Naziv predmeta:
NACRTNA GEOMETRIJA
I semestar Dr ivko Babi
II DIO
MF Banja Luka 21.1.2008
Dr ivko Babi, NG-2007/08
PRODOR PRAVE KROZ POVRINU Odreuje se tako da postavimo kroz pravu p pomonu ravan tako da sijee povrinu na to jednostavniji nain. PRODOR PRAVE KROZ KUPU
Prava p i vrh V odreuju pomonu ravan koja sijee kupu po izvodnicama 1V i 2V. Da bi odredili trag ravni t1 kroz vrh V i proizvoljnu taku T provuemo pravu m. Trag t1 odreen je prodorima Tp i Tm. Trag t1 sijee bazu kupe u takama 1 i 2, a ravan T kupu u izvodnicama 1V i 2V.
Zadatak: Nai prodor prave p [A(30,45,45), B(90,35,10)] kroz kupu sa centrom baze S(60,30,0) i r=25 mm i visinom v=60mm.
[O(40,70)]
MF Banja Luka 21.1.2008
Dr ivko Babi, NG-2007/08
Take prodora (probodita I i II) su na prednjoj polovini kupe pa su obe vidljive i u tlocrtu i u nacrtu, a ne vidi se dio prave izmeu prodora.
PRODORI TIJELA
Prodor dva tijela moe biti: potpun (kriva na ulazu i kriva na izlazu jednog tijela iz drugog) i nepotpun (kada jedno tijelo zadire u drugo). Prodor povrina dva tijela je prostorna kriva linija, dvodjelna ili jednodjelna. Take prodora pripadaju i jednom i drugom tijelu. Red prostorne krive je mogui broj prodora krive kroz ravan.
Red ravanske krive je broj presjeka sa pravom (elipsa, krunica, parabola,... su drugog reda). Red prodorna krive je R=mxn (gdje su m i n redovi oblih povrina. Npr. prodor dva valjka je kriva 4-tog reda. Metode odreivanja prodorne linije su: 1. Pomou ravni 2. Pomou koncentrinih kugli 3. Pomou kliznih kugli
MF Banja Luka 21.1.2008
PRODORI ROGLJASTIH TIJELA Kada rogljasta tijela prodiru jedno u drugo njihove strane se meusobno sijeku po izlomljenim ivicama prodora. PRODOR DVIJE PRIZME
Odrediti prodor dvije kose prizme ije su baze u ravni 1. etverostrana kosa prizma je odreena vrhovima [A(35,20,0), B(20,17,0), C(10,5,0), D(47,15,0), A1(80,10,45)], a trostrana kosa prizma vrhovima [E(90,25,0), F(100,14,0), G(60,9,0), E1(40,12,45)]
Da odredimo prodor neke ivice etverostrane prizme kroz stranicu trostrane treba kroz ivicu etverostrane prizme postaviti ravan paralelnu sa ivicama trostrane prizme. Analogno vai za odreivanje probodita ivice trostrane prizme kroz stranicu etverostrane. Znai, pomone ravni su paralelne sa ivicama jedne i druge prizme (Iz neke take T poloimo u //AA1, v//EE1). Tada je u//AA1 i v//EE1. Sa u i v je odreena neka ravan iji prvi trag je s1. Pomona ravan kroz A imae trag a1//s1 i izvodnice iz presjeka sa bazom sijeku ivicu AA1 u takama 1 i 2. Analogno dobijemo 3 i 4, te 5 i 6, dok ravan kroz CC1 ne sijee bazu. Odredimo da li se probodita vide-vide se sva 1,2,3,4,5,6. MF Banja Luka Pomou ravni e, f, g odredimo probodita Dr 7,8 i 9,10 (EE1 ne probada) od kojih su 7 i 9 nevidljiva. ivko Babi, NG-2007/08 21.1.2008 Spojimo 1,3,10,8,4,2,6,7,9,5,1.
PRODOR DVIJE PIRAMIDE Sve ravni sjeenja treba da prolaze kroz vrhove obe piramide V1 i V2.
PRODORI ROTACIONIH POVRINA Postupak odreivanja prodora: Oba tijela se presijeku pomonom povrinom (ravan ili kugla) i to tako da je projekcija presjeka duina ili krunica. Ravni se obino biraju paralelne sa 1 ili sa 2.
valjak i kupa
ravni // 1
ravni // 2
valjak i torus
kupa i kugla
ravni // 2
Dr ivko Babi, NG-2007/08
ravni // 1
Pomone ravni trebaju biti // sa obe ose valjka (ovdje su one // 2).
MF Banja Luka 21.1.2008
Dr ivko Babi, NG-2007/08
ZAJEDNIKE DVIJE DODIRNE RAVNI kriva 4. reda se raspada na dvije krive 2. reda (elipse)
Simetralna ravan (trag s1) sijee valjak A u izvodnicama a i b, a valjak B u izvodnicama c i d. Presjek ovih izvodnica daje 4 take prodorne krive (1 do 4).
Pomona ravan paralelna sa 2 (trag t1) sijee valjak A po izvodnicama o i p, a valjak B po izvodnicama i i l iji presjeci daju take (5 do 8). Za odreivanje poloaja izvodnice u drugoj projekciji zaokrenemo bazu valjka u horizontalni poloaj oko njenog horizontalnog prenika (polukrunica k0) i prenesemo u nacrt udaljenost u.
Pomone ravni paralelne sa 1 (tragovi a2, b2). (Postoji i ovdje zajednika ravan simetrije za oba tijela paralelna sa 2 u kojoj su take 1,2,3,4.) U treoj projekciji sve izvodnice valjka, pa i prodorne take padaju na krunicu. MF Banja Luka Ako nema tree projekcije, za odreivanjeDr poloaja izvodnice u prvoj projekciji zaokrenemo bazu ivko Babi, NG-2007/08 21.1.2008 valjka u paralelan poloaj sa 2 i prenesemo u tlocrtu udaljenost u.
Kupu i valjak sijeemo ravnima koje prolaze vrhom kupe, a paralelne su sa osom valjka
MF Banja Luka 21.1.2008
Dr ivko Babi, NG-2007/08
ZAJEDNIKA JEDNA DODIRNA RAVAN prostorna kriva 4. reda s jednom dvostrukom takom
ZAJEDNIKE DVIJE DODIRNE RAVNI prostorna kriva 4. reda raspada se na dvije krive 2. reda (elipse)
Postoji i ovdje zajednika ravan simetrije za oba tijela paralelna sa 2 u kojoj su take 1,2,3,4. Pomone kugle se postavljaju sa centrom u presjeku osa tijela. Na presjeku prodornih krunica jednog i drugog tijela su take prodora.
Kupe sijeemo ravnima koje sadre njihove vrhove. ZADOR jednodijelna kriva 4. reda
ZAJEDNIKE DVIJE DODIRNE RAVNI kriva 4. reda raspada se na dvije krive 2. reda (elipse)
MF Banja Luka 21.1.2008
Dr ivko Babi, NG-2007/08
Poto se ose tijela ne sijeku primjenjuje se metoda kliznih kugli. Treba nai centar i prenik kugli tako da presjek sa zadanim tijelima bude ili du ili krunica.
Odrediti prodor konusa i valjka. Konus: centar baze C(40,50,0), r =40, visina v=70 Valjak: osa valjka S1S2: S1(90,50,50), S2(40,50,10), r1=27,5 Valjak postoji od baze S1 do prodora sa konusom. O(30,80)
Metoda pomonih koncentrinih kugli sa centrom u presjeku osa valjka i konusa (taka S2). Presjek kugle i konusa je krunica kk1, a kugle i valjka krunica kv1. Presjek ove dvije krunice su take 1 i 2.
Zavojnicu opisuje taka koja se kree du prave jednolikom brzinom, pri emu prava rotira oko paralelne ose konstantnom ugaonom brzinom. Put koji pree taka dok se okrene oko ose za 3600 zove se "jedan hod" zavojne krive, a put u pravcu ose je korak. Zavojnica na razvijenoj povrini omotaa valjka predstavlja pravu liniju, iji je nagibni ugao tg=h/2r.
h 2r
Ako neka prava kree po zavojnoj liniji i pri tome ispunjava neki drugi uslov nastaje zavojna (helikoidna) povrina. Primjena: vijak, pu, zupanik, burgija, glodalo, razvrta, rotor kompresora i turbine)
KONSTRUKCIJA ZAVOJNICE Zadatak: Nacrtati projekciju cilindrine zavojnice koju opisuje poetna taka T(5,25,0). Osa zavojnice prolazi kroz taku O(25,25,0) i okomita je na 1. Poluprenik zavojnice je r=20 mm, korak h=60 mm, smjer desni.
Tlocrt zavojnice se poklapa sa bazom valjka na kome je zavojnica. Podijelimo krunicu i visinu na isti broj dijelova. Nakon rotacije take T za 1/12 krunice, ona pree 1/12 visine zavoja. Svaka tangenta na zavojnu liniju zaklapa isti ugao sa bazom. Sve tangente su paralelne sa izvodnicama rotacionog konusa koji se naziva direkcioni konus. Direkcioni konus ima bazu jednaku prvoj projekciji zavojnice, a visinu k=r/tg=h/2.
KOSA PROJEKCIJA.
AKSONOMETRIJA
Kod ortogonalnog projiciranja gubi se predstava prostornog oblika jer se jedna dimenzija prikazuje kao taka, pa se ravan projicira u du.
ORTOGONALNA PROJEKCIJA
PARALELNI PROJEKCIJSKI ZRACI OKOMITI NA RAVAN SLIKE
ORTOGONALNA AKSONOMETRIJA
nijedna ivica kocke nije paralelna sa projekcijskom ravni, pa su sve ivice razliito skraene
-biramo kosi projekcijski zrak da dvije ivice nemaju skraenje, nego samo jedna
RA VA NS LIK E
Koordinatni sistem x,y,z postavimo tako da ose x i z budu paralelne sa ravni crtanja i ugao izmeu x i z je 900 Osa y je obino pod uglom 300, 450, 600 i skraenje 1/2, 2/3, 3/4.
z
0 y
x
0 y
=30
30 20 a 10 20 a
MF Banja Luka 21.1.2008
Dr ivko Babi, NG-2007/08
10 30 40