Anda di halaman 1dari 4

Aleksandar III. Veliki (poznat i kao Aleksandar Makedonski; Pela, ljeto 356. pr. Kr. - Babilon, 11.

a lipnja 323. pr. Kr. ), makedonskivladar od 336. do 323. pr. Kr. i lan vladarske dinastije Argeada. Kao zapovjednik udruene vojske Makedonije i Grke osvojio je velikoPerzijsko Carstvo, Egipat te s vojskom doao do Indije. Nakon njegove smrti u 33. godini njegovo se carstvo raspalo u ratovima njegovih vojskovoa odnosno dijadosa.
Sadraj
[sakrij]

1 Aleksandrovo djetinjstvo 2 Dolazak na vlast 3 Aleksandrovi vojni pohodi

3.1 Aleksandrova smrt

4 Vladanje velikim carstvom 5 Mjesto i znaenje u povijesti 6 Aleksandrova obitelj 7 Aleksandar u suvremenoj kulturi 8 Biljeke 9 Vanjske poveznice

Aleksandrovo djetinjstvo [uredi]


Aleksandarovi roditelji su bili makedonski kralj Filip II. Makedonski i epirska princeza Olimpijada. U mladosti mu je uitelj bio uveni grki filozof Aristotel. Aleksandrova sestra zvala se Kleopatra. Aristotel ga je nadahnuo priama o Homeru i Ilijadi, a posebno ga je nadahnuo Ahilej u kojem je vidio i svog uzora, pa je ak kao to je Ahil zavezao mrtvog Hektora za konja i vukao ga oko Troje i sam Aleksandar zavezao jednog svog protivnika i vuk ao ga, samo to je taj, za razliku od Hektora, jo bio iv. Aristotel je napustio kraljevski dvor 340. pr. Kr. i od tada Aleksandar sudjeluje u dravnim poslovima. U bitci kod Heroneje, 338. pr. Kr., gdje je Filip II. pobijedio udruene Atenu i Tebu, Aleksandar je zapovijednik lijevog krila. Kada se Filip rastao od Olimpijade i ponovo oenio drugom, te dobio sina, Aleksandar se s ocem estoko posvaao. Isprva je Aleksandar otiao s majkom u Epir. Ipak, ubrzo se vratio u Makedoniju i izmirio s ocem. Filip je 336. pr. Kr. ubijen od svog sluge Pausinasa. Budui da je i ovaj odmah ubijen pozadina ubojstva nikad nije rijeena. Aleksandar se odmah, uz podrku vojske a bez vee opozicije, proglasio kraljem. U to vrijeme Makedonija je imala veliku vojnu premo nad Grkom pa se moglo krenuti na veliki vojni pohod na Perziju.

Dolazak na vlast [uredi]


Aleksandar je najprije doao u Korint, gdje je od izaslanika svih grkih gradova, osim Sparte, imenovan vrhovnim vojnim zapovjednikom u pohodu na Perziju. Taj pohod je planirao prije smrti i Filip II. Zatim je otiao na sjever i porazio plemena Tribali i Iliri. U Grkoj su se meutim poele iriti glasine o njegovoj smrti pa se grad Teba spremao na ustanak. Aleksandar je munjevito stigao pred Tebu i zahtijevao da se grad preda. Kada su ovi to odbili, zauzeo je grad silom. Nekoliko tisua Tebanaca je

okrutno ubijeno a svi preivjeli stanovnic i su prodani u robove. Cijeli grad je - osim hramova, razruen, a svaki kamen u gradu preokrenut. Nakon toga ostali su se gradovi u Grkoj pokorili Makedoniji. Od samog poetka Aleksandrove vladavine i ratovanja vanu ulogu je imao njegov savjetnik za odnose s javnou Kalisten koji je bio i izvjestitelj s ratita.

Aleksandrovi vojni pohodi [uredi]


334. pr. Kr. Aleksandar je napokon krenuo na pohod na Perziju. Upravu Makedonije povjerio je Antipateru. Antipater je, da odri mir u Grkoj, raspolagao vojskom od 13.000 ljudi. Jaina je vojs ke pod Aleksandrom bila oko 30.000 pjeaka i 5000 konjanika. To je ukljuivalo oko 15.000 Makedonaca, 7000 iz grkih gradova te ostalo plaenici. Drugi po rangu u makedonskoj vojsci bio je iskusni vojskovoa Parmenion. Perzijsko Carstvo je bilo u velikoj krizi. Lokalni satrapi su u gradovima i pokrajinama vladali praktiki samostalno. Zbog toga Perzijanci nisu imali veliku kopnenu vojsku, tek mornaricu. Prvi sudar s perzijskom vojskom bila je bitka kod Granika, 334. pr. Kr.. Makedonska falanga pokazala se superiorna Perzijancima i Aleksandar je ostvario potpunu pobjedu. Zarobljenici su poslani u Grku svezani u lancima. Mnogi gradovi u Maloj Aziji otvorili su Aleksandru vrata i doekali ga kao spasitelja. Oni koji su pruali otpor bili su zauzeti silom i surovo kanjeni. U osvojenim gradovima Aleksandar je izbacivao tiranine i uspostavljao demokratska ureenja. Time se osigurao od eventualnih pobuna. U jednom gradu u Perziji je, da bi ujedinio istok i zapad, napravio veliko vjenanje. Hiljadu njegovih vojnika vjenalo se s hiljadu Perzijanki. Aleksandar je odbijao pomorsku bitku s Perzijancima, ve je iao na osvajanje pomorskih gradova. Time je suzio prostor perzijskoj floti. Prilikom ulaska u grad Gordion, Aleksandar je maem presjekao uveni Gordijski vor. Prema legendi onaj koji razrijei ovaj zamren vor vladat e svijetom. Presijecanjem vora, Aleksandar je tako ispunio proroanstvo.Darije III., perzijski kralj, poraen je i u drugoj bitci kod Isa, 333. pr. Kr.. Darije je pobjegao, ali je njegova obitelj zarobljena. Odbivi sve Darijeve ponude za pregovore, vojni pohod se nastavio. 332. pr. Kr. Aleksandar je bez otpora uao u Egipat, gdje su ga slavili kao osloboditelja dok su mu egipatski sveenici ukazali "boanske poasti". U Egiptu je osnovao grad Aleksandriju, 331. pr. Kr.. Kroz cijeli svoj pohod Aleksandar je osnovao nekoliko desetaka gradova,veinom iz vojnih razloga. Mnogi od njih su se zvali Aleksandrija. U meuvremenu, Antipater je u Grkoj porazio spartanskog kralja Agisa III. u bitci kod Megalopolisa, 331. pr. Kr., pa je pohod mogao biti mirno nastavljen. Teko pristupaan i okruen morem grad Tir se odbijao predati. Opsada Tira trajala je sedam mjeseci, ali je zauzet 332. pr. Kr.. Nakon zauzimanja grada oko 10.000 ljudi je masakrirano a svi preostali, oko 30.000, prodani su kao robovi. Krenuvi dalje na istok, Aleksandar je porazio Darij a III. u bitci kod Gaugamele i zauzeo Perzepolis 331. pr. Kr.nakon iscrpljujue bitke kod Perzijskih vrata gdje ga je mjesec dana zadrao Ariobarzan. Kada se Darije htio predati ubio ga je njegov sluga Bes i proglasio se njegovim nasljednikom kao Artakserkso V. Besa su 329. pr. Kr. uhvatili Makedonaci i pogubili ga. Time je Perzijsko Carstvo bilo osvojeno. Aleksandar se proglasio nasljednikomAhemenidskog Perzijskog Carstva i Babilon proglasio glavnim gradom svog carstva. 327. pr. Kr. Aleksandar je krenuo na novi vojni pohod, dalje na istok. Premda je ukupni broj ljudi iznosio vie od 100.000 to je ukljuivalo i ene, djecu, zabavljae i drugo. Vojna sila je bila oko 40.000 vojnika. Istone dijelove biveg Perzijskog Carstva osvojio je bez veeg otpora. Doekao ga je indijski vladar Por s velikom vojskom koja je ukljuivala i 200 ratnih slonova. Bitka kod Hidaspa, 326. pr. Kr., bila je krvava. U toj bitci je poginuo njegov konj Bukefal. Slonovi su nabijali Makedonce kljovama dok su Makedonci slonove tjerali bakljama. U pomutnji koja je nastala slonovi su gazili i jedne i druge.

Aleksandar je ipak pobijedio i zarobio Pora, a zatim oslobodio i prepustio civilnu upravu zemlje. U Indiji se sukobio i s Radom koji je imao 50.000 pjeaka i brojne ratne slonove. Aleksandar je svejedno pobijedio, ali ga se toliko dojmila Radina hrabrost to mu se suprotstavi da ga nije ubio nego mu je vratio cijelo kraljevstvo. Koliko je daleko na istok dospio, nije poznato. Kada je Aleksandar namjeravao ii dalje na istok do kraja svijeta vojska je poela pokazivati znakove da postoji mogunost pobune. Surova klima i tropske kie smanjile su vojni moral. Aleksandar je pristao na povratak u Babilon. Prema legendi, kada su ga vojnici odbili slijediti i odbacili oruje, Aleksandar se zatvorio u svoj ator i poeo plakati. 323. pr. Kr. Aleksandar je planirao vojni pohod na sjever Afrike. Vojska je ve bila spremna, ali je Aleksandar iznenada umro.

Aleksandrova smrt [uredi]


Aleksandar je umro u 33. godini ivota. Vraajui se u Babilon, jedne noi nakon pijanke obolijeva, te nakon 11 dana groznice umire. Neki historicari navode da je uzrok smrti groznica ili tifus. Sumnja se i da je Aleksandra netko od njegovih vojnika ubio ili otrovao zato to su ga morali oboavati kao boga, no tu drugu teoriju neki historicari demantiraju jer smatraju da bi mu vojnici dali veu dozu otrova, od koje bi umro odmah, a ne nakon 11 dana.

Vladanje velikim carstvom [uredi]


Nakon povratka iz Indije Aleksandar je brzo i okrutno ponovo uspostavio svoj autoritet. Treina satrapa u provincijama je smijenjena, a mnogi su osueni na smrt i smaknuti. Aleksandar je imao namjeru udruiti Makedonce i Perzijance u jedan narod i time sprijeiti budue sukobe. Zbog toga su svi njegovi makedonski vojnici i asnici, na njegov nagovor, uzimali za ene Perzijanke. Zatim je poeo primati Perzijance u vojsku pod istim (povlatenim) uvjetima kao i Makedonce. Kada je Aleksandar odluio oko 9000 makedonskih vojnih veterana vratiti u Makedoniju, u vojsci je izbila pobuna. Pobunila se cijela makedonska vojska osim Aleksandrove tjelesne strae. Aleksandar je cijelu vojsku raspustio, a uzeo u slubu Perzijance. Zatim je organizirao veliki banket za oko 9000 ljudi. Time se situacija smirila. Vojni veterani su se mirno s darovima i pod vodstvom Kratera vratili kuama.

Mjesto i znaenje u povijesti [uredi]


Aleksandar spada meu najznaajnije osobe u ljudskoj povijesti, uz Kira Velikog smatra ga se najveim osvajaem starog vijeka. U 13 godina, koliko je vladao, stvorio je jedno od najveih carstva u povijesti (uz Perzijsko i Rimsko Carstvo). Ta se drava prostirala sve od Makedonije do Indije. Iako se njegovo carstvo raspalo gotovo odmah nakon njegove smrti posljedice njegovih osvajanja su bile dalekosene. Ahemenidska dinastija u Perziji, prestala je postojati. Aramejski jezik, slubeni jezik u Perziji potisnut je u korist jezika Koine. Osnivanjem gradova potaknuo je razvoj trgovine i openito ekonomiju. Od 334. pr. Kr., kada je Aleksandar krenuo na Perziju, rauna se poetak novog povijesnog razdoblja koje se zove helenizam. Aleksandar se ubraja i meu najvee vojne genije. Mnogim slavnim vladarima i vojskovoama, npr. Gaj Julije Cezar, upravo je on bio ivotni uzor. Legenda o Gordijskom voru najbolje opisuje nain njegova vladanja tj. ljudi su ga morali prihvatiti i njega i nain vladanja, no oponaajui politiku svog uzora Kira Velikog on ih uglavnom nije tlaio ve potivao. Zalagao se za helenizam ali je na sve vanije poloaje u vojsci i administraciji postavljao uglavnom Makedonce. Uitelj mu je bio Aristotel. Aleksandar je specifian po tome to je gradovima koje je stvarao davao ime Aleksandrija, tako da je ukupno bilo 70 Aleksandrija, od Egipta do sjevera Afganistana.

Aleksandrova obitelj [uredi]

Buran mu je bio i privatni ivot. enio se dva puta i imao brojne ljubavnice. Postoje i informacije o homoseksualnim sklonostima (Varia Historia, 12.7). Prva ena, baktrijska princezaRoksana rodila je nakon njegove smrti Aleksandra IV. Makedonskog. Druga ena mu je bila Stateira II., ker Darija III. koju e Roksana zajedno s drugom kerkom Darija pogubiti odmah nakon smrti Aleksandra. Sa svojom ljubavnicom Barsinom imao je sina Herakla. Potomci Aleksandra zajednom s Roksanom e biti otrovani ili ubijeni izmeu 310. pr. Kr. i309. pr. Kr. po nalogu regenta Makedonije Kasandera u njegovom neuspjelom pokuaju da nakon enidbe s Tesalonikom sestrom Aleksandra Velikog osnuje vlastitu dinastiju.