Natjecanje iz logike i filozofije Organizatori Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Agencija za odgoj i obrazovanje Hrvatsko filozofsko drutvo i Hrvatsko

logiko udruenje Sjedite i adresa dravnoga povjerenstva Agencija za odgoj i obrazovanje Donje Svetice 38, 10 000 Zagreb Tajnica dravnoga povjerenstva Milana Funduk, prof. savjetnik, vanjska suradnica Agencije Agencija za odgoj i obrazovanje, Donje Svetice 38, 10 000 Zagreb telefon: 091/4892343; e-mail: milana.funduk@azoo.hr Vremenik natjecanja kolsko: 11. veljae 2013. upanijsko: 12. oujka 2013. Dravno: 25. 27. travnja 2013., Crikvenica Razine natjecanja 1. kolska natjecanja 2. meuupanijska natjecanja 3. dravno natjecanje Kategorije natjecanja 1. logika 2. filozofija 3. kvalifikacija za Meunarodnu filozofsku olimpijadu 1. Natjecanje iz logike Svrha je natjecanja iz podruja logike: - unaprijediti poznavanje logike, - zainteresirati uenike za svladavanje nauka logike kao umijea, - motivirati nastavnike za intenzivniji rad s uenicima, - pripremiti uenike za uspjeno svladavanje razredbenoga postupka na fakultetima koji zahtijevaju poznavanje gradiva iz nastavnoga predmeta logike. Za natjecanje se mogu prijaviti uenici III. i IV. razreda srednjih kola koji ue logiku u redovitom, izbornom i fakultativnom programu. Nain organiziranja kolska natjecanja odrat e se prema vremeniku koji je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta i temeljem ispitnih pitanja koja su izraena u Dravnom povjerenstvu za natjecanje iz filozofije i logike. Meuupanijska i dravno natjecanje odrat e se prema programu koji e sastaviti povjerenstvo za natjecanje iz logike i filozofije, koje imenuje organizator natjecanja u navedenim upanijama.

Program natjecanja Zadaci iz programa nastave logike za gimnazije. Literatura 1. Sreko Kova, Logika, HSN, Zagreb, posljednja izdanja 2. Gajo Petrovi, Logika, Element, Zagreb, posljednja izdanja 3. Mirko Jaki, Logika kolska knjiga, Zagreb, 2007. 4. Sinia Mati, Izvoenje: kolski razgovori iz logike iskaza, Mati, Zadar, 2007. 5. S. Kova i B. arni, Logika pitanja i postupci. Problemski uvod u elementarnu logiku, Kruzak, Zagreb, 2008. U podruje ispitivanja za kolsku razinu ulazi tradicionalna i iskazna logika prema literaturi na popisu za pripremu natjecanja: odnosi meu pojmovima, logiki kvadrat, neposredno i posredno zakljuivanje, pogreke u zakljuivanju, Vennovi dijagrami, zadaci vezani za poznavanje i uporabu formalnih pravila deduktivnih sustava, sve metode ispitivanja valjanosti zakljuka. U podruje ispitivanja za meuupanijsku razinu ulaze zadaci iz istog podruja ali sloenijeg tipa. Na dravnim natjecanjima iz logike provjerava se cijelo usvojeno gradivo sadrano u slubenim udbenicima iz logike za gimnazije, te sposobnost rjeavanja problemskih zadataka koje natjecatelji, samostalno razmiljajui, mogu rijeiti na osnovi poznavanja toga gradiva Testovi i rjeenja sa prethodnih natjecanja koji su dostupni u elektronikom obliku bit e dostupni na internetu. O tome se moete informirati na stranicama Hrvatskog logikog udruenja www.hlu-cla.org Razine natjecanja iz logike 1. kolsko natjecanje Nakon zavrenog natjecanja na kolskoj razini Radna skupina za logiku odreuje bodovni prag kojim se odreuje koji uenici imaju pravo sudjelovanja na meuupanijskom natjecanju. 2. Meuupanijsko natjecanje Nakon zavrenog natjecanja na meuupanijskoj razini Radna skupina odreuje broj uenika koji imaju pravo sudjelovanja na dravnoj razini. Taj broj ne moe biti vei od 40. Ukoliko se iz nekog centra uenici nisu uspjeli kvalificirati na dravno natjecanje, onda pravo na natjecanje ima po jedan uenik pod uvjetom da se prema rezultatima nalazi meu prvih 1,5 n natjecatelja sa svih upanijskih natjecanja (ako je n broj natjecatelja koji se prihvaaju na dravno natjecanje).

3. Dravno natjecanje Nagrade Svaki uenik na dravnome natjecanju dobiva pohvalnicu, a petero najuspjenijih diplome.

2. Natjecanje iz filozofije Svrha je natjecanja iz filozofije: - poticanje mladih na filozofski nain miljenja, - poticanje na razliite oblike kreativnog rada rad na izvornim filozofskim tekstovima (pismeni i usmeni oblici) - uiti uenike i nastavnike kako analizirati, artikulirati i evaluirati filozofske pozicije i argumente - motiviranje nastavnika za intenzivniji rad s uenicima kao i za osobno struno usavravanje - motiviranje nastavnika za rad s nadarenim uenicima (interdisciplinarno povezivanje nastavnih sadraja u module) - motiviranje uenika za rad u izvannastavnim aktivnostima povezanim s filozofijom (dodatna nastava) - pripremanje uenika za uspjeno svladavanje razredbenog postupka na fakultetima koji zahtijevaju poznavanje gradiva iz nastavnoga predmeta filozofija /povijest filozofije. - pronalaenje najboljih kandidata za meunarodnu Filozofsku Olimpijadu - natjecanje iz filozofije nema samo svrhu stjecanja znanja i vjetina, ve i odgojnu svrhu koju ima filozofija sama Za natjecanje se mogu prijaviti uenici IV. razreda srednjih kola koji ue filozofiju u redovitom, izbornom i fakultativnom programu. Sadraj natjecanja Sve potrebne materijale za provoenje natjecanja na svim razinama (testove i teme za esej) Povjerenstvo e dostaviti u upanijske urede koji e ih proslijediti kolama. A) kolsko natjecanje kolsko natjecanje sastoji se od dva dijela: 1. provjera znanja testom (35 minuta) 2. pisanje eseja o temi koja je vezana za odreenu, zadanu literaturu. (120 minuta) Pravo je svake kole, osim kola iz Grada Zagreba, (na temelju kolskog natjecanja) odrediti natjecatelje za meuupanijsko natjecanje tako da njihov ukupni broj nije vii od broja etvrtih razreda (koji sluaju filozofiju) plus jedan. Npr. ako kola ima samo jedan razred, doputeno joj je poslati dva uenika na meuupanijsko natjecanje. Pravilo za Grad Zagreb je sljedee: broju etvrtih razreda koji sluaju filozofiju pridoda 1 dijeli s 2, te zaokruuje na cijeli broj. Tako dobivenom broju pridodaje se jedan uenik. Ovom raunicom dobili bismo maksimalan broj uenika koji pojedina kola iz podruja Grada Zagreba moe prijaviti za sudjelovanje na Meuupanijsko natjecanje. Npr. ako kola ima 3 etvrta razreda to je 3:2=1.5. Taj se broj zaokruuje na 2. Dodaje se 1, pa tako dobivamo 3 uenika koje kola smije poslati na Meuupanijsko natjecanje iz filozofije. B) meuupanijsko natjecanje Meuupanijsko natjecanje sastoji se od dva dijela: 1. provjera znanja testom (35 minuta) 2. pisanje eseja o temi koja je vezana za odreenu, zadanu literaturu (120 minuta)

Pisanju eseja moe pristupiti 50% najbolje plasiranih uenika na prvom dijelu natjecanja pod uvjetom da imaju minimalno 50% od sveukupnog broja bodova koji se mogu osvojiti u prvom dijelu natjecanja na osnovu rezultata kojega uenici postignu na meuupanijskom natjecanju, odreeni e se broj uenika pozvati i na natjecanje na dravnoj razini o kvotama za dravno natjecanje odluit e Dravno povjerenstvo u suradnji s organizatorima natjecanja Natjecatelji piu eseje na raunalima osim ako to nikako nije tehniki izvedivo. Najvei broj bodova iz testa iznosi 30 bodova Najvei broj bodova iz eseja iznosi 40 bodova. Izrada testova, teme eseja, broj moguih bodova i nain bodovanja odreen je komisijski (dva sveuilina nastavnika, predsjednik i tajnica Povjerenstva) Izbor tema za esej je sljedei: uenici apsolutnom veinom glasova izabiru jednu od predloenih tema. (Svi uenici piu esej na istu temu.) Po zavretku pisanja eseja, pristupa se ispravljanju eseja. Poslije izrade liste najbolje napisanih eseja, izrauje se privremena lista poretka zbrajanjem bodova iz ispita i eseja. Svi su sudionici pod zaporkom. Lista se stavlja na vidno i dostupno mjesto svim sudionicima. Za mogue prigovore i albe uenici i mentori obraaju se u pismenom obliku albenoj komisiji. Predvieno je vrijeme od 30 minuta nakon svakog dijela natjecanja (nakon objave rezultata testa te nakon objave rezultata eseja). Poslije zavretka albenoga postupka, nainit e se konana lista natjecanja i proglaenje najbolje plasiranih uenika. kole e na vrijeme dobiti detaljnije upute o organizaciji i tijeku natjecanja

C) dravno natjecanje iz filozofije Ukupan broj uenika koji moe sudjelovati na Dravnom natjecanju jest 26 uenika. Natjecanje se sastoji od etiri dijela: 1. provjera znanja testom (35 minuta) 2. esej na temu vezanu za zadanu literaturu (na hrvatskom jeziku 120 minuta) 3. usmeni ispit za najbolje plasirane kandidate 4. esej za kvalifikaciju na meunarodnu filozofsku olimpijadu (na engleskom, njemakom ili francuskom jeziku 120 minuta) Pisanju eseja moe pristupiti 50% najbolje plasiranih uenika na prvom dijelu natjecanja pod uvjetom da imaju minimalno 50% od sveukupnog broja bodova koji se mogu osvojiti u prvom dijelu natjecanja Znanje na usmenom dijelu ispita ocjenjivat e 3 ispitivaa koji nisu mentori uenicima. Svaki e ispitiva postaviti jedno pitanje svakom natjecatelju. Nakon prva dva dijela natjecanja izabiru se 3 najbolje plasirana uenika. Ako je razlika izmeu treoplasiranog i etvrtoplasiranog uenika manja od 2 boda, tada e se i etvrtoplasirani uenik pozvati na usmeni dio natjecanja. Nakon prva dva dijela natjecanja, ako su se prijavili za sudjelovanje na ovim kvalifikacijama, moe pristupiti 15 najbolje plasiranih kandidata koji se kvalificiraju za meunarodnu filozofsku olimpijadu. U prijavi treba navesti na kojem e stranom jeziku (engleski, njemaki, francuski) pisati esej.

Gradivo koje je obuhvaeno trima razinama ispitivat e se kumulativno. To znai da najvia, dravna razina, sadrava dijelove gradiva niih razina. Isto vrijedi i za Meuupanijsko natjecanje (sadravat e dio kolske razine). Za mogue prigovore i albe uenici i mentori obraaju se u pismenom obliku albenoj komisiji. Predvieno je vrijeme od 30 minuta nakon svakog dijela natjecanja (nakon objave rezultata testa te nakon objave rezultata eseja). Poslije zavretka albenoga postupka, nainit e se konana lista natjecanja i proglaenje najbolje plasiranih uenika. Raspored za pojedine dijelove natjecanja iz filozofije na dravnoj razini bit e naknadno utvren.

Kvalifikacije za Meunarodnu filozofsku olimpijadu Obavijest o kvalifikacijama za Meunarodnu filozofsku olimpijadu bit e objavljena najkasnije do 1. veljae 2013. godine. Tema natjecanja iz filozofije u 2013. godini: Bog kao filozofska tema Obrazloenje teme:

Bog kao filozofska tema Bog se openito poima kao najvia sila o kojoj ovisi svijet i sve to u njemu postoji. Kao takav on je predmet religijskog shvaanja, ali i filozofskog nauavanja. U povijesti filozofije ideja boga najee se javlja u kritikom odnosu prema religijskoj tradiciji, kao pokuaj utemeljenja racionalne metafizike nasuprot mitskim i openito tradicionalnim religijskim vjerovanjima. Naa zadaa bi bila promotriti tijek razvoja metafzike i pokuati razluiti ono po emu filozofija kao ontologija, odnosno opa metafizika nije isto to i teologija, kao i ono po emu se ta dva aspekta poimanja svijeta ipak prepliu. Ontoloki aspekt shvaanja svijeta ima i odreene antropoloke implikacije. Razmatranje ideje boga u filozofiji ne tie se samo openitog shvaanja boga kao vjenog bezuvjetnog tvorakog ili apsolutnog naela, nego i njegovog odnosa prema svijetu. Kako pitanje o bogu nuno postavlja ovjek, ono postaje i dio pitanja o smislu i svrsi ovjeka, ili njegovog vlastitog samopoimanja. Trebalo bi i iz ontolokog i antropolokog aspekta razluiti pretpostavke koje vode teizmu odnosno ateizmu. Primjerice, ukoliko filozofija svijet shvaa kao sluaj, bez shvatljivog smisla i razloga, nosi li to ateistike implikacije. Ukoliko pak postoji nuna pretpostavka o uzroku, poetku ili pokretau svijeta, nosi li to teistike implikacije. Je li ovjek jedini nositelj smisla ili se moe osloniti na neki oblik transcendencije i sl. U povijesti filozofije moemo pronai primjere razliitih oblika teizma u filozofiji; shvaanje boga kao umnog naela u grkoj filozofiji (Logos, Nous, Ideja, Prvi pokreta), u formi panteizma (Plotin, Spinoza, Bruno) u obliku prosvjetiteljskog deizma ( Voltaire), Boga kao nunu pretpostavku objektivnosti znanstvene spoznaje (Descartes, Leibniz), kao jednog od postulata uma (Kant) konano boga kao smisla povijesti (Hegel). Openito, filozofski bog slovi kao metafiziko naelo a ne kao osoba. Postoje i primjeri filozofskog teizma koji dolaze iz same religije ili religioznog opredjeljenje pojedinih filozofa poput filozofskog, racionalnog dokazivanja postojanja Boga T. Akvinskog, ili filozofskog razmatranja smisla vjere S. Kierkegaarda. 5

S druge strane treba razmotriti i ateistiku tradiciju u filozofiji koja se posebno razvija u eri prosvjetiteljstva kroz sekularizaciju drutva i ukidanje politikog utjecaja Crkve, te kroz razvoj znanosti , posebno matematike i fizike te modela istine kao racionalne matematike ili empirijske izvjesnosti. Tradicionalna metafizika pitanja o svijetu prerastaju u spoznajna pitanja o subjektu spoznaje i njegovim spoznajnim dosezima. Kroz 19. i 20. stoljee nastavlja se kritiki odnos prema religiji i metafizici koje sve vie poprimaju oblike jedinstvenog podruja onostranosti i koje se nastoji prevladati iz razliitih kritikih uporita od bilogistiko-evolucionistikog smjetanje ovjeka u okvire prirode (H. Spencer, Ch. Darwin), preko antropoloke kritike religije (L. Feuerbach), kritike kulture kao transcenedecije (F.Nietzsche), kritike transcendencije kao posljedice otuenosti ovjeka (K. Marx), te konano scijentistike kritike metafizike kroz pozitivizam (A.Comte) te logiki pozitivizam (L.Wittgenstein, R.Carnap). dr. sc. Dijana Lozi Leko
NATJECANJE IZ FILOZOFIJE 2013 KOLSKO Napomena: Pet se pitanja odnosi na odabranu literaturu, a drugih pet na povijest filozofije od njezinih poetaka do ukljuivo helenizma Bog kao filozofska tema (sve razine natjecanja) Hermann Diels, Predsokratovci, Fragmenti, svezak1. Zagreb, Naprijed, 1983. Ksenofan (uenje o jednome) str. 119-123 Fragment o antropomorfizmu ( stihovi), str.133 Heraklit (uenje o boanskom logosu) str. 143, toka 8. Fragmenti: str. 143, fr.1. i 2. str.152, fr. 31. str. 155, fr. 63., 64., 67. str.156, fr. 79. str.157. Anaksagora (uenje o redu u svemiru) str.17, 18, 20, 22, 26, 35 Fragmenti: str.42, fr.12. i 13. Parmenid (uenje) str.197-199 Fragmenti: 2., 4., 5., 6., 7., 8. str.208-213 Platon, Parmenid Teag, prepjevao Mladenko Spahija, Zagreb, 2010, nakl.Veernji posebni proizvodi d.o.o. str. 38-48, str.102-103 (o postojanju jednoga ) Platon, Drava, Zagreb 1997, nakl.Juri str. 260-270, (ideja dobra, 506, 508c, 508e, 509b, 510b7, 511b7, 517c) Aristotel, Fizika, HSN, Zagreb, 1992 str.185-186 (259a, 13, 15, 20), str. 206 (267b, 20, 25) (o gibanju)

Aristotel, Metafizika, HSN , Zagreb, 1992. str.122-123, 129, 249-253 (moe li bie kao takvo ili bog biti predmet znanosti) Plotin, Eneade, I -VI, preveo Slobodan Blagojevi, NIRO ''Knjievene novine'', Beograd, 1984. Knjiga VI, str. 233-238 (o jednome) Toma Akvinski, Izabrano djelo, izabrao i priredio Tomo Vere, Globus/Zagreb, 1981. str. 171-175, (Moe li se dokazati da Bog postoji?) MEUUPANIJSKO Napomena: Pet se pitanja odnosi na odabranu literaturu, a drugih pet na povijest filozofije od srednjega vijeka do ukljuivo Kanta. Rene Descartes, Meditacije o prvoj filozofiji, u: Husserl/Descartes, Zagreb, 1975. V. Meditacija, str. 226 - 230 Gottfried Wilhelm Leibniz, Izabrani filozofski spisi, Naprijed, Zagreb, 1980. Str.31-34 (l.14-30), str.251-254 (l.7-14), str.264-267 (l.33-45), str.269 (l.53-56) Immanuel Kant, Kritika istoga uma, prijevod Viktor Sonnenfeld, Nakladni Zavod Matice Hrvatske, Zagreb, 1984., str.270-283 Ludwig Feuerbach, Predavanja o sutini religije, BIGZ, Beograd, 1974., str.267-276. (trideseto predavanje) (L.Feuerbach, izbor iz dijela, prijevod Vanja Sutli, izd.Matice hrvatske, Zagreb, 1956, str.80-89) DRAVNO Napomena: Pet se pitanja odnosi na odabranu literaturu, a drugih pet na povijest filozofije nakon Kanta do E. Husserla Karl Marx Friedrich Engels, Rani radovi, Naprijed, Zagreb, 1985., str.90-91, 337-339, 382-397 Friedrich Nietzsche, Tako je govorio Zaratustra, Mladost, Zagreb, 1975., str.77-82 Friedrich Nietzsche, Volja za mo, Mladost, Zagreb, 1980. str.75-77, str.109 (l.205-215) Od 30. prosinca. 2012. tekstovi iz literature vezane uz ovogodinju temu natjecanja iz filozofije nalazit e se na web adresi http://www.hrfd.hr/content/nastava-filozofije-logike-i-etike
LANOVI DRAVNOGA POVJERENSTVA NATJECANJA IZ LOGIKE I FILOZOFIJE

1. Kreimir Gracin, prof., XV. gimnazija, Jordanovac 8, Zagreb, predsjednik 2. Milana Funduk, prof., Klasina gimnazija, Krianieva 4a, Zagreb, tajnica 3. dr. sc. Vesna Batovanja, Gimnazija Titua Brezovakog, Habdelieva 1, Zagreb 7

4. prof.dr.sc. Nada Gosi, Sveuilite u Rijeci, Medicinski fakultet, Brae Branchetta 20, Rijeka 5. dr. sc. Bruno urko, Institut za filozofiju, Vukovarska 54, Zagreb, 6. dr. sc. Filip Grgi, Institut za filozofiju, Ulica grada Vukovara 54, Zagreb 7. Lovre Grisogono, mag. phil., Hrvatsko logiko udruenje, Ivana Luia 3, Zagreb 8. doc.dr. sc. Hrvoje Juri, Sveuilite u Zagrebu, Filozofski fakultet, Ivana Luia 3, Zagreb 9. prof. dr. sc. Sreko Kova, Institut za filozofiju, Ulica grada Vukovara 54, Zagreb 10. dr. sc. Dijana Lozi Leko, Gimnazija A.G. Matoa, Prilaz Janka Tomia 2, Zabok 11. Miljenko estak, prof., Gimnazija dr. Ivana Kranjeva, Ulica dr. Ivana Kranjeva 5, urevac 12. prof. dr. sc. Zvonimir iki, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Ivana Luia 5, Zagreb 13. prof. dr. sc. Berislav arni, Sveuilite u Splitu, Filozofski fakultet, Sinjska 2, Split

Kvalifikacije za Meunarodnu filozofsku olimpijadu Obavijest o kvalifikacijama za Meunarodnu filozofsku olimpijadu bit e objavljena najkasnije do 1. veljae 2012. godine. Napomena Uporaba imenica (uenik, uitelj, nastavnik, voditelj) u tekstu podrazumijeva i osobe enskog i mukog spola, dakle: uenice/uenike, uiteljice/uitelje, nastavnice/nastavnike, voditeljice/ voditelje.