Anda di halaman 1dari 24

GRAEVINSKI FAKULTET SVEUILITE U RIJECI

ANALIZA VODNOG REIMA PRIRODNIH JEZERA U KRU


Primjer Vranskog jezera na otoku Cresu -

Predmet : Nastavnik:

Hidrosustavi u kru Josip Rubini

Ime i prezime studenata: Damir Turkovi Lovel Barii Ak. god.: 2011 / 2012

SADRAJ

1. UVOD .................................................................................................................................................. 3 2. VODOPOSKRBA OTOKA........................................................................................................................ 4 3. CRES .................................................................................................................................................... 6 4. VRANSKO JEZERO ................................................................................................................................ 8 4.1. Porijeklo vode u Vranskom jezeru ................................................................................................ 9 4.2. Temperatura vode u Vranskom jezeru .......................................................................................... 9 4.3. Vodoopskrba stanovnita............................................................................................................ 10 4. 4. Vodoopskrbni sustav podruja Cres - Loinj .............................................................................. 10 4.5. Ekoloki aspekti.......................................................................................................................... 12 5. ANALIZA VODNOG REIMA VRANSKOG JEZERA.................................................................................. 15 6. ZAKLJUAK ........................................................................................................................................ 23 LITERATURA .......................................................................................................................................... 24

1. UVOD
Kr u irem smislu podrazumijeva kamenu pusto ili vrlet. U uem smislu to je specifian reljef s posebnom, preteno podzemnom, cirkulacijom u topivim stijenama . Krki su prostori vrlo ranjivi, a ta se njihova osjetljivost posebno odraava na krkim vodnim pojavama. U cilju zatite posebno vrijednih i osjetljivih prirodnih vrijednosti, osnivaju se i nacionalni parkovi te drugi vidovi nie kategorije zatite. Ti su nacionalni parkovi u naoj zemlji prostorno koncentrirani upravo u podruju dinarskog kra. Prioriteti razvoja Republike Hrvatske su izmeu ostalog i zatita okolia i gospodarenje okoliem, razvoj krkog podruja, slatkih voda i hidrogeologija. Potrebna je bolja zatita i primjereniji reim upravljanja vodama u kru. Na pojedinim lokalitetima to upravljanje podrazumijeva i njihovo koritenje za potrebe vodoopskrbe. Meutim, potrebno je respektiranje i valoriziranje raspoloivih vodnih resursa. Problemi vezani uz koritenje voda za vodoopskrbu vezani su za dva razliita hidroloka stanja. Jedno je stanje malih voda kod kojih dolazi do smanjivanja raspoloivih vodnih zaliha, a drugo stanje naglijih pojava veih voda gdje se uslijed promjena dinamikih prilika u podzemlju javljaju i udari oneienja.

2. VODOPOSKRBA OTOKA
Neovisno o veliini otoka svaki od njih ima resurse koji u odreenoj mjeri mogu zadovoljiti lokalne otoke potrebe. Budui je kopneno podruje relativno blizu nudi se mogunost provedbe strukturalnih rjeenja dovoda potrebnih koliina voda s kopna. Ipak, ni kopnene zalihe voda nisu neiscrpne pa se ni otoki resursi ne smiju zanemarivati ve poticati njihovo koritenje . Voda s kopna uzrokuje promjene u prirodnom hidrolokom ciklusu, a te vode se takoer moraju u to je veoj mjeri vienamjenski koristiti. Osim osiguravanja dodatnih koliina vode za javnu opskrbu vane su i zalihe vode za navodnjavanje, iako ova aktivnost nije trenutano toliko izraena. Potrebno je uzeti u obzir mogunosti buduih ekstremnih sua zbog kojih zalihe vode na priobalnom dijelu mogu postati upitne. Osim sua, prisutne su i negativne klimatske promjene koje se prije svega ogledaju u trendovima poveanja srednjih godinjih temperatura zraka te istovremeno smanjenje oborina. Posljedica navedenih pojava su trendovi smanjenja vodnih resursa i razina podzemnih voda, a istovremeno su prisutni trendovi porasta razine mora. Posebno osjetljivi na ove promjene su vodni resursi na otocima. Osim vanosti zaliha vode za zadovoljavanje lokalnih otokih potreba, one na krkom podruju imaju posebno ekoloko znaenje za odravanje prisutne bioraznolikosti. ak su i tradicionalne lokve vrijedna prirodna stanita koja pridonose bioraznolikosti jer zadravaju i uvaju oborinske vode za napajanje stoke. Na koliinu vode u nekom prostoru utjeu hidroloka i geoloka svojstva podloge. Promatramo li otoke u Hrvatskoj, u njihovoj geolokoj grai veinom prevladavaju vapnenci, a na manjim povrinama ima dolomita i tercijarnog flia. Vapnenci su jako propusne stijene te se to odraava na posebnost hidrografskih prilika na naim otocima. Ukoliko i doe do razmjerno velikih koliina padalina voda se ne uspijeva dulje zad rati na povrina stoga nema stalnih povrinskih vodenih tokova. Jezera i mlake su vrlo rijetke pojave vode na povrini otoka.

Sredozemna otona skupina drava Malta predstavlja dobar primjer koritenja u puno veoj mjeri otokih rezerva vode u relativno nepovoljnim otokim uvjetima. To je postignuto optimalizacijom koritenja svih raspoloivih otokih vodnih resursa. To je otoje povrine 316 km2 na kojem ivi ak oko 400 000 stanovnika, a udaljeno je od Libije 260 km te od Sicilije 93 km. Unato tome to je srednja godinja koliina oborina svega oko 550 mm, a najvei otok Malta ima svega 246 km2 , bez dovoda vode s kopna osigurana je egzistencija cjelokupnog otokog stanovnitva (FAO, 2006). Budui je Malta otok manji i od najveih k varnerskih otoka, Cresa i Krka, prikazuje mogu razvoj gospodarenja vodama.

Slika 1. Malta podzemne vode [1]

3. CRES
Otok Cres, najvei otok na Jadranu, se nalazi na sjevernom dijelu Kvarnerskog zaljeva. To je brdovit otok dug 66 km i irok od 2 do 12 km. Kr, koji prevladava u geografskoj osnovi primorskog dijela Hrvatske, bitno utjee na gospodarenje vodom. Poznato je da na naim otocima nema stalnih povrinskih vodenih tokova, stoga Cres ima najzanimljiviju vodnu pojavu na jadranskom otoj u, jezero Vrana.

Slika 2. Cres [4] U hidrogeolokom pogledu na otoku Cresu izdvojeni su dobro vodopropusni vapnenci, slabije vodopropusni dolomitini vapnenci i dolomiti i vodonepropusne silicklastine stijene (fli), koji se proteu uzdu otoka pratei reversne rasjede. Izdanci siliciklastinih stijena su na mnogim mjestima pokriveni crvenicom. Zbog toga uloga flia, kao hidrogeoloke barijere prilikom kretanja podzemnih voda na otoku Cresu, nije zadovoljavajue objanjena. Takva geoloka graa i izrazito izduen oblik otoka Cresa uvjetuju da na otoku nema stalnih povrinskih tokova, a jedina stalna vodna pojava je Vransko jezero koje sadri ak oko 220 milijuna m3 vode predstavlja prirodan fenomen i u irim razmjerima. Na otoku se javljaju i povremeni bujini vodotoci, a ima i nekoliko stalnih priobalnih boatih vrulja i izvora.

Slika 3. Vodne pojave otoka Cresa i zahvat vode iz Vranskog jezera [5]

4. VRANSKO JEZERO
Vransko jezero nema karakteristike tipine vodne pojave u kru Dinarida budui nema vidljivog izviranja i otjecanja. U relativno dugom razdoblju od priblino 90.000 godina (izmeu 110.000 i 30.000 godina) morska razina oscilira izmeu -40 m i -80 m. Sputanjem razine mora bitno je pojaana erozija i okravanje to se odnosi i na depresiju Vranskog jezera. More je poelo plaviti sjeverni Jadran, pa tako i podruje Kvarnera prije neto vie od 18.000 godina. Dananja morska razina dostignuta je pred oko 5.000 godina. Depresija sadanjeg Vranskog jezera poela se puniti slatkom vodom iz dubokog krkog podzemlja koju je potiskivala gua morska voda, kao i iz okolnog krkog vodonosnika. Stabilizacijom morske razine stabilizirana je i zona mijeanja slatke i slane vode u krkom podzemlju, ali i koliina slatke vode u jezeru. Jezero je kriptodepresija ija je apsolutna dubina oko 75 m, a srednji vodostaj oko 13m iznad razine mora pa je maksimalno izmjerena dubina od 61, 3 m ispod razine mora. Vransko jezero je jedini vei izvor pitke vode na otocima. Volumen jezera iznosi oko 220 mil. m3, a pri srednjoj razini vode u jezeru (cca 13 m n.m.) zauzima povrinu od oko 5.5 km2 te ima duinu 5,5 km i irinu 1,5 km.. Nalazi se u sredinjem otokom dijelu, ali zbog njegovog izduenog oblika i dimenzija jezera, jezero je od mora udaljeno svega 3 -5 km. [5]

Slika 4. Vransko jezero na Cresu [2]

4.1. Porijeklo vode u Vranskom jezeru


Porijeklo vode u jezeru odavno privlai pozornost kako domaih tako i stranih istraivaa i to pogotovo zbog naglaenog raskoraka izmeu iznimno velikog volumena stalne slatke vode u inae bezvodnom otokom podruju i relativno male povrine otoka Cresa s njegovim izduenim oblikom . Rezultati istraivanja su razliiti no mogu se svesti na dva objanjenja. Prvo se zasniva na hipotezi da se jezero opskrbljuje vodom iz podzemlja, koja dotjee iz kopnenog zalea. Drugo se pak odnosi na injenicu da je Vransko jezero autohtono jezero. Ipak, dokazano je da nije povezano s izvorima vode na kopnu, kao to se neko mislimo, ve voda u jezeru potjee od atmosferskih padalina (kinice) . Prema hidrolokom proraunu u jezero godinje dotjee oko 21 milijun m vode, a istodobno otjee podzemnim putem oko 18 milijuna m. Godinja evaporacija jezerske vode, 8,3 mil. m to je za oko 3 milijuna m vee od ukupne koliine kie koja u toku godine padne direktno na povrinu jezera, 5,5 mil. m. Tako se odrava ravnotea u jezeru, a voda u njemu se postepeno, ali stalno izmj enjuje. Najvaniji dokaz da je Vransko jezero uistinu autohtono jest injenica da detaljna istraivanja jezerskog dna nisu nigdje pronala izvor koji bi ukazivao na vodu porijeklom s kopna. Dokaz za otjecanje vode podzemnim putem u more jest i u injenici da i pored prostranog okolnog povrinskog sliva s kojeg voda pritjee u jezero, razina vode u jezeru ne raste u skladu s tom koliinom. Postojanje slatke vode u jezeru uvjetovano je prirodnom ravnoteom izmeu koliine kinice koja pada direktno na povr inu jezera, ali i na okolni slivni prostor, te evaporacije u otjecanja vode.

4.2. Temperatura vode u Vranskom jezeru


Raspodjela temperatura u jezeru ovisi o godinjem dobu. Ljeti se povrinski sloj vode zagrije do 26 C. U zimskim mjesecima bura rashladi vodu jezera. Pri dnu su izmj erene najnie temperature vode, do 4,6 C. Najnii vodostaji su najee u jesen, a najvii u zimskom periodu ili u proljee. Prema dosadanjim mjerenjima, razlika izmeu najniih i najviih vodostaja iznosi izmeu 100 i 300 c m tijekom godine. Vransko se jezero ubraja u oligotrofna jezera, to znai da je siromano hranjivim tvarima i ima malu organsku proizvodnju, te da su mu obale strme krevite. Voda u jezeru je plavozelene boje i velike prozirnosti. Karakterizira ga i bogatstvo otopljenog kisika u vodi (11 mg/litri).

4.3. Vodoopskrba stanovnita


Zbog slabe pristupanosti i udaljenosti od veine creskih naselja, sve do sredine XX. stoljea jezero je imalo ogranieno znaenje za vodoopskrbu otokog stanovnitva. U prolosti su za prijenos vode iz jezera na vee udaljenosti postojale tekoe. Do izgradnje vodovoda, voda se prenosila zemljanim loncima i drvenim bavicama ("batalunge"). Na taj je nain opskrba vodom iz Vranskog jezera bila mogua samo za naselja u sredinjem dijelu otoka Cresa, dok su se udaljenija naselja na sjeveru i jugu otoka vodom opskrbljivala na druge naine (iz bunara, lokvi i sl.). U to vrijeme, budui da je upravo sredinji dio otoka Cresa najizrazitije stoarsko podruje, jezero je imalo van u ulogu i u napajanju stoke. O tome svjedoe brojne tzv. "ograjice", panjake parcele ograene kamenim "gromaama" (suhozidima), koje se sputaju niz padine sve do jezerske razine.

4. 4. Vodoopskrbni sustav podruja Cres - Loinj


Na jezero je vezan vod oopskrbni sustav podruja Cres Loinj. Iako se o izgradnji vodovoda, za podmirenje potreba za pitkom vodom stanovnitva otoka Cresa i Loinja, razmiljalo jo u razdoblju austrijske uprave te kasnije u vrijeme talijanske vladavine, do realizacije ideje dolo je tek nakon II. svjetskog rata. Izgradnja je zapoela 1946. Prvo je sagraen sjeverni krak vodovoda, dug 13 km, do grada Cresa na sjeveru, koji vodu dobiva 29. studenog 1953. godine. Juni krak vodovoda, dug 45 km, od naselja Vrane do Velog Loinja na jugu, dovren je 1963. Mali Loinj je dobio prikljuak na vodovod 1960. godine. Novi krak cresko-loinjskog vodovoda s odvojcima za Valun i Martinicu, naseljima na zapadnoj obali otoka Cresa, izgraen je 1970., odnosno 1971. godine. Na taj su nain Cres i Loinj postali jedini nai otoci koji imaju rijeeno pitanje vodoopskrbe iz vlastitih izvora. Iz jezera se tijekom godine crpi izmeu 50 i 140 l/s. Crpljenja vode iz jezera zapoela su sa svega 4,3 l/s (1967.), te praktiki stalno rasla sve do 1986. godine kada je dosegnut maksimum s prosjenom godinjim koliinom crpljenja od 72 l/s, a slian blizak maksimum od 71 l/s se ponovio i u 1990.g. Nakon toga, zbog poznatih ratnih i poratnih zbivanja u Hrvatskoj slijedilo je razdobl je sa smanjenjem turistikog prometa i potronje vode, kada su prosjena godinja crpljenja smanjena i na 53 l/s (1991.). P oevi od 2003.g. crpljenja se ustaljuju na godinje koliine 2.0 2.2 mil. m3, a 2008.g. srednja godinja koliina crpljenja ponovno doseu 71 l/s.

Slika 5. Geoloka karta otoka creske otoke skupine s prikazom polo aja Vranskog jezera najznaajnijeg otokog vodnog resursa [5]

Izuzetna istoa vode je uvjetovana postojeim prirodnim odnosima u okolnom prostoru i specifinom drutveno ekonomskom valorizacijom od najstarijih vremena pa sve do danas. U jezeru nema raspadanja i ono je isto te je po tome posebno meu naim krkim vodama. U vodi bakterija gotovo da i nema, pa se jezerska voda bez filtriranja uzima za vodovod. Cijevi vodovoda 15 godina nakon postavljanja bile su potpuno iste to takoer svjedoi potpunoj istoi vode. Na tom prostoru nema veih naselja, nema industrije, kanalizacije te nijedna bujica ne utjee direktno u jezero ve se gubi u priobalnom ljunku i tako se filtrira. Posljedica toga je izuzetna prozirnost vode koja se kree izmeu 10 i 24 m, pa je Vransko jezero naa najprozirnija slatka voda. Kako se voda iz jezera koristi iskljuivo za pie, u njegovoj blizini nema veeg izvora zagaenja pa je voda vrhunske kakvoe i ubraja se u red najiih voda u Europi . Zbog svega toga pristup jezeru je najstroe zabranjen, a podruje oko jezera stavljeno je nakon izgradnje vodovoda pod zatitu. Zabranjeno je zadravanje i napajanje stoke, upotreba umjetnog gnojiva u poljodjelstvu, sjea uma, kampiranje turista te ribolov. Na njemu je doputen samo sportski ribolov udicom. Stanovnici okolnih naselja tite jezero od bilo kakvih oneienja, potpune zabrane pristupa turistima i uporabe motornih amaca. Meutim istiu da tradicionalne gospodarske djelatnosti na jezeru i njegovoj okolici, koje su za njih od egzistencijalne vanosti, ni do danas nisu ugroavale jezero, o emu najbolje svjedoi istoa jezerske vode. Vodoopskrba stanovnitva, a i brojnih turista u ljetnim mjesecima jo i danas predstavlja jedan od najveih problema na naim otocima. Izgradnja vodovodne mree na otocima Cresu i Loinju oznaila je veliku prekretnicu u ivotnim uvjetima na ovim otocima, ali i osigurala nove mogu nosti u njihovoj turistikoj valoraziciji.

4.5. Ekoloki aspekti


Izgradnja vodovoda Cres Loinj aktualizirala je ekoloki aspekt koji se manifestira u dva vida: problem maksimalno dopustive koliine vode koja se smije crpiti a da se pritom razina ne spusti ispod kritine toke, to bi moglo dovesti do poremeaja prirodne ravnotee, te kao problem stroge zatite jezera kako bi se trajno ouvala istoa njegove vode. Razmatramo li problem koliine vode koju je mogue iskoristiti, a da to ne dovede d o poremeaja prirodne ravnotee, treba imati u vidu da se slatkovodno jezero nalazi na otoku i da je okrueno slanom morskom vodom. Po proraunu M. Petrika razina jezera se smije spustiti do kote od 3 m iznad razine mora, a da pri tome ne doe do prodora morske vode u jezero, jer bi pri toj koti jezerska razina jo uvijek imala hidrostatsku ravnoteu u odnosu na visinu stupca susjednog mora.

Izraunato je da bi se iz jezera moglo crpsti u kontinuiranoj eksplotaciji oko 250 l/sek, a da se ne bi dolo blizu opasnosti prodora mora u jezero. Jezero Vrana je golema prirodna akumulacija vode, koja bi se mogla trajno eksploatirati bilo za natapanje kultiviranih povrina na Cresu i Loinju, bilo za opskrb u vodom susjednih podruja ili za potrebe eventualne mjesne industrije. M. Petrik je 1957. godine potvrdio jednolinost kemijskog sastava i temperature vode na itavom jezerskom dnu ime je dokazao da ne postoji podzemno pritjecanje vode u jezero sa susjednog kopna. To znai da se jezerska voda obnavlja iskljuivo kinicom i povrinskim dotokom sa susjednih brda, ali podvodnim izvorima uz rubove jezera iz podzemnih krkih upljina na otoku. Problemi zatite izvorita pitke vode posebno su naglaeni na lokalitetu Vranskog jezera na otoku Cresu, prirodnog fenomena pojave 220 mil. m3 vode na inae potpuno bezvodnom otokom podruju. Regionalnim hidrolokim sagledavanjima i prikladnim hidrolokim modelima mogu se ne samo analizirati funkcioniranja krkih izvora, nego i predvidjeti njihovo ponaanje u izmijenjenim uvjetima koritenja voda. To je posebno vano upravo kod Vranskog jezera na otoku Cresu. Naime, uslijed naruavanja dinamike ravnotee izmeu slatke i zaslanjenih voda u njegovu krkom vodonosniku , do kojega bi dolo prilikom precrpljivanja jezera, moglo bi doi i do katastrofalnih posljedica. Odnosno do prodora zaslanjenih voda i u sam jezerski sustav. Naglaeni trend snienja razine jezera od 1985. do 1991.god. povezuje se s poveanom koliinom crpljenja vode iz jezera i smanjenom koliinom padalina, a ponaanje jezerskog sustava moglo se je protumaiti s funkcioniranjem lokalnog otokog sliva i vodonosnika. Najdublji dijelovi jezera pokazuju mogunost direktnog kontakta sa zonom mijeanja slane i slatke vode. Stanje kolebanja razine vode iz Vranskog jezera, kao i hod godinjih koliina oborina, prikazano je na Slici 5. Iz nje je vidljivo da postoji izraziti trend opadanja vodostaja, a koji za cjelokupno analizirano razdoblje 1928.-2008.g. iznosi kod maksimalnih razina 4.2 cm/god, kod srednjih 3.9 cm/god, a kod minimalnih 3.8 cm/god. Nakon blagog porasta vodostaja koji je uslijedio nakon kritino sune 1990.g., vodostaji su opet nastavili sniavati. Najnii nivo Vranskog jezera zabiljeen je 1990.g. i iznosio je 9.11 m n.m, a slina se situacija ponovila i krajem 2008.g. kada je prema podacima DHMZ -a 30.10. zabiljeen vodostaj od 9.13 m n.m. No, mogue da je vodostaj iz 2008.g. bio i koji cm nii iz razloga to postoje neke indicije za takve tvrdnje. Naime, za pretpostaviti je da su s niskim vodostajima koincidirali i manji vertikalni pomaci vodokazne letve, kao to se to dogaalo i nekih ranijih godina, a nakon ega je dne 19.12. dolo i do velikog klizanja terena upravo na lokaciji vodokazne letve koja se uruila u jezero. Kako je i tijekom nekih ranijih godina dolazilo do vertikalnih pomaka vodokazne letve, mogue je da je razina vode oitavana na vodokaznoj letvi oitavana s poloajem kote 0 niim od 8.76 m n.m., kolika je njena

nominalna apsolutna visina. Dakle, moe se rei da se je 2008.g. u pogledu pojava niskih voda zapravo ponovila situacija ekstremno niskih vodostaja kakvi su prethodno bili zabiljeeni 1990.g. [5]

Slika 6. Kolebanja oborina i karakteristinih razine vode u Vranskom jezeru (1926.-2008.) [5] Hidrogeoloka istraivanja na Vranskom jezeru imaju svoj kontinuitet od 1989. godine do 2001. godine. U tom razdoblju ustanovljena su istjecanja podzemnih voda prikazana Tablicom 1.

Tablica1. Registrirana istjecanja podzemnih voda (IGI, 2002) [5]

5. ANALIZA VODNOG REIMA VRANSKOG JEZERA


Tablica 2. Koliina palih oborina na Vranskom jezeru

Vransko jezero - oborine


2000

1800
1600 1400

y = -0,781x + 1277, R = 0,002

1200
1000 800 600 400 200 y = 0,069x + 1059, R = 6E-05

Vransko jezero

Ponikve

trend (oborina) Vransko jezero

trend (oborina) Ponikve

Na Vranskom jezeru podaci o koliini palih oborina prikupljaju se od 1926. godine. Prvotno se koliina oborina prikuplja samo na jednoj lokaciji (Vransko jezero) da bi se od 1964. godine javilo jo jedno mjerno mjesto Ponikve na otoku Krku.

Zanimljivo je za primjetiti da koliine palih oborina koje se mjere na dvije razliite postaje koju su meusobno udaljene 60 tak kilometara mogu znaajno odstupati jedna od druge. Odstupanja su takva da je koliina padalina u pravilu vea na mjernoj postaji koja se nalazi na otoku Krku u Ponikvama. Iz toga moemo zakljuiti da oborine koje padaju na Krku i Cresu dolaze u pravilu sa kopna tj. oblaci se poinju prazniti izdizanjem iznad Rijekog podruja te iznad Uke irenjem prema moru (prema Krku i Cresu). Koliina palih oborina na Vranskom jezeru prati se konsta ntno od 1926 godine. U tablici 3 . moemo vidjeti hod godinjih oborina i nihov trend. Tablica 3. Hod godinjih oborina

Hod godinjih oborina i trend


1800 Godinje oborine (mm) 1600 1400 1200 1000 800 600 1920 1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010

Godina

U tablici 4. prikazani su odnosi palih oborina na dva mjerna mjesta. Jedno mjerno mjesto se nalazi u Ponikvama na otoku Krku, a drugo na samom Vranskom jezeru. Uzeti su u obzir minimalni, srednji te maksimalni podaci o oborinama te prikazani a istom dijagramu radi usporedbe. Tablica 4. Usporedba palih oborina

500 450 400 350 300 250 200 150 100 50 0

H (mm)

10

11

12

Ponikve MAX Vransko SR

Vransko MAX Ponikve MIN

Ponikve SR Vransko MIN

Mjeseci

Koliina maksimalnih oborina palih u Ponikvama je veini sluaja vea nego na Vranskom jezeru. Dok je usporedba srednjih padalina mnogo vie pravilnija tj. nema nekih velikih odstupanja od mjesene koliine palih oborina na dva mjerna mje sta.

17

Dijagram u tablici 5. prikazuje mjesenu raspodjelu oborina, u obzir su uzete dvije karakteristine godine. Plava linije predstavlja minimalnu koliinu palih oborina koje u prosjeku iznosi oko 60 mm mjeseno. Crvena linija sa druge strane predstavlja najvodniju godinu tj. godinu u kojoj je palo 1743 mm kie bi u prosjeku iznosilo oko 150 mm mjeseno. Ali ako uzmemo u obzir da su bila etri iznad prosjena mjeseca u koja su uvelike podigla ukupnu koliinu palih oborina. Tablica 5. Minimalna i maksimalna raspodjela godinjih oborina

MIN i MAX raspodjela oborina


300 250 200

H (mm)

150
MIN 1927. (698 mm)

100 50 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12

MAX 1960. (1743 m)

mjeseci

Tijekom obrade podataka uinilo mi se zanimljivim za spomeniti kako iako koliina oborina redovito oscilira oko neke srednje vijednosti koja iznosi nekih 1100 mm godinje (Tablica 6.) postoje razdoblja od nekih 9 ili 10 godina koje su izuzetno bogate vodom. Ali sa druge strane postoje isti takvi periodi koji su dosta siromaniji sa vodom. Stoga je vrlo teko razumjeti kako funkcionira jedan vrlo kompleksan sustav kao to je Vransko jezero. Tablica 7. pokazuje nam usporedbu palih oborina i razine vodostaju za kompletni period mjerenja koji se provodi od 1926 godine.

18

Tablica 6. Raspodjela godinjih oborina

SUMA godinjih oborina


1800 1600 1400

H (mm)

1200
1000 800 600 1920 1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010

y = 0,069x + 926,2

Godina

Tablica 7. Usporedba oborina sa vodostajem

Usporedba palih oborina i vodostaja


1800 1600 18 17 16 15 14 13 12 11 10 9 8 1930 1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010

H (mm)

1400 1200 1000 800 600 1920

Godine
oborine vodostaj

19

H (m.n.m)

Tablica 8. Prikaz max i min vodostaja tijekom godine

MAX I MIN. GODINJI VODOSTAJI 1929 - 2003


18,00 17,00 16,00 15,00 14,00 13,00 12,00 11,00 10,00 9,00 1925 1935 Vodostaj MAX (m.n.m)

y = -0,040x + 93,43 y = -0,037x + 86,56

1945

1955

1965 Godine

1975

1985

1995

2005

MAX GODINJI VODOSTAJI

MIN GODINJI VODOSTAJI

Ako analiziramo vodostaj u Vranskom jezeru moemo vidjeti kako od 1940 -tih pa do danas dolazi do postupnog smanjenja visine vode jezeru (Tablica 8.). Povlaenjem trend linije (trendline) moemo vidjeti da je to opadanje iznosi u prosjeku 4 cm na godinu. Tih 4 cm nisu pravilo da e svake godine doi do istog snienja visine vode jer imamo izuzetno vodne (npr. 1933. 1938.) godine (Tablica 9.) kada je razina vode u jezeru dostigla max. razinu ikad zabiljeenu koja je iznosila 16,86 m.n.m. i izmjerana je 1938. godine. U tom periodu trend linija bi bila pozitivna i iznosila bi nekih 50 cm godinje. Drugim rjeimu u razdoblju od 1933. do 1938. godine vodostaju u jezeru bi se poveavao svake godine za 50 cm. Tako da ovih 4 cm ta smo rekli da je veliina opadanja tijekom godina nije pravilo ve ukupni prosjek. Tijekom analiziranja treba biti vrlo oprezna i treba dobrno znati kakve podatke koristimo i ta elimo ispitati.

20

Tablica 9. Razina vodostaja jezeru tijekom izuzetno vodnih godina.

Visina vode u jezeru u periodu od 1933. - 1938.


17,5 17 y = 0,497x - 946,8

H (m.n.m.)

16,5
16 15,5 15 14,5 14 1933 1934 1935 1936 1937 1938

Godine

Ako bi se trend opadanja nastavio moglo bi doi do problema zaslanjivanja tj. prodiranja slane (morske) vode u jezero to bi uvelike unitilo ovaj krki fenomen. Utjehu moemo nai u injenici da iako se vodostaj konstantno smanjuje od 1990 -tih doalzi do malog poboljanja tj. pozitivnog trenda u vidu porasta vodostaja. Tablica 10. Analiza maksimalnog izmjerenog vodostaja

Analiza MAX vodostaja


17 16,5 16 15,5 15 14,5 14 13,5 prosinac-36 srpanj-37 sijeanj-38 kolovoz-38 veljaa-39 rujan-39 350 300 250 200 150 100 50 0

H (m.n.m)

Godina
MAX Vodostaj MIN Vodostaj Oborine

Ako pogledamo mjesenu raspodjelu visine vodostaja za period od 1937. do 1939. godine moemo uoiti da je maksimalna kota (16,86 m) podizanja jezera izmjerena u sijenju 1937. godine. Iako taj mjesec nije obilovao pretjeranom koliinom kie (102 mm) dostignut je max vodostaj. Razlog tome moemo nai u injenici da je od rujna 1937. godine pa do sijenja 1938. godine palo jako puno kie u 21

prosjeku oko 200 mm mjeseno to je rezultiralo maksimumom u sijenju 1937. Takoer je vrlo bitan podatak da je u oujku 1937. godine pala velika koliina kie od 334 mm to je vrlo blizu maksimalnoj koliini oborina paloj u jednom mjesecu (377 mm listopad 1992.) na Vranskom jezeru. Ta koliina oborina je uvelike utjecala na podizanje razine jezera i kombinaciji sa etri (rujan prosinac 1937.) iznad prosjena mjeseca rezultirala je maksimalnim vodostajem od 16,86 m. Nakon prikazanih podataka o vodostaju u jezeru te o palim oborinama napravljena je korelacija za minimalne, srednje i maksimalne godinje vodostaje na Vranskom jezeru. Tablica 11. Autokorelacija minimalnih srednjih i maksimalnih godinjih vodostaja Autokorelacija godinjih vodostaja
1 0,9 0,8 0,7 0,6 0,5 0,4 0,3 0,2 0,1 0 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

koef. korelacije [/]

broj koraka [/]


srednji godinji vodstaji max godinji protoci min godinji vodostaji

Iz autokorelacije moemo uvdjeti uzajamnu vezu u ponaanju izmeu minimalnih, srednjih i maksimalnih vodostaja.

22

6. ZAKLJUAK
Analizom vodnog reima prirodnih jezera u kru htjeli smo utvrditi i bolje shvatiti problematiku ponaanja jezera u kru. Analiza je izvrena na primjeru Vranskog jezera na otoku Cresu. Jezero je specifino po tome to se nalazi na otoku i udaljeno je samo nekoliko kiometara od morske vode, ali ipak posjeduje ogrome koline slatke vode koja ima izuzetno dobra svojstva. Jezero funkcionira kao lea slatke vode koja zbog razlike u gustoi izmeu slatke i morske vode lei na morskoj vodi. To je specifian primjer ak i u svjetskim razmjerima. Dokazano je da Vransko jezero nije povezano podzemnim putem s kopnom te ne dobiva vodu s kopna, ve se opskrbljuje kinicom. Poto se zbog svojih karakteristika koristi za vodoopskrbu lokalnog stanovnitva vrlo je bitno da se vodi stalan nadzor nad kvalitetom vode te koliinom crpljenja i razinom vode (vodostajem) ne bi li dolo do zaslanjivanja jezera i unitavanjem jedinstvenog krkog fenomena. Analizom podataka pokazano je da u jezeru postoji padajui trend vodostaja koji iznosi 4 cm na godinu te je potrebno voditi rauna da se voda u jezeru ne spusti ispod kritine granice koja iznosi 3 m.n.m. Takoer, uoeno je da postoje razdoblja od nekih 9 ili 10 godina koja su izuzetno bogata vodom tj. dolazi do poveanja razine vodu u jezeru. s druge strane, takoer postoje razdoblja koja su suna. Time moemo zakljuiti da u Vranskom jezeru postoji konstantna cirkulacija ili izmjena vode, ali poto je to vrlo kompleksan sustav izmjena vode je vrlo trom proces.

23

LITERATURA
1. British Geological Survey, [Internet], <raspoloivo na: www.bgs.ac.uk/research/ groundwater/quality/Malta.html>, [pristupljeno 03.04.2012.] 2. Geografija.hr, [Internet], <raspoloivo na: www.geografija.hr/clanci/673/vranskojezero-jedinstven-prirodno-geografski-fenomen-na-otoku-cresu> [pristupljeno 11.04.2012.] 3. Hrvatska znanstvena bibliografija, [Internet], <raspoloivo na: bib.irb.hr/prikazirad?&rad=538512 >, [pristupljeno 15.04.2012.] 4. Kvarner, [Internet], <raspoloivo na: www.kvarner.hr/kvarner/Fotogallery_en_189.aspx>, [pristupljeno 04.04.2012.] 5. Rubini, J., (2009), Analiza globalne vodne bilance otokih resursa Sjevernojadranski otoci na podruju PG upanije 6. Sveuilite u Rijeci, [Internet], <raspoloivo na: portal.uniri.hr/baza_projekata/ detalji_projekta?link=nacionalni_projekti&projekt=49>, [pristupljeno 08.04.2012.] 7. Times od Malta, [Internet], <raspoloivo na: www.timesofmalta.com/articles/view/ 20120318/environment/Water-resource-in-critical-state.411572> [pristupljeno 10.04.2012.] 8. Turistika zajednica grada Cresa, [Internet], <raspoloivo na: www.tzg-cres.hr/h/h_ otok.htm> [pristupljeno 10.04.2012.] 9. Vodni resursi i navodnjavanje u priobalju i krkom zaleu Hrvatske, [Internet], <raspoloivo na: www.hhd.hr/fileovi/publikacije drustva /zbornici /z_2007_ pr_od_ nav/01_geres.pdf> [pristupljeno 10.04.2012.] 10. Wikipedija, [Internet], <raspoloivo na: hr.wikipedia.org/wiki/Vransko_jezero_(Cres)> [pristupljeno 04.05.2012.]

24

Anda mungkin juga menyukai