni prihod dugotrajna imovina

Npr. 10,41 = Poduzee u tijeku jedne godine obrne vrijednost dugotrajne imovine 10,41 puta Obrt dugotrajne imovine predstavlja omjer ukupnih prihoda i dugotrajne imovine a pokazuje koliko uspjeno tvrtka koristi dugotrajnu imovinu s ciljem stvaranja prihoda. Openito je poeljno postii to veu vrijednost pokazatelja jer to znai da je manje novca potrebnog za stvaranje prihoda vezano u dugotrajnoj imovini. Opadajui pokazatelj moe biti indikator preinvestiranja u postrojenja, opremu ili neku drugu stalnu imovinu.

Pokazatelji aktivnosti 4/5

koeficijen t obrta kratkotrajne imovine

ukupni prihod kratkotrajna imovina

Koeficijent obrta kratkotrajne imovine govori koliko puta se kratkotrajna imovina tvrtke obrne u tijeku jedne godine, odnosno on mjeri relativnu efikasnost kojom poduzee rabi kratkotrajnu imovinu za stvaranje prihoda. Kao i kod koeficijenta dugotrajne imovine poeljna je to vea vrijednost ovog pokazatelja.

12

Pokazatelji aktivnosti 5/5

koeficijen t obrta zaliha poslovni prihod zalihe

Npr. 11,39 = 1 kuna zaliha generira 11,39 kuna poslovnih prihoda. Ovisno o vrsti djelatnosti kojom se tvrtka bavi (maloprodaja, veleprodaja, pruanje usluga, proizvodnja), efikasnost u upravljanju zalihama moe znaajno utjecati na novani tok i u konanici, na uspjeh poslovanja. Koeficijent obrta zaliha pokazuje koliko se puta zalihe obrnu u tijeku jedne godine. Obzirom da su zalihe najnelikvidniji oblik imovine, poeljna je vea vrijednost koeficijenta. npr. Smanjenje -> gomilanje zastarjelih zaliha

Pokazatelji ekonominosti 1/2

Pokazatelji ekonominosti izraunavaju se na temelju rauna dobiti i gubitka. Mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda. Ukoliko je vrijednost pokazatelja ekonominosti manja od 1, to znai da poduzee posluje s gubitkom. Pokazatelji ekonominosti su sljedei:
ekonominost ukupnog poslovanja ekonominost poslovnih aktivnosti ekonominost financiranja ekonominost izvanrednih aktivnosti

13

Pokazatelji ekonominosti 2/2

Npr. 1,01 = 1 kuna ukupnih rashoda generira 1,01 kune ukupnih prihoda.

ekonomicnost ukupnog poslovanja

ukupni prihod ukupni rashod

ekonomicno st poslovanja prodaje

prihodi od prodaje rashodi prodaje

ekonomicnost financiran ja

financijsk i prihod financijsk i rashod

izvanredni prihod izvanredni rashod

ekonomicno st izvanredni h aktivnosti

Pokazatelji profitabilnosti 1/4

Analizu profitabilnosti poslovanja poduzea opravdano se svrstava u najvanije dijelove financijske analize. Pokazatelji profitabilnosti su odnosi koji povezuju profit s prihodima iz prodaje i investicijama, a ukupno promatrani pokazuju ukupnu uinkovitost poslovanja poduzea. Pokazatelji profitabilnosti mjere sposobnost poduzea da ostvari odreenu razinu dobiti u odnosu prema prihodima, imovini ili kapitalu. Najee koriteni pokazatelji profitabilnosti su:
mara profita stopa povrata imovine stopa povrata glavnice

14

Pokazatelji profitabilnosti 2/4

bruto marza profita bruto dobit ukupni prihod

neto marza profita

neto dobit ukupni prihod

Npr. 0,005 = Na 1 kunu ukupnih prihoda poduzee ostvaruje 0,005 kunu bruto dobiti.

Mara profita se izraunava na temelju podataka iz rauna dobiti i gubitka. Razlika u izraunu bruto i neto profitne mare je u obuhvatu poreza u brojniku pokazatelja.

Pokazatelji profitabilnosti 3/4

neto dobit stopa povrata imovine(RO A) ukupna imovina

Npr. 0,2 =Na 1 kunu ukupne imovine poduzee ostvaruje 2 lipe neto dobiti.

Stopa povrata imovine (eng. return on assets) je indikator uspjenosti koritenja imovine u stvaranju dobiti. Dok pokazatelj obrtaja imovine izraava prihod od prodaje po jednoj novanoj jedinici imovine, stopa povrata imovine se odnosi na dobit koju poduzee generira iz jedne novane jedinice imovine. Ovaj pokazatelj takoer govori kolika je intenzivnost imovine poduzea. Kapitalno intenzivne industrije poput proizvodnje automobila zahtijevaju skupu opremu i strojeve i samim time imaju visok stupanj intenzivnosti imovine (isto tako, visoki trokovi odravanja imovine utjecat e na smanjivanje dobiti, a samim time i na niu vrijednost profitabilnosti imovine). Suprotno, agencije za oglaavanje primjerice imaju vrlo nisku intenzivnost imovine jer su njihovi zahtjevi za imovinom minimalni. Iz toga proizlazi kako vrijednost stope povrata imovine uvelike varira ovisno o industriji ili djelatnosti kojom se poduzee bavi.

15

Pokazatelji profitabilnosti 4/4

stopa povrata glavnice(ROE)

neto dobit glavnica(kapital)

Stopa povrata glavnice (eng. return on equity) predstavlja moda i najznaajniji pokazatelj profitabilnosti. Pokazuje koliko novanih jedinica dobiti poduzee ostvaruje na jednu jedinicu vlastitog kapitala. Na temelju usporedbe profitabilnosti vlastitog kapitala i profitabilnosti imovine te kamatne stope koja odraava cijenu koritenja tueg kapitala, mogue je doi do zakljuka o isplativosti koritenja vlastitim ili tuim kapitalom. Ukoliko su stope profitabilnosti vlastitog kapitala vrlo visoke, pa ak i vie od stopa profitabilnosti imovine, poduzeu bi se isplatilo koristiti ? Tuim kapitalom, i obrnuto.

ROE

pokazatelj brzine rasta poduzea

smatra se da ukupni prihod ne moe rasti po stopi veoj od trenutnog iznosa ROE, osim zaduivanjem

16

Financijska poluga

Pravilo financijske poluge kae da se isplati koritenje tuih izvora financiranja sve dok se poslovanjem ostvaruje: ROE > ponderirane kamatne stope po kojoj se plaaju kamate na tui kapital
U suprotnom, zaduivanjem pada rentabilnost vlastitog kapitala

Efekt poluge kae da se porastom tueg financiranja poveava ROE vlastitog kapitala ako je:
Rentabilnost (ROE) ukupnog ulaganja > kamatne stope na tui kapital

Pokazatelji investiranja slue za mjerenje uspjenosti ulaganja u redovne (obine) dionice poduzea. Za izraunavanje ovih pokazatelja, osim podataka iz financijskih izvjetaja, potrebni su i podaci o dionicama, posebice o broju i trinoj vrijednosti dionica. Najee se koriste sljedei pokazatelji investiranja:
Dobit po dionici (EPS-earnings per shares) Dividenda po dionici (DPS-dividends per shares) Odnos isplate dividendi (DPR-dividend payout ratio) dividenda po dionici / EPS Ukupna rentabilnost dionice (P/E ratio-price/earnings) trina vrijednost dionice / zarada po dionici (EPS) Dividendna rentabilnost dionice Price to Book Ratio (P/B): trina cijena dionice / knjigovodstvena vrijednost kompanije po dionici.

Pokazatelji investiranja

17

Pokazatelji, sami za sebe, ne govore mnogo, bez obzira da li su veliine pojedinih pokazatelja zadovoljavajue ili ne. Zato ih je potrebno usporediti sa pokazateljima tvrtki iz iste brane ili prolim razdobljima istog poduzea.

Sustavni pokazatelji

Pod sustavom pokazatelja podrazumijeva se izbor odgovarajuih pokazatelja, odgovarajui nain njihovog povezivanja ili odgovarajua zavisnost pojedinih pokazatelja i njihovog povezivanja s ciljem. Dok se pojedinani pokazatelji odnose na pojedine segmente poslovanja, sustavni pokazatelji su nastali kao posljedica tenje da se obuhvati cjelina poslovanja koja se sastoji od razliitih segmenata.

18

vrste sustavnih pokazatelja

DEDUKTIVNI:

osnovna obiljeja:
vrni (glavni) pokazatelj koji odraava najvii cilj rada i poslovanja subjekta sadrajna meuzavisnost pomonih pokazatelja koji na razliitim razinama detaljiziraju sadraj elemenata glavnog pokazatelja(pojedino podruje rada) detaljiziranje sadraja pomonih pokazatelja formalizira se odgovarajuim matematiko-statistikim iskazima npr. DuPont sustav, Z.V.E.I., RL,

Du Pontov sustav pokazatelja prikazuje veze izmeu faktora koji utjeu na rentabilnost ukupnog angairanja kapitala (ukupne imovine) npr.utjecaja promjene kratkotrajne imovine na rentabilnost

Du

Pont sustav najpoznatiji, najstariji, koristi se za analizu i planiranje (delegiranje odgovornosti)

19

INDUKTIVNI
iz mnotva pokazatelja, na temelju matematikostatistikih pokusa, odabiru se oni koji zadovoljavaju zahtjeve postavljenih kriterija. Npr. empirijskim istraivanjem uzorka loih i dobrih tvrtki Beaver, Weibel, Kralicek-ov Quick test, Altmanov Z-score

20

Altmanov Z-score

pokazatelj financijske stabilnosti ponderirani zbroj vie pojedinanih pokazatelja:

tekuca imovina - tekuce obveze zadrzani dobici 1,4 ukupna imovina ukupna imovina Z neto dobit trokovi kamata trokovi oporezivanja 3,3 ukupna imovina trina vrijednost obicnih i preferencijalnih dionica neto prodaja 0,6 1,0 tekuce obveze i dugorocne obveze ukupna imovina Z 1,2

Z>3 1<Z<3 Z<1

stabilna poduzea, nema opasnosti od bankrota siva zona znatne financijske potekoe, prijetnja bankrota

Kralicekov DF pokazatelj

procjena poslovne krize u poduzeu po uzoru na Altmanov. na temelju njemakih, vicarskih i austrijskih poduzea DF=1,5x1+0,08x2+10x3 +5x4 0,3x5+ 0,1x6

21

BROJNIK x1 x2 x3 x4 x5 x6 isti novani tok ukupna imovina EBIT EBIT zalihe poslovni prihodi

NAZIVNIK obveze obveze imovina prihodi prihodi imovina

isti novani tok = novanih primici - novani izdaci EBIT dobit prije kamata i poreza DF >3,0 >2,2 >1,5 >1,0 >0,3 0,3 0,0 -1,0 Financijska stabilnost izvrsna vrlo dobra dobra osrednja loa poetak insolventnosti umjerena insolventnost izrazita insolventnost

PRAVILA PISANJA SEMINARA

seminarski rad treba imati minimalno 10, a maksimalno 30 stranica, jednostruki prored, font Times New Roman 12, margine 2,5 cm Naslovna stranica, potpisani seminarski zadatak od strane profesora literatura ne ulaze u broj stranica

22

SMJERNICE ZA SEMINAR

UVOD

financijske i nefinancijske informacije o tvrtki (tisak, Net, kontakt osoba) prolost razvoj sadanje stanje, sadanje problemi konkurencija, trina orijentacija okolina u kojoj tvrtka posluje profitabilnost kupca, novi kupci, ino kupci, zadravanje kupaca, stav prema ekologiji konzervativan/liberalan nain voenja

SMJERNICE ZA SEMINAR
izraun, grafiki prikaz i komentar: HORIZONTALNA I VERTIKALNA ANALIZA (odabrane raunovodstvene politike i njihov utjecaj na poslovanje) POKAZATELJI LIKVIDNOSTI:

k. trenutne likvidnosti k. ubrzane likvidnosti koeficijent tekue likvidnosti k. financijske stabilnosti

... POKAZATELJI ZADUENOSTI

k. zaduenosti k. vlastitog financ. pokrie trokova kamata faktor zaduenosti

...
k. obrta ukupne imovine k. obrta kratkotrajne imovine k. obrta potraivanja

POKAZATELJI AKTIVNOSTI

...

23

SMJERNICE ZA SEMINAR

POKAZATELJI EKONOMINOSTI

ekonominost ukupnog poslovanja ekonominost poslovanja (prodaje) ek. financiranja ek. izvanrednih aktivnosti neto mara profita neto rentabilnost imovine (ROA) rentabilnost vlastitog kapitala (ROE) dobit po dionici (EPS) dividenda po dionici (DPS) odnos isplate dividendi (DPR) odnos cijene i dobiti po dionici (P/E), ije d.d. je na tritu kapitala) ukupna rentabilnost dionice

POKAZATELJI PROFITABILNOSTI

POKAZATELJI INVESTIRANJA (tko radi d.d.)

POKAZATELJI TEMELJENI NA NOVANOM TOKU (prilog, 267. str.) POKAZATELJI ZA BANKE (prilog, 269. str.) SUSTAVNI POKAZATELJI

Du Pont ili Altman Z-score, po izboru

ostali pojmovi i pokazatelji

BVPS: knjigovodstvena vrijednost po dionici EPS: neto dobit (nakon manjinskih interesa) po dionici dividendni prinos: omjer isplaene dividende po dionici i trine cijene dionice. Podatak o dividendi uzima se iz vie izvora (izvjee, objave drutva...) Broj zaposlenih: Broj zaposlenih na zadnji dan tromjeseja Broj dioniara: Broj dioniara na zadnji dan tromjeseja P/E: omjer cijene dionice i neto dobiti (nakon manjinskih interesa) po dionici P/B: omjer cijene dionice i knjigovodstvene vrijednosti po dionici P/S: omjer cijene dionice i prihoda od prodaje (engl. "sales") po dionici NPM: neto profitna mara, rauna se kao omjer neto dobiti i ukupnih prihoda

24

ostali pojmovi i pokazatelji

dug/kapital: omjer ukupnog duga i kapitala koeficijent tekue likvidnosti: omjer kratkotrajne imovine i kratkoronih obveza EBIT: operativna dobit; rauna se kao razlika poslovnih prihoda i poslovnih rashoda (engl. "earnings before interest and taxes") EBIT mara: omjer EBIT / poslovni prihodi EBITDA mara(EBITDA( Equity Before Interests Taxes and Depreciation).): omjer EBITDA / poslovni prihodi EBITDA/S: omjer EBIT / prihodi od prodaje Novac (+ fin. kratk.)/share: novac + kratkotrajna financijska imovina po dionici EBITDA: rauna se kao EBIT + amortizacija + vrijednosna usklaenja EV/EBITDA: rauna se kao (trina kapitalizacija + dug - novac kratkotrajna fin. imovina) / EBITDA EA: neto dobit + amortizacija P/CF: omjer cijene dionice i operativnog toka novca (tok novca od poslovnih aktivnosti, engl. "cash flow")

SMJERNICE ZA SEMINAR

ZAKLJUAK

sveukupna slika tvrtke temeljena na grupama pokazatelja i perspektiva za budunost:

Likvidnost zadovoljavajua, tendencija rasta/pada Poveava se udio vlastitog financiranja, smanjuje se zaduenost, zbog toga se poveava pokrie kamata Imovina: poveanje koeficijenta obrta Visoke stope rentabilnosti vlastitog kapitala < pozitivno djelovanje financijske poluge Smanjivanje koeficijenta obrta potraivanja, poveanje trajanja naplate potraivanja Nezadovoljavajua ekonominost financiranja

25

Navoenje literature

prepisani tekst stavljate pod navodnike bez navodnika, kada se ne citira doslovno i tada u fusnoti navodite referencu

Ocjenjivanje: redovni

Vrednovanje obveza studenata Elementi ocjenjivanja: - prisustvovanje na predavanjima/seminarima - pristupni rad: - aktivnost na nastavi + - ope informacije o tvrtki + - usporedba vie od 3 godine ili sa tvrtkom iz iste/sline brane - horizontalna i vertikalna analiza - financ. pokazatelji - trina pozicija tvrtke - prezentacija pristupnog rada* * prezentacija je ujedno i ocjena iz kolegija AKTIVNOST

10 bodova

10 bodova 20 bodova 20 bodova 10 bodova 30 bodova 100 bodova

od studenata se oekuje voenje dnevnika seminara, zapisivanjem bitnih, zanimljivih informacija izloenih seminara aktivno sudjelovanje u raspravama, postavljanje pitanja

26

literatura

ager, K., ager, L.: Analiza financijskih izvjetaja, Masmedija, Zagreb, 1999. / 2008. www.zse.hr www.poslovnahrvatska.hr www.orkis.hr www.hrportfolio.com www.poslovni.hr ... /fundamentalna analiza

27