am me

|
|

Naslov originala:
Naslov:
Autor:
Ni hai etu El -'Al em;
Krai svi j eta,
(Mal i i vel i ki predznaci Sudni eg dono,
Sl i ke, karte i komentari);
Muhammed i bn Abdurrahman ei -'Arif1 ;
Urednik:
Adnan Musl i i a;
Prevodilac:
mr. Nedi m Horaci ;
Reda ktor priievoda:
Sanel Romi , prof. ;
Recenzent priievoda:
mr. El vedi n Rai d Husei nboi,
Tehniki urednik:
Mensur Fi l i povi ;
Asistent tehnikog urednika:

Mi rs o do G ud i-Si l i kovi;
Lektura:
Ref1ia Bobi -Gog ul a, prof.;
Korektura:
Nosveta Dervi begovi - Turkovi , prof.;
Izdava(:
Udrueni e za promoci j u
i af1rmoci i u ml adi h i nte l ektual oco
PA Ml ;
Kutu 0hana:
l nnehui hoqq
Za izdavala:
Admi r Musl i j a;

Stampariia:

Amos Grof d.o.o. Sarai evo;

Za tampariiu:
Fohrudi n Kori eni ;
Tira: 300 pri mi erako;
Prvo izdanie, 2011.

Cl P - Kotal ogi zaci i a u publ i koci i i

Naci onal no i uni verzi tetska bi bl i oteka
Bosne i Hercegovi ne, Saraj evo
28-236-175
MUHAMMED i bn Abdurahman el-' Arif1
Kroi svi i eta j [Muhommed i bn Abdurohmon
o |-'Arif1 ; prevodi l oe N ed i m Horoci ]. -
[Saraj evo] : Udruenj e z o of1rmoci j u m l od i h
i ntel ektual aca PAMI , 2011. - 311 str. : i l ustr. ;
24 cm
I zv. stv. nosi . no arap. pi smu. - Bi bl i ogrof1 j o i
bi l i eke uz tekst
I SBN 978-9958-9166-6-3
COBI SS. BH- I D 18792966

^
Zoto govoriti
o predznocimo Sudnjeg dono
val<a tema o l<ojoj se pria i o l<ojoj se neto ui treba poluiti plodove
-. l<oji e ovj el<u !<oristiti i opravdati njegovo istraivanj e i trud.
Dal<le, da li e istraivanj e i spoznaj a o Sudnj em danu i njegovim pred
znacima poluiti plodove l<oj e emo osjetiti u svome ivotu i l<oji e nam
na nel<i nain biti od l<oristi?

Ili, to e biti samo puke informacije l<oje emo dodati na na intelel<tul

ni l<onto, bez znaajnog ili bilo l<al<vog utj ecaj a u stvarnosti?
Na ta pitanja emo odgovorit l<roz naredne redove. Naime, u I(ur'anu
samom i Sunnetu su spomenuti odreeni predznaci i u tome nalazimo
l<onl<retne l<oristi u sval<odnevnom ivotu. Izmeu ostalog, one su:

Potvrda vj ere u Nevidljivi svij et (svij et gajba), to predstavlj a je

dan od est temelja cjelokupnog vjerovanja. l(ae Uzvieni: ul(oji
vj eruju u Nevidljivi svijet i namaz obavljaju?'1 A u hadisu l<oji
prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, stoji: "Nareeno mi j e da
se borim protiv ljudi sve dol< ne posvjedoe da nema drugog istin
sl<og boanstva osim Allaha, i dol< ne povjeruju u mene i u ono sa
ime sam doao, pa al<o tal<o urade, zatitili su od mene svoju l<rv
i imetal, osim l<ada to pravo islam zahtijeva. A konani obraun
im j e kod Allaha."2 Vj erovanj e u gajb, tj . u nevidlj ivi svij et i u ono
to nam j e nepoznanica iz budunosti, predstavlja iskrenu vj eru u
postoj anj e svega onoga o emu nas j e Uzvieni Allah obavij estio da
egzistira ili da e se dogoditi u sl<oroj ili daljoj budunosti, ili nas
j e tome obavij estio Njegov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pu
tem vj erodostojnih predaja. Dalle, vj eruj emo u gajb i smatramo ga
neupitnom istinom. Primjeri za ovaj dio nevidljivoga su predznaci
loji e se desiti prij e Sudnjeg dana, poput poj ave Deddala, sila
za! Isaa, sina Merjemina, alejhi sellam, izlazal naroda Jeduda i
Meduda, izlazak ivotinj e, izlazal< Sunca sa zapada, i druge vij e
sti loje su autentino prenesene do nas.

U vjerovanj u i poznavanju predznal<a Sudnjeg dana nalazimo odre

enu vrstu podsticaj a na poslunost Allahu, tebareke ve te>ala, i to
razvija svij est o danu suda i bitnosti pripreme za njega. To tal<oer
podstie one koji su nemarni da se prenu iz nemara i da se pol<aju,
da se odupru potinjenosti ovosvj etslim nasladama. Tal<o j e upra
vo radio Allahov Poslani!<, sallallahu alejhi ve sellem. Jednom j e pri
lil<om, l<ao to j e to zabiljeeno u predajama3, ustao u noi i rel<ao:
"Tel<o se Arapima od zla koje se ve pribliilo . . . Danas popusti dio
brane od Jeduda i Meduda . . .

U saznanjima o predznacima Sudnjeg dana nadalje nalazimo po

janj enj a za odreene erijatsl<e i fl<hsl<e propise. Tal<o u vij estima
o Deddalovom boravl<u na Zemlji stoj i da e dan traj ati poput
godine i onda poput mj eseca, pa su ashabi upitali Poslanil<a, salla
llahu alejhi ve sellem, o namazu u tal<o dugal<om danu, da li j e do
voljno obaviti samo uobiajenih propisanih pet dnevnih namaza,
a Poslanil, sallallahu alejhi ve sellem, im j e odgovorio: uNije, nego
J
Prijevod znaenja sure El-Bekare: 3.
Biljee ga imami Buhari i Muslim.
Hadis biljee imami Buhari i Muslim.

morat ete raunati!" Iz ovog hadisa smo izvul<li propis za namaz

stanovnil<a dijelova zemlj e gdj e dan i no traj u dugo, i po nel<olil<o

mJeseci.

U samim vij estima o Sudnj em danu l<oj e nam j e dostavio Allahov

Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, a one su same po sebi nevidlji
ve i nedostine obinom ovj el<u i ne poznaju se pretpostavl<ama
niti nagaanj em, dal<le same ove vij esti su svoj evrsna potvrda isti
nitosti njegove poslanice i vjerovjesnil<e uloge l< o ju mu j e dodij elio
Allah, subhanehu ve te'ala, l(oj i jedini poznaj e vidljivi i nevidljivi
svij et, l<o to l<ae Uzvieni: "On tajne zna i On tajne Svoj e ne ot
kriva nil,ome, osim onoga koga On za poslanil'a odabere; zato
On i ispred njega i iza njega postavlja one },oji e ga uvati?11

U vij estima o predznacima Sudnj eg dana imamo i l<onl<retnu l<orist

u pogledu toga l<al<o bi s postavili ili postupili ako mi doivimo
nel<e od njih, tal<o da nas ne zadesi nil<al<vo zlo l<oj e oni eventulano
nose. Tako imamo precizan opis Deddala, ija e poj ava donijeti
velil<u smutnju i isl<uenj e za ljude, da nee biti sigurni l<o j e ustvari
on. Meutim, opis njegova lica, oiju, ela i dj ela l<oj a e initi, o
emu nas j e obavij estio Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, ned
voj beno pomau da ga prepoznamo i zauzmemo valj an stav spram
dogaaja.

Ovi predznaci nam tal<oer daju odreene smjernice da se za njih

valj ano pripremimo, to ne bi bio sluaj kada ne bi nita o nj ima
znali i l<ada bi bili potpuno iznenaenj e.

Spoznaj a predznal<a Sudnjeg dana otvara velil<a vrata nade, jer iz

njih sazaj emo da budunost pripada islamu, da e se ta vj era pro
iriti po svij etu, a da e l<ranstvo i jeduizam nestati. To j asno uvi
amo l<roz Poslanil<ove, sallallahu alejhi ve sellem, hadise u l<ojima
se decidira trijumf islama u odnosu na sve druge vj ere, pa mal<ar ne
bilo po volji nevjernicima.

Znanj e o predznacima Sudnj eg dana zasiuje prirodnu radoznalost

koja poiva u sval<om ovjel<u, a l<oj a tei da sazna ta e se desiti u
budunosti i l<al<vi sve velil<i dogaaji nam predstoj e. Naravno, to
uz potvrdu iz vj erodostojnih predaja, u l<ojima nas Allah obavij e
tava o samoj istini l<oj a e se zbiti.
Pri}-vodznaenja sure El-Dinn: ze,z.

Dini-islam nas j e zatitio od raznih laljivaca l<oji se pozivaju na po

znavanj e budunosti, poput astrologa, vraara, gatara i sl., a u isto
vrij eme nam j e ostavio istinite informacij e o buduim dogaaj ima
loji su za nas bitni, a iji j e izvor Allah, 'azze ve dell. Predznaci o
l<ojima emo govoriti nose istinite informacij e.

Nema sumnj e da poznavanj e dogaaj a l<oji su predznaci Sudnjeg

dana i vrij eme kada e se neli od njih desiti, a emu budemo sami
svj edoci, poveava i uvruj e nae vjerovanj e. Njihovo deavanj e
su svojevrstan dol<az istinitosti vj ere i njene nepatvorenosti.
I naravno, osim ovoga postoji niz drugih l<oristi l<oje moemo izvui iz
poznavanj a materij e o l<oj oj piemo.
^
`%
Upute u pogledu
odnoso spram odreenih predznoko
Sudnj em danu i njegovim predznacima govorili su prij anji i potonj i
uenjaci, a danas, s proirenj em medijsl<ih sredstava, o tome uj e
mo na televizij i, radiju, itamo u printanim medijima, prel<o interneta, itd.
Uoljiv j e u tom ogromnom materijalu j edan vid neopreznog i nerijetl<o
pogrenog interpretiranj a predznal<a Sudnj eg dana i odnosa prema istima.
Stoga sam u ovoj knj izi namj erio navesti odreene erijatsl<e propise veza
ne za ispravan odnos i razumij evanje Sudnjeg dana i dogaaj a l<oj i pred
stavlj aj u preteu i najavu nj egovog sl<orog dolasl<a, navodei za to pril<lad
ne fkhsl<e dolaze.

"
Oj| aa| | f| 1e\ataa\a|aa: \|aa1| :\ f\:fe1
Obaveza j e ograniiti dolaze o Sudnj em danu na i<ur'ansl<e i hadisl<e tel<
stove, jer-u to jedina dva validna izvora na l<oje se moe pozvati u govoru o
stvarima nevidljivog. l(ae Uzvieni: uReci: Nilo, osim Allaha, ni na nebu
ni na Zemji, ne zna gaj b (nevidljivo); i oni ne znaju lada e oivljeni
biti"1. I l<ae tal<oer: "On tajne zna i On tajne Svoje ne otkriva nikome,
osim onoga koga On za poslanil<a odabere; zato On i ispred njega i iza
njega postavlja one koji e ga uvati?'2 Uzvieni Allah j e obavijestio Svoga
Poslanil<a, sallallahu alejhi ve sellem, o odreenim srvarima iz podruja gaj
ba (nevidljivog), a u emu postoj i svojevrsna vjersla korist za ljude. Dogaaji
Sudnj eg dana su iz podruja gajba, tj . nepoznatog iz budunosti.

Tzv. israilijati, tj . predaje l<oj e su prenesene od pripadnil<a Ehlul-l<itaba,

dal<le j evrej a i l<rana, ne mogu se uzeti l<ao vj erodostojne, l<ao to se ne
mogu tretirati autentinim dokazima snovi, nadahnua ili odreena poli
til<a deavanj a da su od predznal<a Sudnj eg dana, bez dol<aza loji ul<azuj e
na ispravnost istog. Sama predaja od Poslanila, sallallahu alejhi ve sellem,
ili njegovih ashaba, radijallahu anhu, tretira se autentinom l<ao dolaz al<o
j e vjerodostojna, tj . prenesena sahih predajom.
Naalost, predznaci Sudnj eg dana postali su danas predmet kojim se
manipulira kako bi se ostvario odreen proft i poveala popularnost. Po
veanje gledanosti emisij e ili itanosti knjige i intrigiranje publil<e, posti
e se navoenjem to udnij ih i nepojmljivijih predaj a, nakienih laima,
iluzijama i uveliavanj ima. Primjera radi, navest u nevjerpvatnu priu
o ovoj temi koju sam nedavno proitao, a u koj oj autor navodi slij edee:
"U j ednoj predaji, u rijetkim rulopisima iz treeg hidretsl<og stolj ea, u
biblioteci islamske literature l(utubhana, u Istambulu, navodi se ono to
prenose Ehu Hurej re, Ibn Abbas i Ali ibn Ehi Talih, radijallahu anuhum,
kalo se Ehu Hurej re, radijallahu anhu, ustruavao da ih obavij esti (o ne
lim hadisima), sve dol nije osjetio da mu se primalla smrt, pa boj ei se
da ne bude od onih loji lrij u znanj e, poe lazivati onima koji su se s njim
zadesili: "Ima j edan hadis koji kazuje ta e se desiti u ratovima3 pri kraju
svij eta:' Ovi mu reloe: "Ispriaj nam, u tome nema nita sporno, Allah
te dobrom nagradio:' On zapoe: "Po Hidri, nakon hiljadu i tri stotine
l
Prijevod znaenja sure En-Neml: 65.
2
Prijevod znaenja sure El-Dinn: 26, 27.
Uenjaci hadisa prepoznaju njegovu apokrifnost po nedosljednom redoslijedu i izrazu,
kao i po oblicima jezike konjugacije. Tako npr. rije u originalnom tekst "h uru b" j e mno
ina od rijei rat koju ashabi uope nisu upotrebljavali u ovome obliku.
godina, i j o pet-est (godina) , vladat e Egiptom ovj el< po imenu N asir,
a Arapi e ga zvati Arapsl<i vitez. Iz rata u rat bit e poniavan od Allaha, i
ostat e bez il<al<ve podrl<e, a Allah eli istinsl<u pobj edu Egiptu u Njemu
naj draem mj esecu - a pobj eda e pripasti nj emu. I podarit e Gospodar
l(abe, Egiptu i Arapima tamnoputog ovj el<a iz porodice Sadata, njegov
otac svj etlij i (ili Enver1) j e od nj ega, ali e on uspostaviti mir sa ol<upato
rima Mesdidul-Al<sa, u ojaenoj zemlj i. A u iral<om amu bit e ovj el<
despot, potomal< Sufanovia2, j edno mu ol<o pomalo lij eno, imena iz l<o
rijena rijei "sidam3", estol<o napada4 one l<oji su mu neposluni. Dunja
lu!< mu se sl<upio u "l<utu"5, uao j e u njega l<ao poricatelj. Nema haj ra u
ovom Sufanoviu osim sa islamom, a on j e i dobar i zao. Tel<o li izdajici
Mehdija povjerljivog. A po Hidri, nalon hiljadu i etiri stotine godina, i
j o dvadeset-trideset (godina) , poj avit e se povj erljivi Mehdi, i borit e se
protiv svih, a svi e se spremati protiv nj ega - i oni l<oj i su srdbu na sebe
izazvali i oni l<oj i su zalutali i licemj eri, u zemlj i Israa i Mirada, l<raj brda
Medduna. Suprostavit e mu se l<ralj ica svij eta, podlosti i bluda, po ime
nu Ameril<a, i zavodit e ljude u zabludu i nevjerstvo. A Jevreji toga dana
bit e na najveem poloaju - vladari I<udsa i Svetoga Grada. I sve drave
ga napadaju i sa mora i iz vazduha, osim zemlj e ogromnog leda i zemlje
estol<e vruine, pa e Mehdi vidj eti da j e cijeli dunjalul< ustao protiv nj e
ga, a zna da j e Allah iznad nj ihovih spletki i zna da j e cijeli svij et Nj egov
svi se Njemu vraaj u. I cijeli svij et j e poput j ednog drveta, On njime vlada
od l<orijena do l<ronje. Allah e ih pogodit najteim udarcima i zapalit e
pod nj ima i zemlj u i more i nebo. Iz neba e l<iit bolna kia, a stanovnici
Zemlj e e proklinjati nevj ernil<e i Allah e dati da izumre nevj erstvo:'6
Nije jasno da li se misli na ime Enver (sadat) ili u znaenju svjetliji (u puti).
Valjda se misli na potomke Ebu Sufana ibn Umejje.
Tj. sudar.
Na arapskom: Saddam znai "onaj koji estoko napada':
O
l(ut j e prijanje ime l(uvajta, a znai: mali dom.
"l(ef el-meknun Her-reddi ala kitabi Hermeddon'; str. 58. Pogledaj takoer: "El-Mehdi
ve fkhu erati es-sa'ah': str. 636.
11
Oc|aaaj ;eat1aa| maa j at| a
Onaj loji posumnja ili mu ne bude ta j asno u pogledu Sudnj eg dana
i njegovih predznal<a, ne treba pourivati sa donoenj em j avnih zal<ljua
l<a, nego mu j e obaveza da se obrati uenima l<oji poznaju ovu materiju.
I(ae Uzvieni: + zato pitajte ljude od znanja, al<o vi ne znate!"1 I l<ae
tal< oder: 4+ A da to prepuste Poslaniku ili pretpostavljenim svojima,
(uenim) to bi od njih sigurno saznali oni koji to ispituju. A da nije
dobrote Allahove prema vama i milosti Njegove, vi biste, osim nekoli
cine, ejtana slijedili!"2
Ovako su inili prvi muslimani l<ada su imali bilo l<al<ve nedoumice,
l<al<o se to navodi u jednoj predaji od Ehu Tufejla: "Bij ah u I(uf, kad rel<o
e: "Deddal se pojavio!;' pa odomo l<od Huzejfe ibn Usej da, i zatel<osmo
ga da neto pria (oluplj enima), te mu rel<oh: Deddal ve izaao!, a on
mi ree da sj ednem, i j a sjedoh. Ode on po Arifa3, pa mu ree: "Pojavi se
Deddal, a l(ufljani ga potcj enjuj u:' Ovaj mu ree da sjedne i on to uini, a
onda se prou kal<o j e to obina la laljivaca. Relosmo mu: "O Ebu Seriha,
nisi nas ostavio da sjedimo ovdj e osim da nam ima neto vano kazati?!"
On na to ree: "l(ada bi se Deddal poj avio u vaem vremenu, dj eca bi ga
l<amenj em gaala, nego e se on pojaviti u doba naj omraenijih4 ljudi, ne
znatne vj ere, iskvarenih meusobnih odnosa. I primai e se laburu, pa e
smotati zemlju s nj ega l<ao to se smota krzno od ovce . . 5"
I
Prijevod znaenja sure El-Enbija: 7.
Prijevod znaenja sure En-Nisa': 83.
Arif j e izabranik meu ljudima koji se brine o njihovim potrebama i svim bitnim stva
rima koji se tiu njihovog svakodnevnog ivota. Pogledaj : aNihajetu f garibil-hadisi wel
etheri" od Ibn Ethira.

].meu tim ljudima e vladati omraenost i zloba.

Hadis biljei Hakim u Mustedreku, pod brojem 865, te navodi: Ovaj j e hadis vjerodo
stojnog lanca prenosilaca, a nije zabiljeen kod imama Buharije i Muslima. ejh Mustafa
el-Advi kae: Pojedini prenosioci hadisa imaju odreene zamjerke, zbog toga ravija Muaz
ibn Hiam prenosi hadise koji su stupnja hasena, tu j e i l(atade koji j e poznat kao mudellis
(sa odreenim omakama u prenoenju) i prenosi 'an'anom (tj . terminom u kojem se ne
moe razumjeti da li j e on lino uo hadis ili mu ga j e neko prenio) . U ovom hadisu l(atade
prenosi od Hiama ibn Abdullaha ed-Destevaija, koji j e jedan od najpouzdanijih p reno
sitelja. Pogledaj: Sahih el-Musned min el-fteni wel-melahimi we eratis-saah (str. 507).
Biljei ga i Abdurrezzak u svom Musennefu, preko ravije Muamera od l(atade murselen
(tj. predajom u kojoj nije spomenuto ime ravije ashaba), i ispravan je.
e1e|| f| | j a1| maeaefemeja|atamj f|
Nel<i predavai u svojim izlaganjima ne obraaju panju na publil<u, pa
govore o stvarima Sudnj eg dana novacima u islamu, meu kojima ima onih
l<oji ne mogu odmah pojmiti sve to im se l<azuj e. inj enica j e da se ne go
vori svakome sve to se zna, i nij e sve to j e ispravno nuno da se iri meu
svij etom, zbog niza razloga. Nel<ad oni l<oji sluaju nisu u stanj u razumj eti
materiju, zato to nemaj u predznanj e o nj oj, ili jednostavno zbog ogranie
nog intelekta, ili zato to se s nj ima vri l<onverzacija na nepril<ladan nain,
ili zato to im se ne govori rij enil<om l<oji razumiju i na njihovom nivou.
Tal<o se od Alij a, radijallahu anhu, prenosi da j e rel<ao: "Govorite lj udima
ono o emu imaju predznanj e, u suprotnom, zar elite da uznevjeruju u
Allaha i Njegova Poslanil<a, sallallahu alejhi ve sellem?!"1
U jednoj drugoj predaj i stoj i: Lljudi, zar elite da uznevj eruj u u Alla
ha i Njegovog Poslanil<a? Nego, govorite im ono o emu imaju predznanja,
a ostavite ono to nee prihvatiti (poj miti) !"2
A Ibn Mesud l<ae: "Neete govoriti ljudima o neemu to oni nisu l<a
dri pojmiti a da to nel<ima od nj ih nee uliti odreeno isl<uenj e nedoumice
ili sumnj e:'3
Biljei imam Buhari. atibi navodi o ovoj predaji: Prenoenje znanja j e ovime uslovlj eno,
jer nemalo j e pitanja koja e koristiti nekim ljudima, a drugima nee.
2 Biljei imam Muslim u uvodu svoga Sahiha, dio i., str. 72.

Biljei imam Muslim u uvodu poglavlja Zabrana govora o svemu to se uje.

Koko odreene predznoke Sudnjeg dono

povezati so stvarnim dogoajima
ranij e, l<ao i u ovom naem vremenu, mnogi su odreene dogaaj e iz
stvarnosti identifcirali l<ao j asne predznal<e Sudnjeg dana i to na latego
rian nain, l<ao to smo gore spominjali. Stoga emo ovdj e prvo spome
nuti niz neophodnih pravila l<oja treba potovati, da bi za odreen dogaaj
iz zbilj e kazali da predstavlj a ostvarenj e nel<og od predznal<a Sudnj eg dana.

A
|1e;|a1| | e:
1| j aame ca1ta1a;|1taa\:a1aj j1aaa| 1af| l|t| |amea ;ej 1| a| m
:f1a| a| m1ejaaj | ma.
l(ada j e ovj el< po svojoj prirodi svj estan svim svoj im osjeaj ima dana
i asa u l<ojem se nalazi, dogaaji utjeu na nj ega vie nego na il<og drugog
od onih ija svij est i osjeaji i spoznaja nisu sl<oncentrirani na zbilju i stvar
ne dogaaj e. A onaj l< oji j e svj edol<om dogaaj a iz svog vremena uveava ih
i glorifcira, jer su mala isl<uenj a l<oja ovj el< proivljava vea od onih l<oja
su velil<a ali ve davno prola i prebroena. l(ao to j e reeno u stihu:
Tea li vremena, pla/(ao sam zbog njega.
/ada doivjeh ovo, za onim starim plakah1
Uglavnom, ovj el< j e sl<lon da dogaaj e iz svoga vremena, one l<ojima
j e lino on svj edol<, poistovj euje sa stvarnim predznacima Sudnj eg dana i
oznaava ih l<ao takve, ial<o j e u prolosti bilo dogaaj a koji su bili mnogo
l<rupniij i i izvj esniji da budu istinsl<i predznaci. To zbog same impresije
l<oja djeluj e na ovj el<a l<oji neto posmatra vlastitim oima, a neto zbog
neznanj a o samim predznacima Sudnj eg dana.
Naravno, uenjacima j e dozvolj en idtihad, onima l<oji su istinoljubivi
i bogobojazni, ol<o svih pitanja pa i u pogledu pitanja i identifciranj a pred
znal<a Sudnjeg dana sa l<onl<retnim dogaaj ima, kao to j e sam Omer, radi
jallahu anhu, idtihadei zal<lj uio da j e Ibn S ej j ad, Deddal. Tome j e svj e
doio Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem, i nij e negirao Omerov idtihad.
Meutim, al<o odreeni idtihad uzrol<uj e razj edinjenj e muslimansl<og
j edinstva, ili se na osnovu toga idtihada dese fl<hsl<o-pravne l<onsel<vence
l<oje zahtijevaju novi argument (a l<oji ne postoji), onda tal<av idtihad nij e
dozvolj en nego j e strogo osuen, osim uz nedvojben dol<az. Npr. obaveza
ulasl<a u ratni sul<ob ili l<onfil<t ili bilo ta to e dovesti do nipodatava
nj a ovj el<ove asti ili razbijanje j edinstva muslimana, ni u l<oj em sluaju
nij e dozvolj eno osim uz poseban dol<az, iji j e izvor l(ur'an ili vj erodstojan
Sunnet.
Nemalo j e ljudi l<oji pomno istrauju dogaaj e iz prolosti i sadanjosti,
po sval<u cijenu elei nai njihovu identifl<aciju sa odreenim predznaci
ma Sudnj eg dana l<oj i su spomenuti u hadisima da e se neminovno desi
ti. Tal<o npr. slijedei hadis: "Skoro e doi vrij eme da u Iral< nee ulaziti
Prevodioev prepjev stihova.
ni qafz1 ni dirhem .. . ;'2 tumae l<ao predznal< Sudnj eg dana, l<oji se desio
1410. hidretsl<e godine, tj. 1990. po sunevom l<alendaru, l<ada j e Iral< pao
pod ameril<i embargo. Identifciranj e ovoga predznal<a Sudnj eg dana sa
dogaaj ima l<oji su se desili u Iral<u devedesetih, ial<o ima dosta podudar
nosti, nij e ispravno, nego j e ogranieno i rizino, naroito al<o se uzima
l<ategoril<i.
]o l<rupnije pitanj e od pitanj a identifciranj a odreenog predznal<a
Sudnj eg dana nalazimo kod poj edinih uenj al<a, l<oji su na osnovu nel<ih
hadisa procjenj ivali vijel< ovoga svij eta, pa su nel<i rel<li da e trajati devet
stotina godina, nel<i hilj adu. Procj ene su al< iznosili i alimi, poput imama
Sujutij a, Es-Sehavij a i drugih.
U sval<om sluaju, l<ategoriko el<spliciranj e l<onl<retnog dogaaj a l<oji
se desio u odreenom vremensl<om periodu, da predstavlj a predznal< Sud
nj eg dana nije dozvolj eno, osim uz nedvojben argument i j asan erij atsl<i
dol<az. Mnogo j e ljudi koji su tvrdili da su se ostvarili pojedini hadisi o
Mehdiju, identifcirajui ga sa odreenim linostima i l<ategoriki tvrdei
za nel<oga da j e Mehdi, to j e poslij e uzroilo nered, prolijevanj e nevine
l<rvi i pobunu protiv pretpostavlj enih.
Mnogo j e primj era za oval<vo pogreno tumaenj e predznal<a i iden
tifciranj e istih sa zbiljom. Izmeu ostalih, primjer onoga to navodi autor
l<njige uTaj ne asa (sudnj eg) ": Deddal e prij e poj ave Mehdija dodijeliti
j ednom ovj el<u funl<ciju predsjednil<a Irana ... Taj j e ovj el< Muhammed
Hatimi. .. (Poslij e e ga spominjati u knjizi po imenu Aj etullah Gorbaov) 3
U jednoj se drugoj l<nj izi pod nazivom "Mesih Deddal" l<atogoril<i
navodi da j e Meh di l< oji se oel<uj e u islamu nil< o drugi do Saddam Husejn,
svrgnuti iral<i predsj ednil<.4
Emin Muhammed Demal u svojoj l<nj izi 'rmagedon" tumai da j e o
vj el< od "Sufanovia" spomenut u jednom hadisu ustvari Saddam Husej n.
Qafz je mj era za teinu koja se nekada koristila u Iraku, a dirhem j e vrsta ondanjeg
platenog sredstva, hadis znai da u Irak nee ulaziti ni roba ni novac.
Od Ebu Nadra se prenosi da j e rekao: "Bili smo kod Nadira ibn Abdullaha kada ree:
"Skoro e doi vrij eme da stanovnicima Iraka nee ui ni qafz ni dirhem!" Upitali smo ga
zbog ega to, a on odgovori: "Zbog nearapa koji e to sprijeiti:' Pa nastavi: "Skoro e doi
vrij eme da stanovnicima ama nee ui ni dinar ni mude!" Upitasmo ga ponovo zbog ega
to, a on odgovori: "Zbog Bizantinaca:' Bilj ei imam Muslim. El-mude (mnoina: medje) u
hadisu znai sjeivo.
o
Autor knjige j e Fahd Salim.
Autor knjige j e Se'id Ejub. Saddam Husejn j e objeen 1427. h. l 2007. u mj esecu zul
hiddetu.
1L
U l<nj izi "Predznaci Sudnj eg dana i napad Zapada" autor navodi da j e
"Sufanovi" iz hadisa bivi jordansl<i l<ralj Husej n.1
Ovakve i sline ocjene nisu validne i nije dozvoljeno lategoril<o imeno
vanje lonl<retnih osoba, osim alo su dol<azi l<oji se nalaze u vjerodostojnim
predajama iz Sunneta nedvojbeni i jasni i nesumnjivo se odnose na nel<i l<on
l<retan dogaaj . I opet, to ne isl<ljuuj e mogunost da se odreeni dogaaj
odnosi na nel<i drugi predznal<, al<o se nau potrebni dol<azi i argumenti.
Navest emo primj er iz predaj e za gore spomenuto o ubistvu Abdulla
ha ibn Zubejra, koju bilj ei imam Muslim, l<ada j e nj egova majl<a Esma b int
Ehu Bel<r, radijallahu anhu, obraajui se Haddadu ibn Jusufu es-Sel<a
fju, njegovom suparnil<u i voi voj sl<e l<oja j e ustala protiv Zubejra, l<azala:
u zaista nas j e Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, obaviJestio da e
biti u Sel<ifu j edan (velil<i) laac i j edan (mnogostrul<i) ubica. Lalj ivca smo
ve vidjeli, a ne vidim da j e ubica il<o drugi do ti:' Haddad na to ustade,
M M
n1sta jOj ne pr1govoriVSL
Imam Nevevi lomentira da j e "lalj ivac" Muhtar ibn Ehi Ubejd es-Se
l<af, i da su uenj aci j edinstveni u ocjeni da j e spomenuti otvoreni laov
upravo Muh tar, ije su lai dostigle tu mj eru da j e proglasio l<al<o mu dolazi
melel< Dibril. A uu b ica" spomenut u hadisu j e Haddad ibn Jusuf. Allah
najbolj e zna.2
Drugi primj er j e tal<oer iz predaje imama Muslima, prenesen od Ehu
Hurejre, radijallahu anhu, da j e Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, re
lao: uNee nastupiti Sudnj i as dol< se ne pojavi vatra iz predjela Hidaza,
svij etlit e tal<o da e se vidjeti vratovi deva u Busri.3" Ova vatra se ve po
j avila, prenosi se da j e traj ala tri mj eseca, tal<o da su ene Medine prele na
tom svj etlu.
Ehu ame navodi slj edei l<omentar: "U srij edu, treeg dumadel-ahira
654.4 hidretsl<e godine, u noi se pojavilo jal<o svj etlo u gradu Medini, po
slij e j e uslij edio potres od l<oj eg se zatresoe zidovi, l<rovovi, vrata i prozori.
I tal<o j e bilo iz sata u sat do petka, l<ada se poj avi ogromna vatra u mj estu
Harre, blizu plemena Benu I(urej ze. Gledali smo j e iz samoga grada, iz na
ih l<ua, l<ao da j e l<raj nas. Vatra j e tel<la dolinom eza poput rijeke, baca
jui isl<re poput l<ula:'5
Autor knjige je Fahd Salim. l(ralj Husejn j e umro 1420. h. l 1999. god. sedmog februara.
2

erhu Sahihi Muslim, od imama Nevevij a, dio. 8., str. 327.

Busra je dananji grad Ho ran u Siriji.
Tj . 29.05. 1256. god.
Pogledaj "Et-Tezkire" od l(urtubija, str. 527.
Imam Nevevi l<ae: \naem se vremenu pojavila vatra u Medini, 654.
godine, bila j e ogromna, poj avila se iz istonog dij ela grada, iza mj esta
Harre. Broj ni su svj edoci poj ave ove vatre:'1
Hafz Ibn Hader l<ae slij edee: "Drim da j e vatra l<oj a se spominj e
(u hadisima) ona l<oj a se poj avila na periferij i Medine, l<ao to j e smatrao
I(urtubi i drugi:'2
Trei primjer j e iz predaj e l<oju bilj ei imam Ahmed od Ehu Hurejre,
radij allahu anhu, da j e Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao:
"Nee nastupiti Sudnj i as sve dol< ne nastanu neredi, i dol< se ne proiri
la, i dol< pijace ne postanu j edna blizu druge, i dol< vrij eme (ili vremensl<i
period) ne bude blizu j edno drugog, i dol< se ne pone esto deavati el-he
red:' Upitan j e ta j e el-hered, pa j e odgovorio: "Ubijanje:'3
ej h Bin Baz, Allah mu Svoju milost podario, oval<o l<omentira gornji
hadis: "Najvj erovatnij e tumaenj e znaenja rij ei "blizu" (ar.: tel<arabe) l<a
zane u ha dis u j e ono to vidimo danas l<al<o su "blizu" postali gradovi j edni
sa drugima, i l<al<o j e udalj enost meu njima postala "l<ratl<a': nal<on poja
ve prijevoznih sredstava aviona i automobila te medija poput radij a i sl., a
Allah opet najbolje zna:'
J|a je;|a1| | e.
1 me|ataa| f| 1a: a\| ;|1ta a \:a1aj j1aaame|a1: | f|a ;e:|1ae
;| | j ,aje: me1a1:| e1a1ae;| j
Predznaci Sudnj eg dana su svoj evrsni polazatelj i l<oji aludiraju na nj e
govo pribliavanj e, svej edno da li se dese mnogo prije ili neposredno prije
Sudnj eg dana. Tal<o se u j ednom hadisu navodi: "Poslan sam uporedo sa
Sudnjim asom poput ova dva prsta;' te j e pol<azao na l<aiprst i prstenj al<.4
Ovaj hadis ul<azuj e na to da su Resulullahova poslanica i smrt predznaci
Sudnj eg dana, ial<o j e dosta drugih predznal<a l<oji su se desili, a da su blii
Sudnj em danu.
Predznal<e Sudnj eg dana na osnovu vremena nj ihovog deavanj a mo
emo podijeliti na nel<olil<o vrsta. Prva vrsta su oni l<oji su se nedvojbeno
dogodili onal<o l<al<o j e to opisao Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, poput
njegove poslanice, preseljenj a na ahiret, poj ave lanih vj erovj esnil<a itd.
"erh Sahih Muslim': 18/28.
"Fethu-1-Bari'; 20/127.
Tj . deavat e se mnoga ubistva i prolijevanje nevine krvi.
+
Hadis biljee imami Buhari i Muslim.
Druga su vrsta oni l<oji su se poeli deavati i jo traju, poput upribli
avanja" mj esta j edno drugom, poput rasprostranj enosti pisanja, mnotvo
b
.
1
u 1stava . . .
U treu vrstu spadaju oni predznaci l<oji se jo nisu desili, poput poj ave
ivotinj e, poj ave Deddala2
| ;|a1| | e.
ej|ae| 1af| l| t| |aa j ;ej 1| a| a1ejaaj a:a;| 1taat| ma:a1aj j1aaata
:ecem;e1| a|ajaf| 1a\ea: \1at
Prva j e l<onsekvenca da to predstavlja manipuliranj e sa nepoznatim i

nevidljivim i govor o neemu za to se ne posj eduj e dovolj no znanj a. Znai,

l<ategoril<o odreivanj e nel<og dogaaj a koji se desio sa odreenim pred
znal<om Sudnj eg dana bez j asnog i nedvojbenog erijatsl<og dol<aza ne pri
lii isl<renom vjerniku, l<oj em j e nareeno da govori o vj ersl<im temama
samo al<o ih istinsli poznaj e.
Druga posljedica proizvoljnoga govora o predznacima j e to to tal<av
govor predstavlj a rad po neemu to nij e propisano i predstavlja zapostav
ljanj e neega to j e propisano. Tako su neki itali knjigu u l<oj oj se govori
o poj avi Mehdija, u l<ojoj autor tvrdi da j e Mehdi odreena linost, pa su
mnogi itatelji stali el<ati poj avu Mehdija i pripremati se za nj ega, j er samo
to se nije pojavio . . . ! upili su al< l<onja i sablju, da budu spremni za vrij eme
l<oj e dolazi. Nel<i su poeli apstinirati od enidbe, oel<ujui poj avu Ded
dala l<oj i samo to se nij e pojavio ...
Posljedica loja slij edi iz proizvoljnoga govora o predznacima j e upa
danj e u insinuacij e i lai na Allaha i Njegovog Poslanil<a, sallallahu alejhi
ve sellem. Npr. l<ada nel<o ustvrdi da j e Mehdi taj i taj ovj el<, pa se poslije
pol<ae da nije, to e nel<e ljude podstal<nuti da pomisle l<al<o su hadisi o
Mehdiju neistiniti. Sline su l<onsel<vence i sa drugim predznacima l<oj i se
pogreno identifciraju sa l<onl<retnim dogaaj em.
i
L ovome e se predznaku posebno govoriti u dijelu o malim predznacima.
L ovome predznaku posebno e se govoriti u dijelu o velikim predznacima.
Znaenje predznaka Sudnjeg dana
redznal< se na arap sl< om l<ae "eret'; mnoina "erat'; a znai jo: poka
zatelji i nagovj etaj i olienim u dogaajima nakon lojih slij edi Sudnji
as.1
"Dan" j e odreen dan ili sat ili tano vrij eme kada e se desiti lijamet
ili .Sudnj i dan, a nazvan j e "asom" j er e doi u asu, iznenadivi ljude, i
tada e svi ljudi pomrijeti od j ednog povika.2
l
Pogledaj : Es-Sahah od El-Devherija, dio 3., str. 137., i Garibu-l-hadis od Ibn Asira, dio
2., str. 460.
Pogledaj : Garibu-l-hadis od Ibn Asira, dio 2., str. 460.
c1

t

.
Vrste predznoko Sudnjeg dono
|1a1|:fa.
a| | ;|1taat| :a1aj j1aaa
Postoje dvij e generalne vrste predznal<a, prva su mali predznaci, a
oni se dij ele na davne i srednj e (traj ne) znalove. Davni su oni koji su se
odavno desili i ol<onali, a predstavlj aj u male predznake zbog dugakog
perioda koj e ih dijeli do l<onanog nastanl<a Sudnj eg dana, poput Mu
hammedovog, sallallahu alejhi ve sellem, poslanstva, rascjeplj enj a Mjese
ca, poj ave ogromne vatre u Medini itd.1
Srednji (trajni) znalovi su oni koji su se pojavili ali se nisu zavrili nego
jo traj u i na neli se nain al uveavaju, a oni su mnogobrojni. I ovi zna
lovi spadaju u male predznal<e Sudnj eg dana kao i prethodna vrsta. U nju
spada poj ava da ena (ili ropl<inj a) rodi svoju gospodaricu, da se beduini i
pastiri ovaca stanu tal<miiti u graenju to veih objekata, pojava trideset
laova l<oji e govoriti da su vjerovj esnici. #2
l
O ovim emo predznacima j o govoriti
2
O ovim emo predznacima j o govoriti.
J|aja1|:fa:
\| | \| ;|1taat|:a1aj j1aaa
Velil<i predznaci su dogaaji iza l<ojih l<ada se dese, neposredno poslije
slij edi Sudnj i dan. Ima ih ukupno deset, a naravno, jo nijedan od njih se
nij e desio. Prenosi nam Huzejfe, radij allahu anhu, te l<azuj e: "Zatee nas
Vj erovj esnil<, sallallahu alejhi ve sellem, dol< smo razgovarali o znanj u, pa
nas upita: uNa ta se podsjeate'; rel<osmo, na Sudnji dan. Na to nam ree:
"Nee nastupiti dol< prije nj ega ne vidite deset znal<ova . . :' Pa j e naveo: Dim,
Deddala, ivotinj u, pojavu Sunca sa zapada, silazal< Isaa sina Merjemi
na, alejhi sellam, (izlazal) Jeduda i Meduda, tri propadanj a zemlj e -
jedno na Istol<u, j edno na Zapadu i j edno na Arapskom poluostrvu i poj ava
vatre iz Jemena l<oja tj era lj ude ka mj estu ol<upljalita:'1
U pojedinim drugim hadisima spomenuti su Mehdi, ruenje I<abe, po
dizanje l(ur'ana sa Zemlj e, ali o tome e j o poslij e biti govora.2
l
Biljei imam Muslim preko ravije Huzejfe ibn Usejda. Pogledaj ove predznake u drugom
dijelu knjige.
2 O ovome emo detaljnije govoriti u dijelu od malim predznacima Sudnjeg dana.
Mali predznaci Sudnjeg dana
|1a1|:fa-ea| \ej | : a:11eje1| | |
1.Muhammedovo, sallallahu alejhi ve sellem, poslanstvo,
2. Njegovo preselj enje na ahiret,
3. Rascjepljenje Mj eseca,
4. Preseljenje na ahiret ashaba, radijallahu anhu,
5. Osloboenje Bejtul-Mal<disa,
6. Pomora poput pomora od bolesti (l<u'as) stol<e,
7. Pojava raznovrsnih i mnogobrojnih nereda,
8. Pojava satelitsl<ih prenosa,
9. Bi tl< a na Sifnu,
10. Poj ava havarida,
11. Poj ava laova l<oji su se predstavlj ali l<ao vjerovj esnici,
12. Proirenje bezbj ednosti i rahatlula,
13. Pojava vatre u Hidazu,
14. Ratovi sa Turl<menima,
15. Poj ava zulumara l<oji udaraju lj ude bievima,

16. Mnotvo ubistava,

17. Nestanal< povj erenj a i nj egovo gublj enj e iz srca,
18. Slijeenj e tradicij e drugih naroda,
19. Poj ava da ropl<inj a rodi svoga gospodara,
20. Pojava ena pol<rivenih - otl<rivenih (l<ao da su razgoliene),
21. Pojava da se goli i bosi pastiri stada natj eu l<o e napraviti veu
zgradu,
22. Nazivanj e selama samo poznatim,
23. Rasprostranj enost trgovine,
24. Partnerstvo ene s muem u trgovini,
25. Monopol poj edinih trgovaca na tritu,
26. Lano svj edoenj e,
27. Skrivanj e istinitog svj edoenj a,
28. Pojava neznanja,
29. Rasprostranj enost tvrdiluka i l<rtosti,
30. I<idanj e rodbinsl<ih veza,
31. Isl<varenost l<omija,
32. Poj ava razuzdanosti,
33. Nepovj erenj e prema povjerljivom i davanj e povj erenj a
prevarantima,
34. Nestanal< uglednil<a i poj ava ljudi iz donjih slojeva drutva,
35. Nebriga o porij el<lu novca, da li j e halal ili haram,
36. Uzimanj e ratnog plij ena od strane samo odreene grupe ljudi,
37. Smatranje povjerenog emaneta plij enom,
38. Smatranj e da j e zekat nepravedan namet,
39. Stj ecanj e naul<e radi neeg drugog osim Allaha, tebarel<e ve te' ala,
40. Poslunost eni a neposlunost maj ci,
41. Prisnost s prijateljima i distanca od oeva,
42. Podizanje glasa u damijama,
43. Lidersto grjenika nad plemenom,
44. Poj ava da najneuglednij i bude voa ljudima,
45. Gostoprimstvo prema ovjel<u zbog straha od njegovog zla,
46. Ohalaljivanj e bluda,
47. Ohalalj ivanj e svile mul<arcima,
26
48. Ohalaljivanj e vina (all<ohola),
49. Ohalaljivanj e muzilih instrumenata,
50. udnja ljudi za smru,
51. Dolazak vremena l<ada e ovj el osvanuti vj ernilom a omrknuti
nevj ernikom,
52. Pretjerano ulraavanj e damij a, presti i hvala s tim,
53. Pretjerano ukraavanj e i lienj e kua,
54. Uestalost munj a,
55. Rasprostranj enost i mnotvo pisanja,
56. Sticanj e imetla priom, presti i hvala s tim,
57. Mnotvo knj iga, osim l(ur'ana,
58. Nastupanj e vremena l<ada e se umnoiti uai l(ur'ana, a smanjiti
broj uenj al<a l<oji razumiju vj eru,
59. Traenje znanja lod neulih ljudi,
60. Iznenadne smrti,
61. Vostvo maloumnil<a,
62. Pribliavanj e vremena,
63. Pojava da govornici budu bezveznjaci,
64. Pojava da najvie dunj alul<a ima onaj l<o j e nil<o i nita (Lul<e'a ibn
Lul<e'a),
65. l(oritenj e damija za prolaze,
66. Uveanj e cijene mehra (vj enanog dara), pa potom umanj enje,
67. Uveanje cijene l<onj a, pa potom umanj enj e,
68. Mnogo brojnost prodajnih mj esta,
69. Neprijateljstvo naroda prema islamsl<om ummetu,
70. Guranj e drugog da predvodi namaz l<ao imam,
71. Istinitost snova vj ernil<a,
72. Rasprostranj enost lai,
73. Poj ava da se ljudi pretvaraj u kal<o ne poznaju j edni druge,
74. Mnotvo zemlj otresa,
75. Mnotvo ena,
76. Malo brojnost mukaraca,
77. Poj ava j avnog razvrata,
78. Uzimanje novca za uenj e l(ur'ana,
79. Pojava gojaznosti l<od ljudi,
80. Pojava ljudi l<oji e svjedoiti ialo im to nilo ne trai,
81. Pojava ljudi l<oji se zavj etuju a ne ispunjavaju,
82. Poj ava da j al<i oteti slabog,
83. Ne suenj e po onome to j e Allah obj avio,
84. Mnotvo Bizantinaca (rimol<atolil<a) i malo brojnost Arapa.
J| aja1|:fa ;|1taat|\ej | : j ea| : a1eje1| | |
85. l(orist i mnogi imetal< l<od ljudi,
86. Poj ava da zemlja izbacuje svoje bogatstvo,
87. Izobliavanj e ljudsl<ih lil<ova,
88. Pojava da zemlj a guta ljude (ili propadanj e ljudi u zemlj u),
89. Sruivanje l<amenj a iz nebesa,
90. Ogromna kia od l<oj e se nee moi zatititi l<ue u urbanim
sredinama,
91. Padanje kie a da od nj e nita ne nie,
92. Smutnj a loja e odnositi nevaljale od Arapa,
93. Progovaranj e drvea (tal<o da pomogne muslimanima),
94. Progovaranj e l<amena (tal<o da pomogne muslimanima),
95. Borba muslimana protiv j evreja,
96. Ul<azivanje brda zlata u rijeci Eufrat,
97. Dolazal< vremena l<ada e ovj ek biti prinuen izabrati izmeu ne-
7 M
moci razvratnog zivota,
98. Povratai< zelenih polja i rij el<a u Arapsl<om poluotoku,
99. Poj ava smutnj e el-ahlas,
100. Poj ava smutnj e es-serra:
101. Poj ava smutnj e ed-duhejma,
102. Nastanal< vremena lada e j edna sedda vrij editi l<olil<o dunjalul<
M
ono sto Je na nJemu,
103. Uveanje mlaal<a,
104. Dolazal< vremena l<ada nee biti nil<o a da nij e doao u am,
105. Velil<i olraj l<oji e se desiti izmeu muslimana i Bizantinaca
(rim o l< a to li l< a),
A
106. Osloboenje l(onstantinopola (dananj eg !stambula, po drugi
put, nal<on
Fatihovog osloboenj a) ,
107. Poj ava da se ne dij eli zaostavtina,
108. Pojava da se lj udi ne raduju ratnom plijenu,
109. Povratal< ljudi starim sredstvima za borbu i za prevoz,
1 10. Procvat Bejtul-Makdisa,
111. Opustj elost Medine od stanovnil<a i posj etitelja,
1 12. ienje Medine od pol<varenj al<a ljudi l<ao l<ada elj ezni mij eh
odvaj a strugotinu od elj eza,
1 13. Nestanal< planina sa nj ihovih mj esta,
1 14. Pojava ovj el<a iz plemena I<ahtan l<oj em e ljudi biti pol<orni,
1 15. Pojava ovj el<a po imenu Dehdah,
1 16. Pojava da progovore divlje ivotinj e i predmeti,
1 17. Poj ava da progovori vrica bia,
1 18. Poj ava da progovori l<ai sa sandale,
1 19. Pojava da ovj el<ova butina pria ovj el<u o nj egovoj porodici,
120. Nestajanj e dini-islama,
121. Nestanal< l(ur'ana sa stranica mushafa i iz grudi,
122. Poj ava voj sl<e l<oja e napasti l(abu i propasti u zemlj u, od prvog
do poslj ednj eg,
123. Ostavljanj e odlasl<a na had u Mekl<u,
124. Povratak poj edinih arapskih plemena oboavanju l<umira,
. 125. Nestanal< plemena l(urej,
126. Ruenje l(abe pod vodstvom ovjel<a iz Etiopij e,
127. Dolazal< vjetra l<oji e uzeti due vj ernicima,
128. Podizanje nebodera u Mel<l<i,
129. Prol<linjanj e prethodnih naroda od onih potonjih,
130. Nove vrste prevoznih sredstava,
131. Poj ava Mehdija.

snovna razlil<a izmeu malih i velil<ih predznal<a Sudnj eg dana lei u

inj enici da e se velil<i dogoditi neposredno prije nastupa l(ij ameta,
sa besprimjernim efel<tom l<oji e osjetiti sval<i ovjel< bez izuzetl<a, dol< e
se mali predznaci desiti dosta prije i na razliitim mj estima, tal<o da e ih
doivj eti i osjetiti samo odreena sl<upina ljudi, a ne svi lj udi. . .
Navest emo u redovima l<oj i slij ede male znal<ove i njihova pojanje
nja l<roz aj ete i hadise l<oj i govore o ovoj tematici, mal<simalno se l<oncetri
rajui na decidnost znaenja i vj erodostojnost predaja.
33
A
.
aaamm1e1e,
: a| | a| | aaaa| j a| 1: | | m;e:| aa :f1e
Allahov j e Poslani!<, sallallahu alejhi ve sellem, l<azao da j e nj egovo po
slanstvo dol<az i znal< pribliavanj a Sudnjeg dana, te da predstavlj a j edan
od njegovih prvih malih predznala. Prenosi se od Sehla ibn S'ada, radij alla
hu anhu, da j e vidio Allahovo g Poslanil<a, sallallahu ale j hi ve sell em, l<al<o j e
sastavio srednji prst i prstenja!<, lazavi: "Poslan sam uporedo sa Sudnj im
danom poput ova dva (prsta):'1 U drugom j e hadisu lazao: "Poslan sam l<ao
prethodnica (poetal<) Sudnj eg dana:'2
l(urtubi, rahimehullah, u vezi ovoga lomentira slijedee: "Najava Sud
njeg dana j e sam Vj erovj esnil<, sallallahu alejhi ve sellem, jer j e on posljed
nji poslani!< posljednjeg vremensl<og perioda, i poslan je, a da nema posla
nil<a izmeu nj ega i Sudnjeg dana.3

i
Biljee imami Buhari i Muslim od Enesa, radijallahu anhu
2
Biljei Hakim u svom djelu El-J(una, ejh Albani navodi da j e hadis vjerodostojan u svo
joj zbirci sahiha (Es-silsiletu es-sahiha), hadis br. 808. "En-nesm" u hadisu znai poetak,
a u osnovnom znaenju predstavlja prve naznake povjetarca.
` Pogledaj Et-Tezkire od l(urtubija, dio i., str. 710.
Z.
e:| aa| \e1e
: a| | a| | aaaa| j a| 1: | | m;|: | j aj aaaa| |f
Gubital< Poslanila, sallallahu alejhi ve sellem, njegovim preseljenjem
na ahiret predstavlj a j edan od prvih znal<ova Sudnj eg dana. Tal<o nam uf
ibn Malik prenosi, da j e u bici
na Tebul<u, otiao kod Vj ero-
vj esnika, sallallahu alejhi ve se
llem, l<oji j e boravio u atoru od
koe, pa mu j e tu Poslanil<, sa
llallahu alejhi ve sellem, rel<ao:
"Broj i (sa mnom) estero prije
Sudnj eg dana: moje preseljenje
na ahiret, potom osloboenje
Bejtul-Mal<disa, potom pomor
meu vama (l<oj i e uzeti i
vota) poput bolesti stol<e1, po
tom pojava obilnog imetl<a tako

da se ovj el<u udij eli stotinu dinara ali opet ostane nezadovoljan2, potom
smutnj a kada nee ostati nij edna l<ua l<od Arapa, a da u nju nee ui, po
tom mirnodopsl<i period izmeu vas i Benu Asfera3, l<ada e vas iznevje
riti, doavi vam sa osamdeset zastava - pod sval<om zastavom dvanaest
hilj ada:'4
I zaista, Poslanikovo, sallallahu alejhi ve sellem, preseljenje na ahiret j e
bilo j edno od najteih isl<uenj a l<oje j e zadesilo muslimane, l<ada j e pred
oima ashaba, radij allahu anhu, pala tama, l<ao i po samoj Medini. Jer, Po
slanikovom smru prestala j e silaziti Obj ava sa nebesa, nastupila j e smut
nja, a poj edina arapsl<a plemena su se odmetnula od islama.
1 U hadisu j e doslovno spomenuta bolest "ku'as", kada iz nozdrva ivotinje curi tenost
nakon koje iznenada ugine.
2 Tj . bit e imetka u izobilju i ljudi e se nauiti na izobilje tako da nee biti zadovolj ni
osim sa velikom koliinom novca.
Tj . rimokatolika, dananjih Evropljana i Amerikanaca.
Biljei imam Buhari.
J.

\a:tj ;| j aj j :ta
^
I(ae Uzvieni: "Blii se Cas i Mj esec se raspolutio! a oni, uvijek }ada
vide dolaz, okreu se i govore: "

arolija neprestana!"1 Ibn I(esir, rahi

mehullah, navodi slij edee: "Ovaj se dogaaj desio u vrij eme Poslanil<a, sa
llallahu alejhi ve sellem, l<ao to j e zabilj eeno u mnogobrojnim (mutevatir)
predaj ama l<oj e su vj erodostojno prenesene do nas. Postoji j edinstven i ne
upitan l<oncenzus meu ulemom, da se rascjepljenje Mjeseca desilo u doba
Poslanika, sallallahu
alej hi ve sellem, i da
predstavlj a j ednu od
velil<ih mudiza:'2
Tal<o Enes, radi
jallahu anhu, navodi
slij edei hadis: "Me
l<elij e su traile od
Allahovo g Poslanil<a,
sallallahu alejhi ve
sellem, da im pol<ae
l<al<av znal<3, pa im se
pol<aza rascjepljenje
Mj eseca:'4
A Abdullah ibn Mesud, radijallahu anhu, prenosi slij edee: "Bili smo

tal<o sa Allahovim Poslanil<om, sallallahu alejhi ve sellem, na Mini l<ada se

raspoluti Mj esece na dvij e polovine, j edna polovica s donje strane planine,
a druga ispred. Na to nam Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, ree: "Bu
dite svj edoci!"5
Ibn Abbas, radij allahu anhu, opet opisuje slij edei dogaaj : "Ol<upie se
j ednom murici ol<o Allahovog Poslanil<a, sallallahu alejhi ve sellem, pa mu
rel<oe: 'l<o nam istinu govori, pa de raspoluti Mjesec na dvije polovine,
l
Prijevod znaenja sure El-!(amer: 1-2.
2 Pogledaj : Tefiru Ibn J(esir, dio 7., str. 427.
l(ao potvrdu poslanstva. (Op. prev.)
+
Biljee ga imami Buhari i Muslim.
O
Biljee ga imami Buhari i Muslim.
37
. m1
jedna da bude povi planine Ehu I<ubejs,
a druga povi planine I<ajl<a'an:' Bjee no
utapa, pa se Allahov Poslani!<, sallalla
hu alejhi ve sellem, dovom obrati svome
Gospodaru da uini ono to su mu traili.
I dogodi se da se raspoluti Mjesec na dvije
polovine, j edna povi planine Ehu l(ajsa, a
druga iznad I<ajla'ana. Na to Resulullah,
sallallahu alejhi ve sellem, ree: uBudite
svj edoci!"1
1.
|: | j aj aaaa| |f:1| ae : | aa| \e1 aa: aaca|a1| j a| | aaaaaaa
Poslanil<ovi, sallallahu alejhi ve sellem, ashabi, nel<a j e svima njima
Uzvieni Allah zadovoljan, najbolji su i naj odabranij i lj udi poslij e Allaho
vog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. Tal<o u hadisu loji prenosi Ehu
Musa, radijallahu anhu, stoj i da j e Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, re
l<ao: "Zvij ezde su garancij a nebesima, pa l<ada nestane zvij ezda, doi e ne
besima ono to j e obeano. A ja sam garancija svoj im ashabima, pa kada j a
odem, desit e se ashabima ono to j e obeano. A ashabi su garancij a moga
ummeta, pa l<ada oni odu, desit e se ummetu ono to j e obeano:'2
U ovome hadisu j e dalde spomenuta
l<omparacija odlasl<a ashaba, radijallahu
anhu, sa dva predznaka Sudnjeg dana,
prvi j e nestanak zvijezda i nestanal<
plamteih svjetlica, a drugi j e preseljenj e
Allahovog Poslanil<a, sallallahu alejhi ve
sellem, na ahiret.
U drugim hadisima j e spomenuto
da e dobri ljudi odlaziti j edan po je
dan sa ovoga svij eta, tal<o da e na ze
mlj i ostati najgora stvorenja nad l<oji
ma e se i desiti Smal< svij eta.
i
Hadis prenosi Ebu Neim u Delailu en-nubuvve, a u lancu prenosilaca j e Musa ibn Ab
durrahman koji j e poznat kao nepouzdan, ali ovaj hadis jaa dosta drugih slinih hadisa.
Navodim ga ovdj e smatraj ui lijepim spomenuti neto to su mnogi uenjaci navodili.
Biljei imam Muslim .
O:1aj aaj j fa| a\1| :a
l(ada se poj avio Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, Bejtul
Mal<dis j e bio u rul<ama rimol<atolil<a, a Rimsl<o j e carstvo tada bilo l<om
pal<tna i snana drava. Potom j e Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, nago-

vij estio osloboenje

l(udsa, oznaivi to



JI ` `
`
jednim od predznal<a
Sudnj eg dana. Tal<o se

u hadisu l<oji prenosi

uf ibn Malil< navodi
da j e Poslanil, salla
llahu alejhi ve sellem,
naveo sedam dogaa
j a l<oji e se desiti prije
poj ave Sudnjeg dana.
Spomenuo j e izmeu
ostalih: " . . . osvaj anj e
Bejtul-Mal<disa:'1
Bejtul-Mal<dis j e prvo bio osvoj en u doba pravednog halife Omera ibn
Hattaba, radijallahu anhu, sedamnaeste godine po Hidri ili 637. po roe
nju Isaa, alejhi selam Tada j e oien od nevj erstva i u nj emu j e sagraena
damij a.
Drugi j e put osvoj en u doba Ejubij sl<e drave, pod vodstvom S alah ud di
na Ejjubij e, 583. hidretske ili 1187. godine po Isa u.
I<uds e ponovo biti osvoj en od strane vj ernil<e sl<upine l<ada e i dr
vee i l<amenj e progovoriti upozoravajui: "O muslimanu, o robe Boiji,
evo j evrej a iza mene, doi i ubij ga:'2
Poslije emo spomenuti pojedine bitl<e l<oj e su se desile za I<uds i nel<e
izmeu muslimana i j evrej a. 3
Biljei imam Buhari.
Biljei imam Buhari.
o
Pogledaj predznak pod rednim brojem 95 od malih predznaka Sudnjeg dana.
39
.
e me| ;e;af ;eme|ae1ce| :f| [ \a' a:}:fe\
Ovaj j e dogaaj tal<oer predznal< Sudnj eg dana, a u hadisu j e upotre
blj en izraz upomor" to oznaava mnotvo umiranj a, kao to se deava od
epidemij e l<oj a odnese mnotvo ljudskih ivota, sve grupu po grupu.
Ha if
LPV
-Ja fa
. _~,

P UB
_ .

Nabl u

N el<i l< a u da se ovo de

silo lada se poj avila epide
mij a tl<z. l<uge Amwas.1 Ova
luga se j avlj a u obliku na
tel<lina i pritova na tij elu,
praenih estol<om upalom
i velil<im neprij atnostima.
Smrtonosna j e i zarazna i
vrlo se brzo prenosi.
uf ibn Malil< nam pre
nosi da j e Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, rel<ao: "Na
broj (sa mnom) estero prij e
Sudnj eg dana;' te j e spome
nu izmeu ostalog: u pomor
meu vama (l<oj i e odnijeti
ivota) poput bolesti (l<u'as)
stol<e:'2
Mi esto Amwos kroi Kudso u Pal esti ni
Oval<av se dogaaj do
godio ummetu u doba Omera ibn Hattaba, nal<on osvaj anj a l(udsa, 16.
hidretsl<e godine. !(uga se dvij e godine poslije proirila po cijelome amu,3
a prenosi se da j e od nj e umrlo prel<o dvadeset i pet hilj ada muslimana.
Od ove j e l<uge preselilo i nel<olil<o ashaba, od njih i Muaz ibn Debel,
Ehu Ubejde, erahbil ibn Hasne, Fadl ibn Abbas ibn Abdulmuttalib, radi
j allahu anhum.
Ime je nastalo po mjestu Amvas, u blizini grada l(udsa u Palestini. (Op. prev.) Pogledaj
M'udemu el-buldan, dio 4., str. 177.
Biljei imam Buhari.
3 Tj . po dananjim dravama Palestini, Jordanu i Siriji. (Op. prev.)
Od bolesti stol<e "l<u'as" spomenute u
hadisu l<oj a napadne stol<u i od l<oj e ona
iznenada ugine u poetku se da primij etiti
samo sluz l<oj a procuri iz nosa. Poslanil<, sa
llallahu alejhi ve sellem, j e velil<i pomor mu
slimana uporedio s ovom boleu j er i l<od
l<uge, l<ao i l<od ove bolesti stol<e, procuri
sluz, samo to l<od ljudi procuri iz pritova
na tij elu. Nal<on toga bolesnik umire.
Kuga i l i kol era i e i edan od noi tei h obl i ka
zarazne bol esti
/.
ej a1a|atae1|: a| a|maejec|ej a| aa |1a
Ovaj predznal< Sudnjeg dana j e j edan od znal<ova l<oji su se poeli j a
snij e raspoznavati u ovom naem dobu. Uistinu dananji ovj el< se naao u
vrtlogu raznih nereda i isl<uenj a. Meu prvima isl<uenjima j e gledanj a u
haram, l<oji se danonono emitira prel<o satelitsl<ih programa, l<roz mno
gobrojne printane medije i internet, i prel<o raznih slil<a i video l<lipova l<oji
se alju mobitelima. l(o se proe i sauva oval<vih i slinih harama iz stra
hopotovanj a prema Uzvienom Allahu, nadol<nadit e mu nj egov Gospo
dar imanom iju e posebnu slast nai u svom srcu .

Onoj ko i i euva svoi u vi eru j e poput onoga ko i i euva orovi cu

Drugo isluenje j e olieno u lahl<oi uzimanj a haram imetka, putem
l<amate ili mitom ili prodajom zabranj enih stvari poput alkohola, droge,
duhana i sl. Oni l<oji stj eu haram imetal< ulaze u red onih l<ojima Allah ne
usliava dove i obeava im bolnu l<aznu.
Odij evanj e zabranj enom odjeom, kal<o mul<araca tako i ena, talo
er predstavlja isl<uenj e dananj eg vremena.
Sva ova i slina upadanj a ljudi u razliita isluenj a i ftnet (smutnj u)
prouzroili su da j e bogobojazan i l<rij eposan ovj ek postao izniml<a i u
dak u svojoj ololini.
Fitnet j e inae j ednina od rij ei "ften': a oznaava smutnju, isl<uenj e i
ispit, i loristi se za sve to predstavlja pol<ueno. Poslanil<, sallallahu alejhi
ve sellem, nam j e nagovij estio dolazal< ogromnih isl<uenja l<oj a e snai
vj ernil<a da nee moi raspoznati istinu od lai, i kako god ga snae nelo
od isl<uenja, on povie: "Ovo e me unititi;' pa potom to iskuenj e pre
stane, a odmah doe drugo. Tal<o nam Ehu Hurejre, radij allahu anhu, pre
nosi da j e Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Doelajte
(dobrim) djelima isl<uenja l<oja su poput naj mranij eg dij ela noi; ovj ek
e tada osvanuti lao vjernil<, a omrl<nuti kao nevj erni!, i omrl<nut e l<ao
vjernil, a osvanuti l<ao nevjerni!<. Prodavat e svoju vj eru za neznatnu du
njaluku l<orist:'1
laj a1| : a
Hadis podstie vj ernile na inj enj e dobrih dj ela, prije nego to ih bude
nemogue raditi i prij e nego to nas zaol<upiraj u nadolazea mnogo
brojna iskuenja, loja e se slagati j edna na druga, l<ao to u najmra
nij em dijelu noi u l<ojoj nema Mj eseca bude naslagana tama j edna na
drugu.
Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, j e nadalj e djelimino opisao pogub
nost tih isl<uenj a, pa j e spomenuo da e ovj el< osvanuti l<ao vj ernik,
a omrl<nuti lao nevj ernik, i obratno, dal<le u jednom e danu doivj eti
totalnu transformaciju - upravo zbog veliine tih isl<uenj a.
Bilj ei imam Muslim.
.
ej a1a:af | | f:\| a;| ae:a
Visol<o iznad naih glava se danas nalazi vie od sto i trideset hilj ada
razliitih satelita, sa sval<avim programima l< oji su puni nevaljatina i smut
nji, a odreene nagovij esti opih isl<uenj a spomenute su u gore navede
nom hadisu: "Dj elima (dobrim) doekajte isl<uenj a l<oja su poput najmra
nij eg dij ela noi..:' O isl<uenjima satelitsl<im programima nagovij eteno j e
Satel i t u pusti nii, no "suhoi zeml i i "
u hadisu, l<oji bilj ei Ibn Ebi
ejbe u svom Musennafu sa
vj erodostojnim lancem pre
nositelja, da j e Huzejfe ibn
Jeman, radijallahu anhu, re
l<ao: "Samo to se na vas nij e
sruila zlo iz nebesa, i do
prij et e al< do el-fej afja! "
Nel<o j e upitao ta j e el-fe
lafj, a Huzej fe j e dogovorio:
"Suha (beivotna) zemlj a:'
Arapi rij e ues-sema" upotreblj avaju u znaenju svega to j e iznad o
vj eka, poput nebesa, svemira itd. U "Lisan-1-arabu" stoj i da je: Es-semau j e
sve to j e iznad ovj el<a i to ga nadvisuj e.
Televizija danas prenosi sve to emitiraju sateliti, od ftne do razuzda
nosti, do te mj ere da i oni l<oji ive u pustinj i u atorima, na suhoj i mrtvoj
zemlji, nisu zal<lonj eni od ovih isl<uenja i smutnji.
.
|f\aaa:|ll| aa
U predznal<e Sudnj eg dana ulaze i Poslanil<ove, sallallahu alejhi ve se
llem, vijesti o ratovima i bitl<ama koji e se desiti, bilo izmeu muslimana
i nevj ernil<a, bilo izmeu samih muslimana. Jedan od Poslanikovih nago
vjetaj a je bitka na Sifnu, l<oja se desila nal<on ubistva Osmana, izmeu
tabora Alija, radijallahu anhu, i tabora Muavij e, nel<a j e Allah zadovoljan
svim ashabima. Bitl<a se desila 36. godine po Hidri i predstavlj a j edan od
predznal<a Sudnj eg dana.
4
a
`
Popri te bi tke na Siffmu, Si ri j a
Od Ehu Hurejre, radijalla
hu anhu, se prenosi da j e Vj e
rovj esnil<, sallallahu alejhi ve
sellem, rel<ao: "Sudnji dan nee
nastupiti dol< se ne sulobe dvi
j e ogromne sl<upine. Meu nj i
ma e se rasplamsati teal< rat,
a ono emu zovu i j edni i drugi
bit e identino:'1
Majama.:faaj a\aajaj| 1a|fmaa:as| ma
Ashabi, radijallahu anhu, su obini ljudi, nisu vjerovj esnici; tal<o da su
oni u svome idtihadu, te po svojim stavovima i poj edinim grelama
poput ostalih ljudi. Tal<o j e i sa sul<obima l<oji su se desili meu njima.
Ehlu-sunet j e bez izuzetl<a j edinstven u stavu da su ashabi najbolj i lju
di, najvrij edniji i najblii uputi Allahovog Poslanila, sallallahu alejhi ve
sellem. Jedinstveni su takoer na stavu da ne treba zalaziti u njihove
meusobne sul<obe i lopati po njima, traei njihova meusobna raz
mimoilaenj a, te govoriti o tome i iriti meu obinim ljudima, jer e
neodmj erena pria o ftni loja se desila ostaviti negativan utisal i nela
godu u grudima obinih ljudi spram njih. Ispravno j e l<od Ehlu-sunneta
da se treba suzdrati spram sul<oba l<oji su se desili meu njima.
i
Biljee imami Buhari i Muslim.

lJ.
ej a1aaa1a| | 1a
U predznal<e Sudnj eg dana spada i pojava razliitih fral<cija, l<oj e su u
l<oliziji sa Poslanil<ovim uenj em i uputi na l<ojoj j e bio on i nj egovi ashabi.
Jedna od ovih frl<i j e haridijsl<a1 fral<cij a l<oja j e s poetl<a bila u Alij evam
taboru, ali su se odmetnuli kada j e traena presuda izmeu Alija, radij allahu
anhu, i Muavij e, radij allahu anhu, povulavi se do sela Harura' u blizini !(ufe.
Navest emo nel<e od njihovih stavova:
Smatraj u nevj ernil<om onoga l<oji uini velil<i grij eh, popud bluda,
pijenja all<ohola i sl., i l<ao takav e po njima boraviti vj eno u vatri.
Ovo j e naravno oita zabluda. Istina j e da musliman l<oj i naini ve
lil<i grij eh ne postaj e nevj erni!<, ali j e grjenik po tom inu, za l<oji
moe da se isl<reno pol<aje i da mu pokajanj e bude primlj eno, al<o
odlui da taj grij eh vie nee initi.
Hardiije smatraju nevj ernicima Alij a, radij allahu anhu, i Muaviju,
radij allahu anhu, i mnoge druge ashabe l<oji su pristali na presudu.
Smatraju dozvolj enim ustanal< protiv vladara grjenil<a, ial<o nij e
sigurno da su nevj ernici.
Pozivaj u se da posjeduju znanj e i optereuju se silnim ibadetom, a
ne poznaju propise Allahove !(njige. Haridija j e biu i Zul-Huvejsi
re, a ciljajui i na njega Poslani!, sallallahu alejhi ve sellem, j e o ha
ridijama relao: "Naputaj u vj eru l<ao to strij ela proe l<roz plij en:'
Naime, od Ebu Se'ida el-Hudrij a, radijallahu anhu, se prenosi da j e re
kao: "Dok smo j ednom sj edili sa Poslanil<om, sallallahu alejhi ve sellem, a
on j e dijelio imetal< meu ljudima, doe mu Zul-Huvejsire, ovj ek iz ple
mena Beni Temim, i povil<a: "O Boiji Poslanie, budi pravedan!" Poslani!<,
sallallahu alej hi ve sellem, mu uzvrati: "Tel<o tebi, l<o e biti pravedan ako
neu ja! ? Ostao bi ti bez nade i gubitnil bi bio, lada j a ne bi bio pravedan!"
Omer povila: "O Allahov Poslanie, dozvoli mi pa da ga sasj eem po vra
tu:' "Ostavi ga;' ree Resulullah, "jer zaista on i nj egovo drutvo su takvi da
ete vi smatrati malim svoj namaz spram njihova namaza i va post spram
njihova posta. Oni ue l(ur'an ali im ne prelazi grllj enove, naputaju vjeru
kao to strij ela proe l<roz plij en. A pogleda li u ilj al< strij ele, nita nee
primijetiti, i pogleda li opet u tetivu za vezivanj e vrka strij ele, nita nee
Havaridi ili haridije.
4
primij etiti, i pogleda li opet u dio izmeu perja i iljl<a, nita nee primi
j etiti, i pogleda li opet u perul<u na strij eli, nita nee primijetiti. Ve su
preteeni i burag i l<rv. Voa im j e crni ovj el<, j edna mu nadlal<tica poput
ensl<ih grudi, ili poput mesa l<oje visi i trese se, poj ave se l<ad meu ljudi
ma nastanu mimoilaenj a:'1
Metafora strij ele u hadisu znai da haridije izlaze iz dini-islama s po
j edinim djelima a da to i ne primij ete. l(ao l<ada lovac odapne strijelicu
prema meti, srni ili j elenu npr., pa j e pogodi da strijelica probode i proe
l<roz meso s druge strane rtve tal<o da lovac misli da j e uope nij e pogodio.
Abdullah ibn Mesud, radijallahu anhu, prenosi da j e Poslanik, salla
llahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Prije Sudnj eg dan poj avit e se ljudi nezrelih
godina, ogranienog razuma, uit e l(ur'an ali im on ne prelaziti grl<lj e
nove2, govorit e rij eima najboljih stvorenj a, a naputat e vj eru l<ao to
strij ela proe l<roz p lij en:'3
aj aaa| | 1| j a
l(ada se ol<onala bitl<a na Sifnu, amljani i Iraani sl<lopie dogovor
da se presudi izmeu dva tabora. Tada se Ali, radij allahu anhu, ve bio po
vul<ao prema l(uf, a usput su ga napustile haridij e, njih ol<o osam hilj ada,
ili po nel<ima, esnaest hilj ada. Utaborili su u selu Harura: Ali, radijallahu
anhu, im potom posla Ibn Abbasa, radij allahu anhu, da ih urazumi, pa l<ada
j e porazgovarao s njima, povrati se j edan dio pod zapovj ednitvo halife Ali
ja, radijallahu anhu, a ostali ostadoe na zabludi.
Rasprava j e otprilil<e oval<o tel<la, shodno onome to prenosi Ibn Abbas,
radij allahu anhu: "I(ada su se odvojile haridij e, bilo ih j e est hiljada, dogo
vorie se da ratuju sa Alijem ibn Ehi Talibom, radijallahu anhu. I sval<o malo
doi bi ovjek do halife i reci bi mu: "O voo vjernil<a, zaista se ova jedna
grupa ol<ree protiv tebe:' "Proi se;' odgovori bi on, "ja ih neu napadati
osim al<o oni mene ne napadnu, a to e i uiniti:' Tako j e bilo dol< mu ja ne
odoh jednog dana, na podne-namaz, te mu rel<oh: "O voo vjernil<a, odgodi
malo namaz, otiao bih do one grupe da im l<aem neto:' Ree mi: "Bojim
se za tebe:' "Nemoj;' reloh mu, a bio sam poznat l<ao ovjel< lijepa ahlal<a,
nil<ome nisam nita naao uinio . . . I tal<o mi dozvoli, a ja im odoh, obul<avi
najlj epu odj eu iz Jemena. Otiao sam im poslij epodne. Uao sam l<od njih,
i
Biljee imami Buhari i Muslim.
Tj. ne razumijevajui i ne radei po onome to je u nj emu.
` Biljee imami Buhari i Muslim.
i do tada nisam vidio ljude da su vei trudbenici od njih, na elu im oilj ci od
sedde, rul<e im otvrdj ele od uljeva kao u deve, na njima iznosana odj ea,
podvrnutih rul<ava, mravih lica od bdij enj a nou ... Nazvao sam im selam,
oni mi poeljee dobrodolicu i upitae za razlog dolaska.
Rel<ao sam: "Dolazim vam od muhadira i ensarij a, i od tazbine Alla
govog Poslanil<a, sallallahu alejhi ve sellem, njima j e obj avlj en l(ur'an i oni
su znaniji u nj egovu tumaenj u od vas:'
Nel<i od njih povil<ae: "Ne prepirite se sa l(urej ijem; zar Uzvieni nije
rel<ao: " . . . Nego, oni su svaalal<i narod:'1
A dvoj ica ili trojica njihovih rel<oe: "Razgovarat emo s njim:'
Ja rel<oh: " Recite, ta prigovarate Poslanil<ovoj, sallallahu alejhi ve se
llem, tazbini, muhadirima i ensarijama; njima j e obj avlj en l(ur'an, a meu
vama nema nij ednog od nj ih, i oni su naj znanij i u tumaenju l(ur'ana?!"
Oni odgovorie: " Troje! "
Odvratih im: " Recite:'
Rel<oe: " Prvo j e u vezi presude, kal<o mogu ljudi suditi o onom to j e
Allahovo, a Uzvieni l<ae: "A zar sud pripada il<om do Allahu?!"2 I ta ljudi
imaju suditi nakon Allahovih rij ei!?"
Rel<oh im, to j e j edno, dajte ta j o ima.
" to se drugog tie;' reloe, "odnosi se na onoga l<oji se borio3, a niti
moe biti zaroblj en, niti plijenom postati. Ako se radi o vj Ernicima, pa za
to nam j e onda dozvolj eno da se borimo protiv njih i ubijamo ih, a nij e
nam dozvolj eno da ih za ratne zaroblj enil<e uzimamo?! "
Rel<oh: "A ta j e tree?"
Odgovorie: " Zato j e (Ali, radij allahu anhu) ullonio nadimak "voa
pravovj ernih'; pa alo nij e voa vj ernika onda j e voa nevj ernil<a?! "
Rel<oh: "Ima li j o ta da prigovarate osim ovo troj e?"
"Dosta nam j e ovo'; odgovorie, a j a im onda zapoe sa odgovorima:
"to se tie prigovora na sud od strane ljudi u pogledu onog to j e Allahovo,
prouit u vam iz Allahove !(njige neto to e opovrgnuti va prigovor! A
al<o ga opovrgnem, hoete li se povratiti;' upitao sam, a oni potvrdie.
l
Prijevod znaenja sure E z-Zuhruf: 58.
Z
Prijevod znaenja sure Jusuf: 40

Mislili su na Aiu, radij allahu anhu, koja j e bila u suprotnom taboru.

4c
Nastavio sam: "Zaista j e Allah povj erio sud ljudima, ol<o stvari l<oja vri
jedi etvrtinu dirhema (radilo se o cijeni zeca)'; pa im prouih ajet: "O vi l<oji
vj eruj ete, ne ubijajte divlja dol< ste u ihramima! Onome l<o od vas to hoti
mino uini, l<azna j e da jednu domau ivotinju, iju e vrijednost prosuditi
dvojica vaih pravednih ljudi, l<ao l<urban zakolje 4 4 :'1 A o muu i supruzi,
Uzvieni l<ae: "A al<o se bojite razdora izmeu njih dvoje, onda poaljite j ed
nog suca iz njegove, a jednog iz nj ene porodice:'2 Eto, Allahom vas zariem,
da li mislite da j e ljudsl<i sud o tome da se dva tabora izmire i sprij ei prolij e
vanje l<rvi prei, ili sud ol<o j ednog zeca ili pomirenja ovj el<a i ene?! "
"Da, prei j e sud o tome da se izmire dvij e sl<upine;' potvrdie, a ja ih
upitah: "Jesam li zavrio sa prvim?"
Rel<oe: "Jesi;' pa j a nastavih: "A u pogledu drugog vaeg prigovora na
onoga koji se borio, a nij e ni zaroblj eni!<, ni plij en; pitam vas j e li vi to vri
j eate vau maj l<u Aiu, radijallahu anhu?! Allahom se l<unem, al<o bi ste
odgovorili da vam nij e majl<a, izali bi iz dini-islama! I Allahom se l<unem,
al<o biste rel<li, bit e naa zarobljenica, i bit e nam halal l<ao to su nam
halal ostale ratne zarobljenice, l<aem vam izili bi iz dini-islama! Vi ste
tal<o izmeu dvij e zablude, jer Uzvieni Allah l<ae: "Vj erovjesnil< j e blii
vjernicima nego oni sami sebi, a supruge njegove su - l<ao maj l< e njihove 4 . 4
"3 Jesam li zavrio i sa ovim': upitao sam, a oni potvrdie.
" to se tie treeg prigovora;' rel<oh im, "da j e Ali, radijallahu anhu,
ul<lonio nadimal< "voa vjernil<a" l<oji su mu nadjenuli, navest u vam pri
mj er l<oj i e vas sigurno zadovolj iti. Vj erovj esnil<, sallallahu alejhi ve se
llem, j e na dan Hudejbije uspostavlj ao primirj e sa muricima Mekl<e, Ehu
Sufanom ibn Harbom i Suhejlom ibn Amram, pa j e rekao Aliju, radij allahu
anhu, da napie ugovor, a Ali, napisa: Ovo j e ugovor Muhammeda, Allaho
va poslanil<a . . . Na to se murici pobunie, rel<avi: ''Allaha nam, ne vidimo
da j e on Allahov poslanil<, da smatramo da j este, ne bi se borili protiv nj e
ga:' Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na to ree: "Allahu moj,
Ti zna da sam j a Tvoj poslani!<:' Pa se obrati Aliju: "Izbrii rijei Allahov
poslani!<, i napii: Ovo j e ugovor od strane Muhammeda ibn Abdullaha . . :'
Allahom se zal<linj em, zaista j e Allahov Poslani!< bolji od Alija, pa j e rel<ao
da se izbriu rij ei 'llahov poslani!<': Nal<on ovog razgovora, muslimani
ma se povrati dvij e hilj ade ljudi, a ostali ostadoe da se bore:'4
l
Prijevod znaenja sure: El-Maid e: 95.
Prijevod znaenja sure: En-Nisa': 35.
3 Prijevod znaenja sure: El-Ahzab: 6.
Biljei Abdurrezak u Musennafu i Hakim u Mustedreku, on ga je ocijenio vjerodostoj
nim po uvj etima imama Muslima.
I Alij a, radij allahu anhu, im se potom obratio u damiji u I<uf, a bili su
u njenom donjem dijelu odal<le mu odvratie: "Nema suda do Allahovog;'
i rel<oe jo: "Pripisao si Allahu ravna l<ada si traio ljude za suce, a ne da
presudi Allahova !(njiga:'
Alij a, radij allahu anhu, im na to odvrati slj edee: "I(od nas vam j e zaga
rantirano troje: neemo vam zabranjivati damij e, neemo vam usl<raivati
dio od ratnog plij ena i neemo vas napadati osim al<o nered budete inili:'
Oni se nedugo poslij e ovoga ol<upie i napadoe muslimane l<oji se na
oe u njihovoj blizini, ubivi sve l<oji su tu bili, izmeu ostalih i Abdulla
ha ibn Habbaba ibn el-Ereta i nj egovu suprugu l<oj oj su rasporili stomal<.
I<ada ih j e Ali, radij allahu anhu, upitao l<o j e to uinio, odgovorie da su svi
uestvovali u ubistvu. Ali, radij allahu anhu, na to opremi voj sl<u i na njih j e
povede, pa se sul<obie u mjestu Nehrevan, gdj e ih estol<o porazi.
ej a1a| ae1a\ej | :a: ;|1 :fa1| j a| | \ae1j |e1j :a| t|
Jedan od predznal<a Sudnj eg dana j e i pojava laljivaca i prevarana
ta l<oj i e se predstavlj ati l<ao novi vj erovj esnici, irei nered i izazivajui
smutnju sa svojim podvalama. Ovih e prevaranata biti trideseta!<, l<al<o
nas j e obavij estio Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem. Prenosi se da j e re
l<ao: uNee nastupiti Sudnj i dan dok se ne poj ave lalj ivci prevaranti, njih
blizu trideset, sval<i od njih e govoriti da j e Allahov poslanil<:'1
Ovaj se predznal< obistinio, ve se pojavio velii< broj ovih prevaranata, i
to odmah nal<on dolasl<a islama. A ima ih i u novij e vrij eme, i vj erovatno e
ih biti jo, sve dol< se ne poj avi poslj ednj i najvei laac, oravac Deddal,
da nas Allah uuva njegova isl<uenja. Jednom se Allahov Poslanil<, salla
llahu alejhi ve sellem, obraao sl<upu muslimana, pa im j e rel<ao: "Uistinu,
nee pastupiti Sudnj i dan dol< se ne poj avi trideset prevaranata, poslj ednji
od nj ih j e oravi laov:'2
A Sevban, radij allahu anhu, prenosi da j e Vjerovj esnik, sallallahu alejhi ve
sellem, rel<ao: "Nee nastupiti Sudnji dan dol< se plemena iz moga ummeta
ne sastanu sa idolopoldonicima i dol< ne ponu oboavati l<umire. I zaista e
se u mome ummetu pojaviti trideset laljivaca, sval<i od njih se umislio da j e
vjerovjesnil<, a j a sam peat svih vj erovjesnil<a - nema vj erovjesnil<a nal<on
Bilj ei imam Buhari.
2
Biljei imam Ahmed sa ispravnim lancem prenosilaca.
~I A
mene:'1 Tal<oer j e Poslananil<, sallallahu alejhi ve sellem, najavio da e se po
javiti dvadesetsedmerica l<oja e zvati da su vjerovjesnici, etverica od njih bit
e ene. Taj nam hadis prenosi Huzejfe, radij allahu anhu, a u nj emu stoj i da j e
Allahov Poslani!<, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: \ mom e ummetu biti
laljivaca prevaranata, njih dvadesetsedmero, od njih su etiri ene - a ja sam
peat svih vjerovj esnil<a, nema vjerovj esnil<a nal<on mene:'2
|a|af| ja:|1aa\ajaj a| :| ama
I. Pri l<raju ivota Allahovog Poslanil<a, sallallahu alejhi ve sellem, po
j avio se u Jemenu Esved el-Ensi, i odmetnuvi se od dini-islama, pozivao j e
da j e vjerovjesnil<. Nj egovo j e odmetnitvo od islama bilo prvo l<oje se desilo
u doba Poslanil<a, sallallahu alejhi ve sellem. Okupio j e svoje pristalice i za
tri-etiri mjeseca ol<upirali su cijeli Jemen, na to Poslani!<, sallallahu alejhi
ve sellem, tamonjim muslimanima posla porulu da se bore protiv njega.
Muslimani se odazvae i ubie prevaranta u njegovoj l<ui, u l<ojoj j e ivj ela i
nj egova ena. Nju j e inae na silu oenio, nakon to j e ubio njenog supruga, a
bila j e vjernica u Allaha i poslanil<a Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem.
Nal<on njegova ubistva, islam ojaa u Jemenu, a muslimani poslae porul<u
Poslanil<u, sallallahu alejhi ve sellem, sa lij epom vij eu. Poslanil<, sallallahu
alejhi ve sellem, j e o tome bio ve obavijeten Objavom, pa j e obradovao as
habe da su vrijeme laova i nj egova vlast u Jemenu najzad ol<onani.
2. Talha ibn Huvejlid el-Esedi se tal<oer predstavlj ao l<ao vj erovj esnil<
i borio se protiv muslimana u nel<olil<o navrata, ali j e nakon nel<og vre
mena prihvatio islam i postao uzoran vj ernil<. Poslije se pril<lj uio musli
mansl<oj voj ni, borei se istinsl<im dihadom sve dol< nij e pao 1<ao ehid u
Nehevendu.
3. l(ao poslani!< lano se predstavljao i Musejlema el-l(ezzab, govore
i da mu obj ava dolazi u pomraini. Ebu Belr, radijallahu anhu, na njega
posla voj sl<u pod vodstvom Halida ibn Velida, ll<rime ibn Ehi Dehla i e
rahbila ibn Hasne. Ovaj ih doel<a sa voj skom od etrdeset hiljada boraca,
te se zapodjenu estok ol<raj . Borbeni l<rug se napravi ol<o Musejleme i
njegove vojsle, a ubi ga Vahi ibn Harb3, radijallahu anhu. Bitl<a se tal<o i
olona, otpadnici doivj ee poraz i zavij ori se zastava tevhida.
i
Biljee ga Ebu Davud i Tirmizi, a hadis je vj erodostojan.
2 Biljee ga Ahmed i Taberani u El-J(ebiru i El-Evsetu, takoer i Bezzar, sa povjerljivim
lancem prenosilaca.
3 Onaj koji j e na Uhudu ubio Hamzu, radij allahu anhu, kako bi otkupio svoju slobodu iz
ropstva. (Op. prev.)
4. l(ao vj erovj esnica se predstavlj ala Sidah b int Haris el-Taglibijje.
Inae je bila Arapl<inj a, l<ranl<a, poj avila se nakon Poslanil<ovog, sallalla
hu alejhi ve sellem, preselj enja na ahiret. Pril<ljuio j oj se velii< broj slj edbe
nil<a iz nj enog ali i drugih plemena, pa su ratovali s neistomilj enicima, sve
dol< nisu dostigli do Jemame. Tu se srete sa Musejlemom pa mu povjerova,
a ovaj j e oeni i ona osta s njim dol< nije poginuo u bici s muslimanima. Po
slij e se vratila u svoj e pleme Beni Taglib, pa se pol<aj a i primi islam i posta
estita muslimanka. Poslije se preselila u Busru i u njoj j e i umrla.
Ll|P
am
M8'O leIZi

OeVmCu| OeOOe
KuO'

~
w
Ouk
LZh b_O h

f
S

"
^
E|- 1l\h
`
MeO|OS||h _
#

S
S
`

y M8|lklOONuVe|re

%
#
Lk>Oum
w
@@MMMMM
M #
J
MeOl ~~~
***WWw
w

1
" @@
@
L|-Jemme _"
1
m
W
*MWM *
J
*

WWWWWWW WW m@@@ W

^
"

" * r
I g
m
"
m
Pm@ *
~
f
g
"
*MWWWw

<
S "= W

f S
S
=m
"m_
@@ _ @HJ e

1 S +

S t
I
HeVZu
1
t
Mek
`

I
I
S I
`
I 4
|I

` eOube|lm I 4

# #
_

`
# #

#
`

6
`

- e

r
`
^

@y
`

-
-
*

eO HVe|O "
" -

*
* +`

.
.
* *

K
~
~
A
`g
eO =____ _ ~
Mu|1re
`
-

I Me'IeO
\ `

}_m_O
Hem
% w

5
; ^m
W
g O *m@@

@mP

, LlJ|lJP
(HPbLlJbKPZLMLP)

'Z_ POeO

Korta pri kazui e poprita ratova so otpodni ci ma od i sl ama

Hol i d i bn Vel i d
Hol i d i bn Se' i d
-' Urfu de i bn Herteme
EI - 'Ai a i bn el- Hodremi
l kr i me i bn Dehl e
Amr i bn e i- 'As

Surahbi l i bn Hasne
Muhadir i bn Ebi Umei j e
Suvei d i bn Mukri n
Huzei fe i bn ei -Gotafoni

5. U doba tabiina poj avi se prevarant Muhtar ibn Ebi Ubejd es-Sel<af,
l<oj i se s poetl<a predstavlj ao l<ao pripadnil< iizma, i l<ao tal<av ol<upi velil<i
broj pristalica iz iitsl<og tabora. Govorio j e da mu silazi Dibril, alejhi se
llam. Izmeu nj ega i nj egovih slj edbenil<a uslijedilo j e niz bital<a sa musli
manima pod vodstvom Musaba ibn Zubej ra, sve dol< Muhtar ne bi ubij en
u jednoj od nj ih.
6. Haris ibn Se'id se poj avio u Damasku, pril<azujui se ljudima l<ao po
bonj al<, da bi potom pozivao da j e vj erovj esnil<. I<ada j e uo da j e ta vij est
doprla do halife Abdulmelil<a ibn Mervana, sl<lonuo se od javnosti. Meu
tim, jedan Busranin j e saznao gdj e se nalazi, pa se poeo predstavlj ati da
vj eruj e u njegovu priu, l<al<o bi mu ovaj dopustio da stalno ulazi l<od nj ega,
bez prethodne najave. Busranin to isl<oristi i obavij esti halifu Abdulmelil<a,
a ovaj s njim posla grupu vojnil<a l<oj i zarobie lanog vj erovj esnil<a i dove
doe ga halif. Halifa pozva ulemu i pravnil<e da mu iznesu argumente i da
ga podue, pozivajui ga da j e to spletl<a ejtanova i da se pol<aj e. Meutim,
ovaj odbi te bi smal<nut l<ao otpadnil< od vjere.
7. U novij e vrij eme, prije neto vie od sto godina, u Indiji se poj avio
Mirza G ulam Ahmed l(adijani, pozivaj ui da j e vj erovj esnil<. Govorio j e da
mu objava silazi s nebesa i da ga j e Allah, delle senauhu, obavij estio da e
ivj eti osamdeset godina. Pridobio j e podosta pristalica, meutim uenja
ci su mu se argumentirano suprotstavili, pojanj avajui nj egovu zabludu.
Opominj ao ga j e i poznati indij sl<i uenj al< Sena'ullah el-Amireteseri, na
l<raju ga j e izazvao, godine 1326. po Hidri, ( 1908. po Isau), da onaj l<oji j e
laljivac i u zabludi izmeu njih dvojice, umre a da ovaj drugi bude tome
svj edol<. Tal<o j e uputio dovu Allahu da onog l<oj i j e laljivac usmrti, da
ga isl<ua s boleu kolere i da od nj e umre. Nal<on godinu dana, l(adij ani
j e navulao opal<u bolest, a otac od njegove supruge kazuj e da ga j e vidio
l<al<o se uasno pati od bolova l<oji su ga snali. Jednom ga j e pozvao i samo
progovorio: "Obolih od l<olere': nal<on ega vie nije progovorio nij ednu
razgovjetnu rije. Tako j e i umro.
Lani poslanici su se pojavlj ivali i pojavlj ivat e se j edan za drugim sve
dol< se ne upotpuni l<onaan broj l<ojeg j e nagovij estio Allahov Poslanil<, sa
llallahu alejhi ve sellem, i dok se ne poj avi poslj ednji prevarant - Deddal.
On e se poj aviti pri l<raju dunj alul<a, da nas Allah uuva toga isl<uenj a,
nakon ega e sii Isa sin Merjemin, alejhi sellam, da ol<ona s nj im i nere
dom l<oji j e inio1
O Isau sinu Merjeminu, alejhi sellam., i o Deddalu bit e govora u prvom i drugom
velikom predznaku Sudnjeg dana.
Majama
Nel<im ljudima j e ostalo nejasno ol<o broja trideset lanih vjerovjesnika
l<oji se pojavio u hadisu, a istina j e da j e lanih vjerovjesnika bilo dosta vie.
Odgovor na ovu nedoumicu j e u poj anj enj u hadisa u l<ojem se cilj a na
tridesetericu, l<oj i e biti poznati i l<oji e za sobom imati slj edbenil<e, za
raziiku od mnogobrojnih ostaiih l<oj i e ostati anonimusi i bez znaaj nog
broja pristalica.
l Z.
|e| |a j ctcj 1ae :f| ||aaaf| a \a
U prvo vrij eme muslimani su ivj eli uglavnom u Mel<l<i i Medini, a to
j e bilo vrij eme ratova i pripravnosti za bitle i napade od strane neprijate
lja. Ve tada j e Poslanil, sallallahu alejhi ve sellem, obavij estio muslimane
da e sa pribliavanj em Sudnj eg dan nastati bezbjednost i da e se ivjeti u
miru i rahatlul<u. Rel<ao j e: "Nee nastupiti Sudnji dan dol< Arabij a ponovo
ne postane zelena i puna rijela, i dol< jaha ne bude putovao od Iraka do
Mel<ke, ne plaei se niega osim da zaluta s putu1 I dok se ne umnoi he
red:' Upitan j e ta j e hered, pa j e odgovorio: "Ubijanje!"2
J

NEK
|lK

Ovo se l<azuj e i u hadisu l<oj i

prenosi di j ibn Ha tim, radij alla
hu anhu, kojega j e Vj erovj esnik,
sallallahu alejhi ve sellem, upi
tao: "O dij, da li si vidio Hiru3?"
"Nisam, ali sam uo za nju;' od
govorio mu j e, a Poslanik, salla
llahu alejhi ve sellem, mu ree:
'l<o poivi dovoljno, zaista e
uti kalo ena iz Hire putuj e da
tavaf oko I<abe (do Mekke), ne
bojei niloga, samo Allaha:'4
Tj . nee se bojati od razbojnika ili lopova, nee se bojati niti za imetak niti za ivot jer e
biti bezbjedno, jedina e bojazan biti da ne zaluta s puta.
2 Biljei ga imam Ahmed u svom Musnedu, a Hejsemi tvrdi da su prenosioci hadisa svi
povjerljivi. Prvi dio ovog hadisa biljei imam Muslim.
` Mjesto u Iraku, desetak km udaljeno od l(ufe.
Bilj ei imam Buhari.
Tal<oer, poveat e se imetak da e ga biti u izobilju, Allahovom do
zvolom, a u doba Mehdija i Isaa, alejhi sellam, pravda e zavladati u cij elom
svij etu, a nestat e nepravde i zuluma.1 O tome Allah najbolj e zna.

8
ej a1a1af|a 4| 1ata
Jedan od malih predznal<a Sudnjeg dana j e i vatra u Hidazu, l<al<o nas
j e o tome obavij estio Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, l<oja e se poj aviti
u blizini grada Medine Pojedini su povj esniari i uenj aci na stavu da se to
desilo 654. hidretsl<e godine.
Hafz ibn I<esir o tome navodi slij edee: "Ova se vatra pojavila \ Hida
zu, i ona j e osvijetlila grla deva u Busri2, l<ao to se to navodi u hadisu. Rel<ao
j e Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem: "Nee nastupiti Sudnji dan dok se ne
pojavi vatra iz Hidaza l<oj a e osvij etliti grla deva u B'sri:'3 Pria se da j e ova
vatra gorj ela tri mjeseca, a ene Medine su prele na nj enom svjetlu:'4
Ehu ame navo
di slij edei l<omen
tar: "U srijedu, treeg
dumadel-ahira 654.5
hidretske godine, u
noi se pojavilo j al<o
svjetlo u gradu Medi
ni, a poslij e j e uslij e
dio potres, od l<oj eg se
zatresoe zidovi, l<ro-

, _
vovi, vrata i prozori.
Tragovi i zboene l ove i z vul kana Horetu Rehi i z 654. h. g.
Tal<o j e traj alo iz sata
u bl i zi ni Medi ne
u sat do petl<a, l<ada se
poj avi ogromna vatra u mjestu Harre, blizu plemena Benu I<urejze. Gledali
smo j e iz samoga grada, iz naih l<ua, l<ao da j e i<raj nas Vatra j e tel<la do
linom eza poput rij el<e, bacaj ui iskre poput l<ula:'6
1 O ovome e biti detaljnije govoreno u 131. predznaku od malih i 2. od velikih predznaka
Sudnjeg dana.
Grad u Sirij i.
` Bilj ei imam Buhari.
El-Bidaje wen-nihaje, dio 13. , str. 199.
` |. 29.05. 1256. god.
6 Pogledaj Et-Tezkire od l(urtubija, str. 527.
Posljednji put vullan j e bio al<tivan
654. h. g. , nal<on to mu j e prethodilo niz
tel<ih potresa i snanih eksplozija. Bio j e
al<tivan pedeset i dva dana, shodno po
vij esnim zabilj elama, a lava se razlila u
duini od 23 km, sjeverno od epicentra
vull<ana. Lava j e doprla do granica Medi
ne, tanij e do njenog junog dijela, gdj e
se sada nalazi gradsl<i aerodrom. Lava j e
Uno.n'

|

'' U Reh+ U ! l l l
dostigla do pred Me dinu na dvanaest l<m,
te j e promijenila smj er prema sjeveru. Nalazi se na visini od 912 metara
iznad povrine mora.
1.

\afe1| :aa|\ma| ma
Naveli smo da nas j e Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, obavij estio da
predznak Sudnj eg dana predstavljaju i mnogobrojne bitle i ratovi l<oji e se
desiti izmeu muslimana i nemuslimana. Jedan od njih j e i rat sa Turkme
nima, l<oji se ve desio u doba ashaba, spoetl<a Umejevikog hilafeta, a u
lojem su muslimani izvojevali pobjedu i velili ratni plij en.
Od Ehu Hurejre, radij allahu anhu, se prenosi
da j e Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao:
uNee nastupiti Sudnji dan dol< se ne sukobite
sa Turlmenima1, malih oiju, crvenih lica, ma
lih plj osnatih noseva, lica su im poput okruglih
debelih titova2 Nee nastupiti Sudnji as dok ne
ratujete sa narodom ija j e obua od dlal<a3:'4
No sl i ci (dva Mongol co) vi di se preci znost Posl oni kovog,
sal l ol l ohu ol ei hi ve sei l em, opi so
Tur kmeni su bili podijeljeni na dvedeset i dva plemena, dok Z ul-!(arne j n nije napravio
zid kojim j e zatvorio dvadeset i j edno pleme, a ostavio jedno. Ovi su dobili ime "Tur kme
ni" od rijei "turiku" - tj ostavlj eni van ove pregrade. Pogledaj : Mirkatul-mefatih, dio 15.,
str. 392.
2 Tj . okruglih mesnatih lica. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ih j e doslovice uporedio
sa ekiem i titom, prvo aludira na grubost i mesnatost, a drugo na spljotenost i okru
glost lica.
o
Tj . od neutavlj enih ivotinj skih koa na kojima su ostale dlake.

Biljee imami Buhari i Muslim.

U hadisu se po svoj prilici misli, a Allah najbolj.e zna, na Tatare, l<oji
su napali na islamsl<u dravu 656. hidretsl<e godine (1258. po Isau), sma
l<nuvi ogroman broj muslimana i prolivi obilnu l<rv. Na l<raj u su listom
prihvatili dini-islam.

:`

yr

No karti se vi di carstvo Tatara u ni egovom
procvatu 603. hi dretske godi ne
Tatarsko carevi na nakon okupoci i e podrulio

Samo
` `:

Koito pri kazuj e okupaci j u Bagdada

: :

`:

:`
:

Di ngi s Kon - Tatarski l i der koi i i e ui edi ni o

pi eme no
l

ej a1ata| ama|a\ej | | j a1a1a|af| c |1| ma

U predznal< Sudneg dana,
kal<o nas j e to obavijestio Alla
hov Poslanil<, sallallahu alejhi
ve sellem, spada i pojava na
dreenih, vladara i silnil<a l<oji
e udarati ljude bievima sa
strujom, bievima od l<oe,
gume, drveta i itd.
Od Ehu Umame, radij a- .

^
^
^
I-^

^ ~
llahu anhu, se prenosi da j e

1
w

-
Resulullah, sallallahu alejhi
ve sellem, rel<ao: "Prije Sud
nj eg dana bit e ljudi l< oji e :"

nosati sa sobom bieve poput
lravljih repova, danju e od
lazit sa Allahovim gnjevom, i
nou e odlazit s Njegovom
srdbom:'1

Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, j e u j ednom hadisu l<oj i

prenosi Ebu Hurejre, radij allahu anhu, rel<ao slij edee: "Dvije vrste ljudi od
mog ummeta nisam vidio ... Jedni su oni to sa sobom nose bieve poput
kravljih repova i udaraju lj ude njima Q Q :'2
Od Ehu Hurejre, radij allahu anhu, tal<oer se prenosi da j e Resulullah,
sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: tl<o due poivi vj erovatno e vidj eti
ljude l<oji danju idu sa Allahovim gnjevom, a nou sa Njegovim prol<let
stvom, u rul<ama im (bievi) poput l<ravlj ih repova:'3 U ovome hadisu nij e
spomenuto da s bievima udaraju lj ude, meutim spomenuti su Allahova
srdba i prol<letstvo nad nj ima, to aludira na to da su zulumari i silnici.
Biljei imam Ahmed.
Biljei imam Muslim.
` Biljei imam Muslim.
57
m
A
l .
aef1eac| :fa1a
Predznal< Sudnj eg dana j e i poj ava mnogih ubistava dotle da e se dea
vati da ubica ne zna zato ubija, a ubij eni ne zna zato j e ubij en.
Od Ehu Hurejre, radijallahu anhu, se prenosi da j e Allahov Poslanil<,
sallallahu alejhi ve sellem, relao: "Tal<o mi Onoga u ijoj j e ruci moj ivot,
nee proi Ovaj svij et dol< ne doe dan da ubica nee znati zato j e ubio, a
ubijeni zato j e ubijen. Upitan je: "I<ako e to biti?" "Deavat e se mnoga
ubistva, i ubica i ubij eni e u Vatru;' odgovorio j e Poslanil<, sallallahu alejhi
ve sellem1
Ova ubistva su poela ubistvo m Osmana, radij allahu anhu, te su se po
tom poeli deavati sulobi i ratovi l<oji nisu imali nil<al<Vo smisleno oprav
danj e i uzrol. Tal<o su ugaeni mnogobrojni nevini ivoti, naroito u po
slj ednje vrij eme kada su izumlj ena oruja za masovno unitenj e.
Evo nel<ih podatal<a o broju ubij enih l<roz povij est:
U Prvom svj etskom ratu poginulo
15 miliona.
U Drugom svj etsl<om ratu broj
poginulih 55 miliona.

Vij etnamsl<i rat j e odnio 3 miliona.

Graanski rat u Rusiji odnio 10
miliona.

pansl<i graansl<i rat odnio 12

miliona.
Iral<o-iransl<i rat odnio milion
M
ZIVOta.

Iral<i rat odnio vie od milion

W
ZIVOta.
Mada se na nel<e od ovih ratova ne
mogu odnositi rij ei iz hadisa da " . .. ne
zna ubica zato j e ubio niti ubij eni zato
j e ubij en .. :' ipal< navodimo ove podatl<e
radi uvida u mnotvo ubijenih samo u
blioj povij esti.
Biljei imam Muslim.
I
` ` ^
l /.
1 :f aaa\;e1j |aj a|aj je1ejac| j aj | t:|ta
l(ada se odgovarajui ovj el< nae na odgovarajuoj funl<ciji, to oslil<ava
odreenu odgovornost samog naroda i ispravno ureenj e njihove drave.
Oni sigurno tee ka napretl<u, a tal<av odabira ul<azuje na valjanost ljudi l<oji
tu ive. I<ada se izgubi ovaj emanet, tj . povjerenje, poremete se parametri
vrijednosti, pol<vare se pozicije ljudi, na odgovorna mj esta dou oni l<oji mu
nisu dorasli i l<oji ga nisu dosljedni, i naprosto nastane anarhija. O ovome
nas j e obavij estio Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da e se desiti.
Osnovni razlog gubljenj a ovog emaneta j e polvarenost ljudsl<ih dua -
njihovih namj era i tenj i. Huzejfe, radijallahu anhu, prenosi da j e Allahov
Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, relao: uzaista j e povj erenj e usaena u
prirodi ljudsl<oga srca, potom j e objavlj en l(ur'an, pa se uio l(ur'an i uio se
Sunnet:' Nal<on to j e to rel<ao, Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, nastavi
govoriti o gublj enju povjerenj a: uovj el< e zaspat a emaneta (povjerenja) e
nestati iz nj egova srca, tako da e ostati samo njegov trag1 Potom e zaspati
pa e nestati emaneta iz njegova srca toliko da ostane samo nj egov trag l<oli
l<o prit, kao l<ad eravica klizne niz nogu pa smegura l<ou gdj e j e dotal<ne.2
Vidi napuhan prit, a u njemu nema nita:' Tu Poslanil<, sallallahu alejhi ve
sellem, uze l<ameni i polaza l<al<o lizne niz nogu, te nastavi hadis: "I tal<o
e ljudi l<upovati i prodavati, a da gotovo nil<o nee ispunjavati to mu j e po
vjereno, tolil<o da e se priati: ulma u tom i tom plemenu povjerljiv ovj el<:'
I govorit e se o ovjel<u: ul(al<o j e vrst!, i lal<o j e simpatian!, i kal<o j e pa
metan!, a da u srcu nee imati ni lolil<o j e trun imana:' Huzejfe, radijallahu
anhu, na l<raju dodaje: uProivio sam vrij eme i nisam se brinuo od l<oga neto
lupuj em ili prodajem, ako je bio musliman, rul<ovodili bi se svoj om vjerom,
a al<o j e bio l<ranin ili j evrej, vratili bi se nj ihovim odgovornim. A danas, ne
bi l<upovao ili prodavao niskim od vas, osim s tim i tim:'3
Dalle, kada se l<od veine ljudi pol<vare namj ere i unutranje tenj e i
l<ada se povj eri odgovornost onome l<o j e nij e dosljedan, znai da se izgu
bio emanet i da se pribliio Sudnj i dan.
l
Tj . ostat e neto malo e maneta u srcu.
Tj . napuhat e se i nabubriti koa. Ovo znai da e ovjek biti opomenut da e nestati
povjerenja ili da e se primijetiti kako se povjerljivost lagano gubi. A onaj koj i je opisan
povjerljivim pa to povjerenj e izigra postaje prevarant.
Biljee imami Buhari i Muslim.

Od Ebu Hurej re, radij allahu anhu, se tal<oer prenosi: "Dol< j e j ednom
Vj erovj esnil<, sallallahu alejhi ve sellem, bio meu ashabima i lazivao im o
neemu, doe j edan beduin i upita ga: "I(ada e Sudnj i dan?" Poslanik nij e
prestaj ao sa l<azivanj em, a nel<i rel<oe: "uo j e pitanje, ali mu nij e drago!"
Drugi rel<oe: "Ne, uope nij e uo pitanj e! " Ali l<ada zavri, Poslanil<, sa
llallahu alejhi ve sellem, upita: "Gdje j e onaj to j e pitao o Sudnjem danu?"
ovj el< se j avi: "Ovdj e sam Allahov Poslanie!" "I(ada nestane povjerenja,
nadaj se Sudnj em danu;' odgovori mu Poslanil<, a ovj el< opet upita: "l(al<o
e ga nestati o Allahov Poslanie?" "!(ada se odgovornost povjeri onome l<o
j e nij e dosljedan, oekuj Sudnji dan!"1
Ovaj se predznal< Sudnjeg dana moe oito vidjeti u naoj stvarnosti.
Tal<o mi danas vidimo na raznim funlcij ama i odgovornim mj estima u vla
sti, u opinama i dravnim ustanovama, na univerzitetima, u institucijama
od l<ojih ovisi nel<a opa drutvena korist, dal<le vidimo na ovim funkcij a
ma one l<oji nisu naj odogovorniji i najbolji, ali su one udij elj ene po princi
pu meusobnih l<oristi, nepotizma, poznanstva i sl.
I zaista, ta rei osim: !(ada se odgovornost povj eri onome l<o j e nij e
dosljedan, oel<uj Sudnj i dan!

:| | j aj f|a1| t | j 1| aj| aaa|e1a
Meu najvea isluenja l<oj ima su isl<uani muslimani spada slij epo
slij eenj e drugih i osueno poistovj eivanj e sa obiajima i moralom, u pr
vom redu j evreja i l<rana, i openito nevj ernil<a. Allahov Poslanil<, salla
llahu alejhi ve sellem, nas j e obavij estio da e biti grupa iz naeg ummeta
l<oji e se poistovj eivati sa zabludjelim narodima pripadnicima j evrejstva
i kranstva, slij epo lopirajui njihove negativne obiaj e, postupl<e i nain
ivlj enja.
Od E bu Hurejre, radij allahu anhu, se prenosi da j e Allahov Poslanil<, sa
llallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nee nastupiti Sudnji dan dol< moj ummet
ne bude slijedio one prije nj ih, stopu po stopu, l<oral< po l<oral<:' Na to j e
upitan: 'llahov Poslanie, j e li Perzij ance i Bizantince?" ' l<oga bi drugog
osim nj ih!?" - odogovorio j e.2 I zaista, evo obistinilo se gotovo sve nata
nas j e upozoravao Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, a desit e
se i preostalo, l<ao to se to nagovj etava u hadisu loj i prenosi Ehu S'eid el-
Biljei imam Buhari.
Biljei imam Buhari.
Hudrij , da j e Resulullah, sallallahu alejhi ve sell em, rel<ao: "Zaista ete slije
diti obiaj e onih prije vas, stopu po stopu, l<oral< po l<oral<1, dotle, da l<ada
bi oni uli u guterovu rupu, i vi bi za njima!" 'llahov Poslanie" upitan j e,
"je li j evrej e i l<rane?" ' l<oga drugog!?" - odgovorio j e.2
!(adi 'Ijjad, rahimehullahu, l<omentiraj ui ovaj hadis, kae da primj eri
"stope" i "l<oral<a" i "ulaska u guterovu" rupu znae povoenj e i slijepo
slijeenje.3
Slij epo slij eenje j evrej a i l<rana se odnosi na ono to j e negativno
l<od njih, a nil<al<o na nj ihova pozitivna isl<ustva i dostignua, posebno iz
naul<e i openito korisnih sfera lj udsl<og ivota, a to nije u l<oliziji sa na
om vj erom. Pol<ueno slij eenje j e u odijevanju poput nj ih, u !<opiranju
njihovih obiaja i nainu odravanja drutvenih veza, u mij eanju i poi
stovj eivanj u mul<araca i ena, u otl<rivenosti ene i nenoenju hidaba, u
el<onomsl<im transal<cij ama zasnovanim na l<amati i drugim haramima i sl.
l

ej a1a1a|e ;\| aj a|e1| :1ejaje:;e1a|a

Predznal< Sudnj eg dana j e poj ava da ropl<inja rodi sina ili l<erl<u l< oji e
biti nj eni gospodari. To se desi l<ada ropl<inja l<oj a j e u posj edu svoga gos
podara imadne odnos s njim, od l<oj eg zatrudni i rodi sina ili l<er. To dij ete
odrasta kao slobodan ovjel<, a uz svoga oca i on j e gospodar svoj e majl<e
koja j e j o ropl<inja.
U poznatom hadisu u l<oj em Dibril, alejhi selam, pita Allahovog Po
slanil<a, sallallahu alejhi ve sellem, o Sudnj em danu, Poslani!<, sallallahu
alejhi ve sellem, j e odgovorio: " . . . obavijestit u te o nj egovim predznacima:
!(ada ropl<inja rodi svoga gospodara:'4
Nel<i l<au da hadis znai l<al<o e obine ene raati l<ralj eve, pa e one
postati ropl<inj e, tj . podreene svojoj dj eci l<ao to j e i ostali svij et podreen
kralj evom vlau.
i
U arapskom se doslovno kae: pedalj po pedalj, lakat po lakat.
Biljee imami Buhari i Muslim.
Pogledaj : Fethul-bari, dio 20., str. 387.
4 Biljei imam Muslim.
L
ZJ.
ej a1aaa;e\||1a| a ef\|| 1 a| a
Predznal< Sudnj eg dana j e i rasprostranjenost, razgolienosti i nakie
nosti, te nonja usl<e i providne odj ee, l<oja oslilava enino tij elo i obline.
Tako su te ene pokrivene jer imaju odjeu na sebi, ali su pral<tino otl<ri
vene, jer ta odjea uope ne pol<riva tij elo poto se, ili vidi l<roz nju, ili j e uz
tij elo l<oj e se tal<o potpuno oslil<ava.
Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, j e u j ednom hadisu loji
prenosi Ehu Hurej re, radij allahu anhu, rel<ao slij edee: uDvij e vrste stanov
nika Vatre nisam vidio: Ljude loji nose bieve poput l<ravlj ih repova i nj i
ma udaraju ljude1, i ene, pol<rivene - otkrivene, druge zabluuj u i same
zalutale, glave im poput nal<oenih devinih grba; nee ui u Dennet, niti
e osj etiti njegov miris, a zaista se dennetsl<i miris rasprostire na tolil<u i
tolil<u udalj enost:'2
Rij ei u hadisu znae slij edee: uzalutale" (ar.: mailat) znai: sl<renule
ili udaljile se od poslunosti Allahu. uDruge zabluuju" (ar.: mumilat) znai
da one druge dovode u isl<uenje i ol<reu ih od Allahova puta. uGlave im
poput devinih grba" znai da nose neto na kosi to ini da im glava izgleda
izdueno poput devine grbe.
e| | |ce:| ;a:f| || aafj a:\eaa ;|a1| f| 1atj|a1a
Od predznala Sudnj eg dana j e i presti ljudi sa gradnj om to veih i
ukraenijih obj el<ata, i to ljudi l<oji su nel<o bili pastiri i gonii stada.
Ova j e poj ava dala maha nal<on velil<ih muslimansl<ih osvaj anj a, l<ada
se otvorio dunj a! ul< i povealo blagostanj e, i kad su se lj udi poeli tal<miiti
u stjecanju imetl<a.
Od Omera ibn Hattaba, radij allahu anhu, se prenosi hadis l<oji j e usli
j edio nal<on razgovora izmeu Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve se
llem, i Dibrila, alejhi selam, l<ada ga j e pitao o islamu, imanu i ihsanu, pa
potom o Sudnj em danu, nato ga j e Poslani!< obavij estio o nj egovim pred-
i
O ovom je predznaku bilo govora u predznaku pod rednim broj ein 15.
2 Biljei imam Muslim.
znacima: " . . . l<ada ropl<inj a rodi svoga gospodara i l<ada vidi gole i bose
pastire stada kal<o se natj eu u pravlj enj u zgrada:'1
U j ednoj drugoj predaji stoj i: ! vidio sam bose, gladne i o drugima ovi
sne ljude, a glaveine naroda. I to j e pokazatelj i predznal< dolasl<a Sudnj eg
dana:' A l<ada j e upitan l<o su bili vlasnici stada, bosi, gladni i o drugimi
ovisni ljudi, odgovorio j e: 'rapi:'2
Nema sumnj e da gradnj a kua i zgrada nij e haram al<o e biti od l<oristi
lj udima, a ne produl<t oholosti, prestia i arogancij e. Takmienje u gradnji
podrazumijeva zidanj e to vie spratova, tal<o da obj el<at izgleda to vei, a
pretj erano irenje podrazumijeva da j e objel<at to prostraniji za sijelj enj e,
te prel<omj erno nal<ien i utvren. Sve ove se dogodilo i u naem vremenu
kada se ljudima poveao imetal< i otvorio dunjalul<.3
Pastiri stada u ha
disu su stanovnici pu
stinj e, tj . beduini l<oji
ostave svoj e staro pre
bivalite i nastane mje
sta gdj e e se natj eca
ti u gradnji to veih
kua, zgrada i tornje
va, i to iz oholosti, aro
gancij e i prstia, tal<o
da bude via i vea od
ostalih.
Ovo j e natj ecanj e
u gradnji danas uzelo
maha l<al<o kod Arapa
tal<o i l<od drugih naro
da, dotle da se gradovi
i drave tal<mie l<o e
napraviti veu zgradu i

v1s1 toranJ .
Biljei imam Muslim.

2 Biljei imam Ahmed, a ejh Albani ga ocijenio vj erodostojnim u Es-Silisiletu es-sahiha,
dio 3., str. 332.
Pogledaj : Ittihaf el-demaa bima dae fl-fteni wel-melahimi we eratis-sati, od ejha
Tuvjedirija.
c
ZZ.

1at| 1aaj : | ama:ame;etaaf| m

Allah, 'azze ve dell, j e propisao nazivanj e selama l<ao znal< panje,
uljudnosti i specifne veze meu svim ljudima. Tal<o mlai naziva selam
starij em, bogati naziva siromanom, Arap nearapu, bijelac crncu i obratno,
dal<le, selam naziva sval<o i sval<om se naziva selam, poznavali ga ili ne.
Allahov Poslanil<, sallallahu
alejhi ve sellem, j e zato rekao:
((Neete ui u Dennet dol< ne
budete vjerovali, a neete vj ero
vati dok se ne budete voljeli; ho
ete li da vas uputim na neto,
ako ga budete inili zavolj et ete

se?! Sirite izmeu vas selam:'1

A od predzanka Sudnj eg da
na j e da se naziva selam samo
onima koje poznajemo, i da ne
selamimo one l<oj e ne poznaje
mo, mada j e sunnet nazivanj e
selama sval<om muslimanu, zna
nom ili neznanom.
Od Ebu D'ada se prenosi da j e rel<ao: uNel<i ovj el< j e sreo Abdululla
ha, pa mu nazva selam: Es-selamu alejl<um o Ibn Mesude, a Ibn Mesud od
vrati: uistinu j e rekao Allah i Njegov Posalnil<, zaista sam uo Allahova Po
slanika, sallallahu alejhi ve sellem, da l<ae: "Zaista j e od predznal<a Sudnj eg
dana da ovj el< doe i proe l<roz damiju, a da ne l<lanj a (ni) dva rel<ata, i
da ne naziva selam osim onome l<oga poznaje:'2
A u poznatom hadisu u l<ojem j e nel<i ovj el< upitao Poslanil<a, salla
llahu alejhi ve sellem, l<oji j e islam naj bolj i, on mu j e odgovorio: uDijeliti
hranu, nazivati selam i onome l<oga poznaje i onome l<oga ne poznaje:' 3
Biljei imam Muslim.
Z
Biljei Ibn Huzejme u svom Sahihu, a ejh Albani ga ocijenio vj erodostojnim po preda
jama, to navodi u svom komentaru.
` Biljee imami Buhari i Muslim.
ZJ. ,Z1. , Z
ej a1.|a : ;|e:f|aaj ae:f| f|je1| a ,;a|fa|:f1aa :mamaf|je1| a| ,
meae;e| a;ej 1| a| af|je1ataaaf||fa
Meu ljudima e se
proiriti trgovina, jer e po
stati dostupna i lahl<a, tako
da e i ena postati partner
^~
s mul<arcem u njenom vo
enju. Ova su dva preci zna
ka spomenuta u j ednom
hadisu u l<ojem Vj erovj e
snil<, sallallahu alejhi ve
sellem, kae: "Zaista e se
pred Sudnji dan: naziva
ti selam samo poznatom,
rasprostraniti trgovina da
e ena u njoj sudj elovati
sa muem, kidati rodbinske veze, poj aviti lano svjedoenj e i l<riti istinito
svj edoenje, i pojaviti mnotvo pisanja i l<njiga:'1
A od Amra ibn Tagliba, radij allahu anhu, se prenosi da j e Poslanil<, sa
llallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Zaista j e od predznal<a Sudnj eg dana to da
se umnoi i rasprostrani imetal<, da se rairi trgovina, da se poj avi nezna
nj e, i da ovj el< ode u l<upoprodaju, pa l<ae: "Neu (trgovati), dol< ne vidim
sa biznismenom tim i tim': pa e se dati da trai u ol<olini punoj ljudi nota
ra, ali nee ga biti:'2 Iz Poslanil<ovih rij ei: " .. . i da ovj el< ode u l<upoprodaju,
pa l<ae: uN eu (trgovati), dol< ne vidim (ili dol< mi ne odobri) sa biznisme
nom tim i tim" se da razumij evati da e postojati velil<i biznismeni, giganti
I zastupnici za uvoz i izvoz odreene robe, l<oji e posj edovati monopol na
tritu i dirigirati cij ene do te mj ere da obian trgovac nee smjeti ni l<upiti
ni prodati bez nj ihove dozvole. Ili, da e uvj et biti da mu oni l<au ta da
kupi ili proda. A rij ei: " . . . pa e se dati da trai u ol<olini punoj ljudi nota
ra, ali nee ga biti;' uzimajui u obzir druge hadise u l<ojima nas Poslani!<,
l
Biljei imam Ahmed. ejh uajb Arnaut ga ocijenio dobrim, a hadis j e prenesen i u dru
gim verzijama sa slinim znaenjem.
Bilj ei Nesai, a ejh Albani ga j e ocijenio vj erodostojnim u Es-Silsiletu es-sahiha. A ter
min rasprostranjenost i umnoenost imetka naveden je i u oba Sahiha.

L
sallallahu alejhi ve sellem, obavj etava da e se rairiti pisanj e, upuuju po
svoj prilici na to da e se proiriti sredstva za pisanje poput l<ompjutera,
mobitela, ureaj a za pisanje na osnovu glasa i sl. do te mj ere da e doi ge
neracije l<oj e nee poznavati niti vladati rul<opisom.
Moda se u hadisu cilj a na notara, l<oji pie l<upoprodajne ugovore i
vlada propisima trgovine, radei to l<ao dobro dj elo i ne traei za taj posao
nal<nadu. 1
|aae:1j 1ea j
Lano svj edoenj e (ar.: ehadetuz-zur) j e insinuacij a koju ovj el< izgo
vori protiv drugog, svj edoei da nel<o ima odreeno pravo l<od drugog.
Ovakva vrsta lai i potvore spada u red velil<ih grijeha.
Allahov j e Poslani!<, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Hoete li da vas
obavij estim koji su to najvei od velil<ih grij eha?" "Hoemo Allahov Po
slanie;' - odgovorili su. "Pripisivanje Allahu nelog ravnog, neposlunost
roditeljima;' ree Allahov Poslani!<, sallallahu alej hi ve sellem, pa se ispravi,
a sjedio j e naslonj en, te doda: "i zaista, lano svj edoenj e!"2
A to da j e lano svj edoenj e i nj egovo lal< o mo prihvatanj e od strane lju
di uzelo velilog maha j e tal<oer predznal< Sudnjeg dana, l<ao to se to na
vodi u prethodno navedenom hadisu: "Zaista e se pred Sudnji dan: . . . po
j aviti lano svj edoenj e:'3
Lano svjedoenj e se ne odnosi samo na svj edoenj e na sudu ili pred
nadreenima, naprotiv, ono j e openito i podrazumijeva i najjednostavnij e
odnose meu ljudima, npr. na poslu ili na univerzitetu, u porodici itd.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, nas j e upozorio i na la
no svj edoenj e i uzimanje imetl<a drugih, lanom zakletvom i potvorom,
rel<avi slij edee: "l(o sprij ei pravo na imetal< muslimanu lanom zal<le
tvom, srest e Allaha, a On na njega gnj evan;' potom j e prouio: "Doista
oni loji za obavezu svoju prema Allahu i zal<letve svoje kupuju neto
to malo vrijedi, na drugom svijetu nil<akva dobra nee imati. Allah s
njima nee govoriti!"4
l
Ovo znaenje navodi ejh Es-Senedi u komentaru Nesaijeva Sunena.
2
Bilj ee imami Buhari i Muslim.
` Bilj ei imam Ahmed, a ejh uajb Arnaut ga j e ocijenio dobrim. Hadis je prenesen i u
drugim verzijama sa slinim znaenjem.
Prijevod znaenj a sure Ali Imran: 77.
A

A od Ehu U mame el-Bahilij a, radij allahu anhu, se prenosi da j e Resulu

llah, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "I(o sprijei nelo pravo muslimanu
svoj om zal<letvom, Allah e mu odrediti Vatru i zabraniti Dennet:' uDa li
i al<o se radi o neemu neznatnom, o Allahov Poslanie?" - upitan je, pa j e
odgovorio: ``al<o se radilo o tapiu Aral<a1 !"2

. . .
W
.

Z/.
:\|| 1aaj | :f| a| fej:1j 1eaj a
Allah nareuj e muslimanu da pomogne brata muslimana, bio on zulu
mar ili onaj l<oj em se ini zulum, da nepravednil<a sprijei da uini neprav
du, a da mazlum povrati pravo. Naravno, al<o j e to u stanj u uiniti. Tako j e
Uzvieni Allah zabranio sl<rivanj e istinitog svj edoenje, l<azavi: "I ne skri
vajte svjedoenje, jer l<o ga uslrati, srce njegovo je doista grjeno!"3
A pri l<raj u dunjalul<a doi e vrij eme da e ljudi uzurpirati prava jedni
drugih, dol< e oni l<oj i to znaju o tome utj eti. Ne izlazei s istinom na vi
dj elo, iako su u stanju to uiniti, titit e vlastite interese. Ovo j e prikrivanj e
svj edoenja istine j edan od predznal<a Sudnjeg dana, l<ao to j e to spome
nuto u gornj em hadisu: "Zaista e se pred Sudnj i dan: . . . sl<rivati istinsl<o
svj edoenj e:'4
Z.
ej a1aa taaaj a
Allah, delle e'nuhu, j e naredio Poslanil<u, sallallahu alejhi ve sellem,
da ui, te j e rekao: "I reci: Gospodaru moj, Ti znanje moje poveaj!"5 Po
slanil<, sallallahu alej hi ve sellem, j e tal<o uio i druge poduavao, a nezna
nj e j e l<udio, govorei: "Uistinu, Allah se srdi na sval<og osorog, prodrljiv
ca, galamdij u po trgovima, l<oji nou zaspe poput mrtvaca, danj u poput
magarca, znalca o stvarima dunj alul<a, neznalicu o stvarima ahireta:'6
Drvo od kojeg se uzima misvak za ienje zuba. (Op. prev.)
Biljei imam Muslim.

Prijevod znaenja sure El-Bekara: 283.

Biljei imam Ahmed, a ejh uajb Arnaut ga ocijenio dobrim.
Prijevod znaenja sure Taha: 1 14.
U
Biljei Ibn Hibban u svom Sahihu, a dobrim ga ocijenio El-Huvej ni u El-Fetava el-hadi
56. U lancu prenosilaca je Abdullah ibn Se'id, kojeg su pojedini uenjaci ocijenili povjerlji
vim ravij om i njegove su predaje ispravne.

Alejhi-s-selam nas j e tal<oer obavij estio da j e j edan od predznal<a Sud

nj eg dana rasprostranj enost dehla: "Zaista e pred Sudnji as doi dani u
l<oj ima e se povui znanj e a spustiti neznanj e:'1
U j ednoj drugoj predaji stoji: "Zaista e pred Sudnj i as doi dani u l<o
jima e se povui znanj e a rairiti neznanj e:'2
I rekao j e tal<oer: "Doivj et e ljudi vrij eme da se nee znati ta j e na
maz, i ta j e post, i ta j e sadal<a!"3
I rel<ao je: "Zaista e se pred Sudnj i dan: . . . pojaviti neznanj e:'4
Al<o pogledamo stanj e u mnogim muslimansl<im zemljama, vidj et
emo da veina radi i zna ono to se tie njihove zarade za ivot i vlastitih
koristi; znaju rul<ovati l<ompjuterom, l<oristiti mobitel, upravljati automo
bilom i sl. A kad bi ih upitali ta znai 'llahu-s-samed", ili "Gasil<in iza ve
kab", ili l<ada se ini sehvi-sedda, nali bi mnoge da nemaj u ni naj manj eg
znanj a o stvarima vj ere. Dal<le, neznanj e se poj avljuj e. Nevj erovatno, j a sam
lino bio upitan da li j e obavezan
abdest da bi se l<lanjala nafla na
maz, ili treba samo za farz?! I j o
sam se vie zaudio l<ada sam sa
znao da j e pitalac student tree
godine fal<ulteta. Zamislite onda
kal<vo neznanj e vlada l<od mno
gih ljudi o propisima bral<a, ra
zvoda, kupoprodaje, ibadeta i
drugih sval<odnevnih obreda . . .
Nema sumnj e da su nemarnost
i zaol<upiranost ljudi ol<o du
nj alul<ih potreba uzrol<om ap
stiniranja i izbj egavanja sl<upo
va u kojima se stj ee ilm i drui
sa uenjacima, i to j e razlogom
ne itanj a l<njiga l<oj e ue naoj
vj eri i erij atu. Da Allah bude na
pomoi!
i
Biljee imami Buhari i Muslim.
Biljei Ahmed.
Biljei Taberani.

Bilj ei imam Ahmed, a ejh uajb Arnaut ga ocijenio dobrim.

\a:;|e:f|aaj ae:ff1|1||a\a|\|fe:f| , \| 1aaj |e1c| a:\| a1ta,

| : \1a|ae:f\em| j a
U predznal<e Sudnjeg dana spada i pojava raznih bo
lesti srca, l<oje e preplaviti muslimansl<e sredine. Jedna

od njih j e i l<rtost. Od Ehu Hurejre, radij allahu anhu,

se prenosi da j e rel<ao: "Od predznal<a Sudnj eg dana j e
pojava l<rtosti:'1
A od Enesa, radij allahu anhu, se prenosi da j e Alla
hov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Stvari
e postajati sve tee, a ljudi e postajati sve l<rtiji:'2
U drugom hadisu Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem,
j e rel<ao: "Vrij eme e postajati sve l<rae (ili sve e bre prolaziti), smanjit
e se posao, ispoljit e se tvrdilul< i umnoit e se ubijanj e:'3 A tvrdilul<
(ar.: e-uhh) j e stalna l<rtost, l<oja sprijeava udj elivanj e imetl<a ili inj enja
kal<vog dobra i dj ela pol<ornosti Allahu, subhanehu ve te' ala.
U jednom drugom hadisu Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, l<ae:
"Nee nastupiti Sudnj i dan dol< se ne pojavi razuzdanost, i prel<omj ernost
i l<idanj e rodbinsl<ih veza i dol< se ne isl<vari l<omilul<:'4
A Ehu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<, sa
llallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Tal<o mi Onoga u ijoj j e ruci dua Mu
hammedova, Sudnj i dan nee nastupiti dol< se ne poj avi razuzdanost i l<r
tost, i dol< se pouzdan ne bude smatrao nepovj erljivim i dol< se povjerenje
ne bude davalo prevarantu, i dok ne nestane istal<nutih linosti (ar.: el
vu(ul) i dol< se ne poj ave oni iz donj ih slojeva drutva (ar.: et-tuhut):' "A l<o
su istal<nute linosti i oni iz donjih slojeva?" - upitali su ashabi, a Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: "Istal<nuti su oni l<oji su predstavnici
ljudi i naj asniji meu njima, a oni iz donj ih slojeva su ljudi l<oji su bili nil<o
i nita, nil<o za njih nij e znao:'5
1
Biljei Taberani u El-Evsatu.
2 Biljei Ibn Made od ravije Enesa, ali je lanac prenositelja slab, jer u njemu j e Mu
hammed el-Dundi ije su predaje nepriznate od Nesaia i drugih.
` Biljee imami Buhari i Muslim.

Biljee Ahmed i Hakim u El-Mustedreku koji ga ocijenjuje vj erodostojnim.

Biljei Hakim u El-Mustedreku, i Taberani u El-Evsatu, a ejh Albani navodi da j e hadis
vjerodostojan u svojoj zbirci sahiha, hadis br. 321 1 .
70
I sve to nas j e obavij estio Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem,
dogodilo se, tako da smo svj edoci isl<varenosti mnogih ljudi, i vidimo l<al<o
su im l<omijsl<i odnosi potpuno poremeeni i loi. Prezir i odvratnost
meu ljudima potisnuli su zdrave ljudsl<e veze i ljubav meu njima tal<o da
danas ovjel< ne zna svog najblieg l<omiju ili za svoju rodbinu, ni l<o j e j o
od nj ih iv, ni l<o j e preselio na ahiret.
JZ.
ej a1a|at1|afa
Razuzdanost (ar.: fuh) j e besramnost u razgoliavanj u i bezonost u
nepristojnom i sramotnom govoru, u psovanju i u proklinjanju, a Alla
hov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, nil<ada nij e bio nepristojan niti
nemoralan.
Od predznal<a Sudnjeg dana j e poj ava rasl<alaenosti i razuzdanosti,
l<ao to l<ae Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem: Sudnji dan nee
nastupiti dol< se ne poj avi razvrat . :'1
1 ;e1j |aj ;|ma;e1j | | j | 1em|1a1aaj ;e1j |aj a;|1a|aaf| ma
Govorili smo ve da j e od predznaka Sudnjeg dana gublj enj e emaneta
i povjerenja2, l<ao i povj eravanj e odgovornosti onome l<oji j e nije dostojan,
a predznaci su tal<oer pojave, nepovjerenje prema povjerljivom, tj . sumji
avost u njega i nepovj erenj u u njegovu isl<renost i odgovornost, i s druge
strane, odavanj e povjerenja prevarantima, laljivcima, licemjerima i izdaji
cama. l(ae Allahov Poslani!<, sallallahu alejhi ve sellem: "Tal<o mi Onoga u
ijoj j e ruci dua Muhammedova, Sudnji dan nee nastupiti: . . . dol< se po
uzdan ne bude smatrao nepovj erljivim i dol< se povjerenje ne bude davalo
'o
prevarantu . . .
i
Biljee Ahmed i Hakim u El-Mustedreku koji ga ocjenjuje vj erodostojnim.
2 Pogledaj predznak 17.

Bilj ei Hakim u El-Mustedreku, i Taberani u El-Evsatu, a ejh Albani navodi da j e hadis

vjerodostojan u svojoj zbirci sahiha, hadis br. 321 1 .

J1.
1:f aaa\aj| 1a| \a|;ej a1a| j a1| | t1eaj | a: | ej 1a1| af1a
Predznal< Sudnj eg dana j e pojava da budu umirali asni ljudi, odabra
nici, uenj aci i pametni predstavnici naroda, i javljanje ljudi iz svj etine l<oji
su u sutini neznalice i nevrij edni.
Rel<ao j e Resulullah, sa
llallahu alejhi ve sellem:
"Tal<o mi Onoga u ijoj j e
ruci dua Muhammedova,
nee nastupiti Sudnj i: . . . dol<
ne nestane istal<nutih lino
sti (ar.: el-vu{ul) i dol< se ne
poj ave oni iz donj ih slojeva
drutva (ar. : et-tuhut) :' { l<o
su istal<nute linosti i oni iz
donjih slojeva?" -upitali su
ashabi, a Poslani!<, sallallahu
Rul i o nosi pi evoco na rukama
alejhi ve sellem, odgovori: ulstal<nuti su oni l<oj i su predstavnici ljudi i naj
asniji meu njima, a oni iz donjih slojeva su ljudi l<oji su bili nil<o i nita,
nil<o za njih nij e znao:'1
Moda e ovoj popularnosti ljudi l<oji nemaj u nikakve istinsl<e vrij ed
nosti doprinijeti mediji l<oj i e se tal<miiti u njihovom promoviranju, l<ao
i mnotvo onih l<oji ih podravaju i podstiu, dol< e razumni i trij ezveni
ostaj ati po strani, ignorirani od javnosti i sredstava informiranj a. Tal<o e
meu ljudima biti najpoznatij i oni l<oji su najrasl<alaeniji i oni l<oji se bave
npr. muzil<om, zabavom isl., dol< e tel<o doi do izraaja el<spert u medi
cini, ili inenjer, ili naunil<. To su oiti predznaci Sudnj eg dana.
Ipal<, valja primijetiti da l<od mnogih ljudi j o vlada velil<a zainteresi
ranost za vj eru. Talo se u mnogim zemljama cij ene i potuju islamsl<i ue
njaci i daij e, prisustvuj e se njihovim predavanj ima i tribinama, i prate se
vj ersl<i sadraji putem satelitsl<e televizij e i radio prenosnil<a . . . I ta zaintere
siranost raste iz dana u dan, al< i l<od nemuslimana l<oji su postali nerij etl<i
gosti na vj ersl<im predavanj ima.
Biljei Hakim U El-Mustedreku, i Taberani U El-Evsatu, a ejh Al bani navodi da j e hadis
vjerodostojan U svoj zbirci sahiha, hadis br. 321 1 .
71
72
_ @
J .

1c|| jae ;e| | j \| aae1ta 1a| j aa| a| | | | aa|a m

I<ada kod ovj el<a oslabi pobonost,
oslabi i vjera, i polal<o pone upadati u
sumnj ive stvari pa potom u harame i za
branj eno, tal<o da prestane pitati o po
rijel<lu imetka, da li ga stj ee na halal ili
haram nain. Tal<o se danas ve obisti
nilio ono to j e nagovij estio Allahov Po
slanil<, sallallahu ale j hi ve sell em. Od Ehu
Hurej re, radijallahu anhu, se prenosi da
j e Vj erovj esnil<, sallallahu alejhi ve se
llem, rel<ao: "Doi e vrij eme da ovj el<
nee mariti kako j e stel<ao imetal<, hala
lom ili haramom:'1
I zaista, vidimo danas l<al<o se mnogi ljudi pohlepno otimaj u da na sva
l<i nain dou do imetl<a, svej edno na halal ili haram nain. Radi toga su
obezvrij eeni principi, ljudi su totalno popustili u prihvatanju haram po
slova i trgovine, masovno se poelo trgovati duhanom, all<oholom, nepro
pisnom odj eom, prihvataju se l<amatni naini poslovanj a, izdaju se obj el<ti
i onim l<oji posluj u haramom. A Uzvieni Allah l<ae: "Jedite (konzumi
rajte) od onoga to je lij epo (i halal);'2 j er Allah j e lij ep i ne prima nita
osim lij epo, a sval<o tij elo l<oj e buj a i hrani se od harama najpree j e da za
vri u Vatri.
Danas j e situacij a dola do te mj ere da j e onaj l<oj i se uva harama i
sumnjivog postao udal< meu ljudima, potpuno odudara od sredine, i vrlo
esto nee ni ostati na svojoj poziciji ili u poslu al<o ne prihvata mito i l<o
rupciju. Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, j e rel<ao: onaj l<o
se uuva (l<loni) sumnjivog taj j e uuvao svoju vj eru i ast, a l<o upadne u
sumnjivo, upast e i u haram:'3
Od Allaha molimo uputu i postojanost na pravom putu vj ere.
Bilj ei imam Buhari.
2 Prijevod znaenja sure El-Muminun: 51.
o
Biljee imami Buhari i Muslim.
Q
J.
Jt| maaj |afaej;| | j aae1:f|aa :amee1| a j| a;| j a1|
Ratni plijen (ar.: el-fe'j) predstavlj a imetal<, novac i sl. l<oji mudahidi
stel<nu bez borbe, zato jer j e neprij atelj pobjegao ili se predao bez borbe i sl.
Ova se vrsta plijena dijeli shodno Allahovim rij eima: "Plijen od stanov
nila sela i gradova }oji Allah Poslaniku Svome daruje pripada: Allahu
i Poslanilu Njegovu, i blinjima njegovim, i siroadi, i siromanim, i
putnicima - namjernicima - da ne bi prelazio samo iz rulu u ruke bo
gataa vaih?'1 Allah, tebarel<e ve te'ala, dal<le nareuj e da se ovaj imetal<
dijeli po propisu, da se ne bi samo j edna grupa ljudi, uglavnom bogataa,
astila - zapostavlj aj ui obine ljude i sirotinju. Meutim, pri l<raju vreme
na ljudi e ostaviti Allahovu podj elu, a plijen e dij eliti bogatai i glaveine
izmeu sebe. Ovo se navodi i u hadisu l<oji prenosi Ebu Hurej re, radij allahu
anhu, u koj em j e Vj erovj esnil<, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "l(ada se
ratni plijen bude dij elio samo meu j ednom grupom ljudi (bogataima) i
emanet uzimao kao plijen . . :'2
. -., J/
:maf|aaj ;e1j | aej maafa;| | j aem
Allah, delle ve'ala, nareuj e da se povj ereni emaneti uvaj u i da se po
vrate istinsl<im vlasnicima, neoteeni i neusl<raeni, l<ae Uzvieni: "Uisti
nu vam Allah nareuje da povjerene emanete vratite }ome pripadaju?'3
. Meutim, pri kraju dunjalul<a, davat e se emanet u oblil<u imetl<a o
vj el<u da ga uva, a on e to poslije poeti smatrati plij enom l<oji mu pripa
da. Poricat e onoga l<ome istinsl<i pi pada i nee vraati emanet.
Allahov j e Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, l<azao: "l(ada se ratni pli
jen bude dijelio samo meu j ednom grupom ljudi (bogataima) i emanet
uzimao l<ao plijen . . . Neka oel<uju tada crven vj etar i zemljotres i propadanje
zemlj e i izobliavanj e lil<ova i udarac iz neba i znal<ove - jedan slij edi drugi
poput l<al<vog ustalj enog cildusa, pa se prekine i onda ponovno nastavi:'4
i
Prijevod znaenj a sure El-har: 1.
2 Bilj ei Tirmizi. Nastavak hadisa navest emo u malom predznaku 45.

Prijevod znaenja sure En-N isa': 58.

4 Biljei Tirmizi, oko lanca postoji odreena rasprava. Nastavak hadisa navest emo u
malom predznaku 45.
73
J.
: 4

maf|aa a \afa|a1:. aaaam
Izdvaj anjem zel<ata, bilo u novcu, imetl<u, zlatu i sl. mel<aju i opleme
njuju se ljudsl<a srca, j er zel<at isti imetal< i pribliava Allahu, delle sena
uhu. Zel<at nije nil<al<av porez niti dadbina.
Ali doi e vrij eme pri l<raju ovoga svij eta da e se rairiti l<rtost i po
hlepa, tal<o da e biti bogataa l<ojima j e zel<at obligatna dunost, a l<oji e
ga izdvaj ati iz svoga imetl<a poput nel<e kazne ili mrsl<e dadbine koja mu
se silom otima. I tal<o e ostat bez nagrade j er e ga izdvajati bez potrebne
rahatnosti u srcu i ispravnog nijeta.
Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, l<ae: u i l<ada zel<at posta
ne teret (onima koji ga trebaju izdvaj ati) . . . Nel<a oel<uju tada crven vjetar,
i zemlj otres, i propadanje zemlj e, i izobliavanj e lil<ova, i udarac iz neba, i
znal<ove - jedan slij edi drugi poput l<al<vog ustalj enog cil<lusa, pa se preki
ne, i onda ponovno nastavi:'1
.
:fj t aaj aaa\|a 1| aj1| ajeje: | m/| | aaa1| | 1 a| a
Pravilo j e da ovjel< ini ibadet stj e
cajui erij atsl<o znanj e i poduavajui
nj ime druge ljude, l<ao to l<ae Alla
hov Poslani!<, sallallahu alejhi ve seilem:
uzaista Allah i Nj egovi melel<i i stanov
nici nebesa i zemlj e, pa al< i mravi u
svom stanitu i ribe u moru blagosiljaj u
onoga l<oji pouava ljude haj ru:'2

Ali, doi e vrij eme da e ljudi uiti znanj e o l(ur'anu i Sunnetu i fl<hu
radi neeg i nel<og drugog, pored Allaha, tazze ve dell, moda samo da bi
postali poznati i da bi lj udi priali o nj ema. Ovo se navodi u hadisu l<oji
prenosi Ebu Hurej ra, radijallahu anhu, u l<oj em Allahov Poslanil<, sallalla-

Biljei Tirmizi. Nastavak hadisa j e u malom predznaku 45.

/
Biljei Tirmizi i kae da j e hadis vj erodostojan.
HA
hu alejhi ve sellem, l<azuj e: "l(ada se ratni plijen bude dij elio samo meu
jednom grupom ljudi (bogataima) . . . i lada se bude uilo, ali ne radi vjere . . .
Nel<a oel<uj u tada crven vjetar, i zemlj otres, i propadanje zemlje, i izobli
avanj e lil<ova, i udarac iz neba . . :'1

'
'
1J.
e:| aae:fa| aa ;e: | aae:fmaj t|
I<ada ovj el< bude neposluan svojoj majci ili ocu i bude udovoljavao
svojoj supruzi u grij eenju i nepol<ornosti prema roenoj maj ci ili ocu, to
predstavlja j edan od predznal<a Sudnjeg dana. Ovo j e danas itel<al<o esta
pojava, i vidimo l<al<o majl<a stanuj e sama, da j e roena dj eca gotovo i ne
vide niti posj euju, dol< oni ive sa svojim suprunicima u punom rahatlu
ku, blagostanju i bezbrinosti.
Al<o bi opet nali sluaj da roditelji stanuju l<od dj ece, vidj eli bi da im
ne pridaju ni priblinu vanost i panju kao drugima. Ovo se i navodi u
prethodnom hadisu, loji prenosi Ehu Hurejra, radij allahu anhu, l<ada Alla
hov Poslanil<, sallallahu alej hi ve sellem, kae: "l(ada se ratni plijen bude
dij elio samo meu j ednom grupom lj udi (bogataima) . . . i l<ada ovj el< bude
pol<oran eni a neposluan maj ci. . . Nel<a oel<uj u tada crven vj etar, i ze
mlj otres, i propadanj e zemlje, i izobliavanj e lil<ova, i udarac iz neba . . :'2
1 l .
| | :ae:f:;|| j af| j | ma|1| :faatae1e1a
Od predznal<a Sudnj eg dana j e da se prij atelj i i kolege uzimaju za prisne
i blisl<e, a da se oevi zapostave i udalje.
Nel<ada j e vjerovatno drutvo i razo
noda sa prijateljima zanimlj ivij e od sjede
nj a sa ocem, naroito al<o j e otac ostario i
moda angrizav i strog, ali to ne znai da
se smiju zapostavljati njegova prava, lae
Uzvieni: "A ovjeka smo zaduili da ro
diteljima svojim ini dobro?'3
i
Biljei Tirmizi. Nastavak hadisa navest emo u malom predznaku 45.
2 Biljei Tirmizi. Nastavak hadisa j e u malom predznaku 45.
Prijevod znaenja sure El-Ahkaf: 15.
v

A Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, kae: "l(ada se ratni pli

jen bude dij elio samo meu j ednom grupom ljudi (bogataima) . . . i l<ada
ovj el< bude prijatelj a za blisl<og uzeo, a od svoga oca se udaljio . . . Nel<a oe
kuju tada crven vjetar, i zemljotres, i propadanje zemlje . . :' 1

1Z
.
e1| aa j j| a:aa1am| j ama
Osnova j e da su damije mj e
sta spol<oja i mira, a podizanje glasa
i rasprave i sporjel<avanje u damiji
predstavlja jedan od predznal<a Sud
nj eg dana.
Allahov Poslani!<, sallallahu alejhi
ve sellem, iz prethodnog hadisa l<ae:
" . . . i l<ada se bude podizao glas u da
mij ama . . . Nel<a oel<uj u tada crven vje
tar, i zemlj otres, i propadanje zemlj e, i
izobliavanje lil<ova, i udarce iz neba, i
.

z
zna <ove . . .
1J.
|| 1|:f1ej| j a| \aaa1;| maem
Osnova j e da liderstvo i odgovornost nad drugim ljudima pripadaju
najznanijim i naj mudrijim lj udima, ali e doi vrijeme da e grj enik preu
zeti vostvo nad narodom, jer e imati mnogo novca i veza pomou kojih
e to ostvariti ili jer e biti dovolj no bahat i odrjeit da to uini, ili radi svog
j al<og porij el<la i pozicija loje zauzimaju nj egovi blinji.
Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, iz istog prethodnog hadisa
lae: " . . . i kada liderstvo nad plemenom pripadne grj enilu . . . Neka oel<uju
tada crven vj etar, i zemlj otres, i propadanje zemlje . . :'3
l
Bilj ei Tirmizi. Nastavak hadisa j e u malom predznaku 45.
2 Bilj ei Tirmizi.
` Bilj ei Tirmizi.
11N

ej a1a1aaaj aaj| 1a| j | ca11ea| j a1| ma

.
Ovaj j e predznal< slian prethodnom, a predstavlj a poj avu da npr. lju
dima l<oji su na putu ili l<oj i su u odreenom poslu ili zajednil<oj obavezi,
vostvo ne pripadne najboljem i naj razumnij em, nego naj neuglednij em od
nj ih. Ovo e se moda deavati ili to e sval<al<o doi iskvarena vrij eme, ili
jer e biti mnotvo onih koji su neugledni.
Allahov Poslanil<, sallallahu alej hi ve sellem, iz prethodnog hadisa
kae: " . . . i l<ada bude voa ljudima naj neuglednij i. . . Nel<a oel<uju tada cr
ven vj etar, i zemlj otres, i propadanje zemlje . . :' 1
1.
e:fe;|| m:f1e[ | | | | j a catae:f};|mae1j \atcej:f|aaae1aj je1ejt| a
Ovo e se desiti l<ada se poj ave loi ljudi l<ao voe, tal<o da e ovj el< biti
prinuen da im nudi proelje i da bude lj ubazan i fn prema nj ima, a moda
e pol<azati posebno potovanj e ili ga poljubiti u elo, bojei se nj egovog
zla, obijesti i nepravde.
Ovo tal<oer svj edoi hadis koji smo spominjali u govoru o prethod
nim predznacima, a l<oji prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu. Ovdje
emo ga navesti kompletnog. Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem,
j e kazao: "l(ada se ratni plijen bude dij elio samo meu j ednom grupom
ljudi (meu bogataima), i l<ada se emanet bude uzimao l<ao plijen, i lada
zel<at postane teret (onima l<oji ga trebaju izdvaj ati), i l<ada se bude uilo,
ali ne radi vj ere, i l<ada ovj el bude pol<oran eni a neposluan maj ci, i l<ada
uzme prij atelj a za blisl<og, a udalji se od oca, i l<ada se bude podizao glas u
damij ama, i lada liderstvo nad plemenom pripadne grjenil<u, i lada voa
ljudima bude naj neugledniji, i kada se gostoprimstvo (ili ljubaznost) prema
ovj el<u bude inilo radi straha od njegovog zla, i l<ada se pojave ropl<inj e
- pjevaice i muzil<i instrumenti, i l<ada se navelil<o bude pio all<ohol, i
kada poslj ednj i iz ovoga ummeta budu prollinjali one prve, neka oel<uju
tada crven vjetar, i zemlj otres, i propadanj e zemlje, i izobliavanj e lilova,
i udarac iz neba, i znalove - j edan slij edi drugi, poput kalvog ustalj enog
cil<lusa, pa se prel<ine, pa ponovno nastavi:'2
Biljei Tirmizi.
2 Biljei Tirmizi i kae da j e ha dis gari b. U ha dis u j e Rumejh el-Dezami, nepoznat, ali
hadis ima potporu u drugom slinom koj i prenosi Ali, radij allahu anhu, u ijem j e lancu
Fered ibn I<adale, i ima potporu u drugom hadisu kojeg biljei Taberani od vfa ibn Ma
lika, u ijem j e lancu Abdulhamid ibn Ibrahim.

7 7
L
Oaa| a| j | 1aaj c| a1a, :1| | ma\a|t | ma,eaa| a| j |1aaj 1| aa[ a| \eae| a}
|mat|\| a| a :f | amaafa
U dini-islamu j e ope poznato ta su velil<i harami, i nij ednom musli
manu nij e nepoznato da j e blud haram, i pijenje all<ohola takoer, i instru
menti za muzil<u i oblaenj e svile od strane mul<araca. Allahov Poslani!<,
sallallahu alej hi ve sellem, nas j e obavij estio da e pri l<raj u ovog svijeta biti
ljudi iz nj egovog ummeta, l<oji e ove navedene harame ohalalj ivati, i te j e
poj ave oznaio kao predznal<e Sudnj eg dana.
.
Znaenj e rijei "ohalalj ivanj e" navedenih harama moe biti dvojal<o:
Prvo j e smatranje navedenih dj ela da su halal, a ne haram.
Drugo znaenje j e da e se inj enj e oval<vih dj ela tolil<o rasprostra
niti i uobiajiti l<od ljudi da vie nee biti j ezil<a ili srca koji e to
osuivati, kao da ljudi, inei navedena dj ela, uope nee osj eati
da ine haram.
Od E bu Amira ili E bi Malil<a el-E'arij a, ra
dij allahu anhu, se prenosi da j e Allahov Posla-
nil<, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Uistinu
e biti iz mog ummeta ljudi l<oji e ohalaljivati
blud, i svilu, i vino, i muzil<e instrumente. I za
ista e biti lj udi l<oji e obitavati l<raj velike pla
nine, njihova stol<a e (sama) dolaziti i odlazi
ti1 . I doi e im ovj el< radi potrebe (siromah),
a oni e mu rei: "Idi, pa nam doi sutra!" Pa e
ih Allah pustiti da zanoe2, i onda e oboriti pla
ninu na nj ih3, a druge e izobliiti u maj mune i
svinj e sve do Sudnj eg dana:'4
J
Muko rei ohol ol j i voj u noeni e
s vi l e
Mnoge muslimanske zemlje su popustile u pogledu bluda i alkohola,
do te mjere da su u nekim zemlj ama blud i j avne l<ue zatieni zal<onom,
sa posebnim olal<icama i al< osobnim zvaninim dokumentima l<oj e se
i
Tj . njihova e stoka ii danju na ispau i vraati se sama nou na svoje mjesto.
Usmrtit e ih Allah, tebareke ve te' ala, u noi.

Tj. survat e na njihove glave Allah, delle ve'ala, veliku planinu.

Biljei imam Buhari.
LIlf8S percapla
1o
11 - 12.B
- 1U.%

_
..
~6,
|
- 4.55
r
1 -2.S
|1
<1

?
d

AIoohoI Consumpt|on
Masovno rasprostroni enost prodoi e al kohol a (ok
i u musl i manski m zeml i omo
M

'
Y

izdaju prostitutl<ama. A trgovina all<oholom j e u poj edinim arapsl<im ze

mlj ama postala potpuno j avna, bez ogranienj a, danj u i nou se prodaje
po trgovima.
Od Ebu Malika el-Etarij a se tal<oer prenosi da j e Allahov Poslanil<,
sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Zaista e nel<i ljudi iz moga ummeta piti
vino, nazivajui ga imenima loj a nisu prava, a iznad glava im svirl<a muzi
kim instrumentima i pjevaice; Allah e provaliti zemlju pod njima, a nel<e
e uiniti majmunima i svinj ama:'1
Danas su naalost mnogi muslimani isluani jednom od naj opasnijih
greal<a, sluanj a muzil<e, a ono j e najvei uzrol< bolesti srca i odvraanj u
od sjeanj a na Allaha subha
nehu ve te' ala, od namaza, od
uenj a i sluanj a l(ur'ana i od
koristi loj e se ima od toga.
l(ae Uzvieni Allah: "Ima
ljudi }{oji }{upuju zaludan
govor, da bi bez znanja, s
Allahova puta odvodili i
da bi ga za ismijavanje uzi
mali. Njima sramna patnja
pripada?'2

Biljei Ibn Made u poglavlj u "l(itabu-1-ftenu sa lancem prenosi telja koji j e Ibn El-!(aj jim
ocijenio vj erodostoj nim.
Prijevod znaenja sure Lukman: 6.

m
Uenj aci tumae rij ei "zaludan govor" l<azane u ajetu l<ao pj evanj e i
sredstva za razbibrigu. A Allahov j e Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem,
uporedio sluanj e muzil<ih instrumenata sa bludom i pijenjem vina kada
j e kazao: "Zaista e nel<i ljudi iz moga ummeta piti vino, nazivaj ui ga ime
nima koja nisu prava, a iznad glava im svirl<a muzikim instrumentima i
pjevaice . . :' Muzil<a se danas tolil<o proirila da nema ogranienja, tu su sa
telitsl<i l<anali i radio aparati l<oji emitiraju svirl<u i pjesmu dvadeset i etiri
sata na dan, ne prel<idaj ui ni za vij esti a l<amoli l<oji odlomal< iz l(ur'ana.
Ovo to se deava j e oiti dokaz istinitosti govora Allahovog Poslanil<a, sa
llallahu alejhi ve sellem. A na ovj elu j e da se pripazi.
Abdullah ibn Mesud, radijallahu anhu, j e rel<ao: "Zaista muzil<a proi
zvodi licemj erstvo u srcu, kao to voda oivlj ava bilje:'

la1aj a| j a1| ta:m|a

Poslanil, sallallahu alejhi ve sellem, nas j e obavijestio da e doi vrije
me l<ada e se umnoiti nepravda i uestiti isl<unja i belaji, do te mjere da
e ovj el< prolaziti pored mezara i elj eti da j e on na mj estu mej ita l<oji u
nj emu lei. Sve da bi se rij eio gorl<ih i bolnih isl<uenja l<ojima j e izloen.
Ehu Hurejre, radijallahu anhu, od Allahovog Poslanil<a, sallallahu alej
hi ve sellem, prenosi da j e rel<ao: "Sudnji dan nee nastupiti dol< ovj el< ne
proe pored mezara i l<ae: ul(amo sree da sam j a na nj egovom mj estu:'1
A Ibn Mesud, radij allahu anhu, l<ae: "Doivj et ete vrij eme da bi l<upili
sebi smrt, l<ada biste j e nali na prodaju:'
l
Biljee imami Buhari i Muslim.
Ove predaje nisu u l<oliziji sa hadisom u l<oj em Allahov Poslani!<, salla
llahu alejhi ve sellem, zabranj uj e da se eli smrt, poput u narednom hadisu:
"Nel<a nil<o od vas ne zaeli smrt radi l<al<vog isl<uenja l<oj e ga snalo . :' 1
Naime, Allahov Poslani!<, sallallahu alejhi ve sellem, j e relao da e pri l<ra
ju dunjalul<a lj udi traiti smrt, ali ne l<ao molitva i elja za samom smru,
nego l<ao bijeg i zal<lon od stvarnosti, l<oj a e od pustih smutnji i nereda biti
nesnosna. Tal<oer, ne mora znaiti da e oval<av osj eaj vladati l<od svih
muslimana pri l<raj u dunj alul<a, nego moda samo u jednoj sredini, ili samo
u nel<im mj estima i u nel<im uslovima, ne u svim. A i sami se ljudi razlil<uju
po svojoj vrstoi u vj eri i snazi i strpljivosti na isl<uenj ima i nedaama .

_
Je| ata\1|maa\a1ate1j \e :1aaaf|1j |a| \emaem|\aaf|a 1j |a| \em
Mnotvo nereda i razliitih smutnji, nesputane strasti i vrlo malo onih
koji pozivaj u uputi su pojave o l<ojima nas j e obavij estio Allahov Poslani!<,
sallallahu alejhi ve sellem, da e se desiti, a l<oj e e bit razlogom promj eni
stanja ljudi i njihovoj nestabilnosti i nastalnosti. To e biti al< do te mj ere
da e osvitati l<ao vj ernici a omrl<njivati l<ao nevj ernici, i obratno.
Ebu Hurejre, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslani!<, sallalla
hu alejhi ve sellem, rel<ao: "Doel<ajte (dobrim) dj elima iskuenja l<oja su
poput naj mranij eg dij ela noi; osvanut e tada ovj el< l<ao vj ernil<, a omr
knuti l<ao nevj ernil<, i omrl<nut e l<ao vj ernil<, a osvanuti kao nevj erni!< . . .
Prodavat e svoju vj eru za neznatnu dunj alul<u l<orist:'2
Hadis nedvosmisleno podstie na inj enj e dobrih dj ela, prij e nego to
to ne bude mogue i prije zauzetosti zbog isl<uenja l<oj a e u mnotvu do
laziti j edna za drugim, l<ao to se tama noi bez Mj eseca sl<uplja i slae j ed
na na drugu. Poslanil<ov, sallallahu alejhi ve sellem, opis tekog stanj a l<roz
koje e ljudi prolaziti i da e osvanjivati kao nevj ernici a no doel<ivati
kao vj ernici, ustvari kazuje o teini i veliini isl<uenj a, l<roz l<oja e ovj el<
prolaziti u j ednom istom danu.3 Naravno, stanj e u tome vremenu j e tal<vo
da e slabiti ovj el<ovu vj eru i umnoavati mu sumnj e u nju, posebice zbog
p rairenosti neznanja o vj eri i nedostatl<a uenih, tako da e postati labilan
do te mj ere da e ostaviti vj eru radi line koristi i l<akve materij alne faj de.
Izgleda da j e ve naa stvarnost postala oval<vome neemu svj edol<.
Bilj ei imam Muslim.
Biljei imam Muslim.
Pogledaj komentar Muslimovog Sahiha od Nevevij a.

|fj |aaea\|aa1aaj am| j a| ;|:f| |a1a| a:f| m

Damij e se grade da bi se u njima inio ibadet Uzvienom Allahu, i onaj
l o ih pravi trebao bi da to ini elei nagradu i sevap od Allaha, delle e'nuhu.
Meutim, doi e vrij eme da e se nel<e damije praviti l<al<o bi se to
vie nal<itile i ukrasile i da bi se ljudi diili njenom ljepotom i ul<rasima, te
moda j e predstavljali po medijima i sL
Mnogi l<lanj ai gube l<oncentraciju sa ibadeta gledaj ui u te ul<rase.
Enes, radijallahu anhu, od Allahovog Poslanil<a, sallallahu alejhi ve se
llem, prenosi da j e rel<ao: "Dan sudnj i nee nastupiti dol< se ljudi ne budu
hvalili damij ama:'1 Postoj e i mnoge predaje od ashaba, radijallahu anhu,
u l<ojima upozoravaju da se ne l<ite damije i da se ne optereuje nj enim
ul<raavanj em, l<oj e odvraaju panju od ibadeta, zil<ra i openito pobo
nosti. Tako Ibn Abbas, radijallahu anhu, l<ae: "A vi ete ih (damij e) kititi
l<ao to to (sa svojim bogomoljama) ine j evreji i krani:'2
Begavi navodi, da se to odnosi na graenj e u visinu i da su j evreji i l<r
ani poeli l<ititi svoje bogomolje l<ada su isl<rivili i promijenili tel<stove iz
svojih svetih knjiga.3
A Hatabi l<omentira: "Jevrej i i l<rani su poeli kititi svoje bogomolje
l<ada su napravili devijacije i izmj ene u svoj im svetim l<nj igama, te su tal<o
izgubili vj eru a oslanjali se na l<ienja i ul<rase:'4
i
Biljee Ebu Davud, Nesaia i Ibn Made sa ispravnim lancem prenosilaca.
Z
Biljee Ahmed i Ebu Davud.
` Pogledaj : Fethu-l-bari, dio 2. , str. 175.
+
Prenosi El-jni u)Umdetu-l-kari, komentaru Buharijevog Sahiha, dio 7., str. 41.
l(ienje damija se ogleda u nel<olil<o elemenata: tu j e prij e svega l<lesa
nje i graviranj e zidova sa razliitim bojama i l<lesanje slika, te stavlj anj e pre
tj erano ukraenih prostirl<i, rezbarija i lustera. Nel<ada se tolil<a sredstva
daju za ul<rase da bi se nj ima moglo sagraditi par potpuno novih dami
ja. l(lonj enj e pretj eranog ul<raavanj a ne podrazumij eva da treba zapustiti
damij e i mesdide ili ih graditi nel<valitetne i ispod odreenih standarda.
Naprotiv, treba ih l<valitetno napraviti i uredno i dostojanstveno opremiti, a
ono to j e zabaranj eno su pil<anterij e i pretj erivanj a u gradnji i ul<raavanju.
Prenosi se da j e E bu Derda; radij allahu anhu, rekao: "!(ada budete l<itili
damij e i ul<raavali Mushafe, slijedi vam propast:'1
J.
|fj | aaea \|aa1aa j |\| taj \ata
Rasipanje s novcem i imetl<om, pretj eran lul<suz i troenj e, arogancij a i
oholost su pol<ueni dini-islamom; l<ae Uzvieni: u i ne rasipajte, jer On
ne voli rasipnil{e?'2
A Ebu Hurejre, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslani!<, salla
llahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Dan sudnji nee nastupiti dok ljudi ne budu
pravili l<ue l<itei ih poput odjee "merahil':3 Hadis znai da e se l<ue l<i
titi i del<orirati l<ao to se kiti i raznim bojama veze odj ea. Ovo naravno ne
znai da j e zabranj eno urediti l<uu ili postaviti u njoj lij epe zastore, nego
j e ustanovlj eno l<ao haram pretj erivanj e u ul<rasima i rasipanje, te oholost
i arogancija zbog toga.
Biljei Ibn Ebi Davud uEl-Jvesahifu, a ejh Alabni ga ocijenio dobrim u Sahihu-l-dam'i,
hadis 585.
2 Prijevod znaenja sure El-En'am: 141.
o
Merahil je odjea, posebno ukraena i izvezena raznim bojama. Pogledaj "Lisan el-arab",
1 1 /256. Hadis biljei Buhari u "El-Edebu el-mufredu", a ejh Albani ga ocijenio sahihom u
"Es-Siliselu es-sahiha", hadis br. 279.
J

.
fa fmaa
|
a
Jedan od predznal<a Sudnj eg dana su uestale smrti od groma. Od Ebu
Setida el-Hudrij a, radij allahu anhu, se prenosi da j e Allahov Poslanil<, sa
llallahu alejhi ve sellem, rel<ao: uUestit e sijevanj e munj a l<al<o se bude
pribliavao Dan sudnji, tal<o da e ovjel< doi l<od naroda i upitati: ul(oga
j e danas od vas pogodila munj a;'1 a oni e mu kazati: "Toga, i toga, i toga':2
Munj a j e, l<ao to j e poznato, velika l<oliina sjedinj enj e struj e l<oja si
j eva iz neba zajedno sa grmljavinom i gromom, a Allah, 'azze ve dell, j e
munj om unitio Semudov narod.
l(ae Uzvieni: "I Semudu smo na pravi put ul,azivali, ali, njima je
bila milija sljepoa od pravog puta, pa ih je stigla sramna l(azna od
munje, prema onome },al(o su zasluili. "3 I rel<ao j e Uzvieni tal<oer: "
A al(o glave okre
nu, ti reci: uopo-

minJem vas mu-
njom onakvom
kalva je pogodila
Ada i Semuda?"4
A radi siline l<oju
proizvodi munja,
Allah j u j e nazvao
glasom strahovi
tim, l<ae U zvie
mni: "Pa j e Sem ud
uniten glasom
strahovitim?'5
i
Tj . ko j e umro od groma od vas.
2
Biljei Ahmed, a j edan od prenosi telja j e Muhammed ibn Mus'ab koji j e nepouzdan.
` Prijevod znaenja sure Fussilet: 17.
4 Prijevod znaenja sure Fussilet: 13.
Prijevod znaenja sure El-Hakka: 5.
.
\a:;|e:f|aaj ae:f|maef1e;| :aaj a
Pisanj e i l<njige ili napisi su bili vrlo rij etl<i u prij anjem dobu, a ne
pismenost j e bila opa poj ava meu ljudima. Meutim, Vjerovj esnik, sa
llallahu alejhi ve sellem, nas j e obavij estio da j e j edan od predznaka Sud
njeg dana poj ava pera, tj . rasprostranj enost pisanja i l<njiga. Ibn Mesud,
radijallahu anhu, prenosi da j e Vj erovj esnil<, sallallahu alejhi ve sellem, re
kao: "Zaista e se pred Sudnj i dan: nazivati selam samo poznatom, raspro
straniti trgovina, da e ena u njoj sudjelovati sa muem, l<idati rodbinsle
veze, pojaviti lano svjedoenje i l<riti istinito svj edoenje, i pojaviti pero:'1
Pojava pera znai pojava da se mnogo pie i poj ava mnogobrojnih l<njiga.
Dal<le, bit e sasvim lahl<o pisati za veinu ljudi, naroito nalon to su se
poj avila razliita sredstva za pisanj e, poput maina za l<ucanj e, lompjutera,
tamparskih maina . . . Naravno, tu ulazi i lahkoa i proirena distribucija.
Meutim, i pored ovog, kod mnogih ljudi prisutno j e neznanje o os
novnim stvarim iz njihove vjere.
O ovom predznalu
govori i naredni hadis
koji prenosi Enes, ra
dijallahu anhu, a u lo
jem Allahov Poslanil,
sallallahu alejhi ve se
llem, lae: "Zaista j e od
predznala Dana sud
nj eg da nestane znanj a,
da se poj avi dehl, da se
rairi blud, da se ispi
ja alkohol, da se umanj i
broj mularaca, a uvea
broj ena, talo da e doi na svakih pedeset ena j edan mularac:'2 Ovi su
predznaci, gotovo svi, pred nama i ko dobro promotri stanj e u kojem se
svij et danas nalazi i al<o dovolj no poznaj e vj eru, lahko e ih uoiti. Da Allah
podui sval<oga znanj em i razumij evanj em dini-islama.
l
Biljei imam Ahmed. ejh uajb Arnaut ga ocijenio dobrim, u svome komentaru "Musneda':
2
Biljei imami Buhari i Muslim.
c

, ,

' w .
:f| ta a | mf\a;| |em|;|:f| |a1a| a :f| m
Naravno, nij e nil<akav grij eh niti sramota da ovjek stie imetal< na
propisan nain, a taj nain moe biti i putem j ezil<a, govorom i argumenti
ma, l<ao to to rade npr. profesori, nastavnici i dr. Govor j e sutina
nj ihova posla. Meutim, pol<ueno j e da ovj el< stie imetal< svoj im lanim
i sladunj avim j ezil<om, tj . lano hvalei nel<og l<o to ne zasluuje ili l<oristei
se lanom zal<letvom l<ada l<upuje ili prodaj e, ili openito l<oristei se lai
ma da bi stel<ao imetal< i sl. Jednom j e Omer ibn S( ad ibn Ebi Vel<l<as traio
nel<u potrebu l<od svoga oca, pa j e uz izreenu potrebu l<azao zadivljuj uu
retoril<u punu rime i hvale, l<oja j e trebala biti put da lal<e dobije traeno.
Oval<o neto njegov otac do tada nij e bio uo, pa l<ad ovaj zauti, upita ga:
"Sinl<o, j esi li rel<ao ta si imao?" uJesam;' - odgovorio j e, a otac mu ree:
uNil<ada do sada nisi bio dalji od nel<e svoj e potrebe, a niti sam te j a l<ad
smatrao manj e blisl<im sebi do sada l<ada uh ovaj tvoj govor! Zaista sam
uo Allahovog Poslanil<a, sallallahu alejhi ve sellem, da l<ae: "Bit e lj udi
l<oji e svojim j ezicima (govorom) j esti l<ao to l<rave (pasu) sa livade:'1
A Abdullah ibn Amr, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<,
sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Od pril<uenja asa (sudnjeg) j e da se
uzdiu loi a unizuju dobri, i da se runo govori a dobro radi, i da se proiri
meu ljudima el-mesaa' Upitao sam: ' ta j e "el-mesaa": pa j e odgovorio:
"Ono to j e napisano osim Allahove l(njige:'2

.. .

ae:f1eaae:| m a| aaa
Predznal< Sudnj eg dana j e poj ava da se ljudi
ol<renu l<njigama, bilo ih l<upujui ili tampaj ui
ili distriburaj ui po l<njiarama, vie nego Alla
hovoj !(nj izi. Ovo svj edoi i prethodni hadis, u
l<oj em Poslani!<, sallallahu alejhi ve sellem, l<ae:
"Od pril<uenja asa (sudnjeg) j e . . . i da se pro
iri meu ljudima el-mesaa' Ashab j e upitao: "A
ta j e "el-mesaa": pa j e Poslani!< odgovorio: "Ono
to j e napisano osim Allahove I<nj ige:'3
i
Bilj ei imam Ahmed. ejh uajb Arnaut ga ocijenio dobrim, u svome komentaru Musneda.
2
Biljei Taberani, a Hej semi u Mudenla ez-zevaid navodi da su prenositelj i hadisa pouzdani.
o
Biljei Taberani, a Hejsemi uMudem'a ez-zevaid navodi da su prenositelji hadisa pouzdani.
1a:f a;aaj |maa\a1a: amae| f| aa|/a| aaa,
r: maa j | f| c|ej aa j r\r\ej |rtam| j aj |a
Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, nas j e obavij estio da j e j e
dan od predznaka Sudnj eg dana to da e se pojaviti mnogo uaa a umanji
ti broj uenj ala. Ehu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da j e Allahov Po
slani!<, sallallahu alejhi ve sellem, relao: "Doi e vrij eme da e biti mno
tvo uaa, a malo uenj al<a (faliha) i nestat e znanj a, a umnoit e se el
herd:' Upitali su ashabi: 'ta j e el-herd?" A Poslani!< odgovori: "Ubijanje
izmeu vas. I potom e doi vrij eme da e ljudi uiti l(ur'an a da im nee
prelaziti grl<ljane, pa e doi vrij eme da e se munafl<, nevj erni!<, onaj l<oji
Allahu ravnog pripisuje raspravlj ati sa vj ernil<om ol<o svega to l<ae:'1
Stvari e biti jo gore kada nestane znanja tal<o to e nestati uenjala, do
te mjere da nee ostati ni jedan, pa e ljudi uzeti neznalice za vjersle voe, i
trait e od njih fetvu, a ovi e j e bez znanja davati i druge u zabludu odvoditi.
Naime, Abdullah ibn Amr, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Po
slani!<, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Zaista Allah, 'azze we dell, nee
uklo nuti znanje njegovim j ednostavnim povlaenj em od ljudi, nego e zna
nj a nestati sa nestanl<om uenih, dotle da nee ostati nil<o uen. Pa e ljudi
uzeti za voe neznalice, i pitat e ih, a ovi e im davati fetve bez znanja,
sami u zabludi i druge u zabludu odvodivi:'2
Znai, ul<lanjanj e znanja od ljudi, nij e pul<o brisanj e znanja iz ljudskih
grudi i glava l<oj e ga nose, nego j e to nestaj anj e ilma sa smru uenih. Tada
e ljudi poeti uzimati neznalice za muftij e a oni e sa svojim neznanj em
u zabludu odovoditii druge i sebe. Eto, u poslj ednjih desetal< godina na
ummet j e doivio velil<e gubitl<e sa smru velil<ih uenj al<a l<oji su imali
ogromnu ulogu u nj egovoj poduci i uputi. Talo j e 1420. h.g. ( 1999. po Isau)
na ahiret preselio imam Abdulaziz ibn Abdullah ibn Baz, predsj ednik !(o
misij e velilih uenj al<a Saudijsl<e Arabij e, a godinu poslij e (1421. h. / 2000.
m.) preselio j e ejh Muhammed ibn Salih el-'Usejmin, a takoer 1420. h.
presilo j e ejh muhaddis Muhammed Nasiruddin Alabani, i drugi uenjaci
M
naseg ummeta.

Biljei Hakim i ocjenjuje ga vjerodostojnim, s nj im se sloio Zehebi. Biljei takoer Ta

berani u El-Evsetu, a hadis ima sline predaje u dva Sahiha.
Z
Biljee imami Buhari i Muslim.
c

Sej h Bi n Boz

Sej h I bn ' Usei mi n
<

Sej h Al boni
A al<o opet pogledamo danas na ummet, vidj et emo kal<o su mnogi
ljudi, posebno omladina, zauzeti ulj epavanj em glasa pri uenj u l(ur>ana
i to izabranij om melodij om, dol< su u isto vrij eme zapostavili erij atsl<o
znanj e i podul<u, da poj edini ne znaj u ni naj osnovnij e sb1ari iz vj ere npr9 o
abdestu, namazu i sl.
.
|asj tsasj a\e1| j a1| \ej | s ;e: j 1aj as | tssj as| | |1se:f|
Od vremena Poslanil<a ljudi trae i stiu ilm i znanj e od uenih, alima
i fakiha, meutim bit e razliitih vremensl<ih perioda l<ada e se znanj e
traiti l<od onih l<oji ga ne posjeduj u. Sa ogranienim razumijevanjem, si
romana poznavanja fl<ha i vj ere, ljudi e ih pitati i traiti im fetve, a oni
e im ih davati. U prethodnom hadisu se navodi da j e j edan od predznal<a
Sudnjeg dana poj ava mnogih uaa i prorij eenost uenih, te da e se ljudi
obraati za fetve onima l<oji ne posjeduju dovolj no znanj a i tipinim nezna
licama l<oji e odvoditi u zabludu i druge i sebe.
Ehu Umejje el-Duhemi, radijallahu anhu, nam prenosi da j e Allahov
Poslanil<, sallallahu ale j hi ve sellem, rel<ao: "Zaista j e od znal< ova Dana sud
nj eg da se znanj e trai od onih l<oji ga ne posj eduju:'1
Jednom j e imam Abdullah ibn Mubarel< upitan l<o su ti ljudi, spomenu
ti u hadisu koji ne posjeduju znanje (ar.: el-esagir), pa j e odgovorio: "To su
oni l<oji e govoriti samo na osnovu svog milj enj a:' Dal<le, nee se oslanjati
na erij atsl<e dol<aze, niti e posj edovati znanj e, niti e ga decidno potrai
vati i oslanjati se na dokaze l<ada budu izdavali fetve. Nel<i l<au da su "el-
JJ
. .
esag1r novotari u VJ eri.
l
Biljei Ibn Mubarek u Ez-Zuhdu, br. 61, a lanac prenosilaca j e vjerodostojan.
A od Abdullaha ibn Mesuda se prenosi naredni govor: "Ljudi e biti
u dobru dok im bude prezentirana znanj e od Muhammedovih, sallallahu
alejhi ve sellem, ashaba i od uenih ljudi. Ali kada im znanj e bude dola
zilo od neznalica i l<ada se podijele shodno svojim prohtj evima, tada e
.
J
propasti.
Nae vrij eme ipal<, hvala Allahu, svj edoi uene lj ude, doslj edne svojoj
poziciji, ial<o su u medij ama prisutniji oni l<oji j o nisu na visol<om stepenu
ilma, nego poznaj u ope stvari o dini-islamu i poznaju samo uestala pita
nj a vj ere. Oni su j o uenici i nisu se pribliili nivou uenih i fal<iha, ali su
ih mediji uinili poznatim meu ljudima l<oji od nj ih trae fetve i znalal<e
odgovore. A ljudi bi sigurno prepoznali uene, l<ada bi im mediji dali prili
l<u da se obrate j avnosti, bilo putem satelita, radij a ili interneta, i zasigurno
bi prihvatali njihove fetve i znanje koje nesumnjivo posjeduju.
l(ao to starost i staral<a iznemoglost ne moraju biti znal<om uenosti
i znanj a, tal<o i mladost ne mora biti znal<om neznanj a, l<ao to l<ae imam
Ahmed ibn Hanbel: "Zaista, nisu godine mjerilo znanj a:' A od Omera ibn
Hattaba, radij allahu anhu, se prenosi da j e rel<ao: "Uistini, znanj e nij e zato
to j e nel<o mlad ili star, nego ga Allah daj e l<ome hoe:'
Zato j e obaveza na onima l<oji su postali poznati meu ljudima i od l<o
jih ljudi trae fetve, da su u stalnoj vezi sa uenima. Oni moraj u biti stalno
na putu vlastitog napredovanj a i sticanj a naul<e, l<al<o bi zavladali materi
j om i l<al<o bi postali velil<i uenjaci.
J.
| taaa1a:m|f|
Predznal< Sudnjeg dana su iznenadne smrti l<oje su se poj avile i u na
em vremenu, tal<o vrlo esto ujemo l<al<o j e nel<o iznenada umro od in
farl<ta ili modanog udara ili j e poginuo u automobilsl<oj ili avionsl<oj ne
srei i sl.
Enes ibn Malik, radij allahu anhu, prenosi da j e Vj erovj esnil<, sallallahu
alejhi ve sellem, rel<ao: "Od predznal<a Dana sudenjeg j e poj ava iznenadne
smrt:'1
Ljudi su u prolosti mogli predosj etiti dolazal< smrti, na osnovu bolesti
l<oja bi ih snai, ali tal<o da bi u bolesti proveli odreeno vrij eme u l<oj em
i
Bilj ei Taberani UEs-Sagiru i El-Evsatu, a Al bani ga ocijenio dobrim U Sahihul-damti,
br. hadisa 5775.
c
Fudbal er koi i i e i znenada umro na

stadi onu
su mogli osj etiti da j e to bolest l<oja nosi
smrt. U tom bi vremenu napisali vasijet,
oprostili bi se od svojih, ostavili u emanet
i savj ete svojoj dj eci. . . Pripremili bi se za
susret sa svojim Gospodarom, l<ajui se
za grij ehe i izgovaraj ui ehadet s l<ojim
bi i napustili ovaj svij et.
Danas, poznaj e ovj eka da j e pun
zdravlj a i snage, ni nato se ne ali, l<ad
odjednom uj e preselio od infarl<ta ili
udara, ili da j e iznenada poginuo. I zaista,
ovo j e iaret da pametan ovj el< bude uvij el< pripravan i svj estan, da mu
uvij el< moe doi smrtni as i susret sa Allahom, delle ve'ala
Is/(oristi vrijeme za /(o ju seddu vie
Moda je smrt ona /(oja te vreba
J(oli/(o samo zdravih vidjeh
Rastae se sa duom bez bolesti iznenada.
l
\e:fema| eama| \r

Stanj e obinog svij eta j e neodvojivo od stanj a njihovih predvodnil<a
i voa, pa ako su predvodnici u redu, u redu j e i obian svij et, a ako su
oni pol<vareni, isl<vari se i obian svij et. Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi
ve sellem, nas j e meutim obavijestio da e doi predznal< Sudnj eg dana
l<ada e se vostvo davati maloumnicima koji nemaju nil<akva dodira sa
l(ur'anom i Sunnetom, niti primaju dobronamjeran savj et i opasl<u.
Dabir ibn Abdullah, radijallahu anhu, prenosi da j e Vj erovj esnik, sa
llallahu alejhi ve sellem, !('abu ibn dri rekao slij edee: "Da te Allah uu
va, o l('abe, od voa - maloumnil<a:' "A l<o su voe maloumnici, o Allahov
Poslanie?" - upitao j e l('ab, a Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, odgo
vori: "Voe l<ojih e biti poslij e mene, nee htj eti moju uputu, niti e slij e
diti moj Sunnet. Pa l<o povj eruje u njihove lai i pomogne ih u njihovom
zulumu, nij e od mene i nee doi na moj izvor. A l<o ne povj eruj e njihovim
laima i ne pomogne ih u njihovom zulumu, taj j e od mene i doi e na
moj izvor. O l('abe ibn 'Adre, post j e tit, sadal<a potire grel<e, a namaz j e
i
Prevodi oev p rep j e v stihova.
rtvovanj e (ili j e rel<ao dokaz) . O l('abe ibn dre, nee ui u Dennet ti
j elo l<oj e j e raslo na haramu - nil<ada, nego mu j e vatra prea. O l('abe ibn
dre, ljudi idu prema dvome - ili (pro) daj u (a moda j e rekao upropaste)
duu, ili j e spase:' 1
Maloumni!< (es-sefh), koji j e spomenut u hadisu j e osoba l<ratl<e pame
ti ili bez pameti i razuma, koja ne zna vladati svojim osnovnim potrebama,
a posebno tuim. Es-sefeh jezil<i znai slabost (l<ratl<oa) .
U j ednom drugom hadisu stoji: "as (sudnji) nee nastupiti dol< sva
plemena ne budu predvodili licemj eri (svojih plemena):'2 A ti licemj eri e
biti pripadnici dotinog plemena, slabog imana, bez bogoboj aznosti, la
ljivci i priproste neznalice. l(ada emiri, glaveine i predvodnici naroda
budu oval<vi, to e se oslil<ati na ope stanj e, pa e se vjerovati laljivcu, a
isl<reni e se u la ugoniti, i povj eravat e se prevrtlj ivcu i prevarantu, a po
uzdanom nee, neznalice e priati, a ueni utj eti. . .
'abi zato l<ae: "Sudnji as nee doi dol< ilm ne postane neznanje,
a neznanje ilm." Svemu j e ovome naravno uzrol< ol<retanje sutine stvari
i prevrtanj e smisla, l<oje e uslijediti neposredno prije Sudnjeg dana.
Abdullah ibn Amr, radijallahu anhu, prenosi da j e Vj erovjesnil<, sallallahu
alejhi ve sellem, rel<ao: "Od predznal<a asa (sudnjeg) j e da se uzdiu loi,
a unizuju dobri."3
Z.
| | c| |ir1ra j [ || af| 1ae:f}1|maa[ | | | 1|ma :\| a;| | e1a}
Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, j e tal<oer nagovij estio da e doi
predznal< Sudnj eg dana u oblil<u pribliavanj a (relativnosti) vremena, j ed
no drugim (ili vremensl<ih perioda) . Ehu Hurejre, radijallahu anhu, naime
prenosi da j e Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: uPriblia
vat e se vrijeme j edno drugom, i nestaj at e naul<e, i poj avit e se smutnj e,
i vladat e tvrdilul<, i umnoit e se el-hered:' A kada j e upitan: 'llahov
Poslanie, ta j e el-hered:: - odgovorio j e: uUbijanje, ubij anj e:'4
Postoji nel<oliko gledita uleme u pogledu znaenja "pribliavanja vre
nena': evo nel<a od nj ih:

Biljee Ahmed i Bezzar, a prenositelji su vjerodostoj ni.

Biljei Taberani, ali oko njega ima odreenih rasprava.
o
Biljei Hakim u El-Mustedreku.
- Biljee imami Buhari i Muslim.

Smanj enj e berel<eta u vremenu,
tal<o da nama danas treba po
nel<olil<o sati da zavrimo nel<i
posao ili potrebu za l<oj e j e oni
ma prij e nas trebalo sat ili ma
nj e. Ibn Hader tal<o kae: uOvo
se obistinilo u naem vremenu,
zaista smo svj edoci l<al<o vrij e
me brzo prolazi, puno bre nego
onima koji su ivj eli prij e nas:' 1
Pribliavanje lj udi j edni drugi
ma uslj ed napretka sredstava
l<oj a ih zbliuj u poput telefona i
saobraaj a, l<opnenog, morsl<og,
vazdunog itd.
Nel<i l<au da se to odnosi na stvarnu brzinu prolasl<a vremena, i
to na vrij eme pri l<raj u dunj alul<a, j er Allah,tebarel<e ve te' ala, pro
duuj e vrij eme i sl<rauje ga kako On hoe, i On obre no i dan.
Ovome svj edoi vrij eme u koj em e doi Deddal, a l<oj e e se
mijenj ati, te e biti dan l<ao godina, pa l<ao mj esec, pa sedmica, i
l<ao to e trajati due, tal<o e se i sl<raivati. Ovo se naravno j o
nije desilo. Tal<o se od Ehu Hurejre, radij allahu anhu, prenosi da
j e Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Nee na
stupiti as (sudnji) dol< se ne primal<nu vremena, pa bude godina
poput mj eseca, a mj esec poput sedmice, a sedmica poput dana, a
dan poput sata, a sat poput gorenj a suhe glavnj e:'2 Ovo znai da e
sat vremena u tom dobu biti l<ratal< poput l<ratl<oe gorenj a zapa
lj ene palmine grane l<oj a se brzo potpali i brzo izgori.

Navedeno j e taloer da pribliavanje vremena znai skraivanj e

ivotne dobi.
1 Pogledaj : Fethu-l-bari, dio 20., str. 66.
2 Biljee Ahmed i Tirmizi, a prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu, i Enes, radijallahu
anhu; hadis je vjerodostojan.
, J.
,

/a 1ajee|a | t| ca1acttaj rt|
Prirodno j e i logino da govorni!< l<oji se obraa auditorijumu povodom
odreene teme bude sposoban, mudar i rjeit. Ali doi e vrijeme, al< o ve nije
dolo, l<ada e se pol<variti mj ere vrij ednosti l<od ljudi i l<ada e ih predstav
ljati oratori bezveznjaci, ljudi l<oji nemaju nikal<ve vrijednosti i maloumnici.
Ehu Hurejre, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslani!<, sallalla
hu alejhi ve sellem, rel<ao: "Zaista e ljudima doi godine prevara, tada e
se vj erovat lalj ivcu, a laovom e se smatrati isl<renim, i davat e se povje
renj e prevarantu, a povjerljivi e se smatrati prevarantom, i tada e govoriti
ruvejbida:' Upitan je: "l(o j e ruvejbida?'; pa j e odgovorio: "Maloumni!< (be
zveznj al<) l<oji pria ljudima o bitnim stvarima:'1
Evo, nae vrij eme ve svj edoi ovaj predznal<, i to j e vrlo esta i raspro
stranj ena pojava. Tal<o su bezvrij edne osobe dole u nadreenu poziciju,
prema vrij ednim i znaajnim lj udima, tal<o da su odgovornost nad stvari
ma l<oj e se od opeg interesa za drutvo preuzeli naj nedostojniji.
A obaveza j e i naj dostojnije da ueni, razumni i isl<usni ljudi budu nosi
telj i odgovornosti i predvodnici drutva u stvarima koje se tiu opeg inte
resa i l<oj e se tiu politil<e. Meutim, l<ada danas pomno promotrimo stanj e
vidimo da su vlastiti interesi poj edinaca nadvladali ope, ak i po cij enu da
ih predvode bezumnici i bezveznjaci, al< i na raun vj ere .

1 .

ej ra1aaaj |1aaj a| a\r| mrearj \ej a| \e|a|fa

[ |a\ ' r| ca|a\` r}

Naveli smo da j e jedan od predzala Sudnj eg dana dolazak vremena u

l<oj em e se vj erovati laljivcu, a u la e se ugoniti isl<reni, i povj eravat e
se prevarantu i izdaj nil<u, a povjerljiv e se smatrati prevarantom, i malou
mnici e preuzimat odgovornost nad ljudima u bitnim stvarima, i davat e
se obaveze onima l<oji ih nisu dostojni.
i
Hej semi navodi: Biljei ga Taberani sa vie razliitih lanaca prenosi telja, a najbolji j e onaj
u kojem j e Ibn Ishak, meutim on j e poznat po izvranju (tedlis) hadisa; ostali su prenosi
telj i vj erodostoj ni.

,, ,

Enes, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi

ve sellem, rel<ao: "Nee nestati dana i noi dol< najsretniji ovjel< na dunja
lul<u ne bude Lul<e(a ibn Lul<e(a (glupal< sin glupal<a) :'1 U drugoj predaji stoji
da j e Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Samo to nij e Lul<e(a ibn
Luke(a zavladao dunjalul<om:'2 I rekao j e alejhi-s-selam tal<oer: "Nee pro
i ovaj dunj alul<, dok prij e toga ne postane vlasnitvo Lul<e(a bin Lul<e(a:'3
Lul<eca ibn Lul<e'a j e simbol za loeg ovj el<a, l<oji nema pozitivne oso
bine. l(od Arapa se l<oristi u znaenju loeg roba ili ovj el<a l<oji j e poznat
po zagluplj enosti i neznanju. Za ovj el<a se l<ae Lul<e(a, a za enu Lul<a(a.
A oval<av e ovj el< biti najsretniji zbog dunj alul<a l<oji mu se otvorio, od
novca, poloaj a, prostranih l<ua i sredstava za prevoz, j er j e on u suti
ni bij edni!< l<oji stj ee imetal< na sval<al<av nain, uglavnom udovolj avajui
prohtjevima ljudi.

/e||fa j 1rm| j rta;|e | at

Doi e vrij eme da e
ljudi bukvalno l<oristiti
damije da bi proli l<roz
njih na drugu stranu kuda
im vodi put, a nee uop-
e biti l<lanj ai, tal<o da e
damija vie sluit za pro
laz nego za l<lanj anj e.
Rel<ao j e Ibn Mesud:
"Ve j e reeno da j e od
predznal<a Sudnjeg dana
to da se damije l<oriste
l<ao prolazi4 :'5

Dzomi i e koo turi siife otrokci i e

i
Biljei Taberani u El-Evsatu, a Hej semi navodi: Prenositelji su vjerodostojni (iz Sahiha),
a meu njima j e El-Velid ibn Abdulmelik ibn Muserrih, takoer povj erlj iv.
Biljee Ahmed, ali je "mewquf': i Et-Tahavi u Mukilu-l-athar.
o
Biljei Ahmed, a Hejsemi navodi: Prenositelji su vjerodostojni (iz Sahiha) , a meu nj ima
j e !(amil ibn el-'Ala, takoer povj erlj iv.
Tj . da se prolazi kroz njih kao da su dio puta.
Biljei Hakim, od Abdullaha ibn Mesuda, i kae da j e vjerodostoj an. I biljei Taberani
preko El-'Adae ibn Halida, a Hej semi kae da ima prenositelja koje ne poznaje.

/.
Jaaj t j ama|a[j aaa ej1 r|r},;r;efemamaa j a
aaaj t j a\eaj r,;r;efemamraj aj
Zabilj eeno j e da j e Haride ibn es-Salt el-Burdemi rel<ao: "Izali smo
sa Abdullahom (do damije) i zatekli imama na rul<uu (u namazu), pa smo
i mi uinili rul<u i onda u tom poloaju ili dol< se nismo pril<lj uili safu l<la
nj aa. Utom j e pored nas proao nel<i ovj el< i rel<ao: "Es-selamu alejl<um, o
Ebu Abdurrahmane! " A on ree: 'Allahu el<ber, istinu j e rel<ao Allah i Nj e
gov Poslanik!" Pa l<ad zavrismo namaz, rel<osmo smo: "O Ebu Abdurrah
mane, l<ao da te zabrinu selam ovog ovj el<a (to proe) ?!" "Jeste!" - odgo
vori on i dodade: "Ve j e reeno da j e od predznal<a Sudnj eg dana to da se
damije l<oriste l<ao prolazi, i to da ovj el< selami ovj el<a samo zato jer ga
poznaje, i to da ena i ovj el< zaj edno uestvuju u trgovini, i to da porastu
cijene mehra enama i cijene l<onj a, pa potom da se smanj e i vie nil<ada
ne poveaj u:'1

l
Bilj ei Hakim, od Abdullaha ibn Mesuda, i kae da je vj erodostojan. I biljei Taberani
preko El-'Adae ibn Halida, a Hejsemi kae da ima prenositelja koje ne poznaje.
98
K
|| c| | raaj [ | | | aj | aeamaejec|ej ae:f};|e1aj a| amj :fa
Allahov Poslani!<, sallallahu alejhi ve sellem, nas j e obavij estio da e
doi ovo vrijeme u loj em mi danas ivimo l<ada e razdalj ine postati ne
znatne. Posjete od mj esta do mj esta i trgovina u dalel<im gradovima svij eta,
postale su potpuno olal<ane i mogue j e da se uine za l<ratl<o vrij eme. Lju
di e postati blii j edni drugima sa napredovanj em sredstava za saobraaj,
poput aviona, automobila i sl, l<ao i sredstava l<omunil<acije poput telefona,
interneta itd. Relao j e Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, shodno
onome to prenosi Ebu Hurejre: uNee nastupiti as (sudnji) dol< se ne po
j ave smutnj e i dol< se ne umnoe lai i dol se ne priblie trgoval<i centri:'1
Ovo pribliavanj e trgoval<ih mj esta se ostvarilo na tri naina:
Brzo saznanje o posl<upljenju
ili snienju odreene robe.

Brzo prebacivanj e od mj esta

do mj esta, pa i do onih mj esta
l<oj a su izuzetno dalel<a.
Izjednaavanj e cij ena izmeu
trgoval<ih centara i slij eenje
trgovaca jednih druge u po
sl<upljivanj u i snizivanju cij e
na. Allah najbolj e zna.
:
ejh Abdulaziz bin Baz, Allah mu se smilovao, protumaio j e citirani
hadis oval<o: UNajvj erovatnije tumaenj e upribliavanja" iz hadisa j e ono
to j e slijedilo u naem dobu kada su razdaljine od mj esta do mj esta
postale neznatne, uslj ed otl<ria aviona, automobila i sl, l<ao i sredstava
l<omunil<acij e poput tv-a, radija i sl., a Allah najbolj e zna."2
i
Biljei Ahmed, a ejh Al bani navodi da je vj erodostojan U Es-Silisiletu es-sahiha.
Preneseno iz ejhovog osvrta na djelo Fethu-l-bari.

.
1;| j rf | j :feaa|e1a;| ma| :| am:\emammfa
Od znal<ova dolasl<a Sudnj eg dana pri l<raju dunjalul<a j e neprij ateljstvo
naroda prema islamsl<om ummetu. A Allah, subhanehu ve te' ala, uva ovaj
ummet.
I zaista, itajui povijest nalazimo da j e islamsl<i ummet bio izloen
tel<im napadima i ratovima, i da j e proao kroz ogromna isl<uenj a, a Allah
j e bio Taj !(oji ga j e sauvao i pomogao. Tal<o j e l<ransl<i svij et poveo l<r
stal<e ratove, a Allah j e pomogao muslimane uinivi ih pobj ednicima. I
Tatarsl<a j e ogromna voj sl<a bila nasrnula na islamsl<e drave, pa j e Allah
odvratio nj enu silu i sprij eio pohotu. U ovom naem vremenu saveznil<i
djeluju j evrej i i l<rani, ali j e nada u Allah vea, da e se muslimani vratiti
svojoj vj eri i da e trijumf biti njihov. l(ae Uzvieni Allah: "Allah e sigur
no pomoi one koji Njega pomau - ta Allah j e, zaista, Moan i Silan?'1
I l<ae tal<oer: uAllah ;e zapisao: 'Ja i poslanici Moji sigurno emo pobi
jediti!' Allah j e, zaista, moan i silan?'2
Sevban, radijallahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslani!<, sallallahu
alej hi ve sellem, rel<ao: uSamo to nisu narodi nasrnuli na vas l<ao to izj e
lice nasrnu na iniju (hranu):' Nel<o na to upita: "Je li zato to e nas tada
biti malo?" A Poslani!<, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: "Naprotiv, bit
e vas tada mnogo, ali poput pjene l<oju voda nosi. A Allah e iz prsa va
ih neprijatelj a ul<lonuti strahopotovanj e prema vama, a vaa e srca uliti
vehn:' "A ta j e vehn, o Allahov Poslanie?" - upitali su, a Poslanil< e: "Lju
bav prema dunjalul<u i strah od smrti:'3
inija (ar.: el-l<astatu), spomenuta u hadisu j e posuda iz l<oje se j ede,
naj ee napravlj ena od drveta. Pjena (ar.: el-gusa') j e nal<upina na povrini
vode s l<ojom j e pomijean i razni otpad. A el-vehn, l<ao to j e to Poslanil<,
sallallahu alejhi ve sellem, pojasnio, j e ljubav prema dunjalul<u i strah od
smrti.
l
Prijevod znaenja sure El-Hadd: 40.
Z
Prijevod znaenja sure El-Mudadele: z1.
` Hadis j e sahih. Bilj ei Ahmed, ejh Albani ga ocijenio vjerodostojnim u Es-Silsiletu es
sahiha, br. hadisa 958.


'

Ovaj j e hadis jedan od dol<aza poslanstva i j edan od predznal<a Sudnjeg
dana, poto su na muslimane nasrtali i navaljivali udrueni nevj ernici sa
svih strana, l<ao to izjelice navale na posudu s hranom. Meutim, malo
brojnost muslimana nee biti povod za napad na nj ih, jer e biti mnogo
brojni, nego zato jer e biti poput pjene l<oj u voda nosi, bez snage i glasa. I
ovo je, naalost, stanj e ummeta danas koji broji vie od milijardu slj edbeni
l<a, ali j e to samo l<oliinsl<i broj, bez l<valiteta. Strahopotovanj e j e nestalo
iz prsa neprij atelja, i igraju se sa muslimanima l<al<o hoe, ratujui protiv
njih i osvaj ajui ta im j e volja. A muslimani ol<upirani i zaljubljeni u dunja
l ul<, plae se za svoj ivot i strepe od smrti.
Francuska i Velika Bri tanija
| 9 2- 95)
Mauri ta ja
Al i r
Francuska
| 8J2- 92)
Francuska
I tal ija Francuska
| 88 - 95)
| 9 - 9' ) | 922- 945)
|| banon
Pal esti na

V. Britanija
| 922- 948)
Kuva j \
Bahrej n
Katar Emi rati
Libija
Egi pat Saudijska
Arab|ja
Francuska
| 798- 8O )
V. Bri tani ja
| 882- 954)
Sudan
Di buti
C
Komori

Karto kol oni i o zapadni h zemol i o nod musl i manski m zeml i omo

/J

| tcj jrraj | j a1| 1r;|1e1armat[1rca1a| mrm| }

Jedan od pol<azatelja pribliavanja Sudnjeg dana j e rairenost neznanj a
meu ljudima, tolil<o da nee biti ovj ela meu nj ima l<oji bi predvodio
namaz l<ao imam, radi nepoznavanj a erijatsl<ih propisa i l<rnjavog i nei
spravnog uenja I<ur'ana.
Selameta bint
el-Hurra, radij alla
hu anhu, prenosi
da j e Allahov Posla
nil<, sallallahu alej
hi ve sellem, rel<ao:
uod predznal<a asa
sudnj eg j e da se da
mijsl<i ljudi nel<a
ju da budu imami.
I nee nai nil<o
ga da im predvodi
I
namaz.
A od Abdullaha ibn Amra, radijallahu anhu, se prenosi da je rel<ao:
"Doi e vrij eme da e se lj udi okupljati i l<lanj ati u damijama, a da nee
meu njima biti imama:'2
. Ovaj val<at vj eruj emo nij e j o doao, Allahu hvala, jer hall<e il uma i ue
njaka moemo nai na mnogim mj estima. Tal<oer, j o postoji uenil<a l<oj i
stjeu znanj e i uaa l(ur'ana l<oji se mogu nai u sval<oj damiji.

Biljei Ebu Davud, oko seneda postoji rasprava.

Biljei Hakim, rekao je: Hadis ima vjerodostoj an sened po artovima Buharije i Musli
ma, ali oni ga ne biljee. Zehebi se sloio s njim u Et-Telhisu. Ha dis j e po statusu "ref' a': tj .
pripisuju se Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, jer ashabi ovakve rijei ne izgovaraju po
svom nahoenj u nego su to sigurno uli od Vj erovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem

1LL
/ l .
|:f| a |fe:fj |a | \e| a:aea
Snovi i snovienj a

ImaJU SVOJ e znacenJe
propise, nel<i od njih su
istiniti i j asni poput osvi
ta zore, neli su opet la
ni, nel<i zbrl<ani, a nel<i
plod ol<upiranosti due.
Allahov Poslanil<, salla
llahu alejhi ve sellem,
nas j e meutim obavi
j estio o snovienj ima,
l<oj a su vezana za Sudnji
dan i njegove znal<ove.
Obavij estio nas j e da istinito snovienj e predstavlja etrdeset i esti dio
M
VJ erovJ eSnistva.
Aia, radij allahu anha, prenosi da j e Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi
ve sellem, rel<ao: "Nee ostati od vj erovj esnitva poslije mene nita osim
mubeirata:' Upitali su: 'llahov Poslanie, ta su mubeirati?" "Istiniti
snovi, ovj el< ih vidi ili mu se ul<au:' - odgovorio j e Poslanil<, sallallahu
ale j hi v e sell em 1
Istinitost snova i radosni nagovj etaj i vj ernil<u predstavlj aju znal< pri
bliavanj a Sudnj eg dana i l<raj a Svijeta. Snovi e tada postati sl<oro potpuno
istiniti i identini stvarnosti, a vj ernil< e biti bolji i otuenij i od drutva. Ti
istiniti snovi e za vj ernil<a biti nj egove radosnice, poto e on biti "udak"
za drutvo. A gotovo da e se sval<i nj egov san obistiniti u stvarnosti.
Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, j e rel<ao: "l(ada se priblii
vrij eme (prije Dana sudnj eg) gotovo da musliman nee usniti laan san.
Naj istinitij i san od njih imat e onaj ij i j e govor naj istinitij i, a san musli
mana j e etrdeset i peti dio vj erovj esnitva. Postoji tri vrste snova: Dobri
snovi l<oj i su radosna vij est od Allaha, snovi l<ojima ejtan eli da rastui
i snovi l<ao dio onoga to ovj el< govori sam sa sobom (ime j e ol<upirana
dua). Pa al<o nel<o vidi u snu neto to mu nij e drago, nel<a se ustane i nel<a
l
Biljee Ahmed i Buhari, hadis prenosi Ebu Hurejre, radijallahu anhu
pljucne, i nel<a ne govori drugima o tom snu.Nije lij epo usni ti ol<ove, ali j e
lij epo usniti l<al<o si vezan, jer se to tumai postojanost i vrstinu u vj eri"1
Hafz ibn Hader, rahimehullah, oval<o l<omentira ovaj hadis: "Pri l<raj u
vremena snovi vj ernil<a gotovo da nee biti lani j er e uglavnom biti j a
snog znaenja l<oj e ne treba poj anj avati i nee u nj ima biti nita netano.
Dal<le, nee biti lani ve istiniti j er e odgovarati stvarnosti, za razlil<u od
ostalih snova l< oji trae tumaenj e jer im j e znaenje sl<riveno. I l<ada ga
.
protumae, nee se desiti u stvarnosti l<ao to j e protumaeno, tal<o da e
to biti lani snovi, a ne istiniti. Mudrost l<oja j e vezana za ovo, i to pri l<raju
dunjalul<a, nalazi se u inj enici da e vj ernil< u tom vremenu biti udal<, l<ao
to se navodi u hadisu: "Islam j e poeo l<ao udan i ponovo e biti udan;'
tal<o da e biti malo ega to e oraspoloiti i pomoi vj ernil<a, a Allah e
poastiti vj ernil<e istinitim snovima l<oji e mu biti j edna vrsta podrl<e na
istini i radosna vij est:'2
Dvije mogunosti u pogledu odreivanja vremena l<ada e snovi vjer
nil<a postati istiniti:

l(ada nestane uenjal<a i l<ada zbog smutnje i sul<oba ne ostane ni

ta od propisa erijata, i l<ada e vj ernil< postati udal< u drutvu,
pa e mu ti istiniti snovi biti j edna vrsta podrl<e. Ovo j e stav Ibn
Hadera.3

Drugo j e milj enj e da e ovo vrij eme biti u doba Isaa, alejhi selam,
jer e ta generacija biti najbolja i naj isl<renij a u ovome ummetu, ri
j eju i dj elom, nal<on generacije ashaba, radijallahu anhu, tal<o da
e njihovi snovi biti gotovo uvij el< istiniti.4

Biljee Ahmed, Muslim, Ebu Davud i Tirmizi, hadis prenosi Ebu Hurejre, radijallahu
anhu

Pogledaj "Fethu -l-bari': 19 l 451.

"Fethu-1-bari'; 19/451 .
.
"Fethu-1-bari': 19/451.
-
\r: ;|e :f|aaj ae:f| ai|
La j e odvratna navika i svoj stvo, a ovj el< govori la i naginj e lai sve
dok l<od Allaha ne bude upisan l<ao laljivac. U hadisu stoji: "U naravi vj er
nil<a mogu se nai sve osobine, osim prevarantstva i lai:'1
Allahov bi Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, bio ol<renut od svojih
ul<uana l<od l<ojih bi primijeti l<al<vu izreenu la sve dol< se ne bi pol<aj ali.
A od predznal<a Sudnjeg dana j e da se proiri la meu ljudima, tal<o da
nee ostati nil<al<va (moralna) preprel<a l<oj a e ovj eka sprj eavati da sla-
.
e ili prenese neprovj erene vijesti, pored odvratnosti lai i loih posljedica
l<oje proizvede meu svij etom.
Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi hadis da j e Allahov Poslani!<,
sallallahu alej hi ve sellem, rekao: "Bit e pri l<raj u vremena prevaranata la
ljivaca l<oji e vam dolaziti sa pria m l<oju niste uli ni, vi ni vai oevi. . . Pa
uvajte ih se da vas ne zablude i zavedu:'2
A Dabir ibn Semure, radij allahu anhu, prenosi da j e Resulullah, salla
llahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Zaista e pred as (sudnji) biti laljivaca, pa
ih se priuvajte!"3
e a1r: 1 r r

e a 1a .
' ' "
t t t +

~
~
)
Uz mnotvo isl<uenja i smutnj e blij edit e
veze meu ljudima, do te mj ere da e se potpu
no otuiti j edni od drugih i nee se meusobno
poznavati, osim l<ad su u pitanju l<al<vi dunjalul<i
interesi. Od Huzejfe ibnul-Jemana se prenosi da j e
Allahov Poslani!(, sallallahu alejhi ve sellem, upitan
od asu sudnj em pa j e odgovorio: "Znanje o nj e
mu j e kod Gospodara moga, ne zna njegovo vrij e
me niko osim Nj ega, ali u vas obavij estiti o nj e
govim predznacima i ta e biti neposredno prije
nj ega: Prije nj ega bit e ftneta (smutnj e) i herda!"
l
Biljei Ahmed, a hadis prenosi Ebu U mame, meutim sened mu j e slab.
Biljei imam Muslim.
3 Biljei imam Muslim.
'Allahov Poslanie, ftnet znamo ta je, a ta j e hered?" - upitali su, pa j e
odgovorio: "Na j ezil<u Habeij a - ubij anj e. A izmeu ljudi e nastati otue
nost da gotovo nil<o nil<og nee poznavati:'1
Ovaj se hadis ve uvelil<o obistinio i naalost sami smo ga svj edoci u
stvarnosti. Danas nemalo lj udi gotovo da ne poznaje svoju rodbinu i mo
da se sretne s nj ihovom djecom u putu, a da ne zna da su mu rod. Oval<vo
stanj e j e posljedica l<ontakata meu ljudima l<oji su plod linih interesa i
mnotva veza zasnovanih na ovodunj alul<im l<oristima l<oje se grade i l<i
daj u prema potrebama lj udi, a ne u ime Allaha i radi bratstva u ime Nj ega.
ovj el< e gledati vlastite interese i dunjalul<u l<orist, pa al<o ih nae gradit
e veze, a al<o ne kida t e ih.
aefetm| j ef|:r
Mnotvo zemlj otresa prij e Sudnjeg dana podrazumijeva nj ihovu rai
renost i uestalost. Nel<ada oni mogu biti milost u oblil<u isl<uenja l<ojim
Allah, tebarel<e ve te'ala, brie grij ehe Svoj im robovima, l<ao to j e to l<a
zano u hadisu koji prenosi Ehu Musa el-E'ari, radijallahu anhu, kada j e
Allahov Poslani!<, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Moj j e ummet ummet
milosti, za nj ega nema l<azne na ahiretu. Allah j e uinio da mu l<azna bude
na ovome svij etu - ubistva, zemljotresi i smutnj e:'2
Zemlj otresi su ponekad kazna ljudima, kada ueste s inj enjem nere
da. Od Ehu Hurej re se prenosi da j e Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem,
rekao: "Nee nastupiti as sudnj i dol< ne nestane znanj a i dol< ne ueste
zemljotresi:'3 A Abdullah ibn Havale el
Ezedi, radijallahu anhu, prenosi da j e
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve se
llem, rekao: "O sine Havaletov, l<ada vi
di da se hilafet preselio do svete zemlj e,
tada su blizu zemljotresi, haos i ogro
mni dogaaj i, a as sudnj i toga dana bit
e blii ljudima, nego ova moja ruka od
tvoj e glave:'4
i
Bilj ei Ahmed, Hejsemi navodi da su prenositelji povj erlj ivi (iz Sahiha).
Biljei Ahmed i Hakim, koji kae da j e hadis vjerodostoj an.
Bilj ei Buhari.
Biljei Ebu Davud.
103

::
``
a ef1ear mr| ec|ej ae:fma\a|ata
Meu predznal<e Sudnjeg dana spada i vrijeme l<ada e biti mnotvo
ena, a malo mul<araca. Nel<i navode da j e razlog mnogobrojnosti ena
poj ava smutnj i u l<ojima e se deavati esta ubistva mul<araca, l<oji su ina
e uesnici rata, za razlil<u od ena.
Nel<i opet navode da j e razlog tome mnotvo osvajanja, l<ada e biti i
mnogo ratnih zaroblj enica, te e na j ednog ovj el<a dolaziti desetine ena.
Ibn Hader opet navodi slij edee: "Izgleda da j e ovaj

predznal< poj ava
l<oj a nema neposredan uzrok, nego e j ednostavno Allahova odredba biti
da se pri l<raj u vremena smanji broj onih l<oji e raati mul<u dj ecu, a da se
uvea broj onih l<oji e raati ensl<u dj ecu:'1
Enes ibn Malil<, radijallahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<, sa
llallahu alejhi ve sellem, rel<ao: uNee nastupiti as (sudnji)" - ili j e rel<ao:
"Zaista j e od predznal<a asa (sudnj eg) : da nestane znanj a i poj avi se ne
znanj e, da se pij e all<ohol i proiri blud, i da odlaze mul<arci, a ostaju ene
tal<o da e biti na pedeset ena jedan mul<i staratelj :' U drugom rivaj etu
stoji: "Poj avit e se blud, smanjit e se broj mul<araca, a uveati broj ena:'2
Ovaj predznal< se ve dj elimino obistinio u mnogim zemljama, shod
no zvaninom popisu po meunarodnim normama u l<ojima se evidentira
broj mul<araca i ena.

/'

ej r1rj a1aej|at1|afa
S mnovom nevalj atina i rairenou strasti pri l<raju Svijeta, poj avit
e se i j avni razvrat, l<ada e ovj ek initi blud na javnom putu, na oigled
svih. Allahov Poslanil<, sallallahu -le j hi v e sell em, nas j e obavij estio da e se
to desiti i da j e to jedan od predznal<a Sudnjeg dana. Dal<le, bit e to ustva
ri dva predznal<a - poj ava i rairenost bluda i njegovo j avno injenje, bez
il<al<vog ustruavanj a.
Fethu-l-bari, dio 1. , str. 133.
Biljee imami Buhari i Muslim.
Ebu Hurej re, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslani!<, sallalla
hu alejhi ve sellem, rel<ao: "Nee nastupiti as sudnji sve dol<: ne ostane
nil<o na zemlji l<o e l<od Allaha ita vrij editi, i dol< ena u po bijela dana i
naoigled svih ne bude inila blud na pola puta, a nema nil<og da to osudi
i sprij ei. Najbolji e biti tada onaj l<oj i l<ae: "Da se bar hoete sl<lonuti u
l<raj puta;' i taj e l<od njih biti poput Ehu Bel<ra i Omera l<od vas:'1
Ovo potl<rij epljuje i gore navedeni hadis: "Zaista j e od predznal<a asa
(sudnj eg) : da nestane znanj a i poj avi se neznanj e, da se pij e all<ohol i proiri
blud . . :' U drugom rivaj etu stoj i: "Poj avit e se blud, smanjit e se broj mu
karaca, a uveati broj ena:'2
Ova dva predznal<a su se pojavila u naem vremenu, prel<o onoga to
emitiraju satelitski l<anali i internet, od razvratnih flmova prel<o sel<venci
bludnih radnji i erotsl<ih slil<a, na koje se vjernil<o srce stidi i pomisliti.
Na vjernil<u i vj ernici je obaveza da uvaju svoj u duu, da obaraju po
glede i uvaju svoja stidna mj esta, i da budu oprezni od mij eanja sa raz
vratnicima, ne zaboravlj ajui stalnu dovu i obraanje Allahu za ednost i
kreposnost.
/

Jt| maaj a e1tatraaj /a|aaa

,
Uenj e l(ur'ana predstav
lja ibadet l<ojim se pribliava
Allahu, delle e'nuhu, i u vj eri
egzistira temeljni princip da se
ibadet ne ini radi ovodunja
lul<ih l<oristi, nego radi Ahire
ta i elje za Allahovim, delle
ve'ala, licem. Od predznal<a -
Sudnjeg dana j e da se poj ave
ljudi l<oj i ue l(ur'an, ulj epa
vajui svoj e glasove, u raznim
prilil<ama, bilo na veseljima ili
na denazi, l<ako bi za to uzi
mali novac.
Biljei Hakim i kae da j e vjerodostojan, s im se ne slae Zehebi. Albani navodi u Es
Silisileti ed-daia da j e hadis vrlo slab.
Bilj ee imami Buhari i Muslim.
.
1
+
Od Imrana ibn Husejna, radij allahu anhu, se prenosi da j e jednom na
iao na ovj eka l<oji j e uio l(ur'an ljudima, pa potom za to traio da mu
plate. Na to j e Imran rekao: 'llahovi smo i zaista se svi Nj emu vraamo, a
j a sam uistinu uo Allahovog Poslanil<a, sallallahu alej hi ve sellem, da l<ae:
"l(o bude uio l(ur'an nel<a trai od Allaha, tebarel<e ve te'ala, za to nagra
du, a zaista e doi ljudi l<oji e uiti l(ur'an i traiti od ljudi (da im plate):' 1
A od Dabira ibn Abdullaha, radijallahu anhu, se prenosi da j e rel<ao:
"Izaao j e pred nas Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, a mi uimo
l(ur'an, meu nama i Arapa i nearapa, pa ree: "Uite (I<ur'an), jer (sval<o
vae uenje) j e hajr, a doi e ljudi i uiti ga (s panj om) l<ao kad se reda
posue2
- hrlit e (da naplate uenje), a nee odgaati3 (da dobiju nagradu na
ahire tu) :'4
.~
~
/.
ej r1rjej rtae:f| \e1| j 1|

~
"3

Imran ibn Husejn, radi
j allahu anhu, prenosi da j e
Vj erovj esnil<, sallallahu alej
hi ve sellem, rel<ao: uNajbolj i
od moga ummeta su iz moga
doba, pa potom oni koji ih
slijede, pa potom oni l<oji
nj ih slij ede. A potom e biti
ljudi l<oji e svjedoiti, a nee
im se traiti svj edoenje, iz
dat e, i nee im se moi vj e-
. . 4

rovati, zavJ etovat ce se, a

7 # P ^ . # 7
nece IspunJ avati, poJ avit ce
se gojaznost meu njima:'5
i
Bilj ei imam Ahmed, a ejh Arnaut ga ocijenio dobrim u komentaru na Musned.
2 Tj . trudit e se da to vie ue, bez i najmanj e greke, toliko precizno i s panj om kao
kada se reda sue (ili kristalne ae), kako bi ljudi uli takvo njihovo uenje i hvalili ih, te
ih uinili poznatim,.
` Tj . hrle da uzmu nagradu od ljudi, bilo u novcu ili pohvale, a ne odgaaj u svoj e djelo da
za njega uzmu nagradu na Ahiretu i zaslue Allahovo zadovoljstvo.
+
Biljei Ebu Davud, Alabani ga ocijenio vjerodostoj nim u Es-Silisileti es-sahiha, br. 259.
O
Biljee imami Buhari i Muslim.
Goj aznost se rairila meu ljudima u poslj ednje vrij eme, a najvj erovat
nij e zbog poslj edice prel<omj ernog troenja i opeg blagostanj a. Tu se moe
dodati jo lahl<oa dolasl<a do hrane, poj ava mnogobrojnih restorana hrane
i pia, mnotvo raznovrsnih poslastica i slatl<a itd. Usto, ljudi se vrlo slabo
kreu i malo fzil<ih poslova obavlj aju. Dolo j e vrij eme da maine slue
ljude, a oni veinu vremena provode sjedei. Tal<o se poj avila gojaznost i
kod starog i l<od mladog, a po nel<im statistil<ama estina ul<upne populaci
j e na zemlj i spada u l<ategorij u onih sa vil<om l<ilograma.
Zato su se poj avile razne tablete i napici l<oji pomau u smanj enju l<ila-

e, pa razne sense, al< i operacije kojima se smanjuj e eludac i sl.

J. , l
ej r1r| j a1| \ej | :1j 1e| f| | a\e| mfea| \ea f|a|
|| j a1| \ej | : tr1j fa j a

ra | : ;aaj r1rj a
Ova su dva predznal<a spomenuta u gornj em hadisu: "A potom e biti
ljudi l<oji e svj edoiti, a nee im se traiti svj edoenj e, izdat e, i nee im
se moi vj erovati, i zavj etovat e se, a nee ispunj avati. . :'1
Neozbiljno shvatanj e svj edoenja protiv drugih bez znanj a i svj edo
enje bez traenja da se svj edoi, te zavjetovanj e l<oj e se nee ispunj avati,
ustvari aludiraju na slabost vj ere i nestabilnost imana. Oba ova negativna
svojstva su neposredna posljedica nedostatl<a strahopotovanja u srcima
ljudi prema Allahu, delle sena uhu.

Biljee imami Buhari i Muslim.

Tc
Z.
ej a1a1aj r\ eff| :| acej
Od Aie, radij allahu anhu, se prenosi da j e l<azala: "Doao mi j e jednom
Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, i rel<ao: "O Aia, tvoj j e narod
najbri iz moga ummeta l<oji e za mnom preseliti:' Pa l<ada j e sj eo, rel<oh
mu: 'llahov Poslanie, da me Allah uini tvoj om otl<upninom, uao si mi
i rel<ao neto to me . . :' ' ta to?" - upitao me je, pa odgovorih: "!(ae da
j e moj narod najbri iz tvog ummeta l<oji e za tobom preseliti:' "Jeste!" -
potvrdi mi, pa upitah: ' kako to?" "Vreba ih smrt1 i zavide jedni drugima:'
"A kal<o e ljudi biti poslije toga, ili tada (l<ada se to desi) ?" - upitala sam, pa
mi ree: "(l(ao) sl<al<avci (ed-duba), j ai e jesti slabije, sve dol< ih ne zadesi
as (sudnj i):'
Ebu Abdurrahman navodi da mu
j e jedan ovj ek protumaio da "ska
l<avac" u hadisu ima znaenj e l<ao
"el-denadib" - skakavci lojima nisu
iznil<la l<rila.2
"Ed-duba" u hadisu j e sl<al<avac
prije nego mogne letjetiti, a "el-de
nadib" mnoina od "dundub" su
obini slakavci.
Hadis nedvosmisleno aludira na nepravdu i velil<o zlo l<oj e e se dea
vati, kada e j ai tlaiti i unitavati slabij eg.
la;e:fa1| j aaj :aaj a;eeaemfej /| | raecj a1| e
Suenje po onome to j e Allah objavio predstavlja j ednu on naj obligat
nijih obaveza, lae Uzvueni: "A oni to ne sude prema onom to j e Allah
objavio, oni su pravi nevjernici?'3
"El-menaja" j e mnoina od rij ei "menijja", a ima znaenje smrti, tj . smrt ih vidi kao pri
mamljivu lovinu, pa se ustremi na njih.
2 Bilj ei imam Ahmed, e j h Al bani ga ocijenio vjerodostojnim u Es-Silsiletu es-sahiha, br.
hadisa 1953.
3 Prijevod znaenja sure El-Maid e: 44.

Pri l<raj u vremena nestaj at e dini-islama, dio po

dio, a prvo ega e nestati j e suenje po onome to
j e Allah obj avio. Umame el-Bahili, radijallahu anhu,

prenosi da j e Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve se

lem, rel<ao: "Zaista e se l<rnjiti dini-islam, dio po
dio, i l<adgod se ol<rnji dio, lj udi se late onoga l<oj i
slij edi. I prvo to e nestati j e sud (po onome to j e
Allah objavio), a poslj ednje namaz:'1
Ovaj j e predznal< danas, na velil<u alost, redovna pojava u mnogim
muslimansl<im dravama, i gotovo da nema suda po Allahovom zal<onu,
osim u propisima bral<a i razvoda, nasljedstva i sl. S druge strane, l<upopro
dajni l<ontral<ti, l<azneno pravo i erij atsl<e norme ustanovlj ene su svj etov
nim zal<onima, preteno francusl<im i englesl<im. I to j e suenj e po neemu
drugom pored onog to j e Uzvieni objavio: "Zar oni da trae da im se
}ao u pagansl{o doba sudi!? A }o je od Allaha bolji sudija narodu koji
vrsto vjeruje?"2
1.

aef1e taaf aata[ \ m| j r ar} mr| ec|ej ae:f/|r;r

Bizantinci (Er-Rum) iz hadisa su dananji stanovnici Evrope i Ameril<e,
a dobili su ime po El-Esferu ibn Er-Rumu ibn 'Ij su ibn Ishal<u ibn Ibrahimu.
Zato se tal< oder zovu i Sinovi El-E sfer ovi. 3
El-Mustevrid el-Fehri prenosi da j e j ednom prilil<om Amru ibn ul-A su
rel<ao: "Nastupit e as sudnji, a Rimljani e biti naj mnogobrojniji narod:'
Amr mu na to odvrati: "Pazi ta govori!" Ovaj mu odogovori: "Govorim ti
ono to sam uo do Allahovo g Poslanil<a, sallallahu alejhi ve sell em'; a Amr
ree: "!(ada si to ve rel<ao, znaj da oni posj eduju etiri osobine: Najbre
se povrate u bici, nal<on to prethodno pobjegnu4, najbolji su od svih ljudi
prema potrebnom, siromahu i nemonil<u, najstrplj ivij e podnose smutnju
i etvrto, posebno lij epo i dobro (svojstvo), oni su prvi u sprjeavanju ne
pravde l<oju sprovode l<ralj evi:'5

Biljei Ahmed i Taberani, sa prenosi telj ima iz Es-Sahiha.

Prijevod znaenja sure El-Maid e: 50.
3 Et-Tezkiretu od l(urtubija, dio 2. , str. 689.
4 Odlazak u susret bici j e el-kerre, a bjeanj e s bojnog polja j e el-ferre, kako j e dolo u
hadisu, a ima znaenje da su oni narod koji su nakon poraza i velike nedae najbri i naj
revnosniji u popravlj anju stanja i rjevanju meusobnih problema.
Biljei imam Muslim.
11L
A U mm u eril< prenosi da j e ula Vjerovj esnil<a, sallallahu alejhi ve se
llem, kada l<ae: "Ljudi e bj eati od Deddala1 u planine!" 'llahov Posla
nie, pa gdje e biti Arapi tada?" - upitala je, a Poslani!<, sallallahu alejhi ve
sellem, j oj odgovori: "Njih e biti malo!"2
Nel<i l<au da rijei "Rimljani najbrojniji" ul<azuju na rasprostranje
nost njihova j ezil<a, tj . englesl<og, i postepeno zanemarivanj e i odbacivanj e
arapskog. Nel<u uenjaci su defnirali da su Arapi oni koji govore arapsl<i
jezil<, a el-e'arabij i oni l<oji ive u pustinji, pa mal<ar bili nearapi.
.
ej r1r1|\a| mf\a\e1| j a1|
Muslimani su ivjeli sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve se
llem, a vladala j e opa osl<udica, a potom i dugo vremena poslije nj ega.
ivotni uvj eti su bili tolil<o sl<romni da bi npr. proi mj esec i dva, a da se u
Poslanil<ovoj , sallallahu alejhi ve sellem, l<ui ne zapali nijedna vatra - da
se nita ne sl<uha, niti ispee. Hranili bi se samo hurmama i vodom. Ipal<,
Allahov j e Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, l<azao ashabima da e doi
drugaij e vrij eme, a bit e to j edan od predznal<a Sudnj eg dana, l<ada e
se umnoiti imetak, da e ljudi po cijeli mj esec traiti kome da udijele ze
l<at ili sadal<u, pa da nil<oga ne nau l<o bi htio primiti i l<ome j e to zaista
potrebno.
Ehu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da j e Vj erovj esnil<, sallallahu
alejhi ve sellem, rel<ao: "Nee nastupiti as (sudnji) dol< vam se ne umnoi
imetal<, da ga bude u izobilju (vial<) tolil<o da e se vlasnil< brinuti koga e
nai l<o bi primio nj egov zel<at. I zovnut e mu nel<oga (da mu udijeli), a
ovaj e odvratiti: "Meni ne treba:'3
A od Ehu Muse el-E'arija, radijallahu anhu, se prenosi da j e Vj erovj e
snil<, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Zaista e doi vrij eme kada e o
vj el< kruiti sa zel<atom od zlata (traei l<ome da ga udij eli), a da nil<oga ne
nae l<o bi ga uzeo:'4
Deddalova j e poj ava jedan od velikih predznaka Sudnjeg dana, detalji o tome slij ede u
velikim predznacima br. 1 .
Biljei imam Muslim.
` Biljee imami Buhari i Muslim.
Biljei imam Muslim.
Ulema navodi razli
ite l<omentare ovoga
hadisa u pitanju da li se
desio ovaj predznal< ili
nij e. Nel<i navode da se
ovo ipal< desilo u doba
ashaba, l<ada su se odi-
.
. grale mnoge pobj ede i
podvizi, to j e rezuli
tralo ogromnim ratnim
plij enom uzetim od Per
zijanaca i Bizantinaca.
Potom se imetal< umno
io do izobilja u doba
Omera ibn Abdulaziza,
da bi ovj el< nudio svoju
sadal<u i zel<at drugima,
a da nil<o ne uzme. I mahsuz bi otiao do nel<oga za l<oga se misli da j e
potreban, pa bi mu ponudi sadal<u, a ovaj bi j e odbio j er zaista ne bi imao
potrebe za nj om.
Drugi opet navode da e se ovo desiti pri l<raju Dunjaluka, jer j e Posla
nil<, sallallahu alejhi ve sellem, nagovij estio da e se u doba Mehdija umno
iti imetal< tolil<o da e ga dijeliti bez mj ere. Sl<upljat e se po puni pregrti
zlata i srebra i davat e se ljudima bez ogranienja, j er e ga biti mnogo i u
izobilju. Zemlja e tada davati svoj berel<et i raznovrsna bogatstva tolil<o da
e izbacivati l<omade zlata i srebra.
Se'id el-Durej ri prenosi da j e Ehu Nadr rel<ao: "Sj edili smo j ednom
.
prilil<om l<od Dabira, radij allahu anhu, l<ada ree: ''Allahov j e Poslanil<, sa-
llallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Bit e na l<raj u moga ummeta halifa l<oj i
e dijeliti imetal< u pregrtima, ne broj ei l<olil<o ga j e. 1 " Se'id na to upita
E bu Nadra i E bu El-laa: "Mislite li da j e to Omer ibn Abdulaziz?" "Ne! "
- odgovorie.2
Pogledaj detaljnije o Mehdiju u malom predznaku br. 131.
Biljei imam Muslim.
|
. .. . .

TTc
.
ej r1r1atm| j r| tcataj :1ej cejaf :f1e
Mnotvo imetl<a l<oj e e se pojaviti pri l<raj u dunjalula desit e usljed
poj ave da zemlja izbacuj e i otl<riva svoje riznice l<oj e su bile sl<rivene i za
l<opane, tolil<o da ljudi vie nee imati potrebe za imetl<om.
Ehu Hurej re, radijallahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<, salla
llahu alejhi ve sellem, rel<ao: uzemlja e izbacivati1 najvrij ednije iz svoje
utrobe, poput l<omada (cilindrinih stubova) od zlata i srebra, pa e doi
ubica i rei: zbog ovoga sam ubio!;' i doi e onaj l<oji j e l<idao rodbipsl<e
veze pa rei: "Zbog ovoga sam pol<idao rodbinsl<e veze!;' i doi e l<radlj ivac
i rei: uzbog ovoga mi j e ruka odsjeena!" I ostavit e ga (imetal<) potom,
ne uzevi nita:'2
Imam Nevevi ovako komentira hadis: "Hadis l<oristi l<omparaciju l<oj a
znai da e zemlja iz svoje utrobe izbacivati l<omade l<oji su bili zal<opani.
Cilindri (ar. : el-ustvan) su ustvari stubovi, a l<omparacija sa cilndrima upo
treblj ena j e radi njihove veliine i mnogobrojnosti:'3
Pri mj eri ogromni h stari h ci l i ndrini h stubova
l
Tj. ukazat e se, ili isplivat e iz zemljine utrobe zakopani komadi.
Biljei imam Muslim.

e rh Nevevi 'ala sahih Muslim, dio 3. , str. 454.

/.] . ]
| tec| |r1aaj | j a1:\| s| | \e1r,;ej a1a 1rtm| j rj afa| j a1
[| ||;| e;a1raj |ja1|atm|ja}|:|a|1raj \rmajr |tac:a
Navedeni predznaci predstavljaju ob
lil<e l<azne l<oji e snai poj edine ljude pri
l<raj u dunjalul<a, shodno onome to pre
nosi Imran ibn Husaj n, radijallahu anhu,
da j e Allahov Poslani!<, sallallahu alej hi ve
sell em, rekao: "U ovom ummetu desi t e se
l<hasf (poj ava da zemlja guta ljude) i me
sl<h2 (izobliavanj e ljudsl<ih lil<ova) i qazf
(sruivanj e l<amenj a iz nebesa):' Nel<o od
ashaba j e upitao: "O Allahov Poslanie, a
l<ada to?" A Poslani!<, sallallahu ale j hi v e
sellem, j e odgovorio: "l(ada se pojave pj e
vaice i muzil<i instrumenti! "4
Pjevaice su na arapsl<om u mnoi
ni el-qijan, a u jednini qa
j
ene5 A muzi
l<i instrumenti su od rijei el-meazi ili u
j ednini mazef a predstavlj aju sredstva za
sviranj e i zabavu6
i
Ar.: j e propadanj e zemlje i gutanje onoga to j e na nj oj . Posebno e biti govora o ovome
u Velikim predznacima.
Ar.: el-meskh j e transformacija ili, preciznije reeno, izobliavanje stvorenja iz j ednog
oblika u drugi, kao vrsta kazne, poput one kojom j e Allah, delle delaluhu, kaznio skupi
nu Israilana, pretvorivi ih u svinj e i majmune. I<ur'an o tome kazuje: "I poto su oni ba
hato odbili da se okane onoga to im se zabranjivala, Mi smo im rekli: uPostanite maj muni
prezreni!" (El-E'araf: 166.) I takoer: "Reci: "Hoete li da vam kaem koji su gori od njih i
koje e Allah jo tee kazniti? Oni koje j e Allah prokleo i na koje se rasrdio i u majmune i
svinj e pretvorio:' (El-Maide: 60.)
` El-Qazj e sruivanje kamenj a iz nebesa, kao to se to dogodilo uajbovom, alejhi selam,
narodu, kao kazna od Allaha, delle ve'ala. I(amenjem iz nebesa kanjen j e i Abraha i nje
gov narod kada su krenuli da srue I<abu, kae Uzvieni: "I protiv njih j e j ata ptica poslao,
, koje su na njih grumenje (kamenj e) od gline peene bacale:' (El-Fil, 3-4.)

Bilj ei Tirmizi, a ejh Albani ga ocijenio vjerodostojnim u Sahihul-damti, br. 4273.

Lisan el- arab, dio 13. , str. 350 .

Lisan el- arab, dio 9. , str. 244.

113
11
I zaista, dol< ljudi prestanu savjetovati i upuivati na dobro, a odvraati
od nevalj alog, poj ave se i proire zabranj ene stvari i harami, pa se tal<o i
priblii kazna. Tal<o Aia, radijallahu anhu, prenosi naredni hadis u l<ojem
Allahov Poslani!, sallallahu alejhi ve sellem, l<ae: "Bit e pri kraj u ovog
ummeta /(hasf(poj ava da zemlja guta lj ude) i mes/(h (izobliavanj e ljudsl<ih
lil<ova) i qazf (sruivanj e l<amenj a iz nebesa):' Aia, radij allahu anhu, j e na
to upitala: "O Allahov Poslanie, zar emo biti l<anj eni, a meu nama ima
i dobrih lj udi!?" A Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: uDa, l<ada
se pojavi pol<varenost!"1
Allahov Poslanik, sallallahu alej hi ve sellem, nas j e obavij estio da su
ova tri oblil<a l<azne l<oja e se deavati, tal<oer nad razliitim skupinama
novotara l<oji iskrivlj uju islamsko vjerovanj e poput zindika, l<oji su l<lasini
licemj eri i bezbonici, i poput kaderija, l<oj i ne vj eruju u Allahovo odree
nj e onoga to se deava lj udima, poput nj ihovih sudbina i dj ela. Prenosi se
od Nafa da j e rel<ao slj edee: "Jednom, dol< smo sjedili kod Abdullaha ibn
Omera, doe nel<i ovjel< i ree da mu donosi selam od toga i toga, a bij ae
stanovni!< ama, a Abdullah mu odvrati: "Do mene j e doprlo da je taj uveo
j ednu novotarij u2, pa al<o j e tako l<ao to sam uo, ne nosi mu od mene
selam, jer, zaista sam uo Allahovog Poslanil<a, sallallahu alejhi ve sellem,
da lae: "Zaista e biti u mome ummetu izobliavanja lil<ova i sruivanja
l<amenj a iz nebesa, i to na zindike i l<aderij e!"3
U j ednom drugom hadisu se navodi da e se desiti u zemlji propadanje
pri l<raj u dunjalul<a, nad voj sl<om l<oja e l<renuti na l(abu, pa e ih Allah,
od prvog do poslj ednj eg, utj erati u zemlju. Od Bel<ire, ene l(a'l<a'a ibn Ehi
Hadreda se prenosi da j e rel<la: "ula sam Allahovog Poslanil<a, sallallahu
alej hi ve sellem, l<al<o sa minbera l<azuj e: 'l<o ujete za voj sl<u l<oj a j e u
blizini utj erana u zemlju, tada e Sudnj i dan biti sl<roz blizu:'4 "U blizini
utj erana u zemlj u" znai u blizini Medine, a malo poslije e se podrobnije
govoriti o ovoj voj sci.5
Oval<va l<azna e se dal<le nesumnj ivo, desiti nad grjenicima i onima
l<oji preuuju harame, a musliman ovo treba imati na umu.
i
Biljei Tirmizi, a ejh Albani ga ocijenio vj erodostojnim u Sahih el-damti, br. 1355.
Novotariju i zabludu u vjerovanju.
` Biljei Ahmed, a vjerodostojnim ga ocijenio Ahmed akir.
4 Biljei Ahmed, a vjerodostoj nim ga ocijenio ejh Albani u Es-Silsiletu es-sahiha, br.
1355.
Pogledaj mali predznak broj 122.

J.
Oj|emar\re1\ej : a mettaf f f \a aa| caa m: |1 armr
W
U predznal<e Sudnj eg dana o kojima nas j e obavij estio Allahov Posla
nil<, sallallahu alejhi ve sellem, spada i pojava padanj a l<ie l<oju nee izdr
ati objel<ti u urbanim sredinama od cigle, kamena i sl., ali e izdrati atori
napravlj eni od devine dlal<e. Ehu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da j e
Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Nee nastupiti Sudnj i
.
dan dol< ne bude padala iz nebesa kia l<oju nee izdrati1 l<ue u gradovi-
ma. Izdrat e j e samo beduinsl<i atori:'2

l
r1raj \| r1re1a j a|fra a

U predznal<e Sudnj eg dana spada i l<ia o l<oj oj nas j e obavij estio Alla
hov Poslani!<, sallallahu alejhi ve sellem, l<oja e padati, a da nee zalij evati
zemlju, tj . nee od te l<ie nee roditi ni zelenilo ni l<al<vi drugi plodovi. Na
ime, Enes, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi
ve sellem, rel<ao: "Nee nastupiti Sudnji dan dol< lj udima ne bude padala
l<ia, a da iz zemlje nita ne raa:'3

Tj . nee ih zatiti od te kie.

Biljei Ahmed, a Hejsemi navodi: prenositelji hadisa su povjerljivi, oni koji vjerodostoj
no prenose, a ejh Arnaut kae da j e lanac prenositelj a vjerodostojan shodno uvj etima
imama Muslima. Biljei ga i Ibn Hibban u svome Sahihu.
Biljei Ahmed i Ebu ]'ala, a Hej semi navodi u El-Mudemti da su prenositelji povjerljivi.
T1L
Nesumnj ivo da e se ovo desiti uslj ed nestanl<a berel<eta iz zemlje, l<ao
to j e to Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao u j ednom drugom hadi
su: "Zaista, nij e sua (ar.: LOOLL)da ne bude l<ie, nego j e sua l<ada ljudi
ma bude l<ie, ali iz zemlje nita ne raa:'1
Z.
:mafaj r\ej rtat| mrf| a 1r| j r| /| a;
Jedan od predznal<a o l<ojima nas j e obavij estio Poslani!<, sallallahu
alejhi ve sellem, j e i poj ava ogromne smutnj e meu Arapima, zbog l<oj e e
se desiti mnotvo ubijanj a i l<oja e proizvesti nemjerljivu tetu.
Abdullah ibn Amr, radijallahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<,
sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Desit e se smutnja l<oj a e obuhvatiti
sve Arape, a njihove e ubice zavriti u vatri. Jezil< e u njoj (smutnj i) biti
opasniji od sablje! "2
"Obuhvatit e sve
Arape" u smislu da e
svi stradati, tj . da e sm
utnja zadesiti svakoga,
a "ubice e u vatru" j er
su ubijali radi dunjalu
l<ih l<oristi i materijal
nih motiva, slij edei e
jtana i prohtejve. To su
motivi koji poinitelja
l
Biljei Ahmed. Hejsemi navodi da su prenositelji oni koji prenose vjerodostojno (iz Sa
hiha).
2 Hadis biljee Ahmed, Ehu Davud, Tirmizi i Ibn Made. Oko hadisa postoje odreene
rasprave.
ubistva vode u vatru. Al<o budu muslimani oni l<oji budu ubijali, boravit e
u vatri odreeno vrij eme, i to e im biti l<azna, ali nee u njoj vj eno ostati.
Ovime je stranom prijetnjom upozoren svalo lo u toj smutnji bude elio
ubiti, j er to nee biti radi istinsl<og vj ersl<og motiva, ili radi istine, ili radi za
tite nemonog ili obespravljenog, nego zato to e povod biti udnj a za vla
u i materijalnom l<oristi.
Rij ei iz hadisa da je "j ezil< opasniji od sablje" znae da je govor mrnje i
vrij eanje, te podsticanj e na sul<ob i na ubijanje tee i opasnije od sablj e, lao
to to stoji u jednoj drugoj predaji gdje j e reeno: `:(dug) jezil< opasniji je (u
toj smutnji) od sablj e"\ tj . govor l<ojim se podstie sul<ob bit e gori od sablje.
J 1

|eje1r| raj 1|1a|\amar[fa \e1r;emejama :| | maa| ma},

ce| cama: | | maaa;|ef| 1j 1|j r
Sve tri navedena predznaka desit e se pri lraju dunj alul<a, lada e se
desiti rat izmeu muslimana i j evreja, i tada e progovoriti drvee i l<ame
nje: "O muslimanu, robe Allahov, evo j evreja iza mene, doi i ubij ga!" Dr
vee i lamenj e e tada imati ulogu da pomogne muslimanima, odredbom
od Allaha, delle ve'ala.
Ibn Omer, radijallahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Protiv vas e se borit j evreji, pa ete ih nadvladati,
a tada e kamenje govoriti: "O muslimanu, evo jevreja iza mene, ubij ga!"2
Dakle, govor drvea i l<amenja j e opi i predstavlja predznak Sudnjeg
dana. Nee govoriti j edino drvo garl<ad za koje se l<ae da j e j evrej sl<o .

Sl i ku drveta garkod spomenutog u hodi su Drvo garkod u drugaci i em obl i ku

Vidi: Mirkatu el-mefatih erh mikati el-mesabih, od El-l(arij a.
Biljee imami Buhari i Muslim.
11
11c
Naime, od Ebu Hurej re, radijallahu anhu, se prenosi da j e Allahov po
slani!<, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Nee nastupiti Sudnji dan dol< se
ne budu borili muslimani sa j evrejima. Ubijat e ih muslimani tal<o da e se
j evreji l<riti iza l<amenj a i drvea, a oni e govoriti: "O muslimanu, Allahov
robe, evo j evrej a iza mene, doi i ubij ga': osim drveta garl<ad, jer ono j e
j evrej ska drvo:'1
A u drugoj predaji stoji: "Nee nastupiti Sudnj i dan dol< se ne budete
borili sa jevrejima, i dol< l<amen iza l<ojeg bude j evrej ne l<ae: Lmuslima
n u, evo j evreja iza mene, ubij ga!"2 Ovaj govor drvea i kamenja spomenu
tog u hadisu j e stvaran, jer j e Allah kadar uiniti da i neive materij e govo
re, a to e biti i svoj evrstan predznal< blizine Sudnj eg dana.
Nuhejl< ibn Surejm, radijallahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslnil<,
sallallahu alejhi ve sellem, kazao: "Uistinu, borit ete se sa mnogobocima,
a oni koji ostanu od vas borit e se protiv Deddala na rij eci Jordan, vi na
istonoj obali, a oni na zapadnoj :' Na to j e Nuhejl< ibn Surejm dodao: "A j a
ne znam gdj e j e rijeka Jordan u to vrij eme:'3 U hadisu se vj erovatno cilj a na
more l<oj e danas dijeli ol<upiranu Palestinu i Jordan. A Allah najbolje zna.
Obal a Mrtvog more (Ai nu Zogr) i satel itsko sni m ko Mrtvog moro. Nal ozi se i zmeu drzave Jordan, koi o
se nal ozi i stono, i okupi rane Pal esti ne od strane i evrei o, koi o se nal ozi zapadno. Rezui toti odreeni h
nauni h i stroivoni o kozu i u do se povl oci i d o ce potpuno presui ti 1 4 70. h. i l i 2050. godi ne
1 Biljei imam Muslim.
2 Biljei imam Buhari.
o
Biljee Taberani i Bezzar. U lancu hadisa nalazi se Muhammed ibn Aban l(urei koj i j e
slab prenositelj .

J\at| 1rsj c|1re1t| afra| | j t | |al|af

Eufrat je dobro poznata, snana i velil<a rij el<a, a Allahov Poslanil<, sa
llallahu alejhi ve sellem, nas j e obavij estio da je od predznal<a Sudnj eg dana
povlaenj e ove rijel<e i promj ena nj enog toka tal<o da e se ljudima ukazati
brdo od zlata, ol<o l<oj eg e nastati sukob i biti ubij eno mnogo lj udi.
+
Allahov Poslanik, sa-

llallahu alejhi ve sellem,
upozorio nas j e, da onaj
loji ovo doivi ne prilazi
zlatu zbog smutnj e ubij a
nj a l<oj e e ono prouzroi
ti. Ehu Hurejre, radijallahu
anhu, prenosi da j e Allahov
Poslanik, sallallahu alej
hi ve sellem, rel<ao: uNee
nastupiti Sudnji dan dol<
Ri i eko Eu fr ot
se ne povue rij el<a Eufrat
tal<o da se ul<ae brdo zlata, pa e se ljudi sul<obiti radi nj ega tal<o da e od
sval<ih sto biti ubij eno devedeset i devet. A sval<i e od nj ih govoriti: "Na
dam se da u biti ja onaj l< oji e preivj eti:' U drugoj predaji stoji i doda tal<:
"Pa l<o ovo doivi, neka ne uzima nita od zlata!"2
Od Ehu ibn l(aba, radijallahu anhu, se prenosi da j e rekao: "Ljudi su
razliiti u pogledu traenja dunj alul<a. uo sam Allahovog Poslanila, salla
llahu alejhi ve sellem, l<al<o l<ae: "Samo to se nij e povul<la rijela Eufrat i
ul<azalo se brdo zlata. A l<ada to uju ljudi, pohrlit e prema njemu, govo
rei: Al<o pustimo ljude sve e (zlato) uzeti! Potom e se sul<obiti, pa e od
sval<ih sto biti ubij eno devedeset i devet:'3 Znaenje rijei "povlaenje" j e
doslovno, tal<o da e se zbilja ul<azati brdo pravoga zlata. Mogue da e to
biti zbog promjene tol<a ove rij el<e, iz odreenog razloga loj eg samo Allah
zna, ali e Uzvieni dati da se ovo blago ukae nakon to j e bilo skriveno
pod vodom i muljem. Onaj l<o ovo doivi ne smije uzimati nita od zlata,
zbog smutnj e i lrvi koja e se zbog nj ega proliti.
Biljei imam Muslim.
Biljee imami Buhari i Muslim.
` Biljei imam Muslim.
11
Brana "A tatu rk" no ri i eci Eufrat u Turskoi
/.
Danas na rij eci Eufrat
postoj e dvij e brane, j edna
u Tursl<oj, a druga u Siriji,
zbog ega se rijel<a popri
lino povul<la. Moda su
to prvi znal<ovi povlaenj a
poslij e l<ojeg e se ul<azati
brdo zlata.
Je| ata\1|mar\r1ae1j \c| f| ;| | aaa| trc|af| | tma ame||
"
|at1|afaejt| 1efr
Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, nas j e oba
vij estio da e doi vrij eme l<ada e ovj el< biti prinu
en da bira izmeu dvoga; ili da ode u razvrat ili da
bude proglaen nemonim, ili zaostalim, ili j alovim, ili
drugim slinim poniavaj uim epitetima l<oj e l<oriste
razvratnici. Ta poj ava predstavlj a j edan od predznal<a
Sudnj eg dana, a Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve
sellem, nas j e nasavjetovao da izaberemo nemo i dis
tancu od razvrata.
Ebu Hurej re, radijallahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<, salla
llahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Doi e vrij eme l<ada ovj el<u nee preostati
osim da izabere ili nemo\ ili razvrat, pa l<o doivi to vrij eme neka izabere
nemo, a odbaci razvrat:'2
Ova pojava se. moe sresti i u naem vremenu, pa lolil<o j e samo dj e
vojal<a l<oj e nose hidab prozvano da su zaostale i bezvrij edne, ili l<olil<o j e
onih l<oji su odbili uzeti npr. l<amatu, ili mito, ili da prisustvuj e razvratnim
sl<upovima, pa su prozvani zaostalim i neciviliziranim. Drutvo ih j e na
tj eralo da biraju izmeu raznih porol<a i razvrata, ili al<o odbiju, da budu
proglaeni bespomonim, zaostalim i nelorisnim.
l
Tj . bit e proglaen nemonim i nesposobnim, ako odbije initi razvrat. (Op. prev.)
Hejsemi navodi: Biljee ga Ahmed i Ehu J'ala prenosei od ejha, a preko Ehu Hurejre,
ostali su prenositelj i povjerljivi, meutim u lancu postoji jedan koji j e nepoznat.
w .
e1|afa\t| a| a;e| j r|| | j \ra/|a ;:\em;e| aefe\a
Arapsl<i poluotol< danas, lao to j e
to ope poznato, ima 70 l<lasine pu
stinj e od ul<upne svoj e povrine, a Alla
hov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem,
obavij estio nas j e, da e se Arabij a pono
vo zazelenjeti i postati puna rij el<a. To e
predstavljati j edan od predznal<a Sudnj eg
dana, a desit e se nal<on to j e bila ogro
mna pustinj a na l<ojoj gotovo nita nije
raalo.
Ebu Hurejre, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslani!<, sallalla
hu alejhi ve sellem, rel<ao: "Sudnj i dan nee nastupiti dol< Arabij a ponovo
ne postane zelena i puna rij el<a, i dol< j aha ne bude putovao od Iral<a do
Mel<l<e, ne plaei se niega osim da zaluta s putu1 I dol< se ne umnoi he
red:' Upitan j e ta j e hered, pa j e odgovorio: "Ubij anj e! "2 U jednoj drugoj
predaji l<oj u prenosi isti ashab, radij allahu anhu, stoj i da j e Poslani!<, salla
llahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Nee nastupiti as (sudnji) dol< se ne umnoi
i rasprostrani imetal<, tolil<o da e ovj el< izai da podijeli zel<at iz vlastitog
imetl<a, a da nee nil<oga nai da ga uzme, i dol< zemlja Arapa ponovo ne
postane zelena i puna rijeka:'3
A Muaz ibn D e bel prenosi slij edee:
,

.:
." * P ~

"Izali smo sa Allahovim Poslanikom, salla-

llahu alejhi ve sellem, u pohodu na Te buk,

# *
+
te nam j e spajao namaze. !(lan j ao j e podne - _
_

*
~*

_
A
W
i il<indiju spojeno, i al<am i j aciju spojeno, _

a drugi dan j e odgodio namaz, pa j e izaao _

4

*
*

.
+
i klanjao podne i il<indiju spojeno, i poslije, _
3

al<am i j acij u tal<oer spojeno, nal<on ega

W

.-
ree: "Vi ete sutra, al<o Allah da, doi do
^^******~*^*^
?
?

#

Tj . nee se bojati od razbojnika ili lopova, nee se bojati ni za imetak, ni za ivot jer e
biti bezbjedno, nego samo da ne zaluta na putu.
Biljei ga imam Ahmed u svom Musnedu, a Hejsemi tvrdi da su prenositelji hadisa svi
povjerljivi. Prvi dio ovog hadisa bilj ei imam Muslim.
` Bilj ei imam Muslim.
1c1
122
izvora Tebul<a, ali neete stii dol< ne
doe prij epodne, pa ko stigne nel<a
ne dotie izvorsl<e vode dol< j a ne do
em:' I zaista, doli smo do izvora,
a dva su nas ovj el<a preduhitrila, a
izvor poput l<aia1 (od sandala), izvire
sasvim malo vode. Allahov Poslanil<,
sallallahu alejhi ve sellem, upita ova
dva ovj el<a: "Jeste li ikal<o doticali
izvorsku vodu?" Rekoe mu da j esu, a
Tebuk donos
Vj erovj esnil<, sallallahu alejhi ve sellem, ih izgrdi i ree im to j e Allah htio
da l<ae, pa su grabili rul<ama iz izvora, malo pomalo, dol< j e nisu nal<upili
u neto (posudu), iz l<oj e Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, 9pra
rul<e i lice. Potom tu vodu vratie, nal<on ega potee jal< izvor i ljudi se na
pie i zasitie. Potom Vj erovj esnil<, sallallahu alejhi ve sellem, ree: "Samo
to nee, o Muaze, al<o poivi due, vidj eti l<ako e ovdj e biti sami vrtovi
(tj . bae i bostani):'2
Pojedini uenj aci su ul<azali da se ledena santa (sa sjevera) l<ree prema
Arapsl<om poluotol<u, a ona za sobom nosi snij egove i l<ie, dakle glavna
sredstva uslj ed l<ojih zemlja raa i daj e svakovrsne plodove. Allah, delle
ve'ala, j e l<adir da promijeni ogromnu pustinju u bae pune potol<a i rav
nice sa hladovinom prostranom. Ovaj predznal< se j o nij e desio, ali sve to
dolazi j e blizu.



Sl i ke pl ontoo (l i i evo satel i tsko fotogrofl io) u Tebuku
Poslanil<ove, sallallahu alejhi ve sellem, rijei "o Muaze samo to nee,
ako due poivi, vidjeti l<al<o e ovdj e biti sami vrtovi (tj . bae i bostani)"
su se u gradu Tebul<u ve obistinile, usljed pol<retanj a mnogih poljopri
vrednih projel<ata i ogromnih zelenih plantaa, i to na velil<om podruju
ovoga grada.
1

irak j e kai od sandala ili nanula, a koristi se da se ukae na neto malo ili kratko.
Biljei imam Muslim.
I d

.`:
ej r1r:maf aj | | -r s| r:r|:- :||r r|1- 1asj mr a
Nee se dogoditi Sudnji dan dol< se tri smutnj e ne dese, shodno ono
me o emu nas j e obavij estio Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem.
Naime, od Abdullaha ibn Omera, radij allahu anhu, se prenosi da j e rel<ao:
Sjedili smo l<od Allahovog Poslanil<a, sallallahu alejhi ve sellem, l<ada nam
spomenu tri smutnj e, pa je oduio govor o njima, te j e spomenuo smutnju
el-ahlas, nato neko upita: LAllahov Poslanie, a ta j e smutnja el-ahlas?"
I<azao je: "Ona j e bjeanj e (hereb) i l<raa (hareb). A potom smutnj a es
serra: potpalit e je pod mojim nogama1 ovj el< iz moj e porodice, smatrat
e da j e od mene, ali on nij e od mene, jer su moji zatitnici oni l<oji su bo
gobojazni. Poslije e se ljudi ol<upiti uz (drugog) ovj eka, poput l<uka do
najblieg rebra. Potom smutnj a ed-duhejma; nee ostaviti nil<oga iz ovoga
ummeta, a da ga nee (snano) pogoditi, a kada l<au prestala je, ona e
se j o vie proiriti. ovj ek e osvanuti u nj oj l<ao vj ernil<, a zanoiti l<ao
nevj erni!<, i tako sve dol< se ne razdijele ljudi u dva tabora - tabor (istog)
imana, nema licemj erstva meu nj ima, i drugi tabor licemj erja, bez vj ere.
Pa l<ada vam to bude, oekujte Deddala, od toga dana ili dana poslij e:'2
"El-ahlas" j e mnoina od rij ei "hils'; a doslovno znai pol<riva ili pod
meta l<oji se stavlj a na lea l<onja ili l<amile, a ispod sedla ili samara. Ovaj
j e podmeta nuan i stalno j e na leima ivotinj e, l<ao to e biti i smutnja
o l<ojoj se govori. Bit e stalno uz lj ude, gotovo da ih nee putati, i tamna
j e i mrana l<ao ovaj podmeta l<oji j e inae crne boje.
"El-hereb" j e doslovno bj eanija, l<ada e ljudi bjeati j edni od drugih
zbog meusobnog neprij atelj stva i sul<oba.
"El-hareb" j e l<raa imetl<a od ovj el<a i njegove familije tal<o da ostane
bez igdj e iega.
Smutnja "es-serra"' j e ustvari iskuenje s blagodatima l<oj e vesele ovj e
l<a, popul zdravlj a, blagostanja i ugodnosti, pa pojedini padnu u isl<uenje
da sl<renu u harame i neposlunost.
"Potpalit e j e': znai proizvest e ili inicirat e smutnju, l<oj a j e ovim
primj erom uporeena sa vatrom i dimom, l< oji se vine viso l< o i postane gust
l<ada se potpaljuje vlanim drvima.
1 U arapskom se kae "pod mojim stopalima':
Hadis biljei Ebu Davud, ejh Albani ga ocijenio vjerodostojnim u Es-Silisiletu es-sahi
ha, br. hadisa 972.

M
124
"Ispod mojih stopala, ovj el iz moje porodice" znai da e ovj el< l<oji
j e iz Poslanil<ove, sallallahu alejhi ve sellem, porodice biti onaj l<oji e inici
rati smutnju i nj ome dirigirati.
"Smatrat e da j e od mene" tj . od Poslanil<ove, sallallahu alejhi ve se
llem, loze j e porij el<lom, ali po nevalj alim djelima nij e od njega. Poslanil<,
sallallahu alejhi ve sellem, j e ist od nj ega, ial<o mu j e rod, jer su njegovi
prij atelji i zatitnici oni l<oji su bogoboj azni, za razlil<u od ovoga ovj eka
l<oj em j e cilj da prouzrol<uj e smutnju i nered.
'li on nij e od mene': tj . od onih l<oji su mi blisl<i, l<ao to se spominje u
l(ur'anu u lazivanju o N uhu: ' N uh j e bio zamolio Gospodara svoga i re
l<ao: "Gospodaru moj, sin moj j e eljade moj e;'1 i u narednom ajetu, Allah,
delle ve'ala, mu odgovora: "O N uhu, nij e on elj ade tvoj e, jer radi ono to
ne valj a:'2
"Poslije e se ljudi ol<upiti uz (drugog) ovj eka': tj . sl<upit e se ol<o j ed
nog drugog ovj el<a da mu daju prisegu na vj ernost.
"Poput l<uka do najblieg rebra': tj . ol<uplj eni lj udi ol<o toga ovj el<a se
nee ustabiliti, kao to l<ul, l<oji j e inae teal<, ne miruje u odnosu spram
najblieg rebra, l<oj e j e inae lagano. Lj udi e se dalde slupiti, nal<on to
su bili razjedinjeni, ol<o ovj el<a l<oj i nij e sposoban da vodi, slabog znanj a i
sl<romnog milj enja, s l<ojim se ne postie red niti uspostavlj aju potrebne
is tan ce.
"Smutnj a ed-duhejma" j e mrana i ogromna smutnja, nevolj a l<oja ne
bira rtvu.
"Da ga nee (snano) pogoditi" znai da nee nil<oga mimoii, niko
nee biti poteen od nj enog isl<uenja i belaja. U hadisu j e doslovno l<a
zano da e ova smutnja udariti (tj . oamariti) u lice, a ima znaenje da e
openito snai sve ljude.
"l(ada l<au prestala j e, ona e se j o vie proiriti': tj . l<ada svi pomi
sle da j e l<onano prola i prestala, ova e se smutnj a jo vie produiti i
M
pros1r1t1.
"ovjel e osvanuti u nj oj l<ao vj ernil<, a zanoiti l<ao nevj erni!<': tj .
osvanut e, smatraj ui l<rv svoga brata muslimana zabranj enom, bez na
mj ere da napadne na njegovu ast i imetak, a omrl<nut e, smatrajui da mu
j e to dozvolj eno i spreman da napadne i ubij e brata muslimana3
l
Prijevod znaenja sure Hud: 45.
2
Prijevod znaenja sure Hud: 46.
3 O ovome smo detaljnije govorili u predznaku broj 51.
Doslovan prevod narednih rijei iz hadisa (ar.: el-fstas) je: dva atorsl<a
logora, a znai: "dva tabora': ili po drugom tumaenju: dva grada.
"Tabor (istog) imana, nema licemj erstva meu njima" su oni koji su
isl<reni vj er nici.
"I drugi tabor licemj erja, bez vjere" su ljudi ija su dj ela puna licemjer
ja, lai, prevare, neispunj avanje dogovora i sl.
"Oel<ujte Deddala" da se pojavi.
Ovaj predznal< se j o nij e ostvario, Allah naj bolj e zna, a molimo Ga da
nas sauva zla ovalvih isl<uenja.
1a:faaa\1|mar\a1rj 1ar:11a1| | j 1| f|\e| | \e1aaj a| a\

eae:fe aaa ma
Ovaj e se predznal< desiti u vrij eme Isaa sina Merjemina, alejhi selam,
nal<on to bude sputen na zemlju pri l<raju dunjalul<a, a to j e odabrano
vrij eme, posebne vrij ednosti, u l<oj em e se ibadet posebno nagraivati,
shodno mj estu i vremenu.
Ehu Hurej re, radijallahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslani!<, salla-
llahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Tal<o mi Onoga u ijoj j e ruci moj ivot,

. . .

samo to nij e meu vas siao sin

Merjemin, kao pravedni vladar, pa
e slomiti l<rst, ubiti svinju i dol<i
nuti dizj u1

I umnoit e se imetal<
da ga nil<o nee htj eti uzeti, sve dol<
.
j edna sedda ne bude vrij ednija od
dunjalul<a i onoga to j e na njemu:'
Potom j e dodao Ehu Hurejre: "Ui
te al<o hoete: "I nema nij ednog
slj edbenika !(njige l<oji, prije nj e
gove smrti, nee u nj ega l<al<o treba
, povjerovati, a na Sudnjem danu on
1
e protiv nj ih svj edoiti:'2
Tj . nee prihvati dizju, samo e traiti da se bude u islamu, znai nee prihvatiti ni
ostanak u kranstvu, pa makar htjeli izdvajati dizju.
Prijevod znaenj a sure En-Nisa: 159. Hadis biljee imami Buhari i Muslim.
12
125
Rij ei "dol< j edna sedda ne bude vrij ednija od dunjaluka i onoga to j e
na nj emu" znae da e ljudi tolil<o udjeti za namazom i ibadetom ope
nito, i da e prema dunjalul<u biti potpuno sl<romni, bez potrebe za njim,
zbog njihovog ubjeenja u blizinu Sudnj eg dana i nade l<oju nose prema
nj emu. l(adi 'Ijjad tumai, da e nagrada za onoga l<oji bude l<lanjao biti
vea nego da podij eli cij eli dunjalul< i ono to j e na nj emu l<ao sadal<u, jer
e imetl<a biti u izobilju, a nee biti pohote za njim, i nee biti potreban u
dihadu. Sedda j e doslovno sedda l<oja se obavlj a u namazu, mada moe
znaiti i sam namaz. Allah najbolj e zna. 1
IJJ.
J1raj m| r a \r
El-ehile j e mnoina od rij ei hilal a znai mlad mj esec ili mlaal< l<oji se
poj avi spoetl<a lunarnog mj eseca, prve noi bude naj manji, pa se povea
va sve do sredine mj eseca, a potom se smanj uj e sve do zavretl<a mj eseca.
Jedan od predznal<a Sudnj eg dana j e pojava da se uvea mlaal<, tal<o da e
ga lj udi ve prve noi novoga mj eseca vidj eti veeg nego obino, l<ao da j e
ve druga ili trea no.
Mi eseceve mi j ene od poetka do krai a mi eseco

erhu Sahihi Muslim od Nevevij a, dio 2. , str. 191.

Ebu Hurejre, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<, sallallahu
alejhi ve sellem, rel<ao: uod primal<a asa (sudnjeg) j e poveanje mlaal<a, za
mlaal< iz prve noi, l<ada se vidi, govorit e se da j e iz druge noi:'1 Ovaj pred
znal< vjerovatno se jo nije pojavio, a Allah najbolje zna.
Mj eseeve mi i ene od poetka do kraj a hi dretskog mj eseca

Bilj ei Taberani, a hadis ima vie razliitih oblika i lanaca prenosilaca. Es-Sahavi navodi
u El-Meqasidu da ove predaje pojaavaju jedna drugu.
1c
1

Je| ata\1|mar\a1ratc| f|a| \e,r1ra| j 1eaea:rm

am j e podruje dananje Sirije,
Libanona, J or dana i Palestine. Ono
je inae mjesto polazita i mjesto .

V
sal<upljalita ljudi, ono je i prije-
J
stalnica poslanica, a njeni stanovnici

imaju posebnu vrijednost i proloaj .

.

"
Allahov j e Poslanil<, sallallahu ale j hi .
ve sellem, l<azao: ul(ada se pokvare
.
.

stanovnici Sama, tada nee biti

dobra u vama, a ostat e sl<upina iz
moga ummeta pobjednika, i nee
im nal<oditi l<o ih ostavi, sve dol< ne
nastupi as (sudnji)."1 Zato j e Posla
nil<, sallallahu alejhi ve sellem, pre
^~

|
poruio da se stanuje u amu, i on e prije Sudnj eg dana biti glavno stanite
muslimana. Ehu Derda>, radijallahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<, sa
llallahu alejhi ve sellem, relao: uUistinu, tabor muslimana na dan (velil<og) rata
biti e u G u ti, kraj grada po imenu Damasl<, j edan od naj boljih gradova ama:'2
Tabor j e ustvari logor od atora, a misli se na mj esto gdj e e ivj eti mu
slimani i gdj e e se sl<upiti uoi velil<og ol<raj a izmeu muslimana i l<ra
na. Guta j e mj esto l<oje se danas naziva Guta Damasl<a, dal<le l<raj poznate
i velil<e metropole, glavnog grada Sirije.
Ovaj ogromni okraj e biti neposredno prije pojave Mehdij a, ili l<ada
se poj avi, ili neposredno nalon nj egove poj ave. Poslanil<, sallallahu alejhi
ve sellem, nas j e podstal<ao da ivimo u amu, jer j e to podruje sal<uplj anj a
i poloaj muslimanskog tabora. Tal<o j e j edan ashab pitao Poslanil<a, salla
llahu alejhi ve sellem, gdj e mu savj etuj e da uini hidru i da zastalno ivi,
pa mu j e naiaretio prema amu.
Biljei Tirmizi, a prenosi ga Muavija ibn l(urre od svoga oca. Tirmizi navodi da j e hadis
vjerodostojan.
Biljei Ahmed i E bu Davud u Es-Sunenu, e j h Al bani ga ocijenio vj erodostojnim u Sahi
hu Ehu Davud.

..

I
Mi esto Guto kroj samog Domoska
Behz ibn Hal<im pre
nosi od svoga oca, a ovaj
od svoga oca, da j e re
l<ao: "O Allahov Poslani-
.
e, gdj e mi nareuj e?"
K
.
"E t " e <ao mu J e: vo amo,
pol<azuj ui prema amu.1
A prije Sudnj eg dana vei
na e muslimana preseliti
^
u Sam, i gotovo da nil<o
nee ostati, a da se ne pre
seli i nastani u njemu. Od
Abdullaha ibn Amra, ra
dijallahu anhu, se prenosi
da j e rel<ao: "Doi e vrij eme da nee ostati ni j edan vj ernik, a da se nee
preseliti u am:'2
J. , J.
\ | | \| e\|a j\e j|: 1: | f|| tmama: | | mrar|| taaf| aata[|| me\afe| | \a}|
e : | eceaj /ea:faaf| ae;e| a[ 1raraj j|:famca| a}
Povij est muslimana i l<rana j e prepuna raznih dogaaj a, mirova i pri
mirj a, ratova i sul<oblj avanj a, a i danas su odnosi meu njima u pojedinim
podrujima poprilino nestabilni. Negdj e su na granici, ili da planu i prera
stu u sul<ob ili, da se stabiliziraj u i da se uspostavi mir. Jedan od predznal<a
Sudnj eg dana, shodno onome to nas j e obavij estio Allahov Poslanil<, salla
llahu alejhi ve sellem, bit e sul<ob izmeu muslimana i l<rana. Poslanil<,
sallallahu alejhi ve sellem, ga j e nazvao velil<i ol<raj, u nj emu e pobijediti
muslimani, nal<on ega e se uputiti prema Istambulu i osloboditi ga, a na
l<on toga e se poj aviti Deddal.
Muaz ibn Debel, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<, sa
llallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Procvat Bejtul-Mal<disa znai (da slij edi)

Biljei Tirmizi i navodi da je hadis vjerodostojan, a vj erodostojnim ga ocijenio i Hakim.

2 Biljei Ibn Ebi ejbe, kao zaustalj en hadis (na ashabu), meutim ovakve vijesti ashabi
ne govore sami po sebi, te se uzimaju da su preneene od Allahovog Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, iako j e lanac prenositelja see samo do ashaba.
1c
1 30
opustjelost Jesriba, a opustj elost Jesriba znai (da slijedi) dogaaj velil<og
ol<raja, a veliki ol<raj znai (da slijedi) osloboenje I<onstantinopola, a
osloboenj e l(onstantinopola znai (da slijedi) poj ava Deddala:'1

Konstonti nopol ( dononi i l stambul ; desno: satel i tsko fotogrof1 i o Bosforo)

Vj erovj esnil<, sallallahu alejhi ve sellem, j e rel<ao: "Sl<lopit ete vrsto
primirje sa l<ranima, pa ete zaj edno l<renuti u napad protiv neprij atelja2
l<oji e biti ispred vas. I pobijedit ete, i zarobit ete ratni plijen, a potom
ete se vratiti bezbjedni, sve dol< ne stignete do j ednog uzvienja3 Potom e
j edan ovj ek iz kranskog tabora podignuti krst i rei: "Pobijedio j e krst!"
Na to e se rasrditi j edan musliman, pa e ga udariti i ubiti ga. Nal<on toga
e l<rani prel<inuti ugovor o primirju te se sl<upiti za velil<i okraj:' U dru
goj predaji se dodaje: "Muslimani e sl<oiti prema oruju, ol<upavi se, a
Allah e potom poastiti (cijelu) sl<upinu ehadetom:'4
U Muslimovom Sahihu j e naveden detaljniji opis mjesta ovoga velikog
ol<raj a. Ebu Hurejre, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanik, salla
llahu alejhi ve sellem, rekao: ({Nee nastupiti as (sudnji) dol< se krani ne
spuste do Dabil<a5, gdje e im u susret doi muslimansl<a vojsl<a iz grada6, a
Hadis biljee Ahmed, E bu Davud i Tirmizi, ejh Al bani ga ocijenio dobrim u Sahihu Ehu
Davud, a prenosi ga samo Abdurrahman ibn Sabit od svoga oca, a ovaj od Mekhula.
Rije kazana u hadisu j e ad Va znai oni koji su iza, meutim postoJei druga znaenja oko
ega postoji razliiti neusaglaeni stavovi u tumaanju ciljanog znaenj a.
` Gdje j e uzvienj e koje j e u spomenuto hadisu niko od uenjaka nije decidno odredio.
!(oliko sam uspio istraiti, po svoj prilici j e to mjesto Dab ik, koje se poimenice spominje u
narednom hadisu.
Biljei Ebu Davud sa ispravnim lancem prenosilaca.
` Ovo se mjesto nalazi u blizini grada Haleb, u dananjoj Siriji, gdje e se, dakle, desiti
veliki o kr aj .
Misli se na grad Damask.
bit e to najodabraniji ljudi na zemlji toga vremena. I l<ada se posafaju jedni
ispred drugih, l<rani e povil<ati: "Ne mijeajte se izmeu nas i onih l<oji su
bili nai, a l< oje ste vi poslije l<ao ratne zaroblj enil<e uzeli, borit emo se protiv
njih"1 Muslimani e na to uzvratiti: uNil<al<o, tal<o nam Allaha, neemo vas
pustiti da napadate nau brau;' pa e se boriti protiv nj ih. I j edna treina (od
muslimana) e se povui - Allah im to nil<ada nee oprostiti. Jedna treina e
poginuti - bit e to naj odabraniji ehidi l<od Allaha. A (preostala) treina e
pobijediti2, oni ni u j ednom trenutl<u nee poldel<nuti pred iskuenjem. I na
kon toga e osloboditi I(onstantinopol. . . A dol< budu dijelili ratni plij en, obje
enih maeva o maslinovo drvo, ejtan e povil<nuti: uEno izaao Deddal,
doao za vama l<od vaih familija"3 To e biti la4, a oni e se na to uputiti
nazad, pa nakon to stignu do ama, pojavit e se (Deddal):'
Most koj i spai a evropski i
azi j ski konti nent u l stom bul u
U jednoj drugoj preda
j i stoji jo: "I dol< se oni budu
spremali za borbu protiv Ded
dala, nakon to su pobijedili
l<rane, nee uspjeti ni ratni
plij en podijeliti, popravlj aj ui
svoj e redove, nal<on to budu
pozvani na namaz, sii e Isa
sin Merj emin:'5
U j ednoj drugoj predaji
navodi se j o detalj a oko sa
mog ol<raj a. U nj oj j e Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, l<azao: "Nee nastupiti
as (sudnji) dok se ne presta
ne dijeliti naslij edstvo i dol< se
ne prestane radovati ratnom
plijenu:' Potom j e rul<om po
l<azao prema amu, te rel<ao:
uNeprijatelj e se ol<upljati
radi pripadnil<a islama, a oni
Ovo ukazuje na to da se ve prije desio sukob krana i muslimana i da su muslimani
stekli zarobljenike koji su potom primili islam.
Z
].preostala e treina muslimana nadvladati neprijatelj a, osloboditi grad i uzeti ratni plijen.
` elei ih prestraiti.
Tj . slagat e ih ejtan da se Deddal ve pojavio.
Biljei imam Muslim.
11
e se ol<upljati radi nj ih1 U tom ol<raju e vam se desiti strano povlae
nj e2, nal<on ega e muslimani formirati grupu smrti sa uvj etom da se ne
vraaju osim l<ao pobjednici. Potom e se boriti sve dok ih no ne zal<loni
j edne od drugih. I povui e se i j edni i drugi, a da nil<o nij e pobij edio.
Tu e se rasformirati ova grupa, pa e muslimani ponovo formirati grupu
smrti, uz uvj et da se ne vrate osim l<ao pobj ednici. I borit e se sve dok
se ne smrl<ne, a onda e se povui i j edni i drugi, bez pobj ednika, pa e se
rasformirati i ova grupa. I<ada doe etvrti dan, pridruit e im se i ostali
sljedbenici islama3, a Allah e dati da doive poraz ( neprijatelji muslima
na), pa e biti ubijani lao nil<o dotad. Tal<vo neto nee se vidj eti;' ili j e
rel<ao: "Tal<vo neto se nij e vidj elo, tal<o da bi ptica letj ela iznad nj ih, i ne
bi uspjela ni preletj eti, a pala bi pogoena. I bilo bi iz iste familij e sto ue
snil<a, od l<ojih ne bi nali da j e na l<raju il<o ostao - samo j edan ovj el(. Pa
l<oj em plijenu da se raduj e?! Ili, l<oj e naslj edstvo da se dij eli?! I dol< to tal<o
bude traj alo, ut e za j o veu nevolju! Zaut e se vrisal<: "Deddal
se pojavio l<od vaih familij a!" Pa e odbaciti sve to su imali u rul<ama i
ol<renuti se, da bi poslali deset odabranih viteza. Ja zaista znam': rel<ao j e
Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, "njihova imena, i imena nj i
hovih oeva, i boj e nj ihovih l<onj a. Oni su naj odabraniji l<onj anici l<oj i su
tada postojali na licu zemlj e! " Ili j e rel<ao: "Oni su meu naj bolj im l<onj a
nicima, l<oj i e tada postojati na licu zemlje:'4
Mj esto sal<upljanja muslimansl<e voj sl<e za velil<i ol<raj e biti Guta,
mjesto l<raj Damasl<a, a bit e to najbolja voj ska na zemlji u tom vremenu,
i nj u e Allah potpomoi protiv l<rana. Ebu Derda: radijallahu anhu,
prenosi da j e Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Tabor
muslimana na dan ol<raja bit e u Guti, mj estu l<raj grada po imenu Da
masi<, j ednog od najbolj ih gradova ama:' A u drugoj predaji prenosi da
j e tal<oer uo Allahovog Poslanil<a, sallallahu alejhi ve sellem, l<ada j e
rel<ao: "Na dan (velikog) ol<raj a, tabor muslimana e biti u mj estu po
imenu Guta, mj estu kraj grada Damasl<a - najbolj em mj estu za ol<uplj a
nj e muslimana toga vremena:'5
I
Ibn Mesud, radijallahu anhu, j e dodao ovdje da su neprijatelji krani.
Z
Povlaenje sa bojnog polja uslj ed estine bitke.
Tj . doi e i skupiti se sa razliitih mjesta.
+
Hadis biljee Ahmed i Muslim.
b
Biljee Ahmed i Ebu Davud i Hakim, koji kae da j e hadis vjerodostoj nog lanca prenosi
laca. Zehebi se sloio s njim, a potvrdio El-Munz iri.
f
Osloboenj e l(ostantinopola muslimani e postii bez borbe, njihovo
e oruj e tada biti tel<bir1 i tehlil2, a bit e pod vodstvom Mehdij a. U hadisu
l< oj i bilj ei Ebu Hurejre, radij allahu anhu, stoj i da j e Allahov Poslanil<, salla
llahu alejhL ve sellem, rel<ao: "Jeste li uli za grad iji j e j edan dio na l<opnu a
drugi na moru?" Rel<li
-
su: "Iesro, Allahov Poslanie!" "Nee nastupiti as
(sudnji) dol< na nj ega ne l<rene sedamdeset hilj ada Ishal<ovih potomal<a, a
l<ad mu dou i ponu ulaziti, nee se boriti oruj em, niti e odapinj ati svoj e
strij ele, ve e rei: "La ilahe illa Allah i Allahu el<ber': pa e pasti jedan nj e
gov dio:' Sevr ibn Jezid ovdj e l<ae: "Ne pamtim drugaij e osim da j e rel<ao:
udio koji j e na moru:' Potom e po drugi put povil<ati: "La ilahe illa Allah i
Allahu el<ber': pa e pasti drugi njegov dio. Pa e po trei put povil<ati: "La
ilahe illa Allah i Allahu el<ber'; pa e biti osloboen. Onda e ui u njega i
uzeti plijen, a dol< ga budu dijelili, zaut e povil: "Deddal se poj avi!" Na
to e sve ostaviti i vratiti se:'3
Nevevi navodi slij edee: "ejh l(adi l<ae da u svim Muslimovim pre
daj ama stoji "od Ishal<ovih potomal<a': dol< poj edini uenjaci navode: "Ono
to j e openito poznato i prenoeno j e da su "od potomaka Ismailovih': a na
to ul<azuje sam hadis i njegov l<ontel<st l<ojim se cilj a na Arape. A grad l<oji
e biti osloboen j e l(ostantinopolj:'
To da se aludira na Arape, tj . sinove Ismailove prenosi se u hadisu od
Zu Mal<hmera, radijallahu anhu, u koje se navodi da e l<rani rei svom
saveznil<u: "Mi emo te potedjeti Arapa': pa e se ol<renuti i poeti sl<u
pljati za velil<i ol<raj . Dakle, nedvosmisleno j e l<azano da e velil<i ol<raj
biti izmeu Arapa i l<rana. Inae i ostali hadisi l<oji su navedeni u ovom
poglavlju ul<azuju na to da se radi o Arapima i da e vojsl<a l<oja budu ue
stvovala u velil<om ol<raju biti ona l<oja e osloboditi l(ostantinopol.
U jednom se hadisu doslovno navodi da su to Arapi, naime Amr ibn
'Auf, radij allahu anhu, prenosi da j e Poslanik, sallallahu alejhi ve sell em, l<a
zao: "Potom e im doi (u susret) naj bolji muslimani, stanovnici Hidaza:'
Dal<le, potomci Ismailovi, a ne Ishakovi4, a Allah najbolje zna.
Rijei: Allahu ekber.
2 Rijei: La ilahe illa Allah.
3 Hadis biljei imam Muslim.
Vidi Ithaf el-demaa, poglavlje "El-Fiten wel-melahim we eratis-s-a'ah" od ejha Ha
muda et-Tuvej dirija, dio 1. , str. 401.
13
134
ej a1a1a:aca11| j | | | atre:fa1f| aa
|1r:| j a1| a | a1aj a|afaem;| | j aa
Ova e se dva predznal<a ostvariti pri l<raju dunj alul<a, l<ada se umno
e i pojaaju sul<obi, i l<ada se rasplamsa rat sa l<ranima. Abdullah ibn
Mesud, radijallahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi
ve sellem, rel<ao: "Nee nastupiti as (sudnji) dol< se ne prestane dijeliti
naslij edstvo i dok se ne prestane radovati ratnom plijenu:' Potom j e ru
l<om pol<azao prema amu.1 Pojanjenje ovoga hadisa j e iznijeto u go.voru
o prethodnom predznal<u Sudnjeg dana.
e1|afa\| j a1| :fr|| m:| 1:f1| matrce| ca|ta;|1et
O ovom smo predzanal<u tal<oer kazivali u govoru o j ednom od pret
hodnih predznal<a, navodei slij edei hadis: "I dok to tal<o traje, ut e za jo
veu nevolj u! Zau t e vrisal<: "Deddal se pojavio l<od vaih familija!" Pa e
odbaciti sve to su imali u rul<ama i ol<renuti se, da bi poslali deset odabranih
viteza. Ja zaista znam'; rel<ao j e Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
"njihova imena, i
imena njihovih oe
va, i boj e njihovih
l<onja. Oni su naj o
dabraniji l<onj anici,
l<oji su tada posto
jali na licu zemlj e!"
Ili j e rel<ao: "Oni
su meu najboljim
l<onj anicima, l<oji
e tada postojati na
licu zemlj e:'2
Biljei Ahmed, Ebu Davud i Hakim, koji kae da j e hadis vjerodostojnog lanca prenosi
laca. Zehebi se sloio s njim, a potvrdio El-Munziri.
Hadis biljee Ahmed i Muslim.
|et1afjf a| r\1| :r|e;a:f j | e:f1| ae1:fr ae1a| \r|;e:j l| f| j a
Od Muaza ibn D e bela, radij allahu anhu, se prenosi da j e Allahov Posla
nik, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Procvat Bejtul-Makdisa znai (da slije
di) opustj elost Jesriba, a opustjelost Jesriba znai (da slij edi) dogaaj velil<og
okraja, a velil<i ol<raj znai (da slij edi) osloboenje l(onstantinopola, a oslo
boenj e l(onstantinopola znai (da slijedi) pojava Deddala:' Na to j e Muaz
ibn Debel udario po nadl<olj enici (ili po ramenu) ovjel<a l<oj em j e govorio,
te dodao: "Ovo e se desiti, l<ao to (se deava da) ti sjedi ovdj e:'1
Opustj elost Jesriba znai da e Poslanil<ov grad Medina opustjeti od
stanovnil<a i posjetitelja. U j ednoj drugoj predaji stoj i da j e Poslanil<, salla
llahu alejhi ve sellem, rekao: "Veliki ol<raj i osloboenj e l(onstantinopola i
poj ava Deddala su (desit e se) u sedam mj eseci:'2
?

Dogaaji koj e j e spome-

Posl oni kovo
nuo Allahov Poslanil<j salla-
dzomi i a
llahu alejhi ve sellem, u ovo-
me hadisu su kazani shodno
redoslij edu dogaanj a. Pro
cvat Bej tul-Mak disa, znai
procvat grada J erusalema,
>

sirenJ em nJ egove povrs1ne 1
izgradnjom, te poveanj em
broj a stanovnika. I<ad se to
desi, opustj et e Jesrib, Po
slanikov grad Medina -pre
stat e se graditi i ljudi e iz
gubiti volju da ive u njemu.
Ovo se ak i danas dogaa,
broj stanovnika Medine se
smanjuj e, a mnogi ljudi se iz
nje sele da bi ivj eli u dru
gim mj estima.
!
Bilj ee Ebu Davud i Tirmizi, ejh Albani ga ocijenio dobrim u Sahihu Ehi Davud.
Biljei Tirtnizi sa slabim lancem prenosilaca.
135
136
U j ednom drugom hadisu Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem,
l<azuje slijedee: "Zaista e Medina biti naputena l<ada bude najlj epa, tal<o
da e psi ili vul<ovi doi i mol<riti po damiji i po minberu:' Nel<o j e upitao:
'llahov Poslanie, pa l<o e l<oristiti nj ene plodove u to vrij eme?" "Zvij eri
(l< oje dolaze da j edu meso), ptice i divlje ivotinje! " - odgovorit e Poslanil<,
sallallahu ale j hi v e sell em 1 Procvat Bej tul-Mal< disa moe znaiti i to da e on
biti prijestolnica hilafeta pri l<raju dunjalul<a, kao to j e reeno u hadisu Ab
dullaha ibn Havale el-Ezedij a, koji l<azuj e: "Poslao nas j e Allahov Poslanil<,
sallallahu alejhi ve sellem, da lovimo plijen i to hodajui, ili smo i vratili bez
iega, a odmah j e uoio umor na naim licima, pa nam j e rel<ao: tllahu moj,
ne prepusti ih meni, pa da ja budem slab za njih, i ne prepusti ih samima sebi,
pa da ne mognu sebi pomoi, i ne prepusti ih ljudima, pa da im ne dadnu
prednost nad sobom:' Potom j e stavio rul<u na moju glavu, ili j e rel<ao n moj
potiljal<, pa nastavio: "O Ibn Havale, l<ada vidi da se hilafet preselio u svetu
zemlju, tada su blizu zemljotresi, velil<i mete, i krupni dogaaji, a as (sud
nji) e toga dana biti blii ljudima nego to j e ova moja rul<a od tvoj e glave:'2
Poslanil<ove, sallallahu alejhi ve sellem, rij ei: "Opustj elost Jesriba, pa
velil<i ol<raj i osloboenje l(onstantinopola;' znae da e se, nal<on to opu
sti Medina, desiti sul<ob izmeu muslimana i l<rana, a nazvan j e velil<i
ol<raj zbog estine borbe u njemu. Potom slijedi osloboenje I<onstanti
nopola, tj . grada !stambula, j ednog pod najveih i najlj epih gradova da
nanje Tursl<e. A potom e se pojaviti Deddal.
l l Z.

C|a j 1| ae1| j a1| ;e\1a| aj a\r

\re\r1a| j ta| m| j a e11rja :f|ajef| a a e1| j ta
Ovaj predznal< dj elimino pojanjava prethodne l<oj i govore o opustj e
losti Medine od stanovnil<a. Medina se izgradila i doivjela j e procvat, na
l<on to j e Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, uinio hidru u nju.
Potom su godine prolazile, a nj eno j e stanovnitvo postajala sve broj nij e,
zbog doseljavanj a u nju i elj e ljudi da u njoj ive. Meutim, Poslanil<, salla
llahu alejhi ve sellem, nas j e obavij estio da e ljudi prestati eznuti za stano
vanj em u Medini, i to e biti j edan od predznaka Sudnjeg dana.
Biljei Malik u El-MuvetaJu s ovakvim tekstom, a hadis se nalazi i u dva Sahiha ali se ne
spominje ivina i pas, inae j e spominjanje psa neuobiajeno.
Biljee Ahmed i Ebu Davud, a ejh Albani ga ocijenio vj erodostojnim u Sahihu Ehi Da
vud.

Medi na Munevvero (domi i o Al l a hovog Posl ani ka, sol l ol i ohu ol ei hi ve sel l em)
Ebu Hurej re, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<, sallalla
hu alejhi ve sellem, rel<ao: "Ljudima e vrij eme doi l<ada e ovj el< zvati
svoga amidia i roal<a: "Haj demo (iz Medine) u blagostanje'; a Medina
im j e bolja, l<ad bi znalL Tal<o mi Onoga u ijoj j e ruci moja dua, nee
iz Medine nil<o izai svoj om volj om, a da Allah nee u nju poslati boljeg
od nj ega. Zaista, Medina je poput elj eznog mijeha, odbacuj e to ne valja.
Nee nastupiti as sudnji dol< Medina ne izbaci nevalj alce, kao to elj ezni
mij eh odbaci strugotinu od elj eza. 1
Zabilj eeno j e da j e Omer ibn Abdulaziz, Allah mu se smilovao, izaao
iz Medine, pa se ol<renuo prema svome tienil<u Muzahimu, rel<avi mu:
"O Muzahime, zar se ne boji da nisi od onih l<oj e odbacuje Medina?"
Naravno, ovo ne znai da su svi oni l<oji su bili itelj i Medine, pa j e na
pustili, zli i nevaljali ljudi, naprotiv, iz nj e su iselili i naj bolji lj udi, odabrani
ashabi, radij allahu anhu, iavi za dihadom i radi islamsl<e dave.
A Ebu Hurejre, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<, salla
llahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Napustit e se Medina l<ada bude u najbolj em
stanju, i nee u nju ulaziti osim zvij eri:'2 Hadis znai da e ljudi naputati i
seliti iz Medine iako e moi ivj eti u njoj ugodnim ivotom i mada e nj eni
plodovi biti nadohvat rul<e. Meutim, odreene e smutnj e i isl<uenja ui
niti da j e ostave, selei se u druga mj esta. I tal< o e se iz nj e iselj avati sve dol<
potpuno ne opusti, da e po nj enim praznim l<uama, putevima i damija
ma mol<riti divlj e ivotinj e ptice, a da ih nee imati l< o sprij eiti i otj erati.
Biljei imam Muslim.
Z
Biljee imami Buhari i Muslim.

l l J.
1 :f aaa\;| aa| aa:raj | ae1| amj :fr
Allah, delle ve'ala, j e stvorio planine da budu stabilne i nepomine
na zemlji, a desit e se, l<al<o nas j e obavij estio Allahov Poslani!<, sallallahu
alejhi ve sellem, l<ao jedan od predznaka Sudnjeg dana, da e se pomjeriti
Sl i ka pokozui e moi ne koi e ukl oni oj u pl ani nu
sa svojih mj esta. I to uslj ed propa
danj a zemlj e, ili udara gromova, ili
ljudskim rul<ama, zbog niskograd
nj e i visokogradnj e i ravnanj a ze-

mlj e. Oval<o se ve radi u mnogim

mjestima. A moda e to deavati
uslj ed klizanj a zemljita i odronja
vanj a same planine i kamenja, a
toga smo i sami svj edoci u posij ed-

nJ e vriJ eme.
Sl i ke pri rodni h kl i zito i odronj oni o pl oni ne
Semure, radijallahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslani!<, sallallahu
alejhi ve sellem, rel<ao: "Nee nastupiti as sudnji dol< se planine ne po
mj ere sa svojih mj esta i dol< ne vidite l<rupne stvari l<oje nil<ad niste vidj eli:'1
1 Biljei Taberi, ejh Al bani ga ocijenio vj erodostojnim U Es-Silisletu es-sahiha, br. hadisa
3061.
l 1 .
ej a1re1j \r| t;| m ar/rafaa \ej m| j a1| c| f| ;e\e|a|
Jedan od predznal<a Sudnjeg dana j e i pojava ovj eka iz poznatnog
arapsl<og plemena l(ahtan, l<oj em e lj udi biti pol<orni i pod l<ojim e se
uj ediniti. Ovaj j e dogaaj tal<oer iz vremena l<rupnih promj ena na zemlj i.
Ehu Hurejre, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<, sallallahu
alejhi ve sellem, rel<ao: "Nee nastupiti as sudnji dol< se ne pojavi ovj el< iz
I<ahtana l<oji e voditi ljude svojim tapom:'1 "Voditi ljude tapom" ne znai
doslovno voenje tapom, nego j e metaforino opisano da e se ljudi sl<upiti
pod nj egovim vodstvom, saglasni da ih vodi, te da e mu biti pokorni i po
sluni. Meutim, to tal<oer aludira da e biti osor i grub prema njima.
Ovaj ovjel< j e izgleda dobar, l<al<o se to ini iz predaje l<oju prenosi Ibn
Abbas, radijallahu anhu, l<ada j e rel<ao: "A ovj ek iz l(ahtana j e j edan od
dobrih:'2 Ovaj ovj ek iz plemena I<ahtan nee biti tienil< nego slobodan o
Pl emena u Arobi i i po mi estu i vl i eni a
i
Biljee imami Buhari i Muslim.
vj ek, a znamo da
7 M M M M M
ce se poJ aVIti I Je-
dan drugi ovj el<
l<oji e biti neiji
tienil<, zvat e
se Dehdah. O
nj emu slijedi go
vor u narednom
predznal<u.
Bilj ei Ebu Neim u El-Fitenu, a Hafz navodi u El-Fethu da j e vjerodostojnog lanca pre
nosilaca, dio 10. , str. 301.
14L
ej r1re1j \r;e| maaJa1ra
Pri l<raj u dunjalul<a e se poj aviti ljudi l<oj i e puno kretati izmeu svi
j eta i imati vlast nad njima. Neke j e od njih Poslanil<, sallallahu alejhi ve se
llem, spomenuo po opisu, a nel< e po imenu, izmeu ostalih i El-Dehdaha.
Ehu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil, salla
llahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Nee nestati noi i dana dol< ne bude vladao
ovj ek l<oji e biti jedan od tienil<a, ime mu j e El-Dehdah:' U j ednom
rul<opisu stoji i "El-Dehdel.1 Hafz u Fethul-bariju navodi da El-Dehd
ah znai "onaj l<oji mnogo vie':
l l . , l l /. , l l . , l l .
ej r1r1r;|eje1e|1| 1| j | 1ef | aj |;|1mf| , |1a;|eje1e || 1|| trc| a,|
\a|:raaaa| ,|;ej r1r1ae1j \e1acaf| aa;|| ae1j \aea j je1ej ;e|e1| t|
Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, nas j e obavij estio e se de
siti predznaci Sudnjeg dana l<ada e progovoriti divlj a, vrica maa, l<ai
sa nanule i ovj el<ova butina. Od Ehu Se'ida el-Hudrija, radijallahu anhu,
se prenosi da j e Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: uTal<o
mi onoga u ij oj j e ruci moja dua, nee nastupiti as sudnj i dol< divlja
ne bude govorila ljudima, i dol< ne progovore sa ovjel<om vrica njegovog
bia i lai s njegovih nanula, i dol< mu vlastita butina ne bude govorila ta
j e uinila njegova porodica poslije njega:'2
U divlja spadaju sve vrste divljih ivotinja poput lavova, vukova i sl., a
govorit e ljudima, bez obzira bili vjernici ili nevjernici. Vr
ica bia za udaranje stol<e i sl., a l<ai nanule je l<ai u
l<oji se uvue noga, ili koji se l<opa preko noge. Dva
posljednja predznal<a, da progovori kai i butina da
obavijesti ovjeka ta j e uradila njegova porodica na
l<on njega, jo se nisu desili, Allah naj bolje zna. A desit
e se, jer nas je o tome obavijestio Allahov Poslani!, sallallahu alejhi ve sellem.
Biljei imam Muslim.
Biljei Tirmizi i kae da je ha dis dobar (hasan un gari b), Ibn Hi ban i Hakim ga ocijenili
vjerodostoj nim.
Pojedini naunici smatraju da j e govor vrice bia, l<aia s nanule i o
vjel<ove butine ustvari l<omparacija sa modernim sredstvima l<omunil<a
cije, poput mobitela, ianih i beinih prenosa, i slanja pisanih porul<a i
preciznih i osjetljivih zvukova i glasova. Drugi l<au da su ovi predznaci
doslovno opisani i da e navedene stvari istinsl<i govoriti ovjel<u. Allah
najbolj e zna.
A govor divljih ivotinja se desio u doba Allahovog Poslanil<a, sallalla
hu ale j hi ve sell em, naime od E bu Se'ida el-Hudrija, radij allahu anhu, se
prenosi da j e rel<ao: "Dol< j e na periferiji Medine sj edio jedan beduin l<od
svoga stada, napade ga vuk i zgrabi j ednu ovcu. Pastir krenu za nj im i su-
M
st1ze ga, pa Istrgnu ovcu
i stade ga tj erati, hul<a
jui ga, a vul< se zaina
di i stade. Potom sjede
vrsto na stranje ape i
odluno maui repom
stade govoriti: "Uzeo si
mi nafal<u loj om me j e
Allah opsl<rbio!" A pa
stir u udu progovori:
"udnovato, od vuka l<oj i
mae repom, da pria!" A
vul< ponovo ree: "Allaha
,
mi, ti zapostavlj a neto
to j e udnij e od ovoga!" Pastir upita: `: ta j e to udnij e od ovoga?" Vul
ree: "Poslanik Allahov, sallallahu alejhi ve sellem, izmeu dvij e palme i
l<amenjara kazuj e ljudima o dogaajima l<oji su se desili davno prije i ono
to e poslije biti:' Beduin na to povil<a za stol<om i potj era j e do j ednog
mj esta u Medini, te se zaputi do Vj erovj esnil<a, sallallahu alejhi ve sellem,
i pol<uca mu na vrata. Vj erovj esnil<, sallallahu alejhi ve sellem, j e l<lanj ao, a
l<ada zavri, ree: "Gdje j e onaj beduin, vlasnil< stada?" Beduin odmah usta
de, a Vj erovj esnil, sallallahu alejhi ve sellem, mu ree: "Reci ljudima ta si
uo i ta si vidjeo:' Beduin stade ljudima l<azivati l<al<o j e vidio vuka i ta j e
uo od njega. A Vj erovj esnil<, sallallahu alejhi ve sellem, tada ree: uistinu
j e rel<ao, znalovi e se desiti prije asa sudnj eg! Tal<o mi Onoga u ijoj j e
ruci moja dua, nee nastupiti as sudnji dok ne izae nel<o od vas iz svoj e
kue, a poslije ga nj egova nanula, ili bi nj egov, ili tap l<oji nosi obavij este
ta j e njegova porodica inila nal<on nj ega:'1
Biljei Ahmed, Ibn l(esir navodi u El-Bidajetu ven-nihajetu da j e hadis po uvj etima au
tora Sunena, ali ga oni ne bilje, dio 6. , str. 159 .

141
A desilo se tal<ocr da j e l<rava progovorila, naime Ehu Hurejre, ra
dij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslani!<, sallallahu alejhi ve sellem,
rel<ao: "Jednom j e nel<i ovj el< vodio l<ravu, a bio ju j e pretovario, kada mu
se ona ol<renu i ree: uJa zaista nisam stvorena za ovo, nego sam stvorena
za oranj e! " Na to lj udi, zaueni i prestraeni, povil<ae: uSubhanallah, zar
l<rava da govori?!" A Allahov Poslani!<, sallallahu alejhi ve sellem, odvrati:
"Ja zaista u to vj erujem, a i Ebu Bel<r i Omer:'1
Govor divlj ai l<oj i se spominj e u hadisu j e istinski govor, a Allah naj
bolj e zna, a Uzvieni l<azuj e: "On onome to stvara dodaje to hoe, On,
uistinu, sve moe?'2

l ZJ.,l Zl.

1 :f rj raj | : | ama|a:f aaa\/a| aaa:r:f|aa| tama :aa|a|| tj| a1|

Jedan od predznal<a Sudnj eg dana j e i to da e nestaj ati dini-islam i
da e prestati njegovo izuavanj e i j avno pral<ticiranj e. Nastupit e tal<va
smutnja i nered i neznanje da e se potpuno ostaviti post i namaz, a l(ur'an
e nestati iz prsa ljudi tal<o da nee ostati nij edan aj et na zemlji. Tolil<i e
dehl nastati da e stari ljudi govoriti: uzatel<li smo nae oeve da govore
ove rij ei "La ilahe illa Allah'; pa ih i mi govorimo:'
Ehu Huzejfe, radijallahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslani!<, salla
llahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Nestat e islama l<ao to se izbrie ul<ras sa
odjee, tal<o da se nee znati ni ta j e post, ni namaz, ni hadsl<i obred, ni
sadal<a. A uzdignut e se l( ur' an u j ednoj noi, tal<o da nee na zemlji ostati
ni j edan aj et. I ostat e poj edini ljudi, starci i starice, l<oj i e govoriti: "Zate
l<li smo nae oeve da
govore ove rij ei "La
ilahe illa Allah'; pa ih
i mi govorimo:' l(ada
j e Huzejfe, radijallahu
anhu, ovaj hadis zavr
io, zaudie se ljudi
oko nj ega, a Silete ibn
Zefer upita: "O Huzej
fe, pa ta e im !<oristi
ti "La ilahe illa Allah':
1 Biljei imam Muslim.
Prijevod znaenja sure Fatir: 1.
l<ada nee znati ni za post ni za sadaku ni obred?!" A Huzejfe se na njegovo
pitanj e zal<renu od nj ega, pa ovaj ponovo upita, a Huzejfe se ponovo zal<re
nu, pa mu trei put odgovori: "O Silete, spasit e ih od vatre! "1
"Nestaj anj e" znai doslovni nestanak tako da od islama nee nita osta
ti, i nil<akva njegova spoljna obilj eja se nee vidj eti meu ljudima. A ne
staj anj e poput "ul<rasa na odjei" bilo veza ili natpisa, koji nestaju i briu se
nal<on estog l<oritenj a i pranj a. A "uzdizanje l(ur'ana" znai da e se uzdi
i i da e ga nestati iz prsi lj udi i iz l<nj iga, i to l<ada ga zapostave ljudi i kada
ga ne budu uili i ne btldu po nj emu radili. Ovaj predznal< se j o nij e desio,
a dini-islam se uvelil<o iri na mnogim mj estima, elhamdulillah.
ej r1r1ej : \ \ej r ar;r:f| /rca|;|e;a:f| atm| j a,
e1;|1ej1e;e : | j 1aj j
Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, nas j e obavij estio o voj sci koja e
napasti Allahovu l( uu i traiti ovj eka iz l(urej ija, da bi ga zarobili. Taj o
vj el< e biti Mehdi. A Allah, delle ve'ala, e cijelu voj sl<u utj erati u zemlju,
od prvog do posljednj eg, a na Sudnjem danu oni meu njima koji budu
istinsl<i sljedbenici ummeta Muhammedova, sallallahu alejhi ve sellem, bit
e proivlj eni shodno njihovim nij etima.


Od Abd11llaha ibn el
l(ubtij a se prenosi da j e re
. " l<ao: "Uli smo Haris ibn Ehi

Rebi'a, Abdullah ibn Safvan i

ja l< od U mm u Selem e, pa su
j e njih dvojica upitali o vojsci
l<oja e biti utj erana u zemlju.
To j e bilo u vrijeme Abdulla
ha ibn Zubejra, dok ratovao sa
" _ _

Haddadom ibn Jusufom, a

tada j e bio sl<lonj en u Allaho
voj l(ui u Mel<l<i. Ummu Seleme l<aza: "Rel<ao j e Allahov Poslani!<, sallallahu
alejhi ve sellem: "Potrait e utoite u !(abi, a na njega e biti poslana vojsl<a,
pa l<ada dou do puste zemlj e, bit e u zemlju u tj erani:' A ja sam na to upita-
Biljei Ibn Made u Es-Sunenu, El-Busejri navodi u Misbahu ez-zudade da ha dis ima
vjerodostojan lanac i povjerljive prenosioce. Hakim ga ocijenio vjerodostojnim po Musli
movim uvjetima.
144
la: "Allahov Poslanie, a ta sa onima l<oji budu prisiljeni'; pa mi j e odgovorio:
"I on e biti u zemlj u u tjerani, a na Sudnjem danu bit e proivlj eni po svojim
nij etima:'1 U drugoj predaji stoji da j e Vj erovj esnik, sallallahu alejhi ve sell em,
spomenuo voj sl<u l<oja e biti u zemlju u tj erana, pa j e U mm u Seleme upitala:
'i bit e meu njima onih l<oji su prisiljeni?!" A Poslani!<, sallallahu alejhi ve
sellem, odgovori: "Bit e proivlj eni po nijetima:'2
Bit e prema nijetima proivljeni, jer e meu njima biti i onih l<oji nisu
dobrom voljom uestvovali, a bit e i onih l<oji su doli usput ili radi trgovine,
ali e biti svi redom u zemlju u tjerani, zbog toga jer su bili u sl<upini sa neva
ljalim i zlim. Jer, l<ada tal<ve pogodi nesrea, snae i one l<oji su s njima. Hadis
dal<le jasno upozorava da se izbjegava drutvo zlih i nevaljalih, i da e onoga
l<oji uvea tal<vo drutvo svojim prisustvom snai l<azna koja j e njima nami
j enjena. Iz hadisa se moe razumjeti da e ih l<azna snai prije nego dou do
I<abe, i da e ta vojsl<a ii na ovj el<a l<oji j e bio naao utoite u l(abi. Taj o
vjel< j e Mehdi Muhammed ibn Abdullah, a Allah e ga zatititi utjerivanj em
cjelol<upne vojsl<e u zemlju. To e biti l<eramet njemu podaren.
Od Aie, radijallahu anhu, se prenosi da j e rel<la: 'llahov se Posla
nil<, sallallahu alejhi ve sellem, j ednom prevrtao u snu, pa mu rel<osmo: "O
Allahov Poslanie, uino si neto u snu to nil<ad dosad nisi!?" Pa j e rel<ao:
"udno, da e se ljudi iz moga ummeta uputiti prema ovoj l(ui (I<abi), radi
ovj el<a od l(urej ija l<oji se sl<lonio u nju, pa l<ada dou do pustinj sl<og pre
djela, bit e u zemlju utj erani:' Na to smo rel<li: 'llahov Poslanie, ali put
e nanij eti i druge lj ude?!" "Hoe'; odgovori Poslani!<, sallallahu alejhi ve
sellem, i nastavi: "Meu nj ima j e i onih koji su l<renuli da trae neto, i onih
l<oji su bili prisiljeni da l<renu, i sluajnih putnil<a . . . Bit e uniteni odj ed
nom, na razliitim mj estima. Allah, 'azze ve dell, e ih proivj eti shodno
nj ihovim nij etima:'3 A u jednoj drugoj predaji stoji da j e Poslanil<, sallallahu
alejhi ve sellem, rel<ao: "Voj sl<a e l<renuti da napadne l(abu, pa l<ada doe
do pustinj sl<og predijela, bit e u zemlju u tj erana, od prvog do posljednj eg:'
Aia, radij allahu anhu, j e na to upitala: 'llahov Poslanie, l<al<o to da e od
prvog do poslj ednj eg biti u zemlju u tjerani, a meu njima e biti i onih l<oj e
j e put nanio i onih l<oji nisu njihova l<ova?!" Poslanil<, sallallahu aiejhi ve se
llem, odgovori: "Bit e od prvog do posljednj eg u zemlju utjerani, ali e biti
proivlj eni sval<o prema svom nij etu:'4
O Mehdiju i dogaaj ima vezanim za nj ega e biti jo govora.5
1 Biljei Muslim.
Biljei Tirmizi.
3 Biljei Muslim.
Biljei Buhari.
Pogledaj mali predznak br. 131.

l ZJ.
O:fa1| j raj e1| a :\aarar1a\\a
Izmeu dogaaj a pri kraj u dunjalul<a koji e biti posljedica smutnj i i
nestajanja vj ere j e i vrij eme l<ada nil<o nee hodoastiti !(abu radi hada ili
umre. Ebu Se'id el-Hudri, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<,
sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Nee nastupiti as sudnji dok se ne pre
stane hodoastiti l(aba:'1 Ali ovaj predznal< e biti j edan od poto njih, j er e
i poslij e pojave Jededa i Meduda ljudi obavljati had, l<ao to se to pre
nosi u ha dis u l< oji tal<oer prenosi E bu Se'id el-H udri: "Uistinu e se hodo
astiti l(aba radi hada i radi umre i nal<on poj ave Jeduda i Meduda:'2
Dal<le rij ei unee nastupiti as sudnj i dol< se ne prestane hodoastiti
l(aba'; mogu znaiti da e moda uslj ed ratova i sul<oba biti onemogueno
obavlj anj e hada, pa l<ad se stvari normaliziraj u, ponovo e se ii na had
i na umru. A moe i znaiti da e biti ljudi l<oji e silom sprij eavati da se
obavlj a had. Allah naj bolje zna.

Biljee Ebu J' ala, Ibn Hiban i Hakim koji kae da j e hadis vjerodostojan po uvj etima Bu
harija i Muslima.
Bilj ei imam Buhari.
145

e1|rfr\;ej 1| a| ar |r;:\| a;| maaecer1raj a\am| |a
Arapsl<i polu oto l< j e bio mj esto mnogo botva i slij epog oboavanj a l<u
mira, pa j e Uzvieni Allah pomogao Svoga Poslanil<a, sallallahu alejhi ve se
llem, da odabranom voj skom uniti lana boanstva i uspostavi vj eru koja
se temelji na oboavanju jedinog Stvoritelj a i Vladara, Uzvienog i Velia
stvenog. Meutim, sa pribliavanj em Sudnj eg dana i udaljavanj em ljudi od
vj ere i irenjem neznanja, bit e ljudi l<oji e se ponovo poeti oboavati
kipove. To e biti j edan od predznaka Sudnjeg dana.
Ebu Hurej re, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<, sallalla
hu alej hi ve sellem, rekao: "Nee nastupiti as sudnj i dol< se ene iz Devsa
ne budu gegale o l< o Z ul-I<halsa:'1
Pol oaj stanita pl emena Devs
1
Biljee imami Buhari i Muslim.
Z ul-l(halsa j e
kip l<oj eg su pri
j e islama oboavali
pripadnici plemena
Devs. Rij ei ugega
ti" j e ustvari izve
denica iz metafo
rinog izraza ugiba
ti stranjice'; a uka
zuj e l<al<o e ene
iz Devsa uznevje
rovati, inei tavaf
o l< o kipa Z ul-I<hal
sa, oboavaj ui i
veliaj ui ga. Ovo
pleme j e inae na
stanj eno na j ugoza
padu Arabij e.
. :

J.

1 :f aaa\;| maa
l(urej evii ili pleme l(urej poznato j e arapsl<o pleme, a inae potie od
Fehra ibn Malil<a ibn En-Nadra ibn l(enane. Ime su dobili od rij ei "et-te
l<aru'; to znai trgovina, prema svojim starima l<oji su se bavili trgovinom.
I<urej ima nel<oliko ogranal<a, sinove El-Harisa ibn Fehra, sinove Dezime
ta, sinove Aize, sinove Lueja ibn Galiba, sinove Amira ibn Lueja, sinove dija
ibn l('aba ibn Lueja, sinove Makhzuma, sinove Temima ibn Murra, sinove
Zehre ibn l(ilaba, sinove Eseda ibn Abdurizza, sinove Abdud-dara, sinove
Noufelove, sinove Abdulmutalibove, sinove Umejje, sinove Haimove i dru
ge. A po dolasl<u islama l(urejevii su se podijelili na jo manj e ogranl<e po-
u

put Bel<rijuna, U meri juna, U sra-

~^! ~ " 0uu 5O

Al

d

h
^J=.*01J\}8

niJUna, eVIJ Una rugi .

-
ri Arabiaq ri

*```
"
"u C

!cet5abo:=

/:hJ
}v_

*


HDl'
00uuW2:n
ab Dbmntb !bc
otVrogbm
Arapska pl emena pr i j e i si omo
Dononi e stanite oropski h pl emeno
l(urejevii su se u velikom
broju raselili po cij eloj Arabij i, a
Poslani!<, sallallahu alejhi ve se
llem, nas j e obavij estio da e se
njihov broj smanj ivati dol< ne
ga potpuno ili gotovo potpuno
nestane.
Ehu Hurejre, radijallahu
anhu, prenosi da j e Allahov Po
slanil<, sallallahu alejhi ve sellem,
rel<ao: "Najprije od svih ljudi ne
stat e l(urej ij a, a samo to nij e
dolo vrijeme l<ada e ena pro
i pored neij e sandale, pa e
rei: Ovo j e sandala l(urej ij a:'1
Ovome svj edoi i naredni hadis,
l<ada j e Poslani!<, sallallahu alejhi
ve sellem, rel<ao Aii: "O Aia, iz
moga ummeta najbri tvoj j e na
rod, l<oji e za mnom preseliti:'2
Biljee Ahmed i Ebu ]'ala, a Hejsemi navodi u Mudema(u ez-zevaid da su prenosioci
povjerljivi. Hadis su ocijenili vj erodostojnim Ahmed akir i Albani.
Hadis j e prethodno spomenut u govoru o malim predznacima br. 82.

1/m
l Z .
\aaj /r c;e11eJ:f1eme1j \r| t|f| e;| j
Jedan od predznal<a Sudnj eg dana j e i ruenje muslimansl<e l<ible, svete
l(abe, od strane ovjel<a iz Etiopij e, crnca, po imenu Zul-Suvejl<atejn, (onaj
l<oji ima male potl<olj enice) l<oje e dobiti zbog svojih izuzetno malih i sit
nih potl<olj enica. On e sruiti !(abu l<amen po l<amen, sl<inuvi nj en pre
l<riva i uzevi ukrase s nj ega.

Abdullah ibn Amr ibn el-s

prenosi da j e Allahov Poslanik,
sallallahu alej hi ve sellem, re
l<ao: "Proite se Habeija (Eti
j opljana) al<o se oni vas prou,
j er nee nil<o uzeti blago l(abe
osim ovj ek Zul-Suvel<atej n
Habeij a:'1 A u drugoj predaji:
"Sruit e I<abu Zul-Suvel<atej n
Habeij a:'2 U predaji l<oju pre
nosi Abdullah ibn Abbas, radi
jallahu anhu, stoji da j e Allahov
Poslanil<, sallallahu alej hi ve se
llem, rel<ao: "l(ao da ga vidim,
crn, krivonog, rui (I<abu) j e l<a
men po l<amen:'3 Od Abdulla
ha ibn Amra, radijallahu anhu,
se takoer prenosi da j e Alla
hov Poslani!<, sallallahu alejhi ve
sellem, rel<ao: "Sruit e !(abu
Zul-Suvel<atejn Habeij a, uzet
e nj ene ukrase i strgnuti nj en
pol<riva. I usitinu, l<ao da ga
gledam, elav, heravih zglobova,
rui j e l<rampom i lopatom:'4
l
Bl jei Ebu Davud, ejh Al bani u Sahihu Ehi Davud, br. 772.
2 Biljee Buhari iMuslim.
3 Biljei Buhari.
Biljei Ahmed, Ibn I<esir navodi da j e lanac hadisa dobar i vrst.
Rij ei "heravih zglobova" znae da su l<rivi, l<ao da su pomjereni iz nji
hovog normalnog mj esta.
Ovdj e se namee pitanj e da li hadis inicira odreen problem, j er j e
Allah, delle ve'ala, uinio Mel<l<u bezbjednim mj estom, kao to lae Uzvi
eni: "Zar ne vide da smo Harem svetim i sigurnim uinili"1, i l<ae ta
l<oer: "Zar im nismo obezbij edili Harem sigurnim"2 I takoer: 'T Mi
smo ga (Mesdidu-haram) namijenili svim ljudima, kako za mjeta
nina talo i za doljaka - i onome ko u njemu htjedne bilo kalO na
silje uiniti, dat emo da patnju nesnosnu islusi:'3 Allah, delle ve'ala
j e spasio !(abu od vlasnil<a slonova l<oji su l<renuli da j e srue, a tu vrij eme
titili su j e idolopol<lonici, pa l<al<o onda da se srui l(aba l<ada j e ona l<ibla
muslimana?!
Odgovor na ovo pitanj e ili eventualni problem stoji u nizu inj enica,
prva j e da j e l(aba i Mel<l<a mj esto l<oj e e ostati bezbjedno do pred Sudnj i
dan, ali ne i do samog l<raj a dunj aluka, a ajeti opisuju Mel<ku kao bezbj edno
mj esto do prij e toga.
Drugo, Vj erovj esnil<, sallallahu alejhi ve sellem, nas j e obavij estio da e
domaini, tj . itelj i Mel<l<e biti oni l<oji e prel<riti nj enu svetost. Naime,
Ebu Hurej re, radijallahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslani!, sallallahu
alejhi ve sellem, relao: "Dat e se prisega na vj ernost ovj el<u (Mehdiju)4
izmeu j emensl<og ugla (I(abe) i mel<ama (mjesta gdj e j e stajao Ibrahim,
alejhi selam.) i nee nil<o prelriti zabrane (svetost) Allahove !(ue do nj eni
domaini, pa l<ada to uine, ne pitaj za propast Arapa. Potom e doi Habe
ij e pa e ga sruiti do temelj a, i nee se poslij e toga nanovo izgraditi, i oni
e biti ti koji e odnijeti njegove riznice:'5
U doba vlasnil<a slonova l<oj i su krenuli na !(abu, itelji Mel<ke su bili
murici i idolopol<lonici, ali su potovali i uvali nj enu svetost, te j u
j e Allah, delle ve'ala, zatitio od Abrame i nj egove voj sl<e. Habeij a
Zul-Suvejl<atejn dal<le nee sruiti !(abu dol< nj eni domaini ne pre
l<re i zanemare nj enu svetost i dopuste mu da to uini, ne brinui se
i ne titei Allahovu !(uu. Nee j e uvati, pa e Allah usl<ratiti Svoj u
pomo i zatitu.
i
Prijevod znaenja sure El-Ankebut: 67.
2 Prijevod znaenja sure El-I<asas: 57.
Prijevod znaenja sure El-Hadd: 25.
O Mehdiju e biti detaljnije govora u malom predznaku 131.
Biljei Ahmed, lanac hadisa j e vjerodostoj an.
1L
Je| rtr\1j f|r\ej | atf| 1a1j |a| t| ma
Nal<on pojave velikih predznal<a Sudnj eg dana, poput pojave Dedda
la, silasl<a Isaa sina Merj emina, alej h selam, i drugih znakova, Smal< svij eta
e postati potpuno blizu, pa e Allah, delle ve'ala, poslati ugodni vjetar
l<oji e uzeti due svim vj ernicima na zemlji, kal<o ne bi doivj eli uas i
strahote posljednjih dana dunjaluka, l<oj e e ol<onati sa najgorim ljudima
preostalim na zemlj i.
En-Nevvas ibn Sem'an, radijallahu anhu, prenosi l<al<o j e Allahov Po
slani!<, sallallahu alejhi ve sellem, spominj ao Deddala, pa j e rekao: "I dok
ljudi budu tal<o, Allah e poslati ugodan vj etar koji e ih obuhvatati ispod
pazuha, pa e uzeti duu sval<om muminu i muslimanu, tako da e ostati
najgori ljudi, l<oji e j avno spolno opiti l<ao to to rade magarad. U njihovo
e vrij eme nastupiti as sudnj i:'1
U predaji koju prenosi Abdullah ibn Amr, radijallahu anhu, stoji da
j e Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Poj avit e se Ded
i
Biljee Buhari i Muslim.
Biljei Muslim.

dal. . . pa e Allah poslati hla

dan vj etar iz pravca ama, i
nee ostati na licu zemlj e niko
l<o j e imao u svom srcu mal<ar
trunl<u dobra ili vj erovanja, a
da mu nee uzeti duu. A al<
i l<ada bi nel<o uao u samo
srce planine, doao bi za njim
da mu uzme duu:'2 Ovaj e se
vjetar poj aviti nalon to Isa,
sin Merjemin, alejhi selam,
preseli na ahiret i nal<on to se
pojavi Deddal.

e1| traj ace1 |aa\\|
Mel<l<a j e u doba Poslanika, sallallahu alej hi ve sellem, imala sasvim
mali broj stanovnika i sitnih graevina, a Vj erovj esnik, sallallahu alejhi ve
sellem, j e l<azao da e doi
vrij eme l<ada e se gradi-
ti ogromni obj el<ti l<oji e
nadmaivati planine Mel<l<e.
Ibn ejbe biljei od fale ibn
taa koji prenosi od svoga
oca da j e rel<ao: "Drao sam
uzda od jahalice Abdulla
ha ibn Amra l<ada j e rel<ao:
"l(akvi ete vi biti l<ada po
ruite !(abu, ne ostavljaj ui
ni kamen na lamenu?" Re
l<li smo: mi u islamu?"
Pa j e potvrdio: "A vi u isla
mu!" "I potom ta?" - upi
tali smo, pa j e odgovorio:
"Potom e se izgraditi ljepa
nego j e bila, pa kada vidite
da se u Mekl<i kopaju kana
li1, i vidite graevine l<oje
nadvisuju vrhove planina,

znajte da vam se Cas sasvim

pribliio:'2 !(anali su ustva
ri tuneli koji se prave ispod
zemlj e i planina, kao i o gro-
V P `

mne cijevi lojima se usmje-
`

rava tol< Zemzema.

Meko (nekodo brdo, donos neboder)
i
Biljee Ibn E bi ej be i El-E z reki u Akhbaru Mekke, predaja je dobra i ima mnoge lance
prenosilaca.
2
Ovako navodi Ibn el-Es ir i Ibn Me nz ur i drugi j ezi ari
151
1 52
KR
l Z.
|e\| | aj raj ;efeaj | aaa|e1ae a ;|fae1a
Pri l<raju vremena e se umnoiti novotarij e, izmeu ostalih i da e po
tonj i negirati vrij ednost njihovih prethodnil<a, zaboravlj ajui l<ako j e Allah
pohvalio ashabe i rel<ao da j e zadovoljan njima. Ii e dotle da e potonji iz
ovog ummeta prol<linjati prethodnil<e, kao to se prenosi od Allahovog Po
slanil<a, sallallahu alejhi ve sellem, da j e rel<ao: "Nee nastupiti as sudnji
dol< poslj ednj i iz ummeta ne budu prol<linjali njegove prval<e:'1 Ummet u
hadisu j e najvj erovatnij e Poslanil<ov, sallallahu alejhi ve sellem, ummet, tj .

njegovi sljedbenici, a Allah zna.

l JJ.
1e11|:f;|1eta| a:|1:fa1a
O specifnostima vremena pri l<raj u Sudnj eg dana, izumima i otl<ri
ima l<oj a e se poj aviti govori nel<oliko hadisa. Na odreen nain hadisi
aludiraju na te novine lao to su mnotvo trgoval<ih centara, prevozna
sredstva l<oj a mal<simalno sl<rauju vrij eme putovanja, a izmeu ostalih
poj edini uenjaci navode da j e aludirano i na poj avu automobila. Oval<o to
navodi ejh Albani u dj elu Es-Silsile
tu es-sahiha i dr. Ibn Hiban naime bi
ljei od Ibn Omera, radijallahu anhu,
da j e Vjerovj esnil, sallallahu alejhi ve
sellem, rel<ao: "Bit e pri l<raj u moga
ummeta ljudi l<oji e sjedati (da putu-
j u) na sjedalo u neem poput sredstava
za prevoz, i izlazit e kraj vrata dami
je, a ene im obuene - razgoliene:'2
Rijei "poput sredstava za prevoz" alu
diraju da su to potpuno nova prevozna
sredstva l<oje Poslanil, sallallahu alejhi
ve sellem, nij e prije vidio, a najvj ero
vatnij e su auta. Allah zna.

l
Dio ha disa biljei Tirmizi i kae da j e hadis gari b.
2
Bilj ei Ibn Hiban U svom Sahihu.

l J l
ej a1ra1| j a
I<al<o se budu irile smutnj e i neredi pri l<raju vrerena, i l<al<o bude
zavlada nepravda, l<ada e j al<i uzimati od slabog, i l<ada e zlil<ovci biti
oni l<oji e drati stvari u svojim rul<ama, vj ernici e se nadati i moliti za
novi dan, l<ada e nestati tame i nepravde l<oj a j e zahvatila zemlj u. Uzvieni
Allah e tada dati da se poj avi Muhammed ibn Abdullah el-Haseni el-Alevi
el-MehdL
Pa l<o j e dal<le taj Mehdi, zato i odakle e se poj aviti, da li on postoji,
ta radi i ko su mu sljedbenici? Sve su ovo pitanj a i j o mnoga druga l<oja
se nameu l<ada se spomene Mehdi i njegova pojava. U narednom dij elu
emo ul<ratl<o i j asno odgovoriti na ova pitanj a.
| m |ja| | j \
,
a
Ime mu j e Muhammed ibn
Abdullah el-Haseni el-Alevi, a
potomal< j e Poslanil<ove, sallalla
hu alejhi ve sellem, porodice, od
erl<e mu Fatime i unul<a Hase
na sina Alij eva, nel<a j e Allah s
njima svima zadovolj an. Abdu
llah ibn Mesud, radij allahu anhu,
prenosi da j e Poslanil<, sallallahu
alej hi ve sellem, rekao: "Da du
njalul<a nij e ostalo nego samo je
dan dan, Allah bi taj dan produ
io da poalj e ovjel<a od mene,
iz moje porodice, ije j e ime isto
l<ao i moj e, i ime nj egovog oca
isto l<ao ime moga oca:'1
Sl i ka pokozui e Posl oni kovo, sol l ol l ahu ol ej hi
ve sel l em, pori i ekl o od Adema, ol ej hi sel am.
``1
@ }} .Y1
Biljee Tirmizi i Ebu Davud, a ejhul-islam Ibn Tej mijje ga ocijenio vj erodostoj nim u
Minhadu es-sunne, dio 4., str. 211.

14
ai| ajj jaajjaj a| j | aj a
Pojavit e se dal<le pri l<raju dunjalul<a, i to nal<on to se rasprostrane
smutnj e i zavlada nepravda, pa e Uzvieni Allah uiniti da se pod nj ego
vim vodstvom popravi stanj e ovog ummeta. Bit e dobri ovj ek, po sta
novitu Ehli sunneta, i pod njegovim e se zapovjednitvom i voj evanj em
sl<upiti vj ernici u niz pohoda.
:aj:fa
E bu Se'id el-H udri, radij allah L anhu, prenosi da j e Poslani!<, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Mehdi j e od mene1 , visol<og j e ela, podueg blago
povij enog nosa, ispunit e zemlj u pravdom kao to j e bila ispunj ena ne
pravdom, vladat e sedam godina:'2
Ime mu j e isto kao i Poslanil<ovo, sallallahu alejhi ve sellem, i ime oca
tal<oer: Muhammed ibn Abdullah, iz porodice j e Poslanikove, iz loze Ha
sana ibn Alij a, radij allahu anhu
To to j e od Hasanove loze nosi sa sobom odreenu mudrost. Naime,
l<ada je Ali, radijallahu anhu, ubijen kao ehid, a bio j e halifa muslimana,
hilafet j e preuzeo nj egov sin Hasan. Meutim, Muavij a ibn Ebi Sufan, radi
jallahu anhu, j e tal<oer bio halifa, te su tako istovremeno bila dvojica voa,
Hasan u Iral<u, Hidazu i okolini, a Muavij a u amu i ol<olnim mj estima.
Meutim, Hasan se odrel<ao svoga vostva i prepustio ga Muaviji, nal<on
est mj eseci hilafeta, u ime Allaha, delle ve'ala. To j e uradio radi ouvanja
j edinstva muslimana pod j edinstvenim vodstvom, i radi sprjeavanja pro
lij evanj a krvi, a ne radi bilo l<al<ve materij alne nadoknade. I Allah, delle
ve'ala, mu j e to nadol<nadio, j er ko neto ostavi radi Allaha, On e nj emu ili
nj egovom potoml<u dati i nadoknaditi bolje od toga.3
\|| j m1| j | a1a|
Mehdi e vladati meu muslimanima sedam godina, i u tom e vreme
nu zemlj om vladati pravda, kao to j e dotada vladala nepravda. Te e godi
ne biti godine blagostanja, zemlja e raati, l<ie padati, imetal< se umnoa
vati bez ogranienj a . . . O ovome e biti posebno govora.
Tj . iz njegove porodice, istoga porijekla.
Biljei Ebu Davudj dobrog lanca prenosilaca, br. hadisa za
/-oaa-/aood Ibn el-I<ajjima, i i str.
f
U1a\| :jaj a| f|
Mehdi e se pojaviti sa istol<a, i naravno sa sl<upinom l<oja e ga Allaho
vom odredbom pomoi i podrati, borei se na Allahovom putu i vrsto se
drei vjere. Ova e sl<upina takoer biti sa istol<a, l<ako se to navodi u hadisu.
\|| j mjaj a
Pri l<raju dunjalul<a, kada se preol<renu stvari i lj udi promij ene, izbit e
sul<ob za riznice l(abe izmeu troj ice sinova ljudi, sve troj ica e biti sinovi
vladara, i sval<i e bogatstvo eljeti za sebe. Meutim, nij edan od njih nee
uspjeti preuzeti riznice. Utom e se poj aviti Mehdi, tu u Mel<l<i, a meu
ljudima e se prouti za njegovu poj avu, pa e mu doi i kraj l(abe mu pri
segnuti na vj ernost i poslunost.
Sevban, radijallahu anhu, prenosi da j e Vj erovj esnil<, sallallahu alejhi
ve sellem, rel<ao: "Izbit e sukob ol<o vaih riznica izmeu trojice, svi e
biti sinovi halifa, a nil<o od nj ih ih nee preuzeti. Potom e se pojaviti crne
zastave iz smjera istol<a, pa e napasti, borei se l<ako se niko tal<o nij e bo
rio:' "Potom j e;' - l<ae Sevban, "spomenuo neto ali ne sjeam se ta, pa j e
rekao" - "Pa al<o ga vidite, dajte mu prisegu makar ili puzei po snij egu:'1
"Svi od njih sinovi halifa" znai da e sve trojica biti sinovi vladara i da e
imati svoje slj edbenil<e, a svaki e htj eti vlast l<ao to ju j e i nj egov otac imao.
"Vae riznice" su ili riznice l(abe, tj . zlato i drugo blago za koje se l<ae da se
nalazi ispod nj e, ili j e sama vlast, tj . hilafet. Nel<i misle da se pod riznicama
cilj a na brdo zlata l<oje e se ul<azati nal<on povlaenja rij el<e Eufrat2
Ovdj e se valja zapitati l<ako razumijeti to to e se Mehdi pojaviti u
Me<l<i, a da e se crne zastave poj aviti sa istol<a, iz pravca Horosana. I, za
to e zastave biti crne boj e?
Ibn l(esir oval<o odgovara na ova pitanja: "Mehdi e biti potpomognut
stanovnicima sa istol<a l<oji e podrati nj egovu vlast i uvrstiti njegov po
loaj . Nosit e crne zastave, a to . . . jer j e zastava Allahovog Poslanil<a, salla
llahu alejhi ve sellem, bila crne boje, zvali su j e El-Ukab:'3
1
Biljei Ibn Made. Ibn l(esir u En-Nihaje, str. 26. navodi: "Ibn Made j edini biljei ovu
predaju, a nj en j e lanac jak i vj erodostojan. El-Busajri u Ez-Zevaidu navodi da je lanac
vjerodostojan i prenosioci povjerljivi. Biljei ga i Hakim u El-Mustedreku i kae da je vj e
rodostojan po uvj etima Buharije i Muslima, dio 4., str. 463, hadis br. 4880. Hadis su slabim
ocijenili Ahmed i Zehebi u El-Mizanu a Ibn el-Devzi kae da je izmiljen.
2 O ovome smo kazivali u malom predznaku 96.
El-Bidajetu ven-nihajetu, str. 26.
1
151
Ehu Se'id el-Hudri, radijallahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<,
sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Pri kraj u moga ummeta poj avit e se
Mehdi, nj ega e Allah podariti pa e padati l<ie\ zemlja e raati svoj e ze
lenilo, a on e dijeliti imetal< podjednako, i umnoit e se stol<a, uzdignut
e se ummet, ivj et e sedam ili osam:'2 U j ednoj drugoj predaji se dodaje:
"Poslije njega nee biti vie haj ra:'3
Rijei "davat e imetal< podjednal<o" znae svim ljudima isto. Rij ei "po
slije nj ega nee biti hajra" ul<azuju da l<ada on preseli na ahiret, ponovo e
se pojaviti zlo i ogromna smutnja. ejh Bin Baz navodi slijedee: "Poj ava
Mehdija j e poznata stvar, a mnogobrojni su hadisi l<oji o tome govore, i to
opseno i sinergino. Nemalo j e uenj al<a l<oji su l<azali da su ovi hadisi na
stepenu mutevatira4, i to znaenj sl< og oblil<a, zbog mnotva predaja, njihovih
razliitih izvora, prenosilaca i ashaba l<oji ih prenose, te l<oritenih izraza.
Sve ove predaje nedvojbeno ul<azuju da j e Mehdi istinit i stvaran, i da j e nj e
gova poj ava inj enica l<oja e se desiti. Ime mu j e Muhammed ibn Abdullah
el-Alevi el-Haseni, iz loze Hasana sina Alijevog, radijallahu anhu Mehdi e
l<ao imam i voa biti ustvari Allahova milost ljudima l<oji e pri l<raju dunja
lul<a uspostaviti pravdu i podrati istinu, a sprijeiti i ul<inuti zulum i neprav
du. Allah e ga uiniti dobroiniteljem u pravdi, uputi i od pomoi ijudima:'s
\|:fj|1aj aa1| j a
Postoje generalno dvij e vrste hadisa o Mehdiju, u prvoj se spominju
nj egova dj ela i uloga u dogaaj ima, a u drugoj se l<azuj e isl<lj uivo o nj ego
vim osobinama.
Spomenut emo ovdj e dio ovih hadisa, a i to j e dovolj no l<ao potvrda o
nj egovoj pojavi pri l<raju vremena i l<ao predznal< Sudnj eg dana. O Mehdi
ju j e zabilj eeno pedeseta!< hadisa, od toga ima i vj erodostojnih i dobrih i
slabih. Osim toga postoj i jo osamnaest predaja. Uenjaci poput Es-Sefa
rinija6, Sadil<a Hasana Hana7 i Hafza el-Arija8 tvrde da j e broj hadisa o
Mehdij u dostigao stepen mutevatira.
Tj . rodne kie.
Biljei Hakim, lanac prenosilaca j e dobar.
3 Biljei Ahmed, sa slabim lancem prenosilaca.
+
Mu teva tir j e predaja koja ima toliko prenosilaca (nekada i vie od etrdeset) da j e nemo
gue da bude neistinita ili pogrena.
Er-Reddu 'la men kezzebe bil-ahdath es-sahiha el-varide fl-Mehdi od Abdulmuhsina
el-Bedra, str. 1 57-159.
Levamt el-envar el-behije, dio 2. , str. 84.
El-Iza'tu lemma kane ve ma jekunu bejne jedejji es-sa'ti, str. 1 12- 1 13.
o
Prenosi od Ibnul-I<ajj ima i zauzima isti stav u El-Menaru el-munifu, str. 142.
I. E bu Se'id el-H udri, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<,
sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Pri l<raju moga ummeta poj avit e se
Mehdi, nj ega e Allah podariti pa e padati l<ie, zemlja e raati svoj e ze
lenilo, on e dijeliti imetal< podj ednal<o, i umnoit e se stoka, uzdignut e
se ummet, ivj et e sedam ili osam:'1
Tj . sedam ili osam godina. Isti ashab prenosi i naredni hadis u l<ojem
j e Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Obradovat u vas sa Mehdi
j em, bit e poslan kada ljudi budu razj edinjeni i u nedaama, pa e ispuniti
zemju pravdom l<ao to j e bila prepuna nepravde i zuluma. Nj ime e biti
zadovolj ni stanovnici nebesa i zemlj e. Dijelit e imetal< podj ednal<o:' Nel<o
j e upitao: "l(al<o podjednako?" Pa j e odgovorio: "Svim ljudima isto:' I rel<ao
je: 'A
.
llah e ispuniti grudi Muhammedovog ummeta pravicom, a Mehdi e
zapovij editi glasnil<u da povie: l(o ima l<al<vih materij alnih potreba? I nee
se nil<o j aviti osim j edan ovj el<, pa e mu Mehdi rei: "Idi do uvara maga
cina, pa mu reci: "Mehdi ti nareuj e da mi dadne imetl<a (novca):' Ovaj e
mu rei: "UzmiF" Pa l<ad ovjel< pone birati i l<upiti imetal<3, pol<ajat e se
i rei: "Jesam naj pohlepniji ovj el< Muhammedovog ummeta, ali zar samo
meni fali, a svi su drugi zadovolj ni!?" "Potom e htj eti vratiti to j e uzeo,
ali mu to nee dopustiti, rel<avi mu: "Mi ne uzimamo ono to udij elimo! "
i tal<o e biti sedam godina, ili osam, ili devet. I nakon nj ega vie nee biti
dobra u ivlj enj u:' Ili j e rel<ao: "I nal<on nj ega vie nee biti haj ra od ivota:'4
2. Ali, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi
ve sell em, rel<ao: "Mehdi j e od nas, Ehlul-bejta, Allah e nj ega u jednoj noi
pripremiti:'5
'A.llah e nj ega u j ednoj noi pripremiti" znai da e ga Uzvieni Allah
pripremiti i osposobiti za hilafet, podrl<om Nj emu i uputom, podarivi
mu svoj stva voe i mudrost l<al<ve do tada nij e posj edovao. Nel<i l<au da
ovo znai da e ga Uzvieni Allah u j ednoj noi, ili u j ednom satu, uiniti
vrij ednim l<od ljudi, pa e se odgovorni i oni koji donose odlul<e sloiti da
on preuzme hilafet.6
l
Bilj ei Hakim, lanac prenosilaca j e dobar.
Tj . uzmi svoj im rukama koliko hoe bez brojenja i evidencije.

Tj . kada pone skupljati izabrani imetak i stavi ga u odjeu ili kakvo platno.
Biljei Ahmed u El-Musnedu, dio 3. , str. 37, prenosioci su vj erodostojni. Pogledaj i
Mudema(u ez-zevaid, dio 3. , str. 313-314.
5 Ibid, 2/58, a lanac prenosilaca j e vjerodostojan.
Ovo zastupa Mula Ali el-l(ari u El-Mirkatu, dio 5., str. 180.
1
1 58
Uglavnom, ovo znai da sam Muhhamed ibn Abdullah nee znati da
j e Mehdi l<oji je opisan u hadisima, sve dol< se ljudi ne ol<upe oko njega i
daju mu prisegu na vj ernost. Dal<le, on nee ni traiti vlast i hilafet, niti e
se smatrati odgovarajuim za tu fnl<ciju, i ljudi e mu dati prisegu, a on j e
ustvari nee elj eti. Takoer, ovo nil<ako ne znai da e prethodno biti grje
nil< i u zabludi, pa da e ga Allah uputiti prel<o noi da povede ljude za so
bom. Naprotiv, Mehdi e posjedovati temelj no erijatsl<o znanj e na osnovu
l<ojeg e voditi ljude, biti predvodnik u dihad u, izdavati fetve i biti sudija u
meuljudsl<im sporovima. Ovo se znanj e ne stjee prel<o noi, osim da ga
Allah podari objavom, to j e sluaj samo sa vjerovj esnicima i poslanicima,
a Mehdi nije ni vjerovjesnil< ni poslanil<. Dakle, to da e ga Allah preko noi
pripremiti znai da e ga u noi uiniti vrstim u ubj eenju da j e on Mehdi,
spomenut u hadisima, podarivi mu neophodna svojstva voe.
3. Ummu Seleme, radij allahu anha, prenosi da j e Allahov Poslani!<, sa
llallahu alej hi ve sellem, rel<ao: uMehdi j e iz moje l<ue, j edan od potomaka
Fatime:'1
Rijei "iz moj e l<ue" znae da j e Mehdi iz Poslanil<ove porodice i nj e
govog porij el<la, a "potomal< Fatimin" znai da j e iz Fatimine loze.
4. Dabir, radij allahu anhu, prenosi da j e Vj erovj esnil<, sallallahu alejhi
ve sellem, rel<ao: "Isa sin Merjemin, alejhi selam, e sii, pa e mu rei voa
Mehdi: "Proi, da nam ti predvodi namaz!" A on e uzvratiti: "Ne, va j e
predvodnil< j edan od vas, to j e Allahova poast ovom ummetu!"2
Ovaj hadis nedvojbeno ulazuj e da e se Deddal pojaviti u doba
Mehdija, pa e potom sii Isa, aalejhi selam., da bi ubio Deddala, voa
muslimana e ostati Mehdi i on e predvoditi muslimane u namazu, a iz
meu ostalih i Isaa, alejhi selam.
5. Ehu Se'id el-Hudri, radijallahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<,
sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Od nas j e onaj iza l<ojeg e l<lanj ati Isa,
sin Merjemin:'3
Tj . Mehdi e biti imam muslimanima u namazu, a za njim e svi l<lanja
ti, pa i Isa, sin Merj emin, alejhi selam.
Sunenu Ehi Davud, dio 1 1 . , str. 373., sa vjerodostojnim lancem prenosilaca.
Biljei El-Haris ibn Ebi Usame u svom El-Musnedu sa dobrim lancem prenosilaca. lb
nul- l(ajjim to navodi u El-Menatu el-munifi kae da predaja ima potporu u drugim vjero
dostojnim predajama.
Biljei Ebu Neim u El-Mehdiju, spomenuo ga j e El-Menavi u Fajdu el-kadiru, dio 6., str.
17., sa vj erodostojnim senedom (lancem prenosilaca).
``

. .

6. A Ibn Mesud prenosi da j e Allahov Poslani!<, sallallahu alej hi ve se
llem, rel<ao: "Da od dunj alul<a nij e ostalo nego samo j edan dan, Allah bi taj
dan produio da poalje ovj el<a od mene, iz moj e porodice, ije j e ime isto
l<ao i moje, i ime nj egovog oca isto l<ao ime moga oca:'1
Bit e mu dal<le ime Muhammed ibn Abdullah, a ne l<ao to to l<au ije
Muhammed ibn el-Hasen el-Asl<eri.
7. U rivaj etu koji prenosi Fitr stoji: "Da nij e ostalo vremena osim j ed
nog dana, uistinu bi Allah poslao ovj el<a iz moj e porodice, da ispuni ze
mlju pravdom l<ao to j e bila ispunjena nepravdom:' U j ednoj drugoj preda
j i stoji da: "Nee nestati dunjaluka dok Arapima ne zavlada ovj ek iz moje
porodice, imena identinog mome:'2
Da e uzavladati Arapima" podrazumijeva sve muslimane, i Arape i nea
rape, a l<azano j e tal<o u opem smislu, jer e Mehdi prvo postati predvodnil<
Arapa, poevi sa Mekl<om i Medinom, a poslije i svih ostalih muslimana.
Ovo se moe odnositi na sve muslimane i sobzirom na to da j e l(ur'an l<njiga
na arapskom j ezil<u zaj ednil<a i j edinstvena sveta l<njiga i uputa za sve musli
mane. A moe se i ciljati na pripadnost po govoru arapsl<im jezil<om.3
8. Zerr ibn Abdullah, radijallahu anhu, prenosi da j e Vj erovj esnil<, sa
llallahu alejhi ve sellem, rekao: "Nee nastupiti as (sudnji) dol< odgovor
nost ne preuzme ovj el< iz moj e porodice, imena poput moga:'4
9. Alij, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslani!<, sallallahu alejhi
ve sellem, rel<ao: uDa nije ostalo vremena, osim j edan dan, Allah bi opet po
slao ovj el<a iz moje porodice, da ispuni zemlj u pravdom l<ao to j e bila is
punj ena nepravdom:' A u drugoj predaji stoj i: "Da nij e ostalo od dunj aluka
osim j edan dan, Uzvieni Allah bi opet poslao ovj el< od nas\ da j e ispuni
pravdom kao to j e bila ispunj ena nepravdom:'6
Svi ovi hadisi j asno l<azuj u o Mehdij u, nj egovoj pojavi i ulozi, l<onl<ret
no spominjui njegovo ime i svojstva.
Slij edi niz hadisa l<oji ne spominju neposredno Mehdijevo ime, ali se
najvjerovatnij e odnose na nj ega.
Bilj ee Tirmizi i Ebu Davud, a ejhul-islam Ibn Tej mijje ga ocijenio vjerodostoj nim u
Minhadu es-sunne, dio 4., str. 211.
Biljei Ebu Davud, br. hadisa 4282, hadis j e vjerodostojan. Takoer j e u Tuhfetu el-ahve
zi, dio 6., str. 486.
Pogledaj: Mir katu el-mefatih od El-!(arija, dio 5. , str. 179.
4 Bljei Ahmed u El-Musnedu, dio 1 . , str. 376., sa vjerodostojnim lancem prenosilaca.
Tj . iz Poslanikove, sallallahu alejhi ve selle1n, porodice.
Biljei Ebu Dabud, dio 4., str., 107. , poglavlj e o llehdiju, a lanac prenosilaca je vrst.
10. Dabir, radij allahu anhu, prenosi da j e Vj erovj esnil<, sallallahu alejhi
ve sellem, rel<ao: "Samo to stanovnicima Iral<a nije prestao stizati i l<afz
i dirhem1 :' Upitali smo: "Zato to?" Pa j e odgovorio: uzbog stranaca2, za
branjivat e to! " Potom j e rel<ao: "Samo to stanovnicima ama nij e pre
stao stizati i dinar i mud3:' Upitali smo: "Zato to?" Pa j e odgovorio: "Zbog
l<rana!" Potom j e malo zautio, te rel<ao: "Bit e pri l<raju moga ummeta
halifa l<oji e navelil<o dijeliti imetal<, ne broj ei l<olil<o j e udij elio:' Na ovo
j e Derir, j edan od prenosilaca ha disa, upitao E bu Nadreta i Ehu el-AJaa:
"Mislite li da j e to Omer ibn Abdulaziz?" Odgovorili su: "Ne!"4
Oigledno da se i u ovom hadisu govori o Mehdij u, l<ao to j e to l<azi
vano i u prethodnim hadisima l<oj i ga spominju po imenu i opisuju l<al<o
e osvojiti mnogi ratni plijen i postii mnoge pobjede, te da e u nj egovom
vremenu zavladati blagostanj e za sve muslimane.
II. Aia, radijallahu anhu, prenosi da j e Poslanil<, sallallahu alejhi ve
sellem, rel<ao: "Prevrtao se Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, u
snu, pa mu rel<osmo: "O Allahov Poslanie, uino si neto u snu to nil<ad
dosad nisi!?" Pa j e rel<ao: "udno, da e se ljudi iz moga ummeta uputiti
prema ovoj l(ui (I(abi), radi ovj el<a od l(urej ija l<oj i se sl<lonio u nju, pa
l<ada dou do pustinj skog predijela, bit e utj erani u zemlju:' Na to smo re
l<li: 'llahov Poslanie, ali put e nanijeti i druge ljude?!" "Hoe': odgovori
Poslani!<, sallallahu alejhi ve sellem, i nastavi: "Meu njima je i onih l<oji
su l<renuli da trae neto, i onih koji su bili prisiljeni da l<renu, i sluajnih
putnil<a, desit e im se kraj odjednom, a bit e proivlj eni na razliitim
mjestima:'5
|. Allah, 'azze ve dell, e ih proivj eti shodno njihovim nij etima. Da
l<le, bit e uniteni svi ljudi iz ove grupe odjednom, utj erivanj em u zemlju,
ali e biti proivlj eni na Sudnj em danu L razliitim stanjima, pa e nel<o biti
za Denneta, nel<o za vatre, shodno nj ihovim dj elima i nij etima.
12. Ehu Hurejre, radij allahu anhu, prenosi da j e Vj erovj esnik, sallallahu
alejhi ve sellem, rel<ao: "Dat e se prisega na vj ernost ovj el<u izmeu ugla6
i
"l(afz" j e mjera za teinu, poput kilograma, saja i sl., a dirhem j e novac od srebra koji se
prije koristio.
"Stranci" (ar.: 'adem) su svi nearapi, pa makar i govorili arapskim j ezikom, poslije se
ovaj termin koristio za Perzijance.

Dinar j e novac od zlata, a mud je mjera za teinu koju su koristili stanovnici ama.
Biljei Muslim, br. hadisa 2913.
Biljei Buhari dio. 4., str 284-285, i Muslim, br. ha disa 2884.
Misli se na tkz. jemenski ugao l(abe.
i mel<amal, a nee nil<o prel<riti2 zabrane (svetost) Allahove I(ue do nj eni
domaini, pa l<ada to uine, ne pitaj o propasti Arapa. Potom e doi Habe
ije, pa e ga sruiti do temelj a, i nee se poslij e toga nanovo izgraditi. Oni
e biti ti l<oji e odnijeti nj ene riznice:'3
13. Takoer Ebu Hurejre, radij allahu anhu, prenosi da j e Poslanil, sa
llallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "I<al<o li ete biti, l<ada vam sie sin Merje
min, a imam e biti j edan od vas:'4
"Imam" iz ovog hadisa j e oigledno Mehdi Muhammed ibn Abdullah,
to moemo zal<lj uiti na osnovu 4. i 5. hadisa iz ovog niza.
14. Dabir ibn Abdullah, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Posla
nik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Uvij ek e postojati sl<upina iz moga
ummeta l<oja e se boriti na istini, sve do Sudnj eg dana. Potom e sii Isa
sin Merjemin, alejhi selam, pa e mu nj en voa rei: "Proi da nas ti pred
vodi u namazu!" Uzvratit e (Isa, alej hi selam. ): uNe, vae su voe od vas
samih, l<ao poast od Allaha ovome ummetu:'5
I u ovoj se predaji pod voom i imamom l<oji e predvoditi namaz cilj a
na Mehdij a, l<ao to to nedvosmisleno potvruju prethodni hadisi. A "po
ast od Allaha ovom ummet" znai da j e predvoenj e namaza u l< o j em stoji
Isa, sin Merjemin, alej hi selam, l<ao klanj a za imamom iz Muhammedo
vog, sallallahu alejhi ve sellem, ummeta posebna ast tom ummetu.
To to e Isa sin Merjemin, alejhi selam, l<lanj ati za Mehdij em ne znai
da j e Mehdi bolji od Isaa, j er j e npr. i Muhammed, sallallahu alejhi ve se
llem, l<ada j e bio bolestan, klanj ao iza Ebu Bel<ra, radij allahu anhu, i od te
j e bolesti i preselio na ahiret6, i llanj ao j e tal<oer iza Abdurrahmana ibn
'ufa, radij allahu anhu7 Tal<o e Isa, alejhi selam, l<lanj ati iza ovj el<a iz Mu
hamedovog, sallallahu alejhi ve sellem, ummeta da pol<ae lal<o j e siao
da sudi po Muhammedovom erij atu i da bude pol<oran njegovim naredba
ma. A Mehdi e poslij e biti jedan od sljedbenika Isaa sina Merjemina, ale j hi
selam, i jedan od voj nil<a njegove voj sl<e.
l
] . mjesta gdje j e stajao Ibrahim, alejhi selam
2 U predznaku 126. bilo j e detaljnije govora o krenju svetosti l(abe i vlasnicima slonova
koji su j e htjeli sruiti.

Bilj ei Ahmed, dio 2. , str. 291. , lanac hadisa je vj erodostojan.

Bilj ee Buhari, dio 6. , str. 358 i Muslim, dio 2., str. 193.
Biljee Ahmed u svom El-Musnedu, 3. dio, 384 str., i Muslim, 2. dio, 193. str.
` Bilj ei Tirmizi, hadis j e vjerodostojan.

Bilj ee afja u svom El-Musnedu i Muslim u Sahihu.

161
15. Dabir ibn Semure, radijallahu anhu, prenosi slij edee: "Uao sam
sa ocem l<od Vj erovj esnil<a, sallallahu alejhi ve sellem, pa sam ga uo l<al<o
l<ae: "Nee se ovo zavriti dol< meu njima ne bude (vladalo) dvanaest ha
lifa:' Potom j e neto govori to nisam uo, pa upitah oca ta j e rel<ao, a on
mi odgovori: "Svi su I(urej ije! "1
Ibn I(esir povodom ovog hadisa navodi slij edee: "Ovaj hadis nosi j a
san dol<az da e biti dvanaest pravednih halifa, a na dvanaest imama kal<o
to l<au ije, j er od nj ih veina nisu imali ove predispozicije. Ovih dvanaest
halifa su svi I(urej ije i bit e namj esnici l<oji sporovode pravdu:'2
16. Hafsa, radijallahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<, sallallahu
alejhi ve sellem, rel<ao: ((Uistinu e na ovu I(uu l<renuti voj sl<a l<oja e j e
htj eti napasti, pa l<ada dou do pustinj sl<og predj ela, Allah e ih u zemlju
utj erati, poevi od sredine. Onda e prvi iz grupe pozvati one poslj ednj e,
pa e ih Allah u zemlju utj erati, tal< o da nil< o nee ostati osim j ednog ovj e
ka3 l<oji e pobj ei i obavij estiti ljude ta im se desilo:'4
17. Ummu Seleme, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<, sa
llallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Nastat e rasl<ol nal<on smrti halife, pa e se
pojaviti ovj el< od stanovnil<a Medine, l<oji e bjeei iz nj e stii u Mel<l<u.
Nj ega e Mekl<elij e izabrati (da bude halifa), a on e odbij ati, a onda e mu
dati prisegu izmeu rul<na i mekama5 Potom e na nj ega biti poslana voj
sl<a iz ama, koja e, lada doe do pustinj e izmeu Mel<l<e i Medine, biti u
zemlj u protj erana. I kada to ljudi vide, doi e mu evlij e i pobonjaci ama
i naj odabraniji i naj bolji stanovnici Irala, te mu uiniti prisegu izmeu ru
l<na i mel<ama. Poslije e se poj aviti ovj el< od I(urej ija, ij e e daj de biti iz
plemena I(elb, pa e na njih poslati vojslu, i to vojsl<u iz plemena I(elb l<oj a
e doivj eti poraz, a gubitnici e biti oni l<oji ne vide l<oji j e plij en ostao iza
plemena I<elb. I dij elit e imetal< i ponaati se sa ljudima po sunnetu nj iho
vog Vj erovjesnil<a; proirit e islam poput (devinog) vrata ispruenog po
zemlji. Ostat e sedam godina, pa e umrijeti, a muslimani e mu l<lanjati
denazu:' U jednoj predaji stoji da e ostati tal<o "devet godina':6
1 Biljei Muslim, dio 9. , str. 807.
Z
Tefsiru Ibn J(esir, dio 6. , str. 78.
Jedan ovjek od cijelokupne vojske e pobjei, pa e priati drugima o vojsci i kako j e
utjerana u zemlju.
Bilj ei Muslim: dio 4., str. 2209.
O
Tj. izmeu j emenskog ugla I<abe i mjesta gdje j e stajao Ibrahim, alejhi selam
Biljei ga Ebu Davud sa prihvatlj ivim lancem prenosilaca, a potvruju ga brojni drugi
vjerodostojni hadisi.
uVoj sl<a iz ama" l<oja e krenuti na nj ega, bit e u zemlju utjerana u
pustinjskom predjelu izmeu Mekke i Medine. uPleme l(elb" j e poznato
arapsl<o pleme ij a e vojsl<a "doivj eti poraz': tj . biti poraena od skupi
ne l<oja j e halif dala prisegu u Mekli. Taj halifa e postupati pravedno sa
ljudima, a proirit e i uvrstit islam na zemlj i poput "vrata ispruenog po
zemlji': tj . poput devinog vrata, l<ojeg ona istegne i isprui po zemlji l<ada
sjedi i odmara.

>

Sl i ka Arapskog pol uotoka, pusti ni skog predi el o i deva koi a l ei no pi esku

I ovaj hadis, l<ao i mnogi drugi, nesumnj ivo govori o Mehdij u. Postoji
trideset ashaba l<oji prenose hadise o nj emu, a zabilj eili su ih imami i auto
ri zbirl<i Sunena, Musannefa, Musneda. Uenj aci su potvrdili ove hadise pa
se poj ava Mehdija smatra dij elom vjere i nesumnjivo ubj eenj e pripadnil<a
ehli sunneta. Ve prije smo spomenuli da pojedini uenj aci smatraju da su
hadisi o poj avi Mehdija dostigli stepen mutevatira, kao to to navode ima
mi Es-Sefarini, evl<ani i Muhammed Sadil< Han1
\|af\aaa| ma\aj | :a:j|1:fa| j a| | ia1| j a
Al<o pogledamo u prolost i deavanj a kroz l<oj a su prolazili muslimani
u povijesti, prel<o tel<ih uvj eta l<ada su bili u rasl<olu ili pod zulumom, do
toga da su bili izloeni torurturi nepravednih vladara, nai emo tal<oer
da se u meuvremenu poj avilo nel<olilo samoproglaenih Mehdija koji su
ol<upili odreen broj slj edbenil<a l<oji su im vjerovali. Nabrojat emo nel<e.
I. ije openito smatraju da e doi njihov oel<ivani mehdi i biti nji
hov poslj ednji imam od njih ul<upno dvanaest. Smatraju da mu j e ime Mu
hammed ibn el-Hasen el-Asl<eri i da j e potomal< Husejna ibn Alija, radij a
llahu anhu, a ne od Hasana ibn Alija, radij allahu anhum.
i
Izvori su spomenuti na poetku ovog poglavlja.
1L

@ ~

-:
i
l

Karto I r oko - grad Semro' gdi e i j e smotroi u do se
kr i i e oeki vani Mehdi
Ul az u pri zeml i e kue u Semro' i
+
u koi e m se po vi erovoni u i i o kri i e Mehdi
Nel<olil<o ijitsl<ih vj erovanj a o oel<ivanom Mehdiju.
Vj eruj u da j e uao u prizemlje odreenog obj el<ta u Samra'i prije
vie do hiljadu godina, tanij e 260. hidretsl<e godine.

!(ada j e uao bilo mu j e pet godina, i od tada ivi u tom prizemlju,

nij e umro nego e se poj aviti pri l<raju dunj aluka.

Vj eruju da j e prisutan na sval<om mjestu, da zna stanj e ljudi, ali j e

nedostupan ovj eijem ol<u.
Dal<le, ova su ubjeenja potpuna glupost, bez il<al<va argumenta i smi
slena dol<aza, a protivna su i zdravom razumu i rasuivanju. Ova su ubj e
enja potpuno oprena Allahovom zal<onu, l<oji j e uspostavio meu lju
dima. Sami Allahovi vj erovj esnici i poslanici l<oji su naj odabranij i ljudi i
najbolja stvorenj a l<od Allaha, delle ve'ala, bili su smrtnici, Uzvieni ih j e
usmrtio l<ao i sve ostale lj ude. l(al<o to da j e pored svih nj ih Mehdi za ije
ostao iv, i l<oj a j e smisao toga da ostane sal<riven tolike godine?! Ili, zato
nije ve izaao da nareuj e dobro i sprj eava zlo, posebno u vrij eme l<ada
j e ummet bio u neopisivo tel<om poloaju?! Ibn l(esir o istinsl<om Mehdij u
Muhammedu ibn Abdullahu navodi slij edee: "U hadisu se spominj e: "Po
j avit e se iz zemalja istol<a': dal<le Mehdi u l<oj eg vj eruju pripadnici Ehlu
suneta se nee poj aviti iz prizemlja l<ue u Samra'i, kao to vjeruju ij e. Oni
smatraju da j e on sve vrij eme unutra i da e se poj aviti pri l<raju dunj alul<a.
To j e oigledno nerazuman govor i u stvarnosti velil<i upliv ejtana l<ojim
ih izdvaja od ostalih muslimana, jer za oval<vo neto nema nil<al<va dol<aza,
niti validna argumenta, niti iz !(njige, niti iz Sunneta, niti iz zdravog i do
bronamj ernog razuma:'1
En-Nihajetuf el-fteni vel-mulahim, str. 17.
2. Abdullah ibn Sebe j e prozvao Alij a ibn Ehi Taliba, radijallahu anhu,
da j e on oel<ivani Mehdi i da e se povratiti na dunj alul<, nal<on to bude
umro.
3. El-Muhtar ibn Ubej d es-Sel<af j e prozvao oel<ivanim Mehdij em
Muhammeda ibn el-Hanefj a, l<oji j e preselio na ahiret 81. hidretsl<e go
dine. Muhammed j e inae sin Alij a ibn Ehi Taliba, radij allahu anhu, a pro
zvan j e el-Hanefja po nj egovoj maj ci Havli bint Dafer l<oja j e bila porije
l<lom iz plemena Benu Hanefj e.
4. ij itsl<a frakcij a El-l(ej sanije, inae slj edbenici l(ejsana tienika Ali
j a, radijallahu anhu, smatraj u da njihov imam Muhammed ibn el-Hanefj a
posjeduje cj elol<upno znanj e. Uj edinili su se na pravilu da j e vj era slijepa
pol<ornost ovj el<u, pa su na osnovu toga poeli tumaiti vj ersl<e propise
l<al<o odgovaraju ljudima. Tal<o su isl<rivili vj eru. Vj eruju da j e Abdullah ibn
Muavija ibn Abdullah ibn Dafer ibn E bi Talih el-Ha iri el-l(urej i oel<i
vani Mehdi.
5. Muhammed ibn Abdullah ibn el-Hase n ibn Ali ibn Ehi Tali b, na
diml<a Zun-nefsi Ez-Zel<ijja, (preselio na ahiret 145. hidretsl<e godine) j e
bio poboan ovj el<, esto j e postio i nou l<lanj ao. Potom su ga nel<i ljudi
proglasili Mehdijem, pa se o l< o njega sal<upilo podosta pristalica. On j e po
l<uavao popraviti stanj e, podigao j e voj sl<u protiv halife Mensura Abbasij e
u ije se vrij eme bila rairila nepravda i zulum. Ali protiv njega su se ustale
boriti Abbasij e l<oj e su tada bile na vlasti, pa porazie njegovu voj sl<u od
deset hiljada boraca.
6. Mehdijem se proglasio Ubejdullah ibn Mejmun el-I<addah (umro
325. hidretsl<e god. ). Otac mu j e bio j evrej , a on prval< l(aramita l<oji su
poznati po svom ustanku protiv muslimana i l<rai haderul-esveda 317.
hidretsl<e godine. Pol<azivali su vee nevj erstvo od samih j evreja i l<rana.
Nj egovi sinovi poslije nj ega zadobie silu i mo, te zavladae Egiptom, Hid
azom i amom. Izdavali su l<ao potomci Poslanl<ove, sallallahu alejhi ve
sellem, porodice, to j e bilo obina la i prevara, a prozvali su se Fatimij e,
govorei da su iz loze Fatime, radij allahu anhu Ul<inuli su afjsl<i mezheb i
poeli podizati turbeta i mauzolej e. Pol<azivali su se l<ao pripadnici islama,
ali su po svoj im uvjerenjima l<lasini nevj ernici, dalel<o od sval<og poznatog
mezheba i pravca. Vj erovanj e im j e mj eavina vj ere medusij a oboavaoca
vatre i vjere sabejaca oboavaoca zvij ezda. Ibn l(esir navodi da su vladali
280 godina, a Ubejdullah el-I<addah, l< oji se proglasio Mehdij em, izgradio
je "Mehdij ev grad':1
El-Bidajetu ven-nihaje, dio 12. , str. 331.

7. Mehdijem se proglasio i Muhammed ibn Abdullah el-Berberi, po
znat l<ao Ibn Tumrit, a poj avio se 514. hidretske godine, predstavlj ajui se
l<ao potomal< Alij a ibn Ehi Tali ba, radij allahu anhu iz loze sina mu Hasena
ibn Alij a, radijallahu anhu. Vladao j e nepravedno i ol<rutno, a l<oristio se
prevarama l<ojima j e ljude obmanjivao da posj eduj e keramete. Tal<o j e j ed
nom sal<rio ljude u mezare, pa j e potom doveo svj etinu da im pol<ae svoj
znal. I<ada su doli, pozvao j e ljude iz mezara da progovore, pa su se j avili
rijeima: uTi si neprogreivi Mehdi'; te su ga stali veliati i hvaliti pred oku
pljenim ljudima. Bojei se da ne otl<riju ljudima prevaru, sve j e sal<rivene
"mrtvace" potrpao zemlj om i poguio.
8. Mehdijem se proglasio i Ahmed ibn Abdullah es-Sudani (umro 1302.
h. g. / 1885. m.) . Bio j e sufja poznat po slromnosti i velil<im uticaj em u ci
j elom Sudanu. Proglasio se Mehdijem l<ada j e imao 38 godina, a za. njim
l<renue mnogi ejhovi i voe plemena. Smatrao je, da l<o uznevj eruje da j e
on Mehdi postaj e nevj ernik u Allaha i Poslanika. Imao j e pozitivnu ulogu u
borbi protiv Engleza, ali se brzo rasl<rinkalo da nije Mehdi l<oj i j e najavljen
u hadisima.
9. Mehdijem se proglasio i Muhammed ibn Abdullah el-I(ahtani, l<oji
se poj avio u Rij adu, u Saudijsl<oj Arabij i. Govorio j e da j e sanjao san u l<o
jem j e jasno vidio da j e oel<ivani Meh di. Grupa muslimana poslij e mu dade
prisegu, pa se zajedno s nj ima zatvori u Mesdidul-haramu. Ovaj se sluaj
desio 1400. h.g. / 1980. m., poznat j e kao "smutnj a u Haremu'; a ol<onan j e
njegovim ubistvom.
Ka\aja:maf|af| a\aj | :| i1aj aia1| j a
Nema sumnj e da negiranj e poj ave dosadanjih "mehdija" na znai i ne
giranj e hadisa loji potvruju da e se Mehdi poj aviti, ali neophodno j e ra
zumij eti razlil<u izmeu hadisa l<oji su nam vj erodostojno prenijeti od Alla
hovog Poslanil<a, sallallahu alejhi ve sellem, i ljudi l< oji se izdaju za Mehdija.
Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, nas j e zato obavij estio o nel<im speci
fnostima vezanim za Mehdija, izmeu ostalih:

Sam Meh di nee govoriti za sebe da j e Mehdi, niti e pozivati da mu

se dadne prisega, ali e mu ljudi dati prisegu dol< j e bude odbij ao.

Nj egovo j e ime l<ao i Poslanil<ovo, sallallahu alejhi ve sellem, Mu

hammed ibn Abdullah.

Nj egovo e porij el<lo biti od Hasena ibn Alija, radijallahu anhu

Njegove tj elesne osobine, poput visokog ela, podueg, blago po-

Vi]enog nosa.

Potom, nj egovoj e poj avi uslijediti nekolilo dogaaja, poput rasl<ola

l<oji e nastati l<ada umre halifa\ zemlja e biti ispunjena nepravdom
i zulumom, izbit e sul<ob izmeu trojice sinova vladara. On e po
sjedovati erijatsl<o znanje, mudrost i bit e poboan, a poj avit e se u
Mell<i. Pruit e mu prisegu u !(abi, izmeu rul<na i mekama.
lafa:a:jaj 1| |j|1:fa| j a| | ia1| j a
Gledaj ui u biografj e onih loji su se izdavali za Mehdij a, mogu se na
vesti nel<i razlozi koji su ih potal<li da to uine.
Izmeu ostalih, pojedini su u tome vidj eli prililu za vlast i slavu, pa su
svj esno lagali i varali narod, mada se l<od njih nisu mogle nai nil<al<ve po
dudarnosti sa naj avlj enim Mehdij em. Tal<av j e sluaj sa Ubj edullahom ibn
el-l(addahom i Ibn Tumeritom i dr.
Pojedini od njih su imali odreene podudarnosti sa oel<ivanim Mehdi
j em, pa su ih ljudi proglasili Mehdij em i poeli ih slij editi. To j e bio sluaj sa
Muhammedom ibn Abdullahom Zun-Nefsijj e Ez-Zelijje koji j e pridobio
velil< broj pristalica, da bi se vremenom vidj elo da on nij e Mehdi.
Nel<i su opet postali poznati i o nj ima se sanjalo, pa su mnogi bili ubj e
eni da je pred njima Mehdi, l<ao to j e sluaj sa Muhammedom ibn Abdu
llahom el-l(ahtanij em.
| faj :aa\aj | a\aiaj a1aj\a1|
Snovi i snovienj a ne predstavlj aju izvor u erijatu na osnovu l<ojeg
se moe donijeti propis, pa ak ni neto blae od toga. Ol<o ovoga ima li
jep sluaj izmeu eril<a ibn Abdullaha el-l(adij a, l<ada j e uao l<od halife
El-Mehdija, a ovaj se odmah namrti i pol<aza da j e srdit na njega. "ta se
desilo, o voo vj ernil<a?" - upita El-l(adi, a halifa odgovori: "Vidio sam te
j ue u snu, spavao si u mojoj postelj i. I pitao sam tumaa snova o tome pa
mi ree da me mrzi i da sprema l<al<vu stupicu:' A El-!(adi odgovori: "O
voo vj enil<a, tal<o mi Allaha, niti su tvoji snovi, snovi Ibrahima, alejhi se
lam, niti j e tvoj tuma Jusuf, alejhi selam" oval<o j e El-!(adi odgovorio halif
po pitanj u snova o j ednom ovj el<u, pa ta onda rei l<ada se radi o snovima
koji se odnose na cijeli ummet i njegovu budunost.
itao sam da j e nel<i ovjel< sanjao l<al<o treba svoga sina prinijeti l<ao
rtvu, pa kada se probudio, uzeo j e sina i poloio ga na zemlju. Malo j e el<ao
da mu se donese isl<uplj enje u oblil<u velil<og ovna, l<ao to j e Ibrahimu,
i
Oko lanca prenosilaca hadisa koji o tome kazuje postoje odreene rasprave.
1L
alej hi selam, Allah, delle ve'ala, poslao ovna kao isl<upljenje za Ismaila,
alej hi selam, a onda j e prel<lao sina. !(ada su upitali ovog ovjel<a, neznalicu
o tome ta j e uinio, odgovorio im je: "Uinio sam to slijedei sunnet
Ibrahima, alejhi selam, jer j e on u snu vidio da treba sina prinijeti lao rtvu,
l<ao to l<ae l(ur'an: "O sinl<o moj, u snu sam vidio da treba da te zal<olj em,
pa ta ti misli?"- "O oe moj" - ree - "onal<o l<al<o ti se nareuje postupi;
vidj et e, al<o Bog da, da u strpljiv biti." I l<ad njih dvojica posluae, i on
ga elom prema zemlji poloi, Mi ga zovnusmo: "O Ibrahime, ti si san svoj
odluio obistiniti" - a Mi oval<o nagrauj emo one l<oji dobra dj ela ine, to
je, zaista, bilo oito isl<uenje! !(urbanom velil<im ga iskupismo."1
Dal<le, ta rei na oval<vo neznanj e?! Na vjernil<u j e da se obraduje al<o
mu snovienj a budu lij epa, i da Allahu zavalj uje na nj ima, nadaj ui se haj
ru, a al<o budu loa, nel<a se Uzvienom utj ee od njihovog zla pa mu nee
nal<oditi.
Za l<oga god se prouje da j e Mehdi, a svoj stva istinsl<og Mehdija nisu
pri njemu, ili nije izaao Deddal u njegovo vrij eme, ili al<o se za nel<og
prouje da j e Isa, sin Merjemin, a Deddal se j o nij e pojavio, nedvojbeno
j e da se radi o laljivcima i prevarantima.
aj aa1| j af|saja:maf|af| |a| a
Mehdi j e po stanovitu Ehlu-suneta imam i voa muslimana, radit e
pravedno i pronosit e pravdu, ali nij e bezgrean2
Meutim, postoj i odreen broj uenj al<a l<oji su uznegirali pojavu
Mehdij a. Ibn Hald un je vodio velil<e rasprave o l< o pojave Mehdija, bez l<ate
goril<og stava, ali j e na l<raju kazao: "Veina predaja koje l<azuju o Mehdi
j u, l<olil<o sam naao, nisu poteene l<ritil<e, osim mali broj:'3
Muhammed Reid Rida navodi slij edee: "to se tie l<ontradikcij a ha
disa o Mehdiju, oite su i nesumnjive. Vrlo j e tel<o nai razumij ivo i pri
hvatljivo pojanjenj e svih hadisa gledano u cjelini, jer su sumnj e i nelo
ginosti uvelil<o prisutne. Zato imami Buhari i Muslim u svojim zbirl<ama
apstiniraju od bilj eenj a ovih predaja, a i mnogi su uenjaci ove predaje
oci j enili slabim:'4
i
Prijevod znaenja sure Es-Safat: 107- 1 1 1.
2
Pogledaj : Akidetu ehli-l-eseri f el-Mehdi el-muntezar, od ejha El-Ubada.
3 Mukadimetu et-tarikh, od Ibn Halduna, dio 1. , str. 574.
Tefsiru el-menar, dio 9. , str. 416.
Ahmed Emin j e otiao puno dalj e u ocjeni hadisa o Mehdij u, rel<ao je:
uHadisi o Mehdij u j e pria o legendi, l<oj a j e za sobom povukla opasne po
sljedice po muslimane:'1
Abdullah ibn Zejd Alu Mahmud navodi slij edee: "Pria o Mehdiju j e u
nj enom poetl<u i l<raju zasnovana na oitim insinuacij ama i tetnom ubje
enju. U osnovi ona j e pria o legendi l< oja se prenosi od j ednog do drugog,
i to l<roz izmilj ene hadise, a s cilj em stvaranja straha i fame:'2
Muhammed Ferid Vuddi navodi slij edee: "Ono hadisa to j e prene
seno o oel<ivanom Mehdij u l<ritiari ne mogu pripisati Allahovom Posla
nil<u, sallallahu alejhi ve sellem, a da u svojim prsima ne osjete nelagodu
i probleme - zbog neumj erene glorifl<acij e u hadisima, zbog nevj erodo
stojnosti povij esti, zbog neznanj a prirode ljudi, zbog udalj enosti od samog
Allah ovog sunneta l< oji j e poznat na zemlji. A sve ovo e onoga l< oji p osma
tra ove hadise, od prvog pogleda, navesti na zal<ljual< da se radi o izmilje
nim hadisima l<oji su namj erno ubaeni. Iza njih stoj e pol<vareni pojedinci
l<oji podravaj u odreene grupe zagovornice hilafeta, posebno u zemlj ama
Arabij e i Sj everne Afril<e:'3
Ul<ratl<o, argumenti na l<oj ima su zasnovani gornj i i stavovi slini
njima se mogu svesti na slij edee:
l(ur'an ne spominje Mehdij a, a da j e on inj enica, Uzvieni bi ga spo
menuo u Svojoj !(njizi.

Odgovor na ovaj argument j e j ednostavno saeti u inj enici da sam

l(ur'an nije spomenuo sve predznal<e Sudnj eg dana. Izmeu osta
lih, nije spomenuo ni poj avu Deddala, l<ao ni pojave propadanja
u zemlju, l<oj e e se desiti pri l<raju dunjalul<a i dr. Meutim, ovi i
drugi predznaci su spomenuti u Sunnetu, a njihova potvrda u ha
disima predstavlj a nepobitnu inj enicu. l(ae Uzvieni: "A on (Po
slanil, sallallahu alejhi ve sellem) ne govori po hiru svome:'4 Alla
hov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, j e rel<ao: "Uistinu, dat mi
j e l(ur'an, i uz nj ega neto (Sunnet) slino nj emu:'s Dal<le, ono to
j e l<azao Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, predstavlja tal<oer
nepobitni izvor vj ere.
Hadisi o Mehdiju se ne nalaze u dvij e zbirl<e Sahiha.
Duha el-islam, dio 3. , str. 243.
2
La Mehdi juntezar b'de Er-Resuli khajril-beer, str. 58.
D aire tu me'ri karni el- arin, dio. 10, str. 481.
+
Prijevod znaenj a sure En-Nedm: 3.
Biljei imam Buhari.

^ ^

Zbirke hadisa od imama Buharije i Muslima ne obuhvataju sve vje

rodostojne hadise Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem,
jer pored nj ih dvoj ice postoj e drugi imami i uenjaci hadisa. Tal<o
er, postoj e naini i sama nauka kako razluiti vj erodostojan hadis
od apol<rifnog. Pa al<o doemo da rezultata da j e nel<i hadis vj e
rodostoj an, na nas pada obaveza da ga slijedimo, bez obzira da li
se nalazio u "Sahihima" Buharije i Muslima, ili u drugim hadislim
zbirlama. Usto, treba rei da i u zbirkama od Buharije i Muslima
postoj e hadisi l<oji su l<azani o Mehdiju, ali bez neposrednog spo
mena njegovog imena, a te smo hadise prethodno i navodili.
Ne treba ostavljati otvoren prostor za one l<oji se izdaju da su oni oe
l<ivani Mehdi.

Na ovaj se argument moe odgovoriti inj enicom da j e poj ava

Mehdij a obilj eena odreenim pravilima usl<laenim erijatom, od
l<ojih su njegova svoj stva, ime, porijel<lo, uvj eti u l<oj ima e se po
j aviti i td., o emu smo ve kazivali - ovi se uvj eti mogu nai samo
l od j ednog istinslog Mehdij a.
Da li vj erovanje u Mehdija znai da treba biti pasivan i ostaviti davu i
dj elovanj e?

Zaista, l<ako se izmjenj uju dobro i zlo i lal<o se poj avljuju smutnje
i neredi sa svih strana, slabi poziv na dobro u broj nim zemljama, a
mnoge muslimane j e zahvatio oaj i beznae, pa su stali elati da
se poj avi Mehdi i da ih povede u pobjedu. Tako su ostavili istinsli
rad i davu, napustili su poziv u dobro i odvraanj e od zla, prestali
su stj ecati znanj e, a nemalo ih j e obustavilo svoje poslove, trgovinu
i izgradnju, govorei sebi da j e vrijeme pri kraj u i da ne preostaj e
nita nego poj ava Mehdij a. Na ovaj argument-pitanj e moe se od
govoriti shodno erijatskom stavu u pogledu odnosa prema hadi
sima loji lazuj u o predznacima Sudnjeg dana i radosnim vij estima
loji e mu prethoditi. Dakle, hadise l<oji l<azuj u o pojavi Mehdij a
preko kojeg e Allah pomoi vj eru, potom hadise koji kazuju o ratu
izmeu muslimana i j evrej a i pobjedi loju e izvojevati muslimani,
i takoer hadise o pobjedi muslimana u ratu sa kranima, te op
enito hadise koji nose radosne vijesti treba razumjeti u svj etlu sli
j edeeg. Prij e svega oni predstavljaju radosne vijesti za muslimane,
podstrel njihovoj strpljivosti i potvrdu da e ova vjera pobijediti i
ostati sauvana. Meutim, na muslimanima j e da rade ono ime su
openito zadueni u erijatu, od pomoi i uvanj a vj ere, prel<o za-
tite muslimansl<e zemlje, do uea u dihad u na Allahovom putu,
da bi se istal<ao haj ral< islama. Dal<le nema mj esta sj edenju i el<anj u
da pomo sie s nebesa ili iznil<ne iz zemlje, bez truda i zalaganj a
s nae strane. Obaveza j e biti pripravan i logistil<i se spremiti za
rat protiv j evrej a i protiv l<rana l<oji su ol<upirali muslimansl<u
zemlju. Nil<al<o nije prihvatlj ivo samo sj editi i el<ati Mehdij a da
nas povede, nego treba revnosno raditi i pomagati vjeru, pa l<ada se
poj avi Mehdi valj ano ga pomoi.

Uvod

Predznaci Sudnj eg dana su podij elj eni na velil<e i male. O malim, njih
stotinu trideset i j edan, govorili smo u prethodnom poglavlju l<nj ige. Pre
ostalo j e da govorimo o velil<im predznacima, l<oji e se desiti neposredno
prije Sudnjeg dana.
Velil<i predznaci e se desiti j edan za drugim, l<ao l<ada se prekine stru
l<a bisera ili stal<lenih boba, pa l<ada ispadne prvi, slijede i ostali, tj . l<ada se
poj avi Mehdi, slij ede ga ostali znaci j edan za drugim.
Abdullah ibn Amr, radijallahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: uznal<ovi su poput stal<lenih boba naniza
nih na sill<u; preline se sill, pa popadaju j edna za drugom:'1 A Ehu Hurejre,
radij allahu anhu, prenosi da j e Vj erovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, re
l<ao: uznal<ovi e se poj avljivati j edan za drugim, l<ao to nanizane stal<lene
bobe dolaze jedna za drugom. "2
Moe se desiti da izmeu pojedinih velil<ih predznal<a doe i loji mali
predznal<, npr. l<ada se poj avi Mehdi, moda se pojavi i nel<i mali predznaci
Sudnj eg dana, pa potom se pojavi Deddal lao naredni velii< predznal< itd.
Allah opet najbolje zna.
1 Biljei Ahmed, u senedu hadisa j e Ali ibn Zejd iji su hadisi dobri. Vj erodostoj nim ga
ocijenili ejh Ahmed akir i ejh Albani.
Biljei Taberani u El-Evsatu, vjerodostojnim ga ocijenio ejh Albani u Es-Silsiletu es
sahiha, hadis br. 3210.

`
zvieni Allah stvara ta hoe, da bude znal< i iaret l<oji ul<azuj e da se
.. primal<ao Sudnji dan. Jedan od velikih znal<ova Sudnjeg dana j e po
j ava Deddala. Da bi imali pravilnu predstavu o Dedalu, neophodno j e
odgovoriti na nel<olil<o pitanj a. Izmeu ostalih, lo j e Deddal? Da li on
trenutno postoji? Da li ga j e il<o do sad vidio? !(oja su nj egova svojstva? !(oj i
su razlozi njegove poj ave? l(oji e razlog biti da se estol<o rasrdi? l(oje su
pogrene predodbe u vjerovanju ol<o nj egove pojave?
/ej J11a|
Deddal j e ovj el<, kao i svi potomci Ademovi, l<ojem j e Uzvieni
Allah dao posebne moi l<oje nij e dao nij ednom drugom ovj el<u, da bi
to uinio isl<uenjem i ispitom vj ere l<od ljudi. Allahov Poslanil<, sallallahu
alejhi ve sellem, nas j e upozorio o nj emu, da ne padnemo u nj egovu zablu
du, podrobno nas obavijestivi o njegovim fzil<im osobinama i ponaanju.
Znanje o neemu j e bolje nego neznanje, pa mal<ar to bilo i zlo, a Hu
zejfe ibn el-Jeman, radij allahu anhu, j e pitao Allahovo g Poslanila, sallalla
hu alejhi ve sellem, o zlu, bojei se da u njega ne upadne. 1
Sama poj ava Deddala j edna j e od najveih smutnj i i isl<uenja, a Po
slani!<, sallallahu alejhi ve sellem, j e imao velil<u bojazan za svoj ummet od
nj ega, pa j e upozoravao, opominjao i ul<azivao na njegovu opasnost - init
e neviene smutnj e, ubacivat e tel<e sumnj e, predstavljat e se da j e on
gospodar svjetova . . . Znati nj egove osobine i nain na l<oji se zatiti od njega
j e najsigurniji put na l<oj em e nas Allah zatiti od njegovog zla .

Biljei imam Buhari.

179
YL
| m : | aJ11a|
Nazvan j e Mesih (izbrisan) jer e imati osueno lijevo ol<o, dal<le vidj et
e samo na j edno. Nel<i opet l<au da j e nazvan Missih, a po nel<ima i Me
sil<h. Nel<i opet l<au da j e nazvan Mesih, jer e brisati zemlju, a nel<i l<au
jer e mu j edna strana lica biti bez ol<a i bez obrva. A nazvan j e Deddal
j er j e varalica, krij e (istinu) i obmanj uje, a "dedel" j e velil<a la, dal<le on j e
Deddal - veliki laljivac i prevarant. Mnoina od "deddal" j e dedda
lun ili dedadile.

Cma;et| 1af|
Predstavlj at e se da j e on boanstvo i gospodar svj etova, i pozivat e
ljude da veruj u u to, a Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, j e zato rel<ao:
"Deddal j e uistinu orav, a va Gospodar nije! "1
Ipal<, imat e odreene moi l<ojima e lj ude bacati u sumnj u.
Jr| | j J11a |1t1| a ;||ae | ca:aj j a1a
U doba Poslanil<a, sallallahu alejhi ve sellem, bio j e j edan j evrej sl<i dj e
al< u Medini po imenu Ibn Sajjad, pa se prou da ima nel<e osobine poput
Deddala, a i sam Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, posumnj a da j e
on. Zato j e otiao do nj ega da se uvj eri, a taj dogaaj prenosi Abdullah ibn
Omer, radijallahu anhu Rel<ao je: "Omer ibn el-Hattab, radijallahu anhu, i
Allahov Poslani!<, sallallahu alejhi ve sellem, su se zaj edno sa nel<olil<o ljudi2
uputili prema Ibn Sajjadu. Nali su ga l<al<o se igra sa djeacima kod palae
plemena Benu Mugale, a bio j e tada u godinama blizu da postane puno
ljetan3, i nij e nita predosjetio dol< ga Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, ne udari rul<om po leima. Potom ga, Allahov Poslanil<, sallallahu
alejhi ve sellem, upita: "Svjedoi li da sam j a Allahov poslani!<?" Ibn Saj
j ad ga pogleda pa uzvrati: "Svjedoim da si poslani!< nepismenih!" Potom
on upita: "Svj edoi li ti da sam j a Allahov poslani!<?" Allahov Poslanil<,
sallallahu alejhi ve sellem, mu odvrati: "Vj erujem u Allaha i Njegove po
slanil<e!" Onda ga upita: "ta vidi?" Ibn Sajjad odgovori: "Dolazi mi i onaj
Bilj ei imam Buhari, poglavlj e "El-Fi ten': dio 8., str. 103. Bilj ei i Muslim, poglavlj e "El
Fi ten ve erati-s-sa'a': dio 4., str. 2248.
2 Tj . zajedno sa grupom (na ar.: riht) od tri do devet lj udi.

Znai izmeu etrnaest i petnaest godina.

l<oji istinu govori i laljivac:' "l(od tebe se sve pomutilo! " ree mu Allahov
Poslani!<, sallallahu alej hi ve sellem, i dodade: "O neem sam sad pomislio1,
zna li ta j e?" Ibn Sajj ad odgovori: uTo j e "ed-dukh"2 Allahov Poslani!<,
sallallahu alejhi ve sellem, mu onda ree: "Ti si bijednil<, nee prei svoj e
mogunosti:'3 A Omer ibn el-Hattab, radij allahu anhu, e nato: "Dopusti
mi, o Allahov Poslanie, da mu odsjeem glavu:' 'Al<o j e zaista on;' - odgo
vori mu Poslani!<, sallallahu alejhi ve sellem - onda nema moi nad njim4,
a al<o nij e on, onda nema nil<al<ve koristi ako ga ubij e!"5
A Salim ibn Abdullah prenosi l<al<o j e uo Abdullaha ibn Omera, radij a
llahu anhu, da l<ae: 'Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, i Ubej ibn
l('ab el-Ensari su se zaputili prema palmovil<u u l<ojem j e bio Ibn Sajjad, pa
l<ada stie i ue u palmovil<, Allahov Poslanil, sallallahu alejhi ve sellem, se
stade zaldanjati iza grana palme i lriom pribliavati da uje Ibn Sajjada o
emu pria, prij e nego to ga vidi. Zatel<ao ga ja lalo lei na prostirci, u odje
i iz l<oje se uju nerazumljivi glasovL Ibn Sajjadova majla ugleda Allahovog
Poslanil<a, sallallahu alejhi ve sellem, dol< se zal<lanjao iza palmi, pa zovnu
sina: "Safo6, evo Muhammeda!" Na to Ibn Sajjad brzo ustade, a Allahov Po
slani!<, sallallahu alejhi ve sellem, ree: "Da ga j e ostavila, pol<azalo7 bi se:'8
Ebu Se'id el-H udri, radij allahu anhu, prenosi da su ga Allahov Poslanil<,
sallallahu alejhi ve sellem, Ehu Bel<r i Omer sreli u j ednoj ulici u Medini, pa
ga j e Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, upitao: "Svj edoi li da
sam j a Allahov Poslanik?" Ibn Sajjad mu uzvrati: "Svjedoi li ti da sam j a
Allahov poslanil<?" Poslanil, sallallahu alejhi ve sellem, odvrati: "Vj erujem
u Allaha, u Njegove melele i Njegove l<nj ige! A ta ti vidi?" Ibn Sajjad od
govori: "Vidim prijestolje na vodi:' uVidi Iblisovo (ejtanova) prijestolje na
moru. I ta j o?" - upita ga Poslanik, sallallahu. ale j hi ve sell em, a Ibn Sajjad
odgovori: "Vidim dvojicu loji istinu govore i jedno_g laljivca, ili vidim dva

Tj. imam u mislima neto skriveno, zna li ta je to, kada govori da ti se govorio nevidlj ivo.
Uz Ibn Sajj ada su bili dini koji su ga obavjetavali o odreenim dogaaj ima, dajui mu
pojedine informacije. Ali nisu znali ta j e Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, bilo na
umu, nego samo j ednu rijei "ed-dukhaan" (to znai "dim") koju Ibn Sajjad nije uspio ni
cijelu ugrabiti, ve samo njen dio: "ed-dukh . . .
Tj . nee postii nita vie osim to moe sihirbaz ili vraar.
Tj . ako j e ovaj Ibn Sajjad zaista Deddal, onda ti nema moi da ga ubije j er j e Allah
odredio da e ga ubiti Isa sin Merjemin, alejhi selam, kada sie na zemlju.
b
Hadis biljei imam Muslim.
Saf j e bilo Ibn Sajjadovo ime.

Tj. da ga nije upozorila pa da ga pratim, saznali bi ko je, j e li Deddal ili ne.

o
Hadis biljei imam Muslim.
1cc
laljivca i j ednog l<oji govori istinu:' "Nj emu se sve zbrl<alo;'1 - ree na to
Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, i dodade: "Ostavite ga."2
Od Ebu Se'ida el-Hudrij a, radijallahu anhu, tal<oer se prenosi da j e
rel<ao: "I(renuli smo da obavimo had i umru, a s nama j e bio i Ibn Sajjad,
pa smo se zaustavili da se odmorimo. Tu se ljudi razmj estie sval<o na svoj u
stranu, a j a ostadoh sa Ibn Sejjadom. Prema njemu sam osjeao ogromnu
odvratnost, zbog onog to priaju o nj emu, a l<ad on uze svoj e stvari pa
ih spusti do mojih, ja rekoh: "Prevelil<a j e vruina, pa bolj e da stavi svoj e
stvari ispod onog drveta:'3 On tal<o i uini. Utom ugledamo stado ovaca,
pa Ibn Sajjad ode do njih i vrati se sa posudom mlij el<a, te ree: "Napij se
Ebu Se'ide!" Ja mu odgovorih: "Prevelil<a j e vruina, a mlij el<o j e vrue .. :'
Ali, meni j e ustvari bilo mrsl<o da pijem iz njegove rul<e (ili j e rel<ao: da
W
uzmem iz njegove ruke). Potom mi ree: "Ehu Se'ide, sve namj eravam da
uzmem l<onopac i zaveem ga za drvo da se objesim, zbog onoga to mi
ljudi govore. Ehu Se'ide, al<o j e l<ome neto nejasno ol<o hadisa Allahovog
Poslanil<a, sallallahu alejhi ve sell em, to bar vama Ensarijama nije! Zar niste
vi naj ueniji ljudi u hadisu Allahovog Poslanl<a, sallallahu alejhi ve sellem!?
Zar Allahov Poslani!<, sallallahu alejhi ve sellem, nije rel<ao: "On (tj . Ibn
Sajjad) ne moe imati dj ece': a j a imam sina, ostao j e za mnom u Medini.
I zar Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, nij e rel<ao: "Nee ui ni
u Medinu ni u Mel<l<u'; a j a evo idem iz Medine, i uputio sam se prema
Mekl<i:' "Na ovo;' - nastavlj a Ehu Se'id el-Hudri da l<azuj e - "htj edoh da
ga opravdam, a potom Ibn S aj j ad ree: 'li j a, tal<o mi Allaha, znam gdj e j e
roen (tj . Deddal) i znam gdj e j e sada!" A ja mu rekoh nato: uPropao ti
ostatal< dana!"4
lr\| j ar \a| me\e| ca:rj j r1r
Ibn Sejjad nij e oel<ivani Deddal, ali j este poput nj ega laljivac i va
ralica l<oji se slui vraanj em i ejtanima pomagaima koji mu donose ra
zne informacij e. Istina, zabilj eene su odreene predaje iz poznih godina
njegova ivota o dogaaj ima u kojima j e uestvovao i Ehu Se'id el-H udri i
druge ravije, a loje ul<azuj u da se bio polajao i popravio. Allah opet zna.
1
T. dolazi mu ejtan pa mu se pomijeale istine i lai.
Z
Hadis bilj ei imam Muslim.

T. bilo mu j e mrsko da im stvari budu jedne do drugih

4 Hadis biljei imam Muslim.
lafeJ11r | a| j :;em aafa /a | aaa
Deddal j e najvee isluenje i smutnja od loje se Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, bojao za svoj ummet, a i svi su poslanici svoj
narod upozorili na njegovu poj avu. Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, j e
nama ostavio u emanet i naredio da se u sval<om namazu Allahu utj eemo
od Deddalove smutnje.
Uzvieni Allah j e u l(ur'anu azimuanu spomenuo niz malih i velikih
predznal<a Sudnj eg dana, poput rascjepljenja Mjeseca u narednom ajetu:
"Blii se as i Mj esec se raspolutio!"1 Spomenuo j e i izlazal< Jeduda i
Meduda u narednom ajetu: "I kad se otvore Jedud i Medud i kad
se budu niz sve strmine urno sputali:'2 Meutim, poj ava Deddala nij e
jasno i decidno spomenuta u l(ur'anu, a oigledno j e da postoji mudrost u
njegovom nespominj anju!
Izmeu ostalog, i u onome to j e Uzvieni rekao u narednom aj etu:
"Onoga dana kada neki predznaci od Gospodara tvoga dou, nijednom
ovjeku nee biti od loristi to to e tada vjerovati, ako prije nij e vjerovao,
ili al<o nij e l<ao vjernik lakvo dobro uradio"3 A Allahov Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, j e rekao: "Troje lada se pojavi, ovj eku nee koristiti vj e
rovanj e ako do tada nij e vjerovao: Deddal, ivotinja i Sunce sa zapada:'4
Potom, inj enica j e da l(ur'an jasno ukazuje na silazak Isaa sina Merje
mina, alejhi selam, u narednom ajetu: "I nema nij ednog sljedbenika !(nji
ge koji, prije nj egove smrti, nee u nj ega (u Isaa) kako treba povj erovati, a
na Sudnjem danu on e protiv njih svj edoiti;'s kao i u aj etima: "A kad j e
narodu tvome kao primj er naveden sin Merjemin, odjednom su oni, zbog
toga, uz smijeh zagalamili i rekli: "Da li su naa boanstva bolja ili on?" A
naveli su ti ga l<ao primjer samo zato da bi spor izazvali, j er su oni narod
svaalaki. On j e bio samo rob na koga smo Mi blagodati prosuli i uinili
ga primjerom sinovima Israilovim. A da hoemo, Mi bismo umj esto vas
uinili melel<e da na Zemlji naslij ede vas; zaista j e on - Isa predznal< Smal<a
svij eta, zato nikako ne sumnjajte u nj ega i slijedite Mene! Ovo j e Pravi put:'6
Poznato j e i vjerodostojno da e Isa, alejhi selam, ubiti Deddala, tako
da j e spomen poj ave Isaa, alejhi selam, potvrda pojavi Deddala.
1
Prijevod znaenja sure El-!(amer: 1.
2
Prijevod znaenja sure El-Enbija: 96.

Prijevod znaenja sure El-En am: 158.

Biljei Tirmizi, koji kae da j e vjerodostojan, hadis prenosi Ehu Hurejre.

O
Prijevod znaenj a sure En-Nisa': 159.

Prijevod znaenj a sure Ez-Zuhruf: 57-61.

11 IL
1 \e| | \ear1 |:r\ej | a\rtaj a1rj ;ej r1rJ11r | r
1| | \| ;|1taa\:ma\a :1| jfa
Huzejfe ibn Usejd el-Gafari, radijallahu anhu, prenosi da j e Vj erovj e
snil<, sallallahu alej hi ve sellem, rel<ao: "Nee nastupiti as sudnji dol< se ne
pojavi deset znal<ova: Dim, Deddal, ivotinja, Sunce sa zapada :'1
Ebu Hurejre, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslani!, sallalla
hu alejhi ve sellem, rel<ao naredni hadis: "Troje l<ada se poj avi, nij ednom
ovj el<u nee biti od l<oristi to to e tada vj erovati, al<o prije nij e vjerovao,
ili al<o nije l<ao vj ernil< l<al<vo dobro uradio: izlazal< Sunca sa zapada, Ded
dal i ivotinja iz zemlj e:'2
J11a |j ar j 1 | :\aaj artm| j | \ej t : | \a1a;ej r1| f|
Imran ibn Husajn, radijallahu anhu, prenosi da j e Vjerovjesnil<, salla
llahu alej hi ve sellem, rel<ao: "Nema izmeu stvaranja Adema pa sve do
Smal<a svij eta ita l<rupnije od Deddala;' a u drugoj predaji stoji: "Nema
dogaaj a (stvari) veeg od (poj ave) Deddala:'3
Ibn Omer, radij allahu anhu, prenosi da j e rel<ao: 'llahov Poslani!<, sa
llallahu alejhi ve sellem, j ednom stade pred ljude, pa se zahvali Allahu ona
l<o l<al<o Njemu dolii, te spomenu Deddala l<azavi: "Ja vas uistinu upo
zoravam na nj ega, i nije bilo poslanil<a a da nij e upozorio svoj narod, ali u
vam rei o njemu neto to nij edan poslanil< nije rel<ao svome narodu - on
j e orav na j edno ol<o, a Allah sigurno nij e orav:'4
En-Nevas ibn Sem' an, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslani!<,
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Zar nema nita, osim Deddala da se
bojim za vas; ako izae, a j a meu vama, j a u biti onaj loji e ispred nj ega
za vas stati. A al<o se poj avi, a j a nisam meu vama, sval<i j e ovj el< svoj za
titni!<, a Allah j e moj zastupnik za sval<og muslimana:'5
l
Hadis biljei imam Muslim.
2
Hadis bilj ei imam Muslim.
Hadis biljei imam Muslim.
Hadis biljei imam Buhari.
O
Hadis biljei imam Muslim.

Jejraj | ;| | j ;ej a1J11a| r

Naf'a ibn 'Utbe ibn Ehi Vel<l<as, radi- |
j allahu anhu, prenosi da j e Allahov Posla
nil<, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Na
past ete Arapsl<i poluotok, pa e vam ga
Allah otvoriti, potom ete napasti Perzi-

j u, pa e vam j e Allah otvoriti, potom ete
napasti l<rane, pa e vam Allah otvoriti
njihovu zemlju, potom ete napasti Ded
dala, pa e vam Allah otvoriti (tj . otvo
rit e vam zemlju u l<ojoj bude i pobjedu
nad narodom l<oj i e biti uz njega) :'1

Aropski pol uot

A Mu'az ibn Debel, radijallahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<,
sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Procvat Bejtul-Makdisa znai (da slij e
di) opustj elost Jesriba, a opustj elost Jesriba znai (da slijedi) dogaaj veli
l<og ol<raj a, a veliki olraj znai (da slij edi) osloboenj e l(ostantinopola, a
osloboenje l(onstantinopola znai (da slijedi) pojava Deddala:'2
Prij e poj ave Deddala, uestit e ratovi izmeu muslimana i l<rana,
a pobjeda e pripasti muslimanima.3
Zu Mal<hmer, radijallahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<, salla
llahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Sl<lopit ete vrsto primirje sa l<ranima, pa
ete zajedno l<renuti u napad protiv neprij atelja4 l<oji e biti ispred vas. I
pobijedit ete, i zarobit ete ratni plijen, a potom ete se vratiti bezbjedni,
sve dol< ne stignete do j ednog uzvienja5 Potom e j edan ovjel< iz l<ran
sl<og tabora podignuti l<rst i rei: "Pobijedio j e l<rst!" Na to e se rasrditi
j edan musliman, pa e ga udariti i ubiti ga. Nal<on toga e l<rani prel<inuti
ugovor o primirju te se sl<upiti za velil<i ol<raj :'6 U drugoj predaji se dodaje:
"Muslimani e sl<oiti prema oruju, ol<upavi se, a Allah e potom poa
stiti (cijelu) sl<upinu ehadetom:'7
l
Hadis biljei imam Muslim.
2
Hadis biljei Ebu Davud i Tirmizi, ejh Albani ga ocijenio dobrim u Sahihu Ehu Davud.
O ovom j e kazivano vie u predznacima 108 i 109.
3 Pogledaj ta j e kazano o ovome i u predznaku 105.

Rije kazana u hadisu j e ad v a znai oni koji su iza, meutim postojei druga znaenja oko
ega postoji razliiti neusaglaeni stavovi u tumaanj u ciljanog znaenja.
Gdje je uzvienj e koje j e u spomenuto hadisu niko od uenjaka nije decidno odredio. Po
svoj prilici je to mjesto Dabik, koje se poimenice spominje u narednom hadisu.
Biljei imam Muslim
Biljei Ebu Davud sa ispravnim lancem prenosilaca.
185
Ha1| :\aj | \aiaj amj :fa1ajaaj a
Od Ehu Hurejre, radij allahu anhu, se bilj ei da je Allahov Poslani!<, sa
llallahu alejhi ve sellem, rel<ao:
"Nee nastupiti as (sudnji) dok se l<rani ne spuste do Dabil<a1 gdj e
e im u susret doi muslimansl<a voj sl<a iz grada2, a bit e to naj odabraniji
ljudi na zemlji toga vremena. I l<ada se posafaju jedni ispred drugih, l<rani
e povil<ati: "Ne mijeajte izmeu nas i onih l<oji su bili nai, a koje ste vi
poslije lao ratne zaroblj enil<e uzeli, borit emo se protiv njih"3 Muslimani
e na to uzvratiti: "Nikal<o, talo nam Allaha, neemo vas pustiti da napa
date nau brau;' pa e se boriti protiv nj ih. I jedna treina (od muslimana)
e se povui - Allah im to nil<ada nee oprostiti. Jedna treina e poginuti
- bit e to naj odabraniji ehidi lod Allaha. A (preostala) treina e pobije
diti\ oni ni u jednom trenutl<u nee pol<lel<nuti pred iskuenjem. I nal<on
toga e osloboditi l(onstantinopol. .. A dol< budu dijelili ratni plijen, obj ee
nih maeva o maslinovo drvo, ejtan e povil<nuti: "Eno izaao Deddal,
za vama doao l<od vaih familij a"5 To e biti la6, a oni e se na to uputiti
nazad, pa nakon to stignu do ama, poj avit e se (Deddal) :'7
Ravni ce mi esto Dobi k koj e se prosti ru uz nekol i ko sel o
Ovo se mjesto nalazi u blizini grada Haleb, u dananjoj Siriji, gdje e se desiti veliki okr-

sa J .
Misli se na grad Damask.
Ovo ukazuje na to da se ve prije desio sukob krana i muslimana i da su muslimani
stekli zarobljenike koji su potom primili islam.
Tj . preostala e treina muslimana nadvladati neprij atelj a, osloboditi grad i uzeti ratni
plijen.
elei ih prestraiti.
] . slagat e ih ejtan da se Deddal ve pojavio.
Biljei imam Muslim.
Ehu U mame el-Bahili, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<,
sallallahu alejhi ve sellem, relao: "Prije poj ave Deddala bit e tri tel<e
godine, ljude e tada pogoditi estol<a glad. Allah Uzvieni e u prvoj godi
ni narediti nebesima da umanj e treinu l<ie, i naredit e zemlji da umanj i
treinu svoj e vegetacij e. Potom e u drugoj godini narediti nebesima pa e
umanjiti dvij e treine l<ie, i naredit e zemlji da umanj i dvij e treine svoj e
vegetacij e. Potom e u treoj godini narediti nebesima, pa e zadrati svu
l<iu tako da nee pasti ni lap, i naredit e zemlji, pa e uskratiti sve svoj e
rastinje da nee nil<nuti ni travl<a i da nee ostati nita to pravi hlad (tj .
nij edno drvo niti biljl<a) a da se nee osuiti, osim ono to Allah sauva:'
Nel<o upita: 'llahov Poslanie, od ega e ljudi ivj eti u tome vremenu?"
uod tehlila i telbira i tahmida1 - to e im biti dovoljno umjesto hrane:'2
U
Od Raida ibn S'ada se

O
!

K u

^ *
"
V ,

l
Korta no koj oi se vi di pol ooj gro do H ol eh (Si r i i o), kroi koi eg
j e mi esto Dobi k, gdi e e se odi grati vel i ki okroi i zmeu
musl i mono i krcono koi i e doi i z Turske.
prenosi da j e rel<ao: "!(ada j e
osloboen Istihar3, zau se
glasonoa kal<o razglasuj e:
"Deddal se ve pojavio!"
Tada naie Es-Sab ibn Du
same pa ree: Da niste to
rel<li4, obavij estio bih vas da
sam uo Allahovog Poslani
l<a, sallallahu alejhi ve sellem,
l<ada j e l<azao: "Nee se poja
viti Deddal dol< ga ljudi ne
zanemare spominjati i dol<
ga imami ne prestanu spo
minjati na minberima:'5
Dakle, ivj et e od spominjanja Allaha rijeima tehlila la ilahe illa Allah, tekbira
Allah j e najvei i tahmida hvala neka je Allahu
Z
Bilj ei Ibn Made, a oko samog lanca prenosilaca postoji rasprava.

Mjesto u nekadanjoj Perziji, jedan od naj starijih perzijskih gradova U kojem su boravili
perzijski kralj evi. U njemu je bila i riznica perzijskog blaga.
Nij e bilo mogue prevesti smisao koji je iskazan u originalu (lev la ma tequlun), radi se na
ime o stilu arapskog kada se niim ne eli uvrij editi sagovornik, niti da se kod njega izazove
suprotna reakcija na vanu injenicu koja mu se poslije ovih rijei eli kazati. (Op. prev.)
Prenosi Abdullah ibn Ahmed od Beki jeta, a ovaj od Safvana ibn Amra. Predaja je vjero
dostoj na, kako to navodi Ibn Mutin. Ostali su prenosioci vj erodostojni.
187
M\li|\a:as| J11ia| a
Deddal ima ova svojstva: niz al< j e, l<rivih nogu, l<olj ena su mu uda
lj ena j edna od drugih, pa l<ada hoda ini se da ima mahanu. !(osa mu j e
vrlo gusta i l<ovrava, slij ep j e na j edno ol<o, a drugo mu j e poput osu
ene groice. Bijele j e puti, visol<og ela, a izmeu oij u mu pie "l<fr"
i to e moi proitati sval<i vj ernil, pa mal<ar i ne znao pisati. Tal<oer,
ne moe imati dj ece.
Dal<le, otprilil<e oval<o izgleda: nizal<, l<rupan, velike glave, na lijevo
ol<o j e slij ep i prel<o toga ol<a j e l<oa, a desno oko j e poput suhe groi
ce, l<osa mu j e gusta i l<ovrava, bij elog tena, l<rivih nogu, a izmeu oiju
mu pie "l<afir':
j :faj1j :jaj a| f|
Ehu Bel<r, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<, sallalla
hu alej hi ve sellem, rekao: "Zaista e se poj aviti Deddal u mj estu na
istolu, zove se Horosanl, a slij edit e ga narod ij a su lica2 poput ol<ru
glih debelih titova:'3
Meutim, nj egovo prvo poj avlj ivanj e
poznat j e neg dj e iz- ' P
meu ama i Iral<a,

.
Allah zna. U predaji
l<oju prenosi Nevvas
ibn Sem'an, radij alla

hu anhu, stoji da j e o
Deddalu, Vj erovj e
snil<, sallallahu alejhi

`I

ve sellem, rel<ao: "On

~
7 W
ce se poJ aVIti u mJ e-
stu (na putu) izmeu
ama i Iral<a:'4
Veliki grad u Iranu.
i mj esto u l<oj em e postati

la
P

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ih j e doslovce uporedio sa ekiem i titom, prvo

aludira na grubost i mesnatost, a drugo na spljotenost i okruglost njihovih lica.
o
Biljee Ahmed i Tirmizi, ejh Al bani ga ocijenio vj erodostojnim u "Sahihu et-Tirmizi':
Biljei imam Muslim.
| |a J::a:| |J11a| a
Od Amira ibn erahila e-'abija se prenosi da j e jedne prilil<e Fatimi
bint l(ajs, radijallahu anhu, rekao: "Reci mi nel<i hadis l<oji si ula od Alla
hovog Poslanil<a, sallallahu alejhi ve sellem, i to ni od l<og drugog nego
samo od nj ega:' 'Al<o hoe, zaista u ti rei;' - odvrati mu ona, a on ree:
"Hou, priaj mi!" Pa Fatima stade priati: "ula sam j ednom l<al<o glaso
noa (Poslanil<ov, sallallahu alejhi ve sellem) zove "svi na namaz;' pa izioh
do damije i l<lanjah sa Allahovim Poslanil<om, sallallahu alejhi ve sellem.
Bila sam u ensl<om safu l<oj i j e bio odmah poslij e safa mul<araca, a l<ada
ol<ona namaz, (Poslani!<, sallallahu alejhi ve sellem,) pope se na minber
smijui se i ree: "Nel<a sval<o ostane na mj estu gdj e j e l<lanjao:' Potom upi
ta: "Znate li zato sam vas sl<upio?" Rel<osmo: 'Allah i Nj egov Poslanil< naj
bolje znaju:' Na to ree: "Tal<o mi Allaha, nisam vas ol<upio radi elj e, niti
radi straha\ nego sam vas ol<upio radi Te mima ed-Darija, l< oji j e bio l<ra
nin, pa j e doao i dao prisegu, te primio islam, a on mi j e ispriao priu loj a
se slae sa onim to sam vam l<azivao o Mesihu Deddalu. Ispriao mi j e
l<al<o se ul<rcao na brod sa j o trideset ljudi iz plemea Lahm i Dezam2, pa
se uzburkae talasi i zadrae ih mj esec dana na otvorenom moru. Onda
su se sl<lonili prema j ednom otol<u do zalasl<a Sunca, usidrili se, pa sjeli u
amce i odvezli se na sami atol<. I<ada su se isl<rcali na atol<, sretoe se sa
nel<al<vom dlal<avom ivotinj om kojoj se od dlal<a nije moglo prepoznati
ta j e lice a ta nalij e. Povil<ali su: "Tel<o tebi! ta si ti?" "Ja sam Dessasa:'
- odgovori, a oni upitae: "A ta j e Dassasa?" - "Ljudi, otiite do ovj eka
l<oji se osamio u dejri3, on e vam rei to to vas interesira:' - Odgovori im,
a l<ada ih nazva ljudima, uplaie se da nij e ejtanl<a, pa se brzo uputie do
mj esta gdj e j e hram. l(ada tamo stigoe, zatel<oe najveeg ovj el<a l<oj eg
su il<ada vidj eli i u naj vrim elinim ol<ovima l<oj e su il<ad vidj eli. Rul<e
su mu bile u ol<ovima ol<o vrata i svezane za ol<ove na nogama l<oji su bili
uvreni od l<oljena do glenj eva. Rel<oe mu: "Tel<o tebi! l(o si ti?" A on
im odgovori: "Vi ste uspjeli doi da vidite l<o sam, nego recite vi meni l<o
ste vi?" - "Mi smo Arapi, ul<rcali smo se na brod da slobodno plovimo, pa
nas j e more vodilo dol< se ne uzburl<ae talasi i zadrae nas na otvorenom
moru itav mj esec. Onda smo se sklonuli prema ovom tvom otol<u, usidri
li smo se pa se isl<rcali na nj ega, l<ad nam u susret doe nel<al<va dlal<ava
ivotinj a l<ojoj se od dlal<a ne moe prepoznati ta j e lice, a ta nalij e. Po-
1 Tj . nisam vas okupio radi elje da vam kakvog imetka podijelim, niti iz strepnj e od rata
i pripreme za njega, ili neto slino.
2 Plemena iz Jemena.

Neto poput manj eg hrama, udalj enog i usamlj enog na otoku.

T
vil<ali smo: "Tel<o tebi! ta si ti?" Odgovorila nam j e da j e Dessasa, a mi
j e upitasmo: ' ta j e Dassasa': pa nam ree: "Otiite do ovj el<a l<oji se
osamio u malom hramu, on e vam rei to to vas interesira:' I mi se brzo
zaputimo prema tebi, bojei se nj e,

L

N
Karto pokozui e mi esto Bi son i Tober i j sko i ezero
Toberi i sko i ezero - ni vo vode ovogo i ezera i e u
stol nom opodoni u, i stroivonj o kou do i e preosta
l o i edno etvrti na
j er nismo sigurni da nije ejtanl<a:'
- l<azae mu to, a ovaj ree: "Obavi
jestite me o palmovil<u Bisana:' - '
ta te zanima u vezi nj ega?" - upi
tali su, pa im odgovori: "Pitam vas
o njegovim palmama, da li raaju?"
Odgovorili su: "Raaju:' - "Zaista,
samo to nisu prestale raati:' -
ree ovaj, pa ponovo upita: "Reci
te mi o Taberijsl<om jezeru:' - "ta
te interesira u vezi nj ega?" - upitali
su, a ovaj odgovori: "Ima li u nj e-
d ' "P
.
d " d mu vo e. - uno J e vo e, - o -
govorie, a ovaj ree: "Zaista, ono
samo to nije presuilo:' - "Recite
mi o vrelu Zagr1 :' - ree im, a ovi
odgovorie: "ta te L vezi nj ega in
teresira?" - "Ima li vrelo vode i da
li ljudi zalijevaj u s nj im?" - upitao
j e ponovo, a oni odgovorie: "Puno
j e vode i ljudi zalijevaj u nj ome:' -
"Recite mi o Poslanil<u nepismenih,
ta j e uinio?" - upita, a ovi odgo
vorie: "Postao j e voa Arapima i oni su mu posluni:' Na to ovaj upita: "To
se ve desilo?" - "Jeste!" - odgovorili su, a ovaj ree: "Zaista, najbolje im je
da mu budu pokorni. A ja u vas obavijestiti o sebi. Ja sam Mesih, i samo
to mi se nije dozvolilo da se pojavim. A l<ada se pojavim, ii u zemlj om
etrdeset noi i neu ostaviti mj esto a da ga neu unititi, osim Mel<l<e i
Tajjibe2 Ta su mi dva grada zabranj ena, a l<ada god htjednem ui u nel<i od
njih ili u oba, doel<at e me melel sa isukanom sablj om u ruci i vratiti me
nazad. Zaista, na sval<om puteljlu i putu u ovim gradovima postoj e melel<i
1 Zagr je inae mjesto u amu, na samoj obali Mrtvog mora. Ibn ul-E sir navodi: "Zagr j e
vrelo u amu, u podruju Belqa'e': pogledaj : El-Bidajetu ven-nihajetu, dio 2., str. 304. Neki
Mrtvo more nazivaju More Zagr, zbog oblasti koja granii s njim. Slike Mrtvog mora su
predstavlj ene u predznaku br. 95.
Tj . grada M edine.
l<oj i ih uvaj u:' I nastavlj a priu Fa
tima bint l(aj s, radijallahu anhu, da
j e Allahov Poslanil<, sallallahu alej
hi ve sellem, potom udario svojim
tapom po minberu i rel<ao: "Ovo
j e Tajjiba, ovo j e Tajjiba, ovo j e
Tajjiba (tj . grad Medina) . . . Zar vam
ve nisam priao o ovome!?" Ljudi
rel< o e: "J e si! " Pa Poslanil<, sallalla
hu alejhi ve sellem, nastavi: "Zaista,
svidj elo mi se ono to j e ispriao
Temim (tj . o Deddalu) i o Medi
ni i Mell<i. On j e u amsl<om moru,
ili j e u Jemeneskom moru . . . Ne, na

Karto pokozui e Jemensko i Samsko

(Sredozemno) more
protiv, negdj e j e on u pravcu istoka. Negdj e j e on u pravcu istol<a, negdj e j e
on u pravcu istol<a . . :' Pa j e pol<azao rul<om prema istolu (tj . prema Iral<u i
Iranu l<oji se nalaze istono od Medine) . Ovo sam, - govori Fatima na l<raju
- zapamtila od Allahovog Poslanil<a, sallallahu alejhi ve sellem"1
Ja
,
|j |ma1:\| f|a\afmj :faJ11a
,
aajj|s| a| | fa
itao sam radove poj edinih autora o Deddalu u l o jima vezuju njegovo
postojanje i obivalite sa Bermudsl<im trol<utom. Ol<o Bermudsl<og trol<uta
inae j o postoje odreene misterioznosti i nejasnoe, ali mnoge prie o
njemu nisu poteene izmiljanja i gotovo nezamislivih iluzija.
Inae, Bermudsl<i se trol<ut nalazi u Atlansl<om ol<eanu, j ugoistono
od Floride, j edne od velil<ih oblasti Ameril<e. Vei j e dio ovog podruja u
oblil<u trol<uta, a prote
e se zapadno od Mel<
sil<og zalj eva do otol<a
San Juan Puerto Rico
na j ugu. Sastoji se od tri
stotine malih otol<a na
l<oj ima ivi ol<o 65 hilj a
da stanovnil<a. Tu se ta
l<oer raunaju i pojedi
ni Bahamsl<i otoci.
Karto no koj oi i e pri kazano podrucie Bermudskog trokuta

Hadis biljei imam Muslim, dio 4., str. 2263.

192

|ma1:\a\|| f| afa c\a

^
` W
r,
l
ct Hor os

ono
-
No karti se vi di udal j enost
i zmeu Bermudskog tro
kuta koi i i e no zapadu od
podrueju Horosono koj i se
nal ozi no i stoku a u koj em
e se poj avi ti Dedidiol
+
Na sjeverozapadnom dijelu Atlantil<a nalazi se more Saragasa, iji j e
j edan dio u Bermudsl<om trol<utu, a l<oje j e specifno po nadvodnim nasla
gama l<oj e zovu saragasa i l<oje u ogromnim l<oliinama plutaju po povrini
mora, oteavaj ui plovidbu brodova. Ovo j e more inae specifno po to
talnom mirovanj u i vrlo j e rij etl<o da naie vjetar ili da se osjeti naj obinije
strujanje vazduha. Zovu ga j o More Straha i Groblje Atlantil<a9 Mnoge su
el<spedicije u svojim istraivanj aima otl<rile brodove i podmornice l<oj e su
prije u razliitim vremensl<im periodima potonule i ostale na dnu mora.
|a:f aj aj aa| ma1:\amf|a\afaZ9
1850. godine u ovom j e podruju nestalo vie od pedeset brodova, a
samo sa poj edinih j e doao posljednji poziv u l<ojem su obavj etavali o opas
nosti i nejasnim ol<olnostima l<oj e nil<o nije uspio objasniti. Veina nesta
lih brodova j e pripadalo
Americi, a prvi j e ne-
stao brod Inserdent,
l<oji j e prevozio 340 pu
tnil<a. Nal<on njega za
biljeen j e nestanal po
dmornice Eskorbijon,
godine 1968. , a u njoj j e
bilo 99 lanova posade.

I
z

M:faa \a| aa
Nestaj anj a l<oja su ve
zana za Atlansl<i ol<ean ta
l<oer su se desila na nebu
l<oj e j e iznad ovoga pod
ruj a, i to ba na nebu, l<oj e
j e iznad Bermudsl<og tro
l<uta. Tal<o j e 1945. godine
sa Floride poletj elo pet avi-

ona, letj eli su j edan pored

drugog u oblil<u trougla prema moru gdj e su pl u tale l<rhotine nel<og broda.
I dol< j e baza el<ala od ove esl<adrile da poalj e izvj etaj o poloaju i spre
maj ui dati informacije o mj estu slij etanj a, primili su udnu porul<u od
voe esl<adrile, porunil<a arlsa Tejlora, l<oja j e oval<o glasila: "Nali smo
se u posebnom stanj u i izgleda da smo izvan pravih l<oordinata putanj e,
nisam u mogunosti da vidim zemlju, niti da odredim na poloaj . Mislim
da smo se izgubili na nebu i sve izgleda udno i potpuno poremeeno. Ne
mogu odrediti nij ednu stranu, a okean l<oj i j e ispred nas neobinog j e obli
l<a i ne mogu odrediti l<oji j e:' Potom se veza sa bazom prel<inula, a sve pet
aviona j e nestalo.

\
. @ @
aa
,

,

,
a ma: m| :f|| j
Prvo poj anj enj e j e vezano za poj avu zemljotresa, naime na osnovu
istraivanj a uoeno j e l<al<o
pomj eranja tel<tonsl<ih plo
a i potresi l<oji nastaj u u
zemlji pod ol<eanom proi
zvode ogromne i iznenad
ne valove, l<oji silovito i
brzo uvlae brodove prema
dnu mora. Ovi talasi isto
djeluju i u vazduhu iznad
toga podruja, te letjelice
uslij ed nastalih_ turbulen
cija gube ravnoteu i ne
mogu se l<ontrolirati.


Cunami koj i se des i o u I ndonezi j i 2004. godi ne bi o
j e posi j edica zeml j otresa no dnu okeono

1

4
Drugo pojanjenje koj e naul<a
nudi je teorij a o magnetnoj gra
vitaciji, koja utj ee na atmosferu
u Bermudsl<om trol<utu. Naime,
mj erni aparati letj elica l<oj e pro
laze bermudsl<im nebom potpu
no gube l<ontrolu, l<onstantno se
pomj erajui i pol<azujui razliite
mj ere. Isto j e i sa busolom, na bro
dovima l<oji su plovili ovim morem. dal<le, oigledno j e da na tom podruju
postoji specifna magnetska gravitacija ili neuobiaj ena privlana sila.
Jejrrj | \ej | tc| f| ;|fr;ej r1| J11a | a
a| as|aj a:fA|aja
Ummu eril< prenosi da j e ula Vj erovj esnil<a, sallallahu alej hi ve se
llem, l<ada j e kazao: "Ljudi e bj eati od Deddala u planine!" "Allahov
Poslanie, pa gdj e e tada Arapi biti?" - upitala j e Ummu eril<, a Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, j oj odgovori: "Nj ih e biti malo! "1
\| | \| a\|aj |a:| asaj Ka:faf| aja| a
Mu'az ibn Debel, radijallahu anhu, prenosi, da j e Allahov Poslani!<,
sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Procvat Bejtul-Mal<disa znai (da slijedi)
opustj elost Jesriba, a opustj elost Jesriba znai (da slijedi) dogaaj velil<og
ol<raj a, a velil<i ol<raj znai (da slij edi) osloboenje l(onstantinopola, a
osloboenj e l(onstantinopola znai (da slij edi) poj ava Deddala:'2
asj 1
Od Naf'a ibn 'Utbeta ibn Ehi Vel<kasa, radijallahu anhu, se prenosi da
j e rel<ao: "Bili smo sa Allahovim Poslanil<om, sallallahu alej hi ve sellem, u
j ednom pohodu, pa nj emu dooe ljudi sa zapadnih podruja, a na nj ima
Bilj ei imam Muslim.
7
Hadis biljee Ahmed, Ebu Davud i Tirmizi, ejh Albani ga ocijenio dobrim u Sahihu Ehi
Davud, a prenosi ga samo Abdurrahman ibn Sabit od svoga oca, a ovaj od Mekhula.
odj ea od vune. Zatel<li su ga na j ednom uzvienju, stali su a Allahov Posla
nil<, sallallahu alejhi ve sellem, j e sjedio. Rel<oh sam u sebi: otii im, i stani
izmeu njih i Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da ga ne ubi
ju. A onda rel<oh: moda on ima neto s njima to drugi ne trebaju znati.
I pal< sam otiao i stao izmeu njih. Tada sam uo (od Poslanil<a) i zapamtio
etiri reenice, brojim ih svojim prstima: "Napast ete Arapsl<i poluotol<,
pa e vam ga Allah otvoriti. Potom ete napasti Perziju, pa e vam j e Allah
otvoriti. Potom ete napasti lrane, pa e vam Allah otvoriti njihovu ze
mlj u. Potom ete napasti Deddala, pa e vam Allah otvoriti (tj . otvorit
e vam zemlj u u l<ojoj bude i pobjedu nad narodom l<oji e biti uz njega) :' 1
|:faa\\| ||aaj |a:f| j a
Prij e poj ave Deddala desit e se tri godine sue. Od Ehu Umame el
Bahilij a, radij allahu anhu, se prenosi da j e Allahov Poslanik, sallallahu alej
hi ve sellem, rekao: "Prije poj ave Deddala bit e tri tel<e godine, ljude
e tada pogoditi estol<a glad. Allah Uzvieni e narediti nebesima u prvoj
godini da umanj e treinu l<ie i naredit e zemlji da umanji treinu svoj e
vegetacije. Potom e u drugoj godini narediti nebesima, pa e umanjiti dvi
j e treine l<ie, i naredit
e zemlji da umanj i dvij e
treine svoj e vegetacij e.
Potom e u treoj godini
narediti nebesima, pa e
zadrati svu l<iu tal<o da
nee pasti ni l<ap, i nare
dit e zemlji pa e usl<ra
titi sve svoj e rastinje, da
nee nil<nuti ni travl<a. I
7
nece ostat1 n1sta sto 1ma
papl<e (tj . nijedna ivo
tinj a) a da nee uginuti,
osim to Allah sauva:'2
l
Hadis biljei imam Muslim.
Z
Bilj ei Ibn Made, a oko samog lanca prenosilaca postoji rasprava. Hadis ima potvrdu u
drugom hadisu koji prenosi Esma ibnt Zejd el-Ensari, a bilj ee Ahmed i Ebu Davud.
:fa| : mafj |a|f|ai| | \ma| j a1| ma
Abdullah ibn Omer, radijallahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<,
sallallahu alejhi ve sellem, spomenu tri smutnj e, pa j e oduio govor o nj i
ma, te j e spomenuo smutnj u el-ahlas, nato neko upita: "O Allahov Posla
nie, a ta j e smutnj a el-ahlas?" l(azao je: "Ona j e bj eanj e (here b) i l<raa
(hareb). A potom smutnj a es-serra: potpalit e j e pod mojim nogama1 o
vj el< iz moj e porodice, smatrat e da j e od mene, ali on nij e od mene, jer su
moji zatitnici oni l<oji su bogobojazni. Poslije e se ljudi ol<upiti uz (dru
gog) ovj el<a, poput l<uka do najblieg rebra. Potom smutnj a ed-duhejma:
nee ostaviti nil<oga iz ovoga ummeta, a da ga nee (snano) pogoditi, a
l<ada l<au prestala je, ona e se j o vie proiriti. ovjel< e osvanuti u njoj
l<ao vj ernil<, a zanoiti l<ao nevj ernil<, i tal<o sve dol< se ne razdij ele ljudi u
dva tabora - tabor (istog) imana, nema licemjerstva meu njima, i drugi
tabor licemj erj a, bez vj ere. Pa l<ada vam to bude, oelujte Deddala, od
toga dana ili dana poslije:'2
Sem ure ibn Dundub, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<,
sallallahu alejhi ve sellem, relao: "Uistinu, nee nastupiti Sudnji dan dol< se
ne pojavi trideset prevaranata, posljednji od njih j e oravi Mesih Deddal,
nema lij evog oka:'3
/r\et: ;ej r1|f| J11a|
Ve smo l<azali u hadisu l<oj i l<azuje priu Temima ed-Darij a, radijalla
hu anhu, o Deddalu i Dessasi, da j e Deddal do danas ol<ovan na j ed
nom ostrvu, a iv j e bio i u doba Allahovog Poslanil<a, sallallahu alejhi ve
sell em. Vidio ga j e Te mim i s nj im j o trideseta!< ljudi, ogroman j e i ol<ovan
u lance. Tu se desio razgovor izmeu njih, pa ih im j e relao da j e on Ded
dal i da e izai l<ada ga neto estol<o rasrdi - od silne srdbe e pol<idati
ol<ove i izai.
Na arapskom j e kazano "pod mojim stopalima':
2 Hadis bilj ei Ebu Davud, ejh Albani ga ocijenio vj erodostojnim u "Es-Silisili es-sahihi':
br. hadisa 972. Hadis j e detaljnije pojanjen u predznaku br. 101.
3 Biljee Ahmed, Ibn Hi ban, Ibn H uzej me i Hakim koji ga j e ocijenio vj erodostojnim. Ovo
j e detalj nije pojanjeno u predznaku 1 1 .
e1e1aj je1;ej r1
Od Ibn Omera, radij allahu anhu, se prenosi da j e rel<ao: "Sreo sam Ibn
Saida1 na ulicama Medine, pa sam mu neto rel<ao da ga rasrdim, na to se
on naduva, a zaas se popuni ulica (svj etom):' Potom sam otiao do Hafse
(njegove sestre), a njoj j e ve bila stigla vij est da sam htio rasrditi Ibn Saida,
zato mi ree: 'llah ti se smilovao! ta si htio od Ibn Saida? Zar nisi znao da
j e Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Zaista e izai zbog
neeg to e ga rasrditi:'2
/ej em: c| t| aem\|faf|
I(ada j e upitan o nainu i brzini l<oj om e se Deddal l<retati po zemlji,
Allahov j e Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio: "Poput oblal<a
l<oji nosi vjetar:'3 Dalle, lretat e se brzo i po cijeloj zemlj i. A Dabir, radi
j allahu anhu, prenosi da j e Vjerovjesnil<, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao:
"Pojavit e se Deddal, l<ada vjera bude beznaaj na i l<ada nestane znanja,
i imat e etrdeset dana da l<rui (zemlj om), od njih e j edan dan biti kao
godina, j edan dan l<ao mj esec, j edan dan kao sedmica, a ostali dani l<ao ovi
vai dani. Imat e magarca l<ojeg e j ahati, a iji e raspon izmeu uiju biti
etrdeset lal<tova. Dolazit e ljudima i govoriti im: "Ja sam va gospodar';
a uistinu, va Gospodar nij e orav. Izmeu oiju e mu pisati "l< f r" i to e
moi proitati sval<i vjernik, i onaj l<oj i bude znao itati i onaj l<oj i ne bude
znao. Naii e pored sval<e vode i sval<oga pojila, osim Medine i Mel<l<e,
l<oj e mu j e Allah zabranio, na njihovim e vratima stajati melel<i:'4
Tj. Ibn Sejjad, onaj o kome se ispoetka mislilo da j e Deddal. O njemu j e kazivano
spoetka poglavlja o Deddalu.
2 Biljei imam Muslim,
o
Dakle, velikom brzinom. Hadis biljei imam Muslim.
Bilj ei Ahmed i Hakim u El-Mustedreku, koj i ga j e ocijenio vj erodostoj nim. Hejsemi
navodi u El-Mudema)u ez-zevaidu da ga imam Ahmed bilj ei preko dva lanca, a jedan j e
od njih sa svim vjerodostojnim prenosiocima.
197
j :fra\ej aJ11r| 1e|
Enes, radijallahu anhu, prenosi da j e Vj erovj esnil<, sallallahu alejhi ve
sellem, rel<ao: "Nema mj esta a da u nj ega nee ui Deddal, osim Mekke
i Medine:'1 U drugom hadisu stoji: "Na planinsl<im putevima Medine su
melel<i, i u nju nee ui l<uga niti Deddal:'2 U drugoj predaji stoji: "Doi
e Deddal iz pravca istol<a, cilj aj ui Medinu, sve dol< ne doe do stranj e
strane brda Uhud:'3 U drugoj predaji j o stoji: uPopet e se na (brdo) Uhud i
gledati u Poslanilovu damiju, pa e iz te daljine l<azati svoj im sljedbenici
ma: uVidite li bijelu palau4?" A l<ada doe do stranje strane Uhuda, naii
e na melel<e koji e ga udariti po licu. Tamo u pravcu ama e mu biti l<raj,
tamo e mu biti lraj !"5

U j ednom drugom
rivajetu, l<oji prenosi Mi
hden ibn el-Edre'a se
navodi da j e Allahov Pos
lanik, sallallahu alejhi ve
sellem, jednom prilil<om
u hutbi lazao: "Dan el-ha
las, znate li ta j e dan el
halas? Dan el-halas, zna
te li ta j e dan el-halas?
Dan el-halas, znate li ta
j e dan el-halas?" Upitali
su: uA ta j e dan el-halas?"
Brdo Uhud
- pa j e odgovorio: uDoi e Deddal, pa se popeti na Uhud i gledati Me
dinu, a onda e rei svojim slj edbenicima: "Vidite li onaj bijeli dvorac? To
j e Ahmedova damija:' Onda e krenuti prema Medini, ali e na sval<om
nj enom putu naii na melel<a sa isul<anom sablj om. Potom e doi do ze
mlj e slanae Durufa6, pa e se tu ulogoriti, a Medina e se tada potresti tri
puta. I nee ostati nij edan licemj er ni licemj erl<a, niti grj enil< ni grj enica,
a da nee izai da mu se pridrue. E to j e dan el-halas!"7
1
Biljee imami Buhari i Muslim.
Biljee imami Buhari i Muslim.
` Biljei imam Buhari.
Tj . vidite li Poslanikovu damiju, koja iz visine izgleda poput bijele palae.
Biljei imam Muslim.
` Predio sjeverno od Medine udaljen oko 5 km od grada.
Biljei imam Ahmed, sa dobrim lancem prenosilaca, a dio je hadisa zabiljeen u oba
Sahiha.
U j ednom drugom
hadisu Allahov Posla
nil<, sallallahu alejhi
ve sellem, j e rel<ao sli
j edee: uNema zemlj e,
a da na nju nee stati
Deddal, osim Mel<l<e
i Medine, i nema puta
l<oji u njih vodi, a da
na nj emu nisu melel<i
l<oji ih okruuju i u
vaj u. On (Deddal) e
sii do zemlj e slanae i
tu podii ator:' U j ed
nom drugom rivaj etu
KMA

Po sl ani kova dami i o i z vi si ne, izgl eda poput bi j el og dvorca

stoji: ul(ada se spusti do Ez-Zaribul-ahmera\ pored zemlj e slanae, tada e
se Medina potresti tri puta i napustit e j e sval<i nevj ernil< i licemjer:'2 "Sla
naa" j e tlo u l<oj em ima soli, a medinsl<a zemlja j e uglavnom tal<va, samo
to j e najvea l<oncetracija soli na zemlji l<oj a se nalazi na sjeveru. Duruf
j e predio sjeverno od Medine, a nel<i navode da j e to mj esto Hej s, mj esto
na putu l<ojim dolaze hadije iz ama. Protee se sa j edne strane od Muhi
da prel<o Gurabata, do planine Habea. U Duruf se ubraj a i predio l<oji se
zove El-Ezheri, a po onome to se da zakljuiti iz predaj a, Duruf se prote
e sve do prolaza, tj . udoline El-Humd l<oj a ima zajednil<i sliv. Sve j e ovo
Tabe'a el-J erani nazvao Durufom, uzimajui u obzir ono to vidi iz svoj e
kue l<oj a se nalazila u toj udolini.
Ul<ratl<o, dal<le, Deddal e doi do zemlj e slanae iza Uhuda i tu po
dii ator.
A u prii l<oju j e prenio Temim ed-Dari stoj i da j e Deddal rel<ao:
"I samo to mi se nij e dozvolilo da se pojavim. A kada se poj avim, ii u
zemlj om etrdeset noi i neu ostaviti mj esto, a da ga neu unititi, osim
Mekke i Tajjibe3 Ta su dva grada meni zabranj ena, a kada god htj ednem
ui u neki od njih ili oba, doel<at e me melel< sa isukanom sabljom u ruci
i vratiti me nazad. Zaista, na sval<om puteljl<u i putu u ovim gradovima po
stoj e melel<i l<oji ih uvaju:'
Mjesto nadomak Medine.
Ovo j e dio podugakog hadisa, bilj ei ga Ibn Made od Ebu Umame el- Bahilija, radija
llahu anhu Hadis se nalazi i u oba Sahiha, a prenosi ga Enes, radijallahu anhu, ne spomi
nj ui E ZZaribul-ahmer.
3 Tj . Medine.

cLL
MAU

J11a | e1: mafaj

Od smutnj i l<oje e Deddal sprovoditi, izmeu ostalih j e i ono to
Huzej fe ibn el-Jeman, radij allahu anhu, prenosi od Vj erovj esnika, sallallahu
alejhi ve sellem, koji j e rel<ao: "S njim
e biti Dennet i vatra, njegova vatra
j e Dennet, a Dennet j e vatra:' 1
U jednom drugom hadisu Posla
nil<, sallallahu alejhi ve sellem, j e ta
l<oer rel<ao: "l(od njega su i voda i
vatra, njegova vatra j e hladna voda, a
voda mu j e vatra:'2 I rel<ao j e tal<oer:
"Ja znam ta e biti kod Deddala;
l<od nj ega su dvij e tel<ue rijel<e, j ed
na j e l<al<o se oima moe vidjeti, bi
j ela voda, a druga j e l<al<o se oima
moe vidjeti, rasplamtj ela vatra. Pa
al<o nel<o to doivi nel<a ode prema

'+ s

onoj l<oju vidi vatrom:'3 U drugoj predaji stoji: "Pa nel<a doe onoj loju vidi
vatrom i nela sklopi oi, potom nel<a pogne glavu u tu vatru i neka se na
pij e, jer to e uistinu hladna voda biti:'4 A u j ednom drugom rivaj etu stoji:
"Pa ono to ljudi budu vidjeli vodom, bit e plamtea vatra, a ono to budu
vidj eli vatrom, bit e pitl<a voda. l(o od vas ovo doivi nel<a se primal<ne
onome to vidi vatrom, jer to e uistinu biti ul<usna pitka voda:'5
fj tafaj|1mf|| cf| j
En-Nevvas ibn Sem'an, radijallahu
anhu, prenosi da j e Vj erovj esnil<, sallallahu
alejhi ve sellem, rel<ao: "Doi e meu lj ude
i pozivati ih, a oni e mu povjerovati. . . I na
redit e nebesima, pa e liiti, i zemlji, pa e
raati, i vratit e im stol<u l<oja j e otila na
ispau sa naj duom dlal<om (vunom) l<oju
Bilj ei imam Muslim.
Biljee imami Buhari i Muslim.
Bilj ei imam Muslim.
Bilj ei imam Muslim.
Biljei imam Muslim.
j e il<ad imala, prepune mlij el<a, irokih l<ul<ova1

Potom e otii meu druge
lj ude i pozvati ih da mu vj eruju, ali e oni odbiti, zatim e ih napustiti, a ove
e zadesiti neplodnost (sua). I proi e l<raj opustoene zemlje, pa e j oj
rei: "Izbaci svoj e blago;' pa e se blago nagomilati ol<o nj ega poput palmi2
j edna pored druge:'3
Jedna od Deddalovih smutnji j e i sluaj
l<ada e rei nel<om beduinu: "ta veli, l<ada
bih ti oivio oca i majl<u, bi li povj erovao u
mene?" Ovaj e potvrdno odgovoriti, pa e se
dva ejtana preobliiti u nj egove roditelj e, te
mu rei: "Sine na, slij edi ga, on j e zaista gos
podar tvoj !"4


Jedna od ogromnih smutnj i l<oju e uiniti j e i dogaaj l<ada e pozvati
nel<og naoitog mladia, pa e ga udariti sablj om i prepoloviti ga, a onda
povikati ljudima: "Pogledajte ovog mog roba, evo ja u ga proivjeti, a on
e opet vj erovati da ima drugog gospodara osim mene!" Onda e narediti
mladiu da oivi, pa e mladi ustati j er e ga Allah, delle ve'ala, oivj e
ti, a ne Deddal l<oji e misliti da ga j e on oivio i spojio dvij e polovine.
Deddal e tada upitati mladia: "l(o j e tvoj gospodar?" A mladi e rei:
"Gospodar mi j e Allah, a ti si neprijatelj Allahov, ti si Deddal!"5
cj|aaj |j aiaaiaJ11a| a
Od El-Mugire ibn tube, radij allahu anhu, se prenosi da j e rel<ao: "Nil<o
nij e o Deddalu pitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, l<ao
to sam ga pitao j a, pa mi j ednom l<aza: "Sinl<o moj, a to te on tolil<o zao
l<uplja? Tebi uistinu nee nauditi:' Rel<ao sam: "Misle o nj emu da posjeduje
rijel<e obilate vodom i planine od hlj eba:' A Poslanil<, sallallahu alejhi ve
sellem, odgovori: "To j e l<od Allaha od onoga neznatnij e (to e sve imati
od isl<uenj a) :'6
l
J] . okrupnjele, debelog mesa i site.
|. poput muke palme (ar.: j'asub) do enske, poto postoji dvije vrste palmi shodno
polu - muke i enske, od kojih samo potonji raa. Aludira se da e mu se svo blago uka
zati i skupiti tik uz njega.
Biljei imam Muslim.
Biljee Ibn Made i Hakim, koji kae da j e predaja vjerodostojna po uvj etima imama
Muslima. ejh Albani takoer ga ocijenio vj erodostojnim u Sahihu el-damtu.
O
O ovom mladiu bit e posebno govora na narednim stranicama.
Biljee imami Buhari i Muslim.
1
J11a | e1| : | j 1ca| t|
Nema sumnje da e Deddal zavesti j edan broj ljudi sa svojim odre
enim moima i razliitim metodima l<oj ima e odvoditi ljude u smutnju
i zabludu, tj eraj ui ih da mu budu pol<orni i da ga smatraju boanstvom.
A zave st e ih da mu povjeruju i da ga slijede, bilo prelo njihove udnj e za
onim to vide l<od nj ega, bilo iz straha zbog onoga to e initi, ili opet zbog
elje da se bore protiv islama i nj egovih pripadnil<a.
J|j | | j 1| t| J11a| a
Enes ibn Malil<, radijallahu
anhu, prenosi da j e Allahov Po
slanil<, sallallahu alejhi ve sellem,
rel<ao: "Deddala e slijediti se
damdeset hiljada j evrej a Asfeha
na\ sa ogrtaima2 na sebi:'3
Ehu Hurej re, radijallahu
anhu, prenosi da j e Allahov Po
slanil<, sallallahu alejhi ve sellem,
rel<ao: uDeddal e doi u Hoz4
i l(erman5 meu sedamdeset hi
ljada, lica su im poput ol<ruglih
debelih titova:'6
Korta I rano na koi oi se vi di obl ast Hor osona
Metaforino po reenje sa ekiem i titom, kao to smo kazali u j ednom
drugom hadisu, aludira da su im lica okruglasta ili j aj asta, a uzdignu tost ko
stiju obraza, spljotenost nosa i ravne one upljine ine da su im iica gotovo
ravna. Zato im oi izgledaju duboko upale u lice. Pored spljotenosti i ol<ru
glosti, poreenj e sa ekiem aludira da su im lica popunjena mesom.
i
Asfehan j e grad u dananjem Iranu, a nalazi se u njegovom centralnom dijelu. Udaljen j e
340 km juno od glavnog grada, a povrine j e oko 105.937 kvadratnih km. Danas, shodno
zvaninim izvorima, u njemu ivi izmeu trideset i tridesetpet hiljada j evreja. Vidi: www.
iranjewish.com
Radi se o ogrtaima koji inae nose jevreji, a pregru se preko dijela glave, pokrivajui
ramena, lea i noge. Ar.: et-taj alise.
Biljei imam Muslim.
Danas se ova oblast naziva Hozastan, a nalazi se zapadu Irana.
O
!(erman j e oblast koja se nalazi na jugoistonom dijelu Irana.

Biljei imam Ahmed, a lanac prenosilaca hadisa j e dobar.

lafctaj |:| j 1s| \a J1i1a| as| f| j |j |
`
Jevrejsl<o vjerovanj e se zasniva na tome da j e Deddal oel<ivani je
vrejsl<i mesija. Vj eruju da im j e Bog obeao poslati l<ralja, l<oji j e porij el<lom
od Davuda, alejhi selam, i da e on uspostaviti tvravu samo za j evrej e po
imenu El-Mej sija1 Oni, izmeu ostalog, u svojim obredima imaju posebnu
molitvu l<oj om podstiu Mesiha Deddala da se poj avi, a za najvei j evrej
ski blagdan, u noi Fisha, imaju posebnu molitvu za to .

Grupo i evrei o so ogrtai ma preboceni m preko gl ave i l ea

Og rta( (et-toi l i son)
spomenut u hodi su
U Telmudu stoji: !(ada se poj avi Mesih, zemlju e obasut hlj ebom,
odj eu e uiniti vunenom, a zrna penice veliine poput bubrega l<rupnih
volova. U tom e se razdoblju vlast povratiti j evrejima, a svi e narodi slu
iti Mesiha i biti mu pol<orni. Svakom e j evrej u u tome vremenu pripa
dati dvij e hilj ade i osam stotina sluga l<oji e ga sluiti, i tri stotine i deset
univerzuma pod nj egovom upravom. Meutim, Mesija nee doi dol< se
ne ol<ona vladavina zlil<ovaca i dol< se ne ostvari ono to oel<uj e j evrej
ski narod s dolasl<om Israila, l<ada e svi narodi biti podreeni j evrej sl<om
narodu.2
Mj || t| || | t mj | | :a:| j 1s| t | J11a| a
Enes ibn Malik, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslani!<, salla
llahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Nema zemlj e, a da na nju nee stati Deddal,
osim Mel<ke i Medine, i nema puta l<oji u njih vodi, a da na njemu nisu me
lel<i l<oji ih ol<ruuju i uvaju. Deddal e se spustiti do zemlj e slanae, pa
e se tada Medina potresti tri puta, i napustit e j e i otii njemu (Dedda
lu) sval<i nevj erni!< i licemj er:'3
Na bosanskom j e ustalj en prijevod "mesija': (Op. prev.)
Z
Preneseno iz knjige El-J(enzul-mersuduf qwatdi et-talmud, sedmo poglavlj e - El-Me
sih we sultan el-jehud.
3 Bilj ee imami Buhari i Muslim.
A|aj| 1ia| | | s| f:| j 1s| t | J11a| a
Od E bu U mame, radij allahu anhu, se prenosi da j e Allahov Poslanil<, sa
llallahu ale j hi ve sellem, u j ednom po duem hadisu rel<ao: ul zaista j e j edna
Ma|c1:j| jcf| |c\| aj| | | | ta : | | j 1| fJ11a| a
od smutnji da e rei nelom
beduinu: uta veli, l<ada bih
ti oivio oca i majl<u, bi li
po vj er ova o u mene?" Ovaj
e potvrdno odgovoriti, pa
e se dva ejtana preobliiti
u njegove roditelj e, te e mu
rei: uSine na, slij edi ga, za
ista on j e gospodar tvoj ! "1
Ehu Bel<r, radijallahu anhu, prenosi da j e
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, re
l<ao: uzaista e se Deddal poj aviti u mj estu na
istol<u, zove se Horosan2, a slijedit e ga narod
ija su lica3 poput olruglih debelih titova:'4

l:| j 1s| tJ11a| a

Resulullah, sallallahu alejhi ve sellem, j a l<azao slij edee: uDeddal e
doi do ove (zemlje) slanae u dolini Merrel<ana, a ene e mu najvie pri
laziti, tolilo da e ovj ek otii do svoj ih blinjih, do svoj e majie, l<erle,
sestre i tetl<e, pa e ih svezati iz straha da mu (Deddalu) ne odu:'5

Biljee Ibn Made i Hakim, koji kae da j e predaja vjerodostojna po uvjetima imamam
Muslima. ejh Albani takoer ga ocijenio vjerodostojnim u Sahihu el-damtu.
2
Veliki grad u Iranu.

Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ih je, kao to smo kazivali u nekoliko navrata ranije,
uporedio sa ekiem i titom, prvo aludira na grubost i mesnatost njihovih, a drugo na
njihovu splj otenost i okruglost.

Biljee Ahmed i Tirmizi, e j h Al bani ga ocijenio vj erodostoj nim u Sahihu et-Tirmizi.

O
Biljei imam Ahmed, ejh Albani navodi u Qisatu el-mesihi ed-deddal, da nije preno
silac Muhammed ibn Ishak prenio hadis 'an'anom, lanac bi bio dobar, str. 88.
/e| | \eJ11a| ce|a1|f|aarm| j |
Allahovog Poslanil<a, sallallahu alejhi ve sellem, su pitali l<olil<o e vre
mena Deddal ostati na zemlji, pa j e odgovorio: "etrdeset dana - (prvi)
dan (e biti) l<ao godina, (drugi) dan l<ao mj esec, (trei) dan l<ao sedmica, i
ostali dani l<ao vai obini dani:'1 Ashabi su j o pitali: "U tom danu koji e
biti poput godine, j e li nam dosta da l<lanj amo samo pet dnevnih namaza?"
Pa j e Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio: "Nij e dosta, nego tre
bat ete svali odreivati (raunati2):'3
|isj| :a:|f:j|m
/a\e : :aa1af| J11a | e1:maf aj
Imran ibn Husajn, radijallahu anhu, prenosi da j e Vj erovj esnil<, salla
llahu alejhi ve sellem, rel<ao: "l(o uje za Deddala nel<a bjei od nj ega,
jer tal<o mi Allaha, doi e mu ovj el< mislei da j e vj ernik, pa e ga poeti
slij editi, zbog onoga s ime e doi od isl<uenja4 (za ljude):'5
Znai, l<o uj e za Deddala, nel<a mu se ne pribliava, tj . neka bjei
od nj ega i nel<a izbjegne susret s nj im. Jer bit e ljudi l<oji e misliti za sebe
da su vrsti i postojani vj ernici, ali kada vide ta mu j e dato od sihira, oiv
ljavanj a mrtvih i drugoga, to e biti tel<a isl<uenja za ljude, postat e mu
odani i slij edit e ga.
l
Biljee imami Buhari i Muslim. Znai, prvi dan od tih etrdeset trajat e koliko godina,
a drugi koliko mj esec, trei koliko sedmica, a ostali kao i obini dani.
Tj . morat e se svaki namaz odreivati, pa kada se klanja npr. sabah namaz, naredni na
maz klanjat e se kada proe vremena koliko inae traj e razmak izmeu sabaha i podneva,
pa kada se klanja podne, ikindija e se klanjati kada proe vrmena koliko j e inae razmak
izmeu ova dva namaza, potom akam, nakon to proe vrijeme koliko traj e razmak iz
meu ikindije i akama, takoer i jacija, pa ponovo sabah, podne itd. Pogledaj tumaenje
ovog hadisa od imama Nevevij a.
3 Biljei imam Muslim.
Ar.: e-ubuhat, tj . od onoga ime e ljude dovoditi u sumnj u i nedoumicu u vjerovanju.
(Op. prev.)
` Bilj ei Ahmed, Ebu Davud u Sunenu i Hakim u El-Mustedreku koji ga j e ocijenio vj ero
dostojnim po uvjetima imama Muslima. Vj erodostojnim ga ocijenio ejh Albani u Sahihu
Ehi Davud.
205
Ummu urejl<, radijallahu anhu, prenosi da j e Vj erovj esnil<, sallallahu
alejhi ve sellem, tal<oer rel<ao: "Ljudi e od Deddala bjeati u planine! "1
Tal<o e se desiti, ial<o e muslimani toga vremena imati svoga vou -
pravednog halifu i vladara Mehdij a.
fj taj A| | aa
Ehu Umem e el-Bahili, radij allahu anhu, prenosi
da j e Vj erovj esnil<, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao:
"l(o bude s njegovom (Deddalovom) vatrom isl<u
an, nel<a pomo trai od Allaha:'2
A| | ciaaj . a. c ma :c : a a
Deddal j e slijep na j edno ol<o, a Uzvieni Allah nij e slij ep, On j e bez
il<al<ve mahane, On j e lijep i bez nedostatl<a, velianstven j e i ist od ogra
nienosti i falinl<e; "Nilo nij e poput Njega, a On sve uje i vidi?'3
j j|| 1:faj fa:a|t| Kl
Ehu Derda'a, radijallahu anhu, prenosi da j e Vj erovj esnil<, sallallahu
alejhi ve sell em, rel<ao: ! o naui das et aj eta sure El-l(ehf, bit e zatien od
Deddalove smutnj e:'4 To su naredni aj et spoetl<a te sure: "U ime Alla
ha, Svemilosnog, Milostivog! Hvaljen nela je Allah l(oji Svome robu
obj avljuj e !(njigu, i nije je dao islrivljenu, nego ispravnu, da tekom
kaznom, koju e On dati, opomene, a da vjernil<e l<oji ine dobra djela
divnom nagradom obraduje, u lojoj e vjeno boraviti, i da opomene
one loji govore: "Allah je Sebi uzeo sina?' O tome oni nita ne znaju, a
ni preci njihovi. l(ako l<rupna rije izlazi iz usta njihovih! Oni ne go
vore drugo do lai! Pa zar e ti za njima od tuge svisnuti, ako oni u
govor ovaj nee da povjeruju? Sve to je na Zemlji Mi smo kao ukras
njoj stvorili da isl<uamo ljude ko e se od njih ljepe vladati, a Mi emo
nju i golom ledinom uiniti! Misli li ti da su samo stanovnici peine i
Rel<ima bili znal< meu udima Naim? l(ad se nel<olil<o momaka u pe-
Bilj ei imam Muslim.
Z
Biljei Ibn Made u Sunenu, a lanac prenosilaca nije poteen rasprave.

Prijevod znaenja sure E-ura: 1 1 .

Biljei imam Muslim.
in u slilo nilo pa reklo: "Gospodaru
na, daruj nam Svoju milost i ovaj
na postupak uini ispravnim' . :n
A En-Nevvas ibn Semcan, radi
jallahu anhu, prenosi da j e Vj ero
vj esnil<, sallallahu alejhi ve sellem,
rel<ao: ul(o se sretne njim, nel<a mu
proui prve a j ete sure El-l(ehf:'2

Razlog zbog kojeg se ue ba ovi aj eti iz l(ur'ana poj edni su uenjaci vi

djeli u inj enici da se u njima spominj e l<ako j e Allah, delle ve'ala, sauvao
mladie iz peine od vladara tiranina koji ih j e htio zgrabiti.
Drugi opet navode da j e razlog uenj a ovih aj eta sama pria o udnova
tom spasenju mladia iz peine, l<oj e se vj ernil< treba sjetiti uei aj ete al<o
sretne Deddala.
j t| j | :a| t | Kl
Ehu Se'id el-H udri, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<,
sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: ul( o proui suru El-l(ehf l<ao to j e objav
ljena, pa potom sretne Deddala, nad njim Deddal nee imati moi, ili,
nee biti naina da ovlada njime (ili da mu nal<odi):'3
:\| aaf| :aj 1aa11a:faj|a1a
- \ \a| | | 1| a
Deddal nee ui u Mel<l<u i Medinu, zato e boraval< u njima biti be
zbjedan; Enes, radij allahu anhu, prenosi da j e Vj erovj esnil<, sallallahu alejhi
ve sellem, rel<ao:
"Nema zemlje a
. da na nju nee
stati Deddal,
osim Melke i
Medine:'4
l
Prijevod znaenja sure El-l(ehf: 1- 10.
Biljei imam Muslim.

Bilj ei Hakim, navodi da j e vjerodostojan po Muslimovim uvj etima. ejh Albani ga oci
j enio vj erodostojnim u Es-Silsiletu es-sahiha, br. hadisa 2651.
4 Biljee imami Buhari i Muslim.
cL
fj taj a1J11ia| aaamataj| | j :| ama
Na teehudu, prije samog preda
vanja selama, ui se naredna dova l<o
jom se utj eemo od Deddala: "Allahu
moj, utj eem ti se od l<azne Vatrom, i
od l<azne u l<aburu, i od isl<uenja i
vota i smrti1, i od isl<uenja Mesiha
Deddala.2
a1 :j aj \aaj|f| aj|af| J11a | a

Prenosi se da j e Es-S'ab ibn Desame, radijallahu anhu, rel<ao: "Oba-

vijestit u vas da sam uo Allahovog Poslanil<a, sallallahu alejhi ve sellem,
l<ada l<ae: "Nee se poj aviti Deddal dol< ga ljudi ne zanemare spominjati
i dol< ga imami ne prestanu spominjati na minberima:'3
Znai, ljudi e prestati spominjati Deddala, prestat e uope priati
o njemu, zaboravit e nj egove osobine i prestat e upozoravati na njegovu
poj avu, i tada, sa mnotvom smutnji, on e se poj aviti.
:fj taj || j af:\ajtaj a
erijatsl<o znanj e, sa vj erom u Allaha, delle ve'ala, najbolj e j e oruje
protiv sval<e smutnje i isl<uenja. Tal<o j e i sa isl<uenjem poj ave Deddala.
Allahov nam j e Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, u kazivanju o mladiu
vj ernil<u iz Medine koji j e hrabro stao pred Deddala ul<azao na vanost
vj erovanja i znanj a u ouvanju od smutnj e.
Se'id ibn el-H udri, radij allahu anhu, prenosi da j e Vj erovj esnil<, salla
llahu alej hi ve sellem, rel<ao: "Deddal e doi, a bit e mu zabranj eno
da ue planinsl<im putevima Medine, pa e se spustiti do zemlj e slanae
nadomal< Medine. Onda e mu izai u susret ovj el< l<oj i e biti naj bolji
od svih lj udi, pa e mu rei: "Svj edoim da si ti Deddal o l<oj em nam
Iskuenje ivota podrazumijeva ono to ovjeka za ivota moe snai od iskuenja poho
te i lakomislenosti, nedostatka i prestanka strpljivosti i sl. Iskuenje smrti je ono kojem je
ovjek izloen kod smrti, da preseli kao musliman. A iskuenje u kaburu j e u obliku pitanja
koja postavlj aju dva meleka i od kazne koja bude u kaburu.
2 Biljee imami Buhari i Muslim.

Prenosi Abdullah ibn Ahmed od Bekijeta, a ovaj od Safvana ibn Amra. Predaja j e vj ero
dostoj na, kako to navodi Ibn Mui'n. Ostali su prenosioci vjerodostoj ni.
j e Allahov Poslani!<, sallallahu alejhi ve sellem, l<azivao:' Deddal e na
to rei onima to su s nj im: "ta mislite, al<o ga ubij em pa potom oivim,
hoete li sumnj ati u mene?" Ovi e odgovoriti: "Neemo!" I ubit e ga, a
potom ga oivjeti:' U j ednoj drugoj predaj i stoji: "I udarit e ga sablj om
zamahom l<oj i sj ee na dvoj e i prepoloviti ga. Potom e ga pozvati, a ovaj
(mladi) e ustati ozarena i nasmij ana lica, te rei: "Allahom se l<unem,
nil<ada do sada nisam bio sigurniji l<o si! "
U drugoj predaj i opet stoj i: "Deddal e se poj aviti, a izii e mu u su
sret ovj ek iz sl<upine vj ernil<a te sresti nj egove uvare. Upitat e ga: "Gdj e
si namj erio?" - "Prema ovome to se pojavio:' - rei e ovj el< vj ernil<, a
ovi e ponovo upitati: "Zar ti ne vj eruj e u naeg gospodara!?" - "Na Gos
podar nij e nepoznat1:' - rei e ovj el<, a ovi e povil<ati: "Ubijte ga!" Na to
e nel<i od njih rei: "Zar nam gospodar nij e naredio da nil<oga ne ubij amo
bez nj ega:' Onda e se s njim uputiti (prema Deddalu), pa kada ga vj ernil<
vidi, povikat e: "O ljudi, ovo j e Mesih Deddal l<oj eg j e spominj ao Alla
hov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem:' Deddal e na to dati da ga ra
zapnu, naredivi: "Drite ga!" I namj estit e njegova prsa i lea da se mogu
udariti, pa e ga potom (Deddal) upitati: "Zar ne vj eruje u mene?" "Ti si
Mesih lalj ivac!" - uzvratit e mu vj ernil<, na to e narediti da ga prereu
pilom prel<o sredine glave dol< ga ne rascij epe do izmeu nogu, a onda e
Deddal proi izmeu dvij e polovine (tij ela), pa e rei: "Ustani;' i ovj el<
vj ernil< e ustati i ispraviti se. Tada e ga Deddal upitati: "Vj eruj e li u
mene?" A vj ernil< e odgovoriti: "Samo mi j e j o jasnije l<o si ti!" Potom e
povil<ati: Lljudi, on poslije mene vie nil<ada oval<o ni s l<im nee uiniti:'
Deddal e ga tada htj eti sasjei, a Allah e uiniti izmeu nj egovih (vj er
nil<ovih) l<oljena i l<ljune kosti bakar tal<o da (Deddal) nita nee moi
uiniti. Zato e ga uhvatiti za noge i rul<e i baciti ga u vatru l<oj a e biti s
njim, pa e ljudi misliti da ga j e ba
cio u vatru, ali on e biti baen u
Dennet:' Na l<raju j e Allahov Po
slani!<, sallallahu alejhi ve sellem,
dodao: " To e biti biti najvei e
hid l<od Gospodara svj etova:'2
Zeml i o sl onoco nodomok Medi ne
J
Tj . ako bi vidio Deddala, odmah bih znao da j e on taj Deddal, i da nij e gospodar, niti
boanstvo.
Biljei imam Muslim.
210
la\| j aa\
Dalde, ovaj hadis j asno ul<azuj e na vanost erijatsl<og znanj a, jer j e ovaj
mladi vj ernil< s prethodnim znanj em o svojstvima Deddala zal<ljuio i
uvidio da j e on Deddal. Inae, l<o god ide u susret bilo l<al<vom zago
vornil<u zablude, treba se naoruati oruj em znanja. Dal<le, sam mladi
se uvj erio da se radi o Deddalu, a potom j e shvatio da al<o njega ubije,
nee vie nil<oga. On se potpuno oslonio na znanj e l<oje j e prethodno
imao, l<onl<retno o gore navedenom hadisu, na osnovu kojeg j e zal<ljuio
da j e on mladi o l< o j em j e l<azivao Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem.
\aj a:j| maia: a\as: J1i1a| am

Ehu Hurejre, radij allahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanil<, sallalla

hu alejhi ve sellem, rekao: "Dok se muslimani budu spremali za rat, ravna
jui svoje safove, prouit e se il<amet za namaz, i tada e se pojaviti Isa, sin
M
. .
'1
erJemln . . .
A Huzejfe ibn Usej d, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov poslanil<,
sallallahu alejhi ve sellem, o pojavi Deddala i vojnoj spremi Mehdij a i nj e
gove voj sl<e rel<ao: "Sve dok (Deddal) ne doe do Medine, pa e nadvla
dati one izvan Medine, a bit e mu zabranj eno da ue u nju, te e se uputiti
prema planini Ilija'2 gdj e e ol<upirati sl<upinu muslimana, l<oji e doivj e
ti estok napad. Muslimanima e rei njihov nadreeni: "ta oekivati od
ovoga tiranina, da se borite protiv nj ega dok se sa Allahom ne susretnete ili
da doivite pobjedu:' I dogovorit e se da se bore protiv nj ega l<ada osvanu,
a l<ada osvanu, pridruit e im se Isa, sin Merjemin . :'3

:fa1aa| | ma:| | maa\a:|fJ11a| a

Ebu U mame el-Bahili, radijallahu anhu, prenosi da j e Vj erovjesnil<, sa
llallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Meu oima mu j e napisano ''lafr" i to e
moi proitati svaki vj ernil, pa l<o ga sretne nela mu pljucne u lice i neka
proui prve aj ete sure o mladiima iz peine . . . On e ovladati ovj el<om od
sinova Ademovih, tal<o da e ga ubiti, pa potom oivj eti:'4
Bilj ei imam Muslim.
2 Planina j e kraj Bejtu-1-makdisa, dakle u dananjem Jerusalemu.

Biljei Hakim, i navodi da j e vjerodostojan, a Zehebi kae da j e hadis po uvjetima Buha

rije i Muslima.
4 Biljei Hakim, i navodi da je vjerodostojan po Muslimovim uvjetima.
E bu l(alabe prenosi od j ednog ashaba da j e Vj erovj esnil<, sallallahu alej
hi ve sellem, rel<ao: "Zaista j e poslij e vas, ili uistinu j e iza vas zabludj eli
laljivac, na glavi su mu l<ovrda do l<ovrde, i on e govoriti: "Ja sam va
gospodar:' Pa l<o l<ae: "Lae, ti nisi na Gospodar, nego j e Allah na Gos
podar, na Nj ega se oslanjamo, Njemu se obraamo i Nj emu se utj eemo od
tebe;' do nj ega nee biti puta da mu (Deddal) nal<odi:'1
J11a| e1\|aj

j|1j | a:ama
Ehu Hurej re, radijallahu anhu, prenosi da j e Vj erovj esnil<, sallallahu
alejhi ve sellem, rel<ao: "Mesih e se pojaviti sa istone strane2, a cilj e mu
biti Medina, pa e doi do nj ene periferij e, gdj e e ga melel<i sprijeiti i
usmjeriti prema amu, a tamo e mu biti l<raj :'3
J11a| aas| f| | :a :| |j m| a| j | :| am
Medme'a ibn Darije, radija
llahu anhu, prenosi da je Allahov
Poslani!<, sallallahu alej hi ve sellem,
rel<ao: "Sin Merjemin e ubiti Ded
dala u mj estu Babu Ludd4:'5
TELAVI
JIa
Afula
Ehu Hurejre, radijallahu anhu,
prenosi da j e Allahov Poslanil<, salla
llahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Dol< se
.
muslimani budu spremali za rat, rav
najui svoj e safove, prouit e se il<a
met za namaz i tada e se pojaviti Isa,
sin Merjemin :'6 U drugom rivajetu
stoji: "I sii e (Isa, alejhi selam) l<od
Korta Pal esti ne no koj oi se vi di sel o Babu ludd
l
Biljei imam Ahmed, sa dobrim lancem prenosilaca.
Ve smo spomenuli da j e to mjesto izmeu ama i Iraka, iz pravca grada Horosana.
Biljei imam Muslim.
Selo blizu Bejtu-1-makdisa
b
Biljei Tirmizi i navodi da j e hadis vj erodostoj an.
Biljei imam Muslim.
21t

bijele munare na istol<u Damaska, u dvodij elnoj oboj enoj odj ei1, naslonj en
rukama na l<rila dva melel<a. I(ada glavu pogne, s nj e e padat l<apljice vode,
a l<ada j e podigne, s nje e ldizit bobe poput bisera. I nee biti nevjernil<a da
osjeti Isaov miris2, a da ne umre:'
Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, nas j e tal<oer obavij estio
da e muslimani biti spremni za namaz, l<ada e sii Isa, alejhi selam, a nji
hov voa i imam e biti Mehdi. I(ada ugleda Isaa, alejhi selam, Mehdi e
se povui nazad sa mj esta imama, preputajui Isau, alejhi selam, da pred
vodi namaz, j er j e on bolji od nj ega. Meutim, Isa e staviti rul<u izmeu
nj egovih ramena i rei mu: "Proi naprij ed i predvodi namaz, zaista j e ovaj
namaz uspostavlj en da ga ti predvodi':
Ovaj gest u l<oj em Isa, alejhi selam, preputa imamet ovj el<u iz

Mu
hammedovog ummeta, ul<azuj e da j e Uzvieni Allah posebnu ast podario
naem ummetu. Mehdi e dal<le l<lanjati l<ao imam, pa l<ada zavri s nama
zor, Isa, alejhi selam e rei: "Otvorite vrata!" I otvorit e, a ispred e biti
Deddal sa sl<upinom od sedamdeset hilj ada j evrej a, sval<i od njih sa ul<ra
enom sablj om i l<runom. I l<ada bi Deddal pogledao Isaa, alejhi selam,
poni bi se topiti l<ao to se sol topi u vodi, ali e se ol<renuti i dati u bj eg
prema mj estu Babu Ludd3, gdj e e ga Isa, alej hi selam, stii i ubiti. Deddal
e se uistinu poeti topiti poput soli u vodi, ali Isa, alejhi selam, e ga ubiti
svoj om rul<om, i to hicem l<oplj a na kojem e poslij e lj udima pol<azivati
tragove Deddalove krvi. Allah e potom unititi j evrej e i nee postojati
nita to j e Allah stvorio da se iza njega moe sal<riti, a de mu Allah nee
podariti da govori (gdje j e sl<riven), osim drveta garl<ad:'4
Sl i ke i evrei skog drveto gorkod
Obojenoj u uto.
Miris Isaovog, alejhi selam, bia e se protezati koliko se protee njegov pogled, to
znai da e svaki nevjernik koj i bude u okrugu Isaovog, alejhi selam, pogleda umrijeti.

Ovo je poznato mjesto u Palestini u koj em su jevreji sagradili vojnu bazu.

Bilj ei Ibn Made, a lanac prenosilaca je dobar .

U drugoj predaji od Mudeme'a ibn Darije stoji da j e Vj erovj esnil j o
rel<ao: " . . . Sve dok (Deddal) ne doe do Medine, gdj e e nadvladati one
izvan nj e, a bit e mu zabranj eno da ue u Medinu, pa e se uputiti prema
planini Ilija'1 gdje e ol<upirati sl<upinu muslimana, loji e tu doivjeti e
stol< napad. Muslimanima e njihov nadreeni rei: "

ta oel<uj ete od ovo

ga tiranina, ili da se borite protiv njega dol< se sa Allahom ne susretnete, ili
da doivite pobjedu:' I dogovorit e se da se bore protiv njega lada osvanu,
a lada osvanu, pridruit e im se Isa, sin Merjemin. Pa l<ada podigne glavu
sa rul<ua, rei e: 'llah uj e onoga koji Ga hvali, ubio Allah Mesiha Ded
dala, muslimani su pobjednici!" I on e ubit Deddala i poraziti njegove
slj edbenike, a drvee i kamenj e i blato (tada) e govoriti: O mumine, evo
j evrej a l<raj mene, ubij ga!"2 U j ednom drugom rivaj etu jo stoji: "Pa e ga
sresti u Babu Luddu i ubiti ga:'3 Isa, alejhi selam, e se potom uputiti do na
roda l<ojeg j e Allah zatitio od Deddala, brisat e im lica i l<azivati o nji
hovim stepenima u Dennetu . . . I dol< tal<o bude radio, Allah e mu objaviti:
''Ja sam izveo robove Svoj e, pored l<oj ih nema moi da im se suprotstavi, pa
sl<loni robove Moje u brdo Tur:'
To e biti narodi Jedud i Medud, o lojima e biti posebno govora.
/e: aaj t : a;|ef:fa1| f| J11a| a
Od Ehu Hurejre, radij allahu anhu, se prenosi da j e relao: "Uvij el< u vo
ljeti pleme Bunu Temim4 nakon troj e to sam uo od Vj erovjesnika, salla
llahu alejhi ve sellem; uo sam Allahovog Poslanil<a, sallallahu alejhi ve se
llem, kada j e rekao: "Od moga ummeta oni su naj vri protiv Deddala:'
I (drugo) lada su poslali svoj zelat, a (Poslanik, sallallahu ale j hi v e sell em)
ree: "Ovo j e zekat naeg naroda:' I (tree) kada j e lod Aie bila ropkinj a
koj a j e bila njihovog porij el<la, Allahov Poslani!, sallallahu alej hi ve sellem,
j e relao: "Oslobodi je, j er ona j e Ismailov potomal<:'5
I
Planina je kraj Bejtul-Makdisa, dakle u dananjem Jerusalemu.
?
Bilj ei Hakim, i navodi da j e vjerodostojan.
3 Biljei imam Muslim.
Poznato arapsko pleme.
Biljee imami Buhari i Muslim.
.
213
214

Te mi m i bn Murr i bn Ed i bn Tob i h a i bn I l i j a s i bn Mudi rr i bn Nezzar i bn S'ad i bn Mu' i d i bn Adnan

Zei d Menoh
Mal i k
I bn Mal i k
Ebu Se vd
Rebi'o

i h ob
Zuhei r

i d od
Nehel
Seni o>

Uk be
Mesu d
Musa
Kasi m
Vuhei b
Al e vi
Muhom med
Amr
El - 'nber
Dzundub
Adi i
Dehme
Munz i r
Abdul l ah
En-N i da>
Amr
El -Hari Y
Dundub
'di i
Ubode
Sol a et
Muhri b
Hamad
Porodicno stabl o Benu Temi m
Amr

EI -Hari _ El -Habt
Teror

Se l
Amr

Husai n

Ubod
N o s ir fl -N e v o s i r
Rohme Al i Rohme
Od Ikrime ibn Halida se prenosi da mu j edan od ashaba Poslanika, sa
llallahu alejhi ve sellem, rel<ao l<al<o j e pleme Temim spomenuto kod Alla
hovog Poslanil<a, sallallahu alejhi ve sellem, pa neki ovj el ree: "Ovo na
selje plemena Benu Temima zaostaj e:' Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve
sellem, na to pogleda u Muzejna i ree: "Ne zaostaju njihovi:' Na to ovj el<
ree: "Njihovi ljudi zaostaj u u izdvaj anju zel<ata:' Potom se dovede stado
crvenih i crnih deva l<ao sadal<a od Benu Temima, a Allahov Poslanik, sa
llallahu alejhi ve sellem, ree: "Ovo su deve moga naroda:'
Tal<o j e j edan ovj el< govorio loe o plemenu Benu Temim, pa mu Alla
hov Poslanil, sallallahu alejhi ve sellem, ree: "O plemenu Benu Temim
ne reci nita osim hajra, j er zaista e oni biti naj istalnutij i ljudi u bacanju
l<oplja na Deddala:'1
Kaja||jaj aaJ11ia| a
Davno prije, poj avu Dedala su porekle ponele zabludj ele frakcij e po
put Mutezila i Dehmija, a u poslj ednj e vrij eme bilo j e nekoliko onih loji
su poricali njegovu poj avu.
ejh Muhammed Abduhu
Muhammed Abduhu2 navodi slij edee: "Deddal j e samo aluzij a na
praznovj erj e, obmanu i arolij e:'3
Muhammed Fehim Ehu Ajbe
U svome komentaru na hadise o Deddalu koje Ibn l(esir citira u j ed
nom svom dj elu, Ehu Ajbe4 navodi: "Ovo j e irenje nereda i zla:'s
l
Biljei imam Ahmed, Hej semi navodi u Mudema)u ez-zevaidu da su prenosioci hadisa
oni koji prenose vjerodostojno (iz zbrike Sahiha).
Muhammed Abduhu ibn Hase n Hajrullah, iz porodice Et-Terkamani, muftija Egipta,
preselio je u Aleksandrij i 1905. g., a ukopan j e u l(airu. Pogledaj : El-Ealam, od Ez-Zerke
lij a, dio 6. , str. 252.
Ovo navodi, prenosei od Abduhua, Muhammed Reid Rida, autor Tefsurul-menar,
dio. 3. , str. 317.
l(omentator na knjigu En-Nihajetufl-fteni vel-melahimi, od Ibn l(esira.
Pogledaj njegovo djelo: dio 1. , str. 118 i 1 19.
c1
cL
KHAU A

Nel<i opet navode da e se Deddal ipal< pojaviti, ali da nee imati ne

obinosti poput denneta i vatre i sl. Ovo j e zastupao i Muhammed Reid
Rida1, poznati i cij enjeni uenj al<, ali j e u ovome pitanj u poinio grel<u, jer
j e negiranj e bilo l<oj eg predznal<a Sudnjeg dana neupitna grel<a.
Ibn Abbas, radij allahu anhu, prenosi da j e uo Omera ibn el.Hataba, radi
j allahu anhu, l<ada j e drao hutbu i nal<on to j e zahvalio Allahu, da j e rel<ao:
"Zaista, poslije vas e biti ljudi l<oji e negirati kamenovanje, i pojavu Ded
dala, i efa(at (zauzimanje), i l<aznu u l<aburu, i to da e biti ljudi l<oji e biti
izvedeni iz Dehennema, nal<on to budu l<anj avani jedno vrijeme u njemu:'2
Negiranj e l<amenovanja znai da e negirati obavezu l<amenovanj a
udavane ene ili enj enog ovj ela koji naprave blud. Negiranj e da e biti
ljudi l<oj i e gorjeti u vatri l<ao l<azna, pa e nal<on toga izii iz vatre nal<on
zauzimanj a, odnosi se na one koji su vjerovali u Allaha, delle ve'ala, ali su
bili grij enici, naime bit e lj udi l<oji e negirati da e se za njih zauzimati i
da e oni naposlj etl<u ui u Dennet.
la\| j aa\
Zavrit u poglavlj e o Deddalu spomenom pet bitnih inj enica.

Ebu Se'id el-Hudri, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanil<,

sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Hoete li da vam l<aem ega se j a
vie plaim za vas od Deddala?! Sl<rivenog irl<a - da ovjel< ode Ida
njati, pa l<ada vidi da ga ljudi gledaju, pone uljepavati svoj namaz:'3

Rij a; ili inj enj e ibadeta da bi se to pol<azalo drugima, j e opasno

dj elo radi l<oj eg e propasti uraeno dobro. Dal<le, initi dobra dj ela
radi toga da nas nel<o pohvali ili vidi j e propala stvar, sl<riveni irl,
a onima koji tako budu inili na Sudnj em danu e se rei: "Idite sad
onima radi kojih ste ta dj ela inili na dunjalul<u, pa vidite hoete li
l<od njih nai il<al<vu nagradu za ono to ste inili!"4
Muhammed Reid Rida ibn Ali ibn Muhammed emsuddin ibn Muhammed Behau
ddin ibn Mula Ali Halifa el-I<almoni el-Bag dadi el-H use j ni, rodio se i odrastao u I<almo
nu, a uio j e u njemu i u Tarablisu. 1315. god. se seli u Egipat gdje j e uio pred ejhom
Muhammedom Abduhuom. Preselio j e iznenada vozei se u autu iz Sueca prema l(airu.
Ukopan j e u l(airu. Postao j e poznat po asopisu Menar koji j e doivio 34 broja i po tefsiru
l(ur'ana Tefsirul-menar koj i ima dvanaest tomova, do sure Jusuf. Pogledaj : El-Ealam od
Ez-Zerkelija, dio 6. , str. 126. Svoj komentar o Deddalu navodi u tefsiru, dio 9. , str 490.
Z
Biljei Ahmed u El-Musnedu, a oko lanca prenosilaca postoji rasprava.

Bilj ei Ahmed i Ibn Made, ejh Albani ga ocijenio dobrim u Sahihu et-tergibi vet-terhi
bi. br. ha disa 27.
+
Biljei Ahmed, Hejsemi navodi u Mudema'u ez-zevaid, dio 1. , str. 102., da su prenosioci
hadisa oni koj i prenose vj erodostojno.

Ehu Zerr, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslani!<, sallalla

hu alejhi ve sellem, rel<ao: "Pored Deddala, neto me vie plai za
moj ummet - imami l<oji odvode u zabludu:'1 Voe l<oj e odvode u
zabludu su velil<o zlo za ummet, j er l<ada j e voa u zabludi, u zablu
di e bit i nj egovi podreeni. A voe mogu biti vladari drava, l<ra
ljevi i prinevi, a mogu biti i imami u vj eri, uenj aci i daij e, i l<ada su
oni u zabludi, cijeli narod j e u opasnosti.

Imran ibn Husaj n, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<,

sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Uvij el< e biti sl<upina iz moga
ummeta l<oj a e se boriti na istini, i iznad onih l<oji im se suprostav
lj aju, sve dol< se posljednji od njih ne bude borio protiv Deddala:'2
Oito j e dal<le, da se institucij a dihada u ovome ummetu naslj euje
iz generacij e u generaciju, i oni prvi u njemu i oni posljednji, j edni su
od drugih, a dihad nee biti ol<onan dol< se oni potonji iz ummeta
ne budu borili sa Deddalom.

Postojanost u smutnji j e jedna od osnova vjere i erijata, i zato j e

Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, govorei o smutnji l<oju
e initi Deddal, rel<ao: "O Allahovi robovi, pa budite postojani!"3

Biti postojan znai ne osjeati

pesimizam i nedostatal samo
uvj erenosti naspram dogaaj a
l<oj i nose smutnju, naprotiv, tre
ba uloiti trud i poveati vj ero-
M
vanJ e 1 cvrst1nu.

Na osnovu predaja o Deddalu

i drugih hadisa moemo primi
j etiti da e ratovi pri l<raj u du
njalul<a biti sa sablj ama, l<oplj i
ma i l<onjima.4

"`

I
Biljei Ahmed, ejh Albani ga ocijenio vjerodostojnim u Es-Silsilet es-sahiha, br. hadisa 1989.
Z
Biljee Ahmed i Ebu Davud, a vjerodostojnim ga ocijenio Hakim, to je potvrdio i Zehebi.
3 Biljei Muslim, hadis prenosi En-Nevvas ibn Sema'n.
+
O ovom je ve kazivanu u predznaku br. 109.
c1

Uvod
Isa, alejhi selam, j e j edan od Allahovih, delle ve'ala, vjerovj esnil<a i po
slanil<a l<ojeg j e Uzvieni izabrao i uinio specifnim, stvorivi ga bez oca.
Majl<a mu j e bila Merj em, posebna ena po svojoj ednosti i pobonosti.
Nj enu posebnost svj edoi inj enica da j u j e Allah opsl<rblj ivao dol< j e bora
vila u mihrabu. l(ae Uzvieni: "l(ad god bi j oj Zel<erijja u mihrab uao,
l<od nje bi hrane naao. "Odalle ti ovo, Merjema?'; pitao bi on, a ona
bi odgovorila: "To j e od Allaha!" Allah, doista, opslrbljuje koga hoe,
bez ilal<va rauna!''1
Allahov poslanil< Zel<erij a, alejhi selam, j e u damiji bio napravio po
sebno mj esto u l<oj e nil<o nij e ulazio osim Merj eme, a u l<oj em j e ona Inou
i danj u inila ibadet Allahu. Zel<erijja, alejhi selam, bi ui l<od nj e, tu gdj e
j e ona ibadetila, pa bi nai ljetno voe u vrij eme zime i zimsl<o voe u vri
j eme ljeta. Zato bi j e pitao "odal<le ti to'; a Merj em bi odgovarala: "To j e od
Allaha'; to j e nafal<a l<ojom j e opsl<rblj avao Uzvieni Allah, l<ao svoj evrsna
radost l<oju su j oj donosili meleci. l(ae Uzvieni nadalj e: "I kada mele
ci kazae: ttMerjem, tebe j e doista Allah odabrao i istom uinio! On
te je odabrao nad enama svjetova!" "Merjem, budi slruena i polor
na Gospodaru svome, i seddu ini i Njemu llanjaj s onima loji Mu

Prijevod znaenja sure Ali Imran: 37.

221

.*.

klanjaju!"1 Uzvieni Allah spominje i kal<o su meleci obradovali Merjem,
l<ada ju j e On odabrao imeu ostalih ena da porodi sina l<oji nee imati
oca, a l<oji e biti plemeniti vj erovj esnik: "On e govoriti ljudima i u lio
lijevci, i l{ao odrastao i jedan od dobrih!"2 Znai, i dol< bude dij ete zvat
e ljude da ine ibadet samo Allahu, delle ve'ala, nil<oga Mu ravnog ne
pripisujui, a zvat e ih i l<ada odraste. Merj em j e dobila naredbu od Uzvi
enog da mnogo ibadeti nou, ostajui dugo na seddi i rul<uu, pa da bude
dostojna oval<ve asti i da bude zahvalna na oval<voj blagodati. Tal<o se pre
nosi da bi Merjem toliko inila namaz da bi j oj noge otj ecale, neka j e Allah
zadovolj an nj ome i nel<a se smiluj e njoj i nj enim roditeljima.
Enes, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslani!<, sallallahu alejhi
ve sellem, rel<ao: "Dosta ti j e da od ena svih svj etova imaju etiri: Merjem
l<er Imranova, Asij a ena fraonova, Hadida l<er Huvejlidova i Fatima
l<i Muhammedova:'3
/r \ej |ea| :rr| j a| : | ame1mrj \ |j ma| j a| : | rm
Nal<on to su meleci obradovali Merj em, da e j e Allah uzvisiti nad
ostalim enama svij eta i da e roditi istog sina l<oj i e biti vjerovj esnil<,
plemenit, potovan i potpomognut mudizama4 Merj em ostade u udu,
da e roditi dij ete bez oca. I osta tal<o sve dol< j e meleci ne obavij estie
da j e Allah svemoan i l<ada On neto odlui, za to l<ae samo budi i ono
bude. Ona prihvati Allahov emr, u Nj ega se uzdajui i Nj emu se pol<ora
vaj ui. Znala j e da j e u tome ogromno isl<uenje i da e ljudi o nj oj svata
priati, ne znaj ui pravu istinu i posmatraj ui dogaaj samo sa njegove
vanj sle strane.
Merj em j e inae iz damije izlazila samo radi nune potrebe, pa j e
tal<o j ednom izala i povul<la se na istonu stranu Mesdidul-al<sa, l<ada j oj
Allah posla povjerljivog melel<a Dibrila; "I spomeni u !(nj izi Merjemu:
}ada se od ukuana svojih na istonu stranu povul{la, i od njih zaklon
uzela, Mi smo x njoj meleka Dibrila poslali i on j oj se pokazao u liku
savreno stvorena mularca!'5 Merjem mu ree: "Utjeem se Svemilo-
l
Prijevod znaenja sure Ali Imran: 42-43.
Prijevod znaenja sure Ali Imran: 46.
o
Bilj ei Tirmizi, e j h Al bani ga ocijenio vj erodostojnim u Es-Silsiletu es-sahiha, dio 2. , str.
439.
Nadnaravne poj ave koje Bog daruje Svojim vj erovj esnicima kao potvrda njihove posla
nike misij e. (Op. prev.)
Prijevod znaenja sure Merj em: 16-17.
snom od tebe, alo se Njega boji!"1 Tj. al<o si bogobojazan ovjel i zna
za Allaha, boj se Allaha l(oj em se utj eem od tebe i odlazi od mene. Ali to
j e bio melel< l<oji j oj uzvrati: "A ja sam upravo izaslanil Gospodara tvo
ga, da ti pollonim dj eal<a ista!"2 Rel<ao j oj j e da nij e ovj el< nego melel<
l<oj i j e poslan od Allaha da j oj podari sina istog. "I<al<o u imati djea
l<a?'; ree ona, "l<ad me ni jedan mularac dodirnuo nije, a j a nisam
bludnica?'3 Tj . l<al<o da dobije dj eal<a a nema mua, a niti j e od onih l<oj e
ine razvratna dj ela bluda. "To je tako'; ree melel<. "Gospodar tvoj j e
relao: "To j e meni lahl<o!"4 Dal<le, odgovor melel<a j e bio nedvosmislen,
da ul<loni nj enu zapanj enost - to j e Allahovo obeanj e, On stvara ta hoe
i to j e Nj emu lahl<o. "Zato da ga uinimo znamenjem ljudima i znakom
milosti nae. Tako je unaprijed odreeno?'5 Tj . njegovo stvaranj e bit e
Allahov dol<az da moe stvoriti ta hoe, na razliite naine. Jer Uzvieni j e
stvorio Adema, alejhi selam, bez oca i majl<e, stvorio j e Havu od mukarca,
a bez majl<e, stvorio j e Isaa, alejhi selam, bez oca i stvorio j e sav ostali svij et
od mul<arca i ene.
O Merj em, Uzvieni j e l<azao: "I Merjemu, ker Imranovu, koja je
nevinost svoju sauvala, a Mi smo udahli u nju ivot, i ona je u rijei
Gospodara svoga i knjige Njegove vjerovala i od onih koji provode vri
j eme u molitvi bila?'6 Tj . melel< Dibril j e puhnuo u nj enu koulju koja j e
padala prel<o prsa i taj dah se spustio do nj ene maternice, i tal<o j e zatrud
nila l<ao to ena zatrudni u odnosu sa svoj im muem. Melel<ova dunost
j e bila samo da udahne u nj ena prsa, bez dodira, bez da vidi stidna mj esta.
I tal<o j e dua bila udahnuta, l<ao to l<ae Uzvieni: "Mi smo udahli u nju
ivot?'7 Potom Uzvieni j o l<ae: "I ona zanese i bremenita se skloni da
leko negdje;'8 jer l<ada j e Merj em zatrudnila, postalo j oj j e tel<o hodati i
znala j e de e biti predmet ogovaranj a l<od ljudi, pa dol< se poe ugledavati
da j e nosea, sl<loni se od ljudi da je ne vide i ne zapitl<uju.
i
Prijevod znaenja sure Merjem: 18.
2 Prijevod znaenja sure Merjem: 19.

Prijevod znaenja sure Merjem: 20.

+
Prijevod znaenja sure Merjem: 21.
b
Prijevod znaenja sure Merjem: 21.

Prijevod znaenja sure Et-Tahrim: 12.

Prijevod znaenj a sure Et-Tahrim: 12.

Prijevod znaenja sure Merjem: 22.
cc
\eaj |:arr| j a| :| rm
I<ae Uzvieni: "I poroajni bolovi prisilie j e da doe do stabla jed
ne palme. "l(amo sree da sam ranije umrla i da sam potpuno u zabo
rav pala!'; povil(a ona?' Poroajni bolovi su j e odveli do palme u selu Be j tu
Lahm (Betlahem) , a od silnog isl<u-
~
.
. Ha| I
I

enja ljudi l<oj i j oj ne vj eruju i sum-

'b a
njie j e da j e poinila blud, posebno
to j e bila poznata kao pobona i iz
poslanil<e l<ue, Merj em poeli da
j e umrla prije nego j e ovo doivj ela,
TELAVI
ili da nil<ada nij e ni stvorena. "I on
-Jala
3
/
.
je, nie nje, zovnu: "Ne alosti se,

Gospodar tvoj dao je da nie tebe
potol' potee?11
M
NaD|u5
Melel<2 j e zovnu, te dodade: "Za-
,
tresi palmino stablo, posut e po
tebi datule svjee, pa jedi i pij i
budi vesela! A ako vidi ovjela }a
Karto pokozui e mj esto Betl ehem u Pal esti ni
kva, ti reci: "Ja sam se zavjetovala Svemilosnom da u utjeti, i danas ni
s },im neu govoriti?'3 1j ., naj edi se i napij, te otii svome narodu, a alo l<oga
sretne naiareti mu da si se zavj etovala Milostivom da e utj eti. I ona tal<o
uini: "I doe ona s njim narodu svome, nosei ga. "O Merjema!'; rel,oe
oni, "uinila si neto neuveno! Hej ti, koja u ednosti lii Harunu, otac
Unije bio nevaljao, a ni mati tvoja nij e bila bludnica?'4 A uiniti neto ne
uveno l<od ljudi znai uiniti nel<o odvratno i neprihvatljivo dj elo.
| :rr| j a| : | amj je1e| | eU \e| | j 1t|
I l<ada j e Merjem dola meu svijet, napadoe j e tel<im rijeima; "Ona
im na njega polaza. "l(al'o da govorimo djetetu u beici?'; rel,oe oni?'5
ta nam moe rei dijete u beici, uzvratili su joj, a tada Allah dade da Isa,
alejhi selam, progovori: "Ja sam Allahov rob'; ree on, "meni e On !(njigu
dati i vjerovjesnikom me uiniti, i uinit e me, gdje god budem, blago
slovljenim, i naredit e mi da dol' god sam iv, namaz obavljam i zel,at
i
Prijevod znaenja sure Merjem: 24.
2 Po nekima, zovnuo j e nj en sin Isa, alejhi selam
o
Prijevod znaenja sure Merjem: 25-26.
Prijevod znaenja sure M erjem: 27-28.
` Prijevod znaenja sure Merjem: 29.
M
udjeljujem, i da majci svojoj dobar budem, a nee me uiniti silnikom,
nesretnil,om. I nel<a je selam nada mnom na dan }{ada sam se rodio i na
dan }{ada budem umro i na dan kad budem iz mrtvih proivljen:'1 Prvo
to j e Isa, alejhi selam, progovorio bilo j e "ja sam Allahov rob'; a nij e rel<ao
Allahov sin, j er j e Allah jedan, nema nil<oga ravnog, niti j e uzeo sebi drugu,
niti sina. Pa nel<a j e hvalj en Onaj !(oji j e sve stvorio i dobro podario i uputu
dao I<ae Uzvieni: "To je Isa, sin Merjemin, to je prava istina o njemu,
onaj u }{oga oni sumnjaju. Nezamislivo je da Allah ima dijete, Uzvien
je On! I(ad neto odredi, On za to relne samo: "Budi!" - i ono bude:'2 I
tal<oer l<ae: "Primjer Isaov doista je }{od Allaha isti }{ao i primjer Ade
rov: od zemlje ga je stvorio, a zatim mu rekao: "Budi!" i on bi!"3
Potom Allah podari velil<u blagodat Isau, alejhi selam: "I(ad Allah
ree: "O Isa, sine Merjemin, sjeti se blagodati Moje prema tebi i majci
tvojoj },ada sam te Dibrilom, Ruhul-I<udusom pomogao pa si s ljudi
ma, u beici i l{ao zreo ovjel{ razgovarao; i }{ada sam te pismenosti i
mudrosti, i Tevratu i Indilu nauio; i },ada si, dozvolom Mojom, od
blata neto poput ptice oblil,ovao i u nju udahnuo i },ada je ona, do
zvolom Mojom, postala ptica; i }(ada si, dozvolom Mojom, od roenj a
slijepa i gubava iscijelio; i }(ada si, voljom Mojom, mrtve dizao; i }(ada
sam od tebe sinove Israilove odbio, }{ad si im ti jasne dol(aze donio, pa
su oni meu njima }{oji nisu vjerovali - povilali: "Ovo nije nita drugo
do prava vradbina' i },ada sam uenicima naredio: "Vjerujte u Mene
i Poslanil(a Moga!" - oni su odgovorili: "Vjeruj emo, a Ti budi svjedol
da smo muslimani:'4
Isa, alejhi selam, j e obradovao svoj narod, da e im doi poslanil< Mu
hammed, sallallahu alejhi ve sellem, l<ao to l<ae Uzvieni: "A }{ada Isa,
sin Merjemin, ree: "O sinovi Israilovi, ja sam vam Allahov poslani}, da
vam potvrdim prij e mene objavlj eni Tevrat i da vam donesem radosnu
vijest o poslaniku ij e je ime Ahmed, }(oji e poslije mene doi' i }(ad
im je donio jasne dol<aze, oni reloe: "Ovo je jasna vradbina!"5
Isa, alejhi selam, j e peat svih poslanil<a l<oji su poslani Israilanima i
zato j e on obradovao svoj narod da e doi posljednji poslanil< l<oji e biti
poslan cijelom ovj eanstvu. tavie, spomenuo im je i njegova svoj stva,
pa al<o bi doao u nj ihovo doba, da ga mogu prepoznati kao poslanil<a i
tal<o slijediti. To j e za nj ih bio svoj evrstan dol<az i Allahova milost, l<ao to

Prijevod znaenja sure Merjem: 30-33.

/
Prijevod znaenja sure Merj em: 34-35.
o
Prijevod znaenja sure Ali Imran: 59.
4 Prijevod znaenja sure El-Maida: 1 10- 1 1 1 .
D
Prijevod znaenja sure Es-Sa:f : 6.
l<azuj e Uzvieni: "Onima }oji e slijediti Poslanil{a, vjerovjesnil{a, }{oji
nee znati ni itati ni pisati, }{ojeg oni }{od sebe, u Tevratu i Indilu,
zapisana nalaze, }oji e od njih traiti da ine dobra djela, a od odvrat
nih odvraati, koji e im lijepa jela dozvoliti, a runa zabraniti, }oji e
ih tereta i tekoa }{oje su oni imali osloboditi. Zato e oni }{oji u njega
budu vjerovali, }{oji ga budu podravali i pomagali i svjetlo po njemu
poslano slijedili - uspjeti?'1
Jednom su ashabi, radijallahu anhu, reldi Poslaniku: 'lahav Poslanie,
reci nam neto o sebi:' - "(Ja sam) dova moga oca Ibrahima i radosna vij est
l<oju j e donio Isa, a moja j e majl<a, l<ada me j e zanij ela, vidj ela l<al<o iz nj e
4|M44|0
NUSA
L=m
izlazi svj etlost, od
l<oje su osvijetlje
ne palae Busre u
podruju ama:'2
P ld u11V
Po,lan tunmO101Hu JumJ
ulolnim H0t1Hu U 11_
zceL=

^fRl AQSl 0gt HK lOf HOV djcesu:IJ.bil<nci.51t.

'htn'.n iidvug...
^a1O1 >HuD, l 1_t, >111. WOg11 1 1U_1 ... W
Hl
Hl.1
HUU
t<bWW
Q. 113
ADEN
'&Ma W
MM

oi
sinu\. )
)isu
A0
w
o
ZcmI];
^uem]eO*`
1Y

1
_
@gsP
l
Prijevod znaenja sure El-E'araf: 157.
YusLn uozsu
>t HDu l1UL1

_mV Af8Q9Kgtaduk l01v haW1K djvte&

* ^
f 1 l 1 c 'utibrit-mufa`1c

`vA1O1 U1Kt. Kine l<`Du,

`1t`Uu1a 1l.
FI1IFA
Rodosl ovno stabl o
Vj erovi esni ko
Z
Biljei Ahmed, a Hej semi navodi u Mudema'u ez-zevaidu da je lanac prenosilaca dobar
i da ima slinih hadisa koji ga potvruj u.
226
Jt1| taaj |:aaa| j a| : | amaaace
Rel<ao j e Uzvieni: uA oni su spletle pravili, pa je i Allah to pravio!
A Allah to najbolj e umije! - I }ad Allah ree: "Isa, Ja u ti duu uzeti, i
l' Sebi te uzdignuti! Oistiti te od nevjernika, i uinit u da oni koji te
slijede budu iznad onih }oji ne vjeruju do Dana sudnjega! Zatim ete
se Meni vratiti, pa u Ja presuditi o onome u emu ste se razilazili!"1 I
rel<ao j e tal<oer: "I zbog nevjerovanja njihovog i zbog iznoenja tekih
kleveta protiv Merjeme. - I zbog rijei njihovih: "Mi smo ubili Mesiha,
Isaa, sina Merjemina, Allahova poslanika . . . "A nisu ga ubili ni raspeli,
ve im se priinilo. Oni }oji su se o njemu u miljenju razilazili, oni su
samo o tome u sumnji bili; o tom nisu nita pouzdano znali, samo su
nagaali; a sigurno je da ga nisu ubili, ve ga je Allah uzdigao Sebi. - A
Allah je Silan i Mudar. I nema nijednog sljedbenil'a !(njige },oji, prije
njegove smrti, nee u njega },alo treba povjerovati, a na Sudnjem danu
on e protiv njih svjedoiti:'2
Allah j e Isaa, alejhi
selam, uzdigao na nebo,
uzevi ga sebi dol< j e spa
vao. Time ga j e sauvao od
grupe j evrej a l<oji su mu
pravili spletl<e i koji su ga
ol<levetali l<od tadanj eg
l<ralj a, inae ateiste i ne
prijatelja vj ernil<a. Naredio
j e da ga ubiju i razapnu na
l<rs, pa su oni doli u Bej
tul-Mal< dis i opl<olili l<uu
u l<ojoj j e boravio. I<ada su
provalili u l<uu, Allah j e
prethodno j ednog mladia
koji j e inae bio od njih ui-
nio u lil<u Isaa, alejhi selam, pa su ga uhvatili mislei, da j e Isa, alejhi selam,
i potom ga razapeli na l<rst. Zabili su mu avle u glavu, l<ao znal< ponienj a.
A Isaa, alejhi selam, istinskog poslanil<a Allah, delle ve'ala, j e neposredno
prije toga uzdigao na nebo, l<roz j edan otvor u zidu l<ue. To su vidj eli svi
koji su boravili u toj l<ui.
l
Prijevod znaenja sure Ali Imran: 54-55.
Prijevod znaenja sure Ali Imran: 156- 159.
cc
ccc
Veina l<rana j e tal<o od j evrej a prihvatila verziju da j e Isa, alejhi se
lam, raspet, prihvativi dal<le veliku zabludu i stranputicu. A Allah j e Uzvi
eni rel<ao: "I nema nij ednog sljedbenika !(njige }{oji, prije njegove smr
ti, nee u njega lalo treba povj erovati;'1 tj . povjerovat e u nj ega l<ada
sie na zemlju pri l<raj u dunjalul<a i pred Smak svij eta. On e ubiti svinju i
slomiti l<rst, te ul<inuti dizju, i nee od ljudi nita prihvatati osim islama.
| m | : a: | aa | j a| :| am
Mesih ima dvostrul<o znaenj e, moe biti u funl<cij i izvravanj a rad
nj e l<ao al<tiv i pasiv, dal<le al<tiv j e na arapsl<om "masih" i znai onaj l<oji
brie, ili potire, ili dotie, a pasiv j e "memsuh" i znai onaj l<oji j e obrisan
ili dodirnut. Ime Mesih, u znaenju onoga l<oji brie, Isa, alejhi selam, j e
dobio na osnovu toga to nij e bilo nikoga l<o j e imao kal<vu bolest ili ma
hanu, a da nij e ozdravio, l<ada bi ga Isa potrao. Ovo j e glavni razlog zbog
ega j e prozvan Mesih. Nel<i l<au da j e dobio ime zato jer j e bio premazan
ulj em neposredno lada se rodio, a po nel<ima j er ga j e Zel<erija, alejhi se
lam, obrisao.
Po nel<ima, dobio j e ime jer j e mnogo putovao po zemlji, tj. mnogu j e
zemlju dotal<ao. Postoji i milj enj e da j e imao ravne tabane, pa j e tal<o doti
cao zemlju2, a nel<i l<au da Mesih znai istinoljubivi.
| : aa| j a| : | ama| j ac| j a
Isa, alejhi selam, nij e umro, nego j e istina da ga j e Allah uzdigao Sebi.
Meutim, l<od nekih j e ljudi par ajeta izazvalu odreenu nedoumicu. Npr.
aj et: "I kad Allah ree: "Isa, Ja u ti duu uzeti, i l{ Sebi te uzdignuti!
Oistiti te od nevjernil{a, i uinit u da oni }oji te slijede budu iznad
onih }{oji ne vjeruju do Dana sudnjega! Zatim ete se Meni vratiti, pa
u Ja presuditi o onome u emu ste se razilazili!"3 Rij ei: "Ja u ti duu
uzeti" odnose se na san, a ne na smrt, kao to kae Uzveni: "Allah uzima
due u asu njihove smrti, a i onih koji spavaju, pa zadrava one koji
ma je odredio da umru, a ostavlj a one druge do rol{a odreenog. To su,
zaista, dolazi za one }oji razmiljaju?'4 I aj et: "On vas nou umrtvljuje
l
Prijevod znaenja sure Ali Imran: 159.
2 Pogledaj : Tadu-l-arus, od Zubejdija.
Prijevod znaenja sure Ali Imran: 55.
4 Prijevod znaenja sure Ez-Zumer: 42.
- a zna i ta ste preko dana uradili - zatim vas danju budi, lalo bi rol
loji je svalome odreen proao. Na kraju, Njemu ete se vratiti i On e
vas o onome to ste radili obavijestiti?'1
Drugi l<au da rij ei: "Ja u ti duu uzeti" znae: "Ja u te Sebi uzeti'; a
oba ova milj enja se mogu prihvatiti jer nisu l<ontradil<torna. Arapi l<au
taj i taj j e preuzeo (ar.: tevefa) dug od toga i toga, l<ada mu ga ovaj vrati i
on ga uzme.
U drugom aj etu Uzvieni l<ae: "I nema nijednog sljedbenila l(nji
ge loji, prije njegove smrti, nee u njega lalo treba povjerovati, a na

Sudnjem danu on e protiv njih svjedoiti?'2 Rij ei: "prije nj egove smrti"
odnose se na Isaa, alejhi selam, nal<on to bude sputen na zemlju. Nee da
l<le biti nil<o od l<rana i j evrej a, a da nee povj erovati u Isaa, alejhi selam,
prije nego Isa umre, jer on nee prihvatati drugu vj eru do islama i nee biti
nevj ernil<a l<oji osjeti Isaov miris, a da nee umrijeti.
Po drugom razumijevanju, rijei "prije njegove smrti" odnose se na pri
padnil<e ehlul-l<itaba, dal<le sval<i e se od njih, u trenucima l<ada mu bude
dolazila smrt, uvj eriti da j e Isa ovj el<, rob i poslanil<, a ne bog. Meutim, u
tim trenucima, l<ada se naputa ovaj svj et, pol<aj anj e se ne prima i vjerova
nj e ehlul-kitabije da j e Isa samo ovj ek i poslanil nee biti primlj eno, jer se
pol<aj anj e i vj era primaj u dol< dua ne doe do grl<lj ena.
Ja| | j | :aa| j a| : | am1j |e1j : a| \;e;afe:f a| | a1j |e1j : a| \a
I< oja j e razlil<a izmeu Isa ovog, alejhi selam, ivota i ivota ostalih vj e
rovj esnil<a, jer su svi vjerovj esnici ivi, l<ao to to kae Allahov Poslanil<,
salhllahu alejhi ve sellem: "Vj erovj esnici su ivi u svojim mezarima:'3
Isa, alejhi selam, j e uzdignut na nebo i ivi istinsl<im ivotom, tij elom i
duom, dol< ostali vj erovj esnici ive u svojim mezarima posebnim ivotom,
umrli su u dunj alul<om ivotu, ali su ivi posebim ivotom u tl<z. berzahu.
Isa, alej hi selam, nij e umro, nego j e iv, duom i tij elom, od vremena kada
ga j e Allah uzeo Sebi, do vremena kada e biti sputen na zemlj u i umrijeti
l<ao to sval<i ovj el< umire. Ostali su vjerovj esnici, neka j e na sve njih mir,
rastavili se sa duom, osj etivi smrtne muke, i od tada u svoj im l<aburima
ive posebnim ivotom.
l
Prijevod znaenja sure El-En' am: 60.
Prijevod znaenja sure En-Nisa': 159.
3 Biljei Bejheki u Hajatu el-enbijai f kuburihim, i ocijenio ga vjerodostoj nim. Pogledaj :
Fethul-bari, od Ibn Hadera, dio 6., str. 487.
229
230
PMAU

Je\ar| 1a| :aa| j a| : | amc| f| :;af a aarm| j a

I(ao to smo ve l<azali, Isa, alejhi selam, j e uzdignut na nebo neposred
no prije dolasl<a j evrej a l<oji su ga htj eli ubiti, a erijatsl<i dol<azi ul<azuj u da
e ponovo biti sputen na zemlju, i to e biti j edan od velil<ih predznal<a
Sudnj eg dana.
Ka| a: \| 1a\ai|
I(ae Uzvieni: "A }ad je narodu tvome kao primjer naveden sin
Merjemin, odjednom su oni, zbog toga, uz smijeh zagalamili i rekli:
"Da li su naa boanstva bolja ili on?" A naveli su ti ga l{ao primjer
samo zato da bi spor izazvali, jer su oni narod svaalali. On je bio
samo rob na koga smo Mi blagodati prosuli i uinili ga primjerom si
novima Israilovim. A da hoemo, Mi bismo umjesto vas uinili melel'e
da na Zemlji naslijede vas; zaista je on - Isa, predznal Smaka svijeta,
zato nil,ako ne sumnjajte u njega i slijedite Mene! Ovo j e Pravi put?'1
Aj et po navedenom l<iraetu znai: zaista j e on - Isa, alejhi selam, j edan od
znal<ova dolasla Sudnjeg dana, a po drugom l<iraetu "ve innehu le'alemun
lissa'a"' znai "on j e - Isa, alej hi selam, potvrda pribliavanj a i dolasl<a Sma
l<a svij eta:' Ne sumnjajte u istinitost i dolazal< Smal<a svij eta, i slijedite Po
slanika, sallallahu alejhi ve sellem, jer to j e pravi put.
Od Ibn Abbasa, radij allahu anhu, se prenosi da j e rel<ao: "I zaista j e on
predznal< Smal<u svijeta, tj . silazal< Isaa, alejhi selam, prije I<ij ametsl<og dana:'2
A mufessir Tab eri navodi slij edee: "Aj et znai da j e poj ava Isaa znal< na
osnovu l<oj eg e se znati da dolazi Sudnji as, jer j e njegova poj ava i silazal
na zemlju predznal< i dokaz prestanl<a dunjalul<a i dolazal< Ahireta:'3
Drugi l<ur'ansl<i dol<az su slij edee rij ei Uzvienog: "I zbog rijei nji
hovih: "Mi smo ubili Mesiha, Isaa, sina Merjemina, Allahova poslani
},a . . ?' A nisu ga ubili ni raspeli, ve im se priinilo. Oni }{oji su se o nje
mu u miljenju razilazili, oni su samo o tome u sumnji bili; o tom nisu
nita pouzdano znali, samo su nagaali; a sigurno je da ga nisu ubili,
ve ga je Allah uzdigao Sebi. - A Allah je Silan i Mudar. I nema nijed
nog sljedbenila !(njige koji, prije njegove smrti, nee u njega kalo tre
ba povjerovati, a na Sudnjem danu on e protiv njih svjedoiti?'4 Rij ei:
1
Prijevod znaenja sure Ez-Zuhruf: 57-61.
Z
Biljei Ahmed u svom Musnedu, vjerodostojnim ga ocijenio ejh Ahmed akir.
o
Tefsiru et-Taberi, dio 21. , str. 631.
4 Prijevod znaenja sure En-N isa': 157-159.
"prije njegove smrti" i "u njega povjerovati" po veini l<omentatora1 l(ur'ana
odnose se na Isaa sina Merj em, alejhi selam.
Ehu Malil< u tumaenju ovih rij ei l<ae slij edee: "Ovo se odnosi na
vrij eme l<ada e sii Isa, sin Merjem, alejhi selam, na zemlju, i tada nee
ostati nijedan sljedbenil< !(njige a da nee povjerovati u nj ega:'2
Mufessir Ibn l(esir oval<o l<omentira aj et: "Allah nas obavj etava l<al<o j e
bilo sa Isaom, dal<le nisu nj ega ubili, nego im se priinilo, nego su ubili nj e
govog dvojnil<a i ne znaj ui za to. Allah nas obavj etava da j e Isaa uzdigao
na nebo, da postoji i da j e iv, i da e sii prije Smal<a svijeta. Ovo potvr
uj u i mnogobrojni - mutevatir hadisi, l<oj e emo al<o Allah dadne, poslije
navesti. Isa e ul<inuti zabludu, slomit e l<rst, ubiti svinju i dol<inuti dizju,
tj . nee j e primati ni od l<oj eg pripadnil<a druge vjere, jer nee prihvatati od
njih osim vj eru islam. U suprotnom e ga el<ati ma. Plemeniti aj et potom
ustvruj e da e tada u nj ega povjerovati svi sljedbenici !(nj ige, i da mu se
nij edan od njih nee usprotiviti:'3
Ja\ai| | i:afa
Prenosi nam Huzejfa, radij allahu anhu, te l<azuj e: "Zatee nas Vj erovj e
snil<, sallallahu alejhi ve sellem, dok smo j edni druge podsjeali (na odree
ne stvari iz vj ere), pa nas upita: "Na ta se podsjeate': rel<li smo na Sudnj i
dan, a on nam na to ree: "Nee nastupiti dol< prije nj ega ne vidite deset
znal<ova . . :' Pa j e naveo: Dim, Deddala, ivotinj u, poj avu Sunca sa zapa
da, silazal< Isaa, alejhi selam, pojavu Jeduda i Meduda, tri propadanja
zemlje - j edno na Istol<u, j edno na Zapadu i j edno na Arapsl<om poluostrvu
i pojavu vatre iz Jemena l<qja tj era ljude l<a mj estu ol<uplj alita.4
Ehu Hurejre, radij allahu anhu, tal<oer prenosi
da j e Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem,
rel<ao: "Tal<o mi Onoga u ij oj j e ruci moj ivot,
samo to nij e meu vas siao sin Merjemin, l<ao
pravedni vladar - slomit e l<rst, ubiti svinj u i dol<i
nuti dizju5 I umnoit e se imetal< da ga nil<o nee
Pogledaj : Tefsiru et-Taberi, dio 9., str 379., Tefiru el-Begavi, dio 2., str. 307., Tefiru Ibn
I(esir, dio 1. , str 487., Edvaul-bejan, dio7., str 231. , od enkitija.
2 Biljei Taberi u svom tefsiru: dio 9., str. 380.

Tefsiru Ibn I(esira, dio 2., str. 454.

Biljei imam Muslim preko ravije Huzej fe ibn Usej da.
Tj . nee prihvati dizju, samo e traiti da se bude u islamu, znai nee prihvatiti ni
ostanak u kranstvu, pa makar htjeli izdvajati dizju.
232
htj eti uzeti, sve dol< j edna sedda ne bude vrij ednij a od dunj alul<a i onoga
to j e na nj emu:'1
A u drugoj predaji stoji: "Tal<o mi Allaha, zaista e sin Merjemin sii
l<ao pravedni vladar, pa e slomiti l<rst, ubiti svinju, dol<inuti dizju . . . A vi e
te ostaviti mlade deve da ih niko nee htj eti, nestat e netrpeljivost mrnj e
i zavisti, i umnoit e se imetal< da ga nil<o nee htj eti uzeti:'2
Zato e Isa, alejhi selam, slomiti l<rst pitanj e j e iji j e odgovor u samoj
inj enici da l<rani vj eruju da j e Isa, alejhi selam, raspet na lrst i zato jer j e
l<rst simbol l<ranstva. Isa, alejhi selam, e ga slomiti i narediti da se zauvi
j el< uniti ovaj lani simbol, i tal<o e biti ul<inuti zabluda.
I ubit e svinju l<oj a j e u islamu zabranj ena da se l<onzumira, a ovim e
inom potvrditi ovu islamsl<u zabranu.

Svinj a j e, za one l<oji ne znaj u, inae lij ena ivotinja l<oj a j ede bilje, ali i
neist poput vlastitog izmeta i izmeta drugih ivotinja, trule i otpatl<e. To
to e Isa, alejhi selam, ubiti svinju ne znai da ona nije stvorena s cilj em, j er
postoje mnoge druge ivotinje ij e meso nij e dozvolj eno u ishrani, poput vu
l<ova, pasa, maal<a, raznih grabeljivaca itd., ali u njihovom stvaranju postoji
odreena mudrost. Svinj a j e zabranj ena u svim vj erama. U islamu, na osno
vu rij ei Uzvienog: "On vam doista zabranjuje: strv, }rv, svinjsl{o meso
i ono to je prineseno }ao rtva u neije drugo ime, a ne u Allahovo. A
onome }{oji bude primoran bez svoje
elje i pohlepe, nije mu grijeh. Allah
doista prata i milostiv je?'3 I tal<o
er: "On vam zabranjuje jedino strv,
i krv, i svinjsko meso, i ono to je za
llano u neije drugo, a ne u Allahovo
ime. A onome }{o bude primoran, ali
ne iz elje, samo toliko da utoli glad
- pa, Gospodar tvoj e, zaista, opro
stiti i milostiv biti:'4
I<od j evreja j e svinj sko meso ta
l<oer zabranjeno. U Tevaratu stoji: `:
svinj a, ona ima razdvoj ene papl<e ali
ne preiva, i zato j e neista. Ne j edite
l
Hadis biljee imami Buhari i Muslim.
Biljei imam Muslim.

Prijevod znaenja sure En-B ekar a: 173.

Prijevod znaenja sure En-Nahl: 1 15.

nita od nj enog mesa i ne dodirujte nj enu leinu:'1 Na drugom mj esto stoji
tal<oer: "Svinj a ima rascijepljene papl<e na dva dij ela, ali ona ne preiva.
Zato j e ona za vas neista. I od mesa nj ena ne j edite, i leine nj ene ne doti
ite. Ona j e za vas neista:'2
:| j aj ias|aj a|\|a| ma
U Indilu j e zapisano: "I ree Petar: "Ne, o Gospodaru, j er j a nil<ada ni
sam nita poj eo prljavo niti uprljano:'3 I tal<oer: "Pa rel<oh: "nil<al<o, o Gos
podaru, jer nil<ada u moja usta nij e ulo neto to j e prlj avo ili uprljano:'4
l(rani tal<oer vjeruju u ponovni silazal< Isaa, ale j hi selam, i ne j edu svinj
sl<o meso sedmog dana.
H| 1a:| \ciam| |aj a:| j :\cm: c
Veina hindusa ne j ede svinjsl<o meso i smatraju velil<om sramo
tom nj egovo l<onzumiranje. Mada, postoji njihovih niih fral<cij a l<oj e ga
l<onzumiraj u.
Zaratrustovci se tal<oer l<lone svinj sl<og mesa.
Bude uope ne dotiu svinju, ni u l<ojim prilil<ama. U l<inesl<im l<njiga
ma o hodoau se navodi da "potovan ovj ek ne j ede meso svinj e i psa:'
Dizja se uzima od slj edbenil<a !(nj ige l<oj i ive u muslimansl<oj zemlji,
a zauzvrat im se prua potpuna zatita i usluge od drave l<oj a j e istinsl<i
nj ihova. Oval<av j e odnos potpuno pravedan, jer se i od imunih muslima
na uzima zel<at. l(ada Isa, alejhi selam, sie i preuzme vostvo nad musli
manima, nee prihvatati nita osim islama. Ovo ne znai da e Isa, alejhi
selam, utjerivati lj ude u islam silom, naprotiv, ljudi e ulaziti dobrovoljno i
iz istog uvj erenja. Zato jer sval<i l<ranin, l<ada vidi Isaa, alejhi selam, pred
sobom, onoga u l<oj eg j e on vjerovao, i l<ada bude razgovarao s njim, napu
stit e uvj erenj e da j e Isa sin Boiji, i povj erovat e u istinsl<u vj eru, l<ao to
l<ae Uzvieni: "I nema nij ednog slj edbenika !(njige }{oji, prije njegove
smrti, nee njega kal{o treba povjerovati:'5 l(ada Isa, alejhi selam, sie
na zemlju, slj edbenici !(njige e povj erovati u nj ega prij e nego umre, a l<o
ne bude povjerovao, bit e ubij en.
Deuteronomy: 14/8.
Leviticus: 1 1/7-8.
Acts, 10/14.
4 Acts, 1 1 /8.
O
Prijevod znaenja sure En-Nisa': 159.
233
A
U j ednoj predaji stoj i tal<oer: "Dava e biti samo j edna"\ tj . l<ada sie
Isa, alejhi selam, postojat e samo j edna vjera i samo poziv u dini-islam,
nee postoj ati ni vjera sil<a, ni medusija, ni j evreja, ni budizma, ni hindu
izma, ni l<ranstva itd.
"Jedna sedda e biti vri
j ednij a od dunjalul<a i onoga
to j e na nj emu': tj . ljudi e se
ol<renuti namazu i openito
i b adetu jer e nestajati nade, i
sp lasnu t e pouda j er e biti
uvjereni u slori Smal< svij eta.
A bit e i imetl<a u izobilju,
tal<o da musliman nautrb
ibadeta nee biti zauzet stje
canjem potreba za ivot.
"Ostavit ete mlade deve i nil<o ih nee htj eti'; mada su mlade deve naj
traenij e ivotinj e i Arapima predstavlj aju najvaniji imetal<, niko za njima
nee mariti, ni da ih posj eduje, ni da ih uzgaj a i uva, ni da s njima trguj e.
Dabir, radij allahu anhu, prenosi da j e Vj erovj esnil<, sallallahu alejhi ve
sellem, rel<ao: "Isa sin Merjemin, alejhi selam, e sii, pa e mu voa Mehdi
rei: "Proi, da nam ti predvodi namaz!" A on e uzvratiti: "Ne, va j e
predvodnil< j edan od vas, to j e Allahova poast ovom ummetu!"2
A E bu Se'id el-H udri, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslani!,
sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Od nas j e onaj iza l<oj eg e klanjati Isa,
sin Merjemin:'3
Biljei Ahmed u svom Musnedu, ejh Arnaut ga ocijenio dobrim u svom komentaru
djela.
Biljei El-Haris ibn Ehi Usame u svom El-Musnedu sa dobrim lancem prenosilaca. lb
nul-!(aj jim to navodi u El-Menatu el-m uniji kae da predaja ima potporu u drugim vjero
dostojnim predajama.

Biljei Ebu Ne'im u El-Mehdiju, spomenuo ga j e El-Menavi u Fajdu el-kadir-u, dio 6., str.
17 .g sa vjerodostojnim senedom (lancem prenosilaca).
aejec|ej a| a :a maj | 1| aa1| : | e : | | a:\a|:aaa| j a| : | am
Predaj e od Allahovog Poslanil<a, sallallahu alejhi ve sellem, l<oje kazuju
o silasl<u Isaa, alejhi selam, su dostigle stepen mutevatira, l<ao to to navode
imam Ahmed ibn Hanbel\ Ehu El-Hasen el-E'ari2, Taberi3, Ibn I(esir\ Se
farini5, i evl<ani, govorei o oel<ivanom imamu, o Deddalu i o Mesihu.
Ibn I(esir oval<o l<omentira silazal< Isaa, alej hi selam: uHadisi o nj ego
vom silasl<u su mutevatir od Allahovog Poslanil<a, sallallahu alejhi ve se
llem, i u njima se nalaze dol<azi o tome l<al<o e i gdj e sii. To j e u amu,
tanije u Damasl<u, l<raj istone munare, neposredno prij e l<lanjanja farza,
sabah-namaza. On e ubiti svinju, slomiti l<rst, dol<inuti dizju i nee pri
hvatati nita osim islama, l<ao to se to navodi u obje zbirl<e Es-Sahiha. Ovo
je istinita vij est od Allahovog Poslanil<a, sallallahu alejhi ve sellem, i to j e
potvrda i zal<onitost i opravdanj e za Isaa u tom vremenu, l<ada e ih oistiti
od slabosti i otl<loniti im sumnje l< oje su ih proimale. Zato e svi ui u dini
islam, slij edei ga, nal<on njegovog poziva. Tal<o Uzvieni l<ae: "I nema ni
jednog sljedbenila !(njige l<oji, prije njegove smrti, nee u njega lal<o
treba povj erovati, a na Sudnjem danu on e protiv njih svj edoiti?'6
Ovaj j e ajet poput ajeta: "Zaista je on - Isa predznak Smaka svijeta?'7 A
po drugom l<iraetu "le'alemun" znai "on j e - Isa, ale j hi selam, dol<az i znal<
pribliavanj a Smal<a svij eta:' Zato jer e Isa sii nakon to se pojavi Ded
dal, pa e ga Allah unititi Isaovim rul<ama. Onda e se poj aviti Jedud
i Medud, l<oj e e Allah unititi berel<etom Isaove, alejhi selam, dove:'8
Postoji l<oncenzus ol<o dolasl<a Isaa, alejhi selam, i inj enice da to pred
stavlja predznak Sudnj eg dana, a to su uznegirali samo pojedinci ij e mi
lj enj e nije mj erodavno ni bitno da bi se na nj ega obazirala.
Da li e Isa, alejhi selam, l<ada sie, suditi po Muhammedovom erijatu
ili e donij eti novi vj erozal<on?
Imam Sefarini oval<o komentira silazal< Isaa, alej hi selam, pri l<raju du
njalul<a: "U naem ummetu vlada l<oncenzus o silasl<u Isa, alejhi selam, i
l
Tabekatu el-Hanabile, dio 1. , str. 241-243.
Mekalatu el-islamijin ve ihtilafu el-musallin, dio i., str. 345.

Tefsiru et-Taberi, dio 3. , str. 291.

+
Tefiru Ibn J(esir, dio 7., str. 223.
` Levamia' el-envar el-behijje, dio i., str. 94-95.
Prijevod znaenj a sure En-Nisa': 159.
Prijevod znaenja sure Ez-Zuhruf: 61.
El-bidajetu ven-nihajetu, dio 9., str. 179.
235

nema nij ednog znalca erijata da to porie. Postoji odreen broj flozo
fa i ateista l<oj i to negiraju, meutim njihov stav uope nij e mj erodavan.
Ummet se tal<oer usaglasio da e Isa, alejhi selam, po svome silasl<u sa
neba, suditi po erijatu l<ojim j e sudio Muhammed, sallallahu alejhi ve se
llem. Nee dal<le sii sa nel<im drugim nezavisnim vj erozal<onom, nego ve
postoj anim erijatom iji e i sam biti sljedbenil<:'1
Tal<oer, ejh Siddil< Hasen Han l<omentira silazal< Isaa, alejhi selam:
"Hadisi l<oji l<azaj u o njegovom silasl<u su mnogobrojni, a evl<ani ih
spominje dvadeset i devet. Od njih j e neto vjerodostojnih, neto dobrih,
a odreen broj j e i slabih predaj a. Dio njih to spominje u kazivanj u o
Deddalu, a dio nj ih opet u l<azivanju o Oekivanom. Postoje i predaje
l<oj e prenose ashabi, a l<oj e se mogu pripisati Poslanil<u, sallallahu alejhi ve
sellem, l<ada l<azuj u od dogaaj ima loje j e samo Poslanil<, sallallahu alejhi
ve sellem, mogao znati i l<oje su ashabi j edino od nj ega mogli uti. Ono to
smo naveli od ovih predaja dostie stepen mutevatira, a to moe potvrditi
sval<i znalac o ovome pitanj u."2
ejh Ahmed alir navodi slij edee: "Silazak Isaa, alejhi selam, pri l<raju
vremena niko od muslimana ne porie, jer postoje vj erodostojne zabilj eke
od Vj erovj esnika, sallallahu alejhi ve sellem, koje to potvruj u. Ovaj fal<at
predstavlja ono to j e ope poznato u vjeri i onaj l<o to porie nije vjernik."3
ejh Muhammed Nasiruddin Albani l<ae slij edee: "Zna se da su
hadisi l<oji l<azuju o Deddalu i Isaovom, alejhi selam, silasl<u na stepenu
mutevatira, i obavezno j e vj erovanj e u to. Ne treba se zavarati stavovima
onih l<oji kau da su to samo j edna ili dvije predaje, jer tal<vi nemaj u znanj a o
nauci hadisa. Nil< o od njih nij e istraivao ove hadise i razne puteve kojim su
preneseni, jer da su to uinili, uvjerili bi se da su to hadisi koji ne ostavljaju
mj esta sumnj i u njihovu vj erodostojnost (mutevatir) . To potvruju imami
u ovoj nauci, poput Hafiza Ibn Hadera i drugih. Naalost, postoje oni koji
iznose svoje opservacije, a nisu eksperti niti posjeduju dovolj no znanje iz
ove oblasti, posebice j er se radi o vj eri i nj enim postulatima."4
Levami'u el-envari el-beheijje, dio 1. , str. 94-95.
2 El-izaatu lemma kane ve ma jekunu hej ne jedej es-saati, od Siddika Hana, str. 160.
O
Tefsiru et-Tab eri, dio 6., str. 460., s komentarom Ahmeda akira.

erhu el-akideti et-tahavije, s recenzijom i komentarom od ejha Albanija, str. 565 .

Ja| | | :ac| f| ;|| ;a1a| \aaamm1e1eja mmfa

Isa, alejhi selam, j e j edan od pet velil<ana meu poslanicima, i l<od
Uzvienog Allaha zauzima visol<o mj esto. On se tal<oer moe ubrojati u
ashabe, poto se sreo sa Allahovim Poslanikom, sallallahu alejhi ve sellem,
na miradu - Poslanil<ovom uzdizanju na nebo, vjerovao j e u nj ega, i na
tome e uvj erenju preseliti na ahiret.
U hadisu o miradu Allahov j e Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, re
kao: uUzdignut sam na drugo nebo, pa j e zatraeno da mi se otvore vrata1
Reeno j e: "I(o j e to?" - "Dibril:' Odgovoreno j e: "I(o j e s tobom?" - pono
vo j e upitana. "Muhammed:' - odgovorio je. "Je li poslanica nj emu data?"
- upitana j e ponovo, a Dibril odgovori: "Jeste:' - "Nel<a j e dobro doao, a
divan li j e onaj l<oji dolazi:' - bi reeno, i otvorie se vrata, pa l<ada ih pro
oh, tamo Jahj a i Isa, dva sestria. Ree mi: "Ovo su Jahj a i Isa, poselami ih;'
i ja ih poselamih, a oni mi uzvratie selam i rel<oe: "Nel<a j e dobro doao
brat dobri i Vj erovj esnil< dobri:'2
\j |e1aaj \|aaaa : | | ara\|:aaa | j ai : | am
l(rani vj eruju da j e Isa, alejhi selam, sin Boiji, nel<a j e uzvien Allah
od onoga to Mu pripisuju, i vjeruju da j e ubijen i raspet na krst, pa potom,
nal<on tri dana provedena na l<rstu, uzdignut na nebo. A onda j e, l<al<o l<au,
sjeo l<raj svog oca, Gospodara, i sii e ponovo na l<raju svijeta. l(ao to smo
ve naveli, Isa, alejhi selam, nije raspet niti ubij en, nego im se priinilo.
Sljedbenici !(njige vjeruju u dvojicu mesija, u Isaa, alejhi selam, mesiju
upute, potomka Davudova, alejhi selam, i u Deddala3, mesiju zablude, i
l<al<o l<au, potoml<a Jusufa4, alejhi selam

Vj erovanj e l<rana se razlil<uje od vj erovanja muslimana u pogledu

Isaa, alejhi selam, u nel<olil<o pitanja - prije svega, oni vjeruj u da j e sin
Boiji, to predstavlja zabludu, j er on j e ovjel<, Boiji rob i poslanil<.

l(rani vj eruju da su j evrej i raspeli Isaa, alejhi selam, i potom ga

ubili, ali istina j e da ga nisu ni raspeli ni ubili.

I(rani vj eruju da je Isa, alejhi selam, uzdignut na nebo tri dana na

l<on raspea, ali j e istina da j e uzdignut bez da ga j e il<o raspeo ili ubio.
l
Dibril koji j e bio sa Poslanikom i zatraio j e od uvara nebesa da otvore vrata.
/
Hadis biljee Buhari i Muslim.
o
Za Deddala krani kau da j e Antikrist. (Op. prev.)
Pogledaj : El-devabu es-sahihu limen beddele el-mesih, od ejhul-islama Ibn Tej mijje:
dio 2. , str 187.
| | | | \ U \ej | mat:| | | :aa| j | :| am
!(ada muslimani ol<onaju velil<i ol<raj sa l<ranima i oslobode l(on
stantinopol, povrativi ga iz njihovih rul<u i ne l<oristei oruj e ve rij ei "la
ilahe ill Allah" i '!lahu el<ber'; tada e ejtan povil<ati da se poj avio Ded
dal. Muslimani e se na to uputiti l<a Damasl<u, jer e tamo biti njihova
vojna baza, a potom e se istinsl<i Deddal poj aviti. On e hodati po cijeloj
zemlj i i praviti ogromnu smutnju. 1
U jednoj drugoj detalj nijoj predaji se prenosi da j e Allahov Poslanil<, sa
llallahu alejhi ve sellem, l<azivaj ui o Deddalu, rel<ao: uDoi e do zemlje
slanae l<raj Medine, a bit e mu zabranjeno da ue putevima l<oji u nju vode,
pa e se Medina potresti, j ednom ili dvaput, pa e mu izii svaki licemjer i
licemj erl<a. Deddal e se potom ol<renuti prema amu, te e doi do
.
am
sl<ih planina i ol<upirati muslimane na j ednom tamonjem vrhu. Deddal e
ih potom stj erati u obru u podnojima planine, sve dol< se muslimanima ne
odui ovo tel<o stanj e tolil<o da e nel<o povil<ati: "O muslimani, dol<le emo
oval<o, a neprijatelj Allahov na naoj zemlji?! Pa zar nij e j edan od dva dobra
pred nama - ili e nas Allah uzeti l<ao ehide ili e nam pobjedu podariti?!"
Potom e dati prisegu na smrt2, a Allah zna da j e ta prisega isl<rena iz srca, pa
e ih obaviti tama, da ovj el< nee vidjeti vlastiti dlan u njoj, i tada e sii Isa
sin Merjemin. Ul<lonut e se tama pa e moi vidjeti, a iza njih ovjel< obu
en u ratno odijelo3 "I(o si ti robe Allahov" - upitat e. uJa sam rob Allahov,
i poslanil< Nj egov, i Nj egov ruh, i Njegova rij e, j a sam Isa, sin Merjemin;'
- odgovorit e i rei: "Izaberite j edno od troje - ili da Allah poalje l<aznu s
neba na Deddala i njegovu voj sl<u, ili da ih u zemlju utj era, ili da vae oru
j e silnim nad njima uini, a da vas od njihovog zaldoni:' Uzvratit e: "Ovo
(posljednje), o Allahov poslanie, to j e dj elotvornij e i za naa prsa i za nae
due:' Toga dana ete vidj eti l<rupna i visol<a j evreja, l<oji moe i pojesti i po
piti, l<al<o mu rul<a sablju ne moe drati od strepnje i drhtanja. Muslimani e
l<renuti na njih i nadvladati ih, a l<ada ugleda Isaa, sina Merjemina, Deddal
e se poeti topiti poput olova, sve dol< ga Isa ne stigne i ne ubij e:'4
l
Detaljnije je govoreno o Deddalovoj smutnj i u prethodnom predzanaku.
2
Zavjetovat e se da e se boriti dok ih smrt ne zaustavi. (Op. prev.)
o
Muslimani e se dakle dogovoriti i zavjetovati na borbu protiv Deddala i njegove voj
ske do smrti, a nakon toga e otii da klanjaj u sabah - namaz, s planom da krenu na Ded
dala odmah poslije namaza. Prouit e se ikamet za sabah, a imam e istupiti naprij ed
da predvodi, i samo to ne donese poetni tekbir past e gusta tama i potom se naglo dii.
Tada e, tu kraj nj ih u istoj prostoriji, ugledati Isaa sina Merjemina, a. s
Biljei Mu' amer u svom "Dami'u, Ibn l(esir konstatira: uNa ejh Zehebi navodi da ovaj
hadis ima vrst lanac prenosilaca':

O detalj ima dogaaj a u l<oj em Isa, alejhi selam, presuuje Deddalu

smo ve l<azivali. 1
/a\e|1j :| ||:aa| j a| : | am
Sii e l<raj bijele munare l<oj a se nalazi u istonom dij elu Damasl<a,
obuen u dvodij elna odijelo obojeno kurkumom i afranom2, ramenima
naslonjenim na l<rila dva melela.
Karto Si ri i e i nj enog gl avnog grado Domosko

ofron
Ibn I(esir navodi slijedee: "Naj rairenije miljenj e o mjestu silasl<a j e da
e to biti bijela munara u istonom dij elu Damasl<a. Sii e bit e prouen
ilamet za sabah-namaz, pa e mu se rei: "I(lanjaj nam kao imam, o ruhu
Allahov!" A on e uzvratiti: "Ti predvodi\ j er za tebe j e uspostavljen': U dru
goj predaji stoji da j e j o rel<ao: "Vai su predvodnici od vas samih, a to j e
poast od Allaha ovom ummetu': Ova j e munara ponovo sagraena u naem
vremenu, 741. hidretsl<e godine, od bijelog kamenja, i to od imetl<a krana,
j er su oni bili spalili munaru l<oja j e prethodno bila tu. Oigledno j e da ovaj
sluaj moe ui u dolaze Poslanstva, j er j e Allah uinio da se ponovo sagra
di kransl<im imetl<om, i da bude ba bijele boje. Sve dok tu ne sie Isa sin
Merjemin, l<oji e ubiti svinju, slomiti lrst i nee od njih primati dizju:'4
Pogledaj prvi veliki predznak.
Sur kum je potpuno ute boje, a afran uz utu ima nijanse crvenkaste. (Op. p rev.)
3 Tj . Mehdi. (Op. prev.)
En-Nihajetu f el-ten vel-mulahim: dio 1. , str. 192.
Lino sam posjetio1 mj esto gdj e se na
lazi bijela munara na l<oju e sii Isa, alejhi
selam. Ona se ne nalazi uz damiju, nego j e
na ulazu u trgoval<i centar, a inae stanov
nici toga l<varta su veinom l<rani. Allah
zna j e li to sigurno munara na koju e sii
Isa, alejhi selam, jer pojedini navode da j e to
j edna od munara l<oja j e uz veliku Emevij
sl<u damij u u centru Damasl<a. Allah ipal<
najbolje zna. Ja ni na jednu ne pretendiram
` 7
sa s1gurnoscu.
Bi i el a munaro u Damasku se nal ozi no
ul azu u trgovaki kvart

Emevi j sko domi i o u centru Domosko

Posjeta j e bila 1412. h.g. - 1992.
ej 1| aa| :ae1a|| r|\a:1ej :f1a
Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, j e opisao poj edine fzi
l<e osobine Isaa, alejhi selam, a opisao j e i ambij ent u l<ojem e se poj aviti,
tal<o da tada ne bude sumnj e o l<ome se radi. On j e srednje visine, put mu
j e izrazito bij ela, na momente crvenl<asta, irol<ih prsa, l<ovrave l<ose, l<ao
da mu l<apa sa glave voda, ali l<osa nij e uope mol<ra. Najvie mu lii U rve
ibn Mesud es-Sel<af, radij allahu anhu.
Ebu Hurej re, radijallahu anhu, prenosi da j e Vj erovj esnil<, sallallahu
alejhi ve sellem, rel<ao: "U noi l<ada sam uzdignut na nebo, sreo sam Mu
saa, alej his-selam, i sreo sam Isaa . . :' I opisao j e Isaa rel<avi: "Srednj ega ra
sta, bijel, na momente crvenl<ast, kao da j e izaao iz banj e1
.
Od Ibn Abbasa, radij allahu anhu, se prenosi da j e Vj erovj esnil<, sallalla
hu alejhi ve sellem, rel<ao: "Vidio sam Isaa i Musaa i Ibrahima, alejhimu-s
selam . . . Isa j e izrazito bijele puti, na momente crvene, irol<ih prsa . :'3
Ebu Hurejre, radij allahu anhu, tal<oer, prenosi da j e Allahov Poslanil<,
sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Vidio sam da sam l<od Hidra4, a I<ure
j ije su me zapitl<ivale o mom putovanju na nebo. Pitali su me o Bejtul
Mal<disu stvari l<oje nisam poznavao. Pa sam se zabrinuo tal<o l<al<o se nil<o
dotada nij e zabrinuo. Potom mi j e Allah pol<azao da ga vidim, i nij e bilo
nita da me upitaju a da im ne odgovorim. I vidio sam da sam meu sl<u
pinom vjerovj esnil<a, bio je tu Musa, staj ao j e u namazu, i bio j e tu ovj el<
l<ovrave kose, l<ao da j e iz plemena enu'a5, i bio j e Isa ibn Merj em, stajao
j e u namazu, najvie mu lii U rve ibn Mesud es-Sekaf. Bio j e tu i Ibrahim,
staj ao j e u namazu, a nj emu najvie lii va prijatelj6 l(ada j e nastupilo na
masl<o vrij eme, j a sam ih predvodio u namazu l<ao imam, pa l<ad zavrih sa
namazom, nel<o ree: "O Muhammede, ono j e Malil<, uvar Dehennema,
nazovi mu selam'; ol<renu sam se, a on mene prije poselami:'7
U drugoj predaji stoji da j e rel<ao: uVidio sam noas u snu da sam l<raj
l(abe, l<ad tamo najlj epi ovj el< l<oji se moe vidj eti meu smeim ljudima,
l<osa mu pada na ramena, onal<o valovita, a sa glave mu l<lize l<api vode,
drao j e rul<e na l<ul<ovima. Upitao sam: "l(o j e ovo?" Odgovorili su mi:
l
Tj. kosa mu vlana kao da se tek okupao.
Bilj ee imami Buhari i Muslim.
Biljei imam Buhari.
4 I<raj I<abe.
Arapsko pleme koje ima porijeklo od El-Ezra ibn el-Gusa.
Tj . Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem
Biljei imam Muslim.
"Mesih sin Merj emin:' I vidio sam iza nj ega ovj el<a izrazito l<ratl<e l<ovra
ve l<ose, sa slij epim desnim ol<om, od svih ljudi najvie mu lii Ibn l(utn\
drao j e rul<e na l<ul<ovima i tavafo ol<o l(abe. Upitao sam: "l(o j e ovo?" Pa
mi rel<oe: uOvo j e Mesih Deddal':2
Pojedinim j e ovaj posljednji hadis stvorio odreene nedoumice i ne
j asnoe, j er se u hadisu spominje ovaj susret Isaa sina Merjemina, alejhi
selam, sa Deddalom, a trebalo bi da se Deddal topi poput olova l<ada
ga vidi. Usto, l<al<o moe Deddal tafaviti ol<o l(abe, a nj emu j e Mel<l<a
aposlutno zabranj ena?
Odgovor j e j ednostavan, ovdj e se radi o Poslanil<ovom, sallallahu alejhi
ve sellem, snu, i to ne predstavlj a dogaaj l<oji e se desiti u zbilji.

:fate |:ar|eja|:e|r |s|f||fate :e 1e:|f|trajee\a\ieesr

Nal<on Isaovog, alejhi selam, silasl<a i nal<on to ubije Deddala, usta
bilit e se stanj e muslimana. Pred Isaom, alejhi selam, e dal<le biti nel<olil<o
obaveza l<oj e e trebati zavriti.
Uspostavit e dini-islam i ljude uvesti u pol<ornost erij atu, a dokinut
e sve ostale vj ere. Od Ehu Hurejre, radijallahu anhu, se prenosi da j e
Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: u Tal<o mi Onoga u
ijoj j e ruci moj ivot, samo to nij e meu vas siao sin Merjemin, l<ao
pravedni vladar, pa e slomiti l<rst, ubiti svinju i dol<inuti dizju . . :'3

Uzvisit e Allahovu Rij e, a ul<inuti vj eru j evreja, l<rana i davanj e dizj e.

Ubit e Deddala.

Uspostavit e pravednu vlast i mir meu ljudima. Ehu Hurejre, radija

llahu anhu, prenosi da j e Vjerovj esnil<, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao:
"Vjerovj esnici su braa po inoama, majl<e su im razliite a vj era im j e
j edna. Ja sam naj prei Isau sinu Merjeminu, jer izmeu njega i mene
nij e bilo vj erovj esnil<a. A on e ponovo doi, pa l<ada ga vidite, prepo
znat ete ga, to j e ovj el< srednj eg rasta, bijel i crven, na nj emu dvodi
j elna odijelo svij etloute boje, l<ao da mu j e l<osa mol<ra, ialo ga nij e
dotal<la voda. Slomit e l<rst, ubiti svinj u i dol<inuti dizju. Pozivat e
ljude u islam, a Allah e u njegovom dobu ul<inuti sve vjere osim islama,
i Allah e u njegovom dobu unititi Deddala. Na zemlji e nastupiti
sigurnost i spol<oj da e lavovi i deve zajedno ivj eti i j esti j edni l<raj

Abdul'izza ibn I< u tn ibn Amr el-Haza' i.

Biljee imami Buhari i Muslim.

Biljee imami Buhari i Muslim.

drugih, i tigrovi sa l<ravama, i vul<ovi
sa sitnom stokom, a dj eca e se igrati
sa zmijama, i one im nita nee naudi
ti. ivj et e etrdeset godina, pa l<ada
preseli na ahiret, muslimani e mu l<la
njati denazu:'1

Posij at e i proiriti spol<oj i sigurnost.

Vlast e prei iz rul<u l(urej ija. Od Ehu Umame el-Bahilij a, radijalla

hu anhu, se prenosi da j e Vj erovj esnil<, sallallahu alejhi ve sellem, re
l<ao: "Isa e biti pravini vladar u mom ummetu i pravedni voa. Slomit
e l<rst i ubiti svinju, dol<inut e dizju i nee se udj eljivati milostinj a2

Nee se udjeti za ovcama i devama3, nestat e meusobne netrpelj i
vosti i mrnj e, i sval<a e otrovnica4 ostati bez otrova, da e dijete za
vui rul<u u zmij sl<a usta, ali mu nee nita nauditi. I dj evoj ice e se
igrati sa lavom, a nee j e povrijediti, i vul< e biti meu stadom l<ao da
j e pas ovar. Zemlja e se ispuniti spol<oj om l<ao to se posuda napuni
vodom, nee biti razmimoilaenja u govoru, a nee se oboavati nil<o
osim Allaha. Prestat e ratovi, l(urej ije e ostaviti vlast, a zemlj a e biti
poput srebrne posude, raat e l<ao u Ademovom dobu . . . Skupit e se
grupa5 ol<o j ednog grozda pa e se njime zasititi, i sl<upit e se grupa ol<o
j ednog nara pa e se njime zasititi. Jedan vol e l<otati tolil<o i tolil<o, a
j edan l<onj e vrij editi samo par dirhema:'6
Nestat e meusobne mrnj e, zavisti i netrpeljivosti iz lj udsl<ih dua.
Od Ehu Hurejre, radij allahu anhu, se prenosi da j e Vj erovjesnil<, salla
llahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Za ivlj enj e e biti divno nal<on Mesiha
(Isaa), nebu e biti dozvolj eno pa e l<iiti, i zemlj i pa e raati, tal<o
l<ada bi posadio sjeme na l<amenju, nil<nulo bi. ovj el< e proi l<raj lava
ali ga nee povrij editi, i stat e na zmiju, ali ga nee ugristi. Nee biti
netrpeljivosti, zavisti i mrnj e meu ljudima:'7
l
Biljei imam Ahmed i Hakim koji kae da j e lanac prenosilaca vjerodostojan, ali ga ne
biljee Buhari i Muslim. S njim se sloio Zehebi.
Nee se udjeljivati milostinja jer e se toliko poveati imetak i blagostanje da e svi biti
bogati i da niko nee imati potrebe da uzme sadaku.
Tj . ljudi nee imati elje da uvaju inae korisnu ivinu j er nee imati potrebe za nj om.
].svaka ivotinja koja inae posjeduje otrov, poput zmije ili akreba, ostat e bez otrova.
J
Grupa (ar.: nefer) broj i od 3 do 9 ljudi, a aludira se na to da e se cijela grupa ljudi zasititi
od jednog grozda ili jednog nara, radi bereketa koji e postojati u tom vremenu.
Biljee Ibn Made, Ibn Huzejme i Dijaul-makdis, oko tanosti hadisa postoje odreene
rasprave.
Biljei Ed-Dule j mi u M us nedu el-frdevsu, e j h Al bani ga ocijenio vjerodostoj nim u Es
Silsiletu es-sahiha, dio 4., str 559.

.`

Prestat e ratovanja i sul<obi. Ehu Hurejre, radij allahu anhu, prenosi da j e

Vj erovjesnil<, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Isa, sin Merjemin e sii
l<ao pravedni voa i vladar, slomit e l<rst, ubit e svinju i uspostaviti spo
l<oj, a sablje e se l<oristiti l<ao srpovi1 I sval<a e otrovnica ostati bez otrova,
nebo e ispustiti opsl<rbu, zemlja e raati, dj eca e se igrati sa zmijama . . .
V ul< e uvati ovce i nee im nauditi, lav e uvati l<rave, i nee im nauditi:'2
:f;aea| a\e | c| f|at|:rrr| a|: | rm
Sevban, radijallahu anhu, prenosi da j e Vjerovj esnil<, sallallahu alejhi
ve sellem, rel<ao: "Dvije e sl<upine iz moga ummeta Allah zatititi od De
hennema, jedna l<oj a e voditi bitl<e u Indiji i druga l<oja e biti sa Isaom,

sinom Merj eminim:'3

Tod- mohol , noi poznati j i obj ekat U l ndi i i Karto l ndi i e

lafej | tr c|ra| :aa| a| :| rmta:| | ata\

Zato j e ba Isa, alej hi selam, izabran da sie na zemlju pri l<raj u du
nj alul<a, a ne nel<i drugi vj erovj esnil<? Uenj aci navode razliite motive i
mudrosti u njegovom izboru.
1 Nakon to nestane nevjerstva i prestanu ratovi, nastupit e spokoj i sigurnost, due e
postati dobrostive i iste, pa e se sablj e koristiti samo za konju ili za druge svrhe u kui i
polj o privredi.
Biljei Ahmed u Musnedu, Hej semi navodi u JVudema'u ez-zevaid; prenosioci hadisa
su povjerljivi.
Biljei Nesai, vjerodostojnim ga ocijenio ejh Albani u Es-Silsiletu es-sahiha, dio 4., str. 570 .

Izbor da Isa, alejhi selam, bude onaj koji e sii na zemlju, ima znal<o
vit odgovor na j evrej sl<u zabludu o tome da su ga ubili. Uzvieni Allah
e time jasno ul<azati na njihovu la, i usto, Isa, alejhi selam, e biti
taj l<oj i e s njima ratovati i poraziti ih, l<ao to e poraziti i ubiti nj i
hovog vou Deddala. Hafz Ibn Hader smatra da j e ovo prvobitan
i najizvj esniji razlog. 1

Pojedini navode da je Isa, alejhi selam, naao u Indilu da j e ummet

Muhammedov, sallallahu alejhi ve sell em, od Allaha, delle ve'ala, do
bio posebnu poast u odnosu na druge narode, pa j e zamolio Uzvie
nog da ga uini jednim od nj egovih pripadnika. I(ae Uzvieni: "Mo
hammed j e Allahov poslanik, njegovi su sljedbenici strogi prema
nevjernicima, a samilosni meu sobom; vidi ih kako ruku! i sed
du ine, elei od Allaha obilje i zadovoljstvo - na licima su im
znaci, tragovi od padanja licem na tlo. Tako su opisani u Tevratu.
A u Indilu: oni su }ao biljla }ad izdanal svoj izbaci pa ga onda
uvrsti, i on ojaa, i ispravi se na svojoj stabljici izazivajui divlje
nj e sijaa?'2 I Uzvieni j e usliio dovu nj egovu, pa ga j e ostavio ivog,
da bi ga spustio pri kraju vremena, i da bi obnovio ono to j e zapo-
stavlj eno i zaboravlj eno od dini-islama s loj im j e poslat Muhammed,
sallallahu alejhi ve sellem.

Nel<i l<au da e Isa, alejhi selam, ponovo sii na zemlju da bio u nju
bio sahranjen, j er ni jedno stvorenj e od zemlje nee umrij eti osim na
zemlji i nee bit ul<opano osim u nju. Isaov silazal< e se dogoditi u
doba poj ave Deddala, pa e ga on ubiti.

Postoji i milj enj e da e Isa, alejhi selam, sii kalo

bi kranima bio neupitan i vidlj iv dokaz da su bili
u zabludi i da j e laan njihov poziv u trojstvo i da
j e sin Boiji. Allah e u njegovom vremenu ukinu
ti sve vjere osim islama, on e slomiti lrst, ubiti
svinju i dol<inuti dizju.

Izmeu poslj ednja dva vj erovj esnil<a, Isaa i Muhammeda, sallallahu

alejhi ve sellem, postoji posebna veza, l<ao to je rel<ao Poslanil<, salla
llahu alejhi ve sellem: "Ja sam najprei Isau sinu Merjeminu, j er izmeu
njega i mene nije bilo vjerovjesnil<a:'3 Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
ve sellem, je najblii Isau, alejhi selam, koji j e bio njegov prethodni! i
Fethul-bari, dio 6., str. 568.
2 Prijevod znaenja sure El-Feth: 29.
3 Biljei imam Ahmed i Hakim koji kae da j e lanac prenosilaca vjerodostojan, ali ga ne
biljee Buhari i Muslim. S njim se sloio Zehebi.
.
245
l<oji j e obradovao ovj eanstvo njegovim dolasl<om nal<on nj ega. Isa,
alejhi selam, j e pozivao ljude da potvrde i povjeruju u Muhammeda,
kao to kae Uzvieni: "A },ada Isa, sin Merjemin, ree: "O sinovi
Israilovi, ja sam vam Allahov poslani}( da vam potvrdim prije mene
objavljeni Tevrat i da vam donesem radosnu vijest o poslanilu ije
je ime Ahmed, },oji e poslije mene doi'; i },ad im je donio jasne
dolaze, oni rekoe: "Ovo je jasna vradbina!"1 A u j ednom hadisu
Poslanil<a, sallallahu alejhi ve sellem, su upitali da l<ae neto o sebi, pa
j e rel<ao: "(Ja sam) dova moga oca Ibrahima i radosna vijest l<oju j e do
nio moj brat Isa:'2
aarmm1,:r| | r| | raar| j a| 1: | | m, j ;e|a| e
1re1sj jr;| s :me: | am|:rar| j a| : | am
Ehu Hurejre, radij allahu anhu, prenosi da j e Vj erovjesnil<, sallalahu alej
hi ve sellem, rel<ao: " Samo to nij e meu vas siao sin Merjemin, l<ao pra
vedni vladar i pravedni voa, pa e slomiti l<rst, ubiti svinju, a poziv e tada
biti samo jedan. Pa poselami ga, (ili poselamite ga) od Allah ovog Poslanika . . :'
A l<ada se Ehu Hurejri piribliila smrt, poruio je: uPoselamite ga od mene:'3
U jednoj drugoj predaji tal<oer Ehu Hurejre, radij allahu anhu, prenosi
da j e Vjerovj esnil< l<azao: "Nadam se da u poivjeti tolil<o da se sretnem sa
Isaom, sinom Merjeminim, a ako mi edel doe ranije, i al<o ga od vas nel<o
sretne, nel<a ga poselami od mene:'4
/e | | \e | : a a| j a| : | ame:frf| srtm| j | sa\esfe:|
Isa, alej hi selam, e boraviti na zemlji etrdeset godina, u l<ojima e lju
di ivj eti u rahatlul<u, spokoju i pravdi. Na ovo slilovito ul<azuj e hadis l<oji
od Poslanil<a, sallallahu alejhi ve sellem, prenosi Ehu Hurj ere: !!Vjerovj e
snici su braa po inoama, majle su im razliite a vj era im j e j edna. Ja sam
naj prei Isau, sinu Merj eminu, j er izmeu nj ega i mene nij e bilo vjerovje
snil<a . . . I nastupit e sigurnost i spol<oj na zemlji da e lavovi i deve zajedno
ivj eti i j esti j edni l<raj drugih, i tigrovi sa l<ravama, i vul<ovi sa stol<om, a
l
Prijevod znaenja sure Es-Saf: 6.
2 Biljei imam Ahmed.
Biljei imam Ahmed.
Biljei imam Ahmed, Hejsemi navodi da hadis (merfu' je) see do Poslanika, i da su pre
nosioci vjerodostoj ni.
^
dj eca e se igrati sa zmijama, i one im nita nee nauditi. Zivj et e etrdeset
godina, pa l<ada preseli na ahiret, muslimani e mu l<lanj ati denazu:'1
Ehu Hurejre, radij allahu anhu, tumaei aj et: "Zaista je on predznal
Smaka svijeta"2, l<ae da se odnosi na silazak Isaa, alej hi selam, i da e i
vjeti na zemlji etrdeset godina. Tih etrdeset godina, navodi Ehu Hurejre
dalj e, bit e poput etiri godine, a Isa e obaviti had i umru.3
| :ae1ar1
Ehu Hurejre, r.a, prenosi da j e Vjerovjesnil<, sallallahu alejhi ve sellem,
rel<ao: "Tal<o mi Onoga u ijoj j e ruci moj a dua, zaista e se Isa, sin Mer
jemin u l<lancu Er-Revha; odazvati da obavi had, ili umru, ili oboje:'4 Isa,
ale j hi selam, e dal<le e namj eriti had sa mj esta Er-Rev ha, i obui e ihra
me s nijetom da obavi had temetu', tj . da prvo obavi umru, pa potom sl<ine
ihrame i onda ih ponovo obue za had, ili e obaviti had liran, tj . obavit
e umru i had, bez da ikako sl<ida ihrame.
Od Ehu Hurejre, radijallahu anhu, tal<oer, u jednoj se drugoj predaji
prenosi da j e Vj erovjesnil, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Sii e Isa,
sin Merjemin i bit e pravedan vladar i pravedan voa, i zaputit e se s
namj erom da obavi had
ili umru, ili oboj e. I doi
e do mog mezara da me
poselami, a j a u mu uz
vratiti:' Ehu Hurejre j e j o
na kraj u dodao: "O sinovi
brae moje, ako ga vidi
te recite mu da ga selami
.
Ehu Hurejre:'s
1
Biljee imam Ahmed i Hakim koji kae da j e lanac prenosilaca vjerodostojan, ali ga ne
biljee Buhari i Muslim. S njim se sloio Zehebi.
Z
Prijevod znaenja sure Ez-Zuhruf : 61.
Biljei Abd ibn Hamid, hadis ima status merfu'a, tj . da see do Poslanika, jer ashab ne
govori ovako osim da je to uo do Poslanika, s. a.v.s
Biljei imam Muslim.
` Bilj ei Hakim, navodi da j e hadis vj erodostojnog lanca, mada ga Buhari i Muslim ne
biljee.
247

edud i Medud su dva velil<a plemena ili dva naroda, dal<le pripadnici
ljudsl<og roda, l<ao to se to navodi u hadisima Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem. U nel<im j e l<nj igama opet, izneseno da ih ima poput patuljal<a,
izrazito nisl<ih, a ima ih i izrazito visol<ih, i ima ih da razastru jedno uho
po zemlji, a drugim se zagrnu. Postoje i drugi slini navodi za l<oje nema
nil<alve osnove.
Dal<le sve su ovo izmiljotine, nego su oni obini ljudi, ali u doba Zul
l<arnej na inili su nered na zemlji, pa su njihove l<omije traile zatitu od
njih,' branu koja bi ih sprijeila da ih uznemiruju. I tal< o j e i uinj eno.
Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, nas j e obavij estio da e pri
l<raju dunjalul<a, kada Isa, alejhi selam, sie na zemlju, izai i Jedud i Med
ud meu ljude i rairiti se po zemlji, pa e napraviti obru ol<o Isaa i vj er
nil<a na planini nadomal< Bejtul-Mal<disa. To e biti velil<a l<unja za vjernil<e.
Allah, delle ve'ala, e na Jedud i Medud poslije poslati crve
l<oj i e j esti nj ihove vratove, pa e osvanuti mrtvi, od prvog do posij ec
nj ege Tako e Allah sauvati Isaa i nj egove suborce i rijeiti ih zla naroda
pol<varenog.
|a1aj rc|aa \ej rj | te| e1r| aI 1a1|1a1
Uzvieni Allah u l(ura'nu kae slij edee: ul on opet pode. l(ad stie
izmeu dvije planine, nae ispred njih narod }oji je jedva govor razu
mijevao. "O Zullarnejne'; reloe oni, "Jedud i Medud ine nered
po zemlji, pa hoe li da ti sal,upimo nal,nadu da izmeu nas i njih po
digne pregradu?" "Bolje je ono to mi je moj Gospodar dao'; ree on.
"Nego, samo vi pomozite meni to vie moete, i ja u izmeu vas i njih
pregradu podii. Donesite mi velike }o made gvoa!' I },ad on izravna
dvije strane brda, ree: "Puite!" A kad ga usija, ree: "Donesite mi ra
stopljeni balar da ga zalijem!' I tal'o oni nisu mogli ni da je preu niti
su mogli da je prokopaju!11
/ej la| \r|aj a
Zull<arnejn j e bio l<ralj i estit vj ernil<, a nij e bio vj erovj esnil<, po naj
jaem miljenju uenjala. Nazvan j e ovim imenom j er j e stigao i na dalel<i
istol< i na dalel<i zapad2, do mj esta gdj e se pojavljuj e ejtanov rog i do mj esta
gdj e zalazi. Zull<arnejn nij e Alel<sandar Mal<edonsl<i, l<al<o to nel<i govore,
jer j e ovaj poslj ednji bio nevj erni!<, a i ivio j e dosta poslije Zull<arnejna,
vie od dvij e hilj ade godina. Allah zna. Uzvieni o nj emu govori u suri El
l(ehf, a njegova j e pria neposredno vezana za Jedud i Medud u istoj

bL.
~
*
Uzvieni l<ae: "I on opet poe'; tj. Zul-
^
karnejn je ponovo }renuo na put, i to ne
~__ P_Q P
prema istoku ni prema zapadu, nego prema

sjeveru gdje se nalaze planine E-Sahil{a.

"l(ada stie izmeu dvije planine", tj . sti
gao j e do predjela gdj e se nalaze dvij e ogro
mne planine, u turl<mensl<oj zemlji l<oja gra
nii sa Ermenij om i Azerbejdanom. Izmeu
ove dvij e planine postojao j e prolaz l<roz l<oji
su Jedud i Medud prolazili do turl<mensl<e
zemlje, gdj e su unitavali i harali, ostavljajui
iza sebe samu pusto.3
l
Prijevod znaenja sure El-I<ehf: 92-97.

"
Korto Azerbei dono i obl osti Erme
ni i e koj e gro nice so turkmenskom
ze m l i om
2 Zulkarnejn znai "vlasnik dva roga", ili "onaj koji doao do dva vrha".
O
Pogledaj: Tefsiru Ibn J(esir el-mukhteser dio 3. , str. 92.
EI
!(ada su Turl<meni vidj eli Zulkarnejnovu snagu i l<ada su prepoznali
istinsl<u mo i estitost l<oj e posj eduje, predloili su mu da napravi branu
l<oja e sprij eiti Jedud i Medud da ulaze na njihovu zemlju. Zauzvrat
bi ga nagradili ogromnim imetl<om. Ali Zull<arnejn j e bio vrij edan i estit
l<ralj , nij e traio nil<al<vu materijalnu l<orist, ve j e odluio uiniti to na
dajui se isl<ljuivo nagradi od
Allaha, delle ve'ala. Vidio j e
l<ao naj bolje rjeenje da napra
vi pregradu l<oj om e potpuno
zatvoriti prolaz. "Nego, samo
vi pomozite meni to vie
moete, i ja u izmeu vas i
njih pregradu podii'! Potom
j e postavio ogromne l<omade
elj eza na rubove dviju plani
na, i pozvao ih: "Puite': u mi-
No sl i ci i e brana koi a di el i mi(no l ili no pregradu koi u i e
j eh. "A l<ad ga usija'; tj . lada se
napravi o Zul kornei n
od estine vatre elj ezo usijalo poput lave, rel<ao im j e: "Donesite mi ra
stopljeni bal<ar da ga zalijem", tj . da zalije tal<o usijano elj ezo, pa da se
slij epi i spel<ne sa bal<rom. Od toga j e napravio nel<u vrstu pregrade poput
planine na l<oju se nasilnil<i narod nij e mogao ni popeti ni prei ga zbog
visine, niti ga probiti u dnu zbog njegove l<ompal<tnosti i tvrdoe. Ovom j e
pregradom Zull<arnejn zatvorio izlaz Jedudu i Medudu u spoljni svij et.
/e :aI1a1|1a1

Postoji milj enj e da su Jedud i Medud strana imena poput ime

na Talut i Dalut.

Ili, dobili su ime po tome to su govorili "eddetin-nar'; tj . vatra

se rasplamsala, l<ao aluzija na njihovo irenje nereda i pustoi l<oju
ostavlj aju za sobom.

Neki l<au da j e nastalo od rij ei "el-mau el-edad': tj . malsimalno

vrela ili l<ljuala voda.

Ili j e od rij ei "el-edd': tj . galop, estol<a trl<a.

253
2$
4
/ej :a1j | |1r| | j 1eaj | a1e;| | raarmm1e1a
: r| | a| | raaa| j a| 1: | | m;e: | aa| ta
Jedud i Medud su potomci Ademovih sinova, a po Ibn Haderu
najjai j e stav da su potomci Jafsa sina Nuhova. 1

i g no butu zivoti ni e
Da su oni obini ljudi od Adema i
Have ul<azuj e hadis l<oj i prenosi Imran
ibn Husaj n, radijallahu anhu, l<ada j e
Allahov Poslani!<, sallallahu alejhi ve se
llem, bio na j ednom pohodu. Ashabi su
se idui putem poeli udalj avati j edan
od drugog, pa Poslani!< podie glas, ue
i ova dva aj eta: "O ljudi, Gospodara
svoga se bojte! Zaista j e potres, kad
Smak svijeta nastupi neto veliko! Na
Dan kada ga vidite vi, svaka dojilja e
ono to doji zaboraviti, a svaka trudni
ca e svoj plod pobaciti i ti e vidje
ti ljude pijane, a oni nee pijani biti,
nego e l<azna Allahova estola biti!"2
!(ada zavri ajete, i ashabi ih ue, pod
hodae svoj e j ahae ivotinj e, znajui da
im hoe neto rei. Nal<on to se ol<upie
ol<o Poslanil<a, sallallahu alejhi ve sellem,
l<aza im: uznate li vi l<oj i j e taj dan?" To
j e dan l<ada e biti pozivan Adem, pozvat
e ga Gospodar nj egov, Uzvieni i Veli
anstveni: "O Ademe, poalji povorl<u u
vatru:' uo Gospodaru, a l<o j e u povorci
za vatru?" - upitat e Adem, a Uzvie
ni e rei: "Od svale hilj ade, devet sto
tina i devedesetdevet u vatru, a j edan u
Dennet:' - uAshabi zanijemie3" - na
stavlj a dalj e l<azivanj e Imran - "da se na njihovim licima nij e vidio ni
naj manj i osmijeh, a lada ih ugleda takve, Vj erovj esnil< im ree: uRadite i
budite radosni, j er tako mi Onoga u ij oj j e ruci Muhammedova dua, vi
1 Fethul-bari, od Ibn Hadera, dio 13. , str. 106.
Prijevod znaenja sure El-Hadd: 1-2.

Od straha i zapanjenosti.
ste sa dvij e sl<upine stvorenj a l<oj e nil<ada ni s l<im nisu bile, a da ga nisu
nadmaile po broju - sa Jedudom i Medudom i sa onim l<oj i su pro
pali, od potomal<a Adem ovih i potomal<a Iblisovih:' Imran dalje nastavlj a:
"I l<ada ih time umiri, Vj erovj esnil< dodade: "Radite i budite radosni, j er
tal<o mi Onoga u ij oj j e ruci Muhammedova dua, vi niste meu ljudima
vie nego to j e crni mlade1 na bol<u deve ili biljeg2 na butu ivotinj e:'3
aejec|ej ae:fI1a1a| 1a1a
Abdullah ibn Amr, radijallahu anhu, prenosi da j e Vj erovjesnil<, salla
llahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Jedud i Medud su potomci Ademovi,
a da su poslasni, unitili bi lj udima njihove ivote. Nijedan od nj ih nee
umrijeti, a da za sobom ne ostavi hiljadu ili vie potomal<a. Poslije e doi
tri naroda, Tavul, Tarijus i Musl<:'4
Od plemenitog ashaba Abdullaha ibn Amra, radijallahu anhu, se pre
nosi da j e rel<ao: "Uzvieni j e Allah podijelio stvorenja u deset sl<upina, pa
j e devet uinio melel<ima, a preostali j edan dio ostalim stvorenj ima. I podi
j elio j e melel<e u deset sl<upina, devet od njih uinio j e da ga veliaju nou
i danju, ne umaraj ui se, a preostali j edan j e odredio za Njegove poslanice.
I podijelio j e sva preostala stvorenj a u deset sl<upina, devet od nj ih uinio
j e dinima, a preostali j edan dio ljudima. Pa j e podijelio ljude u deset sku
pina, devet od njih uinio j e da budu Jedud i Medud, a preostali dio su
ostali ljudi:'s
Ova j e predaja govor Abdullaha ibn Amra ibn el-sa a ne Poslanil<ov,
sallallahu alej hi ve sellem, hadis l<oji j e izrel<ao ili l<oji mu se moe pripisati,
poto j e o ovom ashabu poznato da j e ponel<ad l<oristio israilijate u svom
l<azivanj u. Ovu predaju navodim samo da bi se imala u vidu.
l
Ili mala crna mrlja koja se moe vidjeti na tijelu deve.
Z
Ili ig. Oba primjera aludiraju na malo brojnost naeg ummeta u odnosu na prole naro
de na Sudnjem danu kada se svi skupe.
O
Biljee Ahmed i Tirmizi koji kae da j e hadis vj erodostojan. Buhari i Muslim ga biljee
od E bu Se'ida el-Hudrij a, radij allahu anhu
Biljei Taberani u El-J(ebiru i u El-Evsetu, a Hejsemi navodi u Mudema'u ez-zevaid da
su prenosioci povjerljivi, dio 8., str. 6. Al bani ga ocijenio neprihvatlj ivim u Es-Silsiletu ed
daiJa, dio 9., str 159.
Biljei Hakim, i kae da j e hadis vj erodostojnog lanca prenosilaca, a da ga ne biljee dva
imama Buhari i Muslim. Zehebi podrava njegov stav.

cL
O: ec| aI 1a1r|1a1r
Od Halida ibn Abdullaha ibn Harmele se prenosi da mu j e njegova tet
l<a rel<la: 'llahov nam j e Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, j ednom l<azi
vao, a imao j e povez prel<o glave zbog ujeda al<repa, pa j e rel<ao: "Vi govori
te nema . . . ! Ali vi se neete prestati boriti sve dol< dou Jedud i Medud,
irol<ih lica, sitnih oiju, crno-crvenl<aste l<ose, vrvi t e sa sval<og uzvienja,
a lica im l<ao da su ol<rugli debeli titovi:' 1
!(osa e im biti crna, ponegdj e crvena, a Poslanil<, sallallahu alejhi ve
sellem, im j e lica doslovice uporedio sa el<iem i titom, prvo aludira na
grubost i mesnatost, a drugo na spljotenost i olruglost. U velil<om broj u
e dolazit sa raznih strana, i to sa uzvienih mj esta, niz brda i planine, vrvi t
e, brzo se irei po zemlji.
/r \e;|e1r | | f|;|j|a1a
Rel<li smo da su Jedud i Medud dva naroda l<oj i su inili po zemlji
smutnju, sve dol< Zull<arnej n nij e sagradio pregradu l<oja ih j e sprij eila da
se mij eaj u sa ostalim ljudima. Oni su i sada dalle u ogromnom izolova
nom prostoru, imaj u hrane i pia i ive svojim posebnim ivotom. Oni sva
l<odnevno pokuavaj u probiti pregradu, trudei se na sve naine da pro biju
ili isl<opaju prolaz.
Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi da j e Vj erovj esnil<, sallallahu
alejhi ve sellem, o ovoj pregradi rel<ao: "Sval<odnevno e j e prol<opavati, i
l<ada j e gotovo prokopaju, rei e nadreeni nad njima: "Vratite se pa ete
ga sutra prokopati!" Allah e u meuvremenu uiniti pregradu l<ao l<ada j e
naj vra bila. I tal<o sve dol< ne doe njihovo vrijeme i Allah odlui da ih
poalje meu ljude, kada e nadreeni nad onima to l<opaj u l<azati: "Vra
tite se pa ete ga sutra prol<opati, al<o Allah dadne;' i ovim rijeima e se
izuzeti2 I l<ada se ponovo vrate, nai e pregradu (prol<opanu) l<ao to su
j e ostavili, pa e j e prol<opati i izai meu ljude. Ii e i ispijati svu vodu,
a ljudi e bjeati od nj ih. Potom e odapeti strijele prema nebu, a lada se
strijele vrate bit e natoplj ene krvlj u:'3
Hejsemi navodi da hadis biljee Ahmed i Taberani i da su im prenosioci povjerljivi. El
Busajri isto kae u Ittihafu el-hijereti-l-mehireti fl-mesanidi-l-aere.
Tj . rekli su "ako Allah dadne" ime su predali odluku i odredbu Allahu, delle ve'ala, a ne
sebi.

Biljee ga Ahmed, Tirmizi i Hakim, koji kae da j e ha dis po uvj etima Buharij e i Muslima,
a Zehebi se sloio s nj im.
|| \e || :f| | tar 1 :r
Uzvieni Allah ih sprjeava da l<opaju danju i nou, a l<ada bi tal<o
uinili vjerovatno bi probili pregradu.
Uzvieni ih sprj eava da pol<uaju ili da se popnu na pregradu, po
mou lj estava ili na drugi nain, pa da je tal<o preu. Ili, moda su
to i pokuali ali ih j e Allah sprij eio u tome.
Nee uspjeti da l<au "al<o Allah dadne" sve dol< ne doe odreeni
trenutal< za to, neposredno prije Smal<a svij eta.
U hadisima se navodi da ih ima, da se bave proizvodnj om, ima ih na
mj esnil<a i vladara, a ima i podanil<a l<oji sluaju nadreene, i ima onih l<oji
znaj u za Allaha i potvruju Njegovu mo i volju_. Mogue j e da e "al<o
Allah dadne" izgovoriti nel<i namj esni!< i ne biti svj estan znaenj a ovih rij e
i, a desit e se ono to j e odreeno njihovim berel<etom. 1

:fr |aeeI1a 1a|1a1a

Ka| aa
l(ae Uzvieni: "I pitaju te o Zull,arnejnu. Reci: "l(azat u vam o
njemu nel<e vijesti .. ?' uo Zull(arnejne'; rel<oe oni, uJedud i Medud
ine nered po zemlji, pa hoe li da ti sal<upimo nal<nadu da izmeu
nas i njih podigne pregradu?" "Bolje je ono to mi je moj Gospodar
dao'; ree on. "Nego, samo vi pomozite meni to vie moete, i ja u iz
meu vas i njih pregradu podii. Donesite mi velike komade gvoa?'
l(ad on izravna dvij e strane brda, ree: "Puite!?' A }(ad ga usija, ree:
"Donesite mi rastopljeni bal<ar da ga zalijem?' I tal<o oni nisu mogli ni
da je predu, niti su mogli da je prokopaju. "Ovo je blagodat Gospodara
moga!'; ree on. "A }{ad se prijetee obeanj e Gospodara moga ispuni,
On e je sa zemljom sravniti, a obeanje Gospodara moga e se sigurno
ispuniti?' I Mi emo tada ostaviti da se jedni od njih kao talasi sudaraju
s drugima. puhnut e se 1 rog, pa emo ih sve sl,upiti:'2 U drugoj suri
Uzvieni kae: "l'ad se otvore Jedud i Medud i l'ad se budu niz sve
strmine urno sputaliu?'3 Dal<le, vrvi t e sa svih strana, sa uzvienih mj e
sta, strmina i planina, brzo se irei po zemlji.
Fethul-bari, dio 13., str. 109.
Prijevod znaenja sure El-I(ehf: 83-99.

Prijevod znaenja sure El-Enbija: 96.

2'i
|a1| : | ma
Od majl<e vj ernil<a Zejneb bint Dah, radijallahu anhu, se prenosi da
j e jednom Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, l<od nj e uao jako
zabrinut, te j e rel<ao: uLa ilahe ill Allah, tel<o Arapima od zla l<oj e se pri
mal<lo! Otvorilo se danas od predgrade Jeduda i Meduda ovolil<o!" Pa
j e napravio hall<u sastavivi palac i l<aiprst, a Zejneb upita: 'llahov Posla
nie, zar emo biti uniteni a meu nama ima dobrih?!" - "Hoete!" - od
govori Resulullah, "l<ada se umnoi pol<varenost:'1
Od Ehu Hurejre, radijallahu anhu, se prenosi da j e rekao: 'llah
otvori od pregrade Jeduda i Meduda ovolil<o;' pa j e napravio rul<om
devedeset.2
A Ebu Se'id el-Hudri, radijallahu anhu, prenosi da j e Vj erovj esnil<,
sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Uzvieni Allah j e rel<ao: "O Ademe!" -
"Odazivam Ti se, i pokoravam Ti se, a haj r j e u rul<ama Tvoj im:' - odazvat
e se Adem, a Uzvieni e rei: "Odvoji sl<upinu za Vatru:' Upitat e: ' l<o
j e u sl<upini za Vatru?" Rei e: "Od svake hiljade, devet stotina i devede
setdevet, i tada e dijete osijedjeti, i sval<a e trudnica svoj plod pobaciti,
i vidj et e ljude pijane, ali oni pijani nee biti, nego j e Allahova l<azna e
stol<a:' - "O Allahov Poslanie, a l<o e biti taj j edan?" - upitae ashabi, a
Poslani!< odgovori: "Veselite se, jer na sval<og jednog od vas bit e hilj adu
od Jeduda i Meduda:' I potom dodade: "Tal<o mi Onoga u ijoj j e ruci
moja dua, nadam se da ete vi biti etvrtina stanovnil<a Denneta:' Ashabi
na to donesoe tekbir, a Poslanik e: uN adam se da ete biti treina Denne
ta:' Ashabi ponovo donesoe tel<bir, a Poslani!< ree: "Nadam se da ete biti
polovina stanovnil<a Denneta:' Ashabi donesoe tel<bir, a Poslanil, salla
llahu alejhi ve sellem, dodade: uVi ste u odnosu na ostale lj ude poput crne
dlal<e na bijelom volu, ili poput bijele dlal<e na crnom volu:'3
Imran ibn Husaj n, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslani!<, sa
llallahu alejhi ve sellem, bio na j ednom pohodu, a idui putem ashabi su se
poeli udalj avati j edan od drugog, pa on podie glas, uei ova dva aj eta:
L ljudi, Gospodara svoga se bojte! Zaista je potres, kad Smak svijeta
nastupi neto velilo! Na Dan }{ada ga vidite vi, sval{a dojilja e ono to
doji zaboraviti, a svaka trudnica e svoj plod po baciti i ti e vidjeti lju
de pijane, a oni nee pijani biti, nego e kazna Allahova estoka biti!"4
l
Biljee imami Buhari i Muslim.
2 Biljei imam Muslim.
Biljee imami Buhari i Muslim.
+
Prijevod znaenja sure El-Hadd: 1-2.
!(ada zavri aj ete, i ashabi ih ue, podbodoe svoj e j ahae ivotinj e, zna
j ui da im hoe neto rei. Nal<on to se ol<upie ol<o Poslanil<a, sallallahu
alejhi ve sellem, l<aza im: "Znate li vi l<oji j e taj dan?" To j e dan l<ada e biti
pozivan Adem, pozvat e ga Gospodar nj egov, Uzvieni i Velianstveni: "O
Ademe, poalji povorl<u u vatru:' - "O Gospodaru, a l<o j e u povorci za va
tru?" - upitat e Adem, a Uzvieni e rei: "Od sval<e hilj ade, devet stotina i
devedesetdevet u vatru, a j edan u Dennet:' (shabi zanij emie1" - nastav
lj a dalj e l<azivanj e Imran - "da se na njihovim licima nij e vidio ni naj manj i
osmijeh, a l<ada ih ugleda tal<ve, Vj erovj esnil< im ree: "Radite i budite ra
dosni, j er tako mi Onoga u ijoj j e ruci Muhammedova dua, vi ste sa dvije
sl<upine stvorenj a l<oj e nil<ad ni s lim nisu bile, a da ga nisu nadmaile po
broju - sa Jedudom i Medudom i sa onim l<oji su propali od potoma
ka Ademovih i potomala Iblisovih:' Imran dalj e nastavlj a: "I kada ih time
umiri, Vj erovj esnil< dodade: "Radite i budite radosni, jer tal<o mi Onoga u
ijoj j e ruci Muhammedova dua, vi niste meu ljudima vie nego to j e
crni mlade2 na boku deve ili biljeg3 na butu ivotinj e:'4
U j ednom poduem hadisu, govorei o predznacima Sudnjeg dana,
Poslanil, sallallahu alejhi ve sellem, j e rekao: "Isa, alejhi selam, e se uputiti
do naroda l<oji j e Allah zatitio od Deddala, brisat e im lica i l<azivati o
njihovim stepenima u Dennetu. I dol< tal<o bude radio, Allah e mu obja
viti: "Ja sam izveo robove Svoj e pored lojih nema nilo moi da im se su
protstavi5, pa sl<loni robove Moj e u brdo Tur:'
To e dal<le biti narodi Jedud i Medud.
Brdo Tur u Pa l esti ni i ro nadmorsku vi si nu 826 m.
l
Od straha i zapanjenosti.
Brdo Tur, i spod i e grad Kud s (Jer usal em)
Z
Ili mala crna mrlja koj a se moe vidjeti na tijelu deve.
O
Ili ig. Oba primjera aludiraju na malo brojnost naeg ummeta u odnosu na prole naro
de na Sudnjem danu kada se svi skupe.
Bilj ee Ahmed i Tirmizi koji kae da j e hadis vjerodostojan. Buhari i Muslim ga bilj ee
od E bu Se'ida el-Hudrija, radij allahu anhu
Dakle, nee biti niko pred njihovom snagom da im se suprotstavi.
cLL

*
O
D

Nevvas ibn Sem'an, radijallahu anhu, preno

si da j e Allahov Poslani!<, sallallahu alejhi ve se
llem, rel<ao: 'llah e poslati Jedud i Medud
pa e nadirati sa svake strmine i uzvienja. Proi
e tal<o oni s njihovog ela pokraj Taberij sl<og je
zera, i popiti ga, pa e proi poslije oni potonji i
rei: "Sigurno j e nel<ad u ovoj l<otlini bila voda:'1
Taberij sl<o j ezero (ar.: et-taberijje) zove se
tal<oer j ezero "El-Delil': a tal<oer i more "El
Delil'; ustvari j e omanj e j ezero, a nalazi se u
sjevernom dij elu ol<upirane Palestine. U nj eg se
ulijeva rij el<a Jordan, a istie iz nj ega svoj im tokom l<roz dravu Jordan gdj e
i ponire. Povrina j ezera j e 210 m. ispod povrine mora, dugo j e ol<o 23 l<m,
a naj ire j e ol<o 13 l<m, dol< mu dubina ne prelazi 44 m.
Taberi j sko i ezero i ri j eko Jordan Mi esto gdj e ri i eko Jordan i stie i z i ezero
Toberi j sko i ezero
Poslani!<, sallallahu alejhi ve sellem, u gornjem hadisu nastavlja l<azivati
o Jedudu i Medudu, nal<on to ispiju jezero: "Potom e nastaviti ii dol<
ne dou do planine El-l(hamer, a ta j e planina l<raj Bejtul-Mal< disa, pa e rei:
"Pobili smo sve l<oji su na zemlji, haj demo sada pobiti one l<oji su na nebu:' I
stat e odapinj ati svoj e strijele u nebo, a Allah e im povratiti njihove strijele
obojene l<rvlju. Vj erovj esnil< Allahov Isa i nj egovi prij atelji bit e ol<rueni,
da e im vie vrijediti glava vola, nego to vama danas vrij edi sto dinara2
Vjerovj esnil< Allahov Isa i nj egovi prijatelj i e sl<rueno doviti Allahu3, pa e
Allah na njih poslati crve4 Bit e im za vratovima tal<o da e osvanuti mrtvi,
1 Biljei imam Muslim.
2 Nastupit e takva glad i nestaica da kada bi neko naao glavu od vola, obradovao bi se
kao kada se nae sto dinara, ili 100 zlatnika, to j e u doba ashaba predstavlj alo bogatstvo.

Obraat e se sa enjom za Allahom i skrueno Ga molei.

Ovakvi crvi znaju biti u nosu deva ili stoke, i oni ubiju ivotinju.
poput smrti j ednog ovj el<a1 Potom e vj erovj esnil< Allahov Isa i nj egovi pri
j atelji proi zemljom, i nee nai ni kolil<o jedan pedalj zemlje, a da se ne uje
njihovim vonjem i smradom. Pa e vjerovj esnil< Allahov Isa i nj egovi prija
telji sl<rueno moliti Allaha, a Allah e poslati ptice (velile) poput ogromnih
dvogrbih deva2 l<oj e e ih nositi i bacati gdje Allah bude htio. Potom e Allah
dati l<iu od l<oje nee ostati (itave) ni l<ue l<oje beduini prave (od ilovae ni
od l<oe, ni gradske l<ue, i oprat e zemlju da e biti poput ogledala4 Po
tom e biti reeno zemlji: "Raaj svoje plodove i podaj svoj berel<et!'; pa e
tada grupa ljudi j esti j edan nar i sl<lanjat e se u hlad njegove l<ore. I dat e
se berel<et u mlijeku, da e j edna deva - muzara biti dosta za nel<olil<o grupa
ljudi, a jedna l<rava - muzara za cijelo jedno pleme, a j edna ovca - muzara
za nel<oliko porodica . . . I dol< oni budu u tal<vom stanju, Allah e poslati blagi
vjetar, l<oji e im prolaziti ispod pazuha i koji e uzeti duu sval<om muminu
i muslimanu. Preostat e samo zli ljudi l<oji e j avno initi blud5, l<ao to to
rade magarci. Smal< svijeta e se desiti nad njima:'6
U j ednoj drugoj predaji stoji jo: "Pa e Isa i njegovi prijatelji sl<rueno
moliti Allaha, a Allah e poslati ptice (velil<e) poput ogromnih dvogrbih
deva7, l<oj e e ih (leeve Jeduda i Meduda) nositi i bacati u j ednu du
bol<u j amu. Muslimani e od svojih lul<ova, strij ela i tobolaca loiti vatru
sedam godina:'8
Od Abdullaha ibn Mesuda, radijallahu anhu, se prenosi da j e rel<ao:
"!(ada j e Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, uzdignut na nebo,
sreo se sa Ibrahimom, Musaom i Isaom, nel<a j e na sve nj ih selam, pa su se
prisjeali Sudnjeg dana, dol< ne doe red na Isaa da govori. On spomenu
Deddalovo ubistvo i potom ree: "Ljudi e se potom vratiti u svoja mj e
sta9, a tamo e ih doel<ati Jedud i Medud, vrvei sa sval<e strmine.
Nee proi pored l<akve vode a da j e nee popiti, niti pored bilo ega, a da
to nee unititi. Lj udi e se potom meni obraati10, pa u moliti Allaha i On
e ih usmrtiti, a zemlja e zaudarati od njihova smrada. Ljudi e se potom
l
Tj . pomrijet e svi u jednom trenutku.
2 Ogromne dvogrbe deve, ar.: el-bakht.
3 Tj . Allah e poslati kiu koja e probiti kue napravlj ene od blata, ilovae, koe i vune.
Tj . ista i j asna kao to treba biti ogledalo.
init e spolni odnos na j avnim mjestima i pred drugim ljudima.
` Biljei imam Muslim.
Ogromne dvogrbe deve, ar.: el-bakht.
Biljei Tirmizi, hadis j e vjerodostoj an.
Poto su se ljudi bili sklonuli u planine, bjeei od iskuenja koj a j e donosio Deddal,
nakon njegove smrti, vratit e se svojim domovima gdje e ih doekati Jedud i Meddu.

Ljudi e dolaziti Isau, alejhi selam, i traiti od njega da moli Allaha da ih sauva.
261
meni obraati\ pa u moliti Allaha, a On e dati l<iu iz nebesa, i bit e od
neseni i pobacani u more:'2
Od Ebu Hurejre, radij allahu anhu, se prenosi da j e Verovjesnil<, sallalla
hu alejhi ve sellem, u jednom poduem lazivanju o Jedudu i Medudu,
izmeu ostaloga rel<ao: "Nahrlit e na ljude, traei vode da se napoje, a ljudi
e od njih bjeati. Pa e odapeti strij ele u nebo, a strij ele e se vratiti obojene
l<rvlju, i onda e povilati: "Pol<orili smo stanovnike zemlje i nadvladali smo
one l<oji su na nebesima, snagom i veliinom:' Uzvieni Allah e im poslati
crve za vratove pa e ih unititi, a tal<o mi Onoga u ijoj je ruci Muhamme
dova dua, ivotinje na zemlji e se ugojiti i salom ispuniti od njihovog mesa:'3
Mjaai1a| a1| :| aI 1a1a|1a1a
Postoji podosta aj eta i vj erodostojnih hadisa l<oji l<azuju o Jedudu i
Medudu, a postoje i predaje l<oj e su nepouzdane. Spomenut emo ovdj e
nel<e od njih radi ope l<oristi.
Od Huzejfe ibn el-Jemana, radijallahu anhu, se prenosi da j e pitao Vj e
rovj esnil<a, sallallahu alejhi ve sellem, o Jedudu i Medudu, pa j e od
govorio: uJedud j e narod, i Medud j e narod, a sval<i od nj ih ima etiri
stotine hiljada naroda. Nee umrij eti ni j edan ovj el< dok pred sobom ne
vidi hilj adu mul<araca od svoga potomstva, sval<i od njih nosi oruje:' Hu
zejfa upita: 'llahov Poslanie, opii nam ih:' "Ima ih tri vrste, j edna j e vrsta
poput erza:' - ' ta j e erz?" - upita Huzejfe ponovo, a Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, odgovori: "Drvo, ima ga u amu, izraste l<olil<o j e sto i dva
deset lal<tova u nebo. Oni su tal<vi da nema sile l<oja e im se suprotstaviti,
niti elil<a da ih zaustavi. Druga vrsta razastre j edno uho po zemlji a dru
gim se zagrne, ne prou ni pored slona, niti pored divljai, niti pored deve,
niti pored svinj e, a da ih ne pojedu, a l<o umre od njih samih pojedu ga.
Nj ihov j e prvi dio u amu, a pratnja im u Horosanu, napajat e se istonim
rijel<ama i Taberijsl<im j ezerom:'4
l
Ljudi e ponovo dolaziti Isau, alejhi selam, i traiti od njega da moli Allaha da ih zakloni
od nesnoljivog smrada.
2
Biljei Hakim u Mustedreku, i kae da j e lanac prenosilaca vjerodostoj an, ali ga ne biljee
dva imama, dio 4., str. 488-499. Zehebi se sloio s ovim stavom. Bilj ei ga i imam Ahmed
u Musnedu, u recenziji Ahmeda akira koji kae da j e lanac vjerodostoj an, dio 4., str. 189-
190.
` Biljei Tirmizi i navodi da j e taan, a biljee i Ibn Made i Hakim, koji kae da j e vjero
dostojan, s im se sloio i Zehebi u Et-Telkhisu.
4 Hej semi navodi da ga biljei Taberani u El-Evsetu, jedan od prenosilaca je Jahja ibn Se'id
el-Atar koji j e nepouzdan.
|e;r:fI 1a1r|1a1r
Jedud i Medud, bilo njihovi ljudi, ene ili dj eca e isl<aljivati svo
ju obij est i oholost na zemlj i, ubijaj ui ljude, sijui smutnju i unitavajui
svetinj e. Nj ihovo paganstvo e dostii tu mj eru da e odapinjati strij ele u
nebo, da poraze i one l<oji su na nebu, nakon to su nadvladali one l<oji su
na zemlji. A od njih se nee niko spasiti, samo oni l<oj i su se sl<lonili u l<a
kvo utvrenj e ili oni l<oj i su se vj eto sl<rili. Meu onima l<oji e se sl<lonuti
bit e Isa, alejhi selam, i vj ernici l<oji su uz njega, a njih e u tom zallonu
snai estol<a glad i nesnosiva mul<a i nestaica. I l<ao to smo ve kazivali
kroz hadise, Isa, alejhi selam, i njegovi prij atelj i spasit e se nal<on to Allah
poalje crve za vratove Jeduda i Meduda, pa e svi pomrijeti, a onda e
Uzvieni poslati ptice koje e nositi njihove leeve gdj e Allah bude odredio.
Na l<raj u e Uzvieni dati l<iu l<oja e oistiti zemlju da e biti ista poput
ogledala, i bit e reeno zemlji da raa svoj e plodove i pol<ae svoj berel<et.
Od Ebu Se'ida el-Hudrij a, radijallahu anhu, se prenosi da j e Vj erovj e
snil<, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Otvorit e se Jedud i Medud pa
e izai meu ljude l<ao to l<ae Uzvieni Allah: "niz sve strmine urno
se sputajui"\ isl<aljujui (smutnj u i nered) po zemlj i. Muslimani e se
povui u svoj e zal<lone i utvrde, a sa sobom e povesti i stoku. I pit e (Jed
ud i Medud) svu vodu to j e ima po zemlji, da e nel<i naii l<raj rijel<e i
svu j e popiti, ostavljajui nj eno l<orito suho, a poslij e nj ih e naii drugi, pa
e govoriti: "Ovdj e j e nekad bilo vode . . :' A
-
-<ada ne ostane nij edan ovj el<,
a da se nij e sl<lonuo u svoj e mj esto ili utvrdu, rei e (nel<o od Jeduda i
Meduda) : "Evo, rijeili smo se stanovnil<a zemlje, niko od njih nij e ostao,
a ostali su stanovnici nebesa:' Onda e nel<i uzeti svoj e l<oplje i zamahnuti
nel<olil<o puta, pa e ga baciti prema nebu, a vratit e se obojeno l<rvlj u - to
e im biti isl<uenje i nedaa od Allaha Uzvienog. I dol< oni budu ol<upira
ni time, Allah e im poslati crve na vratove, poput crva "nagf"2, l<oji e im
probij ati vratove tal<o da e osvanuti mrtvi, nee se uti od njih ni glasal<.
Muslimani e potom l<azati: "Ima li il<o da se hoe rtvovati, pa da vidi ta
rade dumani?" Jedan e sl<upiti hrabrosti, i rtvovat e se, raunajui da
e poginuti. I priblii t e im se i nai ih mrtve, j edne na drugima, te e stati
dozivati: "O muslimani, radujte se, Allah vas j e dumana sauvao!" Na to e
stati izlaziti iz svojih zal<lona i utvrda. Stola e poslije sama izlaziti, a nee
imati nita j esti osim mesa Jeduda i Meduda, pa e se utoviti tal<o do
bro l<al<o se nil<ad nij e utovila od nel<e hrane:'3
l
Prijevod znaenja sure El-Enbija: 96.
2
Crvi koji se uvuku u nos stoke i ubiju je.

Biljee Ahmed, Ibn Made i Hakim, koj i kae hadis j e vjerodostojan po Muslimovim
uvjetima, ali ga ne biljei ni on ni Buhari.
263


A u predaji l<oju Atijje el-'Auf prenosi od ehu Setida, radijallahu anhu,
stoj i da j e Vj erovj esnil<, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Pa e unititi sve
na zemlji, osim onih l<oji su se sl<lonuli u utvrde, pa l<ada se rij ee stanov
nil<a zemlj e, obratit e se j edni drugima, govorei: "Ostali su samo oni u
utvrdama i oni na nebesima'; pa e stati odapinj ati strij ele prema nebu l<oje
e padati natoplj ene l<rvlj u. Na to e povil<ati: "Rijeiste se i onih l<oji su na
nebesima, ostadoe samo oni u utvrdama!" Pa e ih stegnuti u obru, da
e osjetiti estol<u blol<adu i nedau. I dol< tal<o budu, Allah e poslati crve
za njihove vratove, koj i e im ih prepoloviti, pa e mrtvi popadati j edni
po drugima. Utom e j edan ovj ek (iz sl<upine l<oj a e biti sa Isaom, alejhi
selam) rei: ((Ubio ih j e Allah, Gospodar l(abe! " A uzvratit e mu: "Sigur
no su to napravili l<al<vu prevaru, da bi mi izali, pa da nas pobiju kao to
su poubijali nau brau!" ovj el< e rei: "Otvorite mi vrata!" - "Neemo
otvoriti': - odvratit e mu njegovi prij atelji, a on e ponovo rei: "Podajte
mi onda l<onopac (da se spustim)'; pa l<ada se spusti (iz utvrde) nai e ih
sve mrtve:'1
1c| f| : a\eca;e: | | j I1a1a|1a1a
Na zemlji e ostati samo vj ernici, nal<on to Uzvieni Allah uniti Jed
dud i Medud, uveat e se berel<et i proiriti blagostanj e, a due e biti
iste i neisl<varene, i nee vie biti ratova ni sul<oba.
Od Seleme ibn Nufejla, radij allahu anhu, se prenosi da j e rel<ao: "Jed
nom sam sjedio kod Vj erovj esnil<a, sallallahu alejhi ve sellem, l<ad mu doe
nel<i ovj el< i ree: "O Allahov Poslanie, l<onji su ostavlj eni i oruje j e ostav
ljeno, a ljudi smatraju da vie nema ratovanja i da su ratovi zavreni?!" Alla
hov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, na to odvrati: "Slagali su, upravo j e
na pomolu sul<ob, a u mom e ummetu uvij el< biti sl<upina koja e se boriti
na Allahovom putu, a l<ojoj nee nauditi oni l<oji se s nj ima raziu. Allah e
u zabludu odvoditi ljude, da bi ih opsl<rbio od njih2 Borit e se sve dol< ne
nastupi Sudnj i dan, a rat nee prestati dol< ne izau Jedud i Medud:'3
Hadis prenosi Ahmed ibn Meni' a i Atijje el-'Avf koji j e inae nepouzdan, ali sam hadis
ima mnoge druge sline predaje.
Ovako je doslovno kazano u hadisu, a cilja se na to da e Allah u zabludu dovoditi ljude,
protiv koj ih e se mudahidi boriti i iz borbe osvajati plijen. Tako e ih opskrblj ivati.
Biljee Nesai u Es-Sunenu el-kubra i Taberani u El-J(ebiru, a biljee i Ahmed i Nesai sli
an hadis, kojeg j e ejh Albani ocijenio vj erodostojnim u Es-Silsiletu es-sahiha, br. hadisa
1935.
|fsr1a|aa\caI 1a1a|1a1a
Od Ehu Setida el-Hudrij a, radijallahu anhu, se prenosi da j e Vjerovj e
snil<, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Obavljat e se had i obavljat e se
umra i nal<on to izau Jedud i Medud:'1
Biljei imami Buhari.
Sl i ke h ad zi j a na Are fatu (go re) i Muzde l if1 (do l e)
25
cLL
Jr| j \e1 1 e;|j|a1a\ej aj tj|a1 ela| \r|a j a
ar1I 1a1em1a1em
Jedan j e ashab vidio tu pregradu, a imam Buhari biljei hadis mualek
u l<ojem se to spominje, potvrujui vienj e: "ovj el< j e rel<ao Vj erovj esni
l<u, sallallahu alejhi ve sellem: "Vidio sam pregradu, poput ivene odj ee1,
a Poslanil mu, sallallahu alejhi ve sellem, potvrujui nj egov govor, ree:
"Vidio si! "
Ibn Hader navodi slij edee: "Hadis prenosi Ibn Ehi Omer od Se'ida
ibn Ehi Urbe, a ovaj od I(atade, od jednog Medinelij e, l<oji j e rekao Vj ero
vj esniku, sallallahu alejhi ve sellem: "O Allahov Poslanie, vidio sam pre
gradu Jeduda i Meduda:' - "I(al<va j e?" - upitao j e Poslanik, sallallahu
alejhi ve sellem, a ovj el< ree: "Poput ivene odj ee u bojama, red crvene,
pa red crne:' A Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, mu potvrdi: "Zaista si
j e vidio:'2
Hafz Ibn I(esir spominje jednu priu o toj pregradi i pokuajima poje
dinih vladara da dou do nj e: "Halifa El-Vasil<3 j e slao nel<e svoj e namj esni
ke, spremivi s njima voj sl<u i pratnju, da dou do pregrade i odrede gdj e
se tano nalazi, te da mu opiu kal<o tano izgleda kada se vrate. Oni su ili
od zemlje do zemlj e, i od kralj evstva do kralj evstva, dol< nisu doli do nj e.
Nali su da j e izgraena od eljeza i bal<ra, a prenijeli su da su vidj eli ogro
mna vrata, na kojima su bili ogromni katanci. Vidj eli su i graevine od cigla
i gradilite gdje se pravi toranj . I<raj zida su bili straari iz kralj evstva koj e
se nalazilo u blizini. Zid j e ogroman i visok, nije ga mogue prei, kao ni
planine l<oje su ol<o njega. Nalon to su odsustvovali vie od dvije godine
vratili su se kuama, a priali su o nevjerovatnim i udnim stvarima l<oj e
su vi dj eli:'4
Ibn I<esir ne navodi lanac prenosilaca ove prie, niti spominje ita vie
u vezi nj e, pa Allah najbolje zna da li j e ispravna.

Ar.: ((el-burdu el-muhbaru znai ivena odjea u raznim bojama, red crne, red bijele, red
crvene itd.
2 Fethul-bari, dio 10., str. 129.

Halifa El-Vasik je vladao Abasijskom dravom od 227. do 232. h.g. (842. - 847. g. ), bio j e
deveti vladar u periodu Abasijske vladavine.
4 El-Bidajetu ven-nihajetu, dio. 7. , str. 126.
Ja| | j 1| | \|/| a: \| t| 1;|j|a1a\ej aj | tj|a1| ela| \a|aj a
Izmeu pregrade l<oju j e sagradio Zulkarnej n i velil<og l(inesl<og zida
postoji nel<olil<o l<ljunih razlil<a:
Zull<arnejn j e napravio pregradu da bi izolovao Jedud i Medud
od ostaloga svij eta l<oj em su inili zulum, a l(ineski zid1 su sagradili
. . . da bi zatitili svoju imperiju.

Pregrada j e sazidana, l<al<o se to u aj etu decidno navodi, od elj eza i

bal<ra, dol< j e l(inesl<i zid izgraen od kamena i maltera.

Pregrada zatvara jedini prolaz izmeu dvij e planine, l<roz l<oji su

Jedud i Medud prolazili i doticali se sa ostalim svij etom, a I<i
nesl<i zid j e pregrada l< oj a se protee izmeu mnotva planina i pro
laza, u duini od vie hilj ada milj a, od sjevera do zapada !(ine.

Pregrada J eduda i Meduda se ne moe prei, osim l< ada to

Allah odredi pri l<raju ovog dunj alul<a, dol< l<roz l(inesl<i zid na po
j edinim mj estima lj udi prolaze bez problema, ta vie, neli su nj e
govi dijelovi ul<lonj eni.
Vel i ki Ki neski zi d
Zi d sni mi i en s nj egovog vrho
Veliki l(ineski zid predstavlj a naj duu graevinu u povijesti ovj eanstva, dug j e 6400
km, a izgraen j e runo. Gradnja j e poela u etvrtom stoljeu prije nove ere, a trajala j e
sve do sedamnaestog stolj ea nae ere. l(inezi su imali namj eru njegovom izgradnj om
zatititi imperij u od raznih nasrtaja koji su dolazili sa sjeverne strane, pa su ga sagradili od
istone obale sve do sjevera sredinje !(ine. Vremenom j e zid na nekoliko mjesta sruen, a
temelj ni njegov dio je ostao itav u duini od 3460 km, visine 7,5 m, i irine 75 m u teme
lj ima i 4,6 m u vrhu. Na svakih 180 m nalaze se tornjevi koji slue za strau. Nakon to su
doli na vlast, komunisti su 1949. godine obnovili poruene dijelove zida, ali on vie nema
prvobitnu svrhu odbrane zbog koje je sagraen.
cL
268
lrtc:rf| |f| a| : acf\| | | | ;|j|a1a|I 1a1|1a1
Nil<o osim Allaha, delle ve'ala, ne poznaj e sval<u tal<u na zemlj i, niti
il<o osim Nj ega poznaje sva Njegova stvorenj a. Tal<oer, ne mora znaiti da
ne postoji ono to nij e otl<riveno, poput pregrade Jeduda i Meduda, ili
Dedalovog prebivalita, ili bilo ega drugog. Jer, Allah j e moda odvratio
ljude da ne vide pregradu i Jedud i Medud, i moda j e postavio odree
nu vrstu brane, loja sprijeava ljude da dou do nj ih. Slino j e uinj eno sa
sinovima Israilovim, l<ojima j e Allah odredio period1 u l<ojem e izgubljeni
lutati, pa su etrdeset godina izgubljeni lutali na relativno malom prostoru.
I nil<o ih od ljudi nij e vidio sve dol< nije proao odreeni period lutanja, a
Allah, delle ve'ala, j e nad sval<om stvari moan i za sve j e odredio rol< i vri
j eme. I(ae Uzvieni: uTvoj narod l(ur'an porie, a on je istina. Reci: "Ja
nisam va uvar, svaki nagovjetaj ima svoje vrijeme, i vi ete znati!"2
Dal<le, nisu prethodnici bili u nemogunosti da neto otl<riju, u odnosu
na one l<oj i dolaze poslij e njih, j er j e Uzvieni Allah za sve odredio rol i
vrij eme.3
O ovoj temi zal<lj uit emo priu rijeima I<adija El-Ijada loji l<ae: Ha
disi l<oj i govore o Jedudu i Medudu su istiniti i obaveza j e vjerovanj e
u ono to j e l<azano, j er izlazak Jeduda i Meduda predstavlja j edan od
znal<ova pribliavanja Sudnj eg dana. Tal<oer j e lazano da niko nee po
sjedovati mo da im se u borbi suprostavi, zbog njihove mnogobrojnosti, i
l<azano j e da e oni okruiti Isaa, alejhi selam, i njegove sudrugove vj erni-
Vrij eme lutanja j e period u kojem nisu mogli nai put, niti sopstveni mir, a pria zapo
inj e kada j e Allah spasio Musaa, alejhi selam, i njegov narod, pa j e Musa, alejhi selam, re
kao: "O narode moj, uite u Svetu zemlju koju vam j e Allah dodijelio, i ne uzmiite nazad
pa da se vratite kao gubitnici': (El-Maide: 21) a ta j e zemlja bila Bejtul-Makdis, ali oni odbi
e da uu u nju: "Oni rekoe: "O Musa! U njoj j e nemilosrdan narod i mi u nju neemo ui
dok god oni iz nje ne iziu; pa, ako oni iz nje iziu, mi emo onda sigurno ui:' (El-Maide:
22) Odbili su dakle da uu jer j e u toj zemlj i bio silan narod koji j e posjedovao snagu, a
kada odbie da uu u zemlju koju im j e Uzvieni odredio, Allah im ree: "etrdeset godi
na oni e zemlj om lutati, jer e im Sveta zemlja zabranjena biti, a ti ne tuguj za narodom
grenim:' (El-Maid e: 26) I ostali su etrdeset godina lutajui, probudili bi se na j ednom
mjestu, pa bi jutrom krenuli traiti put, i ostali bi sve do noi, a onda bi vidjeli da su ustvari
na mjestu na kojem su spavali prethodnu no. Nisu znali kuda ii, i bez obzira da li j ahali
ili ili pjeice, nisu daleko odmicali. !(ruili su na jednom mjestu u pustinji. To im j e bila
kazna zato to su odbili posluati Gospodara i ui u Svetu zemlju, nego su rekli poslaniku
Musau, alejhi selam: "Hajte ti i Gospodar tvoj pa se borite, mi emo ovdje sigurno ostati!"
(El-Maid e: 24)
Prij evod znaenja sure El-En'am: 66-67.
3 Npr., Bermudski trokut j e j o enigma, mada su tehnoloke mogunosti mnogostruko
uveane, a slinih j e primjera mnogo.

l<e l<oji e se spasiti od Deddala. On e doviti protiv nj ih, pa e ih Allah,
delle ve'ala, sve redom unititi, poslavi im crve na vratove. Onda e se
zemlj om proiriti njihov smrad, da e vj ernici j edva izdrati, a Isa e doviti,
i s nj im nj egovi prij atelji, pa e Allah poslati ptice l<oj e e odnijeti njihove
leeve, gdj e Allah bude htio:'1
Jr| | ma: | | maa| c| f|eca1ta| 1r: :a;|e :fr1I1a1a| 1a1a
Nee biti obaveza na muslimanima da im se suprostave i uu u borbu s
nj ima, l<ao to j e reeno u l<azivanju o Isau, alejhi selam, da mu j e Uzvieni
Allah rekao: "Ja sam poslao robove Svoje pred l<ojima nil<o nee biti l<adar
da se suprostavi, pa zal<loni robove Moj e u brdo Tur:'2

Mir katu el-mesabih erhu mika ti el-mesabih, od El-!(arija, dio 2., str. 16.
2 Biljei imam Muslim. Detaljnije je o ovome kazivano na prethodnim stranicama.
269

`
`
edan od velil<ih predznal<a Sudnjeg dana o l<ojima nas j e obavij estio Alla
hov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, j e i propadanje zemlj e, tanij e
pojava tri velil<a propadanja zemlje, od l<ojih e se ljudi prestraviti i l<oj a e
ostaviti ogroman trag.
laa aji|j|| \aa:|
-
El-l<hasf znai propadanje zemlje i onih l<oji su na njoj , ili cijepanje ze
mlj e i gutanj e onih l<oji su na nj oj . Ve se desilo nel<olil<o propadanj a razli
itih po veliini i vremenu, ali navedena tri propadanja bit e mnogo vea
i vijest o njihovoj poj avi e se brzo proiriti. Tri propadanja e se desiti pri
l<raj u ovog dunjalul<a, l<ao to se to navodi u mnogim hadisima.
Rupa gdj e j e zeml j o propal a u Gvatemal i , al i to naravno ni j e propodoni e o koi e m govori mo
Jo neko mj esto gdi e i e propal o zeml j o
4r1| : | \e j | jee|eeem1ejrrj a
Od Huzejfe ibn Usejda el-Gafarij a, radijallahu anhu, se prenosi da j e
rel<ao: tllahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, nas j e j ednom zatel<ao,
a mi smo se neeg prisjeali, pa nas j e upitao: "ega se prisj eate?" Odgo
vorili smo: "Prisjeamo se Sudnj eg asa:' Na to nam ree: "Nee nastupiti
dol< prije nj ega ne vidite deset znal<ova .. :' Pa j e naveo: Dim, Deddala, i
votinju, poj avu Sunca sa zapada, silazal< Isaa sina Merjemina, alejhi selam,
(izlazal<) Jeduda i Meduda, tri propadanja zemlj e - j edno na Istol<u,
j edno na Zapadu i j edno na Arapsl<om poluostrvu i poj ava vatre iz Jemena
l<oja tj era ljude mj estu okuplj alita:'1
4r1| : | \ej | jee|e ;|e;r1raj atm| j
U poj edinim predajama j e l<azano o razlogu propadanja zemlj e, na j ed
nom od tri mj esta i to na Arapsl<om poluotol<u.
Od Ummu Seleme, radij allahu anhu, se prenosi da j e Vj erovj esnil<, sa
llallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Nal<on smrti halife nastat e rasl<ol, pa e
doi ovj el< od I(urej ija, j edan od stanovnil<a Medine, u Mel<l<u. I doi e
mu Mel<l<elij e i izabrati ga (da bude halifa), a on e odbij ati, ali onda e mu
dati prisegu izmeu rul<na i mel<ama2 Potom e na nj ega biti poslana voj
sl<a iz ama, l<oj a e, l<ada doe do pustinj e3, biti protj erana u zemlju. I l<ada
to ljudi vide, doi e mu pobonjaci ama i sl<upina stanovnil<a Iral<a, te mu
uiniti prisegu:'4
J|aje;|e;r1raj tm| j \ej tc |f| \rtartrj| | j s
Ehu Umame, radijallahu anhu, prenosi da j e Vj erovj esnil<, sallallahu
alej hi ve sellem, rel<ao: "Zanoit e nel<i ljudi iz ovoga ummeta, siti od hra
ne, pia i zabave, a probudit e se pretvoreni u svinj e. I zaista e nel<a nj e
gova plemena biti utj erana u zemlju, i nel<i domovi ovoga ummeta, tal<o da
e se probuditi i rei: uove su noi u zemlju utj erani sinovi toga i toga, ove
j e noi u zemlju utj eran dom tih i tih .. :' I bit e na nj ih srueno kamenj e, i
l
Biljei imam Muslim preko ravije Huzejfe ibn Usej da.
Tj . izmeu jemenskog ugla I<abe i mjesta gdje j e stajao Ibrahim, alejhi selam

Ova j e pustinj a izmeu Mekke i Medine.

4 Biljei Ibn Hiban, hadis j e vjerodostojan. Slian hadis biljei Ehu Davud, a spomenut j e
u predznaku 131.
c
276

poslat e se na njih strahovit vjetar l<oji e ih pol<ositi, l<ao to su pol<oeni

oni l<oji su bili prije njih, zbog njihovog pijenja all<ohola, i uzimanja l<ama
te, i oblaenja svile, i to su odlazili l<od pjevaica, i to su l<idali rodbinsl<e
veze:' Huzejfe na ovo dodaje: "Spomenuo j e j o neto (j o jedan haram l<oji
su inili), ali sam zaboravio. 1
Ibn Omer, radij allahu anhu, prenosi da j e Vj erovj esnil<, sallallahu alejhi
ve sellem, rel<ao: "I mom e se ummetu desiti utj erivanj e u zemlju, i izobli
avanj a (pretvaranja u odvratan oblil<), i sruivanj e l<amenj a (iz nebesa):'2
Tal<oer od Ibn Omera, radij allahu anhu, se prenosi da j e Vj erovj esnik,
sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Jedan j e ovj ek putajui svoju odjeu
(ispod lanal<a) iz oholosti utj eran u zemlju, pa e se on uti3 (l<al<o propada
u zemlji) sve do Smal<a svij eta:'4
.
A Enes, radij allahu anhu, prenosi da mu j e Vj erovj esnil<, sallallahu alej
hi ve sellem, rekao: "O Enese, zaista ljudi naseljavaju razne l<raj eve, a posto
j i j edan l<raj po imenu Basra ili Busjra, pa ti se uvaj nj egove zemlje slana e,
i nj egovih zal<lonj enih mj esta, i nj egovih pijaca i vrata njegovih namj esni
l<a. A dri se periferij e, jer e se zaista u nj emu desiti: utj erivanj e u zemlju i
sruivanj e l<amenj a (iz nebesa) i potres, i ljudi e zanoiti, a probudit e se
majmuni i svinje:' 5
Poslanil<, sallallahu ale j
hi ve sellem, u ovom hadisu
upozorava Enesa, radijalla
hu anhu, da ljudi naselj avaju
razna mj esta, a izmeu nj ih
i grad Basru, pa ga opominj e
da ne ulazi u predio ovog gra
da gdj e j e zemlj a slanaa, niti
u njegova zal<lonj ena mj esta, = _
niti u njegove pijace gdj e se
isl<upljaju ljudi, a niti kod zu
lumara namj esnila grada,

l
Karto I roko - pol ooi grado Basre
Biljei Hakim, navodi da je hadis vjerodostojan po uvj etima imama Muslima, a ne bilje
e ga ni Buhari ni Muslim.
2 Biljei Hakim, navodi da ako j e Ebu Ez-Zubejr ovaj hadis uo od Abdullaha ibn Omera,
onda j e vj erodostojan po uvj etima imama Muslima, a ne biljee ga ni Buhari ni Muslim.
Ar.: et.tedeldul znai pokreti popraeni glasovima.
Biljei imam Buhari od Ibn Omera, radij allahu anhu, a takoer ga biljee Buhari i Mu
slim od Ebu Hurejre, radijallahu anhu
` Biljei Ebu Davud, ejh Albani ga ocijenio vj erodostojnim.
j er e se u ovom gradu desiti utj erivanje u zemlju, sruivanj e l<amenj a, po
tres i izobliavanj e lilova. Al<o ve bude ulazio, nel<a se dri njegove peri
ferije l<oj a j e i pal< udalj ena od mj esta propasti.
Naft prenosi da j e nel<i ovj el< doao l<od Ibn Omera, radij allahu anhu,
i rel<ao mu: uTaj i taj ti alj e selam:' A Ibn Omer odvrati: uDo mene j e dolo
da on ini novotarij e, pa al<o j e tal<o, ti nj emu ne nosi selama od mene, jer
sam sigurno uo Vj erovj esnil<a, sallallahu alejhi ve sellem, l<ada j e rel<ao:
uDesit e se u mom ummetu, ili u ovom ummetu, izobliavanje lil<ova i
utj erivanj e u zemlju i sruivanj e l<amenj a, i to nad onima loji imaj u pri sebi
novotariju ladera. (tj. oni l<oj i negiraju da su stvari predodreene) "1
Tri su dakle velil<a utj erivanja u zemlju l<oja e se desiti pri lraju du
njalul<a. O mj estu prvog j e l<azano u gore spomenutom hadisu, loji ula
zuje i na razlog zbog koj eg e se desiti. O druga dva nisam naao hadis loji
ul<azuj e na mj esto gdj e e se desiti ili razlog zbog l<ojeg e se desiti. Allah
najbolj e zna!
1
Biljee Ibn Made i Tirmizi, a hadis j e vjerodostoj an.
c
^^

redznaci Sudnj eg dana su razliiti po svojim pojavnim svojstvima, tako

su nel<i vezani za zemlju, poput utj erivanj a u zemlju ili sue, a nel<i su
vezani za ljude poput poj ave mnotva ena i malobrojnosti mukaraca, ili
su vezani za moral poput rasprostranj enosti bluda, nestanl<a emaneta, nel<i
su opet vezani za poj ave sa neba itd. Jedan od predznal<a j e pojava dima, a
ol<o njega su zanimlj iva slij edea pitanja:

l(al<av j e taj dim?

Da li se ova pojava ve desila?

!(oja j e mudrost u nj egovoj poj avi?

Ovaj j e predznal< de
cidno spomenut u rij ei
ma Uzvienog: "Zato sae
l<aj dan l<ad e se na nebu
vidljivi dim poj aviti, l<oji e
ljude prel<riti: "Ovo j e ne
izdrljiva patnja! " Gospo
daru na, otl<loni patnju od
@ F
nas, m1 cemo, s1gurno, VJ e-
rovati! Pi<al<o e oni poul<u
primiti, a ve im j e doao
istinsl<i Poslanil<:' 1

Prijevod znaenja sure Ed-Duhan: 10- 1 3.

282
J1a|at| ||fa\emafa|aa r rj f\ej | : ;em| aj 1| m
Pojedina ulema smatra da se ovaj dim ve pojavio i to l<ao isluenje
l(urej ijama, l<ada j e Allahov Poslani!<, sallallahu alejhi ve sellem,
dovio protiv nj ih, nakon to se nisu odazvali nj egovoj poslanici. Od
estine gladi i straha podizali su poglede prema nebesima, ali nita
iznad njih nisu vidj eli osim dima. Ovaj stav zauzima Abdullah ibn
Mesud, radijallahu anhu, a s njim se slae i niz drugih uenjaka se
lefa. Ibn Derir ovaj stav smatra najispravnij im.1 Od Mesrul<a ibn
el-Eddeta se prenosi da j e rel<ao: uSj edili smo sa Abdullahom ibn
Mesudom, pa mu doe nel<i ovj el< i ree: uo Ehu Abdurrahmane,
j edan nam l<azuje priu, l<al<o e se poj aviti dim l<oji e uzeti due
nevj ernicima, a vj ernil<e e od nj ega snai neto poput prehlade:'
Abdullah srdit na ovo sjede, pa ree: uo ljudi, bojte se Allaha, l<o
neto od vas zna, nela govori samo ono to zna, a l<o neto ne zna
nela l<ae: Allah naj bolje zna, a najblie j e znanju da neko za ne
to to ne zna kae: Allah naj bolje zna, a Uzvieni j e Allah rel<ao
slijedee Svome poslanil<u: "Reci: Ne traim ja od vas za ovo ni
lalvu nagradu i ja nisam izvjetaen, prenosim samo ono to
mi se nareuje"2, a Allahov Poslani!<, sallallahu alej hi ve sellem, j e
vidjevi ljude da ol<reu lea, zadavio: 'llahu moj, sedam (godina)
poput sedam Jusufovih3! " Potom ih j e snala godina l< oj a j e usl<ratila
sve mogue, da su j eli l<ou i strvine od gladi4, a l<ada bi nel<o od njih
pogledao u nebo, vidio bi neto poput dima:'s
l
Tefsiru et-Taberi, dio ii., str. 228.
Prijevod znaenja sure Sad: 86.
Autori povij esti i biografje navode da j e Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
vidjevi ljude kako okreu lea njegovom pozivu, zadavio: '1.llahu moj, sedam (godina)
poput sedam Jusufovih!" Potom ih j e snala godina koja j e uskratila sve mogue, da su jeli
kou i glodali kosti, pa su Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, doli Ebu Sufan i Mekkeli
je, te rekli: "O Muhammede, j e li ti smatra da si poslan kao milost, a narod tvoj propada?!
Haj de, zamoli Allaha za njih:' I Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, j e dovio, pa su
obasuti obilnom kiom sedam dana, na to se ljudi poalie zbog poplava, pa j e ponovo
dovio: "Allahu moj, oko nas, a ne na nas:' Na to su se oblaci razili iznad njih, a kia j e na
stavila padati oko njih.
Allahov je Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, dovio protiv njih, da ih snae od Allaha
ono to j e snalo stanovnike Misra u Jusufovom dobu, sedam tekih sunih godina, kao
to kae Uzvieni: "'Sijat ete sedam godina uzastopno: ree, 'pa ono to poanjete u klasu
ostavite, osim ono malo to ete jesti. Zatim e poslije doi sedam tekih koje e pojesti
ono to ste za njih pripremili, ostat e jedino ono malo to ete za sjetvu sauvati:" ( Jusuf:
47-48)
Biljee imami Buhari i Muslim.
Prenosi se da j e tal<oer Ibn Mesu d, radij allahu anhu, rekao: "Pete
ro smo proli: velil<u patnju\ Bizantince2, Mj esec3 i dim:'4

Mnoga druga ulema smatra da pojava dima predstavlj a predznal<

l<oji se el<a i da e se desiti neposredno prije Smal<a svijeta. Ovaj
stav zastupaj u Ali ibn Ebi Talih, radij allahu anhu, Ibn Abbas, radi
j allahu anhu, i E bu Se'id el-H udri, radij allahu anhu. Hafz Ibn I< e sir
ovaj stav smatra j aim, rul<ovodei se odreenim hadisima l<oji l<o
mentiraju aj et u l<oj em se spominj e dim.

Pojedini su uenj aci opet ova dva stava pol<uali pomiriti pojanje
nj em da postoj e dvij e poj ave dima, j edna se ve desila, dol< se druga
oel<uj e pred Smal< svij eta. Prva pojava dima l<oj a se desila nad l(u
rejijama bila j e ustvari samo u oblil<u dima, a ne stvarni dim l<oji e
se pojaviti pred Smal< svij eta. Ibn Mesud, radijallahu anhu, j e znao
rei: "Dvij e su poj ave dima, prva se ve desila5, a druga e dimom
ispuniti prostor izmeu neba i zemlje, l<oj a vj ernil<u nee nita vie
nal<oditi do prehlade, a nevj ernil<u e zagluiti ui:'6
Na l<raj u se moe l<onstatirati da j e j ae milj enj e, da se pojava dima
i pal< nije desila, i da j e to predznal< l<oji se oel<uje, shodno aj etu: zato sa
el<aj dan lad e se na nebu vidljivi dim pojaviti, koji e ljude prelriti;'7
tj . poj avit e se dim na nebu l<oj i e sval<i ovj el< moi vidjeti, j asno i nesum
njivo. Ono to navodi Ibn Mesud, radijallahu anhu, l<al<o j e zadesilo l(ure
j ije, vjerovatno j e iluzija l<oju su oni vidj eli uslj ed estine gladi i nemoi
l<oj a ih j e snala. Rijei Uzvienog: "Dim . . . l<oji e ljude prel<riti;' tj . prel<rit
e ih u stvarnosti. A rij ei: "Ovo j e neizdrljiva patnja;'8 e se rei l<ada dim
prel<rij e ljude sa svih strana, l<ada e uvidj eti da j e to sigurna patnja.
Ar.: "el-lizam" znai patnja, a spomenuta je u rijeima Uzvienog: "Vi ste poricali i nemi
novno vas eka patnja': (El- Furkan, 77. ) tj ., kazna u obliku patnje je neminovna i nee se
od nje izvui ni pod kojim uvj etima.
2 Aluzija na rijei Uzvienog: "Elif-lam-mim. Bizantinci su pobijeeni u najblioj zemlji,
ali oni e, poslije poraza svoga, sigurno pobijediti': (Er-Rum, 1-3.)
Aluzija na rijei Uzvienog: "Blii se as i Mj esec se raspolutio!" (El-l(amer, 1. ) O ovom
predznaku j e govoreno u poglavlju o malim predznacima 3. po redu.
Biljee imami Buhari i Muslim.
O
To j e ono to su vidjele l(urej ije.
6 Et-Tezkire, str. 655.
7 Prijevod znaenja sure Ed-Duhan: 10.
Prijevod znaenja sure Ed-Duhan: 13.
Od Huzejfe, radij allahu anhu, se prenosi da j e rel<ao: "Zatee nas Vj e
rovj esnil<, sallallahu alejhi ve sellem, dok smo jedni druge podsjeali (na
odreene stvari iz vj ere), pa nas upita: "Na ta se podsj eate': a mi rel<osmo
na Sudnj i dan. Na to nam ree: "Nee nastupiti dol< prije nj ega ne vidite
deset znal<ova .. :' Pa j e naveo: Dim, Deddala 4 B :'1
Ebu Hurej re, radijallahu anhu, prenosi da j e Vj erovj esnil<, sallallahu
alejhi ve sellem, rel<ao: "Pripremite dobra dj ela prije estero: prije izlasl<a
Sunca sa Zapada, prij e dima, prije Deddala, prije ivotinj e, prije (vlasti
te) smrti, prije Opeg dogaaj a23
.
A Abdullah ibn Ebi Melil<a j e rel<ao: Otiao sam j ednog popodneva do
Ibn Abbasa, radij allahu anhu, pa mi ree: "Prolu no nisam zaspao sve dok
nij e svanulo!" - "Zato?" - upitao sam, a on odgovori: "Rel<li su da se poja
vila zvij ezda Repatica, pa sam se pobojao da nij e na pomolu pojava dima,
te ne zaspah do zore:'4
Predaj a ustvari ul<azuje da j e pojava dima predznal< Smal<a svij eta, od
l<ojeg se pobojao plemeniti ashab Ibn Abbas, radij allahu anhu.
1
Biljee Ahmed i Tirmizi, hadis j e vjerodostojan
Tj . Smaka svij eta.
` Bilj ei imam Muslim.

Biljee Ibn Derir i Ibn Ebi Hatim. Ibn I(esir navodi da je lanac prenosilaca vjerodostojan.

!

ri l<raju dunjalula e se proiriti smutnj a i javno e se initi razni hara
mi, da e to ljudima postati normalno, pa e sl<upa biti i isl<reni i mu
nafl<, i vj ernil< i nevj erni!<, i tada e Uzvieni dozvoliti da izie ivotinj a.
Postoji nel<olil<o pitanja na koja treba odgovoriti, da se pojasni feno-

men Zivotinj e:

I<al<ava j e to ivotinja?

Gdje i l<ada e se pojaviti?

ta e biti njena uloga?

.
cc

/j f| \ej | je1e|el| 1ef| aj |

Rel<ao j e Uzvieni Allah: "I }{ada doe vrijeme da oni budu kanjeni,
Mi emo uiniti da iz zemlje izie jedna ivotinja },oja e im lazivati
da ljudi u dokaze Nae nisu bili uvjereni?'1 Rij ei "l<oj a e im l<azivati"
nose doslovno znaenj e, dal<le rei e im razumlj ivim j ezil<om, a po j ed
nom drugom l<iraetu od Se'ida ibn Dubejra i Ebu Redaa el-'Utaridija ui
se "tel<limuhum'; to znai "povrijediti" ili "ranit e ih':
O ovoj ivotinji nij e poznat nij edan vj erodostojan hadis loji kazuj e
nj en detalj nij i opis, a poj edini su uenjaci poput Maverdija i S'alebij a naveli
potpuno udna svojstva, da ima glavu vola, ui slona itd.
Ono to j e sigurno, ona j e prava ivotinj a, izai e iz zemlje i govorit e
ljudima.
1j t| ta|
Nel<i l<au da e izai iz brda Safa u Mel<l<i, a nel<i opet lau da e se
poj aviti ispod l(abe, po nel<ima poj avit e se iz pustinj e. Meutim, inj eni
ca j e da nema vj erodostojnog hadisa loj i precizira mj esto nj enog izlasl<a.
/a\1rj fe| 1ef| aj r
Nel<i lau da j e ivotinj a ustvari ovjel<, l<oji e ljudima donositi dol<aze
protiv nj ih, ali to nij e tano. Nel<i opet l<au da j e to Salihova, alejhi selam,
l<amila, a po nelima se radi o mladunetu Salihove l<amile.

:fr|a| f| e1rl| 1ef| aja je1e|| ft| j U1| ma
l(ao to se navodi u ajetu j e da e govoriti ljudima, da nisu vj erovali u
Allahove aj ete, l<ae Uzvieni: "I },ada doe vrijeme da oni budu l{anje
ni, Mi emo uiniti da iz zemlje izie jedna ivotinja }oja e iitlaziva
ti da ljudi u dolaze Nae nisu bili uvjereni?'2
l
Prijevod znaenj a sure En-Neml: 82.
2 Prijevod znaenj a sure En-Neml: 82 .
O :fr1| j rfc| | j jaa| j a1| ma
Od Ebu Umame, radijallahu anhu, se prenosi da j e Allahov Poslanil<,
sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: "Izai e ivotinj a i stavlj at e bilj ege na
ljudsl<e noseve, pa e se ovi poslije mij eati sa ljudima, i ovje!< e kupiti
stol<u i pitati: "Od l<oga si j e ti l<upio?" Pa e mu se odgovoriti: "Od jednog
obilj eenog
1
z

'
'

'

Oko ovog biljega postoje bitna pita

nj a, l<al<av e biti i hoe li dugo trajati? I da
li e potomci obiljeenog imati isti? I al<o
e se ovim bilj egom razlikovati vj ernil< od
nevj ernika, i isl<reni od licemj era, ta e se
potom desiti?
Ljudi e ivj eti sa ovim bilj egom po
due vrij eme, pa e biti uobiaj eno da se
ovj el<u zove "o nevj ernie" ili " o vj erni
e': A prije nego doe as l<oji j e Uzvieni
Allah odredio kao Smal< svijeta, Uzvieni
e poslati ugodan vjetar l<oji e uzeti due
vjernicima, pa e Smal svij eta nastupi
ti nad naj gorim stvorenjima. Vj ernici e
toga dana biti sauvani strave i tuge.
Sl i ka bi l i ego no devi kako i h prave Arapi
uti ski voni em vrel og el i ezo
Abdullah ibn Amra, radij allahu anhu,
prenosi da j e Vjerovjesnil<, sallallahu alej
hi ve sellem, rel<ao: "Deddal e se poja
viti u mom ummetu pa e boraviti etrdeset, ne znam da li etrdeset dana,
ili etrdeset mj eseci, ili etrdeset godina. Potom e Allah poslati Isaa, sina
Merjemina, a on j e poput 'Urveta ibn Mesuda, trait e ga i ubiti ga. Ljudi
e potom ivj eti sedam godina u l<ojima izmeu nj ih nee biti nil<al<va ne
prij atelj stva, a onda e poslati svje vjetar iz pravca ama, koji nee ostaviti
nil<oga na licu zemlje, u ijem srcu bude mal<ar trun imana ili trun dobra,
a da mu nee uzeti duu. al< l<ada bi neko od vas uao u srce planine, uao
bi za njim da mu uzme duu. Tal<o e ostati samo zli ljudi, brzi da uine zlo
i odgovore poudi, l<oj i nee znati ta znai uiniti dobro ili sprijeiti zlo.
Doi e im ejtan u promij enj enom oblil<u, pa e ih upitati: "Hoe te li po
sluati?" Oni e odgovoriti: "ta nam nareuj e?" Pa e im narediti da ine
I
Obiljeje poput biljega ili peata e biti na nosu i dijelovima obraza.
2 Hejsemi kae: biljei ga Ahmed, prenosi ga Omer ibn Abdurrahman ibn Atijje koji je
pouzdan.
ibadet l<ipovima, i init e tal<o, a opskrba e im stalno dolaziti. Potom e
se puhnuti u rog iji zvul< nee nil<o uti, a da ne nal<rivi vrat1 i izdui ga.
Prvi e ovaj zvul< uti jedan ovj el<, l oji e praviti pojilo svoj im devama, pa
e se strovaliti i on i svi ljudi:'2
A u predaji l<oju prenosi Ehu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da
j e Vj erovj esnil<, sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao: 'A.lah e poslati vjetar iz
pravca Jemena l<oji e biti blai od svile, pa nee ostaviti nil<oga u ij em j e
srcu l<olilo zrno, ili j e rel<ao l<olil<o trun vj ere a da mu nee uzeti duu:'3
Nalon ovog vjetra ostat e samo naj gora stvorenj a, nad l<ojima e se
desiti Smal< svij eta.

Tj . iskrivit e glavu i nauliti ui da dobro uje zvuk.

Biljei imam Muslim.
` Biljei imam Muslim.
.
.~
.~-
w

vaj e predznak vidj eti i malo i velilo, j er e biti ogromna promjena
loja se desila nad neim najtemeljitijim u ivotu. Ljudi e ujutro usta
ti i uobiaj eno oel<ivati izlazal< Sunca sa istol<a, odakle svie, od l<al<o j e
Uzvieni Allah stvorio Zemlju i ono to j e na nj oj. Ali e ono izai sa zapa
da, a tada lj udima polaj anj e vie nee biti primano.
/j f|\ej | \rtaj ae | t| a:\a:aata :rta;a1a
l(ae Uzvieni: "Zar oni ekaju da im meleki dou, ili da im Gos
podar tvoj doe, ili neki predznaci od Gospodara tvoga? Onoga dana
}ada nel{i predznaci od Gospodara tvoga dou, nijednom ovjelu
nee biti od }(oristi to to e tada vjerovati, alo prije nije vjerovao, ili
ako nije lao vjerni} }akvo dobro uradio. Reci: "Samo vi elajte, i mi
emo, doista, ekati!"1
i
Prijevod znaenja sure El-En' am: 158.

4r1| :| \j | \|e | t| a:\a:aata:rtr;r1r

Ebu Hurejre, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<, sallallahu
alejhi ve sellem, rel<ao: "!(ada se dogodi troj e, nee nil<ome l<oristiti vj erova
nj e al<o nij e vjerovao prij e toga, ili al<o kao vj ernil< nij e l<al<vo dobro uinio:
izlazal< Sunca sa zapada, pojava Deddala i izlazal< ivotinj e iz zemlj e:'1
Zatvaranje vrata pol<ajanja, nosi mudrost u injenici da j e vjerovanje u
mnogim svojim segmentima povezano sa vjerom u nevidljivo, a l<ada se Sunce
pojavi sa zapada, bit e jasno i vidljivo - bit e to vj era u neto to se vidi, to
j e oigledno, poput vjerovanj a faraona l<oji j e povjerovao l<ada se poeo guiti.
Ebu Hurejre, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanik, sallalla
hu alejhi ve sellem, rekao: "Nee nastupiti as sudnj i dol< Sunce ne izae
sa zapada, pa kada izae i ljudi e ga vidj eti, svi e redom povjerovatL Ali
tada nee nil<ome l<oristiti vj erovanj e alo nije vjerovao prije toga, ili ako
l<ao vj ernil< nij e l<al<vo dobro uinio. , zaista, nastupit e as sudnji, a dva
ovj eka e razastrti odjeu izmeu sebe, pa j e nee ni l<upiti, ni prodati, a
ni saviti2 ! , zaista, nastupit e as sudnji, a ovj el< e pomusti mlij eko deve,
pa ga nee uspjeti ni pro bati. Nastupit e as sudnj i, a ovjel< e popravlj ati
pojilo3, ali se iz nj ega nee pojiti. I nastupit e as sudnj i, a ovj el< e dii
zalogaj prema ustima, ali ga nee pojesti.4"
A Ebu Zerr, radij allahu anhu, prenosi da j e Vj erovj esnil<, sallallahu alej
hi ve sellem, rel<ao: "Znate li l<uda ide ovo Sunce?" Odgovorili smo: 'llah
i Nj egov Poslanil< najbolje znaj u:' A Poslanil<, sallallahu alej hi ve sellem,
ree: "Ono ide dol< ne doe do svoga odredita, ispod Ara, te uini sed
du. I ostane tal<o dok mu ne bude reeno: Podigni se i vrati si tamo odal<le
si dolo. Pa e se vratiti, izaavi sa mj esta svoga izlasl<a, ii e dok ne doe
do svoga odredita ispod Ara, te e uiniti seddu. I ostat e tako dok mu
ne bude reeno: Podgini se i vrati si tamo odakle si dolo. Pa e se vratiti
izaavi sa mj esta svoga izlasl<a. Opet e ii, a ljudima nee biti nita ud
no, sve dol< ne doe do svoga odredita ispod Ara, l<ada e mu biti reeno:
Podigni se i izai sa zapada, pa e izai sa zapada. Da li znate l<ada vam j e
to? To vam j e onda l<ada nee nil<ome l<oristiti vjerovanje al<o nij e vjerovao
prij e toga, ili al<o l<ao vj ernil< nij e l<al<vo dobro uinio:'5
Biljei imam Muslim.
2 Tj . , dva e se ovj eka raspravljati oko cijene, pa se nee uspjeti ni dogovoriti i spakovati
robu, a u meuvremenu e nastupit Smak svij eta.
ovjek e popravlj ati pukotine na pojilu, kako bi nasuo vode da napoji deve, a nastupit
e Smak svijeta, a da ih nee ni napojiti.
Tj . nastupit e Smak svijeta tako brzo da e ovjek podii zalogaj prema ustima, a nee
ga uspjeti ni staviti, ili ni savakati, ili ni progutati.
Biljei imam Muslim.
Abdullah ibn Amr, radijallahu anhu, prenosi da j e Vj erovj esnil<, salla
llahu alejhi ve sellem, rel<ao: uPrvi znakovi l<oji e se poj aviti su izlazal< Sun
ca sa zapada i izlazal< ivotinj e meu ljude s poetl<a dana. A l<oji god od
ova dva bude prije, onaj drugi ga odmah slij edi:'1
|cc| ma|rtam| j 1raj a
Nel<i vide odreenu nejasnou u shvatanju hadisa, koji govore da su
prvi predznaci pojava Deddala i dolazal< Mehdija, dol< se u gornj em Po
slanil<ovom hadisu l<azuje da e prvi znal<ovi biti izlazal< Sunca sa zapada i
izlazal< ivotinj e.
Ibn Hader to oval<o l<omentira: "Ono to j e najvj erovatnij e iz postoj e
ih predaja aludira na to da j e pojava Deddala prvi velil<i predznal< l<oj i
e nagovij estiti promjene u opem poretl<u na zemlji, a zavrit e se smr
u Isaa, sina Merj emina. A izlazal< Sunca sa zapada predstavlj a prvi velil<i
predznal< l<oji nagovj etava promjene u poretl<u nebeskog svij eta, a to e
se ol<onati Smal<om svij eta. Po svoj prilici, ivotinj a e se poj aviti u danu
l<ada e Sunce izai sa zapada. Muslim bilj ei od Abdullaha ibn Amra slij e
dee: uPrvi su znal<ovi izlazal< Sunca sa zapada i izlazak ivotinj e meu lju
de s poetl<a dana, a l<oji god od nj ih dva bude prvi, slij edei j e vrlo blizu:'2
1a|1ca1r:| a 1cc|r1j | a
Ehu Hurej re, radijallahu anhu, prenosi da j e Vj erovj esnil<, sallallahu
alejhi ve sellem, rel<ao: "Pripremite dobra dj ela prije estero: prije izlasl<a
Sunca sa Zapada, prije dima, prije Deddala, prije ivotinje, prij e (vlasti
te) smrti, prije Opeg dogaaj a34
Biljei imam Muslim.
2 Fethu-l-bari: dio. 1 1, str. 353.
3 Tj . Smaka svijeta.
Biljei imam Muslim.
I
osljednji predznal< Sudnj eg dana j e vatra, l<oja e se pojaviti u Jemenu i
l<oj a e tj erati ljude u pravcu nj ihovog ol<uplj alita, gdj e e ih sve ol<u
piti. Ovo mj esto ol<upljanja j e bijela ravna zemlja, l<ao ol<rugla ista ploa,
pusta da se na njoj nee prepoznati nil<al<vo obiljej e.
U vezi ove vatre postoji nel<olil<o neizostavnih pitanja:

!(oj a su svojstva ove vatre?

l(al<o e se poj aviti?

Odal<le?

ta e se desiti nal<on nj ene pojave?

4r1|| 1af||
Prenosi Huzejfa, radijallahu anhu, te l<azuj e: "Zatee nas Vj erovj esnil<,
sallallahu alejhi ve sellem, dol< smo jedni druge podsjeali (na odreene
stvari iz vj ere), pa nas upita: "Na ta se podsjeate': rel<osmo, na Sudnji dan.
Na to nam ree: "Nee nastupiti dol< prije nj ega ne vidite deset znal<ova . . :'
Pa j e naveo: Dim, Deddala, ivotinj u, pojavu Sunca sa zapada, silazak
Isaa sina Merjemina, alejhi selam, (izlazal<) Jeduda i Meduda, tri pro
padanj a zemlje - j edno na Istol<u, j edno na Zapadu i j edno na Arapsl<om
poluostrvu i poj ava vatre iz Jemena, l<oja ljude tj era mj estu ol<upljalita:'1
A u j ednoj drugoj predaji stoj i: "Vatra l< oja e izai iz najdublj eg mj esta
iz zemlje Adna i koja e tj erati ljude:'2
Abdullah ibn Omer, radij allahu anhu, prenosi da j e Vj erovj esnil rekao
slij edee: "Prije Smaka svijeta poj avit e se vatra iz mora Hadra Mevta, ili
iz Hadra Mevta, l< oj a e ol<upiti ljude:' Upitali smo: "Pa ta nam nareuj e?"
- uDrite se ama:' - odgovorio je. 3
Od Enesa, radij allahu anhu, se prenosi da j e rel<ao: "Do Abdullaha ibn
Selama j e dolo da j e Allahov Poslanil<, sallallahu alejhi ve sellem, stigao u
Medinu, pa mu j e otiao i rel<ao: "Upitat u te o troj e, ne poznaj e ih nil<o
osim vj erovj esnila. oji j e prvi predznal< Sudnjeg dana, i l< o j u e prvu hra
nu j esti Dennetlije, i od ega zavisi hoe li se ovj el< biti na oca ili e biti
na majl<u?" Poslanil< ree: "Evo, Dibril me sad obavij esti o tome:' Abdullah
ree: "To j e neprijatelj j evreja izmeu melel<a4:' Poslanil<, sallallahu alejhi
ve sell em, odgovori: "Prvi predznal< Sudnj eg dana j e vatra, l< oj a e ol<uplj ati
ljude (vodei ih) sa istol<a prema zapadu, prva hrana l<oju e j esti Denne
tlij e j e l<omad koji j e vial< na digerici od l<ita, a to na l<oga e liiti dijete
- al<o mul<arac imadne odnos sa enom, pa njegova voda pretel<ne nj enu,
dijete e biti na nj ega, a al<o pretekne nj ena voda, dijete e biti na nju:' Na
to Abdullah ree: "Svj edoim da si uistinu Allahov poslanil<:'5
Biljei imam Muslim.
Biljei imam Muslim.

Biljei imam Ahmed. Hadis j e vjerodostoj an.

Jevrej i su rekli Vj erovj esniku, sallallahu alejhi ve sellem, da nije bilo poslanika, a da mu
nije dolazio melek koj i mu j e donosio vijesti, pa su upitali koji j e tvoj melek. Rekao j e da
j e Dibril, alejhi selam, a oni rekoe: "Dibril j e onaj koji donosi kaznu i rat i sukob, i on
j e na neprij atelj . Da si rekao Mikail, koji donosi milost i zelenilo i kiu, prihvatili bi:' Na
to j e Allah obj avio: "Reci: I<o bude neprij atelj Dibrilu, pa on Allahovom volj om tebi na
srce stavlj a I<ur'an potvruj ui istinitost onoga otprije, kao putokaz i radosnu vij est vjer
nicima. I<o j e neprij atelj Allahu, melecima Njegovim i poslanicima Njegovim i Dibrilu i
Mikailu - pa, Allah je, doista, neprij atelj onima koji ne vj eruju!" (El-Bekara: 97-98.)
Biljei imam Buhari.
Abdullah ibn Amr, radijallahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslani!<,
sallallahu alejhi ve sellem, rel<ao slij edee: uPrvi su znal<ovi izlazal< Sunca
sa zapada i izlazal< ivotinj e meu ljude s poetl<a dana, a l<oji god od nj ih
dva bude prvi, slij edei j e vrlo blizu:'1
l(al<o sada razumjeti ovaj hadis u odnosu na prethodni u l<oj em se na
vodi da j e prvi predznal< vatra, l<oja e tj erati ljude ka mj estu ol<uplj alita?
Odgovor na ovo pitanj e j e da se ovdj e govori o predznacima Smal<a svij eta,
a ne o predznacima koji naj avljuju da se Smal< svij eta pribliava. Ovo po
tvruj e i predaja l<oju bilj ei imam Buhari u l<oj oj stoji: uta j e prva stvar
Sudnjeg dana, tj . nastupanj a Sudnjeg dana?
Ova vatra, nij e ona vatra za l<oju se l<ae da e izbiti u Hidazu i l<oj a
e osvijetliti vratove deva u Busri, jer se ova vatra ve poj avila u sedmom
stolj eu i ona predstavlj a mali predznak Sudnjeg dana2
/a\e1af|ae\a ;|f| | j a1
Ehu Hurejre, radij allahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslani!<, sallalla
hu alejhi ve sellem, rel<ao: uLjudi e biti ol<upljani na tri naina: (prvi su) oni
l<oji idu iz udnj e i iz straha, drugih e biti dvojica na jednoj devi, i bit e ih
trojica na j ednoj devi, i bit e ih etverica na j ednoj devi, i bit e ih desete
rica na j ednoj devi, i (trei su) oni preostali l<oj e e vatra sl<upiti, a bit e uz
njih i dol< prilegnu poslij epodne, i bit e uz njih dol< budu spavali nou, i bit
e uz njih l<ada se j utrom probude, i bit e uz njih l<ada omrl<nu:'3
Hadis l<azuj e da vatra nee pei lj ude, nego e ih voditi prema ol<u
pljalitu u amu. Pa l<ada se ljudi umore od puta, pa se raspreme da prile
gnu poslijepodne i zaspu, vatra e ostati uz njih, a l<ada se probude, vatra
e ih ponovo potjerati. Tal<o isto l<ada zaspu nou, vatra e stati dol< se
ne probude, pa e ih ponovo potj erati, i tal<o sve dol< ne stignu do mj esta
ol<uplj ali ta.
Ehu Zerr, radijallahu anhu, prenosi da j e Allahov Poslanil<, sallallahu
alejhi ve sellem, tal<oer rel<ao: "Na Sudnj em danu ljudi e se sl<uplj ati na
tri naina: j edni siti od hrane i pia i na j ahalicama, drugi e hodati obino
1 Biljei imam Muslim.
Pogledaj o ovome mali predznak br. 13.
3 Biljei imam Buhari.
i urei, i tree e melel<i vui na njihovim licima:' Nel<o od prisutnih ree:
uOve prve i tree znamo, a l<o su ovi to e obino hodati i uriti?" Posla
nil<, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: "Allah e spustiti bolest na j ahae
ivotinj e, da ih vie nee ostati, dotle da e ovj el< svoj divan vrt zamijeniti
za deve1 sa malim samarom na sebi, ali mu nita nee biti od l<oristi:'2
l
Rije je o devi "e-arif'; kako se deva naziva kada ostari i onemoa.
2
Biljee Ahmed i Nesai, hadis j e vjerodostoj an.
KRAJ SVUETA
Zato govori ti o predznoci mo Sudnj eg dono
Upute u pogl edu odnoso spram odreeni h predznoko
Ograni citi dokoze no k ur' anske i hodi sk e tekstove
Obraanj e pouzdani m uenj aci ma
Govori ti l j udi ma ono to mogu razumj eti
Koko odreene predznoke Sudnj eg dono povezati so stvarni m dogooi i mo
Prvo pravi l o: Ni j e nom obaveza do predznoke Sudnj eg dono
i denti fi ci ramo u poj edi ni m stvarni m dogoaj i ma.
Drugo pravi l o: Ne moro znociti do se neki predznak Sudnj eg dono
moro desi ti neposredno pri j e, nego se moda desi o davno pri j e
T rete pravi l o: Pogreno i denti fi ci ranj a poj edi ni h dogaa j a sa predznoci mo
Sudnj eg dono za sobom povl ai negati vne konsekvence
Znaenj e predznoko Sudnj eg dono
Vrste predznaka Sudni eg dano
Prvo vrsto: Mol i predznoci Sudnj eg dono
Drugo vrsto: Vel i ki predznoci Sudnj eg dono
Mol i predznoci Sudnj eg dono
Prva vrsta - oni koj i su se ve dogodi l i
Druga vrsta - predznaci koi i se j o ni su dogodi l i
Mol i predznoci Sudni eg dano
I . Muhommedovo, sol l ol l ohu ol ej hi ve sel l em posl anstvo
2. Posl oni kovo, sal l ol l ohu ol ej hi ve sel l em presel j enj e no ohi ret
3. Rascj epl j enj e Mj es eca
4. Presel j enj e no ohi ret svi h Posl oni kovi h ashaba rodi j ol l ohu onhu
5. Osvaj anj e Bej tui -Mokdi sa
6. Pomor poput pomora od bol esti (ku' os) stoke
7. Pojava raznovrsni h i mnogobroj ni h nereda
Znaenj e hadi sa
8. Pojava satel i tski h prenosa
9. Bi tka na Siffmu
.
Napomena: Stov ucenj oko u pogl edu f1tne meu oshobi mo
I.Pojava hovori do
So d rZaj
3
5
9
1 0
1 2
1 3
1 5
1 6
1 9
20
2 1
23
23
24
25
25
28
31
35
36
37
38
39
40
41
42
43
44
44
45
I I . Pojava loovo koj i su se predstavl j al i kao vj erovj esni ci
Prevoronti neposredno nakon poj ave i sl ama
Napomena
1 2. Proi renj e bezbj ednosti i rahatl uka
1 3. Pojava vatre u Hi dozu
1 4. Ratovi so Turkmeni mo
1 5. Poj ava zul umlora koj i le l i ude udarati bi evi ma
1 6. Mnotvo ubi stava
1 7. Nestanak povj erenj a i nj egovo gubl i enj e i z srca
1 8. Sl i j eenj e tradi ci j e drugi h naroda
1 9. Po jovo do ropki nj o rodi svoga gospodara
20. Poj ovo eno pokri veni h - otkri veni h
2 1 . Gol i i bosi pasti ri notj ecu se ko le napravi ti velu zgradu
22. Nazi vanj e sel omo samo poznati m
23., 24., 25. Poj ave: r asprostranj enosti trgovi ne,
partnerstvo ene s muem u trgovi ni , monopol a poj edi ni h trgovaca no tritu
26. lano svj edoenj e
27. Skri vanj e i sti ni tog svj edoenj a
28. Pojava neznanj a
29 . , 30. , 3 1 . Raspro stran j e no st tvrdici u ko i krto s ti ,
ki danj e rodbi nski h veza, i skvarenost komi j o
32. Pojava razvrata
33. Nepovj erenj e prema povj erl j i vom i davanj e povj erenj a prevoronti mo
34. Nestanak ugl edni ka i poj ava l j udi iz donj i h sl oj eva dr utva
35. Nebri go o pori j ekl u novca - da l i j e hal al i l i horam
36. Uzi manj e ratnog pl i j ena od strane samo odreene grupe l j udi
37. Smatronj e povj erenog emaneta pl i j enom
38. Smatran j e do j e ze kat nepravedan namet
39. Stj ecanj e nauke r adi neeg drugog osi m Al l aha del l e ve' al a
40. Posl unost eni o neposl unost maj ci
4 1 . Pri snost s pri j atel j i ma i di stanca od oevo
42. Podi zanj e gl aso u dami j ama
43. li derstvo grj eni ka nad pl emenom
44. Pojava do naj neugl edni j i bude voa l j udi ma
45. Gostopri mstvo (i l i l i ubaznost) prema ovj eku zbog straha od nj egovog zl a
46. , 47., 48. , 49. Ohol ol j i vonj e bl uda, svi l e mukarci ma,
ohal ol j i vonj e vi na (al kohol a) i muziki h i nstrumenata
49
50
53
53
54
55
57
58
59
60
6 1
62
62
64
65
66
67
67
69
70
70
71
72
73
73
74
74
75
75
76
76
77
77
78

50. Zudni a l i udi zo smr u

5 1 . Dol azak vremeno kado e ovj ek osvanuti vj erni kom o omrknuti nevj erni kom
52. Pretj erano ukroovoni e domi i o i presti i hval a s ti m
53. Pretj erano ukroovani e i ki enj e kuo
54. Uest al ost munj a
55. Rasprostranj enost i mnotvo pi sanj a
56. Sti canj e i metka pricom i presti i hvo l o s ti m
57. Mnotvo knj i go os i m Kur' ana
58. Nastupanj e vremeno kado e se umnoi ti ucoci Kur' ana,
o smanj i ti broj ucenj oko koj i razumi j u vj eru
59. Traenj e znanj a kod l j udi koj i ne posj eduj u ni znonj o ni vri j ednosti
60. I znenadne smrti
6 1 . Vostvo mol oumni ko
62. Pri bl iovoni e (rel ati vnost) vremeno (i l i vremenski h peri oda)
63. Koda govorni ci budu bezvezni oci
64. Poi ova do noi vie dunj o l uka i ro onoj ko j e ni ko i n ito (luke' o i bn luke' o)
65. Kori teni e dami j a za prol aze
66. , 67. Uveoni e ci j ene mehra (vj enanog doro), po potom umanj enj e,
i uveoni e ci j ene konj a, pa potom umanj enj e
68. Pri bl iovoni e (i l i nj i hovo mnogobroj nost) prodaj ni h mi esta
69. Nepri i atel i stvo naroda prema i sl amskom ummetu
70. l zbj egovonj e l j udi do predvode namaz (do budu i mami)
7 1 . I sti ni tost vi erni kovi h snova
72. Rosprostroni enost l ai
73. Poi ova do se l i udi pretvaraj u kako ne poznaj u j edni druge
74. Mnotvo zeml i otreso

75. , 76. Mnotvo eno - mol obroj nost mukaraca

77. Po i ovo i ov nog razvrata
78. Uzi moni e novca za uenj e Kur' ana
79. Po i ovo goi oznosti kod l i udi
80. , 81 . Poi ovo l i udi koi i ce svi edociti i oko i m to ni ko ne troi
i l i udi koi i se zovi etuj u, o ne i spuni ovoi u
82. Poi ovo do i oki oteti sl abog
83. Zopostovl i oni e sueni o po onome to i e Al l ah obi ovi o
84. Mnotvo Bi zonti noco (Ri m l i ana) i mol obroj nost Arapa
85. Poi ovo viko i metka kod l i udi
86. Poi ovo do zeml i o i zbocui e svoi e bogatstvo
80
81
82
83
84
85
86
86
87
88
89
90
91
93
93
94
95
96
97
99
1 00
1 02
1 02
1 03
I04
I04
I05
1 06
1 07
1 08
I08
1 09
I I
1 1 2
87., 88. , 89. I zobl iavanj e l j udski h l i kovo, poj ava do zeml j o guta l j ude
(i l i propadanj e l j udi u zeml j u) i srucivonj e kamenj a i z nebesa
90. Ogromno ki a od koj e se nee moi zatititi kuce u urbani m sredi nama
91 . Padanj e ki e o do od nj e nita ne nice
92. Smutnj a koj o e uzi mati neval j al e Arape
93. , 94. , 95. Progovoronj e drvea i kameno (tako do pomogne musl i mani ma),
borba musl i mana protiv j evrej a
96. Ukazi vanj e brdo od zl ato u ri j eci Eufrat
1 1 3
1 1 5
1 1 5
1 1 6
1 1 7
1 1 9
97. Dol azak vremeno kado e (ovje k bi ti pri nuen i zabrati i zmeu nemoi i razvratnog ivota 1 20
98. Povratak zel eni h pol j a i ri j eko u Arapskom pol uotoku 1 21
99. , l JJ.,lJl . Poj ava smutnj i el -ohi o so i es-serro' o i ed- duhej ma' o 1 23
l 02. Nastanak vremeno koda e j edno seddo vri j editi kol i ko dunj o l uk i ono to j e no nj emu 1 25
l 03. Uveanj e ml aaka

l04. Do l ozo k vremena koda nee bi ti ni ko, o do ni j e doao u Som

I05., l 06. Vel i ki okraj koj i e se desiti i zmeu musl i mana i Bi zanti naca (ri mokatol i ka)
i os l oboenj e Konstanti nopol a (dananj eg l stambul a)
1 26
1 28
1 29
l 07. Po jovo da se ne bude di j el i l o za ostavti na i do se l j udi ne rodu j u ratnom pl i j enu 1 34
l 09. Povratak l j udi star i m sredstvi ma z o borbu i za prevoz 1 34
l l 0., 1 1 1 . Procvat Bejtui -Mokdi so i opustj el ost Med i ne od stanovni ka i posj eti tel j a 1 35

1 1 2. Ci enj e Medi ne od l j udi pokvarenj aka

kao kado el j ezni mi j eh odvaj a strugoti nu od el j ezo 1 36
1 1 3. Nestanak pl ani no so nj i hovi h mj esto 1 38
1 1 4. Poj ava covj eko i z pl emena Kohton koj em e l j udi biti pokorni 1 39
1 1 5. Poj ava covj eko po i menu Dehdoh 1 40
1 1 6., 1 1 7., 1 1 8. , l 1 9. Poj ovo do progovore di vl j e ivoti nj e i predmeti ,
i do progovori vri co bico, i ko i so nonul e,
i poj ava do ovj ekovo buti na pri ca covj eku o nj egovoj porodi ci 1 40
1 20. , 1 2 1 . Nestaj anj e i sl ama i nestanak Kur' ana so strani ca mushofo i iz grudi 1 42
1 22. Poj ava voj ske koj o e napasti Kabu i propasti u zeml j u, od prvog do posl j ednj eg 1 43
1 23. Ostavl j anj e odl aska no hod u Mekku 1 45
1 24. Povratak poj edi ni h arapski h pl emena oboavanj u kumi ra 1 46
1 25. Nestanak pl emena Kurej
1 47
1 26. Ruenj e Kobe pod vodstvom ovj eka i z Eti opi i e 1 48
1 27. Dol azak vj etra koi i e uzeti due vj erni ci ma 1 50
1 28. Podi zoni e nebodera u Mekki
1 5 1
1 29. Prokl i nj oni e potonj i h no roda one prethodne 1 52
1 30. Nove vrste prevozni h sredstava 1 52
1 3 1 . Poj ava Mehdi j o 1 53
I me i pori j ekl o 1 53
Razl og nj egovog poj avl j i vanj a 1 54
Svoj stvo 1 54
Vri i eme Mehdi j eve vl adavi ne 1 54
Odakl e e se poj avi ti 1 55
Vri i eme poi ave 1 55
Vrste predaj a o Mehdi j u 1 56
Ukratko o oni ma koj i su se predstavl j al i za Mehdi j a 1 63
Semra'
1 64
Kako posmatrati one koj i se i zdaj u za Mehdi j a 1 66
Zato su se poj edi ni predstavl j al i za Mehdi j a 1 67
Pi tanj e snova koj i ukazuj u da j e neko Mehdi 1 6 7
Poj avu Mehdi j a treba posmotrati real no 1 68
Vel i ki predznoci Sudni eg dana 1 73
Uvod 1 75
Pojava Deddal a 1 77
Ko j e Dedidial 1 79
I me Mesi h Deddol 1 80

Cemu e pozi vati 1 80

Da l i j e Deddal ve
.
vi en - pri ca o I bn Sa j j adu 1 8 0
Zakl juak ul eme oko I bn Sai i ado 1 82
Zato Deddol ni j e spomenut u Kur' anu 1 83
Nekol i ko hadi sa koj i ukazuj u da j e poj ava Deddal o vel i ki predznak Smaka svi j eta 1 84
Deddal j e naj vee i skuenj e na zeml j i koj e e se i kada poj avi ti 1 84
Dogoaj i pri j e poi ave Deddal a 1 85
. Hadi s koi i kazuj e o mj estu dogoaj a 1 86
Neke frzicke osobi ne Deddal a 1 88
Mj esto gdj e e se poj avi ti 1 88
Pri ca o Diessasi i Deddiol u 1 89
Do l i j e Bermudski trokut mj esto Deddiol ovog prebi val ita 1 9 1
Prvo nestaj anj a u Bermudskom trokutu 240 1 92
Nestanak avi ona
1 93
Nou eno obi o nj enj a Bermudske mi steri j e 1 9 3
307
mLL
Dogoaj i koj i e bi ti pretea poj avi Deddal a
Mal obroj nost Arapa
Vel i ki okraj i osl oboenj e Konstanti nopol a
Pobj ede
Prestanak kie i neraonj e rosti nj o
Uestal e smutnj e i oite razl i ke meu l j udi ma
Koko e se poj avi ti Deddal
Povod nj egove poj ave
Koj om ce se brzi nom kretati
Mj esto u kojo e Deddol doci
Deddol ove smutnj e
Utj ecat e no predmete i ivoti nj e
Pogreno uvj erenj a vezano za Deddol o
Deddol ovi sl j edbeni ci
Jevrej i sl j edbeni ci Deddol o
Zato e naj vi e sl j edbeni ka Deddol o bi ti j evrej i
Nevj erni ci i l i cemj eri su sl j edbeni ci Deddol o
Aropi dohi l i bi t e sl j edbeni ci Deddal o
Narod spl j oteni h i okrugl i h l i ca sl i j edi t ce Deddol o
Z
ene sl j edbeni ce Deddzol o
Kol i ko e Deddol boravi ti no zeml j i
Koko se sauvati Deddol ove smutnj e
I zbj ei susret s nj i m
Utj ecanj e Al l ahu
Poznavanj e Al l ahovi h i meno i svoj stava
Uenj e prvi h deset aj eta sure EI -Kehf
Uenj e ci j el e sure EI -Kehf
Skl onuti se u j edan od dvo sveto grado - Mekku i l i Med i nu
Utj ecanj e od Deddol o u nomozo pri j e sel omo
Podsj eanj e kao preventi va proti v Deddol o
Stj ecanj e eri j otskog znanj a
Zakl j uak
Voj no spremo za sukob s Deddol om

Sto do uci ni musl i man oko sretne Deddol a

Deddolov kroj
%
U predj el u Samo
Deddal a ce ubi ti I so si n Merj emi n ol ej hi sel om
1 94
1 94
1 94
1 94
1 95
1 96
1 96
1 97
1 9 7
1 98
200
200
201
202
202
203
203
204
204
204
205
205
205
206
206
206
207
207
208
208
208
21 0
2 1 0
2 1 0
2 1 1
2 1 1
21 1
Ko e se najee suprotstavi ti Deddal u 2 1 3
Ko porie poj avu Deddal a 2 1 5
Zakl j uak 21 6
Si l azok l saa ol ei hi sel om
2 1 9
Uvod 221
Kako j e roen I sa al ej hi sel am od maj ke Merj em al ej hi sel am 222
Roenj e l saa al ej hi sel am
224
I so al ej hi sel om j e govori o u kol i j evci 224
Uzdi zanj e l soa al ej hi sel am na nebo 227
I me I s a Mesi h al ej hi sel am 228
I s a al ej hi sel om ni j e ubi j en 228
Da l i j e I sa ol ej hi sel om vj erovj esni k poput ostal i h vj erovj esni ka 229
Dokazi do e I so al ej hi sel om bi ti sputen no zeml j u 230
Kur' onski dokazi
230
Dokazi i z Sunneta 231
Svi nj o j e zabranj eno i krani ma
233
Hi ndusi ne konzumi raj u svi nj sko meso 233
Mnogobroj ni nesumnj i vi hodi si o si l osku l soo ol ej hi sel om 235
Do l i e I sa biti pri padni k Muhommedovog ummeto 237
Vj erovanj e krana u si l azak l saa ol ej hi sel om 237
Pri l i ke u koj i ma e si i l sa al ej h i sel om 238
Koko i gdj e e si i l sa ol ej hi sel om 239
Po i edi no l so ovo f1zicko svoj stvo 2 41

S t a e l s a o l e j h i s e l a m ci n i t i i t o e s e d e s i t i z a n j e g o v o v re m e n a 2 4 2
Stepen oni h koj i e biti uz l soo ol ej hi sel am 244
Zato. j e i zabran l so ol ej hi sel om za si l azak 244
Muhom med sal l al l ahu ol ej hi v e sel l em j e poruio
do od nj ego prene semo sel om l sou ol ej hi sel om 246
Kol i ko e I so ol ej hi sel om ostati no zeml j i nakon to si e 246
l soo v hod 24 7
Poj ava Jedudo i Medzudo 249
Gradnj a brane koj a j e i zol oval a Jedud i Medud 252
Ko j e Zul kornej n 252
Ko su Jedud i Medud 253
Koj e su vj ere i da l i j e do nj i h doprl o Muhammedova sal l ol l ohu al ej hi ve sel l em posl ani ca Z:1
Mnogobroj nost Jedudo i Meduda Z::
Osobi ne Jeduda i Medudo Z::
309
Kako e proval iti pregradu
Tri kori sti iz hadi so

Sto j e receno o Jedudu i Medudu

U Kur' anu
U hadi si ma
Nepouzdani hodi si o Jedudu i Medudu
Propast Jeduda i Meduda
Nee bi ti sukoba posl i j e Jeduda i Meduda
Bi t e hoda i nakon Jedudo i Meduda
Da l i j e iko vi di o pregradu koj u j e i zgradi o Zul karnej n nad Jedudom i Medudom
Da l i j e Vel i ki Ki neski zi d pregrada koj u j e i zgradi o Zul kornej n
Zato satel i ti ni su otkr i l i pregradu i Jedud i Medud
Do l i e musl i mani bi ti obavezni do se suprostave Jedudu i Medudu
Tri propodonj o zeml j e
Di m
%
ln o i e n i e r i i e ci " e | -k h a s f "
Hadi si koj i govore o ovom dogaaj u
Hodi si koj i govore o propadanj u zemJ i e
Drugo propadanj e zeml j e koj e e bi ti kazna za gri j ehe
Dvo razl icita komentara na aj et koj i spomi nj e di m
Zi voti nj a

Aj eti koj i govore o Zi voti nj i

Gdj e e i zai
Kakvo j e to ivoti nj o
%
Sto e ci ni ti ova Zi voti nj a - govori t e l j udi ma
Ostavl j at e bi l j eg no l j udi ma
i zl azak Sunca so Zapada
Aj eti koj i kazuj u o i zl asku Sunca so zapada
Hodi si koj i govore o i zl asku Sunca so zapada
Probl em u razumi j evanj u
Naredba do se ci ne dobra dj el a
Vatra koj o e l i u de ti e rati ko mj estu okupl j ol ito
Hodi si o vatri
Poj anj enj e
Koko e votro okupi ti l j ude

256
25 7
257
257
258
262
263
264
265
266
267
268
269
271
274
275
2 75
275
279
282
285
288
288
288
288
289
291
293
294
295
295
297
300
301
301

lbW 5JbbL5
5 l L L L 3

1
'

'