Duh u movari

Duh u movari, roman Ante Gardaa ija se radnja odvija u Kopaevu i Kopakom ritu. Roman "je prvi put objavljen 1989. godine". U njemu se autor "predstavlja kao dobar poznavatelj i veliki ljubitelj prirode. U svim njegovim prijanjim romanima zajedno nema toliko opisa prirode, ivota u njoj i ljudi iji je ivot usko povezan s prirodom" kao to to u "ovom djelu. Garda svoje junake" Mirona i Melitu, poznate iz trilogije "Ljubiasti planet", "Bakreni Petar" i "Izum profesora Leopolda", "dovodi u Kopaki rit usred zime". itaocima otkriva "golemo bogatstvo raznolikosti oblika, detalja i odnosa koji vladaju u tom prirodnom parku. Obogauje roman prirodoslovnim injenicama upoznajui itatelje s raznolikim pticama koje se tu gnijezde i zadravaju, kao i s ostalim ivotinjama kojima je tu obitavalite (...) Izborom Kopakog rita za mjesto radnje podcrtana je

problematinost vremena u kojima je sudbina prirode naizvjesna.

Po pravilima djejeg romana djeca djeluju u druini. Pomau lovcima prihranjivati ivotinje u otroj zimi, a mali junaci nee ni ovdje proi bez velike pustolovine kao to je to bivalo i u svim prijanjima romanima u kojima su se pojavljivali. Svojim djejim nemirom i radoznalou oni pokreu radnju. Fabula ima formulu kriminalistikog romana graenog po detekcijskoj metodi. Odrasli ne uspijevaju otkriti poinitelje bezakonja, ali djeca otkrivaju zlikovce, pribavljaju dokaze i razrjeavaju misterij o duhovima. U ovoj uzbudljivoj krimi-prii itatelj otkriva ljepote rita, njegova jezera, bare, otoke, puteljke, biljni i ivotinjski svijet i ne moe ne osjetiti njegovu posebnost. Tako uz krimipriu s elementima pustolovnog romana, imamo i priu o izazovnom odnosu ovjeka i prirode i opasnosti kada je prirodan poredak stvari ugroen, to postaje velika kunja za civilizacijski opstanak. Ovaj roman poziv je na uvanje prirodnih ljepota i njenih stanovnika. Fabula je dinamina, napeta, puna neizvjesnosti i iekivanja jer Garda je majstor u voenju radnje, stvaranju zapleta i neoekivanih obrata te u spretnom rasplitanju radnje. Glavne junake rese osobine upornosti, hrabrosti, prijateljstva i spremnosti za pomo. Pripovjednu strukturu romana karakterizira jednostavan, razgovijetan jezik, s obiljem ivotnih dijaloga. Likovi su i razgovorno izdiferencirani: djeaci mnogo upotrebljavaju argonske izraze, Melita voli umanjenice, a gospodin Jozsef Varga, Maar podrijetlom, govori brkajui rodove i padee. Iz djela zrai topla i iskrena ovjekoljubivost, dobrota i plemenitost. Ono je potvrda najpozitivnijih temeljnih ljudskih vrijednosti, danas poljuljanijih nego ikad." Pored Mirona i Melite vaniji junaci romana su jo: Eukaliptus ili Liptus (pravo ima Varga Zoltn); Vuevi, predsjednik Lovakog drutva; Bakalar ili Baki, mravi djeak; Slanina, debeli djeak; Aranka, djevojica; Lvay, krivolovac. Prvo izdanje ovog romana objavila je zagrebaka "Mladost" u Biblioteci Vjeverica i s ilustracijama Vladimira Danka (naklada 5.000 primjeraka). Drugo izdanje (identino prvome) uslijedilo je 1990. godine. Tree izdanje objavilo je zagrebako "Znanje" u Biblioteci Stribor 1994. s ilustracijama Duka Gaia. To izdanje ponovljeno je 2000. godine. Peto

izdanje objavila je zagrebaka "Alfa" 2002. s ilustracijama Svebora Vidmara u biblioteci Knjiga za mlade (naklada 3000 primjeraka). Prema romanu Duh u movari 2006. godine je snimljen i Duh u movari (film). Redatelj filma: Branko Itvani

Glavni likovi: Mirona i Melita Ostali likovi: Eukaliptus ili Liptus (pravo ima Varga Zoltn); Vuevi, predsjednik Lovakog drutva; Bakalar ili Baki, mravi djeak; Slanina, debeli djeak; Aranka, djevojica; Lvay, krivolovac. Brat i sestra, Miron i Melita, odlaze na zimovanje prijatelju Zoltanu (Liptusu) u Kopaevo. U tijeku je velika akcija lokalnog stanovnitva i lovakog drutva kojom pomau divljim ivotinjama iz rezervata da preive zimu. Po dolasku, iste noi, djeak Halasz naen je promrzao na obali gdje bunca da ga je napao bijeli duh na jednom od otoka u movari. Otada zanijemi. Baba Etelka otkrije tajnu kako je duh vien jo davno i kako ne moe s otoka pa se sveti svakome tko stupi na njega. U mjesto se uvue strah. Lovci, na elu s Vueviem, Kovaeviem i Levayjem, pokrenu istragu. Ali ni oni ni lijenici ne mogu pomoi Halaszu. Zato Miron, Liptus i Melita odlue nai duha i ponuditi mu da ga amcem prebace na obalu u zamjenu da ozdravi njihovog prijatelja. No, duh zapuca i rani lovca Levayja ime dokae da je mnogo opasniji nego to se mislilo. Radnja filma se odvija u jedinstvenom zimskom pejzau Kopakog Rita. Povrh krovova baranjskih kuica koje krase rodina gnijezda na dimnjacima, unikatnog duha ovdanjih ljudi, zvuka tambure i cimbala, te starih lovaca, tih vrijednih uvara prirodnog blaga, djeca doivljavaju nezaboravnu pustolovinu. Upoznaju fenomene autohtone flore i faune kao i vanost brige za okoli i ivotinje koje u njemu ive.

Izjava redatelja: Scenarij je raen prema istoimenoj knjizi omiljenog djejeg pisca Ante Gardaa uz ije su junake Mirona, Melite i ostalih odrastali mnogi narataji. Stoga je "Duh u movari" i uvrten u lektiru etvrog razreda osnovne kole. Djelo je to koje osim uzbudljive djeje prie educira i slui kao primjer. Kao takvo, odabrano je da obiljei veliki povratak cjeloveernjeg djejeg filma koji u hrvatskoj kinematografiji nije snimljen dvadeset godina.

Iako mu hrvatska kritika nije bila sklona, jer rije je ipak samo o filmu za djecu, "Duh u movari" postao je jednim od najgledanijih hrvatskih dugometranih filmova posljednjih godina. Pokazalo se i da je pogled onih koji su gledali s visoka bio pogrean.(...) Filmovi kao to su "Vlak u snijegu", "Vuk samotnjak", "Druba Pere Kvrice" neki su od najomiljenijih hrvatskih filmova uopde, da i ne govorimo o ulozi koju su odigrali za promicanje vrijednosti domade kinematografije. I u vrijeme kad su snimljeni djeca su ih prihvadala bez zadrke, a isto je i danas. Oni su postali bezvremenska ostvarenja, a to de se koliko god netko sumnjao dogoditi i s "Duhom u movari". Treba samo znati sluati i pitati za miljenje na pravom mjestu. Boidar Trkulja, Vjesnik, 26.02.2011.