Dnevnik - prozno djelo u kojem pisac iz dana u dan (kronoloki) iznosi svoje dogaaje, misli, osjedaje i raspoloenja.

Dnevnik kao forma prethodi autobiografiji kao anru, knjievna forma dnevnika, kao jednog od najintimnijih oblika autobiografskog izraavanja, uz sebe nuno vee pojam identiteta. Vierazinska tvorevina u kojoj se prepoznaju intimne, privatne, javne i globalne karike. Vrste dnevnika-privatni, socijalni, filozofski, povijesni, literarizirani. Autobiografija - retrospektivni prozni tekst kojim neka stvarna osoba pripovijeda vlastito ivljenje, naglaavajudi svoj osobni ivot, a osobito povijest razvoja svoje linosti.Projekt autobiografske kultureutemeljen na prepoznavanju senzibiliteta kulturne zbilje i duha vremena koji oblikuje spec ifinu koncepciju kulturnog miljenja, provociran je postmodernim stanjem, demokratizacijom pisma, ratnom zbiljom i vjerom u budude civilno drutvo, koje de omoguditi personalizirano uspuprot kolektivnom i totalitarnom milje nju.Oblici autobiografske proze:autobiografski diskurz (itan je tijekom razdoblja hrvatskoga romantizma u razliitim pripovjednim anrovima), dnevnik te putopisi ( identitet autora tekstualno se pr oizvodi kroz prikazivanje stvarnih putovanja,autorj je identian s pripovjedaem, strate gije-pripovjedanje I opisivanje.BIOGRAFIJApripovjeda ivotopisnim injenicama, privatnom dokumentarnom graom,neijim tuim iskazima oblikuje biografski privid kontinuiteta ivota nekoga drugog. Oblici autobiografskog pripovijedanja u suvremenoj hrvatsko j knjievnosti :Autobiografski roman roman koji ima autobiografsku formu pripovijedanja-ja,Hrvatska knjievna kritika ne upotrebljava esto ovaj naziv,Memoarski, pseudoautobiografski, ispovjedni roman i autobiografska proza. SVILA, KARE-Irena Vrkljan Irena ponire u osobnu prolost pomno analizirajudi vlastitu svijest i sebe samu To je primjer klasine autobiografije ,prozni tekst ispunjava sve zahtjevne kriterije upravo prema traenoj hijerarhiji: identinost imena autora i pripovjedaa, tekst je ispripovijedan u prozi, tematizira osobni ivot, povijest razvoja linosti u retrospektivnoj perspektivi. MARINA ILI O BIOGRAFIJI-To je zapravo paralelna biografija triju ena (Marine Cvetajeve, mlade glumice Dora Novak i Irene Vrkljan) ije se enske sudbine meusobno zrcale i nadopunjuju .Fragmentirano prisjedanje, koje se protee cijelim djelom, naglaava rubni, nedovreni i fluidni osjedaj identiteta.Osobna iskustva Irene Vrkljan zrcale se u ivotopisu drugog (Marine, Dore) .Ona u njemu progovara o svom ivotu, strahu od oca, njegovog zlostavljanja, majci koja je itav svoj ivot podredila muu i atmosferi iv ljenja koja je u to doba bila siva i gruba.Paralelno s njenim, pratimo i ivote drugih dviju ena s traginim sudbinama (Dora, Marina i ja. Tri ene koje se oprataju. Ili stiu nekamo, gdje jo sija sunce.").Marina ivi s muem i djecom u bijedi, a ivot skonava samoubojstvom 1941.godine.Dora je mlada glumica koja pati od depresije i bezvoljnosti, a na kraju gubi razum i zavrava u jednoj zagrebakoj bolnici.Prema tome, glavna tema ovog romana je otuenost ovjeka u svijetu . IVANA SAJKO - Povijest moje obitelji od 1941. do 1991. i nakon-roman je pisan u 1. i 3. Licu,izbjegavanje istog anra, pisanje o povijesti kao prii koja se moda nije dogodila, te baziranje ovog kratkog romana na tri povijesti - obitelji, Zagreba i vlastite selekcije dogaaja, sve je to rezultiralo jo jednom originalnom i konceptualno zaokru enom prozom ove unikatne autorice. .Pomno razraen koncept romana, koji proizlaze jedan iz drugog, iskazuje Sajko kao pripovjedaicu koja prozu ispisuje sa svrhom i razlogom.Krenula je od injenica i dokumenata, odnosno njihove osobne, autorske selekcije , no istovremeno ostala prisutna kao autorski glas u podtekstu koji je svojevrstan promatra, ali i filter dogaaja o kojima se pripovijeda .Sajko je s povijesne distance dala svoje vienje dogaaja koji su dijelila narode te ostavljali iza sebe tragediju prvo poglavlje napisano je dokumentarnim ispovjednim tonom iz perspektive autorice koja objanjava kako je roman nastao i ime se uopde bavi . JULIJANA MATANOVI - Zato sam vam lagala, knjiga Julijane Matanovid zbirka pripovijedaka ili roman, radi li se tu doista o autobiografiji ili je autorica, ipak, lagala i tako nadograivala priu o svojemu ivotu opisuje svoje djetinjstvo i kolovanje u provinciji, a kao poticaji na prisjedanje slue joj jednostavni, iz svakodnevice uzeti predmeti i pojmovi,okosnicu romana ine sjeanja na sasvim sporedne i nebitne stvari u ivotu, kao to su cipele, demper, seoska gostionica,ispreplitanje realnosti sa najraznovrsnijim psiholokim analizama.TIP moguda autobiografija ,na razini sadraja.Autor = lik = pripovjeda.Elementi iz stvarnog ivota:ime,zanimanje,ljudi (Bio je to jednostavno datum mog roenja. Podijelila sam ga u dva dijela ) Asocijativna autobiografija - ne kronoloko pripovijedanje,asocijacije,prolost, sadanjost i bududnost, prikazi osoba i prikazi vlastitog odnosa prema drugome.

IGOR MANDI - Sebi pod kou Sebi pod kou je jednogodinji dnevnik kojeg je Mandid vodio od kolovoza 2003. do kolovoza 2004. Prebire po starim biljekama, po vlastitim sjedanjima, pria i o djetinjstvu iz kojeg ima prijatelje koju su danas poznate osobe, nehotina biografija Usporedno opisujudi politike prilike, ali i drutveno stanje primjeduje i vlastite promjene u razmiljanju, vidi sebe kako se mijenjao kao individua Dakle, osvrde se na politiku, drutvo i kulturna zbivanja, ali i pria sasvim suptilno svoju priu Izuzetno je provokativan, vulgaran i nadasve iskren Kako ne tedi druge, tako ne tedi ni samoga sebe, prema sebi je zapravo kritiniji Ponekad se doima djetinjasto, ali uvijek se vidi genijalnost u njegovoj rijei ne trai slaganje s njegovim miljenjem, trai argumentiranje kakvo god da je tue miljenje jer su i njegova miljenja vrsto argumentirana Mandid vie, vriti, proziva, kudi (i druge i sebe), plae, voli i uti u svome tekstu MANI GOTOVAC Fali mi (1. Knjiga Zima/Proljee) Autobiografsko djelo: Pria o svome ivotu (sredi, ljubavi, obitelji, tuzi, poslu), razdoblju toga vremena u Hrvatskoj (Hrvat sko proljede), iznosi svoje stavove, razmiljanja, pisanje u 1. licu, zapisi tijekom godina (kronoloki). Pokazuje najdublje osjedaje to je vrlo neobino u tome vremenu za enu, revolucionarno. Rjenik je u nekim dijelovima vrlo neprikladan za enu tada Pisanje o preljubnitvu, rastavi, strasti, sexu, ljubomori, slabosti ene kada je zaljubljena, pobaaju, kidenje za voljenoga muka.

SLAVENKA DRAKULI Frida ili o boli Autorica je u romanu naglasak stavila upravo na kronoloki prikaz boli, koju je slavna slikarica Frida trpjela cijeloga ivota (32 operacije.Roman je strukturiran fragmentarno, izmjenjivanjem kratkih i snanih epizoda bez kronolokog slijeda (iako s okvirom p osljednjih sati Fridina ivota),nije kronologija ivota-nego svojevrsna kronologija njezine boli (od djetinjstva i djeje paralize do strane prometne nesrede od koje se nije oporavila itav ivot) zavrava samoubojstvom morfijem, kad je TIJELO doista postalo posve IZVAN KONTROLE. pripovijedanje u 1. i 3. licu = polako dolazi do stapanja ta dva pripovjedaka glasa; pripovjedaice, koja istrauje i promilja slikariin ivot u boli, te same Fride kao biografskog i literarnog subjekta. Svemu je tome pridodana i razina svojevrsne analize, zapisa o Fridinim slikama, uglavnom AUTOPORTRETIMA jer je slikanjem vlastita lica stjecala esto narueno samopouzdanje. Osjedaj boli svojevrsna je karika na koju se niu detalji i epizode vezani uz njezino djetinjstvo, obitelj, mukarce koje je voljela i slikarske opsesije ,iznimno iva slika ivota umjetnice u spoju stvarnih podataka iz njezina ivota i literarizacije bazira ne na istoj fikciji. Slavenka Drakulid Fridu promatra prije svega iz aspekta tjelesne boli, aspekta zarobljenosti u vlastitom tijelu koje oduvijek funkcionira kao objekt.Fridinu tjelesnost bez obzira na zarobljenost u boli, tematizira i kroz neke druge enske aspekte : seksualnog uitka, ureivanja i kidenja za voljenog mukarca, traumi pobaaja i neuspjenih pokuaja da rodi dijete. Nemir, energija i uvijek prisutan nagovjetaj smrti glavne su odlike njezina umjetnikog, slikarskog izraavanja.Drakulikina Frida ena je koju bol nije shrvala, ved je u nekim trenucima postajala i prednodu, ena koja je bez obzira na tragedije imala snage za umjetnost, oduevljenje idejama (npr. komunizma), ali i veselje u obinim plesnim koracima. Frida u ovome romanu nije velika heroina, niti rtva bolesti,ona je prije svega ena, inteligentna i strastvena, kreativna i ranjiva. Breton je njezine slike nazvao nadrealistikima, no Frida Khalo se s time nije slagala,znala je da su prije svega autobiografske. Slino je i s romanom S. Drakulid: polazedi od biografizma i njegove literarizacije autorica se i sama pribliava autobiografizmu razumijevanju enskosti i tjelesne boli zbog kojeg je njezina Frida Khalo iva i punokrvna,roman istovremeno i snaan esej o boli i bolesti .

ANDREA ZLATAR Rjenik tijela Nije rije o rjeniku u pravom smislu rijei.Privatni i intimni zapisi niza pojmova vezanih uz tijelo: dodir, privlanost, odbojnost, starost, bolest, silovanje,autodestrukcijaFunkcionalne pretvorbe tijela u suvremenoj knjievnosti i kulturi.Tijelo kao subjekt i tijelo kao objekt.Funkcije tijela u suvremenom drutvu odreenje su njihove razliitosti.Tijela bez dua danas su primarna mjesta funkcionalizacije ljudskih subjekata.Tijela se definiraju kroz uporabu ak i onda kada nisu sredstvo ili objekt. Odreena funkcionalizacija subjekta = temeljni postav suvremenog raspolaganja tijelom Predstavljanje tijela u drutvenim strukturama danas (drutveni obiaji, konvencije, kodovi ponaanja, medijska prezentacija) Najvidljivija u prostoru sporta: tijelo = stroj koji treba usavriti do maksimuma njegove funkcije Zdravo tijelo je od drutvene i ekonomske koristi (Bre, vie, jae!) Starost i bolest = drutveni teret Estetizacija tjelesnoga (procvat modne i kozmetike industrije!) Tijelo je (poglavito ensko) normirano, a ispunjavanje norme = uspjeh u drutvu (Vitko, ljepe, mlae?) Kada tijelo gubi svoj identitet? najede kao posljedica estetske kirurgije,suvremeni su prozni tekstovi, izravno ili neizravno, PROTIV funkcionalizacije tijela, protiv fiksacije normama, protiv njegovih uporaba i zlouporaba Prvenstvo dodira! (dodir = trag na koi/tijelu). Tijelo pamti, odupire se, odluuje Haptika (kasnije haptologija) = teorija dodira = osnova Filozofije tijela Dodir danas: od represije dodira u drutvenim kontaktima i tzv.nedolinog ponaanja do dodira ekrana iPada ili sl. kao mogudnosti (ne)komunikacije. Teror dodira dodir koji ne elimo. Fiziko nasilje nad tijelom. Oduzimanje prava raspolaganja vlastitim tijelom. Fiziki maltretirati tijelo drugoga. Oduzeti ivot = oduzeti ivot tijelu.Etika i erotika dodira PAVAO PAVLII Vukovarski spomenar Knjiga Vukovarski spomenar zapis je sjedanja samoga autora na njegov rodni grad za koji kae: Vukovar kakav je ovdje opisan ne postoji moda je postojao nekad, u doba moga djetinjstava. etajudi zajedno s autorom kroz sve prepoznatljive i manje poznate dijelove grada, poinjete ga osjedati svojim, upijajudi sve one dogodovtine i ljepote jednoga grada. Knjiga se sastoji od etiri dijela: Vukovarska godina, etnja po Vukovaru, Vukovarske razglednice i Vukovarski ljetopis VUKOVARSKA GODINA Ovaj dio knjige se sastoji od 4 godinja doba: jesen, zima, proljede, ljeto U svakom dijelu je opisan Vukovar na drugaiji nain, kako pisac doivljava, odnosno vidi. Naglaavaju se ustanove i prostori koji se u Vukovaru ne miu i kako godinja doba utjeu na njih, primjerice sinagoga, katolika crkva, pravoslavna crkva itd. Naglaava se ar Vuke i Dunava koji prolaze kroz ta razdoblja koji za svako godinje doba imaju svoju svrhu Spominju se razne narodnosti koji su ivjeli i jo uvijek ive u Vukovaru ETNJA PO VUKOVARU Sastoji se od: uta svjetiljka, Tajni znak, Zidareva pjesma, Fijaker i iklja, Karta svijeta, Svijet u stranjem dvoritu, Nogomet s tri lopte, Dv or: regata u badi, Nevidljivi mlinovi Zapoinje opisom Gimanzije u centru Vukovara Spominje se Olajnica te prepoznatljive kupole bogomolja, mauzoleji te popratne slike Vukovara nekad i danas. Spominju se razne crkve Svodovi su esto istican detalj, dio grada koji se za vrijeme Domovinskog rata esto prikazivao na televiziji i koji su na neki odreeni nain i za samoga autora od iznimne vanosti. Za njega su oni Vukovar sam VUKOVARSKE RAZGLEDNICE Sastoji se od: Mjesto na karti, Gradski kompas, Dunavski esperanto, Ideologija zaborava, Dunavuka, Povratna karta, Pokretni album Donose suoavanja samoga autora s onima koji nisu mogli tono odrediti gdje se nalazi njegov rodni grad, gdje je tono taj Vukovar? Sam se grad moe pohvaliti i jednim imenom, Lavoslavom Ruikim, koji je dobio Nobelovu nagradu za kemiju. Autor nas upoznaje sa Vukovarskim dijalektom, te razmiljanjima autora moe li se ostati ili zauvijek otidi iz Vukovara VUKOVARSKI LJETOPIS zapoevi od 4500. god. pr. Kr. pa sve do 2007. godine daje kratke, ali precizne i jasne podatke vukovarske batine i povijes ti koja se i dandanas ne da zaboravu.