Albert Camus

Stranac

Ja se bunim, dakle postojim

S glavnim junakom romana Stranac poistovijetila se itava jedna generacija; poistovijetila se s njegovom ravnodunou u odnosu na ljude i institucije to ga okruuju i s njegovim osjeajem da ga okruuje posvemanja la.

Filozofija egzistencijalizma
zaetnik je danski filizof Kierkegaard egzistencija prethodi esenciji postojanje prethodi biti, sutini, cilju ivota osniva romana egzistencijalizma je francuski pisac

Jean Paul Sartre

elemente egzistencijalistike filizofije nalazimo u

djelima Dostojevskog, Prousta, Kafke.

Egzistencija je jedina dana, ali njezina datost izaziva osjeaj tjeskobe i munine. Ti osjeaji munine mogu biti prevladani ovjekovim djelovanjem i stvaranjem. Egzistencijalisti smatraju kako je ovjek u moralnom smislu apsolutno SLOBODAN birati sve mogue varijante ponaanja, od roenja do smrti.

Egzistencija: nae postojanje, na ivot. Esencija: sr, smisao kojim punimo nae ivote, dajemo samom ivotu neki smisao, svrhu, razlog.
Jedino to je sigurno, to je nae postojanje, sada i ovdje. Sve drugo je na nama, esencija je zapravo izmiljotina kojom dajemo smisao egzistenciji: ovjek je u moralnom smislu apsolutno slobodan birati sve mogue modele ponoanja, od roenja do smrti.

Stranac

Sizif?

Albert Camus, Mit o Sizifu

filozofski esej nastao kao komentar romanu Stranac Bogovi bijahu osudili Sizifa da neprestano kotrlja veliki kamen uz brijeg, koji se snagom inercije vraa natrag. Camusa interesira Sizif u toku povratka, u trenutku kada Sizif ponovno silazi u podnoje brda ne bi li iznova gurao kamen na vrh.

Roenje

Sizifov posao = besciljan posao = apsurd, besmisao

Bogovi bijahu drali da nema stranije kazne od beskorisna i beznadena rada.

Prevladavanje apsurda

Sizif stalno radi isti posao i svjestan je njegova besmisla. Prevladao je apsurd poznavanjem i prihvaanjem besmislenosti takvoga posla. Sizif je svjestan apsurdnosti svoga posla to mu daje nadmo nad apsurdom.

Sizif je spoznao uzaludnost i zato ju je mogao prevladati

Sizifov posao Prevladavanje apsurda

Svijest o apsurdu

Stranac
U svijetu koji je izgubio

smisao, ispresjecan apsurdnim zidovima, ovjek ostaje stranac, moderni Sizif koji uzaludno kotrlja kamen svoje egzistencije

Stranac

Roman o smislu postojanja i mogunosti akcije u svijetu besmisla

Mersault; pasivan, nezainteresiran

M. osjea ivotnu prazninu i sveopi besmisao.

Tematsko idejna analiza romana /roman apsurda/

Mersault sasvim sluajno postaje ubojica. Na ubojstvo ga motivira: sunce, munina, svjetlost On svemu prilazi nezainteresirano pa i Raymondu koji ga naziva prijateljem.
Raymond je svodnik i eli se osvetiti djevojci koja ga vara. U sukob ulazi djevojin brat i Arapi. Raymonda prijatelj poziva na odmor, a snjim dolaze Mersault i Marija. Slijedi incident na plai.

Analiza misaonog svijeta lika

Mui ga: to mora dobiti dan dopusta, to mora putovati po vruini, ravnoduan je na sprovodu, ravnoduan je prema djevojci Mariji, bez ambicija prema vlastitoj karijeri Ideja romana: tenja da se apsurd prevlada

 Stranca sam davno saeo u

jednoj reenici koja je, priznajem, vrlo paradoksalna: u naem drutvu svaki ovjek koji ne plae na pogrebu svoje majke dovodi sebe u opasnost da bude osuen na smrt! Htio sam rei samo to da je junak ove knjige osuen samo zato to se nije ukljuio u igru. U tom smislu on je stranac u drutvu u kojem ivi...

Fabulativno kompozicijska analiza

Prvi i drugi dio romana govore o istom dogaaju promatranom iz dva razliita kuta

Neposredan dogaaj /realni dogaaj/ Mersault: neposredan iskaz, spontanost, iskrenost

1.
Uvod: nema ga Ravnodunost Mersaultovo ponaanje u ubonici: pui kraj odra pije bijelu kavu prespavao je cijelu no Pogreb: munina, znoj, razmilja o majinom prijatelju

Njegova rekonstrukcija /njegova iskrivljena percepcija/ Sud = simbol drutvanog mehanizma Mersault je po njihovom miljenju monstrum koji se dan nakon pogreba uputa u nedozvoljenu vezu i odlazi u kino gledati komian film. Sud sve eli podvri drutvenoj normi - U sukobu je sa svijetom jer ne prihvaa pravila drutvene igre
2.

Na ovim proturjejima gradi se sukob. U 1. dijelu rije je o kobnom nesporazumu, u drugom dijelu o nemogunosti komunikacije Camus ne objanjava Mersaultov zloin; samo opisuje okolnosti pod kojima je do njega dolo.

Stil i jezik
Camus se esto slui tehnikom struje svijesti: uporaba kontroveznih misli i antitetikih reenica (Poelio sam da joj kaem da ja tu nisam nita kriv ... U svakom sluaju, ovjek je uvijek pomalo kriv. ...Imam i ja neto za rei. Ali, kad bih razmislio, nisam imao to da kaem.) Tehnika redukcije: u romanu je rjeito ono to nije izgovoreno. Mersaultova utnja je takoer bitan element govora. Prekid komunikacije.

Mersault ne zna zato je ubio jer se to i ne moe znati, a osuen je zato to to ne zna, a ne pokuava se braniti podvalama.
On je rtva okolnosti, ali one su neprozirne, ne podlijeu analizi, mogu se jedino registrirati. SUDBINA ODABIRE OVJEKA, A NE OVJEK SUDBINU

Mersault:
ovjek je stranac u svijetu i

drutvu jer ne poznaje konvencionalne vrijednosti tog drutva Osuen na smrt zbog ubojstva bez motiva Odbija religioznu utjehu i prevladava apsurd prihvaanjem besmisla Smrt prihvaa kao nunost Snano osjea ivotnu prazninu i besmisao. Indiferentnost je jedini nain reagiranja u svijetu apsurda

La i licemjerje drutva potakli su u Mersaultu UTNJU, usporedivu s ravnodunom utnjom nebeskog plavetnila ili jarkog popodnevnog sunca.

Stranac osjea kako smrtnu presudu donosi drutvo sa svojim laima.

Drugoga svijeta nema. Niemu se ne nada. Nema izlaza.

Camus je u svom stvaralatvu imao 3 ciklusa: NEGACIJA

POBUNA LJUBAV

Prati Mersaultov odnos prema: poslodavcu, umrloj majci, Mariji, poslodavcu Izdvoji proice o ehu, Salamonu i njegovu psu, raymondu i njegovoj ljubavnici, Mersaultovom ocu i susretu sa sveenikom (ove priice unutar romana su zapravo parabole i nude klju za razumijevanje djela)

Prati utjecaj sunca i prejake svjetlosti na Mersaultovo ponaanje

Smatra li Mersaulta dobrim ili zlim, moralnim ili nemoralnim? Mersault moralni pobjednik!