..

()
I
Naslovi izvorrzika
Wilhelm Reich
CHARAKTERANALYSE
KIEPENHEUER & WITSCH, Koln-Berlin
Copyright 1933, 1961 by Mary Boyd Higgins as Trustee of the Wilhelm
Reich Infant Trust Fund
Wilhelm Reich
CHARACT.ER ANALYSIS
Preface to the Third Edition
The Schizophrenic Split .
FARRAR STRAUS AND GIROUX, INC., New York
Copyright 1949, 1972 by Mary Boyd Hi ggins as Trustee of the Wil
helm Reich Infant Trust Fund
Djela Wilhelma Reicha objavljena su u suradnji sa; The Wilhelm Reich
Infant Trust Fund. Svaka daljnja informacija na: The Wilhelm Reich
Infant Trust Fund, 382 Burns Street, Forest Hills New York 11375 iii
The Wilhelm Reich MuseUlll, Rangeley, Maine 049.70.
'I
SADR Z AJ
Predgovor trecem izdanju
Predgovor drugom izdanju
Predgovor prvom izdanju
I. TEHNlKA

1VC' EKI PROBLEMI PSIHOANALITICKE TEHNlKE V
2VKONOMSKO GLEDISTE U TEORIJI ANALITICKE TERAPIJE \ ."
3l/0 TEHNICI INTERPRETIRANJA I ANALIZE OTPORA
1. Neke tipicne pogreske u tehnici interpretiranja
njihove posljedice
2. Uredno interpretiranje i analiza otpora
3. Dosljednost u analizi otpora
(:)0 TEHNICI ANALIZE KARAKTERA
1. Saietak
karaktera :
a) NemogUGHost da se slijedi osnovno pravUO
b) Odakle dolaze otpori kilraktera?
c) 0 tehnici al1aliziranja otpora karaktera
d) Kako se tehnika bavljenja pojedinim situacijama
izvodi iz struktw'e otpora karaktera
Slucaj ocitih osjecaja manje vrijednosti
+ e) Slom aparata narcisticke obrane
f) 0 optimalnim- uvjetima za analitiCku redukciju od
trenutne do infantilne situacije
g) Analiza karaktera u slucaju obilnog pritjecanja grade
3. Slucaj pasivno-femininog karaktera
a) Anamneza
b) Razvoj i analiza o/pora karaktera
IX
XIII
XV
3
9
18
18
23
32
35
35
36
36
37
40
47
47 .....
59
69
71
73
73
75
v
c) Povezivanje al1aliz.e trenut ne grade 5 infantilnom
4. Saietak
lNDIKACIJE I OPASNOSTI ANALIZE KARAKTERA
f) l'OSIUPANJU S PRIJENOSOM
1. Kristalizacija genitalno-objektnog libida
2. Sekundarni narcizam, negativni prijenos uvid
u bolest
3. 0 p os tupanju s pravilom apstinencije
4. 0 pitanju razrjesenja pozitivnog prijenosa
5. Nekoliko napomena 0 protuprijenosu
lI..-'IEORllA-OBI IKOVANJA -KARAK"TERA
-Z. SVLADAVANJE INFANTILNOG SPOLNOG SUKOBA
1 Saddaj i oblik psibickih...r.eakGfa__
2. FunkcLj a oblikoYfl!lia k::raktera
3. Uvjeti razlikovanja karaktera
8 GENITALNI KARAKTER I NEUROTSKI KARAKTER
(SPOLNO-EKONOMSKA FUNKCIJA KARAKTERNOG OKLOPA)
- -...
.L , - 1 T<!arakter i spolni zastoj
ibido-ekonomska razlika izmedu genitalnog karaktera
i neurotskog karaktera
a) Struktura ida
b) Struktura superega
c) Struktura ega
4. Cuvstveni izraz orgazamskog refleksa i spolna
Sublimacija, reakcijska formacija i neurotska
reakcijska osnova
)
9 DJECJA FOBIJA I OBUKOVANJE .KARAKTERA
1. "Otmjeni karakter
2. Svladavanje djetinje fobije stvaranjem karakternih
stavova
..... 10 NEKI OPISANI OBLICI KARAKTERA
Histericki karakter
. risilni karakter. .
- . alicko-narcisticki

' MAzOHISTICKI I<ARAKTER
1. Sazetak glediSta
2. Oklopljivanje mazohistickog karaktera
3. Sputavanje ekshibicionizma i strast za
samoumanjivanjem
VI
82
4. Neugodom ispunjeno opaianje porasta spolnog
uzbudenja kao specificna osnova mazohistickog
100
karaktera
5. Napomene 0 terapiji mazohizma
102
107 12 NEKE NAPOMENE 0 OSNOVNOM SUKOBU IZMEDU POTREBE
I VANJSKOG SVIJETA
lOT
Z -=fl/,II'<'ISI, 'fA ?3>f A"1AJltlAd!ll .. ,HI'oc.,)
115
"

PSIHOANALIZE DO ORGONSkE BIOFIZIKE
117
o 13 PSIHICKI DODIR I STRUJANJE
120
Pr edgovor
122
1. Nesto vise 0 sukobu izmedu nagona i vanjskog svijeta
2. Neke tehnicke pretpostavke
3. Promjena funkcije nagona
127
4. Um kao obrambena funkcija .
130
5. Prepletanje nagonskih obrana
6, Nedostatak dodira (kontakta)
130
7. Zamjene za dodir
132
8 . .Psihicki prikaz organskoga
136
;:) Pojam rasprsl1u6a
b) K pitanju a pomisli na smrt
144
9. UgQda, tjeskoba _. UlJtnJa..Lmisicni-Dklop
J
144
10. Dva velika skoka u razvitku prirode (evoluciji)
y IZRAZAJAN JEZIK ZIVOGA
150
1. Funkcija cuvstva u orgonskoj terapiji
151
2. Plazmaticko izraiajno gibanje i cuvstveni izraz gibanja
153
3. Segmentni raspored oklopa
154
15
1. Davo u shlZOfrenom procesu
166
2. Sile
3. Odsutan shizofreni izraz u oCima
169
4. Provala depersonalizacije i prvo razumijevanje
175 shizofrenog cij epanja
5. Meduovisnost svijesti i samoopatanja
P
179 ,
6. Racionalna funkcija davoiskog zla<t
186
7. Anorganska podrucja u katatonom stanju
8. Funkcija samoosteCivanja u
193
. Kriza i ozdravljenje
195
J
KUGA- '
203
Kazalo imena i pojmova
214 BiljeSka 0 piscu
219
229
232
243
245
- 245
247
248
254
262 '
265
267
277
282
282
285
290
302
. 305\
305
307
316
334
341
341
354
368
371
378
391
394
396
413
433
465
473
VII
P REDG OVO R T RECEM I ZDAN JU
Drugo izdanje ove knjdge (1945) je bi,lo ubrzo rasprodarno,
a veHka potramja za njom nije se mogla zadovoljiti kroz
viSe od dvilje godine. Nas je ti'Sak bio zaJPoslen i,zdanjima po
svecenim novijem podrucju orgonske biofizike (The Disco
very of the Orgone, S'V. II: The Cancer Biopathy, 1948. it<i.).
Nadalje, oklcijevao sam da objavim novo izdanje Analize ka
raktera. Ova knjiga jos lwijek upotrebljava psihoarnalitticko
nazwlj.e i psihologijski apis neuroza. U petnaest godina ad
objaNljivanja prvog moran sam preraditi i ponovo
napisati nasu sliku emocionalne .patnje. Za to su se vrijeme
mnoge stvari razvile: karakter je .postao 1zraz koji' ozna
cava tiJpieno bfofizickp pona.sanje. ,;Emocije (cuvstva) sve
su viSe oznacavale ocitovanja opipljive-vioenergije, organiz
micke orgonske energije. Postepeno smo nauci:li da rukuje
rno njome prakticki pO'mocu onoga sto sada nazivamo me
dicinska orgons.ka terapija. U predgovoru drugom izdanju
nag-lash::> sam da analiza ka'raktera jos vaii u podrucju du
binske psihologije, u kojem je nastala i kojem jos uvijek
pripada. ne provodimo arnalitrukaraktera kako je opi
sana u ovoj knj<izi. Medutfun, joS uvijek u izvjesnim situa
djama upotrebljaNamo karaktero-31nali1icku metodu; jos uvi
jek polazj,mo od karakternih stavova do dubina Ijudskog do
zivljaja. AI! u orgonskQ.i
a ne viSe psiholoski._
Pa zaSto da se ouda obja'Vi trece izdanje ove knjigeu
njezinom prvobcitnom obliku? Glavni razlog je da se ne moze
lako naCi put prema razumijevanju orgonomije i rnedicill1ske
orgonske terapije a da se dobro ne upozna s njihovim raz
na osnovi prouca'vanja ljudske cuvstvene patologije od
pnJe dvadeset ili dvadeset i pet godina.
.. kamktera j e jos uvijek valjana i korisna u psihijatri
JJ , aIt Je daleko ad toga da bude dovoljna da se bori s bioener-
IX
getsf<om sTzi cuvstvenih funkdj a. Nezamj enj iva je za me
d icimskog orgonskog terapeuta koji, a da nirje studirao psiho
anali,w, dolazi izrav,no do orgonske biofiizike eetrdesetih go
dina_ Psihijatar koji je najvi'se izucavao bioenergetske funk
cije cuvstava skion j e da previdi organizam kao takav i da
os tane na razini psihoIogl,je I1ijeCi i asocijacija. On neee nad
Syoj put do bioenergetske pozadine i porirjekia svake vrste
cuvstva. Orgonskii strane, izucen .c:!a v.irli
pacijenta prije svega kao biDloski onganilzam, moze Iako za
JoravFtT"oa 1iiIiiiSiOrH:JO"kiarr1ji,vanje, tjelesne osjete, orgon
_sk? iIi zdje
Iiene zakocenosti i,td., .R.ostoji ogromno podrueje funkci oni
r a:nj a-;-kao fto je braeno posebno iskrivil jene
misli 0 genitalIlJim funkcijama u pubertetu, izvjesne drustve
ne nesigurnostL i namj,ere, razumni dru
stveni st'r ahovi itd. Iako je podrueje cuvstava
!!,E?ogo uieo d njifiova podrucja, . iako se
izvje.sne bolesti, na prirrnjClI' poviiseni krvni priltisak, ne mogu
n apasti psihoIogijskim sreds-tvima, iako govorne i misaone
asocijadje ne mogu vjerojatno prodrijeti dublje ad faze go
vornog raz'Voja, a to je oko druge godine zivota,:R,siholoskli ."
yld_ ollvst..vene v.ai.a.n.. i
.nezjlJl1jenji5l;....n.Q.. on njk vise najistaknuiyld-or:g<msike-bio"
pSlihijatrije.
- Irece Analize karaktera znatno je prosireno. Dodao
sam (:uvstvenu kugu, ranije objavijenu kao clanak u In
ternational Journal of Sex-Economy and Orgone Research,
1945. Talkoaer, 5'ez:ik Zivoga, ,ranije neobjaJv
Ijen. Ovo se poglarvlje bavi podrucjem biofiziCkih cuvstvenih
izraa:a, gIavn1m podruejern medicllnske orgonske terapije. Ko
nacno, opwan pdkaz slucaja pamnoicine shizorrenije upo
/Zillat ee studenta Ijudske prirode s novim podrucjem biopa
tologije koje je otNori1Io tek prije nekoliko godiina otkrrice
organizrnicke orgooS'ke energije (= bioenergija). Ovaj ee pri
kaz sIucaj a uvjeriti i5ittaoca da je organizmicka orgonska ener
gija fizicka stvarnost koja odgovara klasienom, cis to psiho
Iogij skorn pojmu psihicke eneI1gije.
Stari jz,raz vegetoterapija zamijeujen je orgonskom te
rapij om. Inace, knjiga ostaje nepromijenjena u svojoj gla,v
noj strukturi. Dna predstavlja prvi glavni korak, poduzet od
1928. do 1934, od psi:hoanali'Ze prema bioenergetskom izuca
vanju euvstava (orgonska biofizJika) i zaSiIuiuje cia se sacuva
kao takva.
Otkrite atJillosferske (kozmicke) orgcmske energije narnet.
uuIo je gIa'vne ipreinake u nasim osnovnim firzitkirrn kao i psi
hologi;jskim pojmovima. S ovima se ne bavi ova Bit
ee potrehne mnoge godine upornog rada da bi se razjasnili
glavni p'ravci koji su se r azvili od otkrica orgona. Takve s1vari
kao )}psihicka mrsao, na primjer, javljaju se danas u sa
svim drugaeijcm svjetIu, kao posIjedica otkriCa koja su uel
nHi orgonski pokusi. Ali to ne treba da odvrati psihotera
peuta i orgonskog terapeuta od njihova svakodnevnog rada
s euvs tveno bolesnim Ijudima. Za S3Jda, uglcwnom su pri
r odni znallls tveni,k i prirodni iIozof iC?: azvani otkricem opee
nita praiskon ske energije: orgonske energije.
W.R.
Prosinca 1948.
x
PR E DGOVOR DRUGOM IZ DANJU
Drugo izdanje Analize karaktera irzlazi nakon 12 gochna ne
p;romtjenjene urr:tatoc tome 5to. 6e ona dalje mmi'la u danas
nju orgonsku terapiju.
Za to postoji osobit razlog:
Dok se karaktero-analitiCka tehnika klirrricki razradivala i
primjenjivala izmedu 1925. i 1933, seksualna ekonomija jos
je bila u zacetku Sivoga razvoja. Pojedinacna i drustvena vai
nost funkcije onga:21lIla priznata je sarno nekohko godima ra
uije. PriJrocino, ovo je prirznanje imalo znatnog utjecaja na
teoriju i tehniku psihoama1itilCke terapije. Danas, kao i prije
dvanaest godina, anal,i'za karaktera nesumnjiryo spada u okvir
Freudove psihoanalize. U tom srrni'slu, i same u tom, orva je
knji;ga n3(pisana r moze jos i danas polagati pravo na valja
nest. Bila je studentirrna j prakticarima psiho
anahze. Nisam htio da promijenim njezinu PG'otmu svrhu i
naunjeru. Zato knjizi dodao, nrti sam cinio ikakve
ilZmjene.
Ipak, okako je vrijeme prolazilo, analilticko shva6anje ljud
ske strukture karaktera, naro6to pato.loki i terapijski tako
vaian "lwrakterni oklop, nastavilo se razvijati. Karakterni
oklop predstavlja polaznu to.cku dananje orgonske biofizike
i. terapijskiih tehnlka koje joj odgovaraju, vegetoterapije i
orgonske terapije, 6ije su glavne erte izlozene u prvom sve
moje knjli<ge The Discovery of the Orgone, (sv. 1. 1942)1
1 U raznim esejima koji se barye posebno o.rgonskom fizikom.
j e i' znacajno za svakog psihijatra da shvati kako
Je prvobitan psihijatrijski problem oklo.plj<ivanja ljudskog
karaktera ot'Vorio put do bio1o.ske energije i biopatije. Or
gonska biofirzika nije 0p0V'I1gavala karaktero-amalHicke postav-
I Die Entdeckung des Organs. Die des Orgasmus, Kaln,
1969.
XIII
ke izlozene u ol/oj knjizi. U,pravo suprotno, dab 'w je cvrst
temelj rprirodne w anosti.
Dodatak sadasnjem idanju Analize karaktera sadrzi po
slj ednj i Clanak k()ji sam poslao Medunarodnom psihoanali
1ickom udruienju na 3. Kongresu u Luzernu, 1934: psychi
sdler Koltt akt lmd vegetat ive Stromung. Ovaj clanak pred
st8vlja prij el az od Freudove dubinske psihologije do biolo
gi je i z:atim do orgonske bi'ofizi'ke. Ova se knjiga ne bavi
problemima orgona. Ipak, eilj;alac koji je upoznat s mojim
kasnij i.m radavima nece imati nikakvih teskoca u otkrivanju
oom odQomaka ukojima se orgonska biofizika dotice proble
ma st.rukture karaktera. Uanetanjem bi:ljezaka, pokusao sam
oagl asitJi one odlomke u kojima nalazimo prijelaz ir.z: dubin
ske p sihologije do orgonske biofi.zike.
Jskljucenjem spolne ekonomije i teorije orgazma iz sklo
pa psihoanalize - oni su njezini predstavnici, koji su bili
za to odgovorni, sami povukli granicnu crtu izmedu toga
dvoga, a kasn1je su to, Zlbog savjesti, s nepravom prj
pisa:1i. meni. Medu1:im, :SIljedeee mom bHi po.tpumo jas.no:
spolna eko nomija nije ni'kaJda zeljela da se odvoji od Flreudo
vih oS'Ilovnih :zmanstvenlih otkrica. Pogresnr druStveni Oibziri,
koj i su post ali beznacajni, kao posljedica drustvenih revolu
cija posljednj ih deset godina, bili su povod da se psi.hoana
liti cki pokret odvoji od s;polne ekonomije. Spolna ekanornija
je suparnik psihoanahzi iMo toHko kohko je Newtanov za
kon gra'vitacije Keplerovom zakonu hanmonije. Spol
na ekonomija predstavlja nasta-yak freudovske pSiihoanalize
i pruia joj priTodoznanst,veni temelj u podrucju biofizike
i drustvene seksologije. Danas je spolna ekonomija ta koja
--moze polagatI" pravo na- uspjeh da je dovela do otkoriea bio
loske energij e, organa, koji, upravljan odredenim fizickian za-
konima, lem u osnovi ljudskih s:polnilh funkcija koje j e Freud
pTVi opisao. Biopati'je koje je orgonska biofilzilka bila u
stClJIlju da otkrije u organskom podrucju, korelati su Freudo
vih psihoneuroza u psiholoskom podrucju.
ZakljueujuCi, zelio bili reei da analiza ka<raktera jos uva
jek vrijedi lIDUtaI teori:jskog okviTa dubimske psi
hclogrje:i psihoterapijskih tehmka. koje odgovau"ajlU ,tome mi
sljenju. Ona tGl]mder jols kao neZiarrnjenj;i'Va pomoena
tehnika u i or,gonS'koj tempiji. Ali vremenom
i raz:voj je kroci:o naprijed: spolni ekonomiJst i orgonski te
,ra;peut je bitno bioterapeut, a ne viSe same psihoterapeut.
W.R.
New York
Studenog 1944.
XlV
PR EDGOVOR PR Y OM I ZDA NJU
Psihoanaliticka istraZivanja ljudskog karaktera koja izlazem u
ovoj knjizi povezana su s problemima Becke psihoanaliticke
klinike lcoje sam, ppije devet godina, IpokuSao ocrtati u uvodu
svoje knjige Der triebhafte Charakter, a da nisam, medu
tim, ponudio cak ni priblizno rjesenje. Oni koji su upoznati
sa ,psihoanalitick,im istrahvanjem neee se iznenadiH da je
gotovo desetljeee morale proei izmedu formulacije problema
i njegova djelomicnog rjesavanja. Kada sam prihvatio da u
isto vrijeme lijeCim nekoliko impulz,ivnih ps,ihopata na beckoj
klinickoj ambulanti, odmah sam se suocio s brojnim terapjj
skim pmbJemima za rj'esenjle kojih sou baT. 'hili do
voljni ,uVIidi u f'r8JgmenDalI'I1u ego-st1ruktuDu ianpulziJwJ.Qg tipa.
Ipak, bilo je moguce vee i tada preypostaviti ,da ee genetsko
-dinamicka teorija karaktera, zatim strogo -razlikovanje izmedu
sadrZajlIle i formalne strane otponl s kojima lienost poku
sa'Va da osujeti OItlk1I'iovanje onogsto je poHsnuto, :i, napokon
da ee dobro zasnovani uvid u genetsko razhkovanje karak
ternih tiJpova biti od vainosti za teoriju J terapiju nagonski
inhibiranih ,karakternih neuroza koje sam u to vrijeme su
protstavio impulzivnim karakternim neurozama.
Terapijsko"tehnicka a:aZimatnanja i shvaeanja 0 dinamicko
-ckonomskom karakteru kao cjel.ovite formacije uglavJlom
su
koji
llJU
plodovi mojih velikih 'i'skustava i bezbrojnih razgovora
u Seminaru za psihoanalitiCku tera;piju na Beckoj psihoana
litiekoj Vodio S8Jrn ovaj seminar u r.azdoblju od sest
godina, za ik.oj e ,su mi vrijerne pO[llagaE brajni mladi kolege
su zavoljeli taj rad. Cak i sada, medutim, moram upo
citaoca da ne ocekuje nikakvu savrsenost u prikaziva
nacetih !pr oblema niti nj'ihovo potpuno rjesenj e. Danas,
kao i pr.ije devet godima, jos smo vrlo daleko od opsefue, su
stavne psilioanali:tieke karakterologije. Ja sarno vjerujem da
xv

ce se ovom knj Lgom znatno smanjiti udaljenost od zelj enog
cilj a.
Pogl avlja 0 tehnici bila su napisana z1mi 1928-29, i ona
su se mogla preis.pitivati kroz razdoblje od cetiri godine. Nisu
zahtijevala bi'lDe promjene. Teorijski dijelovi, sve do Treceg
poglavlja (Drugi dio) , prosireni su a dijelom i ;promijenjeni
otisd moJih rasprava koje su se protekHh godina
u Internationale Zeitschrift fur Psychoanalyse.
lz brojnih razloga, od kojih je jedan i nedostatak vremena,
nisam bio u mogucnosti da udovoljim zeljama mojih kolega,
koji su zeljeli da napi'sem opsirnu knjigu 0 analitickoj teh
nici. U vezi s time, morao sam se ograniciti na to da prika
i .em i potkrijepim tehnicka nacela koja 'proizlaze iz analize
karaktera. Hz to, analitoc:ka teih.nika se ne moze naucHi iz
knj iga - praksa j e :beskrajno slozeni'j:a, pa va'll se ona ot
kriva tek nakon temeljitog izucavanja slucajeva 'll seminatrima
i kontrolnim seansama.
Ipak, morat cemo se temeljHije pozabaviti jednim vaw i'm
prigovorom koji je te mozemo oeekivati da ce
doCi iz odredene strane, jer je na prvi pogled privla
Can j stavlja u sumnju da Ii su uopce bili nuzni trod i. tros
kovi vuani tlll tu publikaciju. Taj prigovor gl'asi
'
: zar ova
publikacija kao cjeHna ne rznaci prekomjerno i jednostrano
precjenjivanje indh,:i.dualne (psihoterapije i karakterologije?
U tako velikom gradu kakav je Berlin rna na milijune ne
uroticnih Ijudi, kojil1 je psihicka struktura i sposobnost za .
rad i uiitak jak'O ostecena; svakog sata i svakog dana !po
rodican odgoj J drustvene prilike stvaraju nove tisuce neu
roza. S obzi!rom na sadasnje pomanjkanje za tao
kve stvari, ima 1.i ikakva smisla ,ispuniti dvadeset stampanih
araka s rasprama 0 indivirdualThoj anali.tickoj tehnici, 0 struk
turnim odnosima, 0 dinamici karaktera i slicnirrn stvaI'ima?
A to pogotovu stoga sto se uopee ne mogu :pohvaliti time
da mogu dati upor.abive upute za l11lasovnu terapiju neuroza,
za kratko, siguTno i brzo lijecenje. Dugo vremena i sam ni
sam bio sposoban .cia se oslobodim jakog utiska od takvog
prigovora. Konacno, morae sam reCi sam sebi da je takvo
gledilSte hilo kratkov.i.cIno i, ako potraje, cak i losije nego
sto je .cIanaSnje j's.kljll'ciIvo ogranicenje na pitanja
alne psilhoter8Jpije. Moze se smatrati d: tip1cnom
kom doskocicom da je upravo uvid u polozaj individualne
psihoterapije koji: je s .cIrustvenog glediSta beznadan, a koji
palozaj pwizlazi 'iiZ drustvenog masovnog stvaranja neuroza,
momo dovesti .cIo jos temeljitijeg, Cak i ointenzilvnijeg bavlje
nja ;problemirrna individualne terapije. Trudio sam se da pri
patni'joarrhallno-obirtel.lj'skog od
oj a kojl zatomljuje seksualnost; da . nadalj e ozbJ.ljno dolazi
ohzk .samo .takva predobrana (profhlaksa) za 6je prakticno
provodenje u .cIanasnj em drustvenom sustavu nedostaje svaka
pretpostavka; nastojao sam, nadalje, :pokazati da ce temeljiti
prcv,ra.t i .kaji ce zavb;itli 0
ishodu politicklh borblnaseg stolJeea, stvontl pretpost avke za
opsewu predobranu (proJjila:k\su) od neUll"oza. Prema tome jar
sno je da predobrana od neuroza ne dolazi u obzir dok nije
teorijski priprernljena; ukratko, da je izucavanje dinamickih
i ekonomskih uvjeta Ijudskih s truktura naj vainiji preduvjet.
Kakve to ima veze s tehnikom in.cIivi.cIualne terapije? Da bi se
izuCile ljudske strukture na nacin koji ce i mati vaznost za
preventivnu zastitu od neuroza, prvo je potrebno usavrsiti na
su analit icku tehniku. Ovaj ce rad pokazati do koje mjere
dosadanje tehnioko znanje ne moze i'spunitJi takvu swhu. Zato,
gla'vna bIliga psihoterapioje, ilLkold:ko ona zeli .cia se .pripremi ze.
buduce zada tke spreeavanj a neuroza, mora biti da stvori teo
'l'iju tehrri!ke 1. rterapije utemeljenu na, dinamickim i ekonOlIIl
skim procesima psihi ckog rnehanizma. Prije svega, trebamo teo
rapeute koji znaj u zasto mogu izazvati promjenu u strukturi,
iz kojUh ra.zjloga im to ni'je polo za rukom. Kada srtUIpTInO
u bitku s epidemijorn 'll bilo kojoj drugoj grani medicine,
mi eemo say napor uloZiiti u to cia najsavrsenijom metodom
istrafimo i razumijemo tipicne pojed1nacne slucajeve te epi
demij e, da bismo zatim bi1i u mogucnosti da pruZimo savjet
drustvenom higijeniearu. Na taj se naem bavimo tehn1kom
individualne analize ne zato sto tako vj'soko cijenimo mdivi
d'llalnu terapi:ju, vee zato sto bez dobre tehnike ne mozerno
ste6i uvide koje trebamo za opsefuiji cilj i'strr"az.ivanja stmk
ture.
K tome doIazi dalji motiv koji vailja uzeti u obnilr, a taj
sacinjava opcu pozadinu kl:iniekih koja su pred
met ove knjige. Radi c1taoeeve 06jentacijeovdje eeIDO iih
ukratko ,pdkazati. Za razliku od drugih grana rnedicinske
7.nanosti, ne bav,imo se bakterijama iii tumorJ:ma vee ljud.
skim reakoijama i dusevnim bolestima. Psihoanaliza, plod
medicinske znanosti, razvila se mnogo dalje. Ako, u skladu
l judi rade vlastiltu pov.i.jest, zavisno 0
ekonomskfun uvjetima i pretpostavkama, ako rna
terlJalisti.cko
l
shvacanj e povijesti zaista mora polaziti od
premise sociologije, prk odne 'i psi!hicke organizac1je
co.vJ;ka, tada je j asno da u izvjesnoj tocki nase
stJece odiumu sociolosku vamost. Mi izuCavamo psihicke
njihovu ekonomiju i dinamilru. ltNajvainija pro
lzvodna snaga, proizvodna snaga nazvana radnom snagom,
I Bilj eka. 1945: danas bismo rekli n[unkcionalno. . .
XVII XVI
zavis i 0 covjekovoj psihi ckoj strukturi. Ni takozvani sub
jektivni faktor ni proizvodna snaga, r adna snaga,
ne mogu se shvatiti bez znanstvene pS'ihologije. To
zahtij eva odvaj auj e od onill psihoanalitickih shvacanja koja
ob j asnj avaj u kulturu i povijeS't Ijrudskog drustva na osnovi
POrili8, umjesto cia razumiju da su drustveni uvjeti najprijc
morali dj e+ovati na Ijud5ke potrebe i iZJmijeniti ill pr,ije nego
sto su ovi promijenjeni porj.vi i potrebc mogii zapoceti cia
djduju kao p ovij esni cimbenroi. Najpoznatiji ad danasnj1h
karakterol oga pokusavaju da shvate svijet na temelju vri
jecLnosti i karaktera, umjesto ooo-atno: da izvedu karakter
i vrijedl10sti iz procesa.
U 5iTOj pove:zanosti 5 pi:tanjem 0 socioloskoj funkciji obli
kovanja karaktem, moramo usredotociti paznju na Cinjeniou,
doduse dobro ipOznatu, ali u njcnilm detaljima jos malo pro
niknutu, naime da se izvjesne prosjecnc Ijudskc strukture
veZu uz izvjesne drustvene ol1ganizacioje. ILi, c1rugim rijeCima,
svaka-drustvena 'Ol1ganizaci'ja stvara sebi one k3JTakterne struk
ture koje treba da bi rnogla postojati. U klasnom drutvu,
momentalno postojeea vladajuca klasa osigurava svoj polo
Zaj 'Uz pamoc odgoja i cme6i svoje ideologije vIa
daju6im ideologijama svih ClaI10va drustva. Medutim, ne
ostaje se sarno prj usachvanju ideo}ogija u sve clanove dru'
stva. Ne radi se tek 0 premazivanju svijesti stavovioma i mi
sIjenjima, vee 0 procesu koji duboko zadire u svaku novu
generaciju danog drustva, cija je sv:rha i<zazvati promjenu
i uobLi.citi ps.ihicke strukture to u sv,im slojev,ima drustva)
u skiadu s drustveniom red'O'm. Zato, pr,j,rodna znanstvena psi
hologija i karakterologija 1maju jas.no zacrtan zadatak: one
moraju ustanoviti nacme i mehani2:me pomocu ko}ih se co
vjekov drustveni bitak p'retvara u psiihicku strukturu i, time,
u ideologij u. Zbog toga se drustvena proizvodnja ideologija
mora TaJzlikovaei od re;produkcije ovih iJdeoIogija u ljudirrna
danog drustva. Dok je istraZivanje oprvog zadatak sooiologije
i ekonam,ije, utvrdL<vanje potonjeg je zadatak p&ihoanalize.
Ona mora izuCavat i ne sarno kako neposredan materijaini
opstanak (hrana, stan, odjeea, radni proces), tj. nacin iivota
d nacin na kojd 5U potrebe zadovoljene, vee i kako takozvana
dTUStvena nadgradnja (moral, zakon-i i institucije) djeluju na
na;ganski aparat. Ona mora odredJiti, koli-ko je moguce pot
punije, mnostvo posrednTh veza u pretvaranju materijalne
oscrlove u idealnu nadgradnju. Ne moze biti sporedno 50
ciologiji da Ii Ipsihologija ispunjava ovaj zadatak primjereno
i do k'Oje ga mjere ispunjava, jer je covjek, pr.ije svega,
objekt sv.ojiJh potreba i dIiustvene organizacije koja uskladuje
zadovoljenje njegovih potreba na ovaj iIi onaj nacin. No 11
XVIII

!-jubay, rad i znanje izvoIi,su nag g zjvota.
Oni treba i da upravIjaj,u_n1iwe. _
WILHELM REICH
1
Neki problemf
psiboanaliticke tebnike
U svorn radu analiticaJr se dmevno susreee s problernirna
za rjesavClillje kojiJl nije dovoljno sauno teorijsko zllClillje ni
samo praktioko iskustvo. Smijerno reCi da se sva pitanja
tehnike okU[Jljaj u oko jednoga: najbitnijeg - da lI se i kako
se jasno definrrana tehn1ka Jij ecenja moze
iQ; psihoanaliticke teorije dusevne bolesti. To je pitanje 0 mo
gucnosriroa i granicama primjene teorij e u praksi. Medutim,
kako sarna analiticka praksa tek postay,ljanjem rprakti:CIQih
zadataka daJe teorioju procesa: mommo, da bismo
ispravno napredovali, traii.ti putovekoji polaze od ctsro em
pirijske prakse, vade kroz teoriju i zavrsavaju u teorijom
dobro potkrij eplj enoj p.raksi. B ogato iskustvo u Beckom se
minaru za psihoanalitiCku terapiju i na osnovi motrenih
analiticki:h seansi pokazalo je da smo jedrva posli dalje ad
predracLnja na putu prema rjeSavanju spomenutog proble
ma. Doduse, raspolaiemo osnovnim radovima, tzv. abecedom
analiticke tehnilke, u raznim raspravama i nje
gOYim brojnim orpaskama u tom predmetu; a vrlo informa
tirni radovi i drugiJ1 autora 0 tehnici poveeali su
nase razumijevanje pojedinacnih problema tehnike.
Opeenito uzevsi, medutim, ima to:Uko mnogo tehn1ka koliko
i analiticara, ako se ne abaziremo na one FTeudove, di'jelom
pozitivno a dijelom negativno odredene savjete - kojih je
malo s obZ!irorn na sijaset pitanja - a koji' su
postali opee dobro.
. Ova opeevazeea nacela tehnike, koja su medu analitiea
postala mesto sarno po sebi razumljilvo, izvode se 1z
pojmova neurotsko
g
. procesa.
vrste nastaje od sukoba. otisnutih na onskihza:
. - me U oFma su re OVltO i, S olni zaht 'e\lli ,g..
- sa snagama ega 0 e otklana u. Posl ' edi
ca neuspjeba a se n ] esl fa] sa. 0 je neurotski siimpJQ1:D
3
Prema tome, s obzirom na tehni
nuin.i.m uklan ja'll j e potiskiva
n@<; drugim r ijeeirna, svjesnim nesvj esni sy.kQb. Ali,
bud.uci d a je p sihicka instanca, poznata kao proosvj esno,
p r01h- pr obijanja potisnutih i paci jentu nesvjesnih po ticaj a
psihicka proLuzaposjednuea (protukateksu) koja
dj eluju MO stroga ceuzura >sprecaNaju6i
da one p os1anu svj e5Ile, to yalj a u arla-hti.ckom lij ecenju
uobicajeni i.zbor misli pr i svakodnevDom misljooju odbaciti
i dopustiti da Ol)J! teku slobodno i bez kritiCnost i. U tijeku
a!l1alit ickog rada tragoYi nesvj esnoga, pot i'Snutoga i djecj ega
isti cu se jos jasnij e u gracii koja se pojavljuje i, uz pomoe
analitiear<l, ove tragove t reba prevesti l1a jezik svj esnog. Ta
JcOZVa!JlO osnovno pra'villo psihoamalize koje zaht-ijeva da se
cenzura uklond. mislima da se .s lobodno
n aj stroza j e j najnuinija mj era analihcke tehm ke. Ono nalazi
Sllainu potpo ru u snazi nesvj esnih poticaja i zelja, sto --...:
jedno i drugo - djeluje u smjeru akcije i dovodenja do svi.
jesti ; medutirrn, toj snazi se sUJprotstavlja druga snaga, ta
kocier neSlvjesnaJ a 10 je "protuzaposj ednuee ega koje ote
zava a katkad i sasvim onemogucava trud pacijenta da se
d rE ovog osnovnog pravila. Isto takve snage podrZavaju neu
liZ pomoe moral nih ins :ca; u analitickom lijecenju
te se siLe pojayljuj u kao t on ' uklan' an ' '"
Taj teorij ski uvid u stvar na aze da;ljnj e pravilo prakse, name
da I2revodenje nesvjesnog u svjesno nesmije ted iilravno
vee svladavanj em ot:rora, a to znaci da pacijent mora ponaj
prije shyatiti da Se opire. zatim na ,koii nacm i. konacno
.. -
,d"enos
ima
se takvi
p J tJ' . oni moraJu btU Tazrl]eSelll otknvauJem njIDOVe ve
ma, . d' . . K k k b
sti 5 pacijentovlm Jetlnjstvom. a 'Q.sva a
zan
O
k b' d'" .. y
izllzetaka, nastaje .?d o. a u cetvrte_ go-
dine zivota, su aba kOF n,l.su mogl! bltl u to doba,
oni ponovo oiivlit.-tJ U u . __
tj. onaj f!jezin dlO sv1a:tava'l1jcm
najvaWiiL dio NadalJe, b uaucraab'Olesmk
u prijenosu pokusava da analitiCko objasnjaJVanje nadomjesti
zadovoljavanjem za Itl.!P
3vi
i potical2IEa 1.!o
senih mrinjorn koj i su ostaJi nezadovoljcrlr,-iIi pak brani
od toga da spozna re PEfjenos se o!?icno razv!j a u_
otpor, tl napredovan ju liie-Gcenj.a. Ne.gativru
prijenos
l
, t:j.""staVciVi koji izrazavaju mrZnju, preneseni na
anaHticara, lako se od samog pocetka prepoznaju kao otpori,
dok prijenos pozitiNnih stavova ljubavi postaje otpor tek
putem i1IDenadne p romjene u negativan prijenos kao poslje
dica razocaranja iIi straha.
Dokle god se 0 analrtickoj terapiji i tehnici nije
raspravljalo iIi se pak raspravljalo nedovoljno i nesustavno,
moglo jeprevladati misljenje da se praksa kojom su se svi
jedna'kos.iuZiJlli iz :oajeciruicke naprijed .pri.kazane osno
ve. Ovo je miSljenje biJo tocno za mnoga pojedinacna pi
tanja; ali vee za ,shvaCallljlC p ojrma anailiticke .pasiwlO'sti, na
primjer, pastoje naj r azl iCitij a tumacenja. Krajnje i zacijelo
najpogresnije j e shvaeanje da treba sarno sutjeti; sve ostalo
Ceodoti sarno 00 sebe-:-\Tladala su i j os Vll ad aju zbrkana sta
jaliSta a zadacI anauticaTa u a;oaliti6kom lijecenju. Doduse,
opee je poznato da on mora slomiti otpore i
kovati prijenosom, aili (ako i kada to treba da se do odi,
koUko raz lCIt tre a a e njegov pnistup u vrsenju ovog
zadatka u razlicitim slucajevima i situacijama, 0 tomese
nikada nije sustavno raspravljalo. Zato, cak iu najjedno
stavnijim pitanjima u vezi sa svakodnevnim ana'H1Jickirrt si
tuacijama, stajalista se neminovno, jako razi.Jaze. Kada se,
na primj er, opisuje odredena situacija otpora, jedan anali
ticar misH da treba ucilniiti ovo, drugi ono, treei opet neSto
trece. I kad se, zatilm, anaJiticar koji je opi'sao situaciju vrati
svom sLucaju 5 racnim sa'Vjetima svojih kolega, pojave se
nove mogu6nosti i zbrka je cesto mnogo veea nego sto
je na pocetku. Pa. ipak valj a pretpostaviti da, u datim
odnos'lma i uvj etima-;samo jedna oc1redwa sj1u ad Ja..doplls..ta
sarno jednu jedi nu QPtlmalnu
tcimosooitom slucaju moie.biti uistinu ispravan samo_jedan
jedini oblik baratanja tebni'kOID- To se ne odnosi sarno na
odredenu situacij u vee na analit icku tehniku u cjeliDIi. Zato,
moruGnos t rjesenfa "
5
4
zadatak je da se utvrde kriieriji te ispr avne tehnike i, pri'je
s,'ega, kako se dolazi do nje.
Proteklo je mnogo vremena dok se nije shvatilo 0 cemu
se_ovdj e radi : da se dopus ti da tehnika date situacije izraste
iz sa.me speCtT1Cne artaMl cke . sriuact1e {ocnom andltzom
M) effi1:1 pojedinosl t l e metode razvoJa anahficke t ehmRe stro
go su se pndiiava;I,i u Beckom semilnaru, i ona se pokazala
uspjesnom u mnogim slucajevi.ma - u svim onima gdje je
teorijsko r azumijevanje analitiiCke situaeije billa moguce. lil
bjegavalo se dava nje savjeta koji su, u konacnoj analizi, bili
stvar ukusa, te se raspravlj alo 0 teskoci - na primjer 0 ne
koj situaoiji otpora - dok TIaCrTI njenog rjesavanja nije
sam iznikao iz diskusije u jasnom i odredffilOm obEku. Tada
su anali>titari i mali osjeeaj cia je to jedini is.pravni put. Tako
je nadena metoda koja je omoguCi1a primjenu analiticke
grade na anali1icku tehniku, i'<i!ko ne u svakom slucaju, ali
bar u mnogiro slucajevi.ma i - sto je najvaz,nije - to je
postailo naeelo. Nasa tehnika i,pak nije nacelo koje poeiva na
cvrsto ustaljenoj praksi, vee metoda gradena na odredenim
osnovnim teorijskiun nacelima, al1 se ona, uostalom, odre
duje sarno u pojedinom Sllucaju i u pojedinoj situacijL Tako
je, na primjer, osnovno nacelo da sva oeitovanj a nesvjesno
Eostaju svjesna putem Ali, da Ii se ti me hol e
reci da ovu nesvjesnu graClu treba in;tenpreti'l'ati, odmah tim
se ,pocinje pokazi'Vati s irzvjesnim stUIjJnjem jasnoce? Osnovno
nacelo je i to da sva rijenosna ocit ovanja vaJja svOOi1:i: na
njihove izvor e u JetinJstvu; no, a I Je ime vee reeeIlO.
ukojmn trenu tkU 1 kako t o treba. da se dogodi? Analiticar
je suocen s negativnim i pozitivninn prijenosom ii ' isto vri
jeme; nacelno, oba treba razrijesiJti; medutim, nije Ii o.prav
dano pitanje sto treba razrijesiti najiprije i koji.m redom, te
koji su uvjeti odlucujuCi cia se to odredi? Da ;li je tu do
voljna cinjeniea da postoje indikaeije za ambivalentan pM
jenos?
Pokusaju da se iz cje10vio!e momentane situaeije irz;vedu
redoslijed, naglasenost i dubina potJrebnih tumacenja lako
bi bilo prigovciriti i reCi: irutenpretirajte sve b.ko se pojav- t
Ijuje. Na to odgovaramo: kad nas bezbrojna isku'Stva i nak
oadno teorijsko sredivanje tith i'skusta:va uce da tumacenje
cjelokupne grade na taj nacin i tim redom kako se pojavljuju
ne ipostize, u ve1ikom broju slucajeva, svrnu tumacenja, naime
terapijski utjecaj, tada moramo istrai1ti uvjete koji ooreduju
terapijsJm korist tumacenja. Oni su drukCiji u svakom sluca
ju i cak ako se, sa 6tajaliSta tehnike, postignu neka opea na
cela primjenjiva na tumacenje, ona ne znace tako mnogo u
usporedbi s najviSim nacelom, naime da anaIiticar mora nas
6
. t'da iz svakog J?O!jedinog 'Slucaja oj iz ;SlVake pajedine sritUJa
I itbWf posebmr tehnilku 's1u6aj>a r pojecL'ine situa-
ClJe . b"'d' t
., a da pri tame ne lZgU 1 lZ VI a opeu povezanos u razvo
<;IJe, alitickog procesa. Savjeti mi:SJjenja da lSe ovo iIi ono
JU an
r
'1'
1
d
a eovJe
v k
Je
. d t
s
t
var
'
analizirati mora nos' avno lS
ra
mo . k l' .
ravno :- sve Je to stvar u. a 1 sve
nacela tehni.J<.e. s to se. tocno mlsli
abiono i dalje .anahtlcar mo
ze traiiti utjehu :v]er:uJuel u. vnJe.me
nece nista ucinivl . VJeroyanJe-!::!...E:.aJanJe 1l] eeenJa 1ma smlsla
sarno ak(LSe analiza r azvije, t i kada analitiiCar razumije otpo
fe.i..moZe nastayiti anaJ i!z.u u skladu s naravno,
vrijeme nij e i ne moze .biti CiI?beni.K: je,. medu
tim, ocekivati da se uspJeh moze pOStlCl samlm cekanJem.
Morat cerna pokazati ,koliko je ,za zakonit razvoj Jijeeenja
bitno ispravno shvacanje prvog prijenosnog otpora i rlliko
van je njime. Nije svejedno kojoj pojedinosti i kojem sloju
prijenosne neu roze pristupimo po prvi put u anaIitickom "a
du, da Ii analitiCar odabere ovaj 1li onaj dio bogate grade koju
nudi .pacijent, da Ii analliticar ponajprije inter!pretira nesvje
snu gradu koja je izasla na povrsinu iIi oupor koji se OOno
si na nju, itd. Ako analiitica;r tumati gradu onako kako je
bolesni.k daje, onnapreduje po unaJprijed stvorenom mi.slje
nju da je grada uvijClk: pogodna da se iskoristi anaJiticki,
tj. da je svaka grada terapijsJd korisna. Pri tome je, IPrije sve
ga, njena dinamitCka vrijednost one sto je najvaZillije. Moja
nastojanja oko teorije tehnike i teraipije usmjerena su upra
vo na to da d odem do opCih kao i do posebnih gledista u
svakom s'luc aju, 'radi opravdane primjene grode na teh
niCko b3!ratamjeslu6o!jem; drugim rrjeeima, :I1a:S1tojim da
u svakom tumaeenj u toeno znam zaSto se ,i kojim ciljem in
terpretira - a da se ne interpretira sarno interpretacije radio
Ako analiticar interpret ira gradu r edoslijedom koj im se pojav
Ijuje u svakom slucaj u, billo da pacijent vara ili ne, koriste
Ci gradu kao ,kamuflaiu, skrivajuCi osjecaj ronnje, smi'juei
;u sebi i zatom lj'lljuCi svoja ouvstva itd., on (ana
htJear) neee moei izbj eCi buduCim beznadnim situacijama.
NastavljajuCi tim putem, anaHticar ce biti uhvaeen u obra
za<; nametnut svim slucajevima, bez obzira na pojedinacne za
htjeve terapije u odnO'Su na odredivanje Vlremena i na dubinu
Sarno strogim pridnavanjem pravi
1a tehnike iz sva:ke situacije, anaJiticar moze zado
vOl)ltl. zahtjevu da bude u stanju da toeno objasni, u svakom
slucaju, zasto je uspio odnosno promasio da pro
ve?e hJeeenje. Ako a nalitiear ne moze, bar u prosjecnom sIu
caJu, udovolj iti ovom zahtjevu, ni.kakav dokaz nije potreban
7
da cia nasa terapija ne 7!aslmujc ime znanstvene uzroc
De t era pij e. [pak, objasnjavajuci razloge neuspjeha pojedine
t erapij e , aLl 2!litiCaT' mora izbjegavaui ,tV'I1dnju leao sto je ona da
pacijent oije zeUo cia ozdravi, ili da on nije bio pristupacan;
j er upr avo je to ono !ito zelimo mati: zasto pa:cijent nlje zelio
ozdraviti, zasio on oije pristupacan.
Necemo pokusavati ustanoviti :nikakav soUstav tehnike.
Nije stvar u t ome da opiSemo obrazac koji bi vrijedio za sye
slucaj eve, vec da stvorimo rtemelj, zasnovan na nasoj teoriji
neuroze, za r azumijevanje terapijs,kiIh zadataka; ukratiko, da
zacrtamo siroki okvir Ulluta;r kojeg ' ce biti dovoljno
stora za primjenu opcega osnovnog nacela ha ipoj edine slu
cajeve. . .
Nemam sto dodat i nacelima ointerpretaciji
nes vj esn og i njegovoj opcenitoj fonmlili da analiticki rad ovisi
o uklanjanju oupora j rukovanjn s prijeriosom. Meautim, dalj
nj arazlaganja polazu pravo na to da budLl smatrana
nom primjenom osnovnih :nacela psihoanalize,cime se o:cva
c
r aj u i nova podrucja anal itiJckog rada. Da su se nasi pacijenti
od samog pocefka drzaJ.i osnovnih pravila makar sarno pri
blizno, ne bi bio nikakvih razloga da se napi'se knjiga 0
lizi 'karaktera. Na ;;;a10st. sarno je mali pacijenata
ad samog ipocetka sposoban za analizu;veCiina ipacijenata se
pridriava oSlIlovnog pravila tek nakon sto se otpciri uspjeSno
razlabavc. Zato cerno sebavi ti sarno pocetrriim fazama tlijece
nja do trenutka kada mozemo mi'rDo i bezopasnosti prepu
stiti fJacijenta da i -clalj e \rOOi analiiu. Prvi problem je od
c
gojiti pacij enta za anal izu. Drugi j e problem zavrsetak ana
liie, problem razrjeseoja prijenosa i odgajanje ipaoijeilta za
:2Jbiljski f ivot. SrednJi dio, tako reCi trup analize, bit ce za nas
zanim1jiv sarno utolikoukolik oon ' proizlazi ill uvoda U lije
ceoje i v6di do nj egovaokoncanja. '
Najprij e nam j e, medutim, teorijsko raz
matranje lilbido-ekonomske OSilove analitlcke terapije.
.
2
Ekonomsko gledifte u teoriji
analiticke terapije
Kad se Fr eud udaljio od pozicija katarticke terapije, na
pus ti o sredstvo analize i priihvatio 'stajaHste da
ono s to pacij ent maze reCi dok spava, moze 1zni:
jeti i dok je budan, on je neko vrijeme pokusavao pacijenta
uCi niti svj esnim nesvj esnog znacenja s'imptoma izravnim in
terpretacijam a tragova potilSnutiih e1emenata. Ubrzo je otkrio
da ta metoda ovisi 0 spremnosti pacij enta da i ,prihvationo
nn sto analitiJcar ukaie. Slutio je da padjent analiticarevu
saopcavanj u pruia otpor, najcesce riesvjestan. Zato je pri
lagodio svoju tehniku ovom novom saznanju, tj. odrekao se
izr avni11 inteppretacija i otada pokusavao da omoguCi lt1e
svjesnom da postane svjes'no uklanjajuci otpore upravljene
protiv elemenata.
Ova temcljna promjena 0 teorijskoj koncepciji i telwici
analiti6ke terapije bila je Iprekretnka'u njezinoj povijesti
i oznaCila pocetak novije, jos i danas valjane tehnike. Uce
nici Ikoji su napusthli Freuda nisu to nikad razumje'li; cak
se i Rank vratio staroj metodi- ilZravne inter;pretacije 6impto:
rna. Ovaj ovdasnji pokusaj znaci same dosljednu primjenu
nove tehnifke s'vl Cl'davanja otpora na anaJIizu karaktera, sas
vim u smis;]u mllpredovanja analiticke terapije od analize
simptoma do analille cjelokuipne licnosti.
. Dok je u razdoblju ,katarticke terapije vladala predodzbada
je potrebno os]oboditi potiski'Vanjem priguSene afekte kako
bi se postiglo da simp tom iScezne, kasnije se tvrdilo, u razdo
?lju anali'Ze otpora (to je moida bio preostatak iz vremena
lzravnog interpretiranja znacenja simptoma), da simptom
mora nestati kad potisnuta predodiba na tkoju se oslanjao
postane SYjesnom. Kasnije, kada se ta tezapokazala neodrii
.vom, .kada je iskust vo po novo pokazalo da su se odriali silli'
ptoml, <:esto i usprkos svijesti 0 njih ov1m ranije potisnutim
"
\
9
sadriaj ima, Freud je, u disku6iji na sastanku Beekog psiho
aoalitickog dr:u.stva, promijenio ,prvu formulu u tom smvslu
da , m.t,e _.a Ji D e wotfl " l1esla ti ako nieJlov
neSVlesm sa ! postane sv]estan.
Sada sm o se suoeili s novim i teskim problemom. Ako pri
jelaz u svjesno, \S am za sebe, nije dovoljan za olJdrav<ljenje,
pita se koji su drugi c imbenici potrebni da bi s1mptom ne.
stao; ,! oji je>S uvjeti odl ucujl!. 0 torpe da Ii ce prijelaz u svje.
sno dovest i do izlj eCei1}a j')i ne? Zbog toga, prevodenje poti.
snutih sadrzaja u svj csno ostalo je doduse neophodan pred
uvjet lijecenja, ali ga nije, u osnovi, objasnjavalo. Kad se
jednom postavirlo to pitanje, odmah je slije-dilo jos jedno,
nai'll1e Ii su i12ak bmi U E.ravlL ani protivnici PSihoanalizel
Ikojj su uYlJek op ominjali da nakon analize mora doCi sinte
za." Medutim, Rasnija razmatranja pokazala su sasvim jasno
da jc ta opomena b ila tek isprazna fraza. Na Kongresu u Bu
dimpeSti sam Freud j u je potpuno pobio istakavsi da je ana
liza u isti mah sinteza jer svaki poriv osloboden iz jedne ve
zanosti odmah ulazi u d rugu vezanost. Da Ii je to mozda bio
klJuc rjesenja problema? 0 kojim porivima i 0 kojim novim
vezanostima se ovdje radilo? Zar je svejedno s kakvom poriv
nom strukturom pacije:nt ostavlja analizu? Kao analiJtieari,
presta'Ii smo tragati za bogom u psihoterapiji i morali se za
dovoljiti ,pronalaZenj em rjesenja vi6e u skladu sa zeljama pro
sjcena covjeka. Sumnje nema, eijela psihoterapija boluje od
toga 5tO su primitiWli ,bioloSki i socioloski temelji svili tzv.
visih teinji bili zanemareni. Na izlaz je opet ukazala FJ"eudo
;'Ia neisc11pna teorija Hbirl a, koja je ,proteklih godina analiti
ckog istraiivanja u mnogim s'lucajev1ma bila viSe nego za
nemarena. Ipak je tu jos bilo previSe pitanja odjednom. Na
vest cemo ih ukratko prema metapsihologijskim stajaHstima.
.. gledB ta EEoblem se nije mogao rijesiti, stoYi
takav se po usaj same pokazao neprimjerenim: puko PLe
vQ.9<:.ille nesYjesne ,predoclZbe u svjes.nu nije dovoljno za Iije
Rjescnje s dinpmickog gIediSta obecawlIo- je viSe ali je
IStO tako billo ne.primjereno, unat aC tome sto su Ferenczi i
Rankcinili uspjesne pokusaje u vezi s time. Toano je da od
afekta povezanog s nesvjesnoI1]-,prel!odzbom goto
vo uvijek olaksava pacijentovo stanje, ali je to oblCho kratko
tra}no; toga, izuzev kod 1zvjesnih obIik_<l his(erije>J...eJro
ie IP2
stiCi
odrcagiranje u zgusnutom o.bIiku p.21Febn<!!il da bi
smo do.bili Prema tome, ostalo je samo
ykonows"k
o
paci' . d ne r ri m :e. ", '"
9"ove sDolnosti su 1Ie om p -L' . , "
f .
poremecene onomlJelIb'iinr: 1I00'1IIalfle blOToske funkcIJe nje
,rave oso
be. A sigUI1DO je n?rmalno iIi .abn?:ffi.al?o funkcioni.ranje
c:T.- omiJ'e libida OVlsno 0 oI1gamzaclJl Ivblda. Zato moramo
c.lJ\.on v I I' k . . 1.
biti u stanju nace no. l!Jemo one stru'l\.tu:e
koje omogucuJu ekODlYml']l. hbida -da . od. onJ'h
truktura koje .se tome protl ve. POkusa] da se rI]eSl ova] pro
11em j e na're TazJlikovanje dvaju genital
nog 'k<1l rakltera'l neurot-s.kog lka!Takil:era.
Jliteautlm, dok se toplckim i dinamicbm gledistem od sa
mog poeetka Jako rukovalo :r rpraksi
iii nesvjesnost neke predodz;be, Sllllll1a afektlvnog problJan]a
potisnutog itod.), nije ?dJ?ah. J:>iIo jasno. kako :bi se
ekooomsko pnmlJemtl OVG]e se,
naravno, radi 0 kvantitativnom cimoeniku psihickog zivota,
o onoj koliCini libida koja je nagomilana odnosno oslobodena.
Ali kalko da ovoj ko]icitrJ.ski odredenoj teskoci sob
zirom na to da u psihoanalizi neposredno racunamo s'amo s
kvali.tetama? Ponajprije, morali smo biti na cis to time zasto
smo staloo nailazili na kvantitativni Cimbenik u nasoj teoriji
neuroze i zasto kvalitativni cimbenik psihickog zivota, sam za
sebe, nije bio dovoljan da objasni psihicke pojave. Dok su
tako iskustvo i rasudivanje 0 problemu analiticke terapije
uvijek ukazivali na problem koIiCine, neocehvano .se pojavilo
empirijsko tumacenje.
Znamo na osnovi analit icke prakse da neki slucajevi, uspr
kos dugotrajnoj i op'seZooj analizi , ostaju tvrdokorni, dok
se u drugim slucajevima, unatoc nepotpunom razotkrivanju
nesvjesnog, moze postiCi trajno praktitno pobdljsanje:-.>Vspo
rediujiUci ove dvije ISkupine,1 p<>ka:mlIo se dia, nakon analize,
prva skupima pacijenata, naime oni Cije Iijecenje se lomilo 0
tvrdokornosti iIi su ponovo pali u neurozu, nije uspjela uspos
taviti uredan spolni zivot ili, su nastavili zivjeti u apstinenciji;
drugi su, pak, koje je za to djelomicna analiza
ubrzo prihvatili trajni zadovoljavajuci spolni zivot. Jedno
istraiivanje prognoze prosjecnih slueajeva pokaza1lo je, nada
pOd. inace jednakim uvjetima, da su za lijeeenjf:
b1l1 utoh'ko povoljni' i koliko je b io potpunije aktilViran geni
o u onoj mjeri u kojoj je li.bido zadriavan
ta OJ u diEinj stvu i a enastvu. Druglm n]ecima,
d,2- lje od gemi talnog podrucja Il rauom djetl:njstvU. .
koji su se .po.kazaUi viSe iIi manjc
. - o' Lma : en itaLni primat Jb,.dj.etinjstfll uopcC-JJ.ij.e bio
o]ima i.e genitalna aktiv1}o'st ograni-
I Usp. Reich: Uber Genitalitat i Die therapeutische Bedeutung der
.Genitallibido, lnternationale Zeitschrift fur Psychoanalyse, SV. X (1924)
I XI (1925).
10
cena na .anaLci, oraJnL i uteralni erotizam.
2
Medutim, s obzi
rom.na t o da se genitalnost pokazala kao vazan prognosticki
kriter ij, bUo je oeLto da te s lueaj eve treba istraziIVati sa 5t a
noviS ta genit"ainosti, njcgove potcncije. Pokazalo se da nije
b ilo nL jednc pacijentice cija vagina1na potencija nije bqa
pOl"emecena i gotovo n i jednog p acijenta ejakufativna
Hi erelctivna potencija nije bila ostecena. Medutim, pacijena
1a kod koj ih nije bilo smetnja u pogledu potencije u uobica
jenom smis]u, onog m a.]og broja erektivno potentnih neuroti
k a, bilo je d ovolj no da pokoJebaju vrijednost genitalnosti za
rarumi j evanje ekonomi je lijeeenja.
Kon,.acno, trebalo je doCi do zaklj ucka da nije bitno da Ii po
s toji erekcij e; 1aj nam ,podatak, na-ime, ne govori
nista 0 ekonomiji libida. Vazno ie, ocigledno, da.lUe neoste
SPOSOb1UJst da se postigne odgovqrg.juce spoln;;--zaaovo.
Uwi.e-To sasvim sigurno nije slueaj s pacijenticama koj e pate
od vaginalne neosjetljivosti; ovdje je bilo jasno iz kojeg
izv.ora si mptomi cr pu svoj u energiju i sto poddava zas.toj
Libida, koj i je, narav id" r etski izvor neuroze. v .'
lEkono 'm ote
se Ubi . reno r'esenJe
" na;lpri;e ;e p r oistekao itz t eme 11 l'leg ISO! ...
nFmuSJdh pacijenataJ; erekbvnom
wacenje genitalnostT,fli, tocnije, orgastIc e Impotencije za
etiologiju neurom iznijeto je u mojoj knjizi The Function of
the Orgasm.
3
Tek iposto je dokazan n:jezin odnos pretTI<\. teoridii
aktualne n'euroz.e, geni.1alna funkc.iYostala je teorii,fl'i vazna
. - i za i'spitiivarije karaktera. Odjednom je bilo jasno gdje
treba trazitLumhlem ,kol jcjne' bi1Ls.amo organ.:
s.kfLQsnOva,
liibida._L zato, ekonoIDski PEQkmr
neuroze..kao i njenog Jz.lj.eee.nja leZl u velikoj rnjeri u
skOm..pMTi1CJ J1 , tj, I;}io
sadrtaja poj ma .
Sada smo, bOlJe oboruZani, rnogli pristupiti piltanju: koji'
su drugi cimbemci, osim 'prevodenja nesvjesnog u svjesno,
bHi rpotrebni dabi simptom nestao. Sarno
predodZ.be) sime,toma post ai e svjesno. S obzi.rom na-a inami
ku, roces ostaj anJa svjesnim donosi izvjesno olaksanje pu
t ern cuvst'venog praz e 1 e s nJlm ru u po u , i .
2 U rneduvremenu smo otkrili mogucnost znatnog cak i
ta vih slucajeva. _
Tfie ""Fu ct e sm rgone Instituts
njema 0 izdanje Die Funktion es Orgasmus, Koln 1969.
Usp. Reich: Die Rolle der Genitalitiit in der Nl entherapie,
Zeitschrift fur Aerztliche Psychotnerapie, sv. I (1925) .
12
soolno zaaOVOi] enje znatnQ.j;1rosiruje pOdruq
13
ski h mogucnosti. Nego, upravo u tom pomaku susrecemo se
s teskocama drus tvene naravi. teskocama koje ne smijemo
p O,tcij enit L.
U sljedeCim razmatranjima 0 teh ni'Ci morat cerno pokazati
CI a seta) citj ne postiZe P OIDOCU odgoja, )) sinteze, iii sugesti
j e, vee j edino temel"i t om ana lia:om S olnih sputanosti ukori..
jenjenih u karakte m _ No, p onajpri je ne 0 r 0 im:j'E!ttbiIrn"
Nwnbergovo shvacanj e ovog zadatka_
U svojoj knj-izi Allgemeine Neurosenlehre Nuntberg nastoji
p r ikazati teorij u teTalpije, pa iz toga prikaza
uzirmamo najvaZnije. On smatra da je )) prvi ter apijski zada
tak _. pomoci nagonima da postignu rasterecenje i omo
guciti im pristup u svijestc<. Nunberg, nadalje, vidi znacajan
zadatak u uspostavljanju mira izmedu dva pola llicnosti, ega
i ida (ja i u tom srnislu da nagoni vi'se ne vode osamlje
ni apstanak iskljucen iz organizacije ega i da ego ponovo ste
kne svoj u sintetizirajucu moc_ Ovo, iako nepotpuno, u biti
jc toOno. Ali., Nunberg zastupa i glediste - prakticno
iskustvo je pokazalo da je (mo pogresno - da se, procesom
sjccanja, psihicka energija oslabada, da ona, da t<liko kazemo,
eksplodi:ra postajuCi svj esnom. Prema tome, kad
va izljeeenje sa stajali'sta dinamike, on se zaustavlja pri pre
vodenju u svjesno onog sto je potisnuto, a da ne pita jesu Ii
minimalne koli<: ine afekta oslobodene tim 'procesom i dovolj
ne da oslobode zadriani libido u cjelini i da izjednace ener
getsku ekonomiju. Ako bi, da bi suzbio ovaj prigovor, Nunberg
Itvrdio d'a je 1.1 toku mnogih ak3lta prevodenja U 'SNjesd10 cje
10kupna koliCina zadriane encngije uklonjena, mogla bi rou
se pokazati m noga klinickaiskustva koja jasno pokazuju ovo
cinjenicno stanje: sarno mali dio afekata vezanih uz potisnutu
predodibu osloboden je u aktu prevodenja u svjesno; mnogo
veei i vainiji dio uskoro nakon toga se premjeSta na drugi
segment nesvjesne aktivnosti ako afekt prianja samoj pre
dodZlbi iii, p3Jk, do razrjesenja afekta uopce ne dolazi: ako je
on, na primjer, preraden u svojstvo karaktera. U tom slucaju.
prevodenje nesvjesne grade u svjesnu ostaje bez terapijskog
ucinka. Ukratko, dinamika lijecenja ne moze se ni u korn
slueaju izvesti same iz procesa prevodenja u svjesno.
Ovo vodi do JDS jed:ne nufne kritilke Nunbergovjlh formula
cija. On Ipise da prisila ponavljanja djeluje nezavi,sno od pri
jenosa ida pociva na privlacnoj siH potisnutih linfantilnih pre
dodibi. To bi .bilo tocno da -je prisila ponavljanja primarna,
nepromjenjiva psihicka ci:njenica. Klinicko istraZivanj e po
kazuje, naprotlv, cia velika privlacna sFla nesvjesnih i infantil
nih predodibi potjece iz mod nezadovoljenih spolnih potreba,
i da ona zaddava svoj karakter prisilnog ponavljanja dokle
14
d . e mogucnost zrelog spolnog zadovoljenja zakocena.
tOk iko neur otska prisila ponavljanja zavisi 0 ekonomskom
ra
u
hbida. Promatrano s ovog stajaliSta, kao i sa stajaiista
stanJ . k . . fl ' . k '
k . cerno susrestl aSDlJe u O]1mu aCIJarna 0 neurots om 1
a karakteru, mir irMnedu ega i ida, koji Nunberg
",enravdano trazi, moze se osigurati same na danoj spolno
op , d . ' 1 'h X
_ekonoms koj osnOVI: prvo, putem na ornJe:>tanJa pregemta III
teznji genitalnima - drugo, putern djelotvornog zadovoljenja
<7enitalnih zah t jeva, ,koji ce zauzvrat rijesiti i problem konae
uklanjanj a zadriavanja lib ida.
Nunbergova teorijska pretpostavka vodi do tehnickog stava
koji ne mozemo smatrati yravim stavom.
berg zahtijeva da se otpon ne napadaJu lZravno; prerna nJe
mu analiticar treba da protiv njih mobiliilira pozitirvan pri
kako bi se uvukao u pacijentov ego, odakle treba da
zapoene s nj ilhovim razaranjem. Nunberg smatra da ce iz
:toga proilZaCi odnos sliean onome koji .postoji izmedu hipno
tizirane osobe i hipnotizera. "BuduCi da je, UtIlutar ega, ana
liticar okruZen Hbidom, on neuualizira do izvjesne mjere
strogost samoga superega. Na taj naci<n, smatra Nunberg,
analiticar postaje s,posoban .da izazove izmirenje dvaju raz
dvojenih dij elova neurotske lic nosti.
NasUiprot ovome, valja istaCi:
'tt) Upravo ovo ))uvlacenje u ego terapijski je opasno u
mnogim slucaj evirna, jer u pocetku, kao sto ce se kasnije po
drobno nema za terapiju padobnog i pravog pozi
tivnog prij enosa. Uvijek su tu posrijedi narcishcki stavovi,
npr. infanti'lna potreba za zaSti,tom. S obzirom na to da je
reakcija razocaranja jaca od pozitivnoga objekmog odnosa,
ova narcisticka ovisnost se moze lako pretvor iti u mdnju.
Takvo uvlaeenje sa svrhom izbjegavanja otpora i njihova
unistenja iznutra ,predstavlja- opasnost, j er hi otpori na
taj nacin mogli postati skriveni i, sto je vainije, snaro stanje
se odmah ne pojave najjace reakcije razocamnja) bit
ponovo uspostavljeno tim popusti slabi objektni odnos
III ga ne rast vore drugi prijenosLj Upravo putem ovakvih po
postizemo najteia ocitovanja negativnog pr ijenosa
k?Ja se prekaSillo pojavljuju i u svom su razvLtku nesagle
diva: Okoncanje analize od strane pacijenta, iii cak samo
cesta je posljedica ovakvih ,postupaka. Valja na
glaSItl da su slucajevi samoubojstva narocito moguCi onda
kada uspostavljanje umjetnog pozitivnog, hipnoi:dnog
stava I predo'bro u .. d k . . b'"
. '. . ' spIJe, 0 otvoreno I Jasno pro' IJanJe agre
SI\'Illh 1 narcI'stl' Cvk'h k" x .
I reacIJa no"eno, naravno, pozltlvIllm sta
15
,ovima., spreCa'Va samouboj's.t'VO kao i pre kidanje ana-.
li2e. Ovo moze zvucati paradoksalno, ali to odgovara radu
psiliiEt kog aparata.
@U p r ocesu u pozitivan prijenos (umjesto da
mu se dozvoli da se iskrist al izira iz svojih infantilnih fiks a
ci j a), n astaje op asnost od p rihvacanja povrsnih intenpreta
cija koj e moze, kako a naliti6ara tako i pacijenta, obmanjivati
u pogledu p rave situacij e,dok, vrlo cesto, ne bude i suviSe
kasno da se stanj e ispravi. Na zalost, hipnoticki o dnos na
staje sam od seb e i suyise cesto; treba ga razobliciti k ao ot
uklonit i gao
t9 S manjivanje t j eskobe na pocetku lijecenja dokazuje sa'
mo to da je pacijen t usmj erio dio svojeg libida u prijenos
- negativni p ri j enos takoder - a ne da je razrijeSio tj esko
bu. Da bi se omoguCio anali ticki rad,analiticar moze bilo
kojim obli,kom umirivamja 1l!blaiiti odvise zestoke tjeskobe
koje su suvise akutne, ali ce inace pacijentu razjasniti dq
moze biti izlijeeen sarno pokretanjem najvece moguce koli
cine agresije i tjeskobe.
Iz vlastitog iskustva vrlo dobro poznajem prikaz jednog
tLpicnog toka analitickog lijecenja sto ga daje Nunberg. Mogu
sarno dodati da cinim sve sto je u mojoj m06 da bih spri
jecioda analiza tak o tece i da upravo zbog toga pridajem
tako mnogo p aznje tehnici bavljenja otporima u pocetku li
jecenja. Najcesca posljedica ' analiee u kojoj negativni prije
nos nije bio rijesen u pocetku lijecenja kao i pogresne ocjene
traj-nosti pozitivnog prijenosa lIlasih boles'nika jest ova:
Neko vrijeme postoji savrSen sklad izmedu pacijenta i ana
liticara; u stvari, pacijent se potpuno pouzdaje u analiticara
i u nj egove interpretacije i, da je moguee, oslanjao bi se na
njega i u svojim osjecajima. Ali uskoro dolazi trenutak u ko
jem se ovaj sklad remeti. Kao 5tO smo vee spomenuli, 5tO
dublje analiza napreduje, otpori postaju jaCi, a to je utoliko
vise slucaj 5tO se vi se pribliZava prvobitna patogena situacija.
Uz ove teskoce tu je i moment frustracije koja se neizbjezno
javlja u odredenoj tocki prijenosa zbog toga 5tO se pacijentovi
osobni zahtjevi na analiticara ne mogu zadovoljiti. VeCina pa
cijenata reagira na ovu frustraciju popustanja u analitickom
radu, glumljenjem, tj. pona5aju se kao 5tO su se ponasali
jednom u slicnim situacijama. Time oni, mogli bismo tuma
citi, izrazavaju stanovitu aktivnost; ... naprotiv, oni je izbje
gavaju, oni se, u biti, ponasaju prerna njoj pasivno. Ukratko,
prisila ponavljanja koja, naravno, pomaze da se izazovu fik
sacije, vlada i u prijenosnoj situaciji psihickim izrazavanjem
onoga !ito je potisnuto. Sada pacijent prepusta dio aktivnog
16
ada analiticaru: odgonetavanje onoga sto pacijent zeli izraziti
nije kadar reei. U pravilu, to je zelja da bude voljen. Stvarna
vemo
e
sredstava izraiavanja (koja mogu biti i nijema) i pret
;ostavljena svemoc analiticara stavljena su na odlucnu probu.
Do odredene mjere analiticaru uspijeva da razotkrije ove ot
pore; a di jelom je odgonetavanje nemoguee. Sukob, koji vise
nije unutra5nji vee onaj izmedu pacijenta i analiticara, tako
je doveden do vrhunca. Analiza prijeti da se raspadne, tj. pa
cijent je s izborom da i'lgubi analiticara i njegovu Iju
bav iIi da ponovo poduzme aktivan rad (moj kurziv, W. R.).
Ako je prijenos trajan, tj . ako pacijent ponovo raspolate rna
,i najmanjom mjerom objektivnog libida vee razlabavljena
iz fiksacija, njega hvata strah da izgubi analiticara.
U takvim slucajevima se cesta dogada nesto cudno. Upravo
kad analitiear gubi nadu u povoljan ishod analize, gubi zani
manje za slucaj, iznenada se pojavljuje obilje grade koja obe
eaje brzo okoneanje analize. (Nunberg: Allgemeine Neurosen
lel1re, 5t r . 305.)
Odlucna, dosljedna, sustavna analiza otpora zacijelo ne
uspijeva u svim slucajevima. Gdje uspije, takva beznadnost
nije dio analize. Gdje ne uspije, takve su situacije vrlo ceste,
nesiguran im je ishod, tako da smo prisi'ljeni, upravo zbog
toga, da obratimo najvecu ipaznju tehnici analize otpora.
3
vrijediti. Na taj nacin pacijent prodire s:ve-dublJe.JLaf.ek
r anog Za nas nema vainosti
o tebnici inlerprefiranja i analize otpora 1
(0 zakuf)omjerf)()m razvoju prijenosne nettroze)
1. NEKE TIPICNE POGRESKE U TEHNICI INTERPRETlRANJA
I NJIHOVE POSUEDICE
U analitickom radu moramo razlikovati dva dij ela: izljece
nje pacij en ta i njegovu imunizaciju, koliko je ona moguca
vee u tijeku lijecenja. Prvi zadatak takoder ima dva dijela:
pripremni rad lwodne faze i sam proces lijeeenja.1stina, to
je tek umjetna podjela, jer cak i prvo interpretimnje otpora
irna mnogo veze sa samim lijecenjem. No ne smij emo doz'vo
liti da nas to zbuni. cak i pripreme za putovanje (s kojirri
je Freud usporedivao analizu) imaju mnogo veze sa samim
putovanjem - njegov uspjeh moze ovisiti 0 njima. Uana
lizi, u svakom poj edinO'lIl slucaju, sve zavi-si 0 naeinu na koji
smo zapoce'li lijeeenje. Slucaj koji je zapoeeo pogresno iIi
nejasno moie se Sipasiti sarno uz teskoee - eesto uopce ni
kako. VeCina slueajeva pruia najvece teskoce u uvodnom rai
doblju, bez obzira na to da Ii idu .dobra iii ne. Up.ravo oni
slucajevi u kojima uvodna taza protjeee naoko glatko, kasnije
nailaze ala najveee teskoce, jer nesmetan tijek u poeetku ote
zava pravovremeno uoeavanj e i uklanjemje teskoea. Pogreske
poeinjene za vrijemE uvodne faze lij eeenja utoliko je teze .
ukloniti, ukoIiko je dalj e terapija napredovala bez nj ihova
ispravljanja. i "
Kakve su te posebnei tipiene teskoce uvodne faze?
PriJkaZimo u kratkim crtama, sarno da 0 zasad stekli
bolju orijentaciju, cilj p rema. kojem s analiza mora kretati
kroz uvodnu fazu. Njezin je cili da dode 0 l!Zvora enggije .
sim toma i neurotskog karaktera da bi okrenula r oces li
reCel1j'a. ZapiTe a ovom lIla's. oJranJu 'sou opaoljentovi atpoT!!.., od
na]tvrdoJ{6fnil.!. onrkoj i proizlaze iz t )rijenosnih -su
koba. Njih tre.!?a_ciniti svjeSinima, interpretiriiti iL i paci
jeuU h se mora odroci Xi . om se u obez-
I Prvi put iznijeto u Seminaru za psihoanaliticku terapij u, Bee, lipnja
1926, objavljeno u lnternationale Zei tschrift fiir Psychoanalyse, 1927/ 28.
18
mnog
o
r aspravljano p itanje 0 tomesto..je bitno - afektivno
ponovno doiivlj avanje, (odigravanje) ili IGinicko
iSKustvo 1Jotvr duj e Fr-eudov zahtj ev da f eli lli>"
. , liu od..i2:r:atL ono sto ie doiivio. mora ne sarno
raz, s to igra vee se mora, afekti'Vllo sjecat i ukoliko feli
gQll@etl do sdl Al.i ne zelim nM
program, pa to spommJem salmo .Tadl toga da ne blh lZaZvao
utisak kao da analiza otpora i .prijenosa cini satV' analit iiCki
rad, a r adi toga sto se u ovom dijelu baviono sarno nacelirna
tehn1ke otpora. .
Koji je razvojni put mnogih nasih slueajeva, osim onog
koji vodi afektivnom sjecanju?
1ma slulajeva koji' propadaju na tome sto se anali.tiear
konaeno vifs e :De snalazi u bogatoj gradi koja izlazi na vidjelo,
a pona' vise zbo mn ih heterogenih prij enosa. Tonazivarno
aotl'enom situacijom a vidimo da je uzrokuju odredene
pogre e u t e ICI mterpretiranja. Sjetimo se i mnogih slu
cajeva u kojima je previden negativni prijenos jer je bio
skriven iza vidljivih pozitivnih stavova. I, na kraju, sjetimb
se i onihslueajeva koji, unatoc tome sto je djelatnost pri
sjecanj a iSla u dubinu, nisu dovela do u $lpjesnog lijecenja,
jer se njihovoj .paraJirziranosti afekata ne poklanja dovoljna
paznja iIi sto ona nije, prije svega, ipodvrgnuta analizi.
Nasuprot ovim slucajevi ma koji, naoko, protjecu uredilo,
ali ui'stinu zav.nsavaju kaot ieno, 1ma onih Jwji ne idu dobro,
tj. u koji ma pacijenti ne donose nikakve asocijacije i nasim
se naporima suprotstavljaju pasivnim otporom.
Ako sada ukratko prikaiem neke od mojih osobi.to veliJkih
neuspjeha, ub!1Zocemo razabrati da oni poeivaju na ti-pienim
pogreskama. A slienost veCine tih neuspjeha ukazuje na ti
piene greske koje Cinimo u u'Vodnoj fazi, pogreske koje se
viSe ne mogu priJpisati velikim grijesima koje, kao sto zna
mo, cine .poeetnki. Zbog toga necemo oeajavati jer, kao sto
je jednom r ekao Ferenczi, svako novo iskustvo placa,mo jed
nim slucaj em. o.no sto je vazno jest pogre.ske i
prevest i j b ll.is.k..ustVO. Ni u jednoj ,g,ranCfuedicine nije druk
cije; ali uljepsavanje i skrivanje neuspjeha prepustimo [la
---Lsirn kolegama u drugim granama medicine. . '. .
T Neki pacijent koji je trpio ad kompleksa manje vrijednosti
u analizi se pozivao na svoju impotenciju (Jarii-Sta ne mo
gu), i to u obliku nesposobnosti da se bilo cega dosjeti. Umje
2 Biljeska, 1945: 0
j e potpuno rijesen. u v> v
1.Q!:!Q. i be'l.. napora k' .
19
sto da odgonetnem pr irodu ovog otpora, da ga razjasnim i
tiei.Dim sklonosti k umanjivanju i ponizavanju sa
mogsebe koje su se iza toga skri-yale, uvijek iznova sam
mu ponavljao da on nece d a suraduje i da ne zeli da
Nisam bio potpuno u Ikri vu u tome, ali analiza nije bila
uspjeSna jer sam propustio da da-Ije proradujem OiIlO njego
vo ne ielim, jer se nisam potrudio da razumijem razloge
njegova njS ta ne mogu nego sam, umjesto toga, dopustio
da me moj a nesposobnost zavede na iskazivanje tib besmi
slenih predbaci-vanja. Svaki aci ' ent tezi tome da ostane boo
11' lestan, i znam da mnogi analiti can, ka a s ami nisu naCistu u
vezrs nekim slucajem, jednostavno optuZuju
ne zeli da ozdravi, lie daj uci Takva
optui Lvanj a treba sasvim da nestanu iz anali ticke prakse i
budu zamijenjena samonadzorom. Jer, moramo shvati.ti i slje
dece: U analizi, ako ostane kriv je
i
analititar.
t- Drugi 'se paoijel1!t tije'kom tragodisrij e anmize sjjeCao pra.
prizma sa svom IprruteOom graa'Om, alli ni jednom ni'je po.
pustila paraliziranost njegovib afekata, ni jednom nije pred.
bacivao analiticaru ono sto je - svakako bez afekta - imao
na pameti ,kad se radilo 0 nj egovu ocu. Nije bio izlijecen.
Nisa.m znao da razvijem njegovu ;potis-nutu mrznju. Ovaj 'ce
primjer kod neklh Jjudi izazvati pobjednicko klkanje: ko.
naOno je priznato da razotlwj-yamje prapr.izora ni>je ni
od kakve teorijske koristi. Takvi se varaju.lN,em<!- pTavag iz, .
ljecenja bez analize dozivljaja. Vazno je pritom
da J2
ris
j ecanje prate afekti koji se odnose na gradu koie se
eacijent s jeca.
U daljnjem jednom slucaju dogodilo se da se u snu tije. .
om drugog tjedna terapije sasvlm j as no pojavila incestna
fantazija i sam je ' rpacijent prepoznao njeno znacenje. Go.
dinu dana nisam CUO viSe niSta 0 tome; naravno, nije bilo
pravog uspjeha. Medutim, naucio sam da treba SllZ,
b.W graau koja se Rojavi suvi6e brzo dok ego ne ,postane do.
vQlj no ia-k da je preradi.
Slucaj llspio jer sam kaskao za gradom,
koju je .pacijent nudio te sam je interp'retirao svakojako, a
da nisam najprije uredno uklonio otpore. Oni su se konacno
pojaviili, aIJ;j kaotic1ci :i. 'su-vi-se jaki: vee Slam bio ispucao SYU
svoju municiju; moja objasnjenja bila su bez uCinka i viSe
nije bilomoguce uspostaviti red. Uvjeravam vas da u to vri.
jeme, sa tri iii cetiri godine analiticke prakse iza sebe, viSe
nisam bio Joliki ,pocetnik da bih daointerpretaciju prije ne.
go bi se nesvjesno pokazalo jasno i nesurnnjivo te i sam
pacijent bio blizu je zahtijevao Freud.
MedutIrn, sarno to, oCigiedno, nije bilo dovoljno, jer je kao
''''ka situacija bila sliena onima koje susrecerno u semina
t
1'- . l'
rima i motre"m:n ana. :zama: .. . . " " .
Jedan -sluca] klaslcne histerlJe ObII]ezen su.mracmm sta
njirna divno bi bio uspio (kasnija iskustva sa slicnim sluca
jevim
a
dopustaju mi da t9. kaiem) da sam, u pravo vrijerne,
razumio i ispravno postupao s reakcijama pacijentice na ana
lizu pozi tivnog prijenosa, tj. s njezinorn reaktivnom
Umjesto toga, dozvolio sam da me zavede kaos njezinihosje
canja - svakako lijepih - iz kojih nisarn znao izaci. A pa
cijentica je i dalje imala svoja sumraena stanja.
Znatan broj 10sih iskustava, kao posljedica neispravnog po
stupanja s. ,prijenosom nakon sto bi se pojavile reakcije ra
zocaranja, naucio me da sto analizi prijeti
od prijenosne ljubav'i proizasle iz razocarani<! . ULQQ...pivobt t
nog negatIvnog pri jenosa. I tek kadasam od nekog pacijenta
morao Cub, neiiliko mjesecinakon prekida neuspjesne ana
lize, da mi nije nikadavjerovao, naucio sam ispravno cijeniti
opasmost od negativnog prijenosa koji ostaje pritajen. Taj
se paci jent kroz godinu i po dana udobrorn pozi:tivnom pri
jenosu divno prisjecao ali unatoe tome nije postigao nikakav
uspjeh. Ovo me iskustvo potaklo da tralim pogodna sred
stva - u tom sam uspi-o - i da ih neposredno izvlacim iz
njihova skroviSta, ;kako bih izbjegao da nilkada viSe ne bih
dozivio sok i da bih tako ispunio svoje terapijske obveze
na bolji nacin.
Veliki dio nasih sastanaka u okviru Beckog seminara ba
via se negativniJInprijenosom, naroeito pritajenim (latentnim)
prijenosom.. \Viairno, dakle, da to mije bila sarno tamna tocka
jednog anallticara, nego se Cini da je neprimjeCivanje nega
tivnog prijenosa opca pojav?.. Bez sumnje, to se moze svo
di ti na narcizam, po ko j em 'illi vrlo rado kom-"\
plimente ali nas Cini sasvirn slijepima za sva negativna stru- I
.janja u pacijentu, osim akO nisu grubo izraiena. Upada u oci
da se u psihoana'litickoj Iiteraturi uvijek misli na poziti-vni
stay kada god je rijec 0 prijenosu, pa, osim u Landauerovom
djelu (Pasivna tehnika), problem negativnog prijenosa uve
like se zanemarivao. '
NeprimjeCivanje negativnog prijenosa sarno je jedna od
rnnogih gresaka kqjc ometaju tijek analize, Svi smo imali
iskustva s onim nazi'vamo kaoticka situacija; zato je
dovoljno da je prikazemo tek u grubim crtama. . '"
Sjeeanja i djela su brojna, ali ona uvijek slijede jedno
za drugim u velikom nenx::iu; analiticar saznafe .n1llQgo, pa
d jent daje _obilje grade iz s.y'ih. sJojeva svoga nesvjesnog, iz
svih razdoblja sve tu leli, tako reti, u velikirn
21
20 ")I,..o"O\....q l
,
No, ,nista nije proradeno u sklad u s terapijskim d.
Ijem i, 'IJIlatoc b'Og.atst:vu .Q3g] ell' t ni
uvjer:enje 0 njezinom znacenju. Analiticar je mnogo inter
preti r ao, al i intelipretacije nj,su nl u kojem smjeru produbile
anaiJizu. J asan de -umsa:.\.;: da je sve sto je pacijemt ponudlio iSUu
iilo nekom taj nom, nepre.poznat om o tporu, Takve kaoticne
ana.lize su opasnepo tome sto anal iticar dugo vremena vje.
ruje da one teku vrlo dobra sarno zato sto bi pacijent do
nosio gradu<c, sve dok se, obicno prekasno, ne bi shvatilo
da Se pacijent kretao u lrn.l.gu. i' iznosio i'stu gradu ponovo
i ponovo, samo u razJicitom svjetlu. Na taj nacin mogao
bi pacijent godinama ispunjavalti >svoje analititke sate a
da se u njegovom b i-cu ne bi zbi'la ni najmanja promjena.
Eva jednog karakteristicnog sJucaja sto sam ga jednom
bio preuzeo od kolege. Pacijent s brojnim nastranostima bio
je kod njega u analizi osam mjeseci, za koje je vrijeme ne.
preki dno govorio i donosio gradu iz naj dubljih slojeva svo
ga nesvjesnog. Ta se grada uzastapce interpretirala. $to se
viSe iTIterpretirala, to je obilnije tekla ,rijeka njegovih asoci.
jacija. Konacno se analiza moraJa prekinuti zbog vanjskih
' razloga j pacijent je dosao k meni. U to sam vrijeme bio vee
jedmim dijelom upoznat s opasnoscll skri veni'h otpora. Upalo
mi je u oei da je pacijent bez prek pda donosi-o nesvjesnu
gradu, da je znao, na primjer, tocno opisatr najzamr.senije
mehanizme jednostrukog i dvostrukog edipskog kompleksa.
pjtao sam ga da Ii zai<sta vjemje u one sto govori i
sto ouje. Ma bas niSta! , uzv.iJknuo je, Ise mo
:ram pri 's'Vemu ,tome bTaTLi,ti ad nelkog unU'taJ1njeg sanijeska.
Na moje pitanje zasto to nije rekao I}Jrvom anali:ticaru, od.
govorio je da to nije smatrao potrebnim. Tu se viSe nista
nije moglo uCiniti, usprkos odlucnoj anaIlzi njegova smijeSka;
Qn je vee previSe znao. Sve interpretacije mag kolege bile
5U ispuca'ne, a moje vlastite sarno su se odbijale od njegova
smijeska. Ostavio 'sam pacijenta nakon cetiri mjeseca, ali
mo,guce je da bi dulje i dosJjednijeinter.pretiranje njegove
narcistiCke abrane dov;'5Io do nekog rezultata. U svakom s'Iu.
caju, obogatio sam se novim iskustvam. U to vrijeme, me.
Qutim, nisam jos raspolagao pozitivnim iskustvima radeCi s
tom vrstom ponaiSanja stalno kroz dulje razdoblje.
otraZimo uzroke ovih kaoticnih si tuacija, ubrzo cerno
su Sla'be lOCke .tel1nIRe in, ex px eli! an]a sI]edece:
ponma KOjiStrOst'aa sh.'T1velll,"'lJaCilenfJ"e
1 'te K .Kana ]e ,prekasn() amaUjticar uOCava d
nedirnut. .
22
/
2. UREDNO INTERPRETIRANJE I ANALIZA OTPORA
Podvrgao sam nase ll1apore dovoljnoj kritici i' boj im seda
sam mozda preopteretio 6taocevo strpljenje, utoliko vise stb
ce me on sada zapitati da ,kaiem koja je to-ispravna tehnika
i sto na ,to nije ni izdaleka takolako odgovoriti kao sto je
lako podvr-ci je kritici. Ipak sam uvjeren .da je Citalac ste
kao dovoljno uvida u te-skace predmeta, taka da od mene
nece traziti vise nego da iznesem ono' najopcenitj<je i naj
grublje sto se tice izvlacenja zakljueaka iz pogresaka kojesu
nam sad jasne. '
Prije nego sto zapoenem, moram izrazitio za'hrinutost za
opasnost da budem uhvacen u zamku u razmatranju ovog
'\I da osebujnag predmeta: Bavimo se iivim i fIuidnim psi
hickim dozivljajima, ane mozemo sprijeciti dase oni ukrute
23
t im ih pretoctmo u r ijeCi i pokusamo ih slusateljima saopCiti
u recenicama. Ono sto sIijedj sad, moze lako stvoriti utisak
o jec:hnom krutom sustavu, ali je to zapravo jedva neSto viSe
od grube skice podrucja nad kojim imamo pregled ali koje
dalj e moramo deialjno proucavati. Opisat eu sarno nekoliko
stvari Jcoje se jasno isticu; druge, is.to tako vazne, moramo
zasad zanemariti. ISc'rpni rad na utvrdivanju razlika takoder
nedostaje. Zato u svako <loba biti spremni da ispra
vimo skicu ako bi se jedno iIi drugo pokazalo ma
nje vainim iii ne pogada opcenito. Vaino je da razumijemo
jednj druge i ne govorimo jedan mimo drugoga, s'Vaki od
nas -drugirn jezi:kom. Stogod se cini shematskim u sljedecem
izlaganj u, treba da posluzi sarno kao orijentacijsko sredstvo.
Nema nacina da se izade iz gustare aka se ne driLmo nekih
evrstih npr. izrazitih formacija tla iii ako se me slu
zimo kompasom. Nase istraiivanje ipsihickih procesa za vri
jeme lijecenja ddat ce se reda pomoeu slienih uporiSta; taj
eerno red stvoriti ad hoc iskljucivo u svrhu orijentacije. A
i shema koja automatski nastaje cim se odredena pojava iz
dvoji i promatra kao posebna jedinica sarno je znanstveno
pomagal0 od nuzde. Mora se takoder imati na umu da slu
caju ne namecemo shemu, pravilo iIi nacelo, nego ga -razmat
ramo bez predrasuda i orijentiramo se na osnovi njegove
grade, njegova ponasanja, na temelju onoga sto on krije Hi
prikazuje kao sup rotnost . Tek tada se okreeemo pitanju:
kako da najbolje iskoristim ono sto znam 0 ovom slucaju za
tehniku ovog slueaja? UkoIiko se nakon bogatog iskustva po
kaie da smo u stanju razIikovati razne vrste otpora _ mogue
nost zakoju je Freud na Kongresu u Budimpesti rekao da
je pozeljna - to ce nam olaksatirad, ali cak i tada, u svakom
pojedinom sluc:aju, moraIi bi-smo cekati da vidimo da)i slu
otkriva ovu iIi onu vrstu tipicnog otpora iii, mozda, ne
pokazuje nikakve slicnosti s drugim slucajevima. Pritajeni
negativni prij enos je sarno jedan od takvih tipicnih otpora. .
Zato ne smijemo kod nasm bolesnika odmah vidjeti sarno
taj otpor, niti smijemo smjesta primijeniti drukcije orijen
tacijsko sredstvo. To sredstvo mora proizaCi iskljuCivo iz
grade koju donosi poj edini pacijent.
Vee smo se slozili u tome koj e idu u veCu
dubinu .treba izbje av O do.kle: 0 }2I:Yj iclavni o1pori
.po amu VI 'VI 1 uklonimo ih ibez obzi ra na to koIiko ; e gra
a obilna, jasna i prikladna za interpreti ran je. to se pacIJ en
saeca vge de a da ne roizvede odgovarajuee otpore, uto
.Ii o e moraInO bIn sumnJlcayl. uo en s l Z or om a m
tenpretira nesvj esne saddaj e Hi da zapocne s _ocitim otpC?ri
rna, anaIiticar ce izabrati ovo drugo. N_ase je naCe1o Nfl ' iij:

terpretir
,W
0
4
i
R log za to Je a sta Jedn st van. A:kd anahhcar interpretl-ra
atje rastvaranja pripadajueih otpora, pacijent ee iii prihva
i-nterpretaciju iz .razloga povezanih s prijenosom, te ce
.1 potpuno obezvrijedi.ti nakon prvog negatiVlIlog ponasanja,
ce onpor us'iijediti naknadno. U oba slucaja, interpretiranje
j: izgubilo svoj u one ispucalo,
ljanj e uspij.eva vr lo tesko III uopce ne Put Ill
ter.preHranJe mora da krene u duboko nesvJesno blO Je za
tvoren.
VaZno je da acijenta ne ometamo u razvi 'an'u n ' e ove
aIIlaliticke If nosti u prvim t jednima lijecenj aj ni otpori se
ne mogu interpretirati prije nego sto se potpuno razviju i pri
je nego sto ill analitiean:- ugilavnom razt11lTldje . Nara'V'I1o, u kojern
trenutku ce interpretirati otpor, zavisit ee umnogome od anali
ticareva iskustva. Mali' znakovi ce biti dostatni iskusnom ana
litiearu, dok ce' poeetniku biti potrebni grubi postupci. Nerijet
ko zavisi iskljucivo 0 iskustvu da li su i na temelju kojih zna
kova prepoznati _pritajeni otpori. Kada je anali1iear shvatio
znacenje takvih otpora, on ce ih uciniti svjesnima dosljednim
int erpretiranjem, tj. on ce pacijentu najprije uciniti j asnim
da ima otpore, zatim kojim menamzmom se oni koriste i,
kona<:no, proti'V cega su usmjereni.
Ako prvom prijenosnom otporu nije prethodilo dovoljno
prisjeeanja, onda pri njegovu razrjesavanju nailazimo :na ve
liku teskoeukoja se smanjuje kako anaIitiear stjeee praksu
i iskustvo. Ta se teskoea sastoji u tome da analiticar, da bi
razrijesio otpor, mora poznavati nesvjesnu gradu koja se od
nosi na nj i sadrzana je u njemu;-alt s druge strane-ne moze
? oprijeti do te grade jer je otpor zatvara. Poput sna, svaki
ima povi jesn i smisao (porijeklo) i trenutno
aJ se zatvoreni krug mozeprobiti naJprije_
sadaSl1 jeg zna?ooj a i syrhe-'ltpora i J.QjzJ.JJ.da..fuj e situacije
(cije je 'I'azvijanje anali-ticar promatrao) i jz oblika i meha
?izama otpora, a zatim da se odgovarajuCim interpretaGi
na nj tako utjece da pripadajuCa grada iz djetinjstva
na povrSinu; kdino uz pomoe ove grade otpor se
moze potpuno razrijesiti. Nema, naravno, nikakva pravila
da se otpori i odgonetne njihovo sadasnje znacenje;
to su u velikoj '!lljeri intuit1vni akti .-tu potinje umijece
koje se ne mozenauoo. st<);u o,tpori manje bucni....
sto su viSe ' skriveni (t j. sto pacijent viSe vara),-t-O--sigurn.iji
I!!,Qra. biti analiticar u svojoj intuicij i da bi stekao nadzor.
Druglm rijetima, sam mora hiti analiziran i, usto,
, mora imati posebnog dara.
25
24

r;; P 19' stayoyi
KI eposred-no, tJ. ,U
-'
-- - - - -
SlYDl Otpor . Ja seo l5lcno lacam-pri tajeHih otpgracUll.j h-lp.J..rwr:.:...__
mIJet l.ln; f ne prezft m ni od toga da prekinem tijek saopcenja
kada sam saznao toliko koliko je potrebno da ih razumijem.
Jer, naucio sam iz is kustva da je terapijski ucinak analitic
.kog saopcenja izgubljen ako su uciTIjena dok jos nisu rije
seni otpori.
Jed.nostraJrla i, zato netocna procjena analitieke grade i
cesto neispravno tumacenje freudovske postavke, nai me da
analiticar mora poCi od same povrsine, lako dovode do kob
illh nesporazuma i tehnickih teskoea. Da zapocnemo pita
njem: sto se Obicno se shva
ca da Su to paci'entova sao cavau'a, SUOV1, asoci'" , s
ke. Teorifs 1 je poznato a je EpJentovo ponasanje apali
tI.cki nesumnjiva iskustva useminaru pokazuju
da se pacijent ovo izrazavanja, pogled,je.
zik, pokreti, odj eca, stisak ruke itd.) ne sarno jal\:o potcje
analiticke vaznosti" , vee se oMeno
potpuno....pre.rida. Na Kongresu u Innsbrucku Ferenczi i ja
smo, nezavisno jedan od drugoga, naglasiU terapijsku vai
nost ovi'h fOl1malnih elernenata. Kako je vrijeme prolazHo,
oni su za mene postajali najvainij i oslonac i
'
polazna locka
,za , analizu Ikaraktera. Precjenjivanje saddaja grade obieno
ide ruku pod ruku s potcjenjivanjem, ako ne i s potpunim
zanernarivanjem pacijentova ponasanja, nacina na koji on
cini Svoja saopcavanja,' prepricava svoje snove hd. A kada
se pacijentovo ponasanje zanemari, prelazi preko njega iIi
mu ne pridaje vainost jednaka sadriaju, nenamjerrlO dola.
zimo do terapjjski .kobnog povr.sine. Kad
je, na primjer, pacijent vrlo pristoj an i u isto vdjeme .daje
mnogo g'rade, rrecirno 0 odrnasu: prema ISVOj:oj seSltJri, imamo
dva saddaja psihicke pov,rsine koji opstoje jedan uz drugi:
iJ.jegovu Ijubav prema ses'tri i njegovo ponaiSamje - pristoj
nost. Oboje je zasnovano u nesvjesnom. S obzirom na sve to,
viSe nije jednostavno da se utvrdi da analitiear mora uvijek
krenuti od povrsine. Znarno iz analiti'ckog iskustva da se is
pod ove pri'stojnosti i profinjenosti uvijek Ikrije vise iIi manje
nesvjestan, ako ne i otvoreno nepovjerljiv i preziran stay.
Tocnije, pacijentova stereotipna pristojnost je sarna po sebi
znak negativne kritike, sumnjieavosti ili prez1ra. Moze Ii se
jz tog stajalista incestna Ijuhav za sestru interpretirati kao
26
nest0 nesumnj i'Vo ako se pojavi san iliasocijacija u vezi
s time ? Postoje posehni razlozi zasto u analizi treba da naj
prije doae do rijeCi ovaj dio povrsine, a ne onaj drugi. Bi
Ia bipogreska da eekamo da pacijent sam zapoene govoriti
o svojoj ugladenosti i' razlozima za nju. BuduCi da u
ova karakterna crta odmah postaje otpor; za nj vrijedi isto
sto i za svaki d rugi otpor: qa ni kada neee sam od
sebe poceti 0 t ome govoriii, nego da anaiiticar mora ras
krinkati ot po.r.
Ovdje mozemo ocekivati vaZan prigovor : moja pretpostav
ka, tj. da pristojnost odmah postaje otpor, ne pogada stvar,
jer da pogada, pacijent ne hi donosio nikakvu gradu. Da, ali
upravo je u tome stvar: nije sarno saddaj grade ono sto je
vaZno; u pocetku analize formalan vid grade je takoder od
posebne vaznosti'. Da ostanemo kod naseg pnmjera pristoj
nosH: zahvaljujuCi potiskivanjimC\. neurE tik im_cLJJ1IlQgs>
loga da pridaje narocito visoku vri1ednos t pristojnosti i dru
stveno j konvencij i i da se n jima sImi kao
h oze bHi mnogo ugodnije lijeciti pristojnog pacijenta nego
nepristojnog, jako otvorenog pacijenta ,koji ee, na pi-imjer,
odmah reCi analiticaru da je suvllie mlad iIi suvise star, da
nema lijepo il1amjesten stan iIi da ima ruznu zenu, da nije
vrIo bistar iIi je suvise izgleda, da se ponasa kao
neurotik, da bi se i sam trebao podvrCi analizi i' slieno. To
vee ne mora bezuvjetno biti prijenosna pojava: zahtjev ,da
analiticar treba da bude .nei'spisan list papi-ra jeideal koji
sene moze nikada potpuno ostvariti. Frava pri'roda ana
liticara je nesto sto u pocetku nema nikakve veze s pr ije
nosom. A pacijenti su izuzetno osjetljivi na nase slahosti;
naslueujuCi ove slabosti', neki se pacijenti izravno osvecuju
za nepravdu kqju moraju podnijeti zbog toga sto im . se na
meee osnovno pravilo. Sarno malo pacijenata (obieno su to
sadisticki karakteri) izvlaCi sadisticko zadovoljstvo iz
nosH koja se od njih traii. U terapijskom smislu njihovo je
ponasanje dragocjeno, cak ako ponekad i' postaje otporom.
Ali, vecina nas ih pacijenata je jos suvrse bojazljiva i plaslj iva
suviSe opterecena osjeeajima krivnj e, da bi tu iskrenost
umjela u igru. Za razli ku od mnogih mojih tkolega,
moram ostati pri tvrdnji da paci jent" bez izuzetka,
ocin je analizu viSe iIi man je izrazenim stavom nepovjere.
nja i kriticnosti, koji obicno ostaj e skriven.. Da bi se u t o
uVJeno, anahhcar me sttlije, naravno, graditi na prinudi pa
cijentovoj da .pr izna iU cak na njegovoj potrebi za kaznom
nego mor a energicno iz pacijenta i1zvabiti one same po sebi
!azumljiy-eJ azloge. i nega tfynu kr it j,ku koj i
pr oizlaze iz situacije {novma situacije, nepoznai-'[ovjek, javno
27
v vanJ'e psihoanalize itd,); tako se tek, zapravo, za
oma
I
ovaza , ' v , , "
h I
, , "' 1', vlastitoJ' iskrenostl, stJece pacIJentovo povJerenJe.
va JUJ UlO . , k ' ,
O t
. dno tehnicko pltaTIJe,
,
U oJem, naJiIl1e,nrell'l.ltl\JU1Jre
1.
. s aJe Je ...
b ll'ticar da se pozabavi oVlm stavovlma nepovJerenJa
a ana . . v 'tk'
. tl'vne kritike, a kojl se JOs ne mogu nazvatl neuro s I
I nega , d X' '.. d'
nego kako su uvj etovam sa a"nJom sltuacIJom; ta ov Je
:aradi sarno 0 tome da se iz_h.jegavaju dublje
nesvjesnog sve dok postoji ZIQ konvenclOnaIne pnstoJnostl
iZ"illec'fupacuenfa 1 aniilm cara,
- Ne mozemo nastaviti naGe razmatranje tehnike interpre.
tiranja a da ne razvoj i lijecenje pr!jen.os:ne
U analizi koja tece Ispravno ubrzo se pOJavlJuJe 'Rrvl ]aki
prijenosni_otpor. Ponajprije" moramo zasto se pnri .
znacajm oi por nastavku analize automatskl I u skladu !?a zf!.ko
niwsCu primjerenom s truk' tJun sIiiCaJa povezuje 5 oc!nOSiQlm
prema analiticaru. Sto j e (Feren.
cii) ? Uz pomoc osn ovnog pravila, Jwjega se moramo cvrsto
drzati, ist' eraIi smo iz skroviSta ono zabranjeno s to je tako
neugodno egu. rIJ e ili kasnije, pacljentova 0 runa 0 syega
poti sklvanoga postaje jaca. Najpnj e je otpor usmjeren is.
lClj UCIVO p-ffijent 0 tome
da u sebi nosi nesto zabranjeno, niti da se protiv toga
r
bori. ao sto je Freud dokazao. sfupi otnori u
or .e v a e-odoa.r.a-: ..
senJu energlie.,j zgQg tQga ne moze ostaii skriven. oput s "
ga ostaloga sto je IraclOnalno, ovo cuvstveno ktEffiinje takoder
nastoji da postigIle rC!.cionalnuosnov.:u,....tJ...rla..se usidri u ne.
kom stvamom odnOS_1.1.,_Sto sada moze b-iti -bHze nadohvat
ruke od projekcije, i to osnovnom
pravilu? Premj estanjern Ql;ml1le (od nesvjesnog na analitiea.
ra), i odnosnf sadrZaj Illesvjesnog se uvlaci u otpor; i sadrlaj
se projicira na analitiear-e. Ovaj postaje zlikovac 'poput oca
iIi voljeni stvor poput majlke. Jasno je da ova obrana u po
cetku moze dovesti sarno do negativnog stava. RemeteCi ne.
urotsku ravnotefu, analiticar neophodno postaje neprijatelj,
?ilo da je to stvar projicir ane ljubavi ili projicirane mrlnje,
Jer u oba su slueaja uvijek p risutni obrana i odbijanje.
se najprije poticaji mrlnje, prijenosni ot.
por)e, negatlvan, Ako, s druge strane, poticaji koji se
prvl proJlclraJu proizlaze iz ljubavi, tada stva-rnom prijeno
prethodi neko vrijeme vidljiv, ali ne i svjestan,
p.ozltlvan njegova je sudbina uvijek ista,
t]. on reaktlVTIi negat ivni prijenos, s jedne strane
zbog nelZbJeznog razocaranj a (r eakcija razocaranja), a s
druge strane zbog toga sto je odbijen tim pokusa postati

svj esnim pod pritiskom culnih nastojanja; a svaka obrana
obuhvaca negativne stavove.
Pr oblem tehnike koji se odnosi na pritajeni negati-vni pri
jenos je tako vaian da ce biti potrebna posebna istrazivanja
oblika u kojima taj prijenos postaje vidljiv i naeina na koji
ga treba obraditi. U ovom trcnutku zelim sarno nabrojati
nekoliko tipicnih slucajeva kada cemo najvjerojatnije naiCi
negativni prijenos. To su:
.posluSni, nametljivo prijateljski, vrlo povjerljivi,
ukratl?o, ' ,. 0 . VI]
prlj SU 1 \Ill ad,! ne rea CIJU razocaranja.TObicno
paslvno"feminini ,karakteri iIi zenski histerici s nimfoman
sklonostima,)
koii. .uviiek .!..j-spravni.
su obIcne rr1s1:lm kaf'akten kU)l sa svoJu 11II'f!DU- pret'tOnl1
u biti ul'udan po svaku
, aci 'enti Ci -i su a ekti aralizirani. Poput onih koji su
k to Ispravm, ove pacij ente obilj ezava E,.ret jerana, ali suz
driana agresivnost, Oni su, takoder, vecllom prisHni karak
"ren ; no i zenski histerici pokazuju povrsnu afektivnu pay
tW..SL svoiih osie6a.ia
pac!jenti KOIi]'Yate od depersonaIiza.
OVIma iu i oni pacijenti koji syJ.e.sno.i...u isto,
tj. znaju u pozadini svoiih misIi
da vq.fajuanali.ticara- U takvih pacijenata, koji obieno pri
padaju grupinarcistickih neuroza _hipohondrijskog tipa; uvi
jek otkrivamo< unutarnji hi/1ot na sve i svakoga, hihot koji
postaje mucenje samom pacijentu. On namece najvece teo
skoce analizi.
BuduCi da su oPlik i .. prvog prijenosnog otpora
odredeni dozivljavanjem 'ljubavi u djethliJstvu pOj etl.i.rre'osobe,
moguce Ie bez neporrebmh"'"Komplikacl)a anahzlrati irnanthlne
sukobe na sustavan nacm, ako u nasim interpretacijama pn
j"enosa svom strogoscll To
ne zna6, naravno, da saddaji prijenosa ovise 0 na,sim inter
pretacijama; ali je red kojim ti sadrzaji postaju akutni odre
den tehnikom interpretiranja. Vaino je nesamo da pdje.
nosna - neuroza mfstaje, vee i da se u svom nastaphju drfi
is tezakonom ernostl r<ao n]en . rotod rvo'OIt a neurma,
ta o a cst t:lagonskih lilJaga. Freud .nas
j e lleio da prvobitna neuroza postaje dostupna sarno putem
prijooosne lllellToze. P'rema tome, j-e da ce nas zadatak
alh tOhko laksi, koliko se potpunije i urednije ,prvobitna
neuroza bude omatala oko kalema prijenosa.. Naravno, ovo
29
28
omatanje se ociigrava Zato mozemo vidjeti
?a ce 12,ogresna analiza wij 910sa - sta,,:a
sIoja, qbzlra [la to Je taj stay lzrazlt
a interpretiranje tocno - otiske E vobitne neuroze
j- unijeH nered u prijenoSnu_neurozu.- Znamo iz iskustva- da
se prijenosna neuroza razvija sarna od sebe. u skladu sa
strijk!4,U:'OllLI2rvobitne neuroze Ali moramo izbjegavati pre
. Utranj:ene i nes;u'S1avne 'interplI'etaeije,kao i One koje prodi'ru
suviSe duboko.
Uzmimo sljedeb shematski prikaz da bismo na
veeleno: ako je, na Iprimjer, .pacijent najprije volio svoju
majku, zatim mrzio svoga oea i, konacno, iz straha i odustao
od svoje ljubavi prema majci, svoju mrtnju premaocu pre
tvorio u pasivno-femininy ljubav prema njemu, onda ce, ako
se otpor .isp.mV'Iloam.all:i.zJira, Ql .p!I1ijenos.'ll ml'j,prije pokaz3Jti: \$'Voj
pasivno-feminini staY, posljednjiishod njegova libidnog raz
voja. Zatim ce sustavna analiza otpora iznijeti na vidjelo
mrznju prema oeu skrivenu iza ovog pasivno-femininog stava
i tek nakon sto se ova mrinja proradi, doCi ce majka ria
svoje novo mjesto. Odatle, zatim, ona moze biti prenijeta na
zenu u stvarnom zivotu.
'Da sada razmotrimo manje povoljan, ali ne i manje vjero
jatm, razvoj. Pacijent, na 'primjer, pokazuje vidljivi poziti
i, u vezi s time, proizvodi ne sarno snove ko]i
"Odraiavaju njegov pasivno-feminini stay, vec i snove koji ja
sno izrazavaju njegovu vezanost za majku. Pretpostavimo, da
lje, da su oba sna jasna i podobna za interpretiranje. Ako
analitiear spozna pravu slojevitost pozitivnog prijenosa, ako
mu je jasno da reaktirvna 1jubav prema oeu predstavlja naj
povrsinskiji sloj ovog prijenosa, mr,znja prema njemu drugi
sloj, a .prijooosna ljubav prema majci najdublji sIoj, onda
ce Ql1 sigurno ovo posljednje ostaviti nedirnuto, bez obzira na
to koliko se ono namece. Medutim, ako on odabere da radi naj
prije na Ijubavi prema majci, koja je projicirana na njega
kao dio prijenosa, tada ce pri1tajena mrtnja prema oeu, pre
nesena na anaiiticara u reaktivnom obIiku, predstavJjati snaz
ni i neprobojni blok otpora podignut izmedu njegovih in
terpretaeija koje se odnose na 1neestnu Ijubav i pacijentovih
dozivljaja. Interpretaeija koja bi morala proCi kroz topicki
vise slojeve nepovjerenja, nevjerovanja i odbijanja, bila bi
prividno prihvacena ali bi bila terapijski nedjeIotvorna i
imaia bi sarno jednu posljedicu: da hi paeijent, upiasen j, na
oprezu zbog ove interpretaeije, svoju mrtnju prema ocu jos
intenzivnije skrivao i zbog ojacanih osjecaja krivnje postao
jos boJji pacijent. U jednom iIi drugom obliku, imali bi
smo kaoticku situaeiju.
30
Zato je vazno. cia se iz bogatstva grade koja pritjeee iz mno
gih psihickih sloj eva gdvo' j ona ' element koji u aktualnom
iii prethodnom .prij enosnom otparu zaUZlma sre 0 ozaj
1 n ru 1ill s avovuna. a
orljski, to ]e na e o ko]e f re a pnmijeniti u svakom prosjec
nom. slucaju.
Sada se moramo zapitati sto se dogada s ostatkom grade
koja je trenutnood manje vaznosti!? Obi?no je dovoljno da je
sarno zanemarimo. Ti'l,ko 'ce se automatski povuCi u pozadinu.
Ces to se dogada,1nedutim, da paeijentiznosi neki stay iii ne
ko odredeno podrucje doziv1jaja kako bi prikrio nesto sto
je u tom casu od vece vaznosti. Iz' svega toga sto smo rekli
proizlazi jasno da takav otpor valja ukloniti" tako, nairne,
da osvjetljavajuci situaeiju, analitiear usmjerava gradu, tj.
Heprestana ukazuje na anD sto j e sk!'iveno, a zanemaruJe ono
sto se gur a naprij ed. Tipican primjer za ova j e paelJentovo
pona'saulje pri Iatentriom negativnom prijenosu; on pokusava
da svoju tajnu kritiku i svoje neprihvacanje skrije iza usilje
nog hvaljenja ana1itieara i analize. Analizom toga otpora, ana
litiear 1ako dolazi do pacijentova motiva, njegova straha da
se baci nakri tiku.
Tek malokad je analitiear prisiIjen da potiskuje gradu koja
brzo teee - na primjer, kada sva sila nesvjesnih nastranih
fant azija ili incestnih ze1ja postaje prerano svjesnom - prije
nego sto ego postane dovoljno jak da s njima izade nakraj.
Ako ovdje zanemarivanje grade nije dovoljno, analitiear ce
. morati skrenuti s toga puta.
Prema tome, sredisnji sadrtaj prijenosnog otpora ostaje
uvijek u uskoj vezi s paelJentovlID sjeta-ntima, i afekh pro:bu
deni u ri' enosu automatski se prenose na njifi. Tako se izbJe
gava anali ticki 0 asna situacija sje anJa , ez afekata. Znaeaj
no Je, 's dy,uge stlI'all'e, za k aootl . u 'Sil' . ClJ'll, a pOa!Jni otpor
ostaje nerazrijesen i veze sve afekte, dok se sje
eanja u zbrkanom redoslijedu dotieu jednoga dana, na pri
mjer, kastracijske tjeskobe, drugog dana oralne fantazije, a
t receg dana Lncest:ne fantazije.
. l..eravnim grade za jJ,:J,tQfpretiraI'l:je kon
t mUltet u anallZl pa tada ne sarno d rno dol;1ro upoznati s
postoJecom SI aelJ u svakom trenutku, vee mozemo da
1:ao . ,Kakvu ervenu nIt pranmo zaK:omtost kojoj podlijeie
razVOj Nas raoorak,sava 1- t emelJIto pripremal ije
Cen:Je e1nj enita da se otpori, Ikoji naravno nisu niSta drugo
do dje1iCi neuroze, pojavljuju jedan za drugim,
ali ipak povezani zaj edno povljesno uvjetovandm zakcmtiusCn.
31
3. DOSUEDNOST U ANALIZI OTPORA '
mj esta koja su sarno u posrednoj vezi jedno s drugim. Do
nacmpnJem otpora i. polazeCi ?d .
DDsad smD Dpisivali sarno. tehniku interpretiranja wacenja
rvog prijenosnog otpora, analttlcar Je u stanJu da nadzlre
nesvjesne grade i tehniku interpretiranja otpDra, te smo se
u cjelini, i proslu i sadasnju. Za trazeni kontinuitet
slozili da interpretiranje mDra biti urednD i sustavnD U skla
analize ne mora se boriti, 1 temeljita prorada neuroze je za
du <s indi'vidualnom mkonomje:rnosCu neurDze. U nabrajaJIlju
jamcena. PretpostavljajuCi da se bavimo poznatim i tipicnim
pDgresaka kDje se cine u interpretiranju razlikovali smD neu
slikama bolesti i da je analiza otpora ispravno provedena,
redne Dd nedosljednih interpretaCija. Za to. je pDstojaD dDbar
u mogucnosti smo da predvidimo red kojim ce se prepoznate
razlog, jer lznamQ koji su, uIJ,atoc sustavnDm 'inter
sklonosti poj aviti kao akutni prijenosni otpori.
.preti!@j,J,!, ao.spj eli opai!UllD u nedo
Uzalud ce netko pokusavati da nas uvjeri da se s glavnini
:dat ku doslj ednostt pH daliem llroradivanju vee interpr.eti:,
problemima psihoterapije mozemo uhvatiti u kostac bom
ranih otpora. I .
bardiraj uCi paCijenta interpretacijama njegove nesvjesne '
MDSInO, nairne, sretno RTVog prijenos-.
' grade iIi postupajuCi sa svim pacijentima prema jednoj she
no.g otpor;, posao prisjecanja obicno napreduje brzo i pro
mi, lIl'pr. iz jednDg pretpostavljenog Dsnovnog izvora neurDze.
dire .. Ali, najcesce, pacijent uskorD
Ariali ti car koji to pokusava pokazuje ' da nije shvatio prave
Ulazl n ve-sl' e--zabranjene grade, koju nastoji suzbiti
prDbleme psihoterapije i cia ne zna sto doista znaci presije
drugDrri rDntom prijenosnih gra ana po
canje gordijskog evora: da, nairne, znati uniStenje uvjeta
cinje Dd P...9cetkCh <,!Ii Dvaj put ima I2Q.l1esto drJ,lkgjU arakter.
analitickog lijecenja. Analiza koja se provodi na taj naCin
Prije smo se bavili prvotnDm teskocom: novi otpor, naprDthr,
tesko se moze :jpasiti. Interpretiranje se moze usporediti s
ima njegovo '
vrijednirn lijekDrn, koji se mora upotrijebiti stedljivo ako ne
nast-ajanje.DrfeCi se nove grade onjllla, struktu
zelimo da on izgubi svoju djelotvornost. To smo, takoder,
r.u i znace.nj e razli.cito. QcLpuog_olpQra; oceki
naucili iz iskustva: s.l..oZ(mi naCin cvora: je naj
vati da je pacijent nesto naucio iz prve analize otpora i da ce
kroci - da, najkraci - nacin za pravi uspk,h.
_ ..-- . , ... 'er Dvaj put sam pomoCi ukloniti .teskocu. No, praksa rtas uCi ne
Na ' drugoj su strani analiticari kDji su, krivD shvacajuCi
pacijent ponovo reaktivh-a stari, pacljent moze pone-
cern drugom: u veCini slucaj eva pokazuje se da uz novi otpor
pDjam analiticke pasivnosti, strucnjaci u umijecu cekanja.
kad pDnDvo zapasti u stari otp...9r a CIF"l ne po"kaZ'1n10vi. Ova Oni bi nam mogli 'PruZiti mnogo vrijednih primjera kaoticke
slojevitost zamrsuje cijelu situaciju. Ne postoji nikakvo pra situacije. U razdDblju DtpDra, tezak posaD upravljanja tijekorn
vilo po kojem ce jedan otpor dobiti prevagu - stari, ponovD analize svaljen je na analiticara. Pacijent drfi uzde sarno u
aktivirani, iIi novi. No, to nije znaeajno u odnosu na taktiku fazama u kDjima nema otpora. Freud nije mogao ni na stD
analize. Vaino je da pacijeDL vraca yelikj drugo misliti. A opasnost, i za pacijenta i za razvoj analiticke
pDsjednuca na polozaj starog DtpDra koji je DcitD biD uklo terapije, da se od analiticke pasiynDsti ucini kruto nacelo iIi da
Ako se analitiear novog idu nije manja neg2...?!la }"bOI!,1barg,iranja
sJoj, naime ponovD aktivirani iIi interpretiranja prema teorijskoj shemi.
stari otpor,Qa se izlaie opasnostf da propadnu njegove dra go
Znamo za Dblike otpora u kDjima je ta vrsta pa,SivnDsti
cjene llltgpr:etadje. Razocaranja i neuspjesi se fZ6'j"eCi
prava praycata pogreka umi i eca. Na pr.imjer, pacijent moze
ako se teskoei, bez obzira na t6 '!Coli
izbjegavati Dtpor iIi, tocnije, razgovDrD gradi koja se odnDsi
k.2...j e <;>nqjz:razita..ili..neizraziia.""i akD ie IWriStiiiiOlkao-iS11o'diS
na nj . On ce praviti aluzije na neku daleku temu dok i Dvdje
nu tDcku za rad na Na taj nacin
ne pDcne davati otpor i tamo, a onda ce se dotaknuti terne, tre
ko napreduje pre;ma nDvom otporu i izbjegava DpasnDst da, '
- oe !itd. Ova moze !iCi unedogled, bilo. da je
doduse, zaposjedne novi komad zemlje, ali se neprijatelj ucvr
.analiticar promatra pasivno ili slijedi .padjenta nudeCi je
scuje na ranije zalizetom podrucju. '
dnu interpretaciju za drugom. Buduci da je, kao sto je vid
glaynj 0tpOl" POP"t utvrde. analiticar mora potko
Ijivo, pacijent stalno u bijegt!

napadne mnDga razllCI
da se svaki put OikDmi
,31ra zadOv01ji nelcim nadmnJestLJailom...obveza je analiti
32
33
a l nlllirOZu sasvlh
oledlne detaline Dtpore, t j . da
ez otpor
Sponno pitanje 0 tome da Ii je bolji aktivan iIi pasi
van stay nema pravog znacenja kada je ovako postavijeno.
Dpcenito se moze reCi da nikad nije prerano uzeti u analizu
otpore ida, ne ledaJucz na oipore, S lI1 terpretzranJem ne
S e no morama za ocetz Sla e ma u .. .biCno]e
postupak suprotan od ovoga: analiticar, s jedne strane, po
kazuje daleko previse prabrosti u interpreti-ranju znacenja i,
. s druge strane, postaje bojazljiv cim se pojavi otpor.
y
4
o tehnici ana/ize karaktera 1
L SAt ETAK
I Prvi put iznijeto na Desetom medunarodnom psihoanalitickom
kongresu, Innsbruck, rujna 1927.
35
w
,
hvaca i lsaddaj grade i afekt" naime obra..a
c
m a).fopnih=oPt:
ora. U provo<!enju ovog plan.a, medutim, u mnogim slucaje
virna se pojavlJu}e teSkoca koj u nismo razmatrali.
KLOPUIVANiE KARAKTERA I OTPOR KARAKTERA
,
36
"'- .:J
@,Odakle dolaze otpori karaktera?
/ j(usa
O
da razliil@je
Prije izvjesnog vremena Glover je pO za .I Alexander je radio
roze neuro drlao u svojim ranijim
na temelju ove razlike. Ja sam se ilJe: n'ertl slucajeva poka
radovima, ali se pomnijim tJtoliko sto postoje
zalo da ovo ,razlikovanje ima smisla neuroze) i
neuroze s opisanim simptomima (?,Sl \lima, tM!U; .. 0,
neuroze liez IT iJf "neuroze ara erll it
slmptoml su ocitijl; U po onJ! . nije neurot
No.da 1i pije U neurotskom
""SRa' reaKCtja, drugim rijeCima, 1 simp
karakteru? Jedina razlika izmedu potonjih, neurotski
. tomskih neuroza jest u tom da, u slv J
da
tako kazemo, kon
stvara jos i simptome, on istraziti pojavu da se
centnra u njima. Potrebno Je
. 37
neurotsh karakter jednom pogorsava u opisanim simptomi
rna, a drugi put rralazi druge nacine za rasterecenje libidnog
zastoja (usp. Drugi dio). Ali, ako smo spoz:nali da simptomska
. neuroza uvijek potjece iz neurotskog karaktera, tada je jasno
da- se u svakoj analizi bavimo otporima koj i su neurotskog
karaktera. Pojedine ce se analize razlikovatl sarno s obzirom
na vamost koju 'pridajemo analizi ,karaktera u odredenom
slucaju. Dsvrt na prosla analiticka iskustva opomenut ce nas
CIa, ni u kojem slucaju, ne potcijenimo ovu vainost.
Sa stajali analize karaktera razlikovanje izmedu neuro
za koje sj!..: . tj. koje suJ:l,Q.SJQjale od d jetin jstva, i onih
koje su Rkutne tj. kQj e su se PQjayjle l<asnij e nem,a nikakve
vainosti ; mJe od velike da li su se simptomi pojavil.
li u djetinjstvu iIi kasnije. Ono sto je vazno jest da je neurot- .
ski t. reakci ska osnova za sim tomsku neurozu,
o i ovan arem u avmm er ama 0 vremena kada zavrsava
e Ipska faza. Obilno kli'llicko is ustvo pokazuje da u analiz i
uvijek nestaje graTIiea koju pacijent povlaci izmedu zdravlja
i nastupa bolesti.
BuduCi: da nam formiranje simptoma kao opisno obiljezje
nije dovoljno, moramo 'potrazi1ti druga. Dva koja odmah do
laze u ohzit jesu.....uvid tl balest i rncionaIizacije.
. lomanJ.kaie=uvida u bolest nije, paravno,--apsolutno
rotski se

osieca kao strano t i ielo i , on
"bitan pokazatelj neurozekaraJktera. u",'
caJ bOlesti. S druge strane, neur otsKa erta kar aktenL npr.
ret eram s eeaj za red u pnsllmh karaktera 111 .tJ eskOl:
plasljivost his ten Ih karaktera, organski je lllljuGsma 1I
lienost. Netko se moze ialiti da je bojailjiv, ali se zbog toga
ne osTeca bolesnim. Sve dok karakteroloska bojazljLvost ne
postane patolosko ervenjenje ili dok prisilno neurotski smil.
sao za red ne postane prisilan obred, drugim rijecima, sve
dok se neurotski karakter simptomatski ne pogorsa, covjek
se ne osjeca bolesnim.
Naravno, im,?l simptoma u ,koje ne postoji uvid, Hi bar ne
dovoljan. PacijenlfiE smatraju losim narikama ili necim sto
treba l'rihvatiti (npr. trajan zatvor, umjerena prera.na ejaku
laeija). Zatim, postoje erte ,karaktera koje se ponekad osje
caju kao patoloske, npr. zestoki napadaji bijesa koji' ovladaju
covjekom, izrazi.ti nemar, sklonost laganju, opijanju, trosenju
novaeai s1. medutim, uvid u bolest nagojesta'Ul
., simbtom, dok nepostola"'" n u;'-1.,
cije
ni abazija, ni prisilno' brojanje, ni prisilne misli, ne mogu se
raci-ona]i!zirati. Srm tom nam se cini be . im dOk neurot
ska crt a kara tera j. .
ne pokaze patoloskom j li besmi.. leIl Qm
Nadalj e, postoji opravdanje za neurotske erte karaktera
koj e . bi odmah bilo odbaceno kao nemoguce kad hi se ano
prim
1
jeoilo na simptome. Cesto eUjemo: Jednostavno sam
li!@Y! 'I u se podrazumljeva da je doticna osoba rodena
takva; ona se naprosto ne moze ponasati drukci'je - to je
njezill1 karakter. _MedutiJ;n. nije valjan,
r azvQj a ,kamktera pokazuje da je on zlJOg-vrro- o
drugQ: Z t -
aredemIi raz
-log a morae postat! one rto jest a - ne od to
niozemo j
si mptomi se t,ak-e u ni zde u
a. rIm er . e prisilno broja
rile, koj e je potpuno sadriano u necijoj potrebi da bude ure
dan__ ili se neki prisilni sustav ocituje u strogim podjelama
dana; potonje vrijedi nar<:>tito za prisilu da S_ radi.-I.
akvi
nacinrponjl,sanj a-smat;;:aju se vise..znakom ekseentfi.enosti m
pretjeranQsJLlli!go patologije. Vidimo, prema tome, da fe
vrJo .da 1ma vrijelaza po
i?ftFOd slmptoma ao lZaVO)enog stranog tIJela; preko neu
rotske erte ,kar aktera i lose ngyike, do razumski zdravog J?o
nasag.i'a. No, s o:b2lirom na ,to. 00 S tim :pnij
1
e1aqj,ma me
sto poceti, se razlikovanje izmedu simptoma i
neurotske- erte karaktera cak i kad su u pitanju raeionaliza
cije, bez obzira na neprirodnost svilh podjela.
Uz ovo ogranicenje javlja se jos jedno .razlikovanje s obzi
rom na strukturu simptoma i' erte karaktera. U proeesu ana
lize pokazuje se da (sim obzirom na njegovo znacenje .
i porijeklo, ima . vrlb nmavnu strukturu u usporedbi s
onom erte karaktera. Istina, simptom j e takoder neodreden;
ali sto dublje_pxo_diremo razloge, to se vi'se
vamo od P!"?YQgpodrucja simp:tomai sve isce
...karakteroloska podloga. Zato, teorijski', ka
r akteroloska . . a - ---m6ze se razviti ; olazed
Simptom je izravn -
5fje st-;U;-ova; bisiericko povracanje, na nrimjer.,
temelji se na POtiSDUtOj zelji za felacijom iU oralnoj zelji za
djetetom. Svaka je _oQ njih irz;razena u karakteru, prva u
obliku djetinjastosti, druga u materins.kom stavu. Ali histe
rickl karakter, koji se temelji na hi:sterickom si.niptomu, po
<:iva na mnostvu - u velikoj mjeri antagonistiOkih - tdnji,
i obicno \se izrazava u speciificnom stavu ili specilficnoj ose
bujnosti. Nije ll1i pribliZno tako lako analirz;irati stay kao sto
je [ako anaiLizi ratri Slrnptorn; nacerrno, medurtlim, prvi se, Ikao
38
39
c) 0 tehnici analiziranja otpora karaktera .
41
40
adj ffila ta,

da ga odstrani. Dok ce karakter suzbijati
opasnost od ' kastracije pomocu psovanja, uvreda i prijetnji,
pasivil1o-femi'l1ini kara.kter u istom slucaju postajat ce sve
povjerljiviji, sve viSe pasivno odan, sve prijateljSlkiji. U obo
jici je karakter postao otporom: pnri se od opasnos ti brani
agresivno; drugi joj se uklanja osobnog drzanja,
q.bmanjivanjemi odanoscu. ' _ ,
Naravno, otpor karaktera pa,sivno-femininog tipa je opasni
ji, jer se sluzi tajnim sredstvima; ' on donosi obHje grade,
sjeca se infantilnj.h dozivljaja, cini se da se divno prilagodava
- ali, u bi'ti, on ohmamju}e 'svoj,ilm p.otajrIl:iom ,prkos.om mrz
.njoJIl. Dokle god se toga drii, on nec:e imati hrabrosti da
- pokaie svoju pravu prirodu. Ako analiticar ne obraca nika
kvu paznju na njegovo ponasanje i sarno ulazi u one sto
pacijent iznosi, tada, prema iskustvu, nikakav analiticki na
por ni tumacenje nece promijeniti njegovo stanje. Moguce
je cak da' ,s'e paoi'j ent sjecClJSlVO'je rmrinj;e ,prema oou, aH on .to
'i1'-ece dozivjeti ako mu se u prijenosu stalno ne istice njegovo
Inzno ponasanje prije nego sto zapocne duboko interpretira_
nje ove mrinje prema ocu. :; .
U slucaju drugog para, pretpostavimo' da se razvio akutni
:poziJoi'VlITi prijenos. U OIbj'e zene 'gkwni sa,drfuj ovoga pozitivnog
prijenosa je ish kao i sadrzaj simptoma, naime oralna fan
'. tazijq Medutim, prijenosni otpor koji proizlazi iz
tog pozitivnog prijenosa bit ce po obHku potpuno razIicit.
:lena s histerijom, na primjer, bit ce plasljivo tina i pona
sat ce se hojazlju'Vo; lena looj'a ima pyi1siilnu neU!OOw bit Ce
prkosno tiha m ce se prema analiticaru ponasati hladno i
nabusioto. Prijenosni' otpor SlilZi se raznim sredstvima da bi
otklonio pozitivan prijenos: jednom agresijom, drugi put tje
_'slkobom. Rek1l.i hi'smo da j!e u aba iSUuCa'ja Ono (id), saopealVailo
istu zelju, koju je ego razlicito otklanjao. I obli:k te obrane
ce ostati uvijek istl - U obje pacijentice; zena s
uvijek ce se braniti na naciin ko'i izrazava t'eskobu, dok
se zena S Drisilnom neurozom uvijek braniti agreSI'VIlO,
obiira na t o I(:()ji je nesvJesni sadrZa i or.tDravan eta se
"'ruglm nJeclma, .. tlvijek ostaj e isti
' iScezaya tek kad se neuroza iskorijeni.
najvaznija obi
3. U svjetlu ovog kJinickog iskustva, element oblika je ukljucen u po
drucje psihoanalize, koja je sve do sada bila usredotocena pretezno na
saddaj.
43
va
42
1
sadrian u neurotskC?lll.Jimmto!l1U i ondjenastavlja da fivi i
dlerUe,-Isto tako on fivi i d'eluje i sadrzan , je u karakteru.
Time se 0 Ja njava zasto dosljedno Iabav JenJe 0 pora
raktera stvara.. siguran i pristup do srediSnjeg infantil
nog suko.Qa'. . .'
A sto ' iz ovog Cinjeniekog stanja proizlazi za analiticku
tehniku analize karaktera? Postoji Ii bitna razlika izmedu
analize ,karaktera i analize otpora?
Postoje razlike, i one se odnose na:
{ed kojim , treba interpretirati gradu (i njeno izabiranje
unutat toga recta);
,samu jehniku interpretiranj a otpora.
obzirom na c;i): Govoreei 0 izabjranj moramo
bitd cIa se suoCinro 'S jediDim V'aznim pngavOTom: eut
. cemo da je svaki izbor u suprotnosti s osnovnim nacelom
psihoanalize, naime da analiticar mora pratiH pacijenta,ma
ra dopustiti da ga ovaj vodi, te svaki putki=td analiticar
izvrsi izbor, on se izvrgava opasnosti da postane Zrtva svojih
vlastitih sklonosti. Ovdje valja, prije svega, uzvratiti da se pri
ovom izboru niposto ne radi 0 nekom zanemarivanju anali
ticke grade, nego 0 tome da se oeuva zakonomjeran redosli.
jed interpretiranja u skladu sa strukturom neuroze. Sva Ce
grada, sto se interpretiranja tiee, doci na red, jedino je neka
pojedinost trenutno vafnija od druge. Moramo takoder shva
titi da analitiear uvijek izabire, jer samim time sto izdvaja
pojedinosti nekog sna umjesto da ih redom interpretira, on
vrsi izbor. Naravno, analiticar je pri izboru bio pristran .
kad je uvafio sarno sadriaj a ne i oblik saopcavanja. Zato
sarna cinjenica ' da pacijent daje gradu najrazlicitijih vTsta u
analitickoj situaciji, prisiJjava analitieara da vrsi izbor gra
de koju im.terpretira.Pitanje je sarno u ispravnom biranju, tj.
u skladu s analitickom situacijom.
U pacijenata, koji zbog nek:og osobitog razvoja karaktera
dosljedno zanemaruju osnovno praviIo, kao i inace usvim
slucajevima kada karakter ometa analizu, bit ce potrebno da
ot1lOT karaktua iz obilja
gr e i do "e prox@i analiticki interpretir.ajuc.Lnjegovo zna
enje. Naravno, to ne znaci da se ostala grada moze zanema
riti iIi ne uvaziti. Naprotiv, sve sto nam daje uvid u znacenje
i porijeklo karakterne crte kao smetnje vrijedno je i dobra
doslo; analiticar sarno odgada analizu i, iznad svega, interpre
tiranjem gracte kOja se trenutno ne odnosi na prijenosni
otpor, dok se ne shvati i probije karakterni otpor, barem u
njegovim osnovnim znacajkama. U .trecem poglavlju pokusao
sam istaCi opasnosti davanja dubokih interpretacija prije De
go sto se razrijese karakterni otpori.
U odnosu na.. (b) : Sada cemo obratiti pafnju na neke po
bne probleme tehnike analize karaktera. Prvo, moramo
se rijetiti nesporazum. koji nam prijeti. Rekli smo da analiza
zapoeinj e izdvajanJem. i dosIJ.ednom analiZom ot
pora J<ariktera. To ne maei da se pacijentu zapovljeda da ne
bude agresivan. da ne obmanjuj e, da ne govori nesuvislo, (fa
se driiosnovll1Og praviIa, itd. Takvi zahtjevi ne sarno da bi
bili suprotni analitiekom postupku, vec bi bili i jalovi. Ne
moze se dovoljno naglasiti da one sto ovdje opisujemo nema
nikakve veze s tzv. odgojem pacijenta i slicrnm stvarim<'\.:
analizi karakterapitamo se zas1o.-p.a.cij.ent
vori nesuvislo, cuvSlVeilO' je zako6en l td. ; nastO}.iillQ
njego
vo
za OS2 bitQStL n eO' oya karaktera da b ismo
PjegoVu porn oz analizu r azjasmlI nl oV.22.!la e Je i
porijeklo. Drugim rijeCima, iz razine Iienosti sarno izdvajamo
crtu karaktera iz koje potjeee glavni otpor i, ako je moguce,
ukazujemo pacijentu na povrsinski odnos izmectu karaktera
i simptoma, ali sto se ostaloga Hee, prepustamo njemu da Ii
ieli ili ne zeli da se koristi svojim znanjem da bi izmijenio
svoj karakter. Naeelno, nas se postupak pritom ne razIikuje
od onog .kojim se sIuzimo u analizi simptoma; jedina je razli
ka da, u analizi karaktera, mQramo da izdvojimo crtu karaJ<
tera i iznosimo je paci'entu neprestano je Sve
- 0 ne ste ne ne lstancu 0 nJe I a Je VI 1 ao 0 i
VldlO i pnsIllil simptom ko I a muCI. 0 ovom distanciranu
neuro s e cr e ara tera i njen
o mje da je dOZivli ava , ao
Ed u njenu prirodu. ,
U ovom procesu distanciranja i objektiviranja neurotienog
karaktera, iznenactuje da se !ienost mijenja - barem pri
.vremeno - taJko naime da, .KaKO naprectuJe analiza karaktera,
automatski dolazi na povrsinu i u neskrivenom obliku ona
nagonska snaga iIi osebujnost koja je dovela do otpora ka
raktera u prijooosu. Primjenjujuci to na nas primjer pasiv
karaktt;ra, mozemo reei da ce pacijent postati
to agresivniji sto temeljitije objeJ<tivira svoje sklonosti pa
sivnoj privrZenosti.ler, naravno, njegovo feminino, lafno po
nasanje hila je uglavnom snafna reakcija protiv potiSll1utih
agresivnih poticaja. Ruku pod ruku s agresivnoscu, medutim,
ponovo se javlja i infantilni strah od kastracije, koji je jed
nom uzrokovao da se agresija pretvorila u pasivno-feminini
stay. Prema tome, kroz analizu otpora karaktera stizemo do
srediSta neuroze, edipskog kompleksa.
No, da ne bi bilo nikakvih iluzija: izdvajanje i objekti
viranje kao i analiticka prorada takva otpora karaktera
obieno zahtijeva mnogo mjeseci, trazi veliki napor i, iznad
45
44
bismo bez surr:nje Cemo v
lUorati-razl::i1kOVatl one sadrza]e kO]1 se odnose lzravno na
o!p
or
karaktera i .one koji 'se, odnosena-4ruga podru9a
dOi'hILjij.:J. Ob1cno je ill .pQetJmL aIIla1;ze
maILda uzme do znanja prve ali ne i potonje. U cjelini, nas
'raMero-anaiJit,icki pdklusaj nije d ni 0 no teznja da se
stekne na <L-S.lgurn.ost 1 u pripr,emnom r a, u
ana Ize I u infanHlne-.grade. Sada smo suo
ceni s-- vaznim zadatkom istraiivanja i sustavnog opisivanja
raznih obIika prijenosnih otpora karaktera. Tehnika bavlje
nja njima izronit ee sarna iz njihove strukture.
d) Kako se tehnika bavljenja pojedinim situqpijama izvodi
iz strukture otpora karaktera (t ehnika interpretiranja ego
--obrane)
Sad-a! 's,e dk;reeemo p.roblemu Ikako 'sit.'te hI1ioka ka
rakterne analize izvodi iz strukture otpora 'Karaktera kod
jednog .pacijenta koji razvija otpore odmahod .pocetka, a
kojih je struktura, meuutim, daleko od toga cia bi odmah
bila jasna. , U tom slucaju otpor karaktera imao je vrIo
s:JQzenu ,strukto"l.IJIU; bi10 je mnogo odilUlcujlUcih 6imbenilka
mi:j'eSanih, %1<:0 'reCi, jledan za PQkusat eu obj'as-
niti razloge koji su me potakli da zapoenem interpretiranjem
upravo jednog odredenog elementa otpora a ne nekog dru-
gog. Ovdje, takoder, postat ee vidljivo da dosljedno i logieno
interpret'i'I'an.jle ego-<obrane Ii mehaniroma .okllopa vodi u
samu srz sredi!;njih infantiinih sukoba.
SLUCAJ OCITIH OSJECAJA MANJE VRIJEDNOSTI
T,ddesetogodiSinj:i mJus'ka.rae prilYjegao je ana'li2Ji jeT ,se
pravo radovaozivotu. Nije mogao r:eCi da Ii se osjeea bo-
lesnim iIi ne, nije zapravo ni vjerovao da mu treba Iijecenje.
Ipak je mislio da ne bi smio nista propustiti. je za
c-....
psi'hoanalizu - mozda bi mu pomogla -cia stekne uvid u
sebe.Nije bio svjestan da ima ikakve simptome. Pokazalo se
kasnije da je njegova poteneija vrlo slaba; rijetko je imao
spoini odnos, pristupao je zenama sarno s velikim opira
njem, nije dolazio ni do kakva zadovoljenja u koitusu i, sto
viSe, trpio je od prerane ejakulacije. Imao je vrIo slab uvid
u svoju impoteneiju. On se - tako je rekao - pomirio sa
Svojom neznatnom potencijom, ta ima tako mnogo muska
raea koji nemajll' hikakve potrebe za tim.
46
47
Njegovo ddanje i pOnaSanje odavali su na prvi pogled
da je bio tesko inhibiran i potisten covjek. Nije gledao su:
govornika U OCI, govorio je polako, prigusenim glasom, <s
mnogo prekidanja; vrlo zbunje.n, cesto je hrakao. U svemu
tome, medutim, otkrivalo se da grcevito nastoji da potisne
svojuplahost i izgleda odvaian. Usprkos tome, njegova je
priroda nosila sve oznake jakih osjecaja manje vrijednosti.
Upoznat s osnovnim pravilom, pacijent je poceo da govori
tiho i uz prekide. Prv'a <saopeenja iznijela su sjeeanje na
dva uiasna doziv.ljaja. VozeCi auto jednom je
zenu, koja je umrla od posljedica nesrece. Drugi put
se u prilici da je morae izvditi traheotorrtiju na osbbi koja
se guSila (pacijent jebio bolnicar u rat'll). Na ova dva ao:.
zivljaja mogao je misliti sarno s uzasom. Za vrijeme prvih
. seansi govorio je 0 svome roditeljskom domu
donekle monotono, polagano i priguseno. Kao pretposljed
nji od nekolirko brace i sestara, imao je drugorazredni ,po
lozaj u kuci. Naj'stariji brat, dvadesetak godina stariji od
njega, bio je miljenik roditelja; mnogo je putovao in ooro
se snalazio u svijetu, kod ;kuee se hvalio svojim doilvlja:,
jima i po povratku s putovanja cijela bi se kuca vrtjela
oko njega. lake su zavist i mrinja na brata bili ocitC iz
sadriaja ispricanog, pacijent je zestoko poricao da ima
takvih osjecaja kad sam oprezno postavio pitanje stirn u
vezi. Nikada, rekao je, nije osjecao bilo sto takvo prema
svome bratu. - Zatim je govorio 0 svojoj rmajci, koja mu je
bila vrlo dobra, a koja je umrla kad je imao sedam godina.
Dok je govorio 0 njoj poceo je tiho plakaJi, stidio se svojih
suza i dugo nije zatim niSta govorio: 'Cinilo se jasnim da je
majka bila jedina osoba koja mu je dala malo paZuje i lju
bavi, da je njezina smrt bio tezak udarac za njega, i nije
mogao zadriati suze sjeeajuCi se nje. Poslije majcine smrti
proveo je pet godina u kuCi svoga brata. Ne iz onog sto je
rekao, vee iz namna na koji je to rekao, postalo je ocito
njegovo veliko ogorcenje prema dominirajucoj, hladnoj i
neprijateljskoj prirodi njegova brata. Tada je, u kratkim,
ne jako saddajnim recenicama ispricao da sada ima prija
telja koji ga mnogo voli i divi mu se. Nakon ovog saopcenja
slijedila je duga sutnja. Nekoliko dana kasni je ispricao je
san: vidia je sebe u stranam gradu sa svajim prijateljem, ali
je lice njegava prijatelja bila drukcije. Ka;ko je, :ram ana
Eze, pacijent napustio grad u kojem je zivio, moglo se
opravdano pretpostaviti da je covjek 'll snu ,predstavljao
analiticara. Cinjenica da ga je pacijent poistovjetio sa svo
jim prijateljem, mogla se protumaciti kao znak pocetnoga
pozitivnog prijenosa; ali, sit'llacija u cjelini govorila je protiv
48
toga cia se to shvati kao pozitivni ,prijenos, ili da se san
tako interprctira. Sam pacijent prepoznao je analiticara u
prijatelju, ali tome nije imao niSta da doda. Kako je ili sutio
ili jednolicno izrazavao sumnje u svoju sposobnost da pro
vede analizu, rekao sam mu da ima nesto protiv mene, ali
mu nedostaje hrabrosti da to kaze. On je to odlucno poricao,
na sto sam mu rekao da se jednako tako nikada nije usudio
izraziti neprijatelj'ska cuvstva prema svom starijem bratu,
nije se cak usudio ni misIiti svjesnoo njima, pa je oCigledno
uspostavio neku vrstu veze izmedu mene i svoga starijeg
brata. To je doduse bila istina, ali pocinio sam gresku in
terpretirajuCi njegov otpor suvise duboko. lnterpretacija
nije postigla svrhu, 'sputanost je, stovise; ojacala, pa sam
cekao nekoliko dana, promatraj'llCi kroz to vrijeme njegovo
dd anje, da vidim kakvu vaznost ima otpor za trenutnu si
tuaciju. Bilo mi je jasno: uz prijenos mrinje prema bratu,
postojala je i jaka obrana protiv femininog stava (san 0
prijatelju). Naravno, nisam ,se smio osmjeliti na interpre
tira.njeu tom smjeru. Tako sam mu na'stavio isticati da se,
zbog ovog iii onog razloga, kloni i mene i analize. Rekao sam
mu da cijelo njegovo ponasanje znaCi da se zatvara u sebe
br aneei se od analize. Slozio se stirn i nastavio da je to
uvijek hilO ndegO'V namn III fivot'll - krut, nepri!&t'llpaaan, ob
rraanben. Dok 'sam m'll s.t:eJlno Ii uporno, 'll 'S'V'akoj 's:ea:IlJs.i i u sva
'koj pJ.1i1lici, predooVoao nj1egovo odbij:an'j:e, upa;o mi je ill oci
j:ednoHcan ton kojim je ,iZlrazavao :sVoOje jadanje. Sva1ka je
seansa zapocinjala istim primjedbama: "Kamo sve to vodi,
ne osjecam nista, analiza ne utjece na mene, hocu Ii je moCi
izdd ati, ne mogu, niSta mi ne pada na pamet, analiza ne
utjece na mene i tako dalje. Nisam razumio sto pokusava
,da izrazi, a ipak je bilo jasno da je ovdje leZao kljuc za
r azumijevanje njegova otpora.
4
Ovo narm daje dobru priliku da prouCimo razliku izmedu
karaktero.,arrral!iotiCke i ak.t.ivnoJS'lltge's'tivne pripreme pacijen
ta za analizu. Mogao sam dobrohotno opominjati pacijenta
i poklUsaJti da mekalkJo :tjesenjern 'lltjecerm [ill 'lljega [kaiko bih
ga pon'llkao na daljnja saopCenja. Moguee je cak da bih time
izazvao umjetni pozitivni prijenos, ali iskustva ,s drugim sIu
cajevima nauCila su me da se ne stize daleko ovim pristupom.
BuduCi da cijelo njegovo ponasanje nije ostavljalo prostora
Biljeska, 1945: Mada je ovo objasnjenje psiholoski tocno, to nije
cijela priea, Sada znamo da su takvi prigovori neposredan izraz vegeta
tivnog, tj. miSicnog oklop.a. Pacijent se zali na afektivnu paralizu j er su
zakocena njegova plazmatska strujanja i osjeti. Ukratko, ovaj I>edosta
tak je \Si sto biofizicke prirode. U orgonskoj terapiji, zakocenost po
kretlji\'osti se smanjuje pomocu biofizickih a ne psihologijskih met6da.
49
Za sumnju da se on protivi analizi opeenito a meni naroCito,
mogao sam mime duse nastaviti stirn interpretiranjem i
cekati daljnje reakcije. Jednom, kad 'smo se vratili na san,
rekao je da je najbolji dokaz da me ne odbija, cinjenica da
me poistovjetio sa svojim prijateljem. Iskoristio S:lm oVu
priliku da mu sugeriram da je mozda ocekivao da eu ga
voljeti i diviti mu se jednako kao i njegov prijatelj , da se
zatim razocarao i sada mi jako zamjera moju uzdriljivost.
Morao je priznati da je gajio takve misli, ali nije imao hra
brosti da mi to kaie. Nakon toga mi je rekao da je uvijek
sarno trazio ljubav i, narocito, priznanje i da se uvijek po
nasa 'V1l1lo obrambeno, osobito prema ml1.lskoarcima izrazito
muzevnog izgleda. Osjeeao je da nije iste vrijednosti kao oni,
i u odnosu sa svojim prijateljem igr:lO jc iensku ulogu.
Ponovo mi je ponudio gradu za interpretiranje njegova fe
mininog prijenosa, ali njegovo vladanje u cjelini upozoravalo
me protiv takva razotkrivanja. Situacija je bila teSka jer je
zestoko odbijao elemente svog otpora sto sam ih vee bio
shvatio, tj. prijenos mrinje koju je osjecao prema ,svom
bratu i narcisticki femininLstav prema onima koji su mu
biti vrlo oprezan ukoliko nisam
zelio da s njegove strane dode do naglog zavrsetka analize.
Osim toga, u svakoj seansiialio sc gotovo bez prekida i
uvijek na isti nacin da analiza nema nikakva uCinka na nj
itd. Cak ni poslije otprilike cetiri tjedna analize jos uvijek
nisam razumio taj stay, iako mi je izgledao kao bitan i tre
nutno akutan otpor karaktera.
U to sam iSle v.rijmne lI'azbollJio ri mOlPaO sam prekinuti: analilzu
ria dva tjedna. Pacijent mi je poslao bocu konjaka kao sred
stvo za jacanje. Cinilo se da se obradovao kad sam nastavio
analizu, ali se i daIje zaIio na i'sti nacin i rekao mi da ga muce
misli 0 smrti. Nije mogao iz'biti iz glave da se nesto dogodilo
nekome u njegovoj abitelji, a doksam bio bolestan nije
mogao prestati da misIi da bih mogao umrijeti. Jednog da
na, kada ga je posebno mucila ova mi'sao, odlucio je da mi
posalje konjak. Bila je to vrlo primamljiva prilika da inter
pretiram njegove potisnute zelje za Smrell. Bilo je vise nego
obiIje grade za takvu interpretaciju, pa ipak me od toga
odvratiSe razmisljanje i odredeni osjecaj dabi to bilo uza
ludno i sarno bi se odbilo od zida njegovih ialbi: NiSta se
ne probija do mene; analiza ne djeiuj e na mene. U medu:
vremenu, naravno, skrivena dvosmislenost jadanja da ' Sf::
niSta ne probija do mene postala je jasna. Bio je to izraz '
njegove duJboko potisnute pCllsivno-feminine prijenosne zelje
za analnim snosajem. Ali, da Ii bi bilo razumno i opravdano
interpretirati njegovu homoseksualnu zelju, ma kako jasno
so
'spoljenu, dok se njegov ego i dalje buni protiv anaIize?
je moralo postati jasno znacenje njegova jadanja 0
jalovosti sam mu, pokazati da sa
s\'ojim jadan}eI? llIJe pravll. J.e .. nove snove
da isprica, mllsiI 0 smrtl postale su lzrazltlje, I mnoge druge
stvari zbivale su se u njemu. Znao sam iz iskustva da ne bi
olaksalo situaciju da sam mu to rekao, a s druge sam strane
jasno osjecao oklop. koji je stajao izmedu analize i grade
koj u je nudio rn: . Zail m, morao l5am s mnogo
pretposiaviil aap ostojeei otpor ne bi dopustio da bilo kakva
interpretacija prode do ida. Tako sam nastavio da se zadr
zavam na njegovu ponasanju - interpretirajuCi mu ga kao
izraz njegove jake obrane - i rekao mu da obojica moramo
cekati dok nam znacenje njegova ponasanja ne postane
jasno. On je vee bio shvatio da misli 0 smrti koje je imao
prilikom moje bolesti ne moraju bezuvjetno biti izraz nje
gove brige pune Ijubavi za mene.
Tijekom sljedeeih tjedana umnozili su se utisci 0 njegovu
ponaSanju i njegovom jadanju. Postalo je sve jasnije da je
pri t ome veliku ulogu igrao njegov osjecaj manje vrijedno
sti poveza n s obranom njegova femininog prijenosa, ali si
tuacija jos uvijek nije bila zrela za tocno interpretiranje.
Nedostajala mi je cvrsta formulacija znacenja njegova po
nasanja u cjelini. Da sCliberemo temelje rjesenja do kojeg je
kasuij e ipak doslo:
a) zelio je priznanje i ljubav od mene i od svih muska
raca koji su mu izgledali muzevni,. Cinjenica da je zelia
IjuJbav i da sam ga razocarao bila je viSe puta interpretirana,
bez uspjeha.
b) Nj egov stay prema meni - prijenos njegova nesvjes
nog st ava prema svome bratu - bio je pun mrinje i zavisti;
da bi se izbjegla opasnost da interpretacija promasi, bilo je
najbolje ne analizirati taj stay u ovom trenutku.
c) Odbijao je svoj feminini prijenos; abrana se nije mogla
interpretirati a da se ne dira zabranjena zenstvenost.
d) Osjeeao se manje vrijednim od mene zbog svoje femi
ninosti - i njegova stalna jadanja mogla su sarno biti izraz
nj egova kompleksa manje vrijednosti.
Sada sam mu intenpretirao njegove osjeeaje manje vrijed
nosti prema meni. U pocetlru rtJo .niJj'e liiIIlalo uSipjeha, ali!,
nakon nekoliko dana stalnog zadriavanja na njegovoj pri
rodi, dao je konacno neke obavijesti 0 svojoj prekomjemoj
zavi sti, ne u odnosu na mene vee na druge muskarce od kojih
se takoder osjeeao manje vrijednim. I sada mi je iznenada
paJa na urn misao da njegovo stalno jadanje da analiza
51
ne djeluje na njega nije moglo imati drugo tnacenje do:
"Ona je bezvrijedna, prema tome, analiticar je manje vrije
dan, nemoean i ne moze postiCi nista s njime. Tako je jada
nja pacijenta trebalo razwnjeti djelomicno kao njegovu po
bjedu a djelomicno kao predbacivanje analiticaru. Sada sam
mu rekao sto ja mislim a njegovom stalnom jadanju; cak sam
i ja bio iznenaden uspjehom. Odmah je iznio velik broj pri
mjera koji su otkrivali -cia je uvijek postupao na taj naCin
kada je netko htio utjecati na njega. Rekao je da nije mo
gao podnijeti neCiju nadmoe i uvijek je pokusavao da ponizi
one ad kojih se osjeeao manje vrijednim. Moju je interpre
taciju u potpunosti shvatio. Dalje je rekao da je uvijek cinio
upravo- Isuprotno od onog sto je pretpostavljeni traiio ad
njega. IZTIio je mnostvo sjeeanja na svoj -cirzak i o m a l o v a ~ u
juCi stay .prema nastavnicima.
Ovdje je, dakle, lehla njegova zapletena agresivnost, ciji
je krajnji izraz, -cia sada, bila zelja za smreu. Ali nase je ve
selje bilo kratkotrajno, otpor se vratio u istom obliku
ista ja-cianja, ista potistenost, ista sutnja. No ,sada sam znao
da ga se moje otkriee vrio -ciuboko dojmilo i, kao posljedica,
njegov feminini stay je postao izrazitiji. Izravna posljedica
toga, naravno, bilo je obnovljeno otklanjanje mekusnosti. U
analizi ovog otpora ponovo sam posao od njegova osjeeaja
manje vrijednosti prema meni, ali sam prosirio interpreta
ciju isticuCi da on ne sarno da Ise osjeea manje vrijednim,
vee, upravo zbog toga, osjeca da je stavljen u femininu
ulogu prema meni, sto je bila suvise velika uvreda njegova
muskog ponosa.
Premda je pi-ije ovoga iznio mnogo grade a svom femini
nom ponasanju prema muzevnim muskarcirna, a takoder
pokazao i potpuno razumijevanje toga, nije zelia znati nista
viSe a tome. To je bio no vi problem. Zasto je odbijao da
prizna nesto sto je i sam ranije opisao? Nastavio sam cia
interpretiram znacenje njegova trenutnog ponasanja, naime
da se osjeeao toliko manje vrijednim od mene da je odbijao
da prihvati ana sto sam mu objasnjavao, makar je time mo
rao promijeniti svoju prijasnju ocjenu. Priznao je da je to
is tina, i nastavio davanjem iscrpnog izvjestaja: 0 svom odno
su s prijateljem. Pokazalo se -cia je on zaista igrao femininu
ulogu; cesto su imali odnosaj izmedu bedara. Sada sam mu
mogao pokazati da njegovo obrambeno ponasanje nije bilo
niSta drugo do izraz borbe protiv prepustanja analizi koja
je, u njegovom nesvjesnom, bila oCito povezana s idejom da
se analiticaru feminino preda. Medutim, i to je bilo vrije
danje njegova iponosa i razlog za njegovo uporno protivlje
njeutjecaju analize. Na to je odgovorio potvrdnim snom:
leii na kaucu s analiticarom i ova5 ga ljUibi. No, ova] j3san
san uzrokovao je novi val otpora, opet u starom obliku ja
danja (analiza uopee ne djeluje na njega, ne moze imati
nikakva utjecaja nad njirn, cernu ona uopce vodi, on je
potpuno hladan, itd.). Ponovno sam mu interpretirao ova ja
danja kao ponihvanje anal<ize i obranu ad toga da se njoj
prepusti. U isto vrijeme poceo sam da mu objasnjavam
ekonornsko znacenje njegova zatvaranja u sebe. Rekao sam
mu da je, cak i na temelju onog sto je ispricao 0 svom dje
tinjst vu i mladenastvu, jasno da se ogradio protiv svih razo
caranja koja je dozivio u vanjskorn svijetu i protiv grubih,
hladnih postupaka oca, brata i nastavnika, da je to bio nje
g OY jedini spas, mada spas koji je zahtijevao mnoge htve u
njegovu uzivanju zivota.
Odrnah je prihvatio ova o:bjasnjenje kao vjerojatno, nakon
cega suslijedila sjeeanja njegova ponasanja prerna ucitelji
rna. Uvijek ih je smatrao taka hladnima i stranima (jasna
projekcija njegovih vlastitih osjeeaja), pa cak i dok je bio
potresen, kad su ga tukli ili prekoravali, ostajao je iznutra
ravnodusan. U vezi s time rekao rni je da je cesto zelio da
budem strozi. U pocetku se cinilo da se znacenje ove zelje
ne uklapa u situaciju; mnogo kasnije postalo je jasno da
u dnu njegova prkosa lezi namjera da ni ja ni moji pralikovi,
uCitelji, nismo u pravu.
. Nekoliko dana analiza se nastavljala bez otpora; sada je
nastavio da prica da je postojal0 razdoblje u njegovu ranom
djetinjstvu ka-d je bio vrlo divlji i agresivan. U isto je vri
jeme, zacudo, imao snove koji su otkrili jaki feminini stay
prema meni. Mogao sam sarno nagadati da su sjeeanja na
nj egove agresivnosti istovremeno pokrenula osjecaj krivnje,
koj i je paralelno bio izraien u tim snovirna pasivno-feminine
prirode. Izbjegavao sam analizu snova ne Isarno zbog toga
sto se nisu odnosili izravno na postojecu prijenosnu situaciju,
vee i zbog toga sto mi se nije cinio jos zrelirn da shvati vezu
izmedu svoje agresije i snova koji su izrazavali osjeeaj kriv
nj e. Pretpostavljam da ee neki analiticai-i ova smatrati svoje
voljnim izborom grade, ali moram, nasuprot tome, da branim
klinicki potvrdeno rnisljenje da ee se postiCi optimum u te
nipiji onda kad se llspostavi neposredna veza izmedu tre
nutne prijenosne situacije i infantilne grade. Tako sam sarno
izrekao pretpostavku da je sjeeanje na njegovo divlje po
nasanje iz djetinjstva omaeavalo da je jednorn Ibio potpuno
drukciji, upravo suprotno od onoga kakav je danas, a analiza
bi trebala da otkrije vrijeme i prilike koje su dovele do pro
mj ene njegova karaktera. Vjerojatno je njegova trenutna
femininost 'hila izmicanje agresivnoj muskosti. Pacijent uop
52
53
ce ruJe reagirao na ovo otkriee; umjesto toga, vratio se u
s tari O'tpo[': on to nije moga'O UlI'adJiotJi, nije osjeeao TIlitSta, ana
jjza na njega uopee ne djeluje, itd.
Ponovo sam mu interpretirao njegove osjeeaje manje vri
jeclnosti i njegov ponovni pokusaj cia pokaze nemoe analize
iIi, tocnije, analiticara; ali sam sacla pokusavao cia postignem
i prjjenos stava koji je imao prema bratu. Sam je rekao cia
je brat uvijek igrao dominantnu ulogu. U to je usao sarno s
veIikim oklijevanjem, oeito zbog toga sto se to odnosilo na
sredisnju konmktnu situaciju njegova djetinjstva. Ponovio je
da je maJka ;poklanjala mnogo paznje bratu, a da nije, narav
no, ulazio u svoj subjektivan stay 'prema ovom davanju prven
stva. On nije - kako je 'pokazalo oprezno ispitivanje u vezi
stirn - imao ni najmanjeg uvida u svoju zavist na brata.
Ta zavist, moralo Ise pretpostaviti, bila je tako duboko pove
zana s jakom mdnjom i potiskivana zbog straha, da cak ni
osjecaju zavisti nije bilo dopusteno da ude u svjesno. Naro
cito jaki otpor uslijedio je na moj pokusaj da izmamim nje
govu zavist na brata; to je trajalo mnogo dana i bilo obilje
zeno uobicajenim jadanjem 0 svojoj nemoci. Buduei da otpor
nije popustao, mora'lo se pretpostaviti da se ovdje bavimo
vrIo neposrednom obranom ad osobe analiticara. Ponovo
sam ga ;poticao da govori otvoreno i bez straha 0 analizi i
naroCito 0 analiticaru i da kaZe kakav je utisak na njega
uCinio analiticar u prvom susretu.
s
Poslije mnogo oklijevanja
rekao mi je zamuckujuCi da mu se analiticar cinio grubo
muzevnim i hrutalnim, poput covjeka koji bi bio apsolutno
okrutan prema zenama u spolnim stvarima. Kako se ovo
slagalo s njegovim stavom prema muskarcima koji su izgle
da'li pofentni?
Bili smo na kraju eetvrtog mjeseca ahalize. Sada se po
prvi put probio taj potisnuti odnos prema bratu, sto je bilo
blisko povezano S onim elementom postojeeeg prijenosa koji
je bio najveca smetnja - sa zaviSeu zbog potBncije. Otkriva
juCi j ake afekte, iznenada se sjetio da je uvijek najstroze osu
divao svog brata jer je ovaj lovio djevojke, zavodio ih i,
stoviSe, time se hvastao. 1\1oj ga je izgled odmah podsjetio
na brata. Zadobivsi veee povjerenje njegovom posljednjom
izjavom, ponovo sam mu objasnjavao prijenosnu situ3.ciju i
pokazao mu da u meni vidi svoga brata i upravo zbog toga
nije mi se mogao otvoriti, jeT me osuduje i zamjera moju
navodnu nadmoe kao sto je jednom osudivao i zamjerao na
, Otada obicavam" poticati pacijenta da mi opiSe moju osobu. Ovo
se uvijek pokazuje kao plodna mjera za uklanjanje zakocenih prije
nosnih situacija.
S4
va dnu nadmoe svoga brata. Rekao sam mu, nadalje, da je
sada vrlo jasno da je osnova njegove manje vrijednosti osje
eaj impotencije.
posli je ovog objasnjenja sredisnji element otpora karak
tera pojavio se sam od sebe. U ispravno i dosljedno vodenoj
analizi to ee se uvijek dogod<iti a da al1aIiticar ne mora
ubrzavati stvari iIi davati preuranjena misIjenja. U tren oka
,se sj etio da je opetovano usporedivao svoj mali penis s bra
tovim velikim penisom i da je bratu zbog toga zavidio. ....
Kao sto se moglo ocekivati, ponovo se pojavio snazan ot
por; p onovo se zalio ne mogu nista uciniti itd. Sada sam
bio u mogucnosti da krenem korak dalje u mojim interpre
tacijama i da mu pokazem da su ove zalbe bile verbalizacija
njegova osjecaja impotencije. Njegova reakcija na ovo hila je
potpuno neocekivana. Nakon interpretacije njegova nepovje
renja, izjavio je po prvi put da nikada nije vjerovao nijed
nom covjeku, da nikada nije ni u sto vjerovao, vjerojatno
cak ni u analizu. Naravno, bio je to veliki korak naprijed.
Ali znacenje ovog saopeenja i njegova veza s prethodnom
situacijom nisu bili odma:h jasni. Govorio je dva 5ata 0 mno
gim razocaranjima koja je dozivio u zivotu i smatrao da se
njegovo nepovjerenje moze razumski svesti na ta razo
caranja. Stari se otpor ponovo pojavio. BuduCio da nisam bio
siguran u to sto je izazvalo taj otpor, odlucio sam da cekam.
Tijekom nekoliko dana situacija je ostala nepromijenjena
- stara jadanja, poznato ponasanje. Nastavio oSam da inter
pretiram elemente otpora koji su vee bili proradeni i koji su
mi bili vrlo poznati, kadli se iznenada pojavio novi element.
Rekao je da Se bojao analize jer bi ga ana mogia liSiti njego
vih ideala. Sada je situacija hila opet jasna. Prenio je na me
ne strah od kastracije koji je osjeeao prema svome bratu.
On me se plasio. Naravno, nisam spomenuo strah od kastra
cij e, vee sam"ponovo posao od njegova kompleksa manje vri
jednosti i njegove nemoei i '1lpitao ga nije li se osjeeao nad
moenim svim Ijudima na osnovi svojih visokih ideala, nije
Ii se smatrao boljim od sviju ostalih. Ovo je spremno pri
znao; stovise, posao je eak dalje. Potvrdio je da je zaista bio
"vredniji od svih ostalih koji su trcali za zenama i bili poput
"zivotinja u svojoj 6polnosti. S manje sigurnosti dodao je da
.ie, na zalost, ovaj osjeeaj bio i precesto poremeeen njegovom
nemoei. Oeito, jos 'se nije potpuno pomirio sa svojom spol
nom slaboseu. Sada sam mogao da mu objasnim neurotski
nacin na koji je pokusavao da svlada svoj osjecaj impoten
dje i da mu rastumaCim da je pokusavao da ponovo IStekne
osjeeaj moei u podrucju ideala.' Ukazao sam mu na kompen
5."i
zaciju i ponovo privukao njegovu paznJu na otpore analizi,
koji su proizlazili iz njegova skrivenog osjeeaja nadmoCi. Ne
sarno da potajno misli 0 sebi da je bolji i inteligentniji, nego
je on upravo s toga razloga ilTIorao da se opire anaJizi; jer,
da je ona tada bi trebao neeiju pomoe i analiza bi
pobijedila njegovu neurozu, Ciji smo tajni osjeeaj ugode
UJp.ravo otkI'ill:i. Sa 5ltajaMsta nooroze, ,to hi predstarvljalo po_
raz, a za njegovo nesvjesno to bi u isti mah znaeilo postati
zenom. Na taj sam naein polazeCi od njegova ega i meha
nizama obrane ega pripremio teren za interpretaciju kastra
cijskog kompleksa i feminine fiksacije.
KoristeCi se pacijentovim ponasanjem kao polaznom toe
kom, analiza karaktera uSipjela je prodrijeti' n eposredno
do srediSta neuroze, njegovog straha od kastracije, zavisti
na koja je proizlazila iz majeinog davanja prednosti
bratu i do toga da ga je majka razoearala, ali su se obri.si
edipskog kompleksa vee nazirali. Ovdje, medutim, nije vazno
to da suse ovi nesvjesni elementi pojavili - to se eesto
dogada sarno od sebe. Ono sto je vaino jest za'konit sIijed
koj'im su '5e oni' po'jaV'i'li i bilitik koji' 'su ama<1i 'S ego
-obmnom i rpri'jenos:om. Znaeaj:no .je pm <tome da 'se to dogo
dilo bez prisiljavanja, kroz Cistu analitieku interpretaciju
pacijentova ponasanja i uz popratne afekte. U tome je spe
cifienost dosljedne analize karaktera. Ona znaCi temeljitu
proradu usvojenih od ega.
Suprotstavima tome ono do eega bibilo moglo doCi da
se nismo dosljedno obaziraH na ego-obranu naseg rpaciienta
i kako bismo lSe ' u tom slucaju ponijeli. Odmah u poeetku
postojala je maguenost da mu se protumaCi oboie - i nie
gOY pasivni homoseksualni odnos prema njegavu bratu i ze
lja zasmrcu. Nema sumnje da bi snovi i eventualne asociia
cije pnizile dodatnu gradu za interpretiranje. Ipak, ukoliko
njegova ego-obrana ne 'hi bila unaprijed sustavno i temeljito
praradena, nikakva se interpretacija nebi afektivno probila;
umjesto toga dobili bismo inte1ektualno znanje 0 njegovoj
pasivnoj zelji s jedne strane i narcistieku; vrIo afektivnu,
obranu protiv tih zelja s druge strane. Afekti koji pripadaju
pasivnosti i poticajima usmrCivanja ostali bi u funkciji obra
' ne. Posl jedica bi bila kaotieka situacija, ti.piena slika analize
r
bogate interpretacijom a siromasne lLspjehom. Nekoliko mj e
--s ed strpljiva i upoma rada na otporu ega, s posebnim obzi
mm na njegov obLik ('po1Jistenos.t, mijenjanj'e glasa rtd.) podi
gli su ego do stupnja potrebnog da usvoji ono sto je potisnuto,
oslabodili afekte i doveli do njihova pomaka u smjeru po
tisnutih misli.
56
Prema tome, ne moze se reCi da su postojale ' dvije tehnike
koje su se mogle primijeniti u ovom slueaju; postojala je
.samo jedna, aka je namjera bila da se slueaj promijeni di
l1amicki. Nadam se da je ovaj slucaj ueinio dovoljno jasriom
prevladavaju6u razJi.ku u koncepciji primjene teorije na teh
niku. Naj vainiji kriterij uspjesne analize je upotreba maZog
broja (ali toenih i dosljednih) interpretacija, umjesto mnogih
nesustavnih interpretacija koje ne uzimaju u obzir dina-
L mieki i ekonomski trenutak. Ako analitiear ne dozvoli da ga
zavede grada, vee ispravno procijeni njezino dinamieko mje
sto i ekonomsku ulogu, grada ee, iako ee je dobiti kasnije,
biti utoliko temeljitija i bogata afektom. Drugi je kriterij
zadriavanj e .stalne veze izmedu trenutne i infantilne situa
cije. Poeetna nepovezanost i zbrka analitieke grade pretvara
se u uredan slijed, tj. niz otpora i sadriaja sada je odreden
posebnom dinamikom i struktumim odnosima odredene neu- .
roze. Kada se inter.pretiranje ne provodi sustavno, analitiear
mora uvijek poCinjati ponovo, istrazivati, viSe nagadati nego
z<),k!1 ju6iv'ati, a kada 'ama1litickom .procesu prethodi kaJr'a<kte
oro:analMi C:ki Tad na otponu, <taj 'se prooos I131ZV1ija kao saJlIl
od sebe. U prvom slueaju analiza se u .poeetku odvija glatko,
da bi se sve viSe i vise zapletala u teskoee; u drugom pak
slueaju najozbiljnije se teskoee pokazuju uprvim tjednima
i mjesecima lijeeenja,da bi zatim mjesto mirnijem
radu, cak i na najdubljoj gradi. Zato sudbina svake analize
ovisi 0 poeetku lijecenja, tj. 0 ili krivom razrjesa
vanju otpora. Prema tome, treCi Rciterij je razrjesavanje
slueaja ne proizvoljno s bilo kojeg vidljivog i 1ako razumlji
vag poJozaja, vee iz onih polozaja gdje je skriven najjaCi ego
otpor, a zatim sustavno sirenje mjesta prodora u nesvjesno i
prorada vaznih. infantilnih fiksacija koje su bogate afektom '
u svako doba.Neki nesvjesni moment koji se oeituje u sno
iIi nekoj asocijaciji moze u odredenom casu lijecenja
i bez obzira na Cinjenicu da je od srediSnje vainosti za neu
rozu, igra ti potpuno podredenu ulogu, t j . nema nikakvu tre
nutnu vaznost za tehniku terapije. U naseg pacijenta feminini
odnos . prema bratu bilo je ISrediSnje zlo, dok je u prvim
mjesecima strah od rusenja kompenzacije za njegovu ne
moe, kompenzacije koja se sastojala od zamisljenih ego
-ideala, bio problem s obzirom na tehniku. Pogreska koja
se obicno cini jest da anaEticar napada srediSnji element u
nastanku neuroze (koji se obicno bilo kako oCituje odmah u
pocetku), umjesto da najprije napadne ona mjesta koja ima
ju posebnu trenutnu vaznost. Sustavno proradena redom, ta
rnj esta 1110raj u kona6no dovesti do srediSnjeg .patogenog ele
menta. Ukrwtko, vazno je, i zapravo za. uspj-eh mnogih terap-lja
57
odlucno, kako, kada i s koje ee strane analiticar prodirati do
j ezgre neuroze.
Nije tesko da ana sto smo ovdje opisali kao analizu ka
r.aktera uklopimo u Freudovu teoriju a formiranju i razrje
senju otpora. Znamo da se svaki otpor sastoji ad id-poticaja
koji se otklanja i ego-ipotieaja koji otklanja. Oba su potieaja
nesvjesna. U nacelu ,slobodno je, pri tumacenju, da Ii ee s('!
najprije interpretirati teZnja ida ili teZnja ega. Na primjer:
ako se odmah u pocetku analize susreeemo s homoseksual
ni m otporom u abliku sutnje, mozemo naceti teZnju ida s
. time da kazemo paeijentu da je on trenutno zaokupljen njd
nim namjerama prema analiticaru. Interpretiran je njegov
pozi tivni prijenos i, ukoliko on nc uzmakne, proCi ee mnogo
vremena prije nego se slozi s tom mrskom mislju. Zbog
toga analiticar mora dati prednost onom vidu otpora koji
lezi blize svjesllom egu, naime ego-obrani, te jednostavno reCi
pacijentu, za pocetak, da suti zato sto odbija analizu ))zbog
ovog iii onog razloga, vjerojatno 'lato sto mu je ona na neki
naCin postala opasnom. U prvom slucaju, onaj vid otpora
koji pripada idu (u gornjem slucaju, teznja za ljubavi) na
padnl,lt je kroz interpretiranje; u potonjem slucaju, onaj dio
otpora koji pripada egu, tj. odbijanje, napadnut je kroz in
terpretiranjt<,.
-Ovirtt postupkorn istovremeno prodiremo ka/ko u negativ
ni 'prijenos, u kojem konacno zavrsava svaka obrana, taka
i u . 'karakter, oklop ei!<l. Povrsins,ki s10j svakog otpora, tj.
sloj najbliZi svijesti, m-Sra nuzno biti negativan stay pre-ma
analiticaru, bilo da je temja ida zasnovana na mrinji iIi na
Ijubavi. Svoju obranu protiv teinje ida ego projicira na ana
liticara koji postaje neprijateIj i opasan je zbog toga sto je
uz pomoe neugodnog osnovnog pravila izazvao teznjeida i
poremetio neurotsku ravnoteZu. U svojoj obrani ego se sluzi
vrlo starim oblicima obrambenih stavova; u nevoIji, on u
svoju obranu poziva poticaje mrinje od ida u pomoe, cak i
kada otklanja teznje za ljubavlju.
Prerna tome, ako se pridd avamo pravila da se bacimo na
otpore paLazeCi od ega, onda 1ime l'az'rjesarvarrno [diD nega
tivnog prijenosa, koIieinu snaznih osjeeaja mrznje i time
izbjegavamo opasnost da previdimo razome sklonosti, koje
su vrIo testo odlicno skrivene; u is to vrijeme jaca pozitivan
prij:enos. I padjen1: 'snvaea lakse jer
pogada njegove 'sNjresne osjeoaje nego ridjnterp-retacij e, ti
me je za nju, do koje ee kasnije i doCi, bolje pripremljen.
Bez obzilra na to koje je lvTs,te poti
1
SiIlu1:a teZnja iida; ego
-()ibrana ima u'V'ijrek jjsti obilii:k, nallime onaj koji odgovarr-a pa
cijentOViU ikaJraJMe:ru; a [stu Itemju ,ida pacijen1li otk'la/njaju I!1a
S8
raz naelll
e
. Prema tome, ostavljamo karakter nedirnuti-m
ne
kada interpretiramo samo teznju ida; s druge strane, uklju
euj emo neurotski karakter u analizu kada se principijelno
laOamo otpora polazeCi iz obrane, tj. sa strane ega. U prvom
slucaju kazemo analizandu odmah sto on otklanja; u poto
niem slucaju, naj,prije mu objasnimo da otklanja nesto,
zat irn kako on to eini, kakvim se sredstvi-ma pri tomesluii
(analiza karaktera), i tek mno'go kasnije, kada je analiza
otpora dovoljno napredovala, kazemo mu, ili on sam dolazi
do toga, protiv cega je upravljena obrana. Ovim vrlo zaobi
lazoim naCinom do interpretiranja teznji ida svi su tome
pripadajuei stavovi ega analitieki razglobljeni, eime je uklo
njena velika opasnost da ce paeijent neSto prerano doznati
ili ee ga mimoiCi afekti iii neee sudjelovati u postupku.
. Analize u kojima se stavovima poklanja tako velika an-ali
tieka paznja napreduju sredenije i uspjesnije, a da pri tome
nema ni najmanje stete za teorijski istrazivacki rad. Jedino
sto se vazni dogadaji djetinjstva saznaju kasnije nego obie
no. No, to je obilno nadoknadeno euvstvenom 6vjezinom s
kojom infantilna grada siklja nakon sto su otpori karakte
ra proradeni aoali ticki.
I pak, ne .smijemo propustiti da spomenemo odredene ne
ugodne vidoye dos-ljedne aoalize karaktera. Analiza karak
tera izlaze pacijenta daleko veeem psihiekom naporu; pa
ci jent trpi mnogo vise nego kada se karakter izostavi od
razm'<lltl13.nja. U tome je, dociuiSe, ,prednost izbora: am 'koji
ne izdrze, ionako ne bi bili izlijeeeni, a kada terapija ne
uspij e, bolje je da se to dogodi oakoneetiri ili sest mjeseei
nego nakon dvije godine. No iskustvo pokazuje da I$e ne ma
ze raeunati oa zadovoljavajuCi uspjeh ukoliko sc rie slo111i
ot por karaktera. To je narocito tocno u slucajevima kada
su otpori karaktera skrivcni. Svladavanje otpora karaktera
ne znaei da je paeijent promijenio svoj karakter; to .ie,
naravno, moguec tek nakon analize njegovih infantilnih iz
vora. Paeijent je samo morao da ga ob jektivira i da steknc
analitieko zanimanje za nj. Jednom kada je to postignuto,
vrlo je vjerojatan povolj-an nastavak anallze.
e) Slom aparata narcisticke obral1e
Kako sma vee .spomenuli, bitna razlika izmedu analize 6imp
toma i one neurotske erte karaktera sastoji se u tome da
se, ad samog pocetka, prva izdvaja i objektivira, dok sc
druga mora stalno izdizati u analizi taka da pacijeot zauzme
prema njoj isti stay kakav ima prema simptomu. Tek malo
59
kad ide to lako.1ma pacijenata koji pokazuju vrlo malo
sklonosti da objektivno videsvoj karakter. To j e i razum
Ijivo, jer je to pitanje razbijanja mehanizma narci.sticke
obrane i prorade libidne tjeskoibe koja je saddana u njemu.
DvadesetpetogodiSnji muskarac potrazio je analiticku po
moe zbog nekoliko manjih simptoma i smetnji u radu. Po
kazivao je slobodno, samozadovoljno ponasanje, medutim,
stjecao se ponekad neodreden utisak da je njegovo pona
sanje nekako greevito i da ne uspostavlja pravi odnos sa
sugovornikom. Bilo je necega hladnog u njego.vu naCinu go
vora; njegov je glas bio tih i blago ironiean. S vremena na
vrijeme on bi se nasmijao, ali bilo je tesko ustanoviti da Ii
jc to bio osmijeh koji proizlazi iz nelagode, nadmoCi iIi
ironije.
Analiza je zapoeela snaznim ouvstvim'a i velikom koliet
nom glumljenja. Plakao je kad je govorio 0 majcinoj smrti
i psovao pri opisivanju uobiOajenog odgajanja djece. Davao
je tek vrlo opcenite podatke 0 svojoj proslosti: njegovi su
roditelji imali vrlo nesretan brak; majka je bila s njime
"rIo stroga; i tek kada je dosegao odraslu dob, uspostavio
je prilicno povrsan odnos sa svojom bracom i sestnima.
Sva njegova saopcenja pojacala SLl prvobitan utisak da ni
njegovo pJakanje, ni njegovo psovanje, ni bilo koje od nje
govih drugih cuvstava nije bilo potpuno iskreno i prirodno.
On je sam izjavio da sve to u stvari i nije bilo tako lose i,
zabsta, on se stalno smjeskao na sve sto je govorio. Nakon
nekoliko seansi poeeo je izazivati analiticara. Po zavrsetku
seanse, na primjer, on bi neko vrijeme nastavio upomo da.
lezi na kaucu iIi bi naceo neki razgovor. Jednom me Llpitao
sto bih ja ucinio da me zgrabi za vrat. Dvije seanse kasnije
pokusao me zaplasiti iznenadnim pokretom ruke prema mo
joj glavi. Nagonski sam se povukao i rekao mu da analiza
zahtijeva od njega sarno da kaze sve, a ne da nesto
Drugi put pogladio mi je ruku prilikom odlaska. Dublje,
ali neobjasnjivo znacenje ovog ponasanja bio je pocetni
mosekosualni prijenos, koji se izrafuvao sadisticki. Kada
sam ove radnje povrsno protumacio kao izazivanje, nasmi
jao se i jos se viSe zatvorio u sebe. Radnje kao i saopcenja
prestadose; ostao je sarno uobieajeni osmijeh. Poceo je da
,se udubljuje u sutnju. Kada sam mu privukao paznju na
otporni karakter njegova ponasanja, sarno se ponovo osmjeh
nuo i nakon razdoblja sutnje nekoliko puta ponovio rijet
)>Dtpor jasno ironienim tonom. Na taj su nacin njegov osmi
jeh i njegova sklonost da sa svime postupa ironicno postali
uporiste analitickog zadatka.
60
Situacija je bila pr ilieno teska. Osim neSto oskudnih po
dataka 0 njegovu djetinjstvu, nista nisam znao 0 njemu.
Tako s<\ffi se morao drZati onoga sto je u analizi pruzao kao
svoje ponasanje. Povukao sam se najprije u pas ivan polozaj
i cckao da vidim sto ce doCi; ali nije bilo promjene u nje
govu ponasanju. Taka su protekla otprilike dva tjedna. Tada
rni je palo na urn da se pojacavanje njegova osmijeha vre
rnenski podudara s mojim otklanjanjem njegove agresije,
pa sam odmah pokusao da ga navedem na to da razumije
trenutni razlog svojeg 06mje'hivanja. Rekao sam mu da za
cijelo njegov osmijeh znaci mnogo toga, ali trenutno je to
njegova reakcija na znakove moga kukavicluka a sto sam
ih pokazao svojim nagonskim povlacenjem. Rekao Je da je
to vrlo vjerojatno is tina, aU se i dalje nastavio osmjehivati.
Govorio je malo i 0 stvarima sporedne vaznosti, odnoseCi
se prema analizi ironieno i izjavio da ipal< ne moze vjero
vati nista sto sammu- govorio. Postepeno je postajalo sve
jasnije da je nj egovo osmjehivanje sluzilo kao obrana pro
tiv analize. 1sticao sam mu to viSe puta kroz nekoliko sean
si, ali proteklo je nekoliko tjedana prije nego sto je usnio
san, sadrZaj kojega je bio nekakav stup nacinjen od mase
za opeku, a stroj je taj stup rezao u pojedi ne opeke. Kakav
je odnos imao ovaj san s analitickom situacijom bilo je uto
liko teze shvatiti pacijent u poeetku nije donie nikakve
asocijacije. Konacno je izjavio da je san potpuno jasan;
ocrto, radilo se 0 k,astracijskom kompleksu - i osmjehnuo
Be. Rekao sam mu da je njegova ironija sarno pokusaj da
zataji znak koji mu je njegovo nesvjesno dalo kroz san.
To je izazvalo uspomenu koja je bila od najvece vaznosti za
buduCi razvoj analize. Sjetio se da se jednom, kada je imao
oko pet godiria, igrao konja u dvoristu roditeljske kuce.
Puzao je okolo na sve eetiri, dok mu je penis visio iz hlaca;
majka ga je uhvatila u tome i upitala sto radi - on sc
-sarno osmjehnuo. Jedno vrijeme nije ,se moglo izvuci niSta
viSe iz njega. 1pak, postignuta je odredena jasnoca; njegovo
osmjehivanje bilo je dio majcinskog prijenosa. . Kada sam
mu sada rekao da se ocito ovdjeponasa kao sto sc ponasao
prema svojoj majci i da njegovo osmjehivanje mora imati
odredeno znacenje, sarno se nasmijao. Sve je to, naravno,
vrlo Iijepo, rekao je, ali on tu ne vidi nikakvog znacenja.
Kroz nekoliko dana imali smo isto osmjehivanje i sutnju s
njegove strane i, s moje strane, dosljedno interpretiranje
njegova ponasanja kao obranu protiv analize i njegova osmje
hiv,anja kao svladavanja potajnog straha od te interprcta
cije. Medutim, branio sei od ove interpretacije svoga pona
sanja ,svojim tipienim osmijehom. I to sam mu dosljedno
61
interpretirao kao zatvaranje u sebe protiv mog utjecaja, te
sam mu istakao da se on ocito uvijek u zivotu osmjehivao.
Priznao je da je to bila jedina moguenost da se .oddi u
svijetu. Prizna1jlUci ovo, med'l1wm, ,i ne znajuCi, S'lozio
s mojom interpretacijom. Jednog dana dosao je na analizu
sa svojim uOibicajenim osmijehom i rekao: Bit eete sretni
danas, doktore. Palo mi je na pamet neiito smijesno. Na mo
jcm materinskom jezi'ku, .opeke znace testisi konja. To je
prilicno dobro, zar ne? Vidite, to je kastracijski kompleks.
Rekao sam mu da to moze, ali ne mora biti slucaj, ali dokle
god on ustraje u svom obrambenom stavu, ne dolazi u obzir
da se i razmislja 0 analiziranju njegova sna. Svojim bi osmje
hivanj em sigurno unistio 6vaku asocijaciju i svaku interpre
taciju. Ovdje moramo dodati da je njegov osmijeh bio tek
nagovjestaj osmijeha; vise se izraZavao nekakav osjecaj iz
rugivanja. Rekao sam mu da se ne treba bojati da se analizi
nasmije od srca i glasno. Otada je mnogo jasnije pokazivao
svoju ironiju. Ali verbalne asocijacije, tako ironicno saopee.
ne, bile su vrlo vrijedan mig za razumijevanje situacije. Ci
nilo se vrlo vjerojatnim, sto je cest slucaj, da je analizu
shvacao kao kastracijsku prijetnju od koje se stitio u po
cetku agresijom a kasnije osmjehivanjem. Yratio sam se na
agresiju koju je 'izrazavao u .pocetku analize i dopunio moju
raniju interpretaciju isticuCi da je upotrebljavao svoj izazov
cia bi isprobao do koje mjere mi moze vjerovati, da vidi
kako daleko moze iei. Ukratko, njegovom nedostatku pc>vje_
renja razlog je, vrlo vjerojatno, neki str.ah iz djetinjstva.
'Ovo objasnjenje uciniIo je ociti utisak na pacijenta. Za tre
nutak je bio potresen, ali ubrzo se oporavio i jos jednom po
ceo da se smjeskajuCi izruguje analizi i mojim tumacenjima.
Osto3o sam dosljedan i nisam dopustio da me, II mojim tuma
cenjima, zavede na krive putove; ta znao sam dobro iz nekih
nagovjestaja koji su potjecali iz reakcija na njegov san da
moje interpretacije pogadaju cilj i da su potkopale njegovu
egoobranu. Na zalost, to mu bas nije imponiralo, pa je ustra
jao u svom osmjehivanju isto tako uporno kao sto sam ja
ustrajao u svom oibj.asnjavanju. Proteklo je mnogo seansi
bez nekog vidljivog napretka. Pojacao sam svoje interpre
tiranje ne same svojom nasrtljivoseu, vee takoder uze pove
zujuCi njegovo osmjehivanje liZ pretpostavljeni infantilni
strah. Ukazao sam mu na to da se boji analize, jer bi ona
izazvala njegove sukobe iz djetinjstva. On je, rekao sam,
jednom savladao ove sukobe, cak i ako ne na vrIo zadovolja
v.ajuCi nacin, a sada je ustuknuo pred moguenoseu da po
novo prode kroz sve to je, mislio je, .savladao uz pomoe
toga svoga osebujnog ponasanja. On se ipak vara, jer je nje
<rOvo uzbudenje dok je govorio 0 smrti majke sigurno bilo
fskreno. Izrazio sam i slutnju da je njegov odnos s majkom
bio dvosmislen; zacijelo nije se nje sarno bojao i izrugivao
joj se, jc i nego ispri
cao j e po]edmostl maJcme nelJubeznostl prema nJemu. Jed
nom, kada je bio zlocest, ona mu je cak ozlijedila ruku.. DOr
duse, dodao je: Prema analitickoj teoriji, zar ne, to je opet
kastraci j ski kompleks? Ali, cinilo se da se nesto ozbiljno
priprema u njegovoj nutrini. Dok sam na temelju analiticke
situacije na,stavio da interpretiram trenutno i latentno zna
cenje njegova osmijeha, javljali Sll mu se i daljnji snovi.
Njihov 06ti saddajbio je prilitno .tipican za simbolicke
kastracijske fantazije. Konacno, iznio je san u kojem se po
javlj uju konji, i drugi san u kojem su nastupali vatrogasci.
a iz kamiona se digao visoki stup iz kojeg je snazan mlaz
vode izbacen prema plamenovima kuee koja je gorjela. U
isto doba dolazilo je od vremena na vrijeme do mokrenja
u krevetu. Sam je prepoznao, iako jos sa smijeskom, vezu iz
medu sna 0 konjima i njegova igranja konja. Sj eeao se,
dapace, da ga je dugi genitalni organ konja uvijek posebno
zanimao i dodao iS8.m od 'S.ebe da je bez Is,Ulmnje oponasao
takvog konja u djecjoj igri. Mokrenje mll je takoder pru
zalo veliko zadovoljstvo. Nije se sjeeao da Ii je mokrio u
krevet kao dijete.
Drugi put kada smo opet jednom razglabali 0 infantilnom
znacenju njegova osmijeha, dao je drukCiju interpretaciju
osmijeha u dogadaju iz djetmjstva u kojem se igrao konja.
Bilo je sasvim moguee, rekao je, da njegov smijesak nije bio
nikakav prezimi podsmijeh vee pokusaj da udobrovolji svo
ju maj ku iz straha da bi ga ona mogla grditi. Na taj naCin,
dolazio j e sve bliZe i blize onome sto sam mll, na osnovi nje
gava ponalsanja u arnalizi, interpretoiJrao mj'e'sedma. Funkciia
i znacenje osmijeha promijenise se tijekom njegova razvoj a:
u pocetku bio je to pokusaj pomirenja, kasnij e je postao
lc ompenzacija za unutraSnji strah oi, konacno, sZubo je osje
caju nadmoCi. Pacijent je sam pronasao ovo objasnjenje ka
da je, u tijeku nekoliko seansi, rekonstruirao put sto ga je
nasao da bi po njemu izasao iz bijede svoga djetinjstva. Pre
rna tome, smisao je bio: NiSta meni ne moze naskoditi; ja
sam imun na sve. U ovom posljednjem smislu, osmijeh je
postao otpor u analizi, obrana protiv ozivljavanja starih su
koba. Cinilo se da je infantilni strah glavni motiv za OVll
obranu. San koji je pacijent imao otprilike na kraju petog
mj eseca analize othio je najdublji sloj njegova straha, stra
ha da bude rnap'Usten od maojke. San 'je bio S'ljedeCi: U p.rat
62
6
nji nepoznate osobe vozim se automobilom kroz potpuno
napusten i turoban grad. Kuee su trosne, prozori razbijeni.
Nl?m a ziva covjeka. Kao da je smrt opustosila ovo mjesto.
Dolazimo do nekih vrata .i jal zelim da se vratJim . Kazem tada
svorne pratioeu da bismo moraE jos jednom sve razgledati.
Muskarae i zena u koroti klece na plocniku. Kreeem prema
njima s namjerom da ih nesto zapitam. Kada dodirnem nji
hova ramena, oni se prest rase, i ja se budim u strahu. Naj
vainija asocijacija bila je da se grad cinio 'slican onome
u koj em je zivio do svoje cetvrte godine. Simbolicki, smrt
maj ke i osjeeaj infantilnog napustanja bili su jasno nago
vijesteni. Pratilae je bio analiticar. Po prvi put paeijent je
ill'eo san pO!tpuno ozhi1ljtnoi bez oSlmijeha. Otp-or kaJrakte,ra
probijen je i uspostavljena je veza s infantilnom gradom.
Otada, ne uzimajuCi u obzir uobicajene prekide uzrokovane
vraeanjem u stari otpor karaktera, analiza je napredovala bez
neke naroCite teskoee. Ali, pojavila se duboka potistenost,
koja je tek vremenom iscezla.
Narayno, teskoee su bile daleko veee nego sto se moze vi
djeti iz ovoga kratkog sazetka. Faza otpora od pocetka do
(kraja trajala je gotovo sest mjeseci i bila obiljezena stalnim
podrugivanjem analizi. Da nije bilo nuznogstrpljenja i vjere
u uspjeh dosljednog interpretiranja otpora karaktera, co
vjek bi se lako mogao priznati pobijedenim.
Da pokusamo sada ustano'viti da Ii bi kasniji analiticki
uvid u mehanizam ovog slucaja mogao opravdati upotrebu
drukCijeg tehnickog postupka. Istina je da se nacinu paci
jentova ponasanja moglo dati manje vaznosti u analizi, a
umjesto toga su se oskudni snovi mogli podvrgnuti tocnijoj
anahzi. Mozda je paeijent mogao davati asoeijaeije koje su
se mogle interpretirati. Prijedimo preko cinjeniee da je, dok
nije dosao u analizu, taj paeijent uvijek zaboravljao svoje
snove ili ih uopee nije imao i da je tek onda kad je njegovo
ponasanje dosljedno interpretirano, donio suove odredena
saddaja i izvjesne povezanosti s analitickom situacijom.
Spreman sam da cujem prigovor da bi paeijent iznosio od
govarajuee snove sam od sebe. UCi u takvu diskusiju znaCi
ruCi. u ra'spnwu 0 ,stvaJrima koje 'se ne mag'll dokazati. Bogato
iskustvo pokazuje da se situaeija poput prikazane s ovim
paeijentom ne razrjesava la'ko sarno pasivnim cekanjem; a
ukoliko da, tada se to dogada sarno slucajno, tj. analitiear
nema nadzor nad anaUzom.
Pretpostavimo daJkle da smo interpretirali njegove asoei
jacije vezane uz kastraeijski kompleks, tj. pokusali da ga
uCinimo svjesnim potisnutog saddaja, straha od rezanja iIi
od toga da bude odrezan. Mozda bi i taj pristup mogao po
lueiti uspj eh. Ali sarna Cinjenica da ne mozemo sa sigurnoscu
red da bi se to dogodilo, Cinj eniea da dozvoljavamo element
sl ueaj nosti, prisiljava nas da odbijemo kao neanaliticku ovu
v r%U tehnike - kojia poJmlsaiva zaobiCi postojeCi. .otPOT - Ii
koj a narusava bit psihoanalitickog rada. Takva tehnika zna
eila bi vraeanje na stadij analize kada nas nije bilo briga
za otpore, jer ih nismo raspoznavali, i zbog toga izravno
interpretirali znacenje nesvjesnog. Oeito je iz samog prika
za slueaja da bi takva tehnika znaeiIa i zanemarivanje ego
obrane.
Moglo bi se pak ponovo prigovoriti da je moja polemika
nepotrebna j er je tehnicko vodenje terapije bilo potpuno
ispravno, da je sarno po sebi razumljivo i uopee nije novo
_ ta tako su radili svi analiticari. Ne poricem da glavna
nacela nisu nova, da je analiza karaktera sarno posebna pri
mjena nacela analize otpora. Ali mnoge godine iskustva u
seminaru pokazale su sasvim nedvosmisleno da, dok su na
eela tehnike otpora opeenito poznata i priznata" u praksi
postupamo gotovo isikljucivo u skladu sa starom tehnikom
izravnog interpretiranja nesvjesilog. Ovaj raskorak izmedu
teorijskog znanja i stvarne prakse bio je izvor svih pogresnih
primjedbi na sustavne pokusaje od strane Beckog seminara
da razvije dosljeduu prinijenu teorije na terapiju. Oni koji
su govorili da je sve to banalno i, da nema nicega novog u
tome, zasnivali'su ove tvrdnje na svom teorijskom znanju;
oni koji su prigovarali da je sve to pogresno i nije freudov
ska anailiza, nilhildJ.i Sill na ISlVOjU Vllas6tu pTaikisu koj1a je, kao
sto smo rekli, znatno odstupala od teorije.
Neild :kolega me jeduorn up<itao sto hih ucinio u 6il:jedeeem
slucaju: Cetiri tjedna lijecio je miadiea koji se okruzio pot
punim zidom sutnje, ali koji je inace bio vrlo Ijubezan i,
prije i poslije analiticke seanse, bio vrlo srdacno raspolo
zen. Analiticar je vee pokusao sve moguee, prijetio da ce
prekinuti analizu i, konacno, kada se cak ni interpretiranjem
sna nisu uspjeli postiCi bilo 'kakvi rezultati, odredio je da
tum prekida. Oskudna grada sna nije saddavaia niSta osim
sadistickih ubijanja; analiticar je rekao pacijentu da njegovi
'Snovi Ipo'kazujru 5a'svim jalsno da 'Se ru fantazij:i ISlInatlTaJQ ubo
jicom. Ali to nije posluzilo nikakvoj svrsi. Analiticar nije
bio zadovoljaJn mojom izjavom da n : i ~ e ispm'Vno dati tako
duboku interpretaeiju paeijentu koji je u aktivnom otporu,
cak iako se grada pojavijuje u snu sasvim ocito. On je sma
trao da nije bilo druge moguenosti vee da se to ucini. Na
moj prijedlog da je, za pocetak, paeijentovu sutnju trebalo
interpretirati 'kao otpor, odgovorio je da to nije bila mogu
t ~ \
64 65
ce: nije bila )}nikakve grade na raspolaganju za takvu inter-"
pretaciju. Zar nije bilo, sasvim nezavisno od sadrlaja snova,
dO' voljno grade u samom pacijentovu ponasanju, tj. u su
protnosti izmedu njegove sutnje za vrijeme analiticke seanse ,
i njegove ljubeznosti izvan nje? Nije li barem jedna stvar
bila jasna, naime da je pacijent svojom sutnjom - da to
kaiemo sasvim opcenito - izrazavao negativni staY ili ob
ranu, da je, sudeci na osnovi njegovih snova, izrazavao
sadisticke. poticaje koje je zelio da kompenzira i sakrije
syojim i previSe prijateljskim ponasanjem? Zasto se odlu
cujemo na to - vrlo smiono - da iz neke pacijentove
omaske - npr. zaboravljanje nekog predmeta u analitica
revoj sobi - zakljucujemo 0 zbivanju u nesvjesnom, a iz
pacijentova ponasanja ne povlacimo zakljucke 0 smislu .si
tuacije? kar pacijentovo ,ponasanje daje manje odlucujuce
grade od omaske? Nekako nisam time mogao uciniti do
jam na svog kolegu. Ustrajao je u svom gledistu da se
otpora nije mogao prihvatiti jer nije bilo nikakve grade.
Ne moze biti nikakve sumnje da je interpretiranje zelje
za ubijanjem bila pogreska; posljedica takve interpretacije
moze biti sarno da pacijentov ego postane jos vise upla
sen i jos nedostupniji analizi. Teskoce koje su postavljali
slucajevi prikazani u Seminaru bile su slicne prirode. Bilo
je tu uvijek isto 'potcjenj-ivanje ili zanemarivanje pacijentova
,ponasanja kaograde 'Pogodne za i,nrterprehranje, ponov
nog pokusaja da se ukloni otpor polazeCi od ida umjesto
liZ 'pomO'c analliZie ego-<Jhwm.e 1, konaOno, gotovo je ulVi'jek
tu bila misao koja je sluiila kao isprika, da pacijent, nairne,
jednostavno ne zeli da ozdravi ili je )}previse narcistican.
Tehnika razbijanja narcisticke obrane u drugim primje
rima u osnovi nije drukcija od gore opisane. Ako, na pri
Ill'jer, Ipacijent Ill'vijek oSltaije bez afekata ,nrvm.odusan, bez obzi
'ra na to' rkakvu gradudoniosi, 'baNI.iJrno s.e opasnom cuvstve
nom zakocenoscu cijoj se analizi mora dati prednost pred
svim ostalim ako ne zelimo riskirati da izgubimo svu gra
du i da se interpretacije rasplinu bez afekata i da pacijel1t
doduse, postane dobar psihoanaliticar teoreticar, se ni
kako ne izlijeci, tj. ostane onaj stari. Ako u takvom--sJu;
caju analitoicar ne odluci da je zbog jakog narcizma..<i
bolje da odustane od analize, moze se sporazumjeti s pa
cijentom da ce mu se neprestano iznositi pred 06 njegova
afektivna jalovost, ali da, naravno, moze u bilo koje vrije
me odustati od analize. Tijekom vremena - to obicno ZZ\
htijeva rnnogo mjeseci eu jednom slucaju trajalo je godinu
i po) - pacijent pocinj e stalno naglasavanje njegove afek
tivne jalovosti ili cuvs tvene uzetosti i njezinih uzroka
66
osj ecati kao ndto nesnOsno jer je, u meduvremenu, analiti
car postepeno stekao dovoljno oslonaca da potkopa obranu
protiv t j eskobe, a upravo to i jest cuvst vena uzetost. Ko
naena, pacijent se buni protiv opasnosti koja mu prijeti
od ana lize, da naime izgubi obrambenu instituci ju svog
dusevnog oklopa, te da bude prepusten svojim porivima,
naroCito ,svojim agresivnim porivima. Buneci se protiv ovog
"dO' dij avanja, medutim, budi se njegova agresivnost i us
karo dolazi dO' prve cuvstvene provale eu smislu negativ
nog prijenO'sa) u obliku Ako analiticar us
pi'je d a dOp're ta,ko daJekO', ibmba de dohivena. Kada 'su agre
si vni poticaji donijeti na vidjelo, cuvstvena zakocenost je
prOlbijena i pacijent je sposoban za analizu. Otada se ana
liza krece svO'jim uobicajenim, tijekom. Teskoca se sastoji
u izmamlj ivanju agresivnosti.
Isti je slucaj kada, zbog osobitosti njihova karaktera,
narcisticki pacijenti verbaJno daju oduska svO'me otporu;
ani govore naduveno, upotrebljavaju strucno nazivlje, uvi
jek strogo odabrano iIi pak zbrkano. Taj nacin govora Cini
neprO' bojan zid; ukoliko sarno takvo izrazavanje nije podvrg
_ nut,o analizi, ne dolazi ni do kakvog pravog dozivljavanja.
Ovdje, takoder, dosljedno interpretiranje pacijentova ,po
nasanja izaziva narcisticku pobunu: pacijent nerado cuje
da govori tako izabranim rijecima, tako naduveno iIi struc
nom terminologijom da bi sakrio svoj kompleks manje
vrijednosti od sebe sarna i od analiticara, iIi da govori zbr
kano j er zeli da se prikaze naroeito pametnim - a istina
je da on ne moze izraziti svoje misli jednostavno. Na taj
j e nacin cvrst teren neurotickog karaktera olabavljen u
bitnom podrucju i utrt je put za pristup infantilnoj osno
vi kar aktera i neuroze. Naravno, nije dovoljno da se sarno
ponekad upre prstom na bit otpora, nego se on to dosljed
nije mora interpretirati sto se on pokazuje upornijim. Ako
se istovremeno analiziraju negativni stavovi prema anali
ticaru, izazvani ovim dosljednim interpretiranjem, tada je
mala opasnost da ce pacijent prekinuti lijecenje. ' . '
Neposredna posljedica analitickog labavljenja karakter
nog oklopa i uznemiravanje narcistickog zastitnickog apa
rata je dvojaka: 1) oslobaaanje afekata iz njihovih reaktiv
nih sidrista i skrovista; 2) stvaranje otvora kroz koji se
prodire u sredisnje podrucje infantilnog sukoba, tj. u edip
ski kompleks i strah od kastracije. Postoji jedna prednost
U Ovom postupku koja se ne smije potcijeniti: nije sarno
sadrzaj infantilnih dozivljaja kao takvih ono !ito dostizemo,
nego te dazivljaje dovodimo neposredno u analizu u nji
hovoj specificnoj preradenosti, tj. u obliku u kojem ih
67
-',
jeoblikovao ego. U analizi se vidi uvijek iznova da se di
nam iCka vrujedmO's,t [is/tog e!lemenna potilsnute grade r azJUlruje
0 ,st'llpnjru do kojeg is'll osilobodene ego-obrane. U
mnogim slucajevima afektivnu kateksu doZivljaja iz dje,
tinjstva usvojio je ,karakter kao obrambeni mehanizam,
tako da se jednostavnim interpretiranjem saddaja dolazi
do sjecanja, ali ne i do afekata. U takvim slucajevima teska
je pogrdka interpretirati infantilnu gradu prije nego sto
su hili oslobodeni afekti asimilirani oil karakter. Upravo na
zanemarivanje toga Cinjenickog stanja treba svoditi duge
bezutjesne i viSe iIi manje beskorisne analize prisilnih ka
raktera.
6
Ako su, naprotiv, afekti koji pripadaju obrambe
norn formiranju karaktera prvi oslobodeni, tada automatski
dolazi do nove katekse (novog zaposjednuca) infantilnih na
gonskJih iZl132a. interpretacija otpara
gotovo i!skljucuje sjecanje bez afekata. Remecenje neurotske
ravnoteze, koje je od samog pocetka vezano s analizom ka
raktera, to jednostavno ne dopusta.
U drugim pak slucajevima karakter se poput cvrstog
zastitnog zida digao protiv dozivljavanja djetinje tjeskobe
i u toj se funkciji oddao, makar i pod cijenu da gubi
mnogu zivotnu radost. Ako pacijent s takvim karakterom
ude u analiticko lijecenje zbog ovog iIi onog simptoma, ovaj
zastitni zid u analizi ce i dalje sluziti kao karakterni ot
por; i uskoro postaje oCito da se niSta ne moze postiCi live
dok se ne uniSti karakterni oklop koji sakriva i izjeda
infantilnu tjeskobu. Ovo je, na primjer, slucaj u moralnom
ludilu i u manickih narcisticko-sadistickih karaktera. Ovdje
se analiticar cesto suocava s teskim pitanjem da Ii posto
jeCi simptom opravdava potpunu analizu karaktera. Mora
nam, nairne, sasvim jasno biti ovo: kad analiza karaktera
uniSti karakternu kompenzacijlJ, narocito u slucajevima gdje
je ta obrana r.elativno dobra, stvoreno je privrerneno sta
, Neka sIjedeCi slucaj posluii kao primjer koliko je odlucujuce da
se uzme u obzir odnosno zanemari pacijentov nacin ponasanja.. Pri
silan karakter koji je iza sebe imao dvanaest -godinit analize bez od
govarajuceg poboljsanja i bio dobro obavijesten 0 svojim infantilnim
motivacijama, npr. 0 srediSnjem ocinskorn sukobu, govorio je cudnim
jednolicnim glasom u analizi u ponesto pjevajucem ritmu i stiskao ru
ke. Pitao sam da Ii je ovo ponasanje ikada analizirano. Nije. U pocetku
nisam imao uvid u slucaj. Jednog dana palo rni je na urn da on g.ovori
kao da moli. Obavijestio sam ga 0 svom opa.zaju,na sto mi je rekao
da ga je kao dijete otac prisiljavao da pohada sastanke na kojima se
rnolilo, sto je on cinio vrlo nerado. Molio je, aIis negodovanjem. Na
istl je nacin ponavljao analiticaru dvanaest godina: Dobra, ucinit eu.
kako kazete, ali s negodovanjem. Otkrivanje ove prividno beznacajne
pojedinosti u njegovu ponasanju otvorilo je naglo analizu i dovelo do
najdublje zakopanih afekata.
68
nje koj e je gotovo jednako slomu ega. U nekim krajnjim
sl ucaj evima, is tina, takav slom je neminovan prije nego
sto se moze Q"aZlVliIti nova stJruktUlra ega ocijeI1ltilr3lIla prema
stvarnostiJ (Medutim, moramo dopustiti da (bi slom dosao i
.sam pri je iIi kasnije - stvaranje simptoma bio je prvi
. znak za to.) Ipak, covjek se opire da, ukoliko nije ne
ophodno, usvoji mjeru koja ukljucuje tako ozbiljnu. odgo
vomos t.
S time u vezi ne moze se ni presutjeti da analiza karak
tera, u svakorn slucaju u kojem se ona priPljenjuje, izaziva
snazna cuvstva, stoviSe, cesto stvara opasne situacije, pa
zato anaIiticar mora tehnicki vIadati analizom. Neki ce
analiticari mozdaodbiti ,karaktero-analiticki posiupak zbog
ovog razloga. Ako je tako, medutim, moze se racunati s time
da analiticko lijecenje znatnog broja pacijenata nece us
pj eti . I ma neuroza do kojih se jednostavno ne moze do
prijeti blagim sredstvima. Metode 'koristene u analizi ka
rakt era, dosljedno naglasavanje otpora karaktera i trajno
interp retiranje njegovih oblika, znacenja i motiva, jednako
su snazne kao sto su neugodne za rpacijenta. To nerna
nikakve veze s pripremanjem pacijenta za anaIizu; to je
strogo anaIiticko nacelo. Medutim, dobra je politika da se
pacijent uCini 'svjesnim, na samom pocetku, svih predvidi
vih neugodnosti i teskoca Iijecenja.
f) 0 optimalnim uvjetima za analiticku redukciju
od trenutne, do infantilne situacije
Buduti da dosljedno interpretiranje pacijentova ponasanja
sarno od sebe otvara put k infantilnim izvorima neuroze,
postavlja se novo pitanje: da Ii postoje kriteriji za odre
divanje kada bi trenutni naCin ponasanja trebalo reducirati
na njegov infantilni pralik? U stvari, jedan od glavnih za
datakaanaIize sastoji se Uipravo u ovom reduciranju, ali
opcenito se ta formula ne moze rprimijeniti u svakodnevnoj
praksi. Treba Ii ovo svodenje da se odigra odmah cim prvi
znaci odnos-ne infantilne gradepostanu vidljivi, ili ima Ii
razloga koji govorc za to da bi bilo bolje cekati do odrede
nog vremena? Ponajprije, treba imati na umu da sesvrha
r edukcije, naime rastvaranje otpora i uklanjanje amnezije,
u mnogim slucajevima ne moze tek tako postici. IIi pacijent
ne stiZe dalje od intelektualnog razumijevanja, ili je po
kusaj za redukciju osujecen sumnjorn. To se objasnjava
cinj enicom da, bas kao i u slucaju prevodenja nesvjesne
misli u svjesnu, topicki proces pretvaranja sarno se onda
:
69
dojsta odvija okada je zdruzen s dinamicko-afektivnim pro
cesom postajanja svjesnim. Dvije su stvari potrebne da se
10 p ostigne: 1) glavni 'otpori moraju biti Ibarem olabavljeni;
2) kateksa misli koja treba da postane ,svjesnom iIi (kao
u slucaju redukcije) koja treba da se s necim odredenim
poveze, mora postiCi najmanji stupanj jacine. No, libido
-nabijeni afekti potisnutih misIi obicno su odvojeni, to jest
saddani u karakteru iIi u akutnim prijenosnim sukobima
i ' prijenosnim otporima. Ako je 6ada trenutni otpor sveden
na svoj irifantilni izvor prije nego sto, je potpuno razvijen
(to j est eim se otkrije trag njegove infantilne osnove), tad;1
nije u potpunosti iskoristena jacina njegove katekse; sadr
zaj otpora te'l1nicki je preraden u interpretaciji, ali odgo
varajuei afekt nije time zahvaeen.Ako su i topicko i di
namicko 'glediste uzeti u obzir p6 interpretiranju, onda
smo upravo prinudeni da otpor ne ugusimo vee u klici.
Naprotiv, moramo mu dati da se potpuno razvije u vatri
prijenosne situacije. U slucaju obamrIih karakternih ukru
civanja koja su postala trajna, s teskocama se ne maze
uopee izaCi nakraj. Freudovu pravilu dase pacijent valja
od ispoljavanja (agiranja) dovesti do prisjeeanja, ad sada5
njeg do infantilnog, mora se dodati da jos prije toga one
kronicki ukrueeno mo,ra steei novu zivotnost u trenutnoj
prijenosnoj situaciji, kao 5to se, otprilike, kronicne upale
lijece tako da se one terapijom nadrazaja ponajprije pre
tvore u akutne. To je uvijek neophodno u slucaju otpora ka
raktera_ U odmaklim stadijima analize, 'kada je analiticar si
guran u pacijentovu suradnju, terapija razdrazivanjem, ka
ko ju je Ferenczi nazvao, viSe nije tako nuzna. Stjece se utisak
da anaJiticar, tkada odmah reducira potpuno nezrelu prijenos
nu situaciju, cini to iz straha od stresova koji su sastavni dio
jakih prijenosnih otpora, kao sto se uopce vrIo cesto otpor,
usprkos boljem teorijskom znanju, ne smatra necim do
brodosIim, tek pUkom smetnjom. Otuda i sklonost da se
zaobide otpor, umjesto da mu se dopusti da se razvije i
da tada bude napadnut. Cini se da se pri tome zaboravlja
oa je sarna neuroza sadrzana u otporu ida, razrjesu juei
otpor, razrjesujemo i ' dio neuroze. " .
Dopusti'!i otp011U da Ise povrebno je i iz drugog
razloga. S obzirom na slozenu strukturu svakog otpora, sve
njegove odrednice i znacajni sadrZaji shvaeaju se tek vre
menom; a sto je temel j itije shvaeena situacija otpora, to
liko ee biti uspjesnije njegovo interpretiranje, potpuno ne
zavis,no ad ranije spomenutog dinamickog Cimbenika. I dvo
struka priroda otpora, njegovi sadasnjiinjegovi povijesni
motivi, da' se obLioi ego-obTa'l1e Ikojle on iSadni
moraju najprije dovesti do potpune svijesti; , pa tek poSto
je jasn!m, treba inte.r
pretiratl nJegovo mfantllno podnjetlo u ,svjetlu grade kOja
je donij eta. To vrijedi i za pacijente koji su vee otkrili
infan til nu gradu potrebnu za razumijevanje kasnijeg ot
pora. U drugim slucajevima, vjerojatno u veCini, potrebno
je da se dopusti otporu da se razvije vee radi toga da bismo
bili u moguenosti da dobijemo infantilnu gradu ,u dovolj"
noj mjeri.
Prema tome, tehnika otpora ima dva vida: (1 ) shvaca
1t je otpora iz trenutne situacije pute11l interpretiranja nje
go va trenutnog znacenja; (2) razrjdenjem otpora poveztljuCi
proizaslu infantilnu gradu 5 trentlt/1Om gradom. Na taj na
( in bij eg u trenutnu jednako kao i u infantilnu situaciju
lako se izbjegava jer se u interpretiranju oboje jednako
uzelo u obzir.
Prema tome otpor, jednom terapijska zapreka, ' ,
najsnainije sredstvo analize. '
g) Analiza karaktera tl sltlcaju. obilnog pritjecanja grade
U slucajevima u kojima pacijentov karakter ometa prisje
canje od samog pocetka, analiza karaktera, ' kako je ranije
ppisana, nesumnj ivo -j e indicirana kao jedina zakoni ta ana
liticka metoda pocetka lijecenja. Ali sto s onim pacijentima
Ciji karakteri u samom pocetku dopustaju obilni rad na .
,prisjecanju? Suoceni smo sa dva pitanja. Da Ii je analiza
karaktera kako smo je ovdje opi.sali potrebna i u ovim slu
cajevima? Ako je taka, kako treba zapoceti analizu? Na
prvo pitanje trebalo hi odgovoriti negativno, U'kolikopo.'
stoje pacijenti koji ne pokazuju karakterni oklop. Medutim,
, buduCi da takvi pacijenti ne postoje, buduCi da narcisticki
zasti tnicki mehanizam uvijek prije iIi kasnije postaje otpor
karaktera, razlikujuCi se sarno u jacini i dubini, nikakva
Il acelna' razlika ne postoji. Prava razlika je sarno u tome
?ito u pacijenata prije opisanog tipa mehanizam narcisticke
zastite i obrane lezi potpuno na povrsini i odmah se javlJa
kao otpor, dok u drugih ipacijenata zastitnicki i obrambeni
mehanizam lezi u dubljoj razini licnosti, pa u pocetku uopce
n ij e vidljiv. Ali upravo su ' ovi pacij enti opasni. S prvima
znamo unaprijed 0 cemu se radi. S potonjima cesto vrlo
dugo vjerujemo da analiza vrIo dobra napreduje jer se
cini da pacijent sve prihvaca vrlo spremno, stovise, cak
pokazuje znaleove poboljsanja i odmah reagira na interpre
tacij e. r bas s takvim pacijentima cesto dozivljavamo naj
70
71
gora razocaranja. Analiza je provedena, ali nema nikakva
znaka konacna uspjeha. Sve su interpretacije iskoristene,
analiticaT je uvjeren da 'Sill praprlizor i infantilni su..
kobi uCinjeni potpuno svjesnima, a napokon analiza zapi
nje u p us tim, jednolicnim ponavljanjima stare grade - do
izljecenja nikako ne dolazi. Jos je gore kada neki prijenosni
uspjeh obmane analiticara u pravom stanju stvari , pa se
pacijent uskoro nakon otpustanja vraca s punom recidi
vom.
Bezbrojna iskustva u takvim slucajevima dovela su
me do . zapravo sarno po sebi razumljivih misli - da . je
ipak nesto izostavljeno, ne s obzirom na sadrzaj, jer te
analize tesko da su u tompogledu mogle biti potpunij.e.
Ono sto i mam na umu jest jedan nepoznat j. neprepoznat,
skriveni otpcir, koji uzrokuje slom svih terapij.skih napo ,
ra. Pomnije ispitivanje je uskoro pokazaJo daje te skrivene \
otpore valjalo trazi ti upravo u pacij entovo j posluSnostil...!
njegovoj ocigledno slaboj obrani protiv arialize: "''rri pomni
jem usporedivanju s drugim uspjelim slucajevima palo je
u oci da su ove analize stalno tekle jednolicnim tokom, ni
kad prekinute zestokim afektivnim i,spadima i, iznad svega
nesto sto ne postaj e j asno sve do samog kraja da
su protekle gotovo iskljucivo u pozitivnom . prijenosu, a
da je rijetko iii nikada dolazilo do zestokih iii negativnih
osjecaja protiv analiticara. lako su poticaji mrznje bili
analizirani, oni se naprosto nisu pojavili u prijenosu, iii
ih se pacijent ,sjecao bez afekata. Narcisticki afektivno ja
lovi i pasivnofeminini karakteri pralikovi su ovih sluca
jeva. Za prve je svojstven blag i stalan pozitivan prije
nos; za potonje pretjerano pozitivan prijenos.
Tako se moralo priznati daje u ovim ' slucajevima koji
prividno dobro napreduju - takvima ih smatrarr:lO jer
daju infantilnu gradu, tj. opet sudimo na temelju jedno
stranog precjenjivanja sadriaja grade - karakter die1o
vaG kao otpor u skrivenoin obliku kroz citavu analizu. Vrlo
cesto ovi su se slucaj evi driali neizljecivima ili ' barem
kima za savladavanje. I sam sam ranije smatrao da nala.
zim dovoljno dokaza za ovakvo miSljenje u svojim vlasti,
tim iskustvima. Medutim, otkad sam stekao znanje 0 nji.
hovim otporima, mogu ih smatrati najzahvalni.
jim slucajevima.
S obzirom na analizu karaktera, uvodna faza takvih slu.
cajeva razlikuje se od drugih po tome da se ne ",meta tok
saopcenja i da se analizom otpora karaktera otpocne tck
kad subujica grade i sarno ponasanje postali jasno prcpo.
znatljivi otpori. SljedeCi tipican slucaj pasivno.femininog
72
,karaktera treba da ilustrira ova i, stovise, da pokaZe kako
do prodora u duboko potisnute infantilne sukobe i ovdje
do1azi sarno od sebe. Nadalje. pracenjem analize do njenih
odmaklih stadija, zelimo ovdje pokazati zakonomjerno od
!ll1atanje heuroze na kalemu prijenosnih otpora.
3. SLUCAJ PASIVNOFEMININOG KARAKTERA
a) Anamneza
Dvadesetcetverogo.diSnji: bankovni Cinovnik traZio je ana
lizu zbog tjeskobnih stanja u 'koja je zapao godinu dana
prij e prilikom posjeta zdravstvenoj izlozbi. A vee i prije
te prilike trpio je od akutnrh hipohondrijskih strahova, npr.
da je nasljedno opterecen, da mora dusevno oboljeti i pro
pasti u dusevnoj bolnici. Bio je u stanju izloziti neke ra
zutnske razloge za ove strahove: njegov je otac navukao sifi
lis i ' gonoreju deset prije braka. GovoriJo se da je
njegov djed po ocu takoder imao sifilis. Jedan od oceve
brace bio je .vrlo nervozan i patio od nesanice. Na majcinoj
je strani nasljedn(j. bila jos gora: djed po majci
pocinio je samoubojstvo, kao i jedan od ujaka. Jedna od
sestara bake po majci bila je mentalno abnormalna (oci
, to melankolicno depresivna). Pacijentova majka bila je ner
vozna, bojazljiva zena.
Ova dvost'ruka nasljedna opterecenost (oSifilis na ocevoj
strani, samoulbojstvo i psihoza na majtinoj strani) ucinili
su slucaj utoliko zarumljivijim sto psihoanaliza ne ponce
nasljednu etiologiju neuroze, ali joj pridaje vaznost sarno
kao .jednoj od mnogih etiologtja i zato se nalazi u protu
510vlju sa skolskom psihijatrijom. Vidjet cemo da je pa
cijentovo miSljenje 0 njegovoj nasljednosti imalo i nera
zumnu osnovu. Bez obzira na teska opterecenja, bio je iz
lij ecen. Pratio sam ga kroz razdoblje od pet godina i nije
bilo vracanja u bolest.
Ovaj izvjestaj obuhvaca sarno prvih sedam mjeseci lijece
nja, koji su bili ispunjeni razotkrivanjem, objektiviranjem
i ana'Iizom oUpora Ikairaktera. sedarm mjeseci pd.
kazat cemo tek vrlo ukratko jer, sa stajalista analize ot
pora i karaktera, taj dio ne pruza nam nista zanimljivo.
Za nas je poglavito vazno da se opise uvodna faza lijecenja
"
i put kojim je posla analiza otpora te nacin kako se pove
zala s ranom infantilnom gradom. S obzirom na teskoce
opisivanja analize, kao i radi lakseg razumijevanja, izvijestit
cemo 0 analizi bez ikakvih dodataka i ponavljanja, te cemo
se cLriati same crvene niti obp<Xra Ii nj:ihova prorad1'Vanja. Ot
73
h i t cemo sarno kostur analize i pokusati da izljustimo nje
zine najvaznije faze i' da ih povezemo jednu uz drugu. U
zbiJji a naliza nije bila tako jednostavna kako se mme ciniti
iz: ovog opisa. Kako su mjeseci prolazili u obilju pojava .po
ceJj su se na odredenim dogadajima zacrtavati oni obrisi
koje cemo pokusati ovdje prikazati.
Pacij entovi napadi tjeskobe bili su praceni lupanjem Srca
i paraJizom (uzetoscu) sve snage volje. cak i u razmacima
izmedu ovih napada, nikada nije bio potpuno osloboden
osjecaja ne1agode. Cesto su se napadi tjeskobe javljali sa
svjm spontano, ali je do njih odmah dolazilo i onda kad
j e, na primjer, citao u novinama 0 dusevnim bolestima i
samoubojstvu. Tijekom prethodne godine popustila je i nje
gova radna sposobnost, pa se bojao da bi mogao ' izgubiti
posao zbog svojeg smanjenog uCinka.
Imao je jake spolne smetnje. Kratko prije posjeta zdrav
stvenoj izlozbi pokusao je imati spolni odnos s prostitutkom,
ali nije uspio. To ga nije jako uzbudilo, barem jc tako
rekao, . a i inace su njegove svjesne .spolne potrebe bile
neznatne_ Apstinencija,navodno, nije mu predstavljalani
kakav problem. Nekoliko godina ranijespolni cin je ostva
ren, ali je imao prijevremenu ejakulaciju lisenu zadovolj
stva_
Upitan da Ii je patio od stanja tjeskobe ikada prije ovog
vremena, pacijent je izvijestio da je jos kao dijete bio vrlo
plaSljiv i, narocito u vrijeme puberteta, bojao se svjetskih
katastrofa. Jako se bojao kada 6e godine 1910_ govorilo 0
kraju svijeta zbog sudara s kometom, i bio je iznenaden
da su njegevi rodi-telji govorili 0 tome tako mirno. Ovaj
strah od katastrofa;;- postepeno se gubio, ali je kasnije bio
potpuno zamijenjen mislju 0 nasljednoj opterecenosti. Trpio
je od zestokih stanja tjeskdbe jos od 6voga djetinjstva, ali
su ona u to rano daba bila svakako rjeda.
Osim hipohondrijske misli 0 nasljednoj opterecenosti, sta
nja tjeskobe i spolne slabosti, hilla drUigih neUTotslcih
6imptoma_ U pocetku lijecenja pacijent je imao uvid sarno
u svoja stanja tjeskobe, jer je od njih najvise ,patio, Na
sljedna misao bila je suvise dobro racionalizirana, a od
slabosti svoga libida (impotencije) premalo je trpio a da
bi se i tu lllogao razviti osjecaj bolesti. S obzirom na simp
tome, ovdj e smo imali hipohondrijs ki oblik anksiozne hi
sterije, koja je imala obvezatnu, u ovom slucaju naroCito
dobro razvijenu, aktualnu neurotsku jezgru (statis neurosis).
Dijagnoza je g'lasj,j.a: histericki karakter s hipohondrijskom
anksioznom histerijom. Dijagnoza histericki karakter te
meljila . se na analitickom nalazu s obzirom na njegove fik
74
sacij e. Fenomenoloski, spadao je pod tip pasivno-femininog
karaktera: nj egovo ddanje j e uvijek bilo pretjcrano prija
tel:j'sko i ponizno; uvijek Ise riJspribrvao i za naj:manje sitnice;
prili kom dolaska kao i prilikom odlaska nekoliko puta bi
se duboko poklonio. Uz to, Ibio je nespretan, bojazljiv i
kompliciran. Ako sam ga upitao, na primjer, da Ii je spo
razuman time dapromijenimo vrijeme seanse, on ne . bi
jednostavno odgovorio da, nego bi uvjeravao da mi stoji
na r&spolaganju, da je sve sasvim u redu sto se njega tice,
itd. Ako je nesto zamolio, dotakao bi pri tome ruku anali
ticara. Jednom, kada je bilo natuknuto da mozda ne vje
ruj e analiticaru, vratio se isti dan vr10 uznemiren. Nije
mog
ao
, rekao je, podnijeti misao da ga njegov analiticar
smatra ne.povjerljivim i nekoliko puta moHo oprostenje uko
liko je rekao nesto sto je moglo dati povoda za takvu pre!
postavku.
b) Raz,Voj i analiza otpora karaktera
Analiza, u znaJkiu otpOira iko}i su 'iz njegova ka
rak tr;!ra, razvi jala se ovako:
Upoznat s osnovnim pravilom, zapoceo je da govori tec
'no; sarno rijetko kad zapinjuCi 0 svojim obiteljskim od
nosima i 0 nasljednoj opterecenosti. Postepeno 6U dolazili
na vidjelo odnosi prema roditeljima. Ustrajao je u tome
da ih je oboje jednako volio; a oca je jos osobito i po
stovao. Opisao ga je kao energienu os-obu bistre glave. Otae
ga je neprestano upozoravao da se kloni masturbacije i
izvanbracnog odnosa. Otac mu je govorio 0 svojim vlasti
tim losim iskustvima sto ih je stekao u seksualnim doziv
Jjajima, 0 svom sifilisu j gonoreji , 0 svojim odnosima sa
zenama koji su zavrsavali lose. Sve je to bilo s odgojnim
namjerama, tj. u nadi da cc postedjeti sina slicnih isku
stava. Otac ga nije nikada tukao, nego je svoje namjere od
samog pocetka tako provodio, da mu je govorio otprilikc
ovako: Ja te ne silim; ja ti sarno savjetujem . _ . Nije po
trebno reCi da je to izgovarao s mnogo energije. Pacijent je
o.pisivao svoj odnos s ocem 'kao krajnje dobar; bio mu je
odan; nijc imao boljeg prijatelja na cijelom svijetu.
Nije se zaddao na ovom predmetu vrlo dugo, nego su
seanse bile ispunjene gotovo iskljucivo opisima njegova
odnosa s majkom. Ona je uvijek bila njeZna i osobito briz
ljiva, a sam se prema njoj ' ponasao jednako njezno, s
j edne strane, a s druge pak strane dopustio je da ga dvor i
u svemu. Ona mu je pripremala rublje, donosila mu do
7S
rucak u krevet, sjedila uz njega dok nije zaspao (jos i u
vrijeme analize) , eesljala mu kosu, jednom rijeeju, zivio
je zivotom razmazena majeina djeteta.
Napredovao je brzo u razmatranju svoga odnosa prema
majci i tmutar sest tjedana bio Ita rubu da postane svje
stan ielje za koitusom. S ovim izuzetkom, postao je pot
puno svjestan svog njeznog odnosa s majkom - do izvjesne
mjere bio je svjestan toga eak i prije analize: volio je
da j e baca na svoj krevet i to je eesto einio; tome se ona
pokoravala sa sjajl1im oCima i rumenim obrazima. Kada
bi dol aziIa u spavaCici da mu pozeli laku noc, on bi je snazno
zagrlio. l ako je uvi jek pokusavao da naglasi spolno uzbu
denje majke - u pokusaju, bez sumnje, da sto je moguce
manje otkrije svoje vla.<;tite namjere - spomenuo je neko
liko pUt2. tel uzgredfio, J3. je on sam osjeeao jako spolno
uzbudenje.
Moj krajnje oprezan pokusaj da ga ucinim svjesnim
stvarnog znacenja ovih postupaka, naiSao je na trenutan i
snahn otpor. On bi me mogao uvjeriti, rekao je, da bi to
isto osjetio i s drugim zenama. Nisam . uCinio taj pokusaj
s namjerom da interpretiram incestnu fantaziju, vee sarno
da uvjerim sebe da Ii sam bio u pravu sa svojom slutnjom
da je njegovo cvrsto stupanje prema historijski vaznoj in-,
cestnoj ljubavi bilo velicanstveno izbjegavanje druge grade
koja je imala vecu trenutnu vaznost. Grada koju je iznio 0
odnosu s -majkomnije bila ni najmanje dvosmislena; doista
se cinilo kao da je bio vrlo blizu shvacanja prave situacije.
U nacelu, dakle, nije bilo nikakva razloga zasto se ne bi mo
gla dati interpretacija, ali je padalo u oei da je sadrtaj nje
govih izjava u ostroj protivnosti sa saddajem njegovih sno
vai njegova pretjerano prijateljskog vladanja.
Tako se moja paznja morala sve viSe usmjeravati na nje
govo ponasanje i gradu -snova. Nije iznosio nikakve asocija
cije na snove. Za vrijeme same seanse zanosio se analizom
i analiticamm; izvan seanse, bio je duboko zabrinut za svo
ju buducnost i imao mraene misli 0 svojem hasljednoni
opterecenju.
Misli njegovih snova imale su dvojaku prirodu: jednim
dijelom sadrtaj su im bile njegove incestne fantazije. Ono
sto njje izrazavao tijekom dana, odavao bi u oeitom sadr
zaju svojih snova. Tako je u snu s nozem za papir u ruci
I?rogal!jao ili je puzao kroz rupu ispred koje je sta
;ala n;egova maJka. S druge strane, san se cesto havio mrac
nom pricom 0 ubojstvu, nasljednom mislju, zlocinom koji
je netko pocinio, pakosnim opaskama koje je netko izricao ,
iIi iskazivanjem nepovjerenja.
U prvih cet iri do 55St tjedana imao sam na raspolaganju
sljedecu analiticku gradu: njegove izjave 0 odnosima s maj
korn; njegova trenutna stanja tjeskobe i nasljednu misao;
njegovo pretjerano ponasanje;
gove snove, one kOJl su Ja5no nastavlJalI mcestne fantaZ1Je
i one koji su se bavili ubojstvom..-i nepovjerenjem; odredenc
znakove pozitivnoga majeil1oskog:prijenosa.
Suocen s izborom da iIi inter'preti"t'arii njegovu potpuno
jasnu incestnu gradu iii da se zaddim na znakovima nje
gova nepovj erenja, odalbrao sam potonje. Jer, zapravo, ovdj e
se radilo 0 pritajenom otPOnl, koji je fjednima ostajao skri
yen i koji se sastojao upravo u tome da je pacijent nudio
suviSe mnogo grade i premalo bio sputan (inhibiran). Kako
se kasnije pokazalo, to je bio i prvi veliki prijenosni otpor,
posebna priroda kojeg je bila odredena pacijentovim ka
rakterom. On je oqmanjivao: (1) svojim otkrivanjem tera
pijskl bezvrljedne grade koja se odnosila na njegove do
iivlj aje; (2) svojim pretjerano prijateljskim drZanjem; (3)
i jasnoeom svojih snova; (4) prividnilffi povjere
njem u analiticara kQje_ je pokazivao. Njegov stav prema
analiticaru bio je kao 5tO je bio odan svome oc,u
kroz citav zivot i, naravi1O;1z istog razJoga, tj. jer ga se bojao;'
Da je to bio moj prvi slucaj ove vroSte, ne bih mogao znati
da.je takvo ponasanje jak, opasan otpor; niti bih mogao
da ga razrije5im, jcr ne bih mogao pogoditi njegovo znace
nje i njegovu strukturu. Medutim, ranija iskustva sa slic
nim slucajevima pokazala su da takvi pacijenti nisu spo
sohni da daju bilo kakav oeiti o.tpor mj.e sec i rna, zapravo
godinama, i di O11i uopce ne na interpre
tacije kojc jasna grada namec;e .. ?paliticaru. Zato se ne mo
ze reCi da u takvim .slucajevima moramo cekati dok se ne
'Pojavi prijenosni otpor, jer je on vee potpuno ohlikovan od
samog Jpocetka, svakako u potajnom obliku svojstvenom pa
cijentovu karakteru. -.
Razmotrimo, nadaljc, da Ii heteroseksual na incestna gra
ua, koja je bila iznesena, doista predstavlja gradu koja se
pr obila iz dubine nesvjesnog. Odgovor mora biti negativan.
Ako se razmotri trenutna funkcija upravo iznesene grade,
mozemo se cesto uvjeriti da je duboko potisnute poticaje,
bez ikakve promjene u potiskivanju, povremeno izmamio
ego .da bi otklonio druge sadrtaje.Ova vrIo osebujna Cinje
nica nije lako shvatljiva s obzirom na dubinsku psihologiju.
Izri cita je greska da se interpretira takva gratia. Takve
interpretacije ne sarno da ne donose ploda, naprotiv, one
osujecuju dozrijevanje ovog potisnutog sadrzaja zabuducu
upotrebu. U teoriji, mozemo reCi da se psihicki sadrhji
76
77
mogu p ojaviti usvjesnom sustavu pod dva vrIo razlicita
Qvjeta: nOSeni v1astitim 'specifiicnoNrbidnim afektima koji
im pripadaju, iIi stranim, nepripadajueim interesima. U
prvom slucaju, djeluje unutras nji pritisak zatomljenog LIZ.
buaenja, a u drugom slucaju, javlja se obrana. Ilustracijc
radi neka nam posluzi usporedba: ljubav koja slobodno teo
ee u opreei s izrazima Ijubavi koji treba da prikriju po.
11snulu mrinju, tj. s reaktivnim dokazima ljubavi.
Trebalo je navaliti na otpor, koji je, naravno, bio mnogo
1eZi u ovom slucaju nego da je otpor Ibio oeit. I.ako ,se lEa.
cenje otpora nije moglo izvesti iz pacijentovih saopeenja,
sigurno ga j e bilo moguee izvuCi iz njegova drianja i iz
naoko sporednih pojedinosti nekih od njegovih snova. Iz
ovih se moglo vidjeti da je, bojeCi se da se pobuni protiv
oca, svoj prkos i svoje nepovjerenje prikrio reaktivnom
Ijubavi i pomoeu svoje poslusnosti postediose tjeskobe.
Prva interpretaeija otpora ueinjena je vee peti dan ana
lize, u vezi sa sljedeeim snom: Moj I'ukopis je pos1an gra.
tologu Ila strucnu procjenu. Odgovor: ovaj covjek spada u
dusevnu bolnicu. Duboko ocajanje moje majke. lelim okon.
cati svoj zivot. Budim se.
Mislio je -na profesora Freuda u vezi s grafologom; pro.e.
SOl' mu je rekao, dodao je pacijent, da se bolesti poput ove
od koje je on patio magu s "apsolutnom sigurnoseu izlijeciti
analizom. Obratio sam njegovu paznju na protuslovlje: bu
duCi da je u snu mislio 0 ludnici i bojao se, nesumnjivo je
smatrao da mu analiza ne moze pomoei. Odbio je da to
prizna, tvrdeCi da ima puno povjerenje u uspjeh analize.
Do kraja drugog mjeseea imao je mnoge snove, iako je
tek nekoliko bilo pogodno za interpretiranje, i nastavio je
da govori 0 svojoj majci. Dozvolio ,sam mu da i dalje go.
vori, a, da nisam tumacio i.Ji ga hrabrio, i pazio sam da
ne propustim bilo kakav znak nepovjerenja. Poslije prve
interpretacije otpora, medutim, prikrio je svoje potajno ne
povjerenje jos bolje, dok konaeno nije imaosljedeCi san:
"Pocinjen je zlotin, vjerojatno ubojstvo. Protiv volje uvu.
een sam u taj zloCin. Strah da budem otkriven i kainjen.
Prisutan je jedan ad mojih uredskih suradnika, Cija me se
hrabra i odlucna priroda dojmila. Svjestan sam njegove
l1admoci.
Izdvojio sam sarno njegov strah da bude otkriven i po
vezao ga s analitickom situacijom, rekavsi mu otvoreno da
njegovo cjelokupno drianje pokazuje da nesto skriva.
Upravo sljedeee noei imao je dulji san, koji je potvrdio
one sto sam rekao:
)) SaZi
taO
sam da postoji plan da se poCini zlochi u nasem
'tant{. Noc je, i ja sam na tamnom stepenistu. Znam da je
:noj otac u stanu. t elim da mu priteknem u pomoc, ali se
bojim da pasti u da oba
vijestim pollcllU. Imam svllak paplra kOF sadrZl sve pOle
dil10s
ti
zloCinacke zavjere. Valja se prerusiti, inace ce voau
bande, koji je postavio mnoge spijune, uznemil'iti moj pot
hvat. Stavivsi ve1iki ogrtac i lainu bradu, napustam kucu
pognut poput starca. Set protivnika me zaustav1ja. Nare
c1uje j ednome od svojih potcinjenih da me pretraZi. Ovaj
covjek pl'imjeeuje svitak papira. Osjecam da ce sve biti iz
gubljel10 ako procita njegov sadrZaj. Pokusavam da se po
kaiem nevinim ko1iko je moguce i kai em mu da Sll to bi
ljeske koje nemaju uopce nikakva Zl1acenja. On kaze da ipak
/110 m pogledati. Nastaje trenutak grozne napetosti; tada, u
ocaju, trazim oruzje. Nalazim revolver u svom dzepu i pri
tiscem obarae. Covjek je rzestao, i ja se iznenada osjecam
1'1'10 jakim. Set protivnika pretvorio se u ienu. Prev1adan
sam zeljom za tom zenom; zgrabim je, podizem i nosim u
kUcu. Ispunjen sam ugodnim uzbuaenjem i budim se.
citav incestni motiv javlja se na kraju sna, ali imamo i u
poeetku nepogresive aluzije na njegovo pretvaranje u ana
lizi. Naglasio sam sarno taj element, opet imajuCi na umu
da bi se tako pozrtvovan pacijent morae odreCi svog pre
' tvornog stava u analizi prije nego sto se mogu dati dublje
interpretacije, ali ,sam ovaj put krenuo korak dalje u intel
pretiranju otpora. Rekao sam mu da ne sarno sto je nepo
vjerlj iv prema analizi, vee hini upravo suprotno. Paeijent
se na to strasno uzbudio i napravio tri razlieite histerieke
radnj e kroz razdoblje od sest seansi.
1. Podigao se, rukama i nogama udarajuCi u svim pray
eima, dok je vikao: "Ostavi me na miru, cujd Ii, ne prilazi
mi blizu, ubit eu te, smrvit eu te. Taj Cin je neprimjetno
prelazio u drugi :
2. Zgrabio bi se za vrat, pri tome je hroptao i tulio
hropcuei : "Oh, ostavi me na miru, molim ostavi me na miru,
neeu vise nista ucini ti .
3. Nije..se ponasao poput nckoga tko je zestoko napadnut,
vee poput djevojke koja je bila silovana: "Pusti me, pusti
me. Ovo je izgovarao bez glasova gusenja i, dok se u pret
hodnoj radnji greio, sada je noge siroko razmaknuo.
Za vrijeme ovih sest dana njegova su saopeavanja zapi
njala, bio je sasvim jasno u stanju oCitog :, otpora', govorio
je neprekidno 0 svojoj nasljednoj opterecenosti; izmedu
dolazaka povremeno :bi zapadao u to neobieno .stanje II ko
jem je, kako smo opisali, ponovo odi gravao spomenute ,pri
79 78
lote. Cudno je da je, tim bi radnja prestala, nastavio da
govori mirno kao da se nista nije dogodilo. Sarno bi napo
menuo: Ali cudno je to 5tO se dogada u meni ovdje, dok
tore.
Sada sam mu objasnio, bez ulazenja u ikakve pojedinosti,
da on ocito odigrava preda mnom nesto sto je morae do
ii vjeti iii 0 cemu je barem mastao jednom u svome zivotu.
Bjo je vidljivo zadovoljan ovim prvim objasnjenj em, i glu
mi.o otada daleko cesce. Morao sam sebi priznati da je moja
jnterpretacija otpora izazvala jedan vazan nesvjesni element,
koj j se ,sada izrazavao u obliku ovih radnji. No, on je jos
bio daleko od analitickog rasvjetljavanja tih radnji, napro
tjv, jos uvijek se njima koristio kao dijelom svoga otpora.
Mislio je da mi se narocito dopadaju njegove ceste pred
stave. K asnije sam saznao da se za vrijeme svojih vecernjih
napada tjeskobe ponasao kako je opisano u tockama 2 i 3.
lake mi je bilo ja.sno znacenje radnji i mogao sam mu ga
saopciti u vezi sa snom 0 ubojstvu, ustrajao sam u analizi
njegova otpora karaktera, cijem su razumijevanju njegova
ponovna glumJjenja vee umnogom doprinijela.
Mogao sam napraviti sljedecu sliku slojevitosti sadri aja
karakternoga prijenosnog otpora.
Pl'va radnja predstavljala je prijenos zlocinackih poticaja
koje je gajio prema ocu (najdublji .sloj).
Druga radnja oslikavala je strah od oca zbog zloCinackih
poticaja (srednji sloj).
Treca radnja predstavljala je skriveni, grubo spolni sadr
hj njegova femininog stava, poistovjeeenje sa (silovanom)
zenom, i u isto vrijeme pasivno-feminino otklanjanje zlo
cinackih poticaja.
Na taj nacin Se predavao da bi sprijeCio oca od izvrSenja
kame (ka.stracije).
Ali cak ni radnje koje su odgovarale najgornjem sloju
nisu se jos smjele interpretirati. Pacijent bi mozda prihvatio
svaxu inter.pretaciju pro forma (da bude usluzan), ali
nijedna ne bi imala terapij-ski ucinak. Jer, izmedu ne
svjesne grade koju je iznio i mogucnosti dubljeg razumi
jevanja, postojala je, kao zapreka, prenijeta f eminina obra
na jednog jednako tako prenijetogsmijeha od mene, a taj ('
strah, opet, odnosio se na poticaj mrinje i nepovjerenje
koje je bilo prenijeto od oca. Ukratko, mdnja, ,strah i ne
povjerenje bili su skriveni iza njegova poniznog, ' povjerlji
vog stava, zid 0 koji bi, se svaka interpretacija simptoma
razbila u komade.
80
Tako sam nas tavio da . interpretiram sarno njegove ne
svjesne namjere obmanjivanja. Rekao sam muda je sada
ponovo glumio tako cesto pokusavajuei da me pridobije na
svoj u stranu, ali .sam dodao da bi ova gluma sarna po sebi
mogla biti vrlo znacajna, sarno sto bismo se njezinu
mij evanju mogli pribliziti tek onda kad shvati smisao svoga
trenutnog ponasanja. Njegovo protivljenje interpretaciji
otpora oslabilo je, ali jos se nijes njome slagao.
Sljedece noei sanjao je, po prvi put otvoreno, 0 svom
nepovjerenju u analizu:
Nezadovoljan dosadasnjim neuspjehom analize obratio
sam se proiesoru Freudu. Kao lijek za moju bolest on mi
daj e dugacki Slap u obliku stapica za ciscenje uha. Imam osje
caj zadovoljstva. . .. .
U analizi ovog djelica sna priznao je po prvi put da je
bio ponesto prema: Fll'eudovim Irijecima, a zatiim
neugodno iznenaden 5tO ga je ovaj preporucio tako mladom
analiticaru. Pogodile su me dvije stvari: prvo, ovo saopce
nje 0 njegovu nepovjerenju bilo je uCinjeno iz usluznosti;
dI\1go, nesto je krio. Obratio sam mu paznju naoboje. Ne
sto kasnije saznao ,sam da me prevario u pitanju honorara.
Dok su tako njegov karakterni otpor, njegova laznapa
slusnost i poniznost bili predmet dosljednog obradivanja,
i!ve vise grade pritjecalo je automatski iz najrazlicitijih raz
dohlja njegova zivota, grade 0 njegovim djetinjskim odna
sima s majkom i njegovu odnosu s mladim muskarcima,
zadovoljstvu koje je imao dok je bio bolestankao dijete
itd. To se interpretiralo sarno utoliko koliko se odnosilo
na njegov karakterni otpor. . .
Donosio je sve vise snova povezanih s njegovim .nepovje
renjem i prikrivenim zajedlFvim stavom. Medu Qstalima,
nekoliko tjedana kasnije imao je ovaj san: "
Na primjedbu moga oca da nema nikakve snove,
varam da to sigurno nije tako, da on ocito zaboravlja svo{e
snove, koji su, u velikoj mjeri, zabranjene predodi be. On
se prezirno smije. Isticem u uzbutlenju da je to teorija ni
. koga manjeg nego profesora Freuda, ali se osjecam nela
godno govoreci to.
Objasnio sam mu da se njegov otae smijao ironicno jer
se On sam bojao da to UCini i potkrijepio sam svoju tvrdnju
osvrnuvsi ,se na nelagodu koju je dozivio u stiu. Ovu sam
interpretirao kao znak lose savjesti.
Prihvatio je ovu interpretaciju i za vrijeme sljedecih de
set dana razmatrali smo pitanje honorara. Pokazalo se da
mi je za vrijemeprethodnih razgovora prije pocetka analize
s" jesno lagao utoliko sto je, a da ga za to nisam pitao, spO
81
menuo manju sUmu nego sto je uistinu imao na raspola_
ganju. To je ucinio, rekao je, da se zastiti, odnosno zato
sto je ,sumnjao u moje postenje. Kao sto je moj Obicaj,
spomenuo sam mu svoj uobicajeni honorar i svoj najnizi
honorar, i primio sam ga kao pacijenta po ovom posljed.
njem. Medutim, mogao je platiti i viSe, ne sarno zato sto
je imao veeu ustedevinu i veCi prihod nego sto je rekao,
vee i zato sto je njegov otae pokrivao polovieu troskova
analize.
c) Povezivanje analize trenutne grade s intantil11.om
U razgovoru 0 pitanju novea, koji je uvijek poduzimao
u vezi s njegovim otporom karaktera (tj. njegovim prikri
venim strahom i prikrivenim nepovjerenjem), jednom je
pocinio jezicnu omasku. Rekao je: zelio sam da moj novae
u banei bude uvijek vecif umjesto da kaze da je zelio da
ga bude viSe. Tako je otkrio odnos novea prema falusu i
odnos straha od gubitka novea prema strahu za talus. Nisam
mu to istakao, niti sam analizirao omasku, jer nisam zelio
da interpretiram strah od kastraeije kao takav suviSe rano.
Samo sam dao nekoliko primjedbi 0 tome da je njegova
stedljivost morala biti povezana s njegovim strahom od
katastrofa, da se ocito osjeeao sigurnijim kada je imao viSe
novea. Pokazao je dobro i iskreno razumijevanje ovog objas
njenja i dao potvrdne asocijaeije iz djetinjstva: poceo je
stedjeti krajeare vrlo ranD i nikada nije mogao zaboraviti
da mu je otae jednom uzeo ustedevinu i neSto njome kupio,
a da ga nije pitao za dozvolu. Po prvi put je sa>n od sebe
izrazio 11.eslaganje s oeem; na svjesnoj razini, ovo se neodo
bravanje odnosilo na novae, ali nesvjesno, naravno, bilo je
povezano s kastracijskom opasnoseu. U vezi <$ time objasnio
sam mu i to da je njegov otae, iako je ocito radio u dobroj
namjeri, bio neraZ'borit kad je time htio da potisne spol
nost svoga sina. Pacijent je priznao da je i sam cesto po
tajno razmisljao 0 tim stvarima, ali nikad nije imao hra
brosti da se suprot.stavi oeu koji je, kako je pretpostavljao,
imao na umu sarno njegovo dobro. los uvijek mu nisam
mogao reei da su duboki osjeeaj krivnje i stra,h odQca bili \
pogonska sHa njegove poslusnosti. _..----/
Otada je analiza prijenosnog otpora isla rukom pod ruku
s analizom skrivenog odbojnog stava prema oeu. Svaki ele
ment prijenosne situacije odnosio se na oea i paeijent ga je
razumio dok je davao obilnu novu gradu 0 svom pravom
stavu prema oeu. Sigurno, sve sto je iZ:1osio bilo je strogo
82
cenz;urirano, jos uvijek nedostupno dubokoj interpretaciji,
ali analiza njegova djetinjstva zapocela je kako treba. Nije
vise iznosio gradu kao neku irtvu, da bi izbjegao drugoj
,,"ralii; sada, zbog analize otpora karaktera, bio je duboko
potres
en
i pocelo je u njemu rasti uvjerenje da njegov od
nos prema oeu n ije bio onakav kakvim ga je on smatrao i
da je imao stetan utjeeaj na njegov razvoj.
Svaki put kad bi se pribliZio fantaziji ubojstva, njegov
je strah postajao jaCi. Sanjao je rjede i imao kraee snove,
ali oni su bili sazetiji i uze povezani s analitickom situaci
jom. Graaa koju je ranije izbaeivao iz sebe sada je najveCim
dijeloro presahla. Ono sto se probijalo iz drugih psihickih
slojeva iroalo je uzu vezu s ocinskim kompleksom: njegova
fant azija da je zena i njegova ineestna zelja. Tijekom slje
deCih sest tjedana neprikriveni kastracijski snovi pojavili su
se po prvi put, iako nisam davao nikakve interpretacije ili
sugestij e 0 tome.
1. Lezim u svom krevetu, iznenada se budim i primje
cujem da moj raniji gimnazijski direktor, g. L., sjedi na
meni. Obaram ga i stavljam ga pod sebe, ali on oslobada
jednu ruku i prijeti mom talusu."
2. Moj stariji brat penje se kroz prozor u nase predvor..
je i ulazi u stan. Nareduje da mu netko donese mac jer me
ze1i ubiti. Predusrecem ga i ubijam ga.
Vidimo kako se srediSnji oCinski sukob pojavljuje sve
jasnije, bez 'i'kakvoga posebnog nastojanja s 1ITI0je strane,
vee sarno kao posljediea ispravne analize otpora.
U ovoj je fazi dolazilo do cestih zastoja, i bilo je glasnih
uzvika sto su izrazavali nepovjerenje u analizu. Sada je otpor
bio vezan s pitanjem honorara: sumnjao je u moje postenje.
Sumnja i nepovjerenje uvijek su izranjali kada bi se pribli
zio svojoj odvratnosti prema oeu, kastracijskom kompleksu
i fantaziji 0 umorstvu. Istina, otpori su ,se katkad prikrivali
femininom privrZenoseu, ali viSe nije bilo tesko izvuCi ih
iz nj ihova skrovista.
Nakon dopUS1:a od pet tjedana obnovili smo analizu. Bu
duCi da su njegovi roditelji bili na putovanju, a on se bojao
ostati sam, pa je - buduei da nije uzeo dopust - zivio
kroz to vrijeme s prijateljem. Njegova tjeskoba nije po
pustala; naprotiv, postala je vrlo jaka otkad sam, bio otpu
tovao. U vezi <s time rekao mi je da se kao dijete uvijek
bojao kada hi majka otiSla, da je uvijek zelio da ona bude
s nj im i bio ljut kada bi je otae vecerom poveo u kazaliste
ili na koneert.
Bilo je dakle prilicno jasno da je, uz nega tivan ocinski
pri jenos, uspostavio jak, njezan majcinski prijenos. Uspo
83
redujuCi situaciju za vrijeme dopusta . sa situacijom u pre
uasnjim mjesecima, pacijent je rekao da se osjeeao sasvi;n
dobro i sigurno sa mnom. To pokazuje da je majcinski pri
jenos bio .prisutan od samog pocetka liZ reaktivni pasivno_
-feminini stay. On je sam iznio da se osjeeao zastieen uz
mene kao sto se osjeeao siguran liZ majku. Ni,sam iSao dalje
u ovo razmatranje, jer njezni majcinski prijenos nije tada
uzrokovao nikakvu tdkoeu. Jos je bilo prerano za analizu
odnosa s majkom i, kao posljedica daljnjeg istrazivanja,
njegov reaktivno feminini ocinski prijenos bio je ponovo jak
kao uvijek. Govorio je krotkim, poniznim nacinom kao sto
j e cinio u pocetku analize, a njegova saopecnja bila su po
novo usmjerena na odnos s majkom.
TreCi i cetvrti dan nakon sto smo nastavili analizu, imao
je dva sna koja su sadrzavala ince. stnu i 3lju, njcgov intan
tilan s.tav prema majci i njegovu fant azijll utrobe. U vezi s
tim snovima pacijent se sjecao prizora koje je dozivljavao
s majkom u kupaonici; ona ga je praIa do njcgove dvanaeste
godine, i nikada nije mogao razumjeti su ga nj egovl
skolski drugovi - ;koji su to znali- zadirkivali zbog to,ga.
Tada se sjetio ,svog djetinjeg straha od zlocinaca koji bi
mogJi provaliti u stan i ubiti gao Tako je analiza vee doni
jela na povrsinu infantilnu anksioznu histeriju, bez bilo
kakve interpretacije iIi sugestije u tom pravcu. Dublju ana
lizu snova sam izbjegavao, jer je njegovo ostalo ponasanje
ponovo bilo obiljdeno namjerom obmanjivanja.
Snovi sijedeee noCi bili su jos izrazitij i:
1. "PjesaCim kroz Arnbrechtthal (mjesto mojih ljetnill
odmora kad sam imao pet i sest godina) s narnferom da
obnovirn utiske iz djetinjstva. I znenada dolazim do velikog
mjesta; da izaaem iz njega moram proci kroz neki dvorac.
Neka iena otvara mi vmta i objasnjava da l1e mogu posje
titi dvorac u ovo doba. Odgovaram 4a to nije moja namjera;
samo ielim proCi kroz dvorac da bih izasao na otvoreno.
Pojavljuje se vlasnica dvorca, starija iena koja koketno
traii . da mi se svidi. Zelim se povuci, ali iznenada primje
cujem da sam svoj kljuc (koji otvara rnoj kovceg, ali je za
mene i inace od velike vainosti) zaboravio u privatnoj skri
nji vlasnice dvorca. Neprijatan osjecaj, koji, meautim, usko
1'0 prolazi, jer je kovceg otvoren i kljuc mi je vracen.
2. "ZOve me majka, koja iivi na katu iznad moga. Zgrabim
novine, oblikujem ih u penis i idem majci.
3 .. "Nalazim se u prostranoj dVOI"ani u drustvu svoje se
stricne i njezine majke. Sestricna, koja izaziva osjecaj za.
dovoljstva u meni, obucena je sarno u kosulju, i ja takoaer.
Grlim je, aliprimjeeujem da sam iV1el1ada matno niii od
84
'e jer je rnoj penis samo na polovici njezinih bedara. Imam
IlJ hoticnu ejakulacijll i osjecam se strahovito posramljen jer
bojirn da ce .to .. mrlje na mojoj kosulji koje bi
e mogle lako pnmlJetltl.
s On sam u sestricni iprepoznaje svoju majku. S obzirom na
svoju nagost, sjetio se da se nije. svukao u svojim
pokusajima -spolnog odnosa. Imao Je neJasan strah da to
uCini.
Tako su incestna fantazija (dijelovi 2 i 3) i stra:h od ka
stracij e (dio 1) bili otkriveni sasvim jasno. Zasto je tako
malo cenzurirao? S obzirom na njegove oCiglcdne obmanji
vacke manevre nisam dao nikakve interpretacije niti sam
ucinio bilo kakav napor da pacijent dfl dalja saopeenja iIi
asocijacij e. S druge strane, nisam niCim smetao pacijentu
kad jc iznosio svoje ClJsocijacijc, zelio sam da se tajpredmet
razvija dalje i,sto je najvaznije, nisam zelio da se iSla do
godi dok se ne pojavi sl jedeCi prijenosni otpor iisti ne
ukloni.
Nije proteklo dugo dok se pojavio, a ,pokrenula ga je jed
na 'primjedba koju sam na6inio ne suviSe razborito iproti"
svoje volje, osvrcuei se na drugi san. J?rivukao sam njegovu
paznj u na cinjenicu da je jednom prije imao san 0 papir
natom penioSu. Bila je to nepotrebna primjedba. Bez obzira
na nedvosmisleni ociti sadrZaj sna, reagirao je na nj obram
beno na svoj uobicajeni naa-n. On vjeruje, rekao je, ,;ali ...
U noCi nakon ovog dogadaja imao je zestoki napad tjeskobe
i imao je dva sna: prvi se odnosio na njegov "otpor u vidu
novca" (preneseni strah od kastracije); drugi je otkrivao po
prvi put praprizor .koj'i je, na k;raju Ilcrajeva, motiv.]reQ otpor
u v.i du nuvca.
1. ),Stojim ispred zabavnog standa usrcd mnostva ljudi xi
Prateru. Iznenada primjecujem da mi covjek koji stoji iza
mene pokusava ukrasti .novcanik iz straznjeg dZepa. Dohva
tim svoj novcanik i sprecavam kraau u posljednji trenutak.
2. Vozim Se u straznjim .kolima vlaka kroz predio juino
od Vrbskog jezera. Na jednoj okuci iznenada primjecujem
da drugi vlak dolazi prema meni l1a jedinoj tracnici.Cini
se da nema naCina da se izbjegne katastro{a; da se
skacem s plattorme. . ..
Ovaj ,san ucinio je sasvim jasnim da sam imao pravo sto
nisam interpretirao njegove incestne snove - ta vidimo da
je ovdje latentno dominirao prltajeni ali jaki otpor. Vidimo
takoder da je san otpora bio blisko povezan s njegovorn
infatil'tiilm.om tjes1kobom ($orr-all oct 'ka'stracije, strah od pora
pr izora) . Izmedu t,rece i scs1e godine !provodio je svoje ljeune
PJ1aznU.ke na Vrhskam jezeru.
85
-
Nikakva asocijacija nije se u njemu javila u odnosu na
san. Povezujuei covjeka u prvom snu sa mnom, JOs sam
jednom pOveo razgovor 0 njegovu cjelokupnom stavu, njc
govu potisnutom strahu od mene i 0 njegovu skrivenom
nepovjerenju u pitanju honorara, a da nisam, za sada, do
ticao sa strahom od katastrofa. 1z drugog sna izdvojio
sam sarno llneizbjeinu katastrofu te mu rekoh, sto smo vee
znali, da je za njega novac znacio zastitu protiv katastrofa
i da Se bOjao da bih ga ja mogao lisiti ove zastite.
Nije ova odmah priznao (cinilo se, stoviSe, da je zapre
pasten m iSlju da hi me mogao smatrati lopovom kOji mu
otima novae) ali nije odbio tu misao. U sljedeca tri dana iz
nio je snove u kojima me uvjeravao u svoju odanost i povje
renje; a ja sam se pojavio kao njegova majka. Javio se i
novi element: njegova majka kao muskarac; pojaviIa se u
snu kao J apanac. Ovaj smo element razumjeli tek mnogo
lIllj'esed 'kaSll1ije, karla j'e, nairne, znaeenje njegovih djetinj.ih
fantazija 0 rusko-japanskom ratu postalo jasnim. Rus je
predstavljao oca; Japanac je, zbog svog malog rasta, pred
stavljao majku. Njegova je majka, stoviSe, tada nosila ja
pansku pidzamu: majka u hlacama. Ponavljao je jezicne
omas.ke, 'kad je, npr., govorio 0 maj.cinom penisu. Cak i
njegov llskolski kolega, koji se pojavljivao u nek-im sno
virna, predstavljao je njegovU sestricnu, koja je sIiciIa nje
govoj majci.
Medutim, jasni incestni snovi bili su snovi otpora, namje
ra kojih je bila da skriju njegov strah od (koja
penis).
zene
Otada - u otprilike sest tjedana _ analiza se odvijala
svojevrsnom cik-ca,klinijom: snovi i saopcenja u vezi s nje
gOyim otporom u vidu . novca izmjenjivali su ,se sa snovima
koji su otkrivaIi njegovu ceznju za niajkom, majku kao
muskarca, opasnog Oca i najrazIiCitije varijacije straha od
kastracije. U interpretacijama sam uvijek polazio od njegova
otpora u vidu novca (= strah od kastracije) i, polazeCi
odatle, svakog sam dana produbljivao analizu infantilne
situacije, sto je bilo sasvim lako jer je infantilna Rraaa
bila uvijek usko povezana s prijenosnom situacijom. Narav
no, svi djetinji strahovi i zelje sto se sada pojavljivabu ne
javljahu se u prijenosu, koji je sada bio sasvim u znaku
njegova straha od kastracije i svakim je danom bio sve
'bIiii vrhuncu. Samo ,se jezgra infantilne situacije javljala u
Prijenosnom otporu. BuduCi da sam imao siguran osjecaj
da je analiza protekla ispravno, mogao sam s dubokim tu
macenjima sadrzaja mirno pricekati do pogodnog vremena,
te sam dosljedno obradivao njegov strah od mene povezu
juCi ga uvijek uz njegov strah od oca.
Moja je namjera bila da sto dalekoseznijom proradom i
uklanj anj em na mene prenesenog ocinskog otpora prodrem
do njegovih djetinjskih incestnih fan tazija, kako bi ih do
bio sto j e vise moguce slobodne od otpora i bio u moguc
nosti da ih interpretiram. Time sam htio izbjeci da moje
glavne 'interpretacije odu unepovrat. Zbog toga sam ostav
Ijao prethodno neprotumacenu onu incestnu gradu koja je
tekla sve jasnije i sazetije iz nesvjesnoga.
Na pocetku ove faze topografska slojevitost otpora i grade
bila je sljedeca:
1. Strah od kastracije, u obliku pacijentovaotpora u vidu
novca, zauzimao je najviSi sloj. "
2. Stalno je nastojao da to otkloni pomocu svog zenska
stog ponasanja prema merti; ali sada mu to viSe nije bilo
tako lako kao u poeetku.
3. Feminino ponasanje skrivalo je sadisticko-agresivan
stay prema meni (prema njegovu ocu) a pratila ga je
4. duboko njezna privrienost majci, koja je takoder bila
prenijeta na mene. ' .
5. Povezani ,s oviril ambivalentnim ponasanjima, usredo
tocenim u prijenosnom otporn, bile su incestne zelje, strah
od masturbacije, njegova ceznja za majcinom utrobom i
'velfuki ,s,trah je p'atjeoao od prarpf1izora, sro lSe sve
javljalo u njegovim snovima ali nije bilo interpretirano.
Interpr etirana je sarno njegova namjera da obmanjuje i mo
tivi toga, tj. strah od antipatije prema ocu.
Ova situacija, koja je, naravno, bila pritajeno prisutna
a d samog pocetka, ali se tek sada usredotoCila u svim toc
kama (napose u prijenosu straha od kastracije), razvila se
na sljedeCi nacin:
U petom mjesecu analize imao je svoj prvi incestno
-mast urbacijsko-anksiozni san: .
Nalazim se u nekoj sobi. Mlada zena s okruglim licem
sjedi z.a klavirom. Vidim sarno gornji dio njezina tijela,
jer klavir skriva os tali dio tijela. Pored sebe cujem glas svog
al1aliticara: 'Vidite, to je uzrok VaSe neuroze.' Osjecam se
privucen blize zeni, iznenada sam preplavljen strahom i
vicem glasno.
Prethodnog dana, povodom jednog sna, rekao sam mu:
Vidite, to je jedan od uzroka Vase neuroze, cime sam
rruslio na njegovo djetinje ponasanje, ' njegov zahtjev da
ihude voljen i maien', Kao da je pacijent znao pravi uzrok
svoje neuroze, povezao je ovu tvrdnju od prethodnog da
na sa svojom potisnutom masturbacijskom anksioznoscu.
87
86
Misao 0 masturbaciji ponovo je bila povezana s mislju 0
incestu. Pro'budio se u strahu. Postojao je dobar razlog za
cinjenicu da je donji dio tijela zene . bio skriven. (Prikaz
odvratnosti prema zenskim spolnim organima.)
Medutim, buduCi da je njegov otpor bio jos uvijek vrlo
jak, i nista mu se nije javljalo u odnosu na san, nisam
nastavio s tom temom.
Pacijent je tada imao san u kojem je nagu obitelj, oca,
majku i dijete, zgrabila ogromna zmija. .
Drugi san je bio:
1. Leiim u krevetu; moj analiticar sjedi poud mene. 01';
mi kaie: 'Sada cu Vam pokazati uzrok Vase neuroze.' Vi
cem u strahu (nije bio samo strah, maida i trag pohote) . i
gotovo gubim svijest. On ponavlja dace me nastaviti anali
zirati u nasoj kupaonici. Sviaa mi se. ta ideja.Mracno ;e
kada otvaramo vrata kupaonice.
2. Hodam s majkom kroz sumu. Primjecujem . dO. nas
slijedi razbojnik. Primj eeujem revolver u majCinoj haljini
i uzimam ga dd bih pucao u razbojnika kada se pribliii.
HodajuCi brzim korakom, stiiemo u neku gostionicu. Raz
bojnik nam je tik za. petama dok se uspinjemo stepenicama.
Pucam u njega. Meautim, metak se pretvara u novcanicu.
Za sada sma sigurni, ali ja nisam siguran nema li razboji'Lik,
koji sjedi u predvorju, jos uvijek zle 11amjere. Da bih go.
udobrovoljio, dajem mu jos jednu novcanicu.
Da ,sam uCinio dobar potez time st6 nisam ulazio u ove
ocite snove, potvrdila je cinjenica da se pacijent, koji je
vee imao dovoIjno analitickog znanja, nije uopee osvrnuo na
lik razbojnika. Nije bio u stanju da donese bilo kakve aso
cijacije. IIi nije govorio niSta, ili je uzbuderio govorio 0
velikim svotama novca koje je moran plaeati i 0 svojim
sumnjama cia Ii ee mu analiza pomoCi itd.
Nije moglo biti sumnje, naravno, cia je i ovaj otpor bio
usmjeren protiv razgovora 0 incestnoj gradi, ali neka inter
pretacija u tom smislu ne bi imala nikakve svrhe. . Morao.
sam cekati pogodnu priliku da interpretiram njegovu tje
.skobu zbog novca kao tjeskobu zbog falusa.
U prvom dijeIu sna 0 razbojniku govori se da eu ga anali
zirati u kupaonici. Kasnijese pokazalo da se osjeeao najsi
gurnijim u kupaonici kada je masturbirao. U drugom dijelu
sna, ja (otac) sam se pojavio kao razbojnik (= kastrator).
Prema tome, njegov trenutni otpor (nepovjerenje zbog nov
ca) bio je usko povezan sa prastarom masturbacijskom
anksioznoscu (strahom od kastracije).
88
U vezi s drugim dijelom sna, rekao sam mu da se boj i da
!bib ga mogao ozlijediti, da bih mogao ugroziti njegov zivot,
Cime se, medutim, nesvjesno bojao oca. Nakon izvjesnog
protivijenja prihvatio je ovu interpretaciju i, s time u vezi,
sam Je zapoceo ,razgovor 0 :S'vojaj pretjeranoj
U tome je trazio vrlo malo pomoci. Prepoznao je svoj po
koran stav prema sefovima kao izraz nejasnog straha da ee
biti okrivijen za nesto, a oni nisu smjeli ni primijetiti da
im .se potajno podsmjehuje. sto je viSe uspio u objektivira
nju i raskrlnkavanju svog karaktera, postajao je slobodniji
i otvoreniji, jednako u analizi i izvan nje. Vee se odvazio
na kritiku i poceo se stidjeti ,svog ranijeg nacina ponasanja.
Po prvi put poceo je osjecati neurotsku crtu karaktera kao
ndto strano. To je, medutirn, oznacilo i prvi uspjeh analize
karaktera: karakter je bio analiziral'z.
Otpor u vidu novcase nastavljao. Bez i najl1zanje moje
pomoci, najdublji sloj grade, strah za penis, poceo se jav
!jati u njegomm 'SJlovima 'SlVe u vezi 'S prapriZ9rom.
Ovo valja os obi to naglasiti: kad se analiza otpora karak
tera provodi po nekom redu i dosljedno, nije potreban po
scban napor da bi se dobila infantilna grada koja mu pn
pada. Ona se pojavljuje sarna od sebe, uvijek sve jasnije i
sve uze povezana s trenutnim otporom, pod uvjetom, narav
no, da taj proces nisu omele preuranjene interpretacije
grade iz djetinjstva. Sa.svim suvisna postaje briga da ne bi
bilo moguee prodrijeti u djetinjstvo. sto se manji otpor
cini da bi se prodrlo do podrucja djetinjstva i sto je tocnije
proradena trenutna grada otpora, utoliko ee se brle dostiCi
infantilna grada.
To se ponovo dokazalo kada je poslije interpretacij e sa
njao da se boji da ne bude ozlijeden. Sanjao je kako hoda
polcrroj fal'me 'S pilleima d 'VIidi :kako je za:kl.ano pille. I neka
zen a lezala je ispruzena na zemlji , a druga zena nekoliko
je puta zabola u nju veliku viljusku. Tada je zagrlio jednu
od svojih suradnica na poslu: njegov talus je bio na pola
njezina stegna i imao je nehoticnu ejakulaciju.
Kako je njegov otpor u vidu novca nesto oslabio, ucinjen
je pokusajda se analizira ovaj san. sto se tiCe farme s pili
Cima, sada je bio u stanju da se sjeti da je kao dijete cesto
promatrao zivotinje u Cinu kopulacije za vrijeme ljetnih
praznika na selu. U to vrijeme nismo mogli znati kakvo je
znacenje irnao detalj ljeto na ,selu. U zeni prepoznao je
svoj u majku, ali nije znao objasniti njezin polozaj ti snu.
Medutim, mogao je reCi nesto vise 0 Dehoticnoj ejakulaciji.
Bio je uvjeren da se u snu pojavio kao dijete. Sjeeao se da
se r ado stiskao uz zene dok ne bi nehoticno ejakuIirao. .
89
Cinilo mi se dobrim znakom da taj inteligentni pacij ent
nije davao nika'kvu interpretaciju, usprkos cinjenici da je
Sve lezalo pred njim u prilicno jasnom stanju. Da sam
prije analize njegovih otpora interpretirao simbole ili bitne
sadriaje nesvjesnog, on bi odmah zbog otpora prihvatio ove
interpretacije, i mi bismo zapadali iz jedne kaoticne situa
cije u drugu. .
Mojom interpretacijom njegova straha da bude ozlije
den, analiza njegova karaktera dovedena je u puni zamah.
Danima nije bilo traga njegovu otporu u vidu novca; nadu
go je razgovarao 0 svom infantiinom ponasanju i davao je
dan za drugim primjere 0 svome kukavickom i lukavom
nacinu da nesto ucini, sto je sada iskreno osudivao. Pokusao
sam da ga uvjerim da je utjecaj njegova oca bio uglavnom
odgovoran za to. Ovdje sam se, medutim, susreo ,s najiescim
protivljenjem. los mu je uvijek nedostajalo hrabrosti da
govori kriticki 0 ocu.
Nakon izvjesnog vremena ponovo je sanjao 0 toj temi, iza
koje 'saan nalsJ]uCivoo praprizor:
Stojim tlZ obalu oceana. Mnogo velikih polamih medvje
da pracaka se u vodi. Imenada postaju nemimi. Vidim ka
ko se pojavljuju leda divovske ribe. Riba progoni jednog
od polarnih medvjeda, kojem zadaje rane strahovitim ugri
zima. Konacno se riba okrece od smrtno ranjenog medvjeda.
Medutim, i sama je riba tdko ranjena; mlaz krvi siklja iz
njezinih skrga dok se bori da dode do daha.
Obracam mu painju na cinjenicu da njegovi snovi uvijek
imaju okrutan karakter. Usao je u taj razgovor i kroz neko
liko seansi govorio je 0 spolnim fantazijama koje je imao
dok je masturbirao i okrutnim djelima kojima se odavao
dok nije dosao u godine puberteta. Molio sam ga da ih na
piSe nakon sto su bila analizirana. Gotovo sva su zavrsavala
sadistickom predodibom spolnog cina.
(Tri do pet god ina.) U ljetovalistu sam ,sIucajno prisu
stvovao 'kUanju svinja:. Cujem ii'votinja ,i 'Vidlim
bum kmv tece w; njdhovilh tijela, kojla lSe hijelo svjetJlucaju u
tami. Osjecam du-boko zadovoljstvo.
(Cetiri do sest gOdi'na.) Md'sao 0 IkJlan1u iivotinja, na
rocito konja, izaziva u meni osjecaj dubokog zadovoljstva.
(Pet do jedanaest godina.) Jako se volim igrati s kositre
nim vojnicima. Postavljam bitke koje uvijek zavrsavaju bor.
born pn;a 0 prsa. Pritom, pritiScem tijela vojnika jedno 0
drugo. Vojnici kajima sam skion nadjacaju neprijatelja.
(Sest do dvanaest godina.) Pritiscem dva mrava zajedno
tako da se ani svojim ceIjustima pricvrste jedan za drugog.
UjedajuCi tako jedan drugoga, ova se dva insekta bore na
wo
t
i ,&mI't. Izairiv<m1 Ii hitke izmedu dviju raznih <&k.upina
. ,tako da 'staV'lja m 'Iles'to seoera i7Jmedu dviju hrpica mra
va
ze011j e. To izmamljuje insekte iz njihovih protivnickih Jo.
gora te oni zapodijevaju prave bitke. J ednako mi tako pri
Ginja zadovoljlSltvo da zaltvaJralID dSlll Ii muhu u casi
'
za vodu. Na
kon izvjesnog vremena osa napada \IIluhu i otkida joj redom
krila, noge i glavu.
(Dvanaest do cetrnaest godina.) Imam terarij i volim pro
matrati muijake i ienke u spolnom cinu. Volim promatrati
istu st var u dvoristu s kokosima; a radujem se i kad vidim
da je jaci pijetao otjerao slabijeg. .
(Osaro do sesnaest godina.) Volim se natezati s kucnim
pomocnicama. U kasnijim godinama obicno sam podizao
djevojke, nosio ih do kreveta i bacao na njega.
(Pet. do dvanaest godina.) Volim se igrati ieljeznicom. Vo
zim moje male vlakove kroz stan, gdje prolaze kroz tunele
naCinjene od kutija, stolaca i s1. Pritom pokusavam i opo
nasati zvuk lokomotive dok razvija paru i postiie brzinu.
(Petnaest godina; masturbacijske fa11.tazije.) Uvije7<. sam
promatrac. Zena se brani od muskarca, koji je, u mnogim
slucajevima, znatl1.o marzji od nje. Nakonsto borba trajc
izvjesno vrijeme, zena je savladana. Muskarac je brutalno
hvata za grudi , bedra iii bokove. Nikada nisu ni muski ni
zenski genitalni organi ni sam spolni Gin dio fantazije. U
trenutku kada iena prestaje da daje otpor, doiivljavam
orgazam. .
Dva glavna vida situacije u to vrijeme bila su: (1) stidio
sc svojeg kukaviCluka; (2) sjecao se svoga proslog sadizma.
Analiza tih ovdje sumamo danih fantazija i djela trajala '
je do kraja lijecenja. Postao je mnogo slobodniji u analizi,
d rskij i i agresivniji; ali njegovo je ponasanje jos uvijek obi
lj ezavao ,strah. Stanja tjeskobe nisu bila tako cesta, ali su
se uvijek panovo javljala s otporom u vidu novca,
Ovdje se opet moiemo uvjeriti da je gJavni cilj u davanju
genitalno incestne grade bio da se sakrije infantilni sadi
zam, cak iako je, u to vrijeme, predstavljao pokusaj da se
krece prema genitalno-objektnoj kateksi. Ali njegova geni.
talna litijenja- b'ila su proieta sadizmom i, ekonomski , bilo
je vaino izdvojlti ih od sadistiCkih poticaja.
Na pocetku sestog mjeseca u.kazala se prva prilika
da se interpret ira njegov e ah -za Bilo je to u vezi
sa sljedeCim snom:
1. Lezi/1t na kaucu na otvorenom polju (u ljetovaliStu!).
Jedna od djevojaka koju poznajem dolazi prema nteni i leg
ne na mene. Stavljam je pod sebe i pokusavam intati odno
Imam erekciju, ali primjecujem da je moj talus suvise
91
90
kratak da bih dovrsio spolni Gin. Zbog toga sam vrlo Za
lostan.
2. "Citam neku dramu. Lica: tri Japanca - otac, majka i
cetverogodisnje dijete. . Osjeeam da ce to djelo imati tragi
can zavrsetak. Duboko sam ganut ulogom djeteta.
Po prvi put se pokusaj da ima odnosaj pojavio kao oCiti
dio 'sna. Drugi dio, koj:i .ukaU'je na prapl'izor (cetlJri
godine), nije analiziran. Razgovarajuci sta1no 0 njegovu ku
ka,vi61'llku i pilaSlljivDs,ti, 'sam je poceo da govoru 0 s,vom
penisu. Iskoristio sam ovu priliku da istaknem da se njegov
strah da nebude ozlijeden i prevaren itd. odnosi zapravo na
nj egov genitalni organ. Zasto i koga se boji jos nije bi10
razmatrano, niti je ucinjen ikakav pokusaj da se interpre
tira pravo znacenje straha. Obj asnjenje mu secini10 pri
hvatljivim, ali je .sada zapao u okrutni zagr1jaj otpora koji
je trajao sest tjedana i temeljio se na pasivno-temininoj
homoseksualnoj obrani od straha od kastracije.
Da je bio u stanju otpora primij etio sam po tome: nije se
otvoreno bunio, nije izrazavao sumnju, vee je ponovo po
stao pretjerano Ijubazan, popust1jiv i poslusan. Njegovi sno
vi, koji su po.sta1i krad, jasniji i rjedi za vrijeme analize
prethodnog otpora, opet su bili kao i u pocetku - dugacki i
zamrseni. Stanja tjeskobe opet su bi1a vr10 jaka. Ali nije iz
rekao nijednu sumnju u analizu. Nasljedna misao je pono
vo iskrsnula, i u vezi s time njegove su sumnje u analizu
bile izrazene na prikriveni naCin. Kao sto je cinio i u po
cetku analize, ponovo je glumio silovanu zenu. Pasivno
-homoseksualni .stav prevladavao je i u njegovim snovima.
Nije viSe imao nikakve snove koji bi sadrzavali koitus ili
nenamjernuejakulaciju. Prema tome, vidimo da je, bez
obzira na uznapredovali stupanj ana1ize njegova karaktera,
stari karaktemi otpor paprimio svoju punu snagu cim se
novi sloj njegova nesvjesnog - ovaj put najvazniji sloj za
njegov karakter, tj. strah od ka.stracije - pokrenuo u prvi
plan analize.
U skladu s time, analiza novog otpora nije us1a u falusnu
anksioznost, tocku u kojoj je izazvan otpor. Umjesto toga,
ponovo sam se uhvatio njegova stava u cje1ini. Tijekom pu
nih sest tjedana gotovo se iskljucivo radi10 na dosljednoj
interpretaciji njegova ponasanja kao obrane od opasnosti.
Svaka pojedinost njegova v1adanja ispitivana je s tog staja
lista, i uvijek mu ponovo predocavana, postepeno se krecuCi
prema jezgri njegova ponasanja, falusnoj anksioznosti.
Pacijent je uvijek iznova pokusavao da mi izmakne putem
analitickog zrtvovanja infantiIne grade, ali sam upomo
interpretirao i znacenjeovog postupka. Postepeno se situa
cij a zaostravala u tom smislu sto. se osjeeao poput zene
prema meni, mi. to i da osjeca. i spolno
denje u podruc]u medlce. Ob]aSDlO sam pnrodu ove pri]e
nosne pojave. Moj pokusaj da mu objasnim njegovo pona
sanje t umacio je 'kao prigovor, osje6ao se krivim i zelio da
okaje svoju kpivnju temininom privrzenoscu. Za'sClJda, n.isa;m
u1azio u dub1je znacenje takva ponasanja, naime da se po
istovjetio s majkom jer se bojao da bude muskarac (tj. otac).
Izmeau ostaloga, donie je sada sljedeCi san koji je ovo
potvrdivao:
"Upoznajem se s nekim mladicem u Prateru i stupam. s
njim u razgovor. Pokazuje se da krivo tumaGi jednu od mo
jih tvrdl1ji i govori da je voljan da mi se poda. U metluvre
menu, dosli smo do mog stana; mladic lijeze u krevet mog
oca. Nalazim da je njegovo rublje vrlo prljavo.
U analizi ovog sna mogao sam ponovo otkriti trag femini
nog prijenosa do oca. U vezi s ovim snom, sjecao se da je
jedno vrijeme u .svojim masturbacijskim fantazijama imao
zelju da bude zena a imao i fantazije u kojima je bio zena.
"Prljavo rublje dovelo je do analize analnih radnji i navi'ka
(procedure umivanja) koje su se odnosile na njegovo po
nasanje. Druga crta karaktera, njegova prevelika tocnost ,
'takoaer je rasvijet1jena.
Konacno je otpor bio razrijesen; u procesu su razmotreni
i njegov stari ob1ik i njegova erogena, analna osnova. Sada
sam krenuo korak da1je u interpretaciji njegova karaktera:
objasnio sam vezu izmedu njegova podloznog stava i nje
gove ))zenske fantazije, rekavsi mu da se ponasa na femi
nini, t j. pretjerano vjeran i odan nacin jer se boji da budc
muskarac. Dodao >saID da ce analiza morati da ude u raz10ge
njegova straha da bude muskarCic (u njegovu smislu rijeCi:
hrabar, otvoren, posten, ponosan). .
Gotovo kao odgovor na to, usnio je kratak san u kojem
&ll's,1:!rah ad ika'stJraoij'e i ,praprilzor bini aNti:
)) Nalazim se kod sestricne, privlacne mlade zene (majka,
W. R.). Iznenada imam osjecaj da sam svoj vlastiti djed.
Obuzet sam tjeskobnom patistenoscu. U isto vrijeme neka
ko imam asjecaj da sam sl'ediste zvjezdanog sustava i da se
planeti okre6u ako mene. U isto vrijeme (jos u snu) po
tiskujem svoj strah i smeta me moja slabost.
Naj'.7'lznija pojedinost u ovom incestnom snu je pojava
da je svoj vlastiti djed. Odmah smo se slozili da je njcgov
strah da je nasljedno opterecen ovdje igrao vaznu ulogu.
BUo je jasno da je, poistovjecujuci se s ocem, zamiSljao da
jesvoj vlastiti stvoritelj, tj. da ima odnosaj sa svojom
majkom; ali to smo razmatrali tek kasnije ..
93
92
On je smatrao da je .planetarni sustav aluzija na njegov
egoizam, tj. sve se okreee oko mene. Ja sam naslucivao da
neSta dublj.e u dn'll ove rmisJi, lIla:iJme tprapTizor aM ,to
'ni'sam spominjao.
Poslije bozienih praznika nekoliko je dana govorio gotovo
iskljucivo 0 svom egoizmu, 0 zelji da bude dijete koje ee
svi voljeti - u isto vrijeme uvidajuCi da on sam nije ni
zelio da voli ni ti je bio u stanju da voli.
Ukazao sam mu na vezu izmedu njegova egoizma i straha
za njegov dragi ego i njegov penis,? na sto je imao sljedeCi
sam,dajuCi: mi tI'aQak infamtillne pozadine: .
1. POtPUI10 sam nag i pro111.atram svoj penis, koji na
vrhu krvari. Prolaze dvije djevojke; zalostan sam jer pret
postavljam da ce me prezirati zbog toga sto je moj penis
m.alen.
2. Pusim cigaretu s cigarlukom. Odstranjujem cigarluk
i primjecujem s cudenjem da je to cigarluk za cigare. Dok
stavljam cigaretu natrag u usta, dio koji se stavlja u usta
otkida se. Osjecam se uznemireno.
Tako je, a da nisam nista uCinio, predodzba kastracije
poeela poprimati odredene oblike. Sada je interpretirao
snove bez moje pomoci i donosio obilje grade 0 svojoj od
vratnosti prema zenskim spolnim organima i 0 svom stra
hu da penis dodiruje rukom kao i da ga drugi dodiruje.
Drugi san je ocito stvar oralne fantazije (driac za cigare).
Palo mu je na pamet da je on zelio sve na zeni (viSe od sve
ga grudi) osim spolnih organa, i na taj naCin poceo je da
govori 0 svojoj oralnoj fiksaciji za majku.
Obja.snio sam mu da puka svijest 0 genitalnoj anksiozno
sti nije od velike pomoei. Morao je pronaCi uzrok te anksi
oznos,ti. ovog ax>novo 'j,e Isa:njao a pra
prizoml, ne 'Sh'vaca<j'uCi da je QIsao U 1ITI0j'e 'Pi'tanje:
Nalazim se iza posljednjeg vagona vlaka koji stofi upravo
na racvanju tracnica. Drugi vlak prolazi i ja sam pritijes
njen izmedu dva vlaka.
Prije nego sto nastavim opisom same analize, moram
ovdje spomenuti da je u sedmom mjesecu lijecenja, nakon
razrjesenja njego.va pasivno-homoseksualnog otpora, paci
jent uCinio hrabar pokusaj da pristupi zenama. Nisam 0 to
me imao pojma - on mi je to 'rekao kasnije, tek usput.
Pratio jedjevojku i proveo svoje namjere na ovaj naCin: u
" S obzirom na cjelokupnu sliku u ovom trenutku. moZda ce neki
psiholozi razumjeti zasto rni analiticari ne mozemo priznati kompleks
manje vrijednosti kao apsolutan pokretac: jer stvarni problem i stvarni
rad pocinjc llpravo tamo gdje za Alfreda Adlera isti prestaje.
94
park'll s7. uz nju, i.mao jaku erekciju i
Tjeskobna .stanja P?stepeno .su p-:estajala. Nlje
pomish
o
na to da stUpl u spoln! odnos. ObratlO sam mu na
to paznju i rebo mu da se oeito boji koitusa. Odbio je da
to prihvati, upotrijebivsi kao izgovor nedostatak prilike,
dok mu, konaeno, nije pala na pamet djetinja priroda nje
!rove spolne aktivnosti. Ta ipak je imao takve snove, a sad
jos i ,s jetio da se kao dijete stiskao uz svoju majku.
Incestna tema s kojom je, u nadi da ee me obmanuti. za
poceo analizu. ponovo se javila, ali ovaj put bila je prilicno
oslobodena otpora - u svakom slucaju, nije bilo sporednih
namjer a. Prerna tome, postojala je paralela izmedu analize
njegova vJadanja za vrijeme analiticke seanse i analize nje
govih vanj skih doZivljaja.
Uvij ek je iznova odbijao da prihvati interpretaciju da
je uist inu zelio svoju maj,ku. U tijeku sedam mjeseci. grada
koju je donosio u potvrdu ove zelje bila je tako jasna, veze
_ kao sto je sam priznao - tako ocite, da nisam nastojao
da ga uvjerim, vee sam umjesto toga poceo da analiziram
zasto se Ibojao da prizna ovu
Ta su se pitanja razmatrala istovremeno u vezi s njego
yom tj eskobom vezanom uz penis, i sada smo imali rijesiti
dva problema:
1. Odakle potjece strah od kastracije?
2. Zasto nije, bez obzira na svjesl10 odobrava17je, prihva
cao culnu incestnu ljubav?
Otada: je OO1aliizaJ bTZO napredOValla 'll ISmjeru prapriozo
Ira. Ova Ije faza zapocela. ,sijljede6m Isnom: Nalazim se u
predvorju kraljevske palace, gdje su okupljeni kralj i nje
gova svita. Jzrugujem se kralju. Njegovi me pratioci napa
daju. Bacaju me napod i osjecam da mi zadaju smrtonosne
Moje tijelo odnose. Iznenada, Cini se kao da sam jos
uvijek ziv, ali sam miran da ne bih razuvjerio dvojicu gro
bara koji me smatraju mrtvim. Tanak sloj zem.lje lezi na
meni i disanje postaje oteZano. Cinim pokret, 7wji primje
cuju grobari. N e micem se da me ne bi ot krili. N esto kasnije
osloboden sam. los jednom hCim sebi put u kraljevsku
palacu, sa strasnim oruzjem u sva7w; ruci, mozda gromom.
Ubijam svakog tko mi stane na put.
Cini mu se da grobari moraju biti u nekoj vezi -s njegovim
strahom od katastrofa, i sada sam mogao da mu pokazem da
se ova dva straha, nasljedna misao i strah za penis, odnose
na jednu te istu stvar. Vrlo je vjerojatno, dodao sam, da je
san ozivio prizor iz djetinj.stva iz kojeg vodi porijeklo strah
za penis.
9S
Sto se tog sna tice palo mu je na pamet da se pretvarao
da je mrtav, da je ostao miran da ne bi bio otkriven. Za
tim mu je palo na pamet da je u svojim masturbacij skim
fantazi jama obicno b io promatrac, p a je i sam pos tavi o pi
nije Ii mozda bio svj edokom takve stvari izmedu 5VO
jih roditelj a. Odmah je odbio ovu mogucnost, t vrdeei da ni
kad nije spavao u .spavaeoj sobi roditelja. Naravno, to me
jako razoearalo, j er sam na osnovi grade iz njegovih snova
bio ll'vjreren da je prapriror ZJb:i[jlki dovivio.
Skrenuo .sam mu paznju na pr otuslovlje i bio misljenja
da covjek ne smi je dozvoliti da bude tako br zo obeshra
bren - analiza ee vee razjasniti situaciju u pravo vrij eme.
Jos u istoj seansi pacijent je dosao na misao da mora da je
vidio neku odredenu sluzavku s njezinim prij atelj em. Tada
se sjetio da su bile dvije druge prHike kada je mozda pri
sluskivao svoje roditelj e. Sjetio se da bi, kada o$ U imali
goste, njegov krevet gurnuli u sobu roditelj a. Na ljetovanju
na selll, nadalje, spavao je u istoj sobi s roditeljima sve
-dok niJe pora:S!tao za Sikalu. OsiJm ItJoga i .prikaz praprjzO/ffi
u sLueajIU krlanj<lJ rpilJiea (,s;wskJi prJzor) j tmnogo ISnova 0
Osijackom i Vrbskom jezeru, gdje je eesto provodio svoj e
ljetne praznike.
U vezi s time ponovo j e govorio 0 svojim uvjerljivim dje
latnostima na pocetku analize i 0 stanjima noene tjeskobe
koja je dozivljavao u djetinjstvu. Jedna pojedinost ove tje
skobe bila je sada rasvijetljena. Bojao se bijeloga zenskog
lika koji se pojavljivao izmedu zastora. Sada se sjeeao da
je, kad bi vikao noeu, njegova majka obi cno dolazila do
njegova kreveta u spavacici. Na zalost, element nekog iza
zastora nikada nije bio rasvijetljen.
Ocito je, medutim, da smo se u ovoj seansi otisnuli i suvise
daleko u zabranjeno podrucje. Te noCi imao j e .san otpora
eijije sadr zaj jasno ir onican:
Stojim na molu i namjeravam se ukreati na parobrod, kao
pratilae,kako se pokazalo, dusevnog bolesnika. I znenada
mi eijeli pothvat izgleda poput predstave u kojoj mi je do
dijeljena odretlena uloga. Na uskoj dasei koja vodi ad mola
do parobroda moram ponoviti istu stvar tri puta - sto i
Cinim.
Sam je nao parobrod kao ze!lju
za koitusom, ali sam upravio njegovu paznju na element
sna koji je imao vecu trenutnu vaznost, naime igrati ulo
gu. To sto je moran ponoviti istu stvar tri puta bila je pod
rugljiva aluzija na moje uporne interpretacije. Priznao je
da se cesto potiho zabavljao mojim napor ima. Takoder se
prisjetio da je imao na umu da pozove zenu s kojom bi
imao spolni odnos tri puta - meni za volj u, rekao sam
mll. Ali sam mu objasnio i to da je ovaj otpor imao dublji
sad..rZaj , naime ot klanjanje njegovih zelja za koitusom iz
straha od spolnog cina.
Slj edece noCi opet j e imao dva sna koja su se dopunja
vala: homoseksualnu predaju i tjeskobu u vezi s koitusom.
1. Susrecem na ulici mladica koji pripada nizem stalezu,
ali koji izgleda zdrav i snaZan. I mam osjecaj da je fizi cki
jaCi od mene i nastojim zadobiti njegovu naklonost.
2. Idem na skijanje 5 muzem jedne svoje sestricne. Na
lazimo se u uskom zljebastom putu koji se naglo spusta.
Ispi tujem snijeg i nalazim da je ljepljiv. Primjecujem da
teren nije suvise pogodan za s kijanje - pri silasku moralo
bi doci do padova. Nastavljajuci nas izlet, dolazimo do
ceste koja ide duz obronka planine. Na ostrom zavoju gu
bim skiju, koja pada u ponor.
Nije, medutim, zalazio u taj san. Umjesto toga poceo je s
pitanj em honorara; morao je platiti tako mnogo a ne zna
da Ii ce m u to ista koriostiti. Jako je nezadovoljan, ponovo
se boji - i tome slieno.
Sada nije bilo tesko ukazati mu na vezu izmedu otpor a u
vidu novca i nerijesene koitusne tjeskobe i genitalne tje
skobe - i prevIadati taj otpor. Sada sumu se mogle po
kazati dublje namjer e njegove feminine predarrosti: kad se
priblizavao zeni, poceo se bojati posljediea i sam postajao
zenom, t j. postajao homoseksualan i pasivan u karakteru.
Vrlo je dobro r azumio da se sam ueinio zenom, ali nije znao
objasnit i zasto i eega se bojao. Bilo mu je jasno da se bo
jao spolnog odnosa. Ali, napokon, sto se njemu moglo do
goditi?
Sada je poklonio punu paznju ovom pitanju, ali, umjesto
da se pozabavi svojim strahom od oca, govorio je 0 svom
strahu od zena. U anksioznoj histeriji njegova djetinjstva
zena je takoder bila objekt kojeg se bojao.. Neprekidno je,
umjesto 0 zenskim spolnim organima, govor io 0 penisu
iene. Do puberteta je vjerovao da je zena naCinjena na isti
nacin kao i muskarac. Sam je bio u stanju da vidi vezu iz
medu ove mislci. Ii pr<l!Prizora, u o j'll jle s tvarnos,t sada bio
cvrsto uvj eren.
Krajem sedmog mjeseca analize imao je, medu ostalima,
i san u koj em je vidio kako je djevojka podigla suknju tako
da se vidjelo njezino rublje. Okrenuo se kao net ko tko vidi
nesto sto ne bi trebalo da vidi. Sada sam osjeeao da je
doslo vrij eme da mu kazem da se bojao zenskih spolnih .
organa jer su mu se einili poput zarezotine, poput r ane.
Vi djevsi to prvi put, mora da je bio strahovito potresen.
97
96
Smatrao je moje objasnj enj e vjeroj atnim, jer su njegovi
osjecaji ptema zenskim spolnim organima bili mj esavina
odvratnosti i antipatije; u nj emu se budio strah. Nije se
mogao sjetiti nikakvog zbil j skog dogadaja.
Sada j e situacija bila ovakva: da je jezgra njegovih 'sim
ptoma, st rah od ka,stracij e, bila dobrano naeeta, ali jos
uvijek nerazrijesena u nj enom krajnj em i najdubljem zna
cenju jer 'su nedostaj ale blisJcije, poj eclinaene veze oS pra
prizorom; te 'S'll. veze bi[e otkrivene, ahi ne i analitio1ci sVlla
dane.
Drugi put, u razdoblj u bez otpora, dok smo razgovarali
o ovim povezanostima i nismo postigli nikakve opiplj ive re
zultate, pacij ent j e promrmlj ao za sebe: Mora da sam jed
nom bio uhvaeen. Na pomnija moja pitanj a rekao je da je
imao osjeeaj da j e jednom uCinio nesto lose i pri tom bio
uhvacen.
Sada se pacijent sjetio da se, vee kao malen dj eeak, po
taj no bunio protiv svog oca. Rugao se i pravio grimase iza
ocevih leda, dok InU je u lice binio poslusnost. Ali ova po
buna protiv oca je potpuno prestala u pubertetu. (Potpuno
potiskivanje md nj e oca iz straha pred ocem.)
Pokaza)o se da je cak i rnisao 0 nasljednoj optereeenosti
snafno predbacivanj e ocu. Jadanj e: j a sam nasljedno opte
reeen znaeilo j e: Moj me je otac povrijedio r adajuCl- me.
Analiza fantJazija 0 ,praprizoru otmla je da se paoiJent
zamiSljao u utrobi dok je njegov otac imao odnosaj s nje
govorn majkom. Misao 0 tome da ce biti ozlijeden u spolnim
organima zajedno s fantazijom utrobe stvorila je zamisao
da ga je otae kastrirao u utrobi.
Mozerno biti kratki u opisu dalj e analize. Bila je relativIJ.O
bez otpora i j asno podij elj ena u dva dijela.
Prvi dio je obuhvacao proradivanje njegovih djetinjih
masturbacijskih f antazija i rnasturbaci jske anksioznosti.
Neko je vrijeme njegov strah od kastracije bio usidren u
strahu od iIi averziji prema zenskim spolnim organima.
Rez, rana, bijahu tesko oborivi dokazi za ostvarenje
kastracije_ Konacno je pacijent sakupio dovoljno hrabrosti
-da masturbira, nakon cega su stanja t jeskobe potpuno iSee
zla - dokaz da su napadi t jeskobe potjecali iz libidnog za
stoja a ne iz straha od kastracij e, jer j e taj strah i dalje
postojao. Pr oradom dodatne infantilne grade konacno smo
uspjeli ublaZiti strah od kastracije do te mjere da je mogao
da ima odnosaj, koji je, sto se tiee njegove erekcij e, dobro
uspio. Dalja spolna iskustva sa zenama donij ela su dvije
srnetnje: bio je orgasticki impotentan. tj. postizao j e manje
98
culnog zadovoljstva u snosaju nego prilikom masturbacije;
i imao je ravnodusan, prezriv stay prema zeni. Postojao je
JOS uvijek rascjep u spolnom poticaju izmedu njeznosti i
culnostl.
Druga faza bila j e ispunjena analizom njegove orgasticke
impotencije i nj egova infantilnog narcizma: kao sto je uvi
jek bio njegov obicaj , zelio je sve od zene, od majke, a da
niSta ne mora dati zauzv.rat. Velikim r azumijevanjem i
jOs vecim marom, pacij ent je sam obradivao svoje smetnje,
obj ektivirao svoj narcizam, shvatio ga kao teret i, napokon,
savladao ga kad j e konacni ostatak njegova straha od ka
stracij e, koj i je bio ukotvljen u njegovoj impotencij i, razri
jesen analiJti clci. Boj-aose, nairne, orgazma; mislio je da je
stetno uzbudenje koj e nastaj e s njime u vezi. SljedeCi san
je projekcija ovog straha:
U posjetu sam umjetnickoj galeriji. ledna slika mi upa
da u oei - nazvana je 'Opijeni Tom'. To je slika mladoga,
privlacnoga engleskog vojnika u planinama. Oluja je. Po
kazuje se da je izgubio put; ruka kostura ga hvata za ruku
i odvodi ga, ocito simbol da on srlja u propast. Slika 'Tesko
zvanje': takoder u planinama, covjek i mali djecak sletjeli
su niz obronak; u isto vrijeme ispadaju stvari iz naprtnjace.
Djecak je okruzen bjelkastom kasom.
Pad pr edstavlja orgazam,8 bjelkasta kasa spermu. Paci
jent je raspravljao 0 tjeskobi koju je u pubertetu do
zivio kada je ejakulirao i imao orgazam. Njegove sadistic
ke fantazije u odnosu na zene takoder su temeljito prora
dene. Nekoliko mjeseci kasnije - tada je bilo ljeto - za
paceo j e vezu s mladom djevojkom; smetnje <su bile znatno
blaze.
Razrjesenje prijenosa nije pricinjalo nikakve teskoce, jer
je sustavno obradivan od pocetka i u svom negativnom i u
svom pozitivnom vidu. Bio je sretan sto ostavlja analizu i
ispunjen nadom u dobru buduenost.
.Vidio sam pacijenta pet puta u tijeku sljedeCih pet go
dina; bio j e u punom dusevnom i tjelesnom zdravlju. Nje
gova plasljivost i napadi tjeskobe potpuno su nestali. Go
Vorio je za sebe da je potpuno izlijecen i izrazio zadovolj
stvo da j e njegovo bice odbacilo ,sve one puzavo i lukavo
koje je bilo u nj emu. Sada je bie> u stanju da se hrabro .
suoci sa svim teskoeama. Njegova potencija je porasla na
kon zavrsetka analize.
I Usp. moju raspravu 0 simbolici orgazma u Die Funktion des Orgas
mus, Koln, 1969.
99
4. SA2ETAK
Dosavsi do kraj a ovog izvjestaja, postajemo vrlo svj esni ne
pr imj erenosti jezika da opgemo analiticke procesc. Bez
obzira na ove jezicne teskoee, zelim potcrtati barem naj
istaknutij e erte analize karaktera u nadi da eu poboljsati
njeno razumijevanje. Zato, da sumiramo:
1. Pacijent je pralik pasivno-femininog karaktera, koji
nas, bez obzira na simptome koji su ga nagnall da potraii
anallticku pomoc, uvijek suocava s istom vrstom karak
ternog otpora. On nam u isti mah pruZa tipican primj er
mehanizma pritajenog negativnog prij enosa.
2. S obzirom na tehniku, dano je pr venstvo analizi pasivno
-femininog otpora karaktera (tj . obmanjivanja putem pre
tjerane Ijubaznosti i poniznog ponasanja). Kao poslj edica,
infantilna je grada postala ocita u prijenosnoj neurozi u
skladu sa svojom unutr asnjom zakonomjerno5Cu. To je spri
jeCilo pacijenta da iskljucivo intelektualno ist,raiuje svoj e
nesvjesno, tj. da zadovolji svoju femininu odanost (da
bude usluZan), sto ne bi imalo terapi}skog ucinka.
3. Postaj e ocito iz ovog izvjestaja da se, ako se otpor
karaktera dosljedno i stalno naglasava i ako se izbjegavaju
preuranjene interpretacije, glavna infantilna grada pojav
Ijuje sarna od seve sve j asnij e i izrazitije_ Ovo jamci da ee
inter pretacij e sadriaja i simptoma koj e slijede bili neobo
rive i terapijski uspjesne.
4. r aj !Slucaj oboljenj a pokazao je da se otpora karakte
r a mozemo latiti cim su shvaeeni njegovo sadasnje znacenje
i svrha. Nije bilo potrebno poznavanj e infantilne graue ko
ja mu pripada. Naglasavanjem i interpretiranjem njezina
sadasnj eg znacenj a, bili smo u moguenosti da izvucemo od
govarajucu infantilnu gradu, a da bismo morali interpreti
rati simptome iIi i mati unaprijed stvoreno miSljenje. Raz
rjesenje otpora karaktera zapocelo j e uspostavlj anjem veze
s infantilnom gradom. Kasnije interpretacije simptoma po
javile !su se kad je 'pacijent, bez otpora, prisao analizi.
Prema t ome, analiza otpora imala je, tipicno, dva dijela:
(a) naglasavanje oblika otpora i njegova tr enutnog znace
nj a; (b) njegovo razrjesenje uz pomoc infantilne grade iz
vucene na povrsinu ovim naglasavanjem. Razlika izmedu
otpora karaktera i obicnog otpora ovdje je pokazana u to
me da se prvi ocitovao u pacijentovoj pris tojnosti i oda
nosti, dok se potonji ocitovao u jednostavnoj sumnji i ne
povj erenj u u analizu. Sarno prvi stavovi bili su dio njegova
karaktera i sacinjavali oblik u kojem se izraiavalo njegovo
nepovjerenje.
100
S. Dosljednim interpretiranjem pritajenoga negativnog
prijenosa oslobodena je iz potiskivanja potisnuta i zaku
kuljena agresivnost prema analiticaru, pretpostavlj enima
i oeu, dok j e pasivno-feminini stav, koji j e naravno bio sa
mO rcakcij ska formaci ja protiv potisnute agresivnosti, ne
stao.
. Kako je potiski vanje agresivnosti prema oeu ujedno
uvjetovalo i potiskivanje falickog libida prema zenama, to
su se, obrnuto, aktivno-maskulina genitalna htij enja ponovo
javila s agresivnoscu , u proeesu analitickog razrjesenj a
(i zljecenj e impotencije).
7. Kacl je agresivnost postajala svjesnom, kao
dio njegova karaktera, nestala je zajedno sa strahom od ka
stracije. I n apadi tj eskobe prestali su Ikada je prestao da
zivi u apsti nenci ji. Kr oz or gasticko uklanjanj e stvarne t je
skobe, jezgra neuroze takoder je konacno uklonjena.
Konacno, nadam se da sam opisom brojnih slucajeva
uzdrmao mislj enje koje imaj u moji protivnici, naime da
pristupam svakom i svim slucajevima s ucvr scenom she
mom. Nadam se da ce gIediste koje sam zastupao godina
rna - da postoji sarno j edna t ehnika za svaki slucaj i da
se ta tehnika mora izves ti iz strukture slucaja i primijeniti
na nj - postati jasnim iz prethodnog pr ikaza.
5
lndikacije i opasnosti
analize karaktera
Premda su prijelazi od nezaustavne i nedosljedne analize
do sustavne analize karakter a - koja, u usporedbi 5 prvom,
podsjeca na dobro zamiSljenu psihicku operaciju - fluidni
i u njihovoj mnogostrukosti tesko sagledivi, ipak je mogu
ce postaviti neke kriterij e 0 primjenjivosti analize karak
tera.
Buduci da se karaktero-analitickim siabijenjem narcistic
kog mehanizma obrane snazni afekti i da je paci
jent privremeno dove den u viSe iIi manje bespomocno sta
nje, analizu karaktera mogu primijeniti bez stetnih posIje
dica sarno terapeuti koji su vee oviadali analitickom tehni
kom, a u prvom redu oni koji su sposobni da vIadaju pri
jenosnim reakcij ama. Zato se ona ne preporuca pocetnici
ma.
1
Paci jentova privremena bespomocnost je izraz toga
sto karakterno obrac1ivanje infantilne neuroze ide retro
gradniro putem, tako da neuroza ponovo dolazi do punog
izraza. Naravno, ona se reaktivira i bez sustavne analize
kar aktera. U tom slucaju, mec1utim, buduCi da oklopljiva
nje ost aje r elativno nedirnuto, afektivne reakcije su slabije
1 Biljeilka, 1945: Citalac razumjeti da sam morae biti oprezan u
pocetku svog istraZivanj a analize karaktera, tj . prije nekih devetnaest
godina. Mojem upozorenj u da se sarno iskusni analitiCari smiju koristi
ti metodom analize karaktera prigovarali su cak i u to vrijeme na teo
melju toga da. ako je ona nadmocna analizi simptoma, cak i pocetnici
treba da uce da je primjenj uj u. Danas vise nema potrebe za takav
oprez. Sada imarno na raspolaganju obilje iskustva u analizi karaktera.
Zato tehniku mogu uciti pocetnici analize simptoma, tak im se mo
ze preporuciti. Ogranieenja 0 njezinoj upotrebi koja se predlafu u slje
deCem tekstu vise niSll potrebna. Ne sarno da se analiza karaktera
moze koristiti - ona se mora koristiti u svakom slucaju psihoneuroze
ako zelimo da unistimo karaktero-neurotsku reakcijsku osnovu. Mno
go teze pitanje je da Ii se analiza karaktera moze provoditi bez Of
gonske terapije.
102
i zato ill je lakse nadzir a ti. Ako se struktura slueaj a shvati
dosta brzo i t emeljito, nema opasnost i u primjeni analize
karakLera. S izuzetkom beznadnog slucaja aku tne depresije
koji sam imao prij e mnogo godina, nisam do sada u svojoj
praksi imao.. Tada, j e prekinuo Ii
jecenje posllJe dVIJe III tn seanse, pnJe nego s to sam mo
crao poduzeti bilo kakve odIucne mjere. Pri naj-strozem pre
ispitivanju moj ih iskustava Cinjenicno j e stanje sarno naiz
gled paradoksalno, da sam, nairne, otkad sam poceo upo
trebijavati analizu karaktera, tj . otprilike prije osam go
dina, izgubio sarno tri slucaj a zbog prij evremenog bijega,
dok je pr ije toga izostaj anje bilo daleko cesce. To se obja
sDjava Cinj enicorn da j e bj ezanj e - ako se negativne i nar
cisticke r eakcij e odrnah podvr gnu analizi - obicno onemo
guceno, iako j e teret za pacij enta veci.
Analiza karaktera j e primjenj iva u svakom s lucaju, ali
nije indicinma u svakorn S!luea,ju, Siovise, i-ma okolnosti
koje izriCito zabran juju njezinu primjenu. Da zapocnem
pregledom slucajeva u kojima j e indicirana. Svi su oni od
redeni stupnjern okor jelosti karakt era, to jest mjerom i ja
cinom neurotske r eakcij e koja j e postala t raj na i uklju
cena u ego. Analiza karakter a je uvijek indi cirana u sluca
jevima prisilne neuroze, nar ocito u onima koj i nisu obilj e
zeni jasno odredeni m sirnptomirna, vee opeom siaboseu
funkcije, u onim sIucajevima u koj ima karakterne crte ci
ne ne sarno objekt vee i naj vecu zapreku Iijecenju. I sto.
tako, uvijek je indicirana u slucajevima falicko-narcistic
kog kamktera (ovi se rpacij enti obieavaj u ovako iIi onako
podrugivat i svakom analiti ckom naporu), te u slueajevima
moral nog ludila, i mpulzivnlh karaktera i pseudologiae
phantasticae. U shizoidnih Hi pocetno shizofrenili pacije
nata, krajnje oprezna ali vrlo dosljedna analiza karaktera
je preduvjet za izbjegavanje preranih i nekontroli ranih na
gon5tkili provaila, jer ona uev:rseuje funkdje ega prije nego
sto su akt ivirani duboki slojevi nesvjesnog.
U slucaj evirna teskih akutnih anksioznih hist erij.a bilo
hi pogresno zapoCeUi doslj ednom -anallrizom ego-obrane na.
gore opisani naCin, jer 'SIll id-poticaji ovdje u alrutnom sta
nju uzbuc1enja, u vrijeme kada ego nij e karakterno dovolj
no j ak da se zatvori protiv njih i uz sebe veze slobodno
lebdeeu energij u. Teska akutna tjeskaba je indikacij a da
je oklop probijen na sir okoj f.ronti, ciueCi t ako izlisnim nc
posr edan r ad na kar akteru. U ka-snijim fazama analize, ka
da je tj eskoba ustupila mjesto j akoj vezanost i uz analiti
cara i prvi znakovi reakcija razoearanj a post ali uoclj ivi,
103
karr-a:ktero-oo:a.I5.tic!cimd 'se ll1e moze mimoiCi, ali to nije
glavni zadatak u pocetnim stadijima lijeeenja.
U slucajevima melankolicnih i manicno-depresivnih paci
jenata primjena analize karaktera ce zavisiti 0 tome da Ii
postoji akutno pogorsanje, npr. jaki samoubilacki poticaji
ili akutna tjeskoba, iIi je psihicka apatija prevladavajuca
erta. J os jedan vaian cimbenik sigurno ce biti koliCina
gepjtalnog objektnog odnosa koji je jos prisutan. .u s l u c a ~
ju apaticnih oblika oprezan ali temelji t karaktero-analiticki
rad na ego-obrani (poti!snuta agresija!) je nezamjenjJv ako
zelimo izbjeCi beskrajne analize.
Ne treba ni reCi da se labavljenje oklopa uvijek moze
provesti postepeno, zavisno ne sarno 0 pojedinacnom slu
caju vee i 0 poj edi nacnoj situaciji. Ima mnogo razlicitih
naeina postepenog labavlj enj a a klopa: jacina i dosljednost
interpretiranja koje se maze povecavati iii smanjivati ovis
no 0 upornosti otpora; dubina interpretiranja otpora; raz
rjesenje negativnog iIi pozitivnog dijela prijenosa; povre
meno prepustanje slabode pacijentu bez obzi ra na to koli
ko je jos jak njegav otpor, a bez ikakva nastojanja da se
razrijesi taj atpor, itd. , itd. Pacijenta treba pripremiti na
snazne terapijske reakci je neposredno prije nego one pro
vale. Ako je analiticar dovoljno gibak kad interpretira iIi
utjece na pacij enta, ako je svladao svoju poeetnu bojazan
i nesigurnost i raspolaze velikim strpljenjem, on se nece
susresti s prevelikim teskocama.
Neee biti lako primijeni ti analizu karaktera na neobicne
slucajevesasvim novog tipa_ Analdtrlcar ce marati nalStojart:i
da razul nije ega-strukturu napredujuci vrlo polagano, ka
rak po korak, i da se po tome ravna. Interpretacije dubo
kih slojeva nesvjesnog ce sigurno izbjegavati ukoliko zeli
da se zastiti protiv nepredvidivih i neprijatnih reakcija_Aka
se s dubokim interpretacijama priceka dok se ne otkriju
mehanizmi ego obrane, izvjesno vrijeme, istina je, bit ce
izgubljeno, ali ce anali ticar steci daleko veeu sigurnost zna
juci kako da vodi odredeni slueaj.
testo su me pitali kolege i analiticari pocetniei da Ii se
analizom karaktera moze zapoeeti kada je pacijent vec
stvorio kaoticnu situaciju kroz nekoliko mjeseei. Iskustva
iz tehnickih seminara ne dopustaju konacan sud 0 tome,
ali se cini da u nekim 'slucajevima promjenu u tehnici prati
i uspjeh. Primjena analize karaktera je mnogo laksa kada
sam analiticar zapocne to li jecenje, cak i aka je paeijent
prosao dugotrajniju analizu s drugim analiticarom, bez
ikakva uspjeha iii sarno s djelomicnim uspjehom.
104
Valja napomenuti da je pri dosljednoj analizi karaktera
svejedno da Ii pacijent ima neko intelektualno znanje 0 ana
lizi iii ga nema. Kako se duboke interpretacije ne primje
njuju dok pacijent ne olabavi svoj osnovni stay ot pora i ne
otvori se afektivnom dozivljaju, on nema mogucnosti da
pokaie 6voje znanje. A ako ipak pokusa da to ueini u smi
slu otpora, bio bi to sarno dio njegova opceg stava otpora
i moglo bi se razotkriti u okviru njegovih ostalih narcistic
kih reakcij a. Upotreba analitickog nazivlja se ne sprecava;
s njom se napr osto postupa kao s obranom i narcistickom
poi stovjecenoscu s analiticarom.
Jos j edno pitanje koje se cesto postavlja: u kojem po
stotku slucajeva se moze analiza karaktera zapoceti i do
slj edno provoditi? Odgovor je (naravno, ne u svim sluca
jevima) : mnogo ovisi 0 praksi, intuiciji i indikacijama. Ti
jekom proslih godina, medutim, vge od polovine nasih slu
cajeva moglo se obraditi analiz om kar aktera. Time je omo
gucena i usporedba intenzivnih i dosljednih metoda s ma
nje kr utim metodama analize otpora.
Do koje mjere je promj ena karakt era uopee potrebna u
analizi i do koje mjere je treba provoditi?
U osnovi , postoji sarno j edan odgovorna prvo pitanje:
neuratski karakter se mora toliko izmijeniti da prestane
biti temeljem neurotskih simptoma i ometati sposobnos
za rad i sposobnost za sp olno uiivanje.
Na drugo pitanje moze se odgovori ti sarno empirijski. Do
koj e mjere se stvarni uspjeh priblizava zeljenom uspjehu
ovisi, u svakom slucaju, 0 velikom broju cimbenika. S da
nasnj im psihoanalitickim metodama kvalitativne promjene
karaktera se ne mogu provesti neposredno. Prisilan karak
ter nikad nece postati histericki karakter; paranoidan ka
rakter nikad nece postati prisilan neurotski karakter; ko
lerik nikad nece postati flegmatik, ni ti ee sangvinican ka
rakter postati melankolican. Medutim, sasvim sigurno je
moguce postiCi kvantitat ivne promjene koje su jednake
kvalitativnim promjenama kad ove dostignu izvjestan stu
panj. Na primjer, slabi feminini stay pri silnog neurotskog
pacij enta postaje za vrijeme analize sve j aci, sve dok ne
poprimi znacajke histericko-feminine licnosti, a maskulino
-agresivni stavovi postanu slabiji.
Na taj nacin cijeli covjek u svom bieu postaje drukciji,
sto Ijudi koji ne vidaju pacij enta cesto bolj e primjeeuju
nego sam anali ticar. Sputana osoba postaje slobodnija; obu
zet strahom, hrabriji ; pretjerano savjestan, relativno manje
savjestan; nesavjestan, savjesniji ; ali ona neka neodrediva
osobna nota nikad se ne gubi, ona prosijava kroz sve
105
promjene. Pretj erano savjestan prisilan karakter postat ce
savjestan radnik orij entiran prema stvarnosti; izlij eceni
impulzivni karakter ce ostati nagao, ali manje od nelijece
nog karaktera; pacij ent lijecen od moralnog ludila nikad
nece uzimati zivot ,suvise t eskim i dosljedno tome uvij ek ce
kroza nj prolaziti lako, dok ce izUjeceni prisilan pacijent
uvijek imati nekih teskoca zbog svoje nezgrapnosti. Ali ta
svojstva ostaju nakon uspjesne analize karaktera u grani
cama koje ne sputavaju slobodu kretanja u zivotu covjeka
do te mjere da od njih trpi sposobnost za rad i za spolno
zadovoljenj e.
6
o postupanju s prijenosom
1. KRISTALlZACIJA LIBIDA
U tijelru analize pacijent prenosi n a analiticara infantilne
stavove koji prolaze kroz mnogostruke preobrazbe i ispunja
vaju odredene funkcij e. Postupanje s ovim prenesenim stavo
vjma predstavl ja problem za analiticara. Pacijentov odnos
prema analiticaru je i pozit ivne i negativne prirode. Anali
ticar mora racunati s ambivalencij om osjeeaja i, iznad sve
ga, mora imati na umu da prij e iIi kasnij e svaki oblik pri
jenosa postaj e otpor koji sam pacijent nije u stanju da raz
rij esi. Freud je osobito isticao da pocetni pozitivan prijenos
pokazuj e svojstvo da se lako prevrati u negativan prijenos.
Nadalje, znacenje prijenosa pokazuje se i u tome da se do
najbit nij ih elemenata neuroze moze doCi sarno putem pri
jenosa. Dosljedno tome, razrjesenje prijenosne neuroze ,
kojc postepeno preuzima mjesto prave bolest i, spada u po
najglavnije zadatke analiticke tehnike. Pozi tivan prijenos
je glavno -sredstvo analitickog lijecenja; u njegovoj vatri
tope se najuporniji otpori i simptami, ali to, dabome, jos
niposto ne znaci i izljecenje. Taj prijenos nije u analizi sam
po sebi terapijski cimbenik nego je najbitniji preduvj et
za uspostavljanj e onih procesa koji, nezavisno od prijeno
sa, konacno dovode do izljecenja. Ci sto tehnicki zadaci 0
kojima je Freud govorio u svoj im esejima 0 prijenosu mo
gu se ukratko sazeti ovako:
1. Uspostavljanje trajnoga pozltivnog prijenosa.
2. Iskoriscenje ovog prijenosa za svladayanje neurotskih
otpora.
3. Iskoriscenje pozitivnog prij enosa da se izdvoje potis
nuti sadrlaji i da se izazovu dinamicki punovrijedne afek
tivne erupcij e u svrhu odreagiranja.
107
Sa stajalista analize karak tera , dva 'su dalja zadatka: je
datu se odnosi na .tehniku a drugi jre
peutski.
Zadatak j e t ehnike neophodno uspostavljanje trajnoga
pozitivnog pr ij enosa jer, kako pokazuje kliniclw iskustvo,
sarno vrlo mali broj pacijenata uspostavlja ga sam od se.be_
Razmatranja analize karaktera, medutim, vode nas korak
dalje. Ako je t ocno da ,sve neuroze proizlaze iz neurotskog
karaktera i, nadalje, da je neur otski kara.kter obiljezelL!!Rr:.a
vo narcistickim okloplj ivanj em, ta da se postavlj a pitanje da
Ii su nasi pacijenti u pocetku uopce sposobni za pravi po
zitivni prij enos. Pod "pravim podrazumijevamo j aku, ne
ambivalentnu i erotsku objektnu teznju, sposobnu- da da
temelj za snafan odnos prema analiticaru i da odoli oluja
rna analize. Razmotrimo Ii nase slucajeve, moramo dati ne;
gativan odgovor na ovo pitanje i reCi: nema pravoga pozi
tivnog pr ij enosa u pocctku analize, niti ga moze b iti, zbog
spolnog poti skivanja, ras padanj a objekt no-libidnih teznji i
zatvaranja karaktera u sebe. Ovdje ce mi net ko sigurno
skrenuti pafuju nn nedvojbene znakove pozitivnog prije
nosa koje vidimo u nasih pacij enata u poeetnim fazama ana
lize: Zacij elo, u pocetku postoje brojni znakovi koji izgle
daju poput pozitivnog prijenosa. Ali, sto je njihova nesvjes
na pozadina? da li su oni pravi ili lazni? SuviSe cesto smo
mislili da se bavimo pravim, objektno-libidnim, erotskim
teznjama, pa nas to prinuduje na to pitanje. Ono je pove
zane .s opcenitijim pitanj em da Ii je neurotski kar akter
uopee sposoban za Ijubav, a ako jest, u kojem smislu. Porn
nija ispitivanj a ovih pocetnih znakova _takozvanog prijeno
sa, tj . okretanja objektno-libidnih spolnih poticaja prema
pokazala su da se, osim izvjesnog ostatka koji
odgovara tinj anju pocetnih elemenata prave ljubavi, r adi
o trima stvar ima koj e imaju malo veze s obj ektno-libidnim
t emjama:
1. 0 reaktivnom pozitillnom prijenosu - tj . _pacijent ko
risti ljubav kao nadoknadu za prijenos U ovom slu
caju pozadina j e pritajen 1'legativan prijenos. Ako se otpori
koji proizIaze iz ove vrste prijenosa interpretir aju kao izraz
nekog lj ubavnog odnosa, ucinili smo prij e svega netocnu
interpretaciju, a zati m previ djeli negativni prijenos koji je
skriven, pa se izlafemo opasnost i da jezgru neurotskog ka
raktera ostavimo netaknutu.
2. 0 stavu odanosti prema analiticaru koji proizlazi iz
osjeeaja krivnje ili mor al nog mazohizma, iza koj eg opet ne
nalazimo nista osim potisnute i kompenzirane mdnj e.
3. 0 prijenosu narcistickih zelja - t j . nar cistickoj nadi
da ce analitiear volj eti, tjesi ti ili se diviti pacijentu. Nijedna
drUg
a
vrsta prij enosa ne p ropada tako brzo kao ova, niti se
take lako pretvar a u gor ko razoearanje i pakostan narci
stieki esjecaj povrijedenost i. Ako se t o interpretira kao po
zitivan prijenos ("Vi me volit e), opet smo dali netoenu
interpretaciju; pacij ent uopce ne voli vee sarno zeli da bude
voljen i gubi zanimanje u tr enutku kad uvida da se n j e
gove zelje ne mogu ispuni ti. S ovom vrstom prijenosa po
vezane su pr egeni talne libidne teznj e, koje ne mogu uspo
staviti trajan prijenos jer su suvise naglasene narcizmom,
npr. oralni zahtjevL
Ova tri tipa toboznjega pozitivnog prijenosa - ne sum
njam da ce dalje p roucavanje iznijeti na vidjelo brojne dru
ge oblike - prekrivaju i prozimaju rudimente prave objekt
ne ljubavi koju neuroza jos nij e potrosila. Oni su i sami
posljediene poj ave neurotskog procesa, jer frustracija Ii
bidnih tdnj i uzrokuje da mrznj a, narcizam i osjeeaji kriv
nje izbiju n a povrsinu; oni ipak j os dostaju da drze paci
j enta u analizi sve dok n e budu razgradeni; ali ce isto tako
sigurno natj erati pacijenta da ekonea analizu ako se ne
r azotkriju na vrijeme.
Upravo nastojanje da postignem jak pozitivan prijenos
bilo j e jedan od motiva da poklonim tako mnogo paznje
negativnom prijenosu. Ako se negativni, kriticki i potcje
njujuei stavovi prema analitiearu ueine potpuno svjesnima
odmah od pocetka, negativni prij enos se ne pojacava; .na
protiv, on se poniStava, a pozitivni prijenos se ciSee krista
lizira. Dva su Cimbenika koji bi mogli stvoriti utisak da
radim s negativnim prijenosom: Ponaj prlje, _slom nar
cisliekog obrambenog mehanizma donosi na povrsinu pri
tajene negativne prijenose - koje sam cak i danas sklon
da precijenim prije nego potcijenim - pa cesto mjeseci
analize protjecu u znaku obrane. Medutim, ja ipak ne stav
ljam u pacijenta neSto sto vee nije bilo u njemu; sarno sto
energicnije iznosim na vidjelo eno sto je pritajeno skrive
no u njegovim naeinima ponasanja (ugladenost, ravnodus
nost itd.) a sto nij e niSta drugo nego potajna obra
na od ut j ecaja analiticara. ['"
U poeetku sam smatJrao sve oblike ego-obra'Ile negativnim
prijenosom. To je i maIo, istina, izvjesno, iako posredno,
opravdarrje. Pri'je Hi kasnij e, nairne, ego-obrana i,skoriMava
poticaj e mnnje koji pripravno cekaju; ego se na razne na
cine odupire analizi pomocu r azarajueeg nagonskog meha
nizma. Tocno je i to da se pot icaji mdnje, tj. pr avi nega
tivni prijenos, uvij ek i na relativno Iak nacin izvlace kad
109 108
mterpretacija otpora palazi od ego-olmme. Sarno je netoeno
b:iJ.o to da se ego-obrana kao takva iIlazove iIlegati'VIlJim pri
j enosom; prije ee biti da je to narcisticka obrambena reak
cija. Cak ni nar cisticki pr ijenos nije negativan prij enos u
strogom smislu rijeci. U to sam vrijeme bio ocito pod ja
kim uti:skom d a ISvaka ego-obraiIla, k ada 'se dosljedno ana
lizira, lako i brzo postaje negativan pr ijenos. Ali pritajeni
negativni prijenos pr isutan je od pocetka sarno u prijeno
su pasivno-femininog karaktera i u slucajevima afektivne
zakocenost i. Ovdj e se bavimo mrinjom koj a je, iako po
tisnuta, ipak aktivna u trenutnoj situaciji.
Dobar primjer pr ijenosne tehnike koj a ukljucuje privi
dan pozitivan prij enos je slucaj dvadesetsedmogodiSnje ze
ne koja j e potraZila analiticko lijecenje zbog svoje .spolne
nepostojanosti. Bila je dva p uta ,r azvedena, razbila oba bra
ka i imala, za fenu njezina drustvenog poloi aja, neuobica
jeno velik broj lj ubavnika. Ona je sarna bila svjesna tre
nutnog r azloga za OVU nimfomanicku cr tu: nedostatak za
dovoljenj a zbog orgastieke vaginalne impotencije. Da bi se
razumio otpor i njegovo interpretiranje, valja napomenuti
da je pacijentica bila izuzetno privlacna i vrlo svjesna svo
jih ienskih draiL Nij e uopee to tajila. Za vrijeme prethod
nog savjetovanja pala mi je u oei stanovita njena zbunje
nost; .stalno j e gledala u pod, iako je govorila tecno i od
govarala na sva pitanja. '
Prvi sat i dvije treeine drugog protekIi su u relativno ne
sputanom izvj estaju 0 mucnim prilikama u vezi s njezi
nim drugim r azvodom i 0 smetnjama spolne osjetljivosti u
spolnom einu. Njezin je izvjestaj bio naglo prekinut pri
kraju drugog sata. Pacijentica je zasutjela i, nakon stanke,
rekla da nema vise niSta da kaze. Znao sam da je prijenos
vee postao aktivan kao otpor. Postojale su sada dvije rna
gucnosti: (1) nagovarati pacijenticu da nastavi svojim saop
eavanjima uvjeravajuCi je i poticuei je da se ddi osnovnog
pravila; (2) napasti sam otpor. Prvo bi predstavljalo izbje
gavanje otpora, dok bi drugo bilo izvedivo sarno ako se
sputanost razumij e barem djelomicno. Buduci da u takvim
situacijama uvijek postoji obrana koja proizlazi iz ega, bilo
je moguce odatle zapoceti interpreti ranjem otpora. Obja,snio
sam znacenje takvih zastoja, isticuCi da je nesto neizrece
no prekinulo napredovanje analize, nesto protiv cegase
ona nesvjesno borHa. Rekao sam joj jOs, da su takvim spu
tanostima obicno uzrok misli 0 analiticaru i naglasio da,
izmedu ostaloga, uspjeh lijecenj a ovisi 0 nj eziooj sposob
oosti da bude potpuno iskrena. Uz znatan napor nastavila
j e pricati da je juter jos mogla govori ti slobodno, ali su se
poslije pojavUe misIi . koje zapravo nemaju ?ikakve vveze . s
lijeconjem. Konacno, lspostavllo se da se, pnJ e nego sto Je
dosla na analizu, pitaia 5to ee .se dogocli ti ako analiticar
stekne izvjestan s tav prema njoj; da Ii ee j e prezirati zbog
njezinih iskustava s muskarcima. Time j e seansa zavrSila.
Zastoj se uastavio sljedeeeg dana. Jos ,sam j oj jednom obra
tio paznju na nj ezinu sputanost i na cinjenicu da se ponovo
od necega brani Sada ,se pokazalo da je potpuno potisnula
one 5to se dogodilo za vrijeme prethodnogsata. Objasnio
sam znaeenj e ovog zaboravljanja, na sto je rekla da nije
mogla zaspati noc pr ije jer se bojala da bi anali tiear mogao
razviti osobna osjeeanja prema njoj. To se, pod okolnosti
rna, moglo interpretirati kao projekcij a nj ezinih vlastitih
poticaja lj ubavi, ali licnost pacij entice, nj ezin jako razvi
jeni feminini narc.izam i njezina proslost, koliko je bila
poznata, uisu se pravo slagali s time. Imao sam nejasan
osjeeaj da joj kao lijecnik nisam pouzdan i da se boji da
bih mogao iskoristi ti analiticku situaciju u ,seksualnom smi
slu. Nije mogio biti ni kakve sumnje u to da je ,svoje spolne
zelje vee unijela u analiticku situaciju. Medutim, .suocen
s izborom da se najpri je bavi ovim ocitovanjima ida ili stra
hovima ega, covjek te5ko da je mogao oklijevati da odabere
potonje. Prcma tome, rekao sam joj sto naslucujem 0 nje
zinim strahovima. Odgovorila je buj icom podataka 0 losim
iskustvima 'koj a je imala s Iijecnicima; prije iIi kasnij e svi
su joj se nudili iIi eak iskoriStavali svoj profesionalni po
lozaj a da j e nisu niSta ni pitali. Zar nije prirodno, pitala
je, da je sumnjicava u pogledu lijecnika? Konacno, nije
mogla znati da Ii sam iSta bolji. Ova otkriea privremeno
su djelovaia kao oslobodenje; ponovo je mogla da obrati pu
nu paZnju razmatranju svojih trenutnih sukoba. Mnogo sam
saznao 0 motivacijama i okolnostima nj ezinih ljubavi. Dvije
su se stvari izdvajale: (1) obieno je trazil a odnose s mla
dim muskarcima, ali je (2) brzo gubila zanimanje za svoje
lj ubavnike. Bilo je,- ilaravno, j asno da su njezine motivacij e
bile narcisticke prirode. S j edne strane zelj ela je da viada
muskarcima, a to je mogla mnogo lakse kad su oni bili
mladi. S druge strane, gubila je zanimanj e za muskarca
eim bi on pokazao dovolj no divljenja. Bilo bi, naravno, mo
guce da joj se kaie znaeenj e nj ezina ponasanja; to sigurno
ne bi bilo ni od kakve stete jer se nije radilo 0 necemu
d u b ~ k o potisnutom._Ali razmiSlj anje 0 dinamickom ucinku
ove mterpretacije sprij ecilo me da to uCinim. Buduei da je
b ~ ? izvjesno da ce se njezine osobite znacaj ke uskoro raz
Vlti u .snafan otpor u analizi, cinilo se korisnim da price
kam da se to dogodi da bih afekte iz aktualnog dozivljaja
111
110
ce izgubiti zanirnanje za
svjesna ove mogucnosti.
Na to bib htio osobito obratiti paznju. Ako se narcisticka
u takvih pri jenosa lako se
poj avi r eakcij a r azocaranja i
prekida analizu. Godina
slucaj evima izvjestavalo u Teh
je uvijek bila ista: anali tiear bi
odviSe doslovce i odnos inter
da naglasi pacijentovu po
da bude pripravan na razo
caranos t. Prije ill kasnij e, kao posljedica toga, pacijenu bi
p rijenosa dovela j e bez teskoce
njezinog prezim og stava p r e
treali za nj om i nj ezine opee nespo
koja je bila jedan od glavnih razloga
nj ezinih teskoea. Bilo joj je potpuno j asno da najprije mora
spu tane sp osobnosti za ..
svoj pretjerani p r kos, svoju unu
Ij ude i stvari, svoj e tek po
iz cega j e proizlazio osjecaj
Tako je analiza njezina prijenos
dovela izravno do analize karaktera, koji je tada
tocka analize. Morala je priznati da je ni
dU5U, prernda je imala najbolju vo
Ostatak slueaj a nije zanimlj iv
pokafem kako razvij anje pri.
pacijentovim karakterom dovodi izravno
ekonomskim glediStem u nasoj
razj asnjavaju da je tehnicki neisprav
svijest pacijenta zametke i pocetna
pozitivnog prijenosa, umjesto da se naj
negativne nadgradnje.
Koliko mi je poznato, Landauer je prvi upozorio na cinje
nicu da svaka interpretacija projiciranog cuvstva isprva sla
njernu oprecno. Kako j e nas cilj u
kristaliziran genitalno-objektni
ga oslobodimo od njegovih stanja potiskivanja i
narcistickih, pregenitalnih i razarajuCih
p?-ticaja, analiza treba, dokle god j e moguce, da se bavi sarno
narcistickog i negativnog prije
svodi anaIizu, a znakove
ostavit i da se nesmetano raz
nedvojbeno ne koncentrir aju u pri
113
rnogao u prijenosu povezati s onim cega ee ona postati
svjesna. I doista, ot por se uskoro pojavio, ali u sasvim
neocekivanu obliku.
Ponovo je sutjela i j a sam nastavio isticati da nesto otkla
nja. Pos lije velikog oklijevanj a izjavila je da se one cega
se bojala konacno dogodilo, sarno nij e je brinuo moj odnos
prema njoj vee njezin stay prema meni. Stalno je imala
na umu analizu, stoviSe, jucer j e masturbi rala zamisljajuci
da ima spolni odnos s analiticarom. Posto sam joj bio re
kao da takve fantazije nisu neobicne za vrijeme analize,
da pacijent projioira na analiticara sve osjeeaje koje su on
ili ona gaj ili preni. a drugima u ova ili one vrijeme - to je
vrlo dobro r azumjela - krenuo sam u narcisticku poza
dinu ovog prijenosa. Fantazija kao takva zacijelo je bila
jednim dijelom izr az pocetnog probijanja objektno-libidne
ielje. Iz r azlicitih r azloga, medutim, nije bilo moguce iii
oportuno ovo interpretirati 'kao prijenos. Ineestna ielja je
jos bila duboko potisnuta; zato se fant azija, usprkos nje
zinim oCito dj etinjim elementima, nije mogla svesti na
nju. Ali licnost pacijentice i citava situacija u koju je pri
je>llosna fantazija bila uklopljena, pruiahu bogatu gradu za
bavljenje drugim stranama i motivima fantazije. Trpjela
je od stanj a tjeskobe prije i za vrijeme analize; ona su di
jelom znacila zakoceno spolno uzbudenje, a dijelom nepo
sredan strah ega pred teskom situacijom. Prema tome, u
interpretiranju prijenosnog otpora ponovo sam krenuo od
njezinog ega; najprije sam objasnio da je njezina jaka spu
tanost da razgovara 0 tim stvarima dolazila od njezina pre
velikog ponosa da prizn a muskarcu takva cuvstvena gibanja.
Odmah se s loiila, dodavsi da se cijela njezina priroda buni
protiv takva priznanj a. Na m oje pitanje da li je ikada spon
tano doi ivj ela ljubav i1i zelju, odgovorila je da joj se to
nikad nij e dogodilo, nego su je muskaroi uvijek zeljeli;
ona j e naprosto pristaj ala na njihovu ljubav. Objasnio sam
narcisticki karakter ove cinjenice; razumjela je to vrlo
dobra. Nadalj e, r azjasnio sam joj Cinjenicu da tu ne moze
15iti govora 0 p r avoj Ij ubavnoj teznji nego joj je sarno srne
talo da tu vidi muskarca kako sjedi potpuno nedirnut nje
zinim carima i ta joj je situacija bila nepodnosljiva. Fanta
zija je bila izraz nj ezine zelje da ucini da se analiticar za
ljubi u nju. To je ona potvrdila svojom izjavom da je u
fantaziji osvajanje analiticara igralo glavnu ulogu i pruzalo
pravi izvor zadovoljstva. Sa da sam mogao privuCi njezinu
painju na opasnost koju j e krio taj stav, naime da, kako
bude vrijeme pr olazilo, ona neee biti u stanju da podnosi
112
odbijanje svojih zelja i konacno
analizu. I sarna j e vee bila
pozadina ne otkrij e na vrij eme,
dogada da se n eocekivano
pacijent, u negativnom prijenosu,
.rna se 0 broj nim t ak vim
mckom <seminaru. Prita
takva ocitovanja prihvatio
pretirao kao ljubavni umjesto
trebu da bude voljen, ali i to
prekidali analizu.
Opisana interpretacija
do analize njezina nar cizma,
rna m uskarcima koj i su
sobnosti za ljubav
da razotkrije razloge svoj e
Uz tastinu, spomenula j e
tr asnju nezainteresi r anost za
vrSno i privi dno zanimanj e
pustosi koj i ju je
nog otpor a
postao srediSnja
analiza nije dirnula u
lj u da se kroz nj u sredi.
ovdje. zelio sam sarno da
jenosa u skladu s
do pitanja narcisticke osamljenosti.
Razrnatranja povezana s
terapij i takoder nam
no na poCetku dovesti u
oCitovanj a pr avoga
prij e prorade narcisticke i
hi to cuvst vo i jaca one
analizi da izdvojimo jasno
libido, da
da ga izdvojirno od
ill pretezno ocitovanjima
...... nosa, da ih inter pretira 'i na njih
lj ubavlle t eznje treba
VlJu SVe dok se j asno i
jenosu. To se obieno ne dogada sve do vrlo uznapredovalih
stadija, eesto tek pri kraju analize. NaroCito je u slueajevi
rna prisilnih neuroza vrlo tesko vIadati ambirvaleneijom i
sumnjom ako ambivalentni potieaJi nisu izdvojeni dosljed
nim naglasavanj em teznji (kao sto je nareizam, mdnja i
osjecaji krivnje) koje su u opreei s objektnim libidom iIi
se razlikuju od njega. Ako ovo izdvajanje nije provedeno,
praktieki je nemoguce izaCi iz stanja akutne ambivaleneije
i sumnj.e; sve interpretacije nesvjesnih saddaja gube svoju
snagu, ako ne i djelotvomost, zbog zida podignutog od
oklopa sumnje. sto'Vise, ovi elronomski motivi povezuj u se
Vonlo dobro s topiekim motiV'ima, jeT pravi, prvobitni
objektni libido, narocito ineestna genitalna teznja, uvijek je
one sto je u neurotika najdUlblje potisnUlto. Naprotiv, nar
cizam, mrmja 'i osjeeaji krivnje, kao i pregenitalni zahtjevi,
'leze bIize pdVlrsin1, u topickom i U 's>trU!kturnom
S ekonomskog gledista, zadatak bavlj enja prijenosom mo
glo bi se najbolje formulirati ovako: analiticar mora teiiti
da postigne koncentraciju svega objektnog libida u Cisto
genitalnom prijenosu. Da bi to postigao, moraju se oslobo
diti ne sarno saclisticke i narcisticke energije vezane u ka
rakternom oklopu, nego se i pregenitalne f.iksaeije mo.raju
razrijesiti. Kada se s prijenosom ispravno po.stupa, onda
se, nakon oslobadanja narcistickih i sadistickih teznji iz
sklopa karaktera, ovako oslobodeni libido koneeIlltrira na
;pregenitatlna JStanja; zatim dalaZJi, na neko 'Vrijeme, do pozi
tivnog prijenosa pregenitalnog, tj. viSe infantiJnog karak
tera, koji pospjesuje proboj pregenitalnih fantazija i in
eestnih zelja i taka pomaze oslobadanju pregenitalnih fik
sacija. Medutim, saw libido, analiZJ.om osloboden iz svojih
pregenitalnih fiksaeija, struji zatim ka genitalnorp stadiju,
te pojacava, kao u slucaju histerije, genitalnu edipsku si
tuaeiju, ili je pak ponovo budi, kao u slucaju prisilne neu
roze (depresija itd.)_
To se, ponajprije, obieno dogada uz pratnju tjeskobe, pri
cemu se reaktivira infantllna anksiozna histerija: Ovo je
prvi znak nove katekse genitalnog stadija. Ono sto se po
javljuje u ovoj fazi analize, medutim, nije geni,talna edipska
zelja kao takva, vee je to opet obrana od nje putem ega
strah od kaSitraeije. Tipieno je da je ova koneentracija Ii
bida u genitalnom stadiju ,sarno privremena, a veCinom je
to pokusaj da se postigne nova ,kateksa genitainih teznji.
Nesposoban da se U OVOID trenutku bori sa sDrahom od ka
straeije, libido uzmiee i privremeno teee natrag 11 svoje pa
toloske (narcisticke i pregenitalne) fiksaeije. Ovaj se proees
obimo ponavlja mnoglO pwta; s vaki pokusaj da se p.rodre
do genitalnih ineestnih zelja pracen je povlacenjem zbog
straha od ka,straeije. Posljediea toga je, zbog reaktivizaeije
straha od kastracije, ponovno uspos,tavljanje starog meha
nizma za vezanje tjeskobe; to znaci, iii se pojavljuju pro
lazni simptomi, ili, sto je mozda eesCi slucaj , nareisticki
obrambeni mehanizam se u potpunosti reaktivira. Naravno,
analiticar uvij ek interpretira najprije obrambeni mehani
zam i tako sve dublju infantilnu gradu iznosi na svjetlo,
te sa !svakim korakom prema genital nom stadiju a-astvara
se nes to tjeskobe dok se libido konacno ne ucvrsti na ge
nitalnom stanju, a tjeskoba ili pregenitalne i narcisticke
zelje postepeno zamjenjuju genitalni osjeti i prijenosne
fantazije.!
Kada sam objavio ova otkriea, brojni su analiticari tvr
dili da oni ne bi mogli znati u kojem trenutku stvarnoj
neurozi pripada tako velika uloga u analizi. Na ovo pitanje
moze se sada odgovoriti: u onoj fazi analize kada su bitne.
fiksacije libida razrijesene, kada se pres-talo preradivanjem
neurotske tjeskobe u simptome i karakterne erte, onda se
jezgra neuroze, tjeskoba Zlbog zastoja, u potpunosti ne uspo
stavlja. Ovaj neurotski zas-toj odgovara zastoju sada slo
bodno lebdeeeg libida. U ovom stadiju, buduci da je sve
pretvoreno o.pet u libido, pravi pozitivni prijenos, koji je
njezan i culan, razvija se u punoj snazi. J>acijent pocinje da
masturbira s fantazijama iz prijenosa. Preostale sputanosti
i infantilna izoblicenja ineestno-fiksirane genitalnosti mo
gu se ukloniti kroz ove fantazije; tako se, dosljedno i su
stavno, priblizavamo stadiju analize kada smo suoceni sa
zadatkom razrjesavanja prijenosa. Medutim, prije nego sto
pristupimo ovom izlozit cemo jos neke klinicki pro
matrane koneentracije libida na prijenos i na
genitalno podrucje.
1
2. SEKUNDARNI NARCIZAM, NEGATIVNl PRIJENOS
I WID U BOLEST
Labavljenje, zap.ravo -ra'stvaranje obrambenog mehanizma
karaktera, koje je potrebno da bi se oslobodila najveca mo
guea kolicina Jibida, donosi sobom da .ego- privremeno dode
U potpunQ bespomocnu si,tuaciju. Ovo se moze opisati kao
faza sloma sekundarnog narcizma. U ovoj se fazi zapravo
I 1945: S obzirom na orgonsku biofiziku, cilj je orgonske te
:apije da r astvori oklopljivanje na takav da svi refleksi
1 Pokreti postanu ujedinjeni u potpuni refleks orgazma i dove
do osjeta orgonskih strujanja u spolnim organima. Ovo omogu.
cUJe uspostavljanje orgastike potencije.
114
115
pacij en t drli analize uz pomoc objektnog libida, koji j e u
meduvremenu postao s lobodan, i to mu pr ibavlj a neku vrstu
dj etinje zastite. Ali slom reakcij skih formacij a i privida ko
je je ego podigao za svoj e samopotvrwvanje, izaziva u paci
jentu j ake negativne teinj e protiv analize.
2
Uz to, rastvara
nj em oklopa nagonski porivi ponovo zadobivaj u svoj u prvo
bi tnu jacinu i ego sada osjeca da je p repusten njima. Uzeti
zajedno, ovi cimbenici katkad uzrokuj u da rpr elazne faze
postanu kriticke: j aylj aj u se sklonosti samoubojstvu; paci
jenta ne zanima njegov posao; u shizoidnih karaktera po
vremeno se primj ecuju cak i autis ticke regresij e. Prisilni
neurotski karakteri se zbog svoj e snaine analnosti i tvrdo
kome agresije pokazuj u kao najotporniji U ovom procesu.
Dosljednim interpretiranjem naro6ito, jasnom proradom
negatli'Vll.ih teZilji u pacijenta, analitiear ,koji \nl ada pr.ijeno
'sam maze lako nadzirati tempo i j aciJnu procesa .
U tijeku 'rastvaranja r eakcijs kih fOl'macija, potencija mu
skarca, tj . ono sto j e a d nj e j os ostalo , doZivlj ava slam.
Obicavam 0 tome obavijestiti erektivno potentne pacijente,
da bili izbjegao reakcij u koj a moze biti vrlo jaka. Da bi se
ublaiio sok akutnog por emeeaja erektivne moei u takvih
pacijenata, rpreporucuje se da se pacijentu savj etuje apsti
nencija, eim se na osnovi nekih 7.nakova nasluti dekompen
zacija (poj acavanj e simp toma i t jeskobe, poveeani nemir,
pojava straha a d kastracij e u snovima). S druge strane, kod
nekih vrsta narcistickili karaktera koji odbijaju da uzmu
do znanja kompenzacij u iz straha od impotencije, prisiljeni
sma da ill izloiimo neugodnom doiivljaj u. Dok jake nar
cisticke i negativne reakcije proistjecu iz toga, ova izloze
nost, utoliko koliko s t rah od kas t racije postaj e vidljiv, te
melj ito krci put dekompenzacij i sekundarnog narcizma.
BuduCi da je dekompenzacij a potencije naj sigurniji znak
da s trah od kas tracije postaje af ektivan dozivl jaj, a da se
i oklop rastvara, izostanak smetnji potenci je u tij eku ana
lize nekog erektivno potentnog neurotika mora znaCiti da
pacijent nij e bio duboko uzbuden. Naravno, ovaj problem
ne postoji u vcd ni slueajeva, jer yedna pacij enata vee u
pocetku lijecenja ima smetnje potencij e. Ali ima pacijenata
koji zadriavaju erektivnu moe podriavanu ad sadizma, te
drugih koj i, a da to ne znaj u, imaj u smetnju potencije, npr.
slabe erekcije i prerane ejakwacij e.
2 Cini mi se vrio vjerojatnim da je prigovorirna koji su se podigli
za vrijeme moje rasprave 0 negativnom prijenosu pridonijela cinje
mea da se, obicno, nij e ulazilo wlo duboko u pacijentov narcisticki
zastitni mehanizam, spretavajuCi. na taj nacin sOaZan prijenos mdnje.
116
Dok pacij ent ne shvati puno znacenje svoj e spolne smet
nje, analiza viSe iIi manje, se bOri. protiv
pacijenta u cJel1m; ana se na pacIJ enta maze oslomtr kao
Ila saveznika u borbi protiv neuroze do one mj ere do koje
se analiza bavi simptomima od kojih paci jent trpi i u koje
zato ima uvid. S druge strane, paci jent s e sIabo zanima za
svoje neurotske reakcijske osnove, tj_ svog neurot
skog karaktera. U tijeku analize, meautim, njegov stay pre
rna nj egovu karakteru prolazi kroz korj enitu promj enu.
On pocinje osjecat i da je i u tom pogledu boles tan; shvaea
sve sto proi.zlazi iz njegova karaktera kao temelj svoj ih
simptorna, stjece zani manje za promjene svoga karakter a
i svoju zelj u da ozdravi prosiruje na svoju spolnu smetnju,
utol iko sto je nije od samog pocetka osjeeao kao uznemi
mjuCi simptom. Na taj se nacin subjektivno cesto osjeca
bolesnijim nego prije analize, ali je i takoder volj nij i da su
raduje u anal itickom r adu, sto je neminovan uvjet za uspjeh
analize. Postati sposoban za zdray spolni zivot (0 ci jem zna
cenju za psihi cko zdravlj e je doznao od anali ticara ili ga i sam
dokuCio), glavna je motivaci ja za njegovu zeIju da ozdravi.
Prema tome, zelja za ozdravljenjem bitno je svi
jeScu 0 pomanj kanj u uzitka koj i r ada neurozu, a nesvj esno
je nosena prirodnim genitalnim zahtjevima.
uvid u b olest i jaci osjecaj bolesti nisu sarno poslj e
dica dosljedne analize narcistickog obr ambenog mehanizma
d ego-obrane; poronja, stovise, dovodi do poj acane obrane u
obliku negativnog prij enosa. Njegov je smisao mrlnja upe
rena na analiticara kao uzrocnika poremecaja neurotske
ravnoteze. No .raj stav vee sadrli sjeme suprotnog stava, ko
ji je pozvan da analizi pruzi n aj vecu pomoc. Sada je pa
cijent prisiIj en da se potpuno podvrgne analizi ; on pocinje
gledat i anali tiCa<I"a kao u nevolji, jedinog koji ga mo
ze uCiniti zdravim. Ovo daj e znatan poticaj paci jentovoj vo
lj i da ozdravi. Ovi stavovi su, naravno, usko povezani s in
fantilnim skl onostima, strahom od kast racije i infantilnom
potrebom za
3. 0 POSTUPANJU S PRAVILOM APSTINENCIJE
Ako, s dinamickog .j ekonomskog glediSta, analiza tdi uspo
stavljanju geni talno-culnog pri jenosa, postavlj a se pitanje
tehnike, nai me kako da se shvati pravilo apstinencije i
kakvim sadriajem da se ono dspuni. Mor a Ii pacij ent odu
stati od svakog oblika spolnog zadoyoljenja? Ako ne, onda
od kojeg? Neki analiticari tumace pravilo apstinencije kao
potpunu zabranu spol nog cina, osim za one pacij ente koji
117
su u hraku, pa to obrazlazu time da inace nece doCi do
zastoja libida i njegove koncent'raoij e u prijenosu. Ali, tome
nasuprot, mora se narocito naglasiti da ee takve zabrane
mnogo vjerojatnije sprijeciti uspostavljanje pozitivnog pri.
jenosa nego sto ee ga pospjesilti. UkratkJo, smatram da za.
brana tkoi,tusa ,ne postize zeljenu ,svrhu. Osim u nekim iz
nJimnimsl'llcajevima, nije Ii ova mjera u opreci S opCim na
ceIima analiticke terapije, pa je valja odbaciti. Zar neee
tatkva zab-rana automatski ojacati polaznu neurotsku situa
ciju, npr. genitalnu frustraciju, umjesto da je ukloni? U
slucaj'll spolno zaplasene zene i erektivno impotentnog m'll
skarca, ograniciti spolni 6in bilo hi terapeutski pogresno.
Naprotiv, citav koncept analitickog zadatka prinuduje nas
da genitalnost sarno pod po.sebnim okolnostima stavimo
pod pritisak trenutne zabrane. Ta, napokon, ipak se iradi 0
tome da je neuroza nastala ,regresijom i odvmeanjem lii)isla
od genitalnog stadija; zato je primaran cilj anaIiticke feh
nike osloboditi libido iz njegovih zastranjenih uporiSta i
koncentrimtli ga u genitalnom pocLrucju. Opeenito 'je nasto
janje, zato, da se uklone pregenitalne aktivnosti pUitem in
terpretiranja, a genitalnim sklonostima dopustiti da se raz
viju s punom slobodom. Bila bi teska tehnicka greska da se
pacijentima koji nisu onaniralri, zab-rani onaniranje upravo
u casu kad prevladavalju svoj strah od onaniranja. Bas na
protiv; potpuno se slazemo s gledistem da geniJtalnu mas
tuI'baciju treba dozvoIiti, pa i kroz duie razdoblje, a tkoje '
glediSte zastupaj'll br.ajni iskusni analiticariko'ji nemaj'll
predrasuda. Tek kada masturbacija iIi genitalni c ~ n postane
ociglednim otporom, valja ga kao i svaki otpor ukloniti pu
tern interpretiranja i, samo u krajnjim slucajevima, zabra
nom. Potonje je, medutim, rijetko potrebno - obicno sa
rno za pacijente koji pretjerano masturbiraju. Prevladava
juCi veCinu nasih paci:jenata, narocito zenskih pacijenata,
ne treba prisiljavati na bilo ,kakav obIik genitalnog odri
canja u analizi. Kada pacijenti pocinj'll da masturbimju,
imamo prvi siguran znak nove katekse genitainog 6tadija,
reaktiviranja osjeeaj a za erotsku stvarnost. _
U mnogim slucajeV'ima libidni zastoj djeluje kao sputa
vajuCi elemen.t analize. Kada je koncentracitja svega Iibida
i na njeznu i na culnu stranu genitalnosti daleko uznapre
dova1a, jaka ,spolna uzb'll<ienja pocLnju da smetaju anaIizi.
~ o s t o je iscrpljen saddaj fantazi'ja, pocinje faza jakih spol
nih zahtjeva, za vrijeme 'kO!je se ne daje nikakva dodatna
nesvjesna grada. U to v:nijeme periodicno popustanje zasto
ja pomoeu masturbacije Hi spolnog odnosa ima os lob ada
juCi ucinak i omogucuje nastalvak analize. Vidimo, prema
118
tome, da se pravilo apstinencije mora primrjeniti s kraj
njom prilagodljivos6u i mora briti podvrgnuto ekonomskom
nacel
u
koncentracije libida na genitaJnu zonu. Opeenito,
dakle, one ,tehnicke m0ere koje sluze wj koncentraciji su
ispravne, a one koje je prije.ce su neispravne.
CuLni prijenos, koji se jav'lja paralelno s tom koncentra
djom libida na geThitalno podrucje, s j edne je strane na;j
snaznije sredstvo kojim se dovodi nesvjesna grada na svjet
10 i, s druge strane, zapreka je analizi. Genitalno uzbudenje
uzrokuje ozivljavanje spolnog sukoba u cjelini, i neki pa
cijenti odlbijaju, cestlo kroz dugo vremena, da priznaju pri
jenosnu pnirodu ovog sukoba. Vazno je u ,toj situaciji da
oni' nauce da podnose genitalnu frustraciju, da se sad po
prvi put ne predaju reakcij ama razocaranja, da se ne vra
eaju u svoju neurozu, a svoje njezne i culne teznje da su
usredotocili na jedan objekt. mamo iz iskustva da pacijenti
koji 11isu prosli kroz takvu fazu Gulnog prijenosa genitalne
prirode nikad potpuno ne uspijevaju uspostaviti genitalno
prveI1s/vo, s'to, sa stajaliSta bbidne ekonomije, cini manju
iii veeu manu u procesu lijecenja. Ako je to slucaj, analiza
je ;iJj promasila da postigne stvarno oslobadanje genitalnih
tezujti iz potiskivanja iii ni'je mogla neutralizirati osjeeaj
krivnje koji onemogucava ujedinjenje njeznihi culnih tez
nj i. Znakovi da je ovaj napor' bio potpuno uspjesan jesu:
1. Genitalna masturbacija bez osjecaja krivnje, s genital
nim prijenosnim fantazijama i pri'mjereIllim zadovoljenjem.
Kada s-u padjent i anaJi t icar istog spola: masturbacija s
fantazijama u kojima analiticar ima ulogu incestnog objekta.
2. Katkad nalazimo incestne fantazije bez osjecaja kriv
nje. Od,ricanje se najlbolje postize ako je poticaj potpuno
svjestan.
3. Genitalno , uzbuaenje za vrijeme analize (erekcije u
muskih pacijenata; odgovarajuee tome u zenskih pacijena
ta) kao znak da je prevIadan strah od ,kastraci:je.
Ne moze se dovoljno naglasiti da se aktiviranje genital
nosti koje prethodi konacnoj dezinteg.raciji neurotskog ka
raktera i vodi do uspos,tavljanja genita,lnih karakternih crta,
nikad ne postite sugestijom vee jedino analitickim meto
dama, ispravnim radom na pri'jenosu, to ima za cilj gore
opisanu 'koncentraoiju lihida na genitalno podrucje. To se,
zacijelo, ne postize u svim slucajevirna, pa se, na primjer,
dob ,pacijenta i dugotrajnost nel1roze javljaJu kao jaka
ogranicenja. Ipak to nije samo ideal nego u mnogi m ,slu
caj evima dostiZiv cilj. S ekonomskog stajaliSta, aktiviranje
geni,talnostJi je nezamjenjiV'o jer ono cini, hila za vrijeme
119
Hi neposredno nakon analize, temelj uskladivanja libidne
ekonomije putem genitalne funkcije.
Opasnost da pacijent bude uvucen u nezgodne situacije,
- ako se njegovoj genitalnosti prepus te slobodne uZde za
vrijeme analize - potpuno j e zanemariva. Kada bi njegova
neuroza mogla prouzrociti da ucini nesto nepozeljno, nije
ga tesko odvratiti od toga podvrgavajuCi njegove motive
temeljitoj analizi, a da mu se ne mora niSta zabranjivati.
To pretpostavlja, naravno, da analiticar ad pacetka ima
nadzor nad prijenosom. Naravao, anali ticareve subjektivne
procjene situacijeimaj u U ovom podrucj u znatnu sirinu:
neki analiticar nece se protivit i tome da mladie s,tupi u
spoini odnos, ali ee j ako zamj eri ti ako to uCini mlada zena
(dvostruki moralni standardi u odnosu na spot). Drug.i ana
lhicar, ispravno, neee pr avi ti takvu razli ku ukaIi ko taj ko
rak, drust veno srnioni ji kad se radi 0 rnladoj zeni, ne skodi
anatizi.
4.0 PITANnJ ..RAZRJESENJA. POZITIVNOG PRlJENOSA
Kako je Freud utvrdio, nakon sto je prijenosna neuroza
uspj1esno uspostavl jena , analitiear je suocen s konacnim za
datkom razrjesenja pozitivnog prijenosa koii u t om trenut
ku prevladava analizom. Odmah se postavlia pitanie da Ii
je avo razrjesenj e pot puno istovjetno 'S rastva:r ani:ima dru
19ih afekata pl1tem svodenja n a nj ihove in
fantilne izvore; da 1i je to, ukrat'ko, stvar r a'S'tvaranja po
zMivnih poticaj a. Ne moze postojati r azr iesenje prijenosa u
s.mislu rastvaranja. Vazno je da je objektni li bido, koji je
oslaboden svega nepot rebnog kao sto su rndnja, narcizam,
prkas, sklonost k razocaran iu, itd., prenesen od ana},iti
cara na drug:i objekt, onaj koji je u skladu s paciientovim
potrebama. Dok j e moguce rastvoriti sve sadisticke i pre
genitalne prijenose svodec.i ih na n jihove infantil ne izvore,
to se ne moze uciniti u slucaj u genitalnosti, jer je genitalna
funkcija dio funkci je stvamosti uopce. Ovo pokazuje paci
jentovu odlucnost da ozdravi , odlucnost koja ga tjera na
prijed prema stvarnom zivotu i ,tran ispl1njenje njegovih
genitalnih zahtlj eva i, sa stajaIita ozdravljenja, cini to s
dobrim razlogorn.3 Sigurno nije lako razumjeti zasto svo
denje genitalnog prij enosa na genitalne incestne zelje ne
- 3 Siroko razmatran problem lOzeIj e da se ozdravi nije tako slozen
kako se cini. Svaki pacijent je sacuvao dovolj nu kolicinu iskonskib
poriva prema ljubavi i liZivanj u ;avota. Ovi porivi, ako _su i potpuno
zakopani, nude najvaznij u pomoc u nasim naporirna .
120
rastvara taj prijenos, vee ga, naprotiv, sarno oslobada
incestne fiksacije, omogucuj uCi fiU da t rati zadDvoljenje.
Da bismo r azumj eli zasto je tako, mozda nam pornogne
rasudivanje da i svodenje, na primj er , analnogprijenosa
na infantilnu situaoiju ne rastvara katekse poticaja vee
poroiee libidnu kateksu iz analnog podrucja u genitalno.
Tako se odigrava napredovanj e od pregenitalnosti do pri
ma;ta genit alnog. Takavkvalitativan pomak nije viSe moguc
pri svodenju genitalnog prijenosa na primarnu s.ituaciju, jer .
geni talni stadij predstavlja najvisi lihidni stadij u napre
dovanj u prema izlj ecerrju. Ovdje je jedina mogucnost pri- '
jenos prijenosa na zbiljski objekt.
Velike teskoee se susrecu kad je posrij edi sm jenjivanje
pri jenosa naroeito u pacijenata suprotnog spola. Lihi do
pr kosi pokusajima odvajanj a, u nekim slucajevima i mje
seci ma. IspitujuCi razloge za libidnu lj epljivost , otkrio
sam sl jedeee: _
, 1. Tragovi nerijesenih osjecaja krivnje koji odgovaraju
sadizmu, jos nesvjesnom, prema obj ektu iz djetinjstva.
2. Pata;na nada da ee analiticar naposljetku ispuniti za
htj eve Ijubavi. Anali ticar mora imati sesto eulo za ovu po
tajnu nadu, koju pacijent nikad ne otkriva sam od sebe.
3. Trag ne genitalne vee infantilne vezanasti na analiti
t ara kao predstavnika zastitnicke majke. Ova vezanosf je
neizbjezn a posljedica same analitieke situacije. (Rankov
koncept analiticke .situadje kao fantazirane situacije utro
be moze se ovdje cesto primijeniti.) Upravo kao sto se po
sljednji tragovi sadistickih poticaja proraduju u analizi
osj ecaja krivnje, tako su t ragov,i li bidne fiksacije pregeni
talnog karaktera prDradeni u anali zi ljepljivosti koja PrD
izlazi iz infantilne fiksaCije uz majku.
4. I napokon u ovim zavrsnim stadijima analize susre
cerno, narocito u djevojaka i nesretno udanih zena, ogro
man strah pred preds'toieCim spolnim zivotom, koji se ra
zotkriva di jelom kao primitivan st rah od koitusa, djielom
'kao vezanost drustvenim nonnama monogamne ideologije
iIi zahtjevom za nevinoseu. Potonji narocito zahtijeva te
rnelji tu analizu: ona otkriva jako poistovjeeenie sa mono
gamnom majkom, tj. maj kom koj a trazi nevinost iIi otkriva
osjecai nedovoljno razradene manie vrij ednosti koji
proizlazi iz djetinje zavisti za penisom. Uz ,to postoji i ra
zumski, sasvim opravdan stra'h od teskoea vezanih uz spol
fivot u drustvu koje u seksualnosti gl eda nesto ponizu
]uce. Muskarci se eesto sus:recu s teskoeom da, kada uspo
stave jedinstvo izmedu njeZnost i i oulnost i, postaju nespo
za odnosaj s prostitutkama iIi drugi m osobama koj e
121
za to prirnaju novac. Ako se odmah ne ozene, neee lako naei
pantnera kojli ee ih zadovoljiti i u i u eulnosti.
Ove i brojne druge akolnosti otezava'ju pacijentu da se
odvoji od analitieara. Pacijent ee vdo eesto zadovoljiti
svoju eu1nost s objektom kGji ne voli, bolje reeeno ne mo
ze voljeti, 'jer su njegove naJklonosti ,vezane IllZ analitieara.
Taka ova vezanost otezava pacijentovo nalazenje pravog
objekta dok 'je u a'nalizi, najholji ,rezuIJtati se postizu kada
pacijent, bila muski iIi zenski , nalazi odgovarajueeg partne
,ra prije nego sto analina zavrsi. Ovo ima veliku prednost
da se ponaSanje u novom odnosu jos moze analiticki nad
zirati i moguCi neurotski ostaci laJko ukloni,ti.
Ako se nalazenje partonera za vrijeme analize ne dogodi
suvise ranG, tj. ne prije nego sto je proraden pozitivan pri
jenos, i aJko je ana.Jitiear oprerzan da ni 'na koji nacin ne
ut'jece na pacijeIlita (ne pozuruje njega iIi nju da odabere
part'l1era) , ne moze biti uopee sumnje u prednost taJkva za
vrsetka lci:jeeenja. Sada, zacijelo, postoje teskoee drustvene
prirode, ali njihovo bi nas razma,tranje odvelo izvan okvira
ove knjige; a i bile su vee razmatrane u dj elima koja se
bave upravo tim pWblemom.
4
5. NEKOLIKO NAPOMENA 0 PROTUPRIJENOSU
Lako je shvatiti da su os.obine pojedinog analiticara odlu
oujuCi Cimbenik u liijeeenj u svaJkog pacijenta (i .u svakoiill
slueaju u drukeijoj mjeri). Kako znamo, analitiea,r ima za
daltak d,a se sVQjim vlastitim nesvjesnim ikoristi kao vrstom
prijemnog aparata ,priolagodenim nesvjesnom analizandu;
zatim svakom pojedinom paoijentu pristupi u skladu s nje
govom osobenosQu. Uobieajeno analitieko znan'je i sposob
nost analiticara ovdje su ilnaeajni sarno utoH-ko koliko mu
njegova prije'mCivost za nepoznato nesvjes'l1o ,i njegova spo
solbnost da se prilagodi svaikoj analitiekoj situacidd omogu
euju da poveea ovo znanje i sposobnost.
Ponajprije moramo rasvijetliti nesto $Ito bi se lako moglo
pogresno razum'jeti. Freud je preporucio da analiticaQ' bude
nepristran, tj. da bude s'Poso'ban za to da ga svaki novi
obrat analize kao liznenadi. Pokazuje se da je ova prepoIR.lJka
u suprotnosti s nasi.m zahtijevanjem sLlstavne ana:lize otpo
ra i strogog izvodenja posebne tehnike iz strukture svakog
sluc3Jja. Kako se moze, netko ee se pitati, 'biti pasivan, pri
Usp. Reich: Geschlechtsreife, Enth[tsamkeit, Ehemoral, MUnster
Verlag, 1930; Der sexuelle K ampf der Jugend, Verlag fUr Sexualpolitik,
1931.
122
jemlj iv, priprarvan za ,i znenadenja, a u isto vrijeme postu
pam logieno, sustavno i davati smjer analizi? Neki od mojih
koleg
a
, stoviSe, pogresno pokusavaju rijesiti nove zadatke
analize ka:ral<:tera razmisl'jajuCi 0 stnukturi slucaja.
Spomenuto protuslovlje ,sarmo je prividno. Ako je ana1iti
car razvio spos'obnostkoju je F,reud 'preporucivao, rad na
otporima i prijenosu automatski ee se odvijati kao reakcija
na proces u pacijentu, bez ikakve potrebe za napornim raz
miSljanjem 0 strukturi pojedinog slueaja. Kada se grada
Ikoja se razlikuje u dinarniokO'j vrijednosti iznosi istovre
moo
o
liz ,r azI.iCitih slojeva nesvjesnog, ana,liJticar ee spontano
odabrati jedan element umjesto drugog, te ee bez mnago
razmiSlj anja analizi,rati ego obranu prije potisnutih sadr
cZaja itd. I ntenzivno razmiSljanje 0 struktur,i i tehnickim za
htjevi ma slueaja uvijek 'je znak da slucaj predstavlja neki
osobito nov i neuobieajen tip iIi je, pak, njegovo nesvjesno
bilo kako zwtvoreno za gradu koju iznosi pacijent. Freud je
pravo kada je ,rekao da 3'nalitiear mora biti pripravan
za iznenadenja, ali, osim toga, mora imati sposobnost da
ono iznenaduj,uee noVl() wlo hrzo uklopi u ulmpni ko:ntekist
terapijskog procesa. Ako se, od samog poeetka, analiza
'razvija ill skladu sa strukllurom slueaja i 'na temelju prije
nos-nih otpora, ako je izjbjegnuta pogreska zbunjivanja pa
cijenta 1 kompliciranja situacije interpretacijama koje su
suviSe duboike i p,reuranjene, tada se sredivanje nove grade
zbiva gotovo automatski. Najvazniji razlog za to jest da se
relevantni elementi nesV'jesnog ne pojavljuju samovoljno,
nego ona'ko 'kaka odgovara tokiu same anahze. Pretpostavlja
se da analiticka grada i o llpori , s pocetka mehanieki jedno
liZ drugo i ispremij.esani, poteku ka$lnije uzas1topce. Jos jed
nom - to je sarno pitanje sustavne analize otpora.
Iz tehnickih razmatranja slueajeva (sto se moze dogoditi
sarno intelektualno) mozemo lwko steCi pogresan utisak da
je karrnktero-analliltick[ pO'sao poS'ljed:ica intelektuallnog se
ciranja ,slucaja za v,rijeme lijecerrja. Ali ova intelektualiza
ci'ja se one smi}e pripisati samom analoitickom poslu, eiji
us:pjeh ovisi umnogom 0 intuitivnom shvaeanju i' djelo
vanju. Jednom kad pocetnik prevlada tipicnu sklonost da
svoje analitieko znanje 0 slucaju 'brzo proda, kad jednom
nauei da, se slobodno prepusti SV,Oil1l posLu, tada 'je postavio
bitan teme1j anal;iti6ke sposobnosti.
Sasvim oeHo, sposobnost analitieara da se slobodno pre
pusti svom radu, da zahvati slucaj intuitivno a da se ne
zalij epi uz svoje intelekllualno postignuto znanje, ovisit ee
o uvjetima, koji pripadaju njegovu 'karakteru, onako kao sto
123
je sHena sposobnost analizancia ,cia se prepusti odredena
stupnjem do kojeg je olabavljen nj egov karaktemi oklop.
Ne ulazeCi u cijeli sklop pitanja, pokazat cerna problem
protuprijenosa na nekoliko tipicnih prirnj era. Obicno je mo.
guce prepoznati po nacinu kako slucaj napreduj e da Ii i
u kojem podrucju j e s tay analit icara manjlkav. t j . ometan
njegovim vlast itim psiholoskirn Krivnju za to
da neki slucaj evi nikad ne stvore afekt ivan negativan pri
jenos, treba pripisati ne t oliko pacij entovO'j zakocenosti ko
liko anali t icarevoj . Analit icar koji nije uklonio potiskivanje
'svojih vlasti t ih agresivnih sk lonosti, nece biti sposoban da
taj posao zadovoljavajuce obavi na pacij entu i moze eak
razvi ti afekDi vno neraspoiozenje da izvrsi tocno intelektual
no procj enj ivanje vaznosti analize negativnog pri jenosa.
Analiticareva potisnuta agresija uzrokovat ce da on na paci
jentovu agresij u, koj u treba izazvati, gleda kao na iza
zov. On ce bilo predvi dj eti negat ivne potk aj e u pacij enta
iii ee bilo ka.ko spr ij eei1i njihovo oeitovanje. On moze cak
poj acati potiskivanj e agresij e pretjeranom pre
ma pacijentu. Paci jenti brzo osjete takve stavove kod ana
liDi eara i temeIjito ih iskor istavaj u u smisiu nj ihove neuro
t iene obrane poriva. Afektivna za-kocenost iIi boj ailj ivo pre
tjerano pris.tojno ponasanj e na s t rani analiticar a najrje
Citiji je znak otklonj ene vlastite agresije.
Nasuprot ovome stoji analiticareva karakteroloska nespo
sobnost da se bod s pacijentovim spolnim ocitovanjem,
da.kle nljegovi m pozit ivnim prijenosom, a da ne bude cuv
stveno uvueen. Po njegovu djelovanju kao kontrolnog anaH
ticara, moze s e us>tanovi ti da v.Jastiti strah od pacijentovih
euInih i spolnih ocitovanja ne samo eesto jako sprecava
Iij ecenje, nego moze la.ko osujetitri uspostavljanje genita1nog
primata u pacijenta. Pod illor malni m anali tickim uvjetima,
pacijentovi genitalni zahtjevi za Ij ubav1ju postaju ociti u
prijenosu. Ako sam anaUt icar bar donekle sreden u
odnosu na spolna pi tanj a ili ako nije bar inteIektua:1no us
mjeren seksualno-potvrdno, njegov ce posao kao ana1iticara
sigurno t rpj eti. Ne t reba ni reci da anali tiear koji nema
spolnog iskust va neee biti sposoban da shvati stvarne teSko
ce u pacijentovu spolnom zivotu. Zato student psihoanalize
treba da ispuni, dok prolazi analizu za vri jeme svog raz
doblja ucenja, najman je iste zahtjeve koji se postavIjaju
na pacijenta: uspostavlj anje genita1nog prvenstva i posti
zanje zadovoljavajuceg spolnog zivota. Ako ne pot-isne svoje
vlastite poticaje, spoIno nezadovo1j an anali1icar koj i u tom
pogIedu ima smetnj e ne sarno da Ce biti pod teskim
da nadzire svoj pozitivan protuprij enos; njemu biti izra
124
zjto tesko cia se bori s izazovom koji njegovim v1astitim spoI
nUn zahtjevima dolazi od pacijentovili spolnih ocHovanja.
On ce bez sUlIlllj e zapasti u neurotske neprilike. Praksa nam
nam
eee
najstroze zahtjeve u tom pogledu, i bilo bi 1ude cia
ill skrivamo ill poricemo. Svejedno je da Ii analitiear svjesno
priznaje ili porice da se mora boriti s takvim teskoeama;
svaki prosjecan paoijent osj etit ce anali tiearevo nesvj esno
spolno poricanje odbijanje i doslj edno tome nece biti spo
soban da se oslobodi svojih vlast itih spolnih inhibicija. I n ije
to sve. Anali ticar, naravno, moze iivjeti onako kako wisli
da je isprano: ako se nesvjesno drzi krutil1 moralnih na
Cela, sto pacijent uvijek osj eti, ako je, na primjer, a da to
ne zna potisnuo poligamne sklonost i iIi izvjesne vrste lju
bavne igre, bit ce doras>tao vrlo malom broj u pacijenata i
bit ce skIon tome da poneko pacijentovo ponaSanje drli
infantiInim.
Analiticari koj i prijenose svojih pacijenata dozivljavaju
bitno narcistitki s.kloni su da svaku akt ualnu zalj ublj enost
pacijentoVll interpretiraju kao znakove osobnog Ij ubavnog
odnosa. Iz i stog raz10ga eesto se dogada da se pacijen tova
kritika ,i nepovjerenj e ne prorade primj ereno.
Analitieari koj i nemaj u dovolj an nadzor nad svo}im vIas
titim sadizmom lako zapadaju u dobro poznatu anaIiticku
sutnju, a cia za to nema nikakva pravog razloga. Oni gledaj u
na sarnog pacijenta, a ne na pacijentovu neurozu, kao n a ne
prijatelja koji lOne fell da ozdravi. Mnoge prijetnje da ce
prekinuti analizu i mnogo nepotrebnih rokova nisu toliko po
slj edlca nedostatnosti analiti cke tehnike kohko pomanjkanja
strpljenja, Ikoj e zatim, naravno, mora ima.ti svoj ucinak na
tehniku.
Konacno, pogresno j e interpretirati opee analitioko pravi lo
(analiticar mora biti prazan list papira na kojem pacij ent
ispisuje svoj prijenos) tako da se mora uvij ek i u svakom
slucaj u poprirni ti stay neZivotan poput mumije. Pod takvim
uvjetima mnogi se pacij enti ne mogu lOodlediti, sto kasnije
Oini neophoclnim primjenu neprirodnih, neanaIitiekih mj era.
Jasno j e da s agresivnim pacij entom moramo postupat i druk
cije nego s mazohistickim pacijentom, s pretjerano uzbude
rum histericnim pacij entom drukCije nego s depresivnim pa
cijentom, i da analiticar mijenj a svoj stay prema istom pa
cijentu zavisno 0 situacij i, ukratko, cia se ne ponasamo neu
rotski cak i a.ko u sebi nosimo neki elemen:t neuroze.
Analitiear, istina, nece rukada moei sasvim zatajiti svoje
osobenosti, pa ce to morati uzeti u obzir k ad mu se dodj e
Ijuju pacijenti , no ipak se od njega mora traziti da ta nje
gova osobenost ne bude smetnja, da j e nadzire, da njome
125
viada. Takoder mOnllmo ocemati da ce ucenjem analize steci
najrranju ,potrebnu mjeru ,karalkterne pr ilagodIjivosti.
. 'J ,k'ra,tiko, zahtje'Vi koje postavilj,amo na anaJl,i tiCaTa joednako
'Sill ve'li:ki koli ko i teskoee \S kojti ma se 'susrecemo u praksi.
: ~ o s e b n o ce, pak, analiticar morati imati na umu da ce u svo.
joj profesicma'lnoj alktivnosti djelovati u os:troj suprotnosti
spram veceg dij ela u Isadasnjem gr,adans:kom drustvu zestoko
branjenih tpozicija i da ce bas iz toga razloga biti pwganjan,
ismijavan i Jdevetan ukoliko ne bude htio, na racun svojih
teorijskih i' pr.aktickih U'vjerenja da pravi ustupke drustve.
nom poretku koji j e u izravnom nerazrjesivom p,rotuslovlju
sa zahtjevima terapije lJ1euroze.
........,-
Drugi clio
TEORIJA OBLIKOVANJA
KARAKTERA
Dosad smo u ovom prikazu slij edHi PUit istr azivanj a kruto
nametnut anali ti 6kom praksom. Polazeci od pitanj a ekonom
skog nacela analitiCke t erapij e, pr ibllizili smo se karaktero
-analitickim pr oblemima koji 'se okupljaju oko ?>nar cisticke
z.ru2reke. Mogli smo neke tehnicke probleme iDa
se prj tome suoceni s teorij &kim pitanjima. IsticaLo
se u nasi m prlikazima slucajeva da je narcist icki oklop, rna
koli ko razlicit od slucaj a do slucaja. na t ipican nacin pove
zan sa_.sRo1niI!Lukobima .u.. _djetinJs1YlJ. To je, budite uvje
rem, potpuno u sklacLu 5 anaUtickim ocekivanjima. Sada,
medutim, zadatak nam j e da podrobnij e istrazimo ove ,veze
Nasoj paznji ni'je promaklo da se promj ene koj e se doga'
daj u u patoloskim karakternim stavovima u tijeku lijecenja
zbivaju po nekoj odredenoj zakonomj ernosti. To je razvoj
od neurotske strukture karakt er a do strll'kture Cij a priroda
je odredena postizanjem genitalnog primata. Zbog toga nazi
'Varno ga 'genitaJln1m karakterom, I, konaooo, morat cerna
opisati brojna karakterna razlikovanj a, medu koj ima ce nas
Dna mazohizma dovesti do kriHke novij.e analiticke teorije
nagona.
7
Karakterololko svladavanje in/antilnog
spolnog sukoba 1
Na .polju nauke 0 karakteru moze psihoanaliticko istraiivanje
prnZiti iz osnova nova glediSta, a polazeti od tih glediSta
moze dati i nove r ezultate; za to ga osposobljuju t ri njegova
obiljeZja:
1. Teor ija nesvje$lnih mehanjzama.
2. Povijesni pristup.
3. Shvacanj e dinamike i ekonomike psihiCkih p.rocesa.
Kako se ps,ulOanaliticko istrazivanje kreee od istrazivanja
pojava do njihove prirode i razvoj a i obuhvaca procese ou
binske licnosti i u p opreonom i u presjeku, ono
automatski otvara put za idealno istraiivanje karaktera, ge
net sku teoriju tipova. Ova teorija, zauzvrat, moze nam dati
ne sarno prirodno-znanstveno razumijevanje ljudskih nacina
reakcije, vee i povijest njihova posebnog razvaja. Prednost
pomicanj a istraiivanja ,karaktera iz podrucja tzv. duhovne
znanosti, u Klageovom smislu rijeci, u podrucja prirodno
-znanstvene pSihologije ne bi trebalo rpotcijeniti. Ahl klinicko
istraZivanj e ovog podrucj a nije j ednostavno. Najpdje
rasvijetliti cinjelllice 0 koj ima cerna govoriti .
1. SADR.2A.J I OBUK. PSmlCKIH REAKCUA
Od samog pocetka pSlihoanaliza j e u istraiivanju karaktera
udarila novim putovima u skladu s n'jenom metodom. Freu
dov02 prvo otkrice bilo je pionirsJd rad na tom podrucjru.
se izvjesne mogu obJasniti
kao_u pod utjecajem okoline nastale pretVOfl)e'
IiagOri:sldh poticaja J kao nastavl j anje -tri:lr poticaja.
I Pm put iznijeto na Kongresu Nj emackog psihoanalitickog
u Dresdenu, 28. rujna 1930.
2 Freud: "Charakter and Analerotikc, Ges. Schr., sv. V.
130
lIla primjer. da su sitnjcavQst i urednost
izvednice analnih erotskih nagonsk.ih-snaga. .Xasnije su i
ones; i Abrahaffi4 dan vaine doprinose teoriji karaktera po
odnos izme<1u karakternih er ta i infantilnih nagon
skih snaga, ero
. am. U OViill pmm r adillo 'Se
pnske karakterIlih-crta. -Me
dutim, problemi kojli su iz zahtjeva Sovakodnevne
terapij e sei u dalje. Nalalli mo se pred alternativom da: (1)
historij ski i dinamicko-ekonomski karakter shvatimo leao cje
lovitu formaciju, kako opeenito tako i s obzirom na
pretvorbe, ihl (2) da se odreknemo 'lltjecaj a na ne ne
w3Jtni broj slucajeva u kojiana se radi bas 0 tome da se od
stram karalktero-neurotska reakcijtSka osnova.
uduei da pacij entov u svom tiQicnom nacinu rea
iranj a eostaj e otpor prottv razotkrivanja
temtoi or mote se d6kazati (fa za vPljeme lijecenja ova
l nkcija 'karaktera odraiava svoje podrijetlo:
reakcij a ne,ke .. Ziv.9J:!!..ijJ. lii e. cen ju isti ')
su kao i oni koji su uvjetovaoli oblikovanje
araktera. te su ucvrstiliLsacuvali j ednom_ J.lspostaYl}en.Lna- :

zavillim 0 svJ
e
snoj 'y.9Ul!.4 - -
U sagledavanj'll ovog problema, prema tome, ana sto je
V,aiDO nis'll saddaj i priroda ove iIi one crte karaktera, vee
smi sleni naCin rada i postanak tipicnog naCina r eakci.je. Dok
smo dosad mogli da razumijemo i genetski objasnimo sadr
zaje iskus.tava i neurotske simptome i karakterne crte, sada
smo u stanju da dame objasnjenje formalnog problema, na .-;:
Gin na koji netko c:!9zivljava i naCin na koji neurotski sim
ptomi nestaju. Moje je tvrsto uvjerenje da utirem putza
"razumijevanje onoga 5tO bi se moglo nazv.ati QW!ll!JJ.QiJ1..fr!!!J:!:l '
Jicnosti.
PuCkim jezikom go'Vorimo 0 tvrdim i mekim ljudima, po
nosnim, i onima koji se ponizuju, hladnim i toplim te 0 ot
mjenim i strastvenim ljudima. }>sihoanaliza ovm raznih zna
dokaZlJje-da.. 511 De sarno razliciti oblici oklopljivanja
van! sko! svUeta i poJ:lsnufI nagonskt-
zahtj eVii ida. Etioloski, jill js t jeskoJie_ lza _
oSQ-ue kao i iza gmhti ponekad
reakci]e ruge. Razlika u okolnostima uzroku.i CIa
Jedna osoba izlazl nakrarnl -pokusava izacliUilrrijsa svoj om
3 Jones: t)ber analerotische Charakterziige, Internationale Zeitschrift
fur Psychoanalyse, V (1919) .
Abr aham: Psychoanalytische Studien zur Charakterbildung, Inter
nationaler Psychoanalytischer Verlag, 1924,
131
tjeskobom na jedan nacin, druga na drugi nacin. S izrazirna
kao sto su pasivno-feminini, paranoicno-agresivni, prisilno
-neurotslci, biisteriaJci, genli.tailino-narcistiOki i drugi, psihoa.na
liza je sarno razlucila tipove reakcije prema gruboj shemi.
Sada je vaZno da se shvati sto spada opcenito ill lloblikovanje
karaktera Ii da se kaze nesto 0 osnovnim uvj etima koji do
vode do t akva razlikovanja t1pova.
2. FUNKellA OBUKOV AIDA KARAKTERA at
izrnedu biofizioloskog nagonskog iivota vaIli'skog sviieta.
ato ga nazlVa-mo KaraK. teromega.
-U pocetku konacnog ohlikovanJa karaktera ega redovito u
analizama nalazimo sukob izmedu genitalnih incest nih zelja i
s.tv..arnog osuj ecivanja nj ihova ka
J
11
a,kWo. Zfl.fJ-'iniCJ<ao Q.dr.i oblik..-sav
1a
avfTiiJ.ii edij2skO{
:'--- tnpleksa.l1vfeti koji dovode upravo doovevrs te ra.z.rje
- sen"ja su posebni, tj . specificni za karakter. (Ovi uyjeti vrijede
drustvene prilike kojima je pod
W.z.n.utLdjecii. Sjililiios Ako se ove pr iIike promijene, pro
rnijenit ce se i uvj e..tLoblUco.vanjaTaraktera i
Jiaiiktera.) Postoje, nairne, i drugi nacini razrjesenja sukoba,
naravno ne tako bitni iIi tako odredujuci za bu
ducu licnost, npr. jednostavno potiskivanje iIi oblikovanje
djecje neuroze. Ako pogledamo sto je zajednicko ovim llvje
tima, nalazimo izrazito I j ake genitalne i jos relativno
slab ego koj i, zbog straha od kazne, nastoJl da se zastitLR9
tiskiv<U:i}ima . . nagOJ1s.kih
pgticaja, . a Rri je!i 0YQm j ednostavnom po
poticaja. Posljedica je preo
- braiaj a...ega,.-.-npr-.-obliJ.oo.vanje ddanja-stl'.aSlj.i.vog izbjega-
vanja, sta'{,.oyCi p"po,iam..plahost_To
!!iie neki nego tek prvi korak k nj emu, ali s
odluonim posljedicama njegovo oblikovanje. Plahost iii
srodan stav ega tini 0 ranicavan'e ega. Ali pri otklan'anju
opasn Sl . _. Q.J.e...:po.t.1SJlutp
stay takoder. jaCa...(
Pokazuje se, medutim, da ovaj pm preobraiaj ega, npr.
,plahos,t, nije dovoljan da bi oVlladao nagonom. Naprotiv, on
lako dovodi do razvoja tjeskobe i uvijek postaje behav,ioralna
OSllova djetinjrih 'strahova. Da bi lSe o4rlalo potJi.skivanje,
potreban je daljnji preohraiaj ega: potiskivan'a moraju
biti evrsto _s.po 'ena e 0 mora ocvrSnu 1 0 rana mora EO
Pfl'niitft"fa]no ...J) u u ia
fstovremeno razVlijena djecja tjeskoba cini stalnu prijetnju
potiskivanjima - tli ipak se potisnuto izrazava u tjeskobi
- te, nadalje, buduCi da tjeskoba pr ijeti da oslabi sam ego,
mora biti stvorena zastitnicka formacija i protiv tjeskobe.
Pokretacka snaga iza sV'ih ovih mjera koje poduzima ego
je, u konacnoj anali21i, s.Y.i.taILiILnesvjest an-strah cd kaz
sto ga danas uvijek iznova raspiruj e uobicajeno pona
,-sanje roditelja i odgojitelja. Na taj tacin imamo prividan
paradoks, da dijete od samog straha nastoji da se rijesi
1 svoga straha.
U biti, libido-ekc.nomski lluZno jacanje ega dogada se na .,
osnovi triju procesa:
133
132
ego se 5
, a talwoer sty
razvija reaktivne spolnj b t
__ a a nJifiOi1U energiju upotreb1java u VL "'"4H
x,rhu, .D.ja se obrani od tih t einja. _ ..
Prvi proces daje okloplJiv3Jnju njegove znacenjske sadr
zaje. (Afektivna zakocenost paci jenta koji boluje od prisilne
neuroze ima znacenje: Moram se svladati kao s,!2-je...mQ.
otac uvijek govorio da -tteba da r adim; ali imai znacenje:
Moram cuvati svoje zadovolj stvo .i postat,i ravnodus3!n na
_.l
Drugi proces vjerojatno veze najbitni'ji element agresivne
energije, iskljucuje jedan dio motorike i time stvara inhi
birajuci eimbenik karaktera.
Treei proces povlaci izvj esnu kolicinu libida iz potisnutih
libidnih poriva tako da je njihova probojna snaga oslablje
na. Taj preobrazaj ne sarno da je .kasnije uklonjen, on je
ucinjen suviSnim uslij ed jacanja onih energetskih kateksa
preostalih otkako je bilo doslo do ogranicenja motorike,
spQsobnosti zadovoljenja i opee r3!dne snage.
l"ivanje ega od ," akao oslj edica straha
-Od kazne. a na l1lcun energij e ida, i sadrii za rane 1 or-e-'
Sarno na taj nacin moze obIiK' o
_ ..vanj.e-kaz:akt.era postiCl svoj e ekonomske crlJeve: nbiaZa
vanj e pritiska potisnutoga i, iznad toga, -jacaii'j e ega. Me
- - c;tutim....-cijelL proces-ima L svoje nalicje. Ako je ovo okloplji
vanje barem privremeno uspjesno u smislu potiskiv3!nja,
one tvori, s dI1Uge strane, manje iIi viSe dalekoseznu zatvo
renost ne sarno protiv poticaja izvana vee i ,protivdaljih
odgojnih utjecaja. Osim u slucajevimajako-razvijenogpr-1ro,<)
sa, ova zakocenost ne mora iskljucivati
Takoder treba da imamo na umu da povrsinska poslusnosr,
kao na primjer u pasivno-femininih karaktera, moze biti
,zdruiena s najuporniji m unutrasnjim.gtporom. Ovd'je mo
- ramo naglasiti i to da se u jecine ' osobe oklopljivanje do
gada na povrsini licnosti, dok se u druge osobe one dogada
u dubini licnosti. U potonjem slucaju, vanjski i ociti izgled
licnosti nije njezin zbiljski, vee njezin prividan izraz. Afek
tivno zakocen prisilan karakter i paranoidno agresivni ka
rakter primjeri su okloplj ivanja na povirsini; histeriCki ka
rakter je primjer dubokog oklopljivanja licnosti. Dubina
oklopljivanja ovisi 0 uvj etima regresije i fiksacij e i, kao
neznatnije pitanje, spada u problem r azlicitosti karaktera.
134
Ako je, s j edne strane" okl op JZ.osljedica
nog sukoba u djetinjst'VU i odredeni nacin na koji se s nji
ine izas-! o nakraj , on ill veeini slueaj eva postaje, pod uvje
ti.ma kojima je obliikovanj e . .ka,raktera pedlozno u nasin!
. 'kulturnim krugovima, temelj kasnijln neurotsJtih sukoba i
simptom neuroza; posta1e reakcijska osnova neurotskog
7<araktera.
pobliZe razmatranje ovega slijedi kasnij e. Zasad ograni
cit eu se na kratak sazetak:
Licnost cija struktura karaktera sp.recava uspostavljanje
,...s.pOfno-ekonomskog .,.Ered1:lvjet je- za
kasnij u neurotsku bolest. P,rema tome, osnovni uvj e1Ji za
- .halest. nisu spolni sukobJ ill dj!.tinjstvu i edips.ki kompleks
kao taka\', vee naci n na se s njima izaslo nakraj . Kako
fe, medutim, naci-n ovi s.ukobi rjesavaj u veeinom
odredcn prirodom samog obiteljs.kog SUKoba Gacina straha
od kame, opseg granica postav:ljeriih nagonskom zadovolje
njill, karakter rodi,telja itd.), razvoj ega malog djeteta de
edipske b ze i u njoj odreduje, konacno, da Ii osobaJ>ostaj e
neurotik iIi postize uskladenu spolnu ekonomiju kao osno
m-druStveneT"spom-e moei . l..
..... Za r eakcnSkill osnovu neurotskog karaktera znacaj no je
to da je ona daleko i Ecinila da ego postane
toliiko krut da kasnije ne moze doCi do uskladenog spolnog
Zivota i spolnQg iskiUstva. Nesvjesne nagons.ke snage su na
taj nacin mene svakog energetskog oterecenja i spolni za
stoj ne sarno da ostaje trajan vee se neprestano povecava.
Kao prvu primjeeujemo stalan rast karakternih
- reakcijoskih formacija ,protiv spolnih zahtjeva, takvih for
macija sto se obliku'ju u vezi s trenutnim sukobima ill vai
nim zivotnim situacijama (asketska ideologija i sl.). Tako je
uspostavljen 1crug: zastoj se poveeava i dovodi do novih
formacija sasvjm ona,ko kao i u slucaju fobie
. kill "predradnji. Medutim, zastoj raste uvijek brle nego 5tO
jaca oklopljivanje, dok, na kraju, reakcijska formacija vise
nije primjerena psihickoj napetosti. Na ovoj tocki izbijajill
potisnute spolne zelje koj e se odmah otklanjaju pomocu
si.mptomatskih fonnacija (oblikovanje fobije Hi njezina
ekvivalenta) .
U ovom neurotskom procesu ,razlicita se obrambena sta
nja ega preklapaju i mijesaju. Tako, u popreenom presjeku
licnosti nalazimo j ednu uz drugu karakterne reakcije koje,
s obzirom na razvoj i vrijeme, pripadaju razlicitim razdob
Ijima. 0 fazi konacnog sloma ega, poprecni presjek licnosti
podsjeca na povrSinu nakoD. vulkanske erupcije koja za
jedno gomila 'kamenje 5tO pripada raznim geoloskim slo
135
--
jevima. Medutim, Dije posebno tesko izabrati iz ovog ne
reda glavno znacenje i mehanizam svih karakternih reak.
cija, jer to - jednom ot kriveno i shvaceno - vodi izravno
do srediSnjeg dj ecjeg sukoba.
l3l UVJETI RAZLIKOVANJA KARAKTERA
Koje uvjete po cemo razlikovati zdravo okloplji.
vcmie oct patolos-kog moTema vee danas spoznati?
traiivanje oblikovanj a karaktera ostaje jalovo teoretizira
nje dokle god na avo pitanje ne odgovorimo bar donekle
konkretno te time pedagogioi mognemo prufiti uporisne
na sILOlni moral.
Jill ucci koji proizlaze stavit Ce 11 vr1!L.....
t.eiak "'p'olora[Odgoji telja koji zell odgojiti zdrave muskarce
i iene. -- - --
Ponajprije, moramo jos jednorn istaknuti da oblikovanje
I
karaktera ovisi ne sarno 0 cinjenici da se nagon i frustra
, cija (uskrata) sukoblj avaj'll jedno s drugim, vee ovisi i 0
naeinu na koji se to zbiva, 0 tome u kojem razdoblju se zbi
V'aju su kobi koji oblikuju karakter i 0 tome koji su nagoni
obuhvaceni.
. Da. bismo to bolje razumj eli , pokusajmo za prvu orijen
taciju stvoriti shernu iz obilja uvjeta koji se odnose na
oblikovanje karaktera. Takva shema otkriva nam naeelne
moguenosti 0 kojima je dalje rijee. oblikovanja ka
t 'raktera ovisi dakle 0: . '
.
'casu u kojem frustracija (us'krata) pogada nagonsk.i im
puIs;
, ucestalost i i jacini frustracije (uskrate);
. nagonima koji su iskusili glavnu frustraciju;
, medusobnorn odnosu izme<1u prepustanja nagonima i fru
stracije;
.spolu osobe koj a uglavnom uskraeuje (koja uzrokujefru
straciju);
,iprotuslovljima u samim frustracijama.
ekonomij u; zb0l: toga morarno bitne
Ilsmn: CffilsttaCL]e)
tOVW nagona.
- Sva.ka frust racija one vr ste kakv,i! su nametnute danas
nji.nlmetmtama obrazovan'a uzrc>l9!j e povlacenje TIbida 11
ollie toga, jacanje sekwldarnog narcizma.
5
To saJDO po--sebLtv.or.L:karaIUernr-pr-eobrazaj ega utoliko-
dolan do rasta osLe!!j:ivosti ega, koja je izrazena kao
osjecaj tj mob-e. Aka je osoba odgoVOI1Jil
za rrustraciju voljena. ;-"Kaosto-je obi eno slucaj, prema toj
osobi r azvija se ambivalentan staY, koji se kasnij e prevraca
u poistovjeeenje: UZ UlSkratu, dijete pr euzirna izvjesne crte
k-araktera ove osobe - i to upravo one crte koje su us
mJ.e.rene- protiv niego-va vlast itog nagona. Kraj nji rezultat
je::taj da'"e- rffui9n ppt.i.s$uje ill ses njime -Obr-aCunaiva na
neki drugi nacin.
.Medutim, utTh-caj frusttaci j.e na karakter wnnogome ovisi
tome u kojem casu j.e.. nagon frus triran. Ako je frustriran
u svojim pocetnim stadijima razvoja, potiskivanje uspijeva
eak i pregobro; iako je pobjeda potpuna, nagon ne moze
biti .ni zadovoljen. Na primjer, -pre
ranD potlskivanje analnog erotizma Tteti razvijanju analnih
sublimacija i pr iprema put zestokim analnim reakcijskim
YormatIJama. Jos je vaznije, s obzirom na karakter, da
iskljuOivanj e nagona iz strukture lienosti nanosi Stetu nje
- zinoj aktivnosti u cjelini. To se moze vidjeti, na primjer,
i.i dj ece u koje su agresija i motorno zadovoljstvo prerano
bili sputavani; kao posljedica, toga i njihova ce kasnija spo
sobnost za rad bW. sputana. '
Na vrhuncu svog razvoja DagOn se vise ne moze potpuno
potisnuti. Uskrata ee sada mnogo vjerojatnije stvoriti neraz
rjeSiv sukob izmedu zabra.ne i nagona. Ako potpuno razvi
j e.ni nagQn bude pogoden iznenadnom, neocekivanom us
,j ratom, on stvara pogodno tlo za razvijanje impulzivne
1!cnosti.
6
U ovom slucaju dijete ne prihvaea za
tome,-ono razVija":QsJecaje .krivnje, koji
zauzvraC pojacavaju nagonske radnje dok one ne postanu
prisfini impulsi. Tako u psihopata nalazimo -ne
s 1945: Jezikom orgonske biofizike: neprestano frustriranje
Prirnarnih prirodnih potreba vodi do stalnog stezanja biosustava (mi
oklop. siinpatetikotonija. itd.). Sukob izmedu inhibiranih primar
nih poriva i oklopa izaziva sekundarne. protudrustvene porive (sa
dizam i 51.); u procesu probijanja oklopa. primarni bioloski poticaji
Se pretvaraju u poticaje.
Usp. Reich: Der triebhafte Charakter. Internationale
lytischer Verlag, 1925.
r Psychoana
137
136
oblikovanu strukturu karaktera koj a je tako reCi prava su
protnost zahtjeva usmjerena na dovoljno oklopljivanje pro
tiv vanjs.kog J unutrasnjeg svijeta. Kara:kteristicno .ll<.
ilInpUilzivaiIl t LP da reakcijiska fOI'Illacija ntje1.lJ?erena 1'ro1Jiv
nagona hego je sam nagon (ponaj vise sadisticki poticaji)
stav1j en u slu.Zbu obrane protiv situacija opas
nosti, ',kao i opasnosti prolzaSlih iz nagoll<!.:,l Kako je, kao
pos ljedica pommecene genitalne strukture, Hbidna ekono
mija u bijednom stanju, spolni zastoj povremeno povecava
tjeskobu i, time, reakcije karaktera, koje cesto dovode do
neumjerenosti svih vrsta.
Su,protan od impulzivnog je nagonsko-sputani (inhibirani)
Bas 'kao sto nagonski (impulzivni) tip obiljdava
rascJep izmedu POtPUflO- rnvije.nog .nagona i iznenadne fru
stracIje, tako nagonsko-sputani tip obiljezava nagomilava
nje frustracija i drugih nagonsko-inhihirajucih odgojnih
[nj era od do njegova nagonskog razvoja. Ka
ralaemo o . lopljivanje kOje mu odgovara- tei da bude kru
to, znatno suzuje psihicku slobodu kretanja individuuma
i tvori reakcijsku osnovu za depresivna stanja i prisilne
simptome (inhlbirana agresija), ali pretvar a Ijudska bica i
u poslusne, u biti nekriticke podanrike, u cemu i lezi nje
zino sociolosko znaeenje.
Spol i karakter osobe uglavnom odgovorne za necije od
gajanje oct najvece su vaznosti za prirodu kasnijeg spolnog
zivota.
Vrlo slozeni utjecaj ,koji vrSi drustvo privatne privrede
na dijete svest cerno na 6 njenricu da, u sustavu odgoja gra
denom na obiteljskim j'edinicama, roditelji djeluju kao gla
vni izvrsioci ,drustvenog utjecaja. Uslijed obicno nesvjesnog
spolnog stava roditelja prema svojoj djeci, dogada se da
otac viSe voli kcer Ii manje joj uskracuje, sputava i od
gaj a dok maj'ka vise voli sina i manje je sklona da ga
sputava i odgaja. Prema tome, spolni odnos odreduje, u
veCini 'sJucajeva, da rodiltelj, ilstog 51'ola postaje najodgovor
niji za djetetov odgoj . Uz ogranicenje da u djetetovim pr
vim godina:ma zivota i medu velikom veCinom radnog sta
novniStva majka preuzima glavnu odgovornost za djetetov
odgoj, moze se reCi da prevladava poistovj ecerrje s rodite
Ijem istog spola, t j . .kCi razvija majCinski, a sin oeinski ego
d. iSuperego. No zbog posebnla nelcih obitelji :iJl!i
karaktera neJdh roditelja, odstupanja su ovdje cesta. Spo
menut cerna neke tipiene pozadine ovih neti.picnih poisto
vj ecenja.
Da razmotrimo najprij e odnose kod djecaka. U uobica
j-enim okolnostima, ,kad je naime dj eea'k razvio jednostavan
'--
edipski ,kada ga majka mu us VIse voli i manje
kr1{cuj e nego to to tin! otac, on ce se poistovjetiti ?
oeem - uvjetom da otac ima aktivnu i musku pri
rodu - nastaviti da se r azvija u smjeru maskuline aktiv
nos
ti
. Ako je, s druge strane, majka s troga, maskulina
lienost, a:ko glavne uskrate .p ot jeeu od nje,- djeca'k Ce se
poistovjetiti ponajvise o\'isno <;> erogc:::nom staaiju
u kojem su ga pogodile glavne majCinske iIi us
krate, razvit ce poist(Njecenje s majkom na falickoj ili
analnoj osnovi. Na podlozi fali ckog poistovjecenja s maj
kom obiono se ,karakter, eiji je
oareizam i sadizam usmj eren ugl avnom protiv zena (oJjV!!:
ta za strogu majku). s tay je ka'rakterna oh.r:ana dubo
ko potisnute prvooffiie Ijubavi 'preOla majci, ljubavi koi
a
nije mogla opstati uz nj ezin frust rirajuCi utjecaj i poisto
vjecenj e s njoin, vee je zavrSila u razoearanju. Da bude
mo odr edeniji : ova Ijubav se pretvorila u sam karakterni
stav iz koj eg se, meduhm, moZe u svako vrijeme oslobodIti
utem a nalizc. -- --
u poiStovJecoo'u s majkom ne: analnoj osnovi, karakter
pOstaje paslvan d eminm - prern-a-zenama, ali ne prema
mukarcrma. Ta.kva poistovj ecenja cesto osnovu ma
whisticke izopacenosti s Ovaj .ka
rakterni oblik obieno sluZi kao obrana protiv falickih zelja
koje su, ' kratko vrijeme, doduse, bile intenzivno usmjerene
prema majci u djetinjstvu.
pruza podrsku analnom poistovjecenju s njom. Analnost
je specificna erogena os,nova ovog oblikovam.ja kara-ktera.
Pasivno-feminini karaktei-' u muskarca uvijek se temelji
na poistovjecenju s majkom. BuduCida j<e maj'ka
rajuCi roditelj i odgojitelj u opisanom tipu, ona je ti objekt
straha koji uzrokuje ovaj stav. Postoji, medutim, jos jedan
tip pasivno-femininog karaktera, do kojeg dolazi uslijed pre
tjerane oceve strogosti. To se zbiva ovako: hojeCi se os t va
renj a svojih genitalnih zelja, djecak se povlaci od masku
lino-faIi ckog stanja na femininoanalno stanje, ,poistovjecu
je se ovdj e s maj'kom i zauzima pasivno-feminini stav pre
rna oen a kasnije prema svim autoritetimg.. Za ovaj su tip
znacaj ni p retjerana uljudnos,t i usluinost, meko{a :i S:k1o.
h ost lukavstinama. On se sIuzi tim stavom da otkloni ak
time maskuline teznje, da otkloni, iznad svega, svoju
putu mrinju prema OCll. Usporedo sa svojom de facto fe-
rninino-pasivnom prirodom (poistovjecenje s majkom u egu),
on se poistovjetio s ocem u svom ego-idealu (poistovj ecenj e
s oeem u superegu i egoidealu), ali to poistovjecenje ne
moze ostvariti jer mu nedostaje falieko stanje. Uvijek ce

138
biti feminin i zeljeti da bude maskulin. Jaki osjecaj manje
vrijecLnosti - posljedica ove napetosti izmedu femininog
ega i maskulinog ego-ideala - uvijek ce davati biljeg po
. tiStenosti (katkad poniznosti) njegovoj lionosti. Ja,ka smet
nja potencije, ,koj a je uvij ek prisutna u takvim slucajevi_
rna, daje cijeloj sit uacijli razumsko opravdanje.
Ako usporedimo ovaj tip s onim koji se poistovjeeuje s
majkom na falickoj osnovi, vidimo da falicko-nareisticki
karakter otklanja osjecaj manje vrijednosti koji
se odaje 'Sarno oku 's'1Jruanjaka, napromv je osjecaj manje
vrijednosti pasivno-feminina karaktera izr azen sasvim ot
voreno. RazlLka Iezi u osnovnoj erogenoj strukturi: falicki
libido potpunu kompenzaeiju svih stavova koji ni
,su u skladu s maskul inim ego-idealom, dok analni libido, ka
da zauzima sredgnjli polozaj u spolnoj strukturi muskarea,
spreeava tak kompenzaciju.
__ Kod djevo'cice je obrnuto: vjeroj atnije je da ce uspo
stavljanJu femininog karaktera vBe pridonijeti
I otae, nego otae koj i je strog iIi okrutan. Velik broj J.dinic.
\ kih usporedbi otkriva da ce d jevoj cica ti p.icno.....r.e.MirntLna
.Qkrntnog oca rkarak.tera. Uvi
jek prisutna zavist zbog penisa pokrece se i uklapa u
Ikomplekls marsJrulinosti kroz Imrakterne promjene ega. U
ovom slucaj u cvrsta, maskulino-agresivna priroda sluZi kao
oklopljivanje protiv infantilnog stava prema oeu,
'koji je moran biti potisnut zbog oceve hladnoce i strogosti.
Ako je, s druge strane, otae blag__i njezan, mala djevoj
I cica moZe u veli koj mjerJ, s iruZe"tJkom cUlnihkomponenata,
CTPc>r
Nije. joj po

, !If-til+!
trebIio da se POlstoV]etr s oeem. 15tma, 1 ona ce obleno raz..
viti .z.avist zbog penisa. Medutim, s obzirom na to da su
frustraci je u heteroseksualnom podrucju relativno slabe,
zavist zbog penisa nema znacajan utjeeaj na oblikovanje
J
karaktera. Prema tome, vidimo da nije vazno d.a Ii ova
iIi ona zena nosi u sebi zavist zbog penisa. Ono je
vaZno jest kako ana dj eluje na karakter i da Ii stvara
sirnptome. Odlucno je za ovaj tip da se majcinsko pois
tovjecenje dogada u egu; one nalazi izraza u karakternim
ertama koje nazivarno lI>fe..m,ininima.
Ocuvanje ove strukture ,karaktera je ovisno 0 tome da
yaginalgLerotizam pQ.staj e stalan dio fernininosti u puber
reru-:-ra'ka razocaranja u oca in praHk oea rnogu u toj dobi
pobuditi maskulino poistovj ecivanje koje je izostalo u djetinj
stvu, te pokrenuti uspavanu zavist zbog penisa i, u ovom
kasnom stadiju, mogu dovesti do preobrazaj a karaktera
prema rnaskulinom---Ovo..
140
lcoj e- iz mOl]l lni 1!-Iazloga .pooskuj U_
zElje (poistovjecivanje s malogra<1anskom moralistickQ,m
roajkomJ i tako svoje vlastito razoearanje u mu
U vecini slucajeva zene sklone su
tome- da histeric-ku priro4.ll: Iu postoji stalan _
..lalaD poriv prerna objektu (koketnost) i uzmicaqj e, . .POlceDO_
razvojem anksioZll.9.sJL kada situa..ei ja da
Os'ta:ne ozbiljnQm (histeriCka genitalna anksioznost). Histe
:::fWd karakter u zene djeluJe kao protiv njezinih
vlastitih gfmitalnih zelja protiv maskuline agresije ob
J ekta. Ovo cerno kasnij e IpobliZe razmotriti.
ponekad u praksi susrecemo poseban slucaj , 'naime stro
gu i cvrstu majku koja odgaj a kcer ciji karakter nij e ni 1:
roaskulin ni femi nin, vec ostaje dj etJnjast iii se kasnije
vraea na djetinjastos t. Takva majka nije svome djetetu da
la dovoljno ljubavi i ambivalentan sukob protiv majke do
voljno je bio jak na korist rnrznje, pa se u strahu od nje
dijete povuklo na oralni stadij spolnog razvoja. Djevojcica
ce mrziti majku na genitalnoj razini, potisnuti svojumrznJu
J,J:W.kon sto postigne oralni staY, pretvoriti je u reaktivnu
j}lbav i nemocnu zavisnost 0 majd. Takve zene razvijaju
osebno Ijepljivo ponasanje prema starijim iIi udatim ze
nama, postaju [m privrfene na mazohistican nacin, sklone
_su da.J>Ostanu pasivno homoseksualne (cunilingus u slucaju
nastranih formacija), privlace paZnju starijih zena, razvija
ju slabo zanimanje za rnuskaree i, u cijelom vladanju, po
gazuju ,ponasanje dojenceta. Ovaj je stav, poput svakog
. stava, okloplj ivanj e protiv potisnutih.. ze
liA. i obrana prot iv potic.aja iz. ka:
rakter sluZLkao oralna-obraaa protiv jakih..sklanostLmrZnji
usmjerenih prQtiy majke, iza cega se u dubini 'lI'lo_tesko
nalazi jednako takQ odbij e'iii -normalni feminini stay pre
rna '\
Do sad a smo usredotocili paZnju sarno na cinjenicu da
spol osobe uglavnom odgovorne za frustriranj e djetetovih
spolnih zelja igra bitnu ulogu u rnodeIiranju karaktera. U
vezi s time dotakli smo se odraslog karaktera sarno uto
liko smo govorili 0 strogom i blagom utjeeaj u. Me
(iutim, oblikovanje djetetova karaktera j e u j ednom
odlucujucem pogledu ovisno 0 prirodi roditelja, koju pak,
sa svoje strane, odreduju opCi i posebni drustveni utjecaji.
Mnogo od onoga sto sluibena p sihij atl1ij a smatra naslije
denim (sto, uzgred, ne moze dokazati) pokazuje se, u do
voljno dubokoj analizi, kao posljedica ranih konfliktnih
poistovjecivanja. "'-"
141
Ne poricemo da su n acini reagiranja nasl jedno uvjeto
vani. Novorodence ima s-voj )},karakter - toliko j e jasno.
' Tvrdimo, medutim, da \ o.kolina ima odlucuj uCi u tj eeaj i
odreduje da li ee neka monost biti r azvijena i oj acati iIi
joj uopee neee biti dana da se razvije. NajjaCi prigovor
protiv glediMa da j e kar akter priroden daj u oni paeijenti
u kojih analiza p okazuje da je odredeni naein r eagiranja
postojao do odr edene dobi a tada se r azvio potpuno druk
J ciji karakt er. Na primjer, u pocetku oni su s e lako uzbu
divali i odusevljavali, a ,kasnije pali u depr esiju ; iIi gnjevno
aktivni, a kasnij e rniriDli i sput ani. Iako se cini sasvim vje
rojatnim da j e stanoviti osnovni ton licnosti p r iroden i
tesko promjenjiv, pretjerano cUaglasavanje nasljednog cim
benika potjece nesurnnj ivo iz nesvjesne bojazni od poslje
diea sto pr oizlaze iz kritiJ:ce odgoj a, ako se ispravno ocijeni
njegov utj eeaj .
Ovo sporno pit anje neee biti konacno r ij eSeno sve dok
neka vaina ustanova ne odluCi da provede masovni pokus,
npr. da se izdvoji stoticUu djece psihopatskih roditelja od
mah nakon rodenj a, da se ona odgoje u jedinstvenoj od
gojnoj sredini ikasnij e da se usporede rezultati s onima
stotine druge djeee koja su rasla u psihopatskoj sredini.
Ako jos jednom ukratko pregledarno osnovne strukture
karaktera, vidimo da sve one imaju jednu zajednicku ertu:
(
sve su one potaknute sukobom proizaslim iz odnos<0l ..!$ie-:+
-roarteIJi\ One su pokusaj da se r azrijesi ovaj siikob na
pose5an nacin i da se to llcini t rajnim. Ako je
Freud u svoj e vrijeme ustanovio da edipski kompleks pro
pada ad straha pred kastracijom, sada mozerno dodati da
zaista propada, ali ponovno izranja na povrsinu u drukcijem .
obliku. Edipski kompleks se pretvara u karakterne reak- I'
cije koje jednim dijelom nastavljaju s funkcioniranjem
govih glavnih erta u iskrivljenom obliku, a drugim dijelo
tvore r eakcijske formacije protiv njegovih osnovnih ele
menata.
I
ZakljucujESi... re6iiJo da je[ neuro:tSlJ -kMakter.
i u .sadriaj ima i u svojem obliku nacinjen pot.,Quno
od kompromisa. up ravo kao i shlnptom. On sadrZi infantllni
nagonski zahtjey i ohranu kQia-pmada istam ill r aznirn
stanjima razvQja. Osnovni infantilni sUKob i dalk post oji,
preobrai.en u stavove koji se pojavljuju u9drec1enom obliku,
Jmo automatski naCirir reagiranj a k or i su p ostali traj ni i
iz kojih se oni kasnije moraj u destilirati pu tem analiZe.
Na temelju ovog uvi da u jednu fazu lj udskog razvoja u
driano - da ,Ii kao dvostruki zapis, kao trag sjecanj a, iIi
drukCije? Sada s mij emo opr ezno zakljuci ti da sn oni ele
menti infant ilnog dozivJjaj a koj i nisn proddi u karakter
zadriani kao cuvstveno nabijeni tragovi sjeeanja; dok su
oni elementi koji su dozivjeli sudbine karakterne transfor
macij e zadrlani 'kao t renutan naCin reagiranja. Mada ovaj
proces jos moze biti nejasan, ne moze biti sumnje 0 n je
O"ovu postoj anju ,kao funkcij e, jer u analitickoj terapiji
svest i takve 'kar akterne formacij e na njihove
prvobitne sast avnice. To nije toliko pitanje da se iz du
bine diZe ,pot onulo, kao, na primjer, u slucaj n histeriCke
amnezij e, n ego se radi 0 pr ocesu koji se moze usporediti
s uspostavljanjem nekog elementa iz kemijskog spoja. Sada
bolje r azumijemo i to zasto u nekim slucajevi.ma karak ter
nih neuroza n e uspijevamo da uklonimo edipski sukob ako
analiziramo sarno sadd aj. RazIng j e da edipski sukob vise
ne postoji u sadasnj osti vee se do njega moze doprijeti
saroo analitickim rastvaranjem formaJnih nacina reagiranja.
Sljedeca razgranicavanja glavnih tipova, sto se upiru na
odvaj anju s peoificno patogenih od specificno k stvarnosti
orijentiranih psihickih dinamizama, daleko su od toga da
budu teor ij ska razonoda. UpotrebljavajuCi ova razlikovanja
kao ishodiSnu tooku, pokusat cemo stiCi do teorije psihicke
ekonomije koja moze biti od prakticne koristi za obrazo
vanj e. Naravno, stoji sarno do drustva da omoguCi i pro
mice (ili otJdoni) prakticnu primjenu takve teorije psihicke
ekonomij e. morak>m __
spola i ekonomskom nedostatnoseu, Jj . nesposobnoS6u
da CIanovima cak i goli op-
Stan a"k, jed.llakO- j e __ ta15;o- Jl dalj c:no od tQga da uzme n-a
znanje ove Sto j e daleko i od njihove prak
ticne primj ene. To ce odmah biti ako - da preseg;,
nemo malo unapr ijed - kazemo da\.Eovezanost s rodite
Ijima, zabran.jiYanje masturbaeije u ranom :a]etill] sfVU, za
htjev...za aps,tinencijom u i uklapanjem seksualnih
,interesa u (danas socioloski opravdanu) institucij u braka
p oprilicnu uvjetima p otr ebnim da
uspostavi i provede spolno-ekonomska psihick a ekonomi
Ja. Pr evladavaj uCi s.polni moral nuzno sj;yara karakterni te
leIj neur oza. Spolrg..TIsifiiGk.JU!lkonomij a j e nemoggea uz
se danas tako zestoko brani. To je jedna 00
Clrustvenih posljediea psihoap aliticKog h traZiva- r
I
n] a neuroza. I ___
stanju sma da odgavor imo na pitanj e koje je u svoje
vrijeme postavio Freud: u kojem obliku je potisnut o za
142
143
I
Genitalni karakter i neurotski karakter
(spolno-ekonomska funkcija karakternog ok/opa)
1. KARAKTER I SPOLNI ZASTOJ
Sada cerna se obratiti pitanju zasto se uopce karakter
oblikuje i kakvu on Lma ekonomsku funkcij u.
Izucavanje dinarnicke funkcije karakternih reakcij a i nji
hova svrsishodnog nacina . vanja utire put odgovoru na
prvo pitanj e: uglavnom karakte e nar
Prema tome, illl a bi se ispravnom pretpos
a vka da je karakter, ako sluzi poglavito kao zastita ega,
npr. u analitickoj situacij i, marao nastati kao ustrojstvo
1 Ovdj e valja utiniti bitnu razliku izmedu naih pojmova i onih
Alfreda Adlera se tire karaktera i sigurnosti.
a) Adler je poceo da se udaljuje od psihoanalize i teorije libida s
postavkom da nije vahla analiza libida vee analiza nervoznog ka
raktera. Njegova tvrdnj a da su libido i karakter suprotnosti i pot
puno iskljucivanje prvog iz razmatranj a u potpunom su proturjetne
s teorijom psihoanalize. Ook uzimamo isti problem kao polazisnu toc
ku, nairne, svrsishodan nacin djelovanja onog sto se naziva cjelo
kupnom litnoseu i karakteromc, ipak upotrebljavamo bitno razlititu
teoriju i metodu. PitajuCi sto potite psihitki organizam da oblikuje
karakter, mi karakter promatramo uzrocno i stizemo tek sekundarno
do svrhe koj u izvodimo iz uzroka (uzrok: neugoda; svrha: obrana
protiv neugode). Adler, baveCi se istim problemom, upotrebljava fina
listitko gledis teo
b) Ovdje da obj asnimo oblikovanje karaktera s obzi
rom na ekonomiju li bida i stifemo, prema tome, do potpuno razlititib
rezuitata od Adlera, koji odabire natelo volje za moei kao apso
lutno objasnjenj e, tako previdajuCi ovisnost volje za moei, koja
je samo narcistil:ka tefnja, 0 promjenjivosti narcizma U
cijelosti kao i objektnog libida.
c) Adlerove formulacije 0 djelovanja kompleksa manje vri
jednosti i njegovim kompenzacijama totne suo To se nikada nije po
ricalo. Ali ovdje nedostaje veza s libidnim procesima koji lefe dublje,
narocito s falitkim libidom. Upravo u nasem libido-teorij skom razrje
senju kompleksa manje vrijednost i i njegovim razgranjivanjima U
egu odvajamo se od Adlera. NaS problem pocinje upravo tamo gdje ga
Adler napuSta.
144
zaniiSljeno da otklanja opasnost. A analiza karaktera svakog
pojedinog slucaja pokazuje, kada analiticar uspije da pro
dre do za'Vrsnog stadiJa razvoj a karaktera, tj . do edipskog
stadija, oblikuj.e-pod utjecajem epasnosti / '
....koj e IllJLprijete iz vanj skog svij eta, s
odloznih zahtjeva ida, s druge.
Gradeci na Lamarckovoj teorij i, Freud i, naroCito, Fe
renczi razlikovali su autoplasticku i aloplasticku prilagodbu
u psihickom Zivotu. Kod poton je prilagodbe organizam mi
jenja okolinu jtehuologija i civilizacija); kod autoplasticke,
pak, organizam mijenja u oba slucaja da bi prezi:
vio. GledajuCi bioloski, o blikov.anje_k araktera
sticka funkcija koju pokrecu oni podrazaji vanjskog svij e
-ta K oji se JavIJaJ u kao smetnJa 1 neugoa a- (s1i Uktura 00l
terri). Zbog sukoba vanjs!.Qg.jivjjeta (koji ogra:
iIi sasvim sJ?recava zado..Y,91jen je
zbiljsk.e tjeskobe apar.at.,.Iea
i:ta tako da zastitnu branu i stavlJa j e izmed
sebe i vanjskog svijeta. Da .ismo razumjeli oV<:ljEroces,
Wi je ovdje tek grubo nabac.f?n, moramo za skre
nuti paznj u od dinamickog i ekonomskog gledista na to
picko.
Freud nas je uCio da 0 egu, tj. dijelu psihickog mehanizma
koji je upravljen prema vanjskom svijetu i zato izlozen,
mislimo kao 0 aparatu namijenjenom da otklanja podra
zaj e. Ovdje se zbiva oblikovanje karaktera. Freud nam je,
na vrlo j asan i uvjerljiv nacin, opisao borbu u koju se mora
upustiti ego, kao odbojnik izmedu ida i vanjskog svijeta (ili
ida i superega). Najbi.mije je u toj borbi da ego, u svojim
naparima da posreduje izmedu neprijateljskih strana u
svrhu samopotvrdivanja, bas one objekte vanjskog ' svijeta
koji na'cel'll ugode ,ida prij,ece put 'llZlima tj. sebe d zadr zava
kao moralne lLosrednikej kao. super.egQ.;.
Je -sastavnica cije podrijetlo nije u idu, tj. ne razvija se u
narcistickolibidnom organizmu, r
od
nagona promatra nerazvijen psi
hicki organizam kao snap primitivnih potreba kojima kao
baza slilZe tjelesna stanja uzbudenj a. Kako se psihicki orga
nizam razvija, ego se pojavljuje kao njegov poseban dio i
posreduje izmedu ovih primitivnih potreba S jedne strane i
vanj skog svijeta s druge strane. Da bismo ovo ilustrirali, raz
n3l...PriIlli.g, rizopode
(korIJenonosce),..,Eaqiolar!j e_i . .dr. koji se stite Q.d gQJboz. van}
svijeta oklopom od neorganske grade l5: oj i se drZi
Jedno .kemij skim izlucevinama- protoplazme. Neke od tih
145
. (
\ ../\ .-
protozoa stvaraju skoljku smotanu :e.oput one U QJuZa; dru
ge, oktugllCJfu6eu snabdievenu boclljama. U-U"sopore:-dffi-s:-
ame'Q.aIDa, ovih olclopljenih protozoa je
dodir s vanjskim svijetom je ogranicen na 'Qseu
fiopodij e, koje se, u svrhu gibanja i hranjenja. mogu pruiiti
van i uvlaciti nalrag KrOZ male otvore u
eeIno imati prilike da se koristimo ovom usporeqpom
ali vee sada mozemo shvatiti .karakter ega - mozda freu
dovskLego opeenito - kao oklop koji stiti id od podraZaja
svijet_a.... li-go je, u smislu. s truk,_
turna instanca. J >oa karakterom mislimo ovdje ne sarno na
pojavni oblik ove mstanee, vee i na ukupan zbroj svega
onoga ego stvara kao tipicne nacine reagiranj a, tj. nacine
reagiranja karakteristicne za jednu odredenu osobu. Pod
karakterom, ukratko, mislimo bitno dinamicki odredeni
cimbenik koji se izraZava u karaktenisticnom ponasanju ne
ke osobe: hod, izraz Hea, drzanje, nacin govora i drugi na
cini ponasanja. Taj karakter ega ' je sacinjen od elemehata
vanj skog svijeta, zabrana, nagonskih ogranicenja i najrazli
Citijili oblika poistovjeCivanja. Prema tome, ,saddajni ele
menti oklopa 'karaktera vu,ku svoje porijeklo iz vanjskog
svij eta. Prije nego sebi tpostavimo pitanje: sto spaja ove
clemente, tj. Ito dinamick!i proces ucvrs6uje .taj oklop,
mora nam biti ja,SIlo da je zastita rprotiv vanjskog svijeta
bila doduse glavni povod za oblikovanje
t
,karaktera, ali da
sasvim sigurno kasnije ne Cini glavnu funkeiju karaktera.
Civilizirani covjek ima mnogo sredstava da se zastiti od
stvarnih opasnosti vanj skog svijeta, naime drustvene ured
be u svim njihovim oblicima. Osim toga, zato sto je visoko
razvijen organizam, on ima miSicni aparat koji mu omogu
cuje da pobjegne ili da se bori i urn lroji mu omogucuje da
predvLidi i izbjegne qpasnosti. Zastitni mehanizmi karaktera
pocinju da djeluju na odredeni illacLn kada se pocinje jav
bilo kakvog ,t;n;.ttraSJ;Jeg stanja
IJlvost1.h zbog vanJskog podrazaJa .kOJl pogada nagonskl 1
aparat. Kada se to dog-odi, karakter mora da ovlada real
nom (Wi pak zastojnQllll) tjes.kobQllll 'koja proiz1azi iz energije
osujeeenih nagona.
Odnos karaktera prema potiskivanju valja gledati u tome
da' otreba da se otis . zaht ' evi in' e obliko v
t,ati karakter, a kad je jednom karakter ()Iblikovan-oD.-lliSe
i ne trosl na potiskivanje, j er su nagonske energije - koje
slobodno lebde u slueaJu 0151CruIlPotiskivanja - utre
oblikovanju neke erte
karaktera znacl, rprema tome, da je razrij esen sukob koji
je bio predmet potiskivanja tj . da je, i>1i sam proees potiski.
146
vanj a bio uopee nepotreblilI!. iIi je potiskivanje do kojeg je
\liFsUnu aoSlo pretvoreno u rel.ativno Mutt.4 ego-<lPravdanu
formaeiju. Prema tome, ,procesi oblikovanja karaktera su
potpuno u skJadu sa sklonoscu ega da ujedini tei,nje psi:.
hickog organizma. Time se objasnj ava zas.to je ona potiski.
vanja koja su dovela do krutih karakternih erta mnogo teze
ukloniti nego ona, na primjer, koja proizvode simptom.
Postoji lpocetnog poticaj a za obli.
kovanj e karaktera, zaStite sJ varnib.., opasnosti, i
govazavisnog dJelovanja, It i. zastite od...nagonskih opasppsti,
Za'Stoj netjes1rol5el trosenja nagonskih energija. Uklapanje
Ijud1 u drustveni red, razvoj od primitivnih dru
sfvenih organizacij a do civl lizacije, nametnuo je mnoga
ogranicenj a libidnim i dmgim zadovoljstvima. Razvoj cov}e
canstva ohiljezen je dosad sve veCim spolnim ogranicenji.
rna, a narocito je razvoj patrijarhalne eivilizacije i danas.
rijeg drustva iSao ruku pod ruku sa sve veeim rasparcava
nJt!m 1 potiSkivanjem genitalnosti. 8to viSe napreduje taj
proees, t oliKo su"1'rematniji- i -rjem povodi zastvar n!! tjesko
na drustvenoj razini,
medUJtlm, 'stva:rne . 0l?asnosti .poi rvOt--:i:ndiViauuma su- na"
ras.re:TriiperijalfSticki ratovi iK'fasn a ooI'ba SU
PEi!fiJt nvriih mo: e oreci da je
ciViHzacila ]]
rucjiJna zivota, ali ta prednoSt nije ostala bez svoji opreka.
Da bi izbjegao fjeSkobu, 'Tovjek mora da'" ogranl
n agone. Nu.wiJe- dati. .-OduSka sV$j ..agresiji, cak 1
umire ekonomske krize, a. spolni nagon
je drustvenim normama i predrasudama. Prekora.
ce.!li e nor mi bi odmah -llametnulo stvarnu
.... ka,wu za kradu i za djecju masturba_ciju, a zatvor za in
cest i homosek_sualnost. U tolikoj mjeri u koUkoj je S'tVai:TIa
1iFs'ko'Sa izbjegnuta, zastoj libida se povecava i, s njim,
zastojna tjeskoba. Tako su zastojna tjeskoba i realna tj esko
ba u komplementarnom odnosu j edna prema drugoj: sto se
izbjegava realna tjeskoba, zastojna tjeskoba postaje
i NeustraStiv Covjek zadovolj-ava 5voje jake
potrebe cak i uz rizik drustvenog progonstva. Zivo
_tlIlie sg iilozen4ie uvjettma
dI'1J.s.tvene organiziranosti. Medutim, ako nisu
podvrgnute pD.pJtCLmljavanju - pa cak i tada samo__po.d
...Q.dreltenim okolnostima - zivotinj e od nagon.
skpg zas<tofa. -
. smo ovdje lZi.!.gavanje {regLne) t jes kohe.J
(zastojne) tjeskobe kao dva ekonoms'ka nacela abIi.
_ ovanJa kar aktera; no ne smij emo zanemariti trece nacelo,
147
takoder sudjeluj e u oblikovanju karaktera,
gode;\ Istina, uzr ok i povod obllkovanju karaktera Je po
da otklanj a opasnosti nametnute zadovoljavanjem na
gona. Medutim, kad je oJdop oblikovan, nacelo ago
de nastavlja da dj eluje ut oliko koliko karakter, isto kao i
simp tom, sluii ne saroo da otklanja nagone i da veze tjesko
EU vee i da .izopaceno zadovolj ava pdmjer, .ge
nitalno-narcisticki karakter nije se zastitio Ed
svijeta; on zadovoljava i c,!o.b.ar 10 1 ida u
cistiCkom odnosu sV0K-ega prema Sllom cgQ-ide<llu. PQstoj e...
dvije vr$lte nagonskog zadovoljenja. S jedne strane,
gija-sarriih otklonj enih nagonskihpoticaja, ' narocito pr<:!ge
nitalnih i sadistiCkih poticaja, velikim
uspostavlj anje i odrZavanj e obrambenog mehanifma;
raYno, ne znaci da j e zadovoljen nagon u smislu izravlllog,
otllorenog postizanj a ugode, ali znaCi aa j e smal'!lna na
gonska napetost u usporedbi s onom koja iz NT:
krivenog za dovoljenj a u simptomu. lako }e ovo . sma.nj enje
_ fenomefl01asn razlicito _
. mu ek..Q!!.omski:
smanj.uje pritisak koji vrsi podrazaj . . ner Ca na
\
\ gona. je utrosena u poveziv.a'"nje iucvrsciv.anJe sadri aitL a:
\ rakterfL. (poistovje6ivanje TeakciJske formacije litd.). Pri
afektivnoj zakocenosti: nekih prisilnih kar-aktera, na. primjer,
sadizam je uglavnom utrosen na s tvaranje i odrzavanje zida
izmedu ida i vanjskog svijeta, dolL.j e_analna homoseksual
nost utrosena na pretjeranu pristoj.nost i pasivnast nekih
pasivno-femininih karaktera.
- poticaji koji nisu teze da
ostignu izravno zadovolj enje ako nisu._potisnuti. Priroda
ovog zadovoljenja ovisi 0 strukturi karaktera. 0 oblikova
nom karakteru zavis:i. kakve je vrste izravno zadovoljenje
nagona, a 0 tome koje su nagonske snage upotrijebljene da
se oblikuje karakter, a kojima je dana da se utrose u izrav
no zadovoljenje nagona, zavilSi !Ile sarno razlika lizmedu
zdravlja bolesti vee i razlika izmedu pojedinih ,tipova tka
raktera.
Velika vaZnost pridaje se takoder kolicini' karakternog
oklopa kao i njegovoj kvaliteti. Kada oklopljivanje karak
tera protiv vanjskog svijeta i protiv bioloskog dijela licnosti
dostigne stupanj razmjeran razvoju lib ida, jos ostaju u nje
mu pukotine koje posreduju dodir s vanjskim svijetom.
Kroz te se pukotine oslobodeni libido i drugi nagonski po
ticaji okreeu prema vanjskom svijetu ili se povlace od njega.
Ali oklopljivanj e ega moze biti tako potpuno da puko
tine postaju suvise uske, pa komunikacijske veze s van}
skim svijetom viSe nisu podobne da obavljaju pravilnu
libido-ekonomiju i drustvenu prilagodljivost. Katatoni stu
por j e prirnjer 'potpune zatvorenosti, dok je nagonski ka
rakter naj bolj i primjer potpuno neprimjerenog oklopljiva
nja
tyar,alIlj.e oQjek!.!!,gg" lib!da ..lJ}ku pod
ruktL s j acanjk.ID i ucvrsCivanj em okloRa Afektivno za
koceni pri'srulni karalkter 'z,Uu'i oklop aili slabe
nQst i .a ui1"e u-P-teEtfvne odnose _s vanll"klm
s'e odbija od njegove gra,flre; tvrde povrsine. Svadljivi, agre
sivni ,karakter, s druge strane, ima, istina, pokretljiv oklop,
ali je on uvijek jednako nakostrijesen . Njegovi odnosi s
vanjskim svijetom ograniceni su na uglavnom paranoidno
_agresivne reakcije. Pasivno-feminini karakter je primjer
treceg tipa oklopljivanj a; nj egova priroda kao da je po
pustljiva i blaga, ali u anali2i upoznajemo ga kao oklQplji
vanje koje j e t esko rastvoriti.
Znacajno je zei svaku karakternu formacij u ne sarno sto
ona otklanj a vee koje je nagonske, snage
ranu. Opcenito se maze reci da kgo", uoblicava
!<cuzimajuCi lzvj estan nagonski iSa-nileanom pod
vrgnut potiSKlvanju, da bi. uz nj egovu pomoe otklonio arugi
potIca] lIf viSe drugih poticaja. Tako ee, na pri
mj er, ego falicko-sadistickog karaktera upotrijebiti pretje
ranu maskulinu agresiju da bi otklonio feminine, pasivne
i analne teznje. SltiZeCi se tim mjerama, medutim, on se i
sam mij enja, tj . poprima trajno agresivne nacine reagiranja.
Drugi, obrnuto, da spomenem jedan osobito cest tip, odbi
jaju od sebe svoju potisnutu agresiju umiljavajuCi se
kao sro je rekao jedan pacijent - bilo kojoj osobi sposob
noj da izazove njihovu agresiju. Oni postaju skliski po
put jegulja, izbjegavaju izravno reagiranje, nikad ih nije
moguce cvrsto unvatiti. Obieno ova skliskost dolazi do iz
raza i u boji njihova glasa: oni govore mekano, melodiozno,
oprezno, laskaj uCi. PosizuCi ,za analnim interesima da bi
otklonio agresivne poticaje, sam ego postaje mastan i
klizav, pa se i sam takvim smatra. Ovo uzrokuje gubitak
samopouzdanja ' (jedan takav pacijent se osjecao smrdlji
vim). Takve Ijude uvij ek nesto t jera na nove napore da se
prilagode svijetu, da zadobiju objekte na svaki moguci na
cin. Medutim, kako oni ne raspolazu nikakvom pravom mo
gucnoscu da se prilagode i obicno dozivljavaju mnogu us
kratu i brojna odbijanja, njihova agresija raste i t o, opet,
traii ,pojacanu analno-pasivnu obranu. U takvim slucajevi
rna, karaktero-analiticki rad ne sarno da napada djelovanje
149
148
obrane. vee razotkriva i sredstva slufe toj obrani, tj.
analnost u ovom slueaju.
Konacnu kvalitetu karaktera - tipicnog kao i posebnog
- odreduju dva ci mbenika: prvo, kvalitativni, po onim
stadijima razvoja libida u kojima na proces obHkovanja
karaktera najstaJlnij e utjecu unutrasnji .sukabi, tj. po po
sebnom polozaju Hbidne fiksacije. Prerna tome, mozemo
razlikovati depresivne (oralne), mazohisticke, genitalno..nar
cisticke (falioke), histericke (genitalno-incestne) karaktere" i
prisilne (analno-sadisticka fiksacija) karaMere; drugi je cim
benik kvant itativan, po libido-ekonomiji, koja je zavisna 0
kvalitativnorn odredenju. Prvi bismo rnogli nazvati i povi
jesnom, a drugi trenutnom uvjetovanoseu oblika karaktera.
2. LIBIDOEKONOMSKA RAZLIKA IZMEDU GENITALNOG
KARAKTERA I NEUROTSKOG KARAKTERA
Ako oklopliiYanje karaktera prelati je
u P-Qtrijebiloy...glavnom potkaje_koji ,pod uobi
cajenirn prilikama slufe da izgrade octnose
ako j e sposobnost z.a spoln-o. suviSe
ograniCena L tada postoje s:vi uvjeti za oblikovanj e neurot
skog karaktera. Ako, sada, oblikovanje .karaktera i
turu karaktera muskaraca i zena neuroticara usporedimo s
onima individuurna sposobnih da rade i vole, stizeII19 do
k valitativne razlike sredstava pornoeu kojih karakter ve.ze
laustavTjeni libido. Moze se ustanovit-i da postoje primjere
na i neprimjerena sredstva vezivanja tjeskobe. Genitalno ....
orgasticko zadovoljenje lib ida i sublimacija praIikovi su
primjerenih sredstava,' sve vrste pregenitalnog zadovolje
nja i reakci jske formacije su neprimjerene. Ova kvalitativna
razlika izrazava se i kvantitativno: neurotski karakter tI1pi
od neprestano..rastueeg zastoja libidanpl'a'Vo zato sto njegova........
sredstva zadovoljenja nisu primjerena potrebama nagonskog
aparata, dok genitalnim karakterom upravlja stalno izmje
njivanj e Iibidne napetosti i' odgovarajueeg
genitalni
!!J}.i.I1.a.ek
o
1Wrp;J - zraz genitalan oprav4av?Cl
njenica da, s moguCim izuzetkom vrlo neuobicajenih sluca.
jeva, sam genitalni primat i orgasticka potencijl! .(sarna od
redena posebnom strukturomkaraktera), nasuprot svim
drugim strukturama libida, jamCi za uskladenu libido-eko
nomiju.
Povijesno uvjetovana kvaliteta siIa i sadrlaja obJi,kovanja
karCl'ktera odreduje trenutno kvantitativno reguIiranje Ii
150
bide-ekonornije i prema tome, na nekom odredenom mjestu,
razliku izmedu zdravlj a i bolesti. S obzirom na njihove
kvali tativne razlike, _genitalan i neurotski arakter treba
kao g vne (Jdea ne t!P.Qve. Zbilj ski karakteri pred
stavljaju mjesavinu. a da Ii je libl doekonomij a zajamcena
iii nije, ovisi sarno 0 tome koliko se_zbilj,ski karalaer pribli
zava jednom iIi drugom glavnom (idealnorn) tipu. S obzirom
iia lwantitetu 'illOgU&g neposrednog zado'voljenja,
genita1lni i ne\.lJrobski ikarakJter valja \S.hV3JtttJi kao ;prosjecne 1Ji...
pove: iH je libidno zadovoljenje ,talkvo ,cia 'je one iSiposobno
da uMoni za:stcrJiieUipotrlJeb15.enog Fibfcra;- jj]jJnlJe sposobno.
U 'se sJinptom:ia- Bet.lItot.s!ke arte "-
..kMa'ktera koje naJllOlSe stem dmstvenoj
nosti.
Sada cemo pokusati da prikaiemo kvalitativne r azlike iz
medu oba glavna (idealna) tipa. U tu svrhu mi cemo redom
jednu drugoj suprotstaviti stmkturu ida. superega i, ike
nacno. strukturu abiljeija ega koja ovi'si 0 idu i superegu.
g Struktura ida
kaJra;kter je potpUJllO ;postiigao ,postambivaientaIn
jncestIN.- 7elja i mja da se"'OaStraili Otac
rnaj ka) su, i genitalne tefuje su pr enesene .na
beteroseKsualni objekt koji, kao u slucaj u n eurotskog ka
raktera, ne predstaVI}a-Tn.cestrii objekt, nego j e potpuno
preuzeo njegovu ulogu - tocnije, stupio na njegovo mjesto.
\ EdJ.eSki nije
potlsnut, ne.go je osloboden katekse, Ako se anallZlraJu pre
geni-talni' karakteri, onda mora - ako se hoee da analiza
uopee uspije - najprije doCi do novog zaposjednuea (ka
tekse) incestnog obje1ta, a posljedica toga obicno je pro
lazno ostecenje aktuailnih ljubavnih o.dnesa.-. ..Pregenitalne
(,!nalnost, oralni erotizam i .voajerizam)- iiisu po
tisnute nego su dijelom usidrene U kar-akteru kao kulturne
sublimaci je. a dijelom imaju udjela u ugodama koje pret
-:rode neposrednom zadovoljenju, ali su, u sva:kom sIucaju,
,potcinj ene genitalniITl tefujama. SQolnUin.. ostaje I.!fUyiSi i
n.C!.jJ.lgQcinijL.!tP-QJIll! Agresivnos.! je takoder u velikoj Il!je
n subli mir ana u drustvenim djelatn.os!ipa; u
ona.,...Q.o..prmosi. neposre.dno a. . da
_ ipak ne l2.rodire do iskljlJcioIlogJ a.d.osalJ.enJa-.Ova podjela
2 Usp. Karl Abraham: Psychoanalytische Studien zur Charakterbil
dung (Int. PsA Bibl., br. XXVI, 1925), narOCito Tr e& poglavljc: .Zur
Charakterbildung auf der 'genitalen' Entwicklungsstufec.
151
nagonskih poriva osigurava sposobnost za odgovarajuce
orgasticko zadovoljenj e, koj e se doduse moze postiCi sarno
genitalnim putem, tj . u genitalnoj zoni, ali ne ostaje ogra
niceno na genitalni sustav, jer pruza zadovoljenje 1 prege
nitalnim i agresivnim sklonostima. Sto su pregenitalni za
htjevi manje potisnuti, tj. sto bolje komuniciraju sustavi
pregenitalnosti i genitalnosti, potpunije je zadovoljenje i
postoje manje mogucnosti za patogeni zastoj libida.
Neurotski karakter, s druge strane, pokazuje svojstvo, ako
je slabo potentan od samog poeetka iIi ne Zivi u apstinencijti
(sto se dogada kod goleme vecine slucajeva), da nije u_ sta
Elu cia s_e svog nesublimiranog Libida
u zadovoljavajucem orgazmu.
3
Or gasticki, on je uvijek rela
t iv!1E impotentan. Tu cinjenicu izvodimo iz sljedece nagon
ske konstelaoije: incestni objektli d:majru istovremenu ka
teksu, iIi je libidna kateksa, koja se odnosi na ove objekte,
utrosena u reakcijskim formacijama. Ako uopce postoji
ikakav ljubayni zivot, njegovu je infantilnu prirodu lako
ustanoviti. majku (sestru
4
itd.), a lj.y.brumLodnos je qpterecen svim-tjes,lobama, spu
tanostima i neurotskim hirovima infantilno& inces1nog od
n6sa(tazan prijenoS). Genitalnog primata j li uopce nema
iIi nema kateksu, iii kao sto je slucaj u histericKog
funkcija poremecena zbog incestne: fiksa
oije:-Spolnost se - to narocito vrijedi !!eUI:Oze
- cruz puta predugode, ukoliko pacijent nije apsti
nent iIi inhibiran (seksualno zaplasen). Prema tome, imamo
lancanu reakciju: infantilna spolna fiksacija remeti orga
s ticku funkciju pdmata; taf
lje, stvara zastoj libida; zaustavljeni st@Ile
pojacavaJ' regenitalne fi,ksacije, itd., itd.. USllijed ove pretje
rane katekse i visoke napetosti pregenitalnog sustava, Ii
bidni poticaji se uvlace u svaku kulturnu i drustvenu aktiv
nost. Iz toga, naravno, moze proisteCi sarno poremecaj, jer
aktivnost ulazi tada u asocijativnu vezu s potisnutom i za
branjenom gradom. Povremeno, stoviSe, aktivnost postaje
neprikrivena spolna aktivnost u iskrivljenom obliku, npr.
grc violinista. Libidni visak za drustvenu aktivnost nije slo
bodno raspoloziv, jer j e u potiskivanju vezan uz infantilne
nagonske ciljeve.
J Biljeska, 1945: Uskladivanj e spolne energije zavisi 0 orgastickoj
moCi, tj. 0 mogucnosti organizma da. dopusti slobodno protj ecanje gr
cevitih trzaja orgazamskog refleksa. Oklopljeni organizam nije spo'
soban za orgasticke trzaje; biolosko uzbudenje je inhibirano grcevima
, na raznim mjestima u organizmu.
152
b) struktura superega
eUlitalnog karaktera ,qglavnom od'ltkuju njego-
Vi Vo.L.ul spolno pozitivfii elementi l (elementi koji potvrduju
zbog toga- postoji visok-s1:upanj .sklada izmedu
ida i superega.;. BuduCi da je edips1d kompleks izgubio svoju
kateksu Cni j e zaposjednut), protukateksa u o.snavoiill eLe:_
mentima superega takoder je postala suviSna/ Moze se reCi
nel!]a nikakvih seksualnih zabran:a--cm- strane-lT'
supere:ga. iSuperego nije sadisticki pretovaren, rie samo lZ
gor e nave<:lenih razlo-ga, ,-vee i zat? sto ne ,postoji zastoj libi
da koji bi izazvao sadizam .i superego mogao uc initi okrut
nim.4 Geni,talnl l ibioo, J er je neposredno zadovoljen, nije
sknven u td n jama druStyene dJelatnosti
kao u SIUcaj u neurotsk?-g karak!era" dokazj p otencije,
riego one pruz.aju prirodno, nenadoknaduj uee nar cisticko
zadovoljenje. 1<ako nema smetnj-i potencij e, kompleks rna
nje- vYi jednos ti ne postoji. Postoji uski medusobni odnos
izmedu ego-ideala i zbiljskog ega, i izmedu njih ne postoji
nikakva nepremostiva napetost. . . .
_U neur otskom karakteru, s druge straner-super ego je :PO:
glavito obiljezen negacijom seksualnosti, sto automatski do
vodi do pozriatog sukoba i odbojnosti izmedu ida i superega.
Kako ed1pski kompleks nije prevladan, i srediSnji element
superega,.iucestna zabrana, .i os je u cijelosti odrhn i smet
__ .vakom obliku spolnog odnosa. SnazoOsPolno ];2.Q:
.!.i skivanj e e)!a i prateci libidni zastoj poj acavaju sadisticke
.. kojile, iZf\eduostal oga, 1 u---okrutnom \
(Dobro Gismo utii:iili da se u Yezi r
time prisjetimo cia, kao st:)e Freud istakaoJ_potiskivanje \
moral a ne obrnuto.) BuduCi da je vise iIi manje
svjestan osjecaj immllePcije uvijek prisutan, mnoge drustve
sa u prvoril doRan po
!mci je, stp ne 9sjecaje manj f!-v.rijednosti. \ Napro
.ti0 ako su drustvena ostvarena djela cest0-E0tvrda poten:
cije, ali ni u kom slucaju ne mogu
talne potenCi ie, neurotski karakter se nikad ne oslobada
UDut rasnje praznine i 15eZobzira-
t9 'kalm nastoji da ga kompenzira. Tako se
zlhvni ego-i deal a dok ego,
Qespomoean i dvostrukQ l?araliziran osjeeajima manje vrf
jednosti (i mpotencijom i visokim ego-i cteaHma) , postaje sve
manje usplesan. 10-.:-- - -
- ,
,"
Za dalje obavijesti 0 ovisnosti sadizma u libidnom zastoju v. Po
VII moje knj ige Die Funktion des Orgasmus, 1927; v. takodcr
D!e Funktion des Orgasmus, Kaln, 1969.
153
\
,
'.
\
,..--::,
ega
ijttrimO 'sada u<jecaJje iNjrum. je izlozeQ j
talnog , araktera. Povremena orgasticka praznjeilJ-;:r(bldne
nape osti ida znatno umanjuju pritisak nagonskih zahtjeva
ida na ego. Kako je i d u ddbroj mjeri zadovoljen, superego
nema razloga da bude sa_disticki i zato ne vrsi nikakav na
rocit priti'sak na ego. Bez osjecaja ,krivnje, ego uzima i za.
dovoljava genitalni libido i neke pregenitalne teznje ida te
prirodnu agresi ju kao i dijelove libida ..
mlra u drostvenim djelaJnolilillla .... sto se tice genitaJnih hU
jenj a;-ego se ne saprotstavlja idu i moze mu izvjesne zabra
ne nametnuti utoliko lakSe sto je libido zadovoljen. Cini se
da je to jedini uvjet pod kojim id .pusta da ga ego nadzire
bez upotrebe potiskivanja. Jaka homoseksualna teinja ce
biti izrazena sasvim drukcije kada ego ne uspije zadovoljiti
heteroseksualnu teznju nego onda kad ne postoji libidni
zastoj. Ekonomski je to 'lako razumjeti, jer je u hetero
seksualnom zadovolj enju - ukoliko homoseksualnost nije
potisnuta, tj. nije iskljucena iz komunikacijskog sustava Ii
bida - i' homoseksualnim teznjama oduzeta energija-'.___
Budu'Ci da je ego pod sarno malom kolicinom pr-itiska i
od ida Ii (J;d lSuperega - UlIl1JIlogome zbog 'spalnog zadovolje
nja - on se one mora braniti protiv ida onako ka'ko se to
mora branHi ego neurotskog kamktera. On zahtijeva tek
male koliCine protukatekse i zato :ima mnogo slobodne ener
gije za dozivljavanje i djelovanje u vanjskom svijetu; dje
lovanje i dozivljavanje su mu intenzivni i slobodno teku.
Tako je ego u velikoj mjeri dostupan kako ugodi (Lust) tako
i neugodi (Unlust). Ego genitalnog karaktera takoder ifha
oklop, ali on njime ras<polaze, nije mu prepusten na milost.
Oklop je dovoljno elastican da se prilagodi najrazliCitijim
situacijama dozivljavanja. Genitalni karakter moie b-iti vrlo
veseo, ali i ljutit kad je potrebno. On reagira na gubitak
objekta odgovarajucom zaloscu ali ne pada sasvim u nju.
Sposaban je da intenzivno i odusevljeno voli i strastveno
mrzi. U naro.fiHm situacijama moze se ponasati poput dje
teta, ali nikada nece biti infantilan. Njegova je ozbiljnost
prirodna, nije ukocena (kao kompenzacija) jer on ne mora
izgledati odrastao po svaku cijenu. Njegova hrabrost nije
dokaz potencije, ona jeobjektivno motivirana. Tako pod
izvjesnim uvjetima, npr. u ratu $010 ga smatra nepravednim,
on se nece bojati da ga nazovu kukavicom onego ce braniti
::3
svoje uvjerenje. BuduCi da su infantilni ideali izgubili svoju
k,:1.0 i
-q::=. l motlvlrane/ PnlagodlJlvost I snagu nJegova -6klopa pokazu]e
154
.-/
,
, ....
'
\
vkrje, pregenitalno lib-idno zadovolj enje i suvremeni spolni dozivljaju iii d a se potpuno zatvori od drugih dozivljaja
moral, sadizam i etika, spolno .potiskivanje i udruzenja za gdje bi bilo r azumski opravdano da to ueini. Obicno je spol
rehabilitaciju posrillilih . . no inhibiran iii ima smetnje pri pripremnim akcijama sek
.. . U genitalriog .karaktera, uskladena libido-ekonomija i spa sualnog akta. Cak iako to nije slucaj, on ne dozivljava ni
sobnost za puno sp01no zadovoljenje temelj su gore nave kakvo zadovoljenje. J.li , zbog svoje nesposobnosti da se
denih crta karaktera, a jednako tako i sve sto neurotski preda, smetnje se javljaj u u takvoj mjeri, da se libidna
karakter jest i Cini odrcdeno je, u krajnjoj liniji, njegovom ekonomij a ne u skladuje. Temeljita anaJ.iza osjecaja koje
nedovoljnom libido-ekonomijom. netko ima za vrijeme spolnog eina dopusta razIikovanje
Ego neurotskog karaktera je iIi asketski iii postize 5E,01n_o vise tipova narcistickih osoba, cija je paznja usmjerena ne
zadovoJjenj e sav osjeCaje kriyuj e. On je pod pritisKom na osjet ugode vee na misao da ostavi vrlo mocan utisak;
s dviju strana: - ,nezciOOvOTjenog ida s njegovim . v '\pret jerano estetska osoba, .koja se jako brine da ne dodirne
zaustavljenim Jvbidom, i superega. Ego neurot- fi bilo koji clio tijela koji hi mogao povrijediti njena estetska
skog karaktera zauzima neprijateJjski stay prema idu i ula- , osjecanj a; s potisnutim sadizmom, koja se ne moze
guje se superegu. U is to vri jeme, medutim, on koketira s oslobodit i prisilne misli da bi mogla ozJijediti zenu, illi
idom J tajno se buni protiv superega. Sve dok ego potpuno ',) osoba koj u m. uce osj ecaji krivnje da zloupotrebljava zenu;
ne potisne svoju spolnost, on je pretezno pregenitalno usmje karakter, za koji akt znaci mucenje objekta. Po
ren, a zbog prevladavajuceg seksualnog morala, genitalnost pis bi se .rriogaoneizmjerno prosiriti. Tamo gdje se te smet
je abojena analnim i sadistickim elementima. Spolni cin se nje ne ocituju potpuno, sputavanja koja im odgovaraju na
smatra neCim prl javim i i ivotinjskir;n. Kako je agresivnost lazimo u cjelokupnom stavu prema spolnosti. Buduei da
uklopljena u nj iii, tocnije, usidrena dijelom u karakterni super ego neurotskog karaktera ne ' sadrii nikakve spolno
oklop a dijelom u superego, drustvene djelatnosti trpe od pozitivne elemente, on se kloni dozivljaja (H.
gresaka. Ego je zatvoren bilo za ugodu bilo za neugodu Deutsch ovo pogresno postulira za zdravi karakter). To zna
(afektivna zakocenost) iii je dostupan sarno neugodi; iii se ci, meautim, da sarno polovica u dozivljaju.
pak svaka ugoda brzo pretvara u neugodu. Okl op ega je Genitalni karakter ima cvrst ,narcistic.ki U neurot
krut, on je slabo iIi gotovo nika-ko pokretan, >>'komunikacije skog karaktera, s druge 'je prisi
s vanjskim svijetom, stalno pod nadzorom narcistickog cen ljava ego da Cini nadoknade (kompenzaclJe narcistieke pri
zora, siromane su i s O'bzirom na objektni libido i s obzi rode. Trenutacni sukobi, prozeti nerazumnim motivima,
rom na agresiju. Oklop dj eluj e poglavito kao zastita od "Onemogucuju neurotskom karakteru da dode do razumskih
unutrasnjeg zivota; posljedica je manje iii viSe izrazita sla odluka. I nfantilan stay i infantilne zelje uvijek imaju ne
bost stvarnosne funkcije ega. Odnosi s vanjskim svijetom gati van ucinak, tj. djeluju 'kao smetnje.
su neprirodni, nezivotni i.J.i oprecni; ci jela lienost ni ukom Spolno -nezadovdljan i nezadovoljiv, neurotski karakter
slucaju ne moze skladno vibrirati sa stvarnoscu, jer joj ne je konacno prisiljen bilo na asketizam iIi krutu monogamiju.
dostaje spO!sobnos.t za puno doii'vljaIVanje. Dok genitallni \ Potonje ee opravdati moralom Hi obzirnoscu prema spolnom
karakter moze promijeniti, ojacati ill oSilabiti svoje zastitne partneru, ali u zbilji on se boji spolnosti i nesposoban je C
mehanizme, ego neurotskog karaktera je potpuno prepusten da je uskladi. Kako sadizam nije sublimiran, superego je
na milost i nemilost svojim nesvjesnim potisnutim meha krajnje strog; id je nemilosrdan u svojim zahtjevima za za
nizmima. On se ne moze ponasati drukcije cak i ako zeli. dovoljenje svojih potreba, ego razvija osjecaje krivnje, koje
.\
zelio bi biti radostan ili Ijutit, ali nije sposoban ni za jedno. naziva drustvenom savjescu, i potrebu za ,kaznom u kojoj
Ne moze intenzivno voljeti jer su potisnuti bitni elementi pokusava nametnut i sebi one sto uistinu zeli da ucini dru
njegove spolnosti. Niti moze primj ereno mrziti, jer se nje gima.
gOY ego ne osjeca doraslim mrznji, silno ojacaloj zbog libid Nakon kratkog razmisljanja vidimo da empirijsko usta
nog zastoja, pa je zato mora potisnuti. A kada osjeea ljubav novljenje opisanih mehanizama postaje osnova za revolucio
iii mrinju, reagiranje je jedva u skladu s r acionalnim ci narnu kritiku svih teorijski zasnovanih sustava morala. Da
njenicama, te u .nesvjesnom infantilna iskustva ulaze u igru za sada ne ulazimo ovdje u pojedinostiovog pitanja tako
i odlucuju 0 dometu i prirodi reakcija. Krutost njegova odlucnog za drustveno stvaranje kulture, mozemo prethod
oklopa Cini ga nesposobnim da se iii otvori bilo kakvom no utvrditi da ee, U onoj .mjeri koliko omoguCi za--.,
156
(3'
dovoljenje potreba i dode do preobraiaja ,tome odgovara_ macija da su neprimjerena sredstva iii, tocnije, neprimje
juCih ljudskih struktura, u istoj mjeri morati otpasti rno rena za ovladavanja zastojnom tjeskobom. Sublimac:ija je,
ralno uskladiya nj e dmstvenog Zivota. Konacna odluka ne oput orgastickog zadovolj enja, specificna djelatnost geni
leii u podrucju psihologije, vee u podrucju socioloskih pro - .falnog karakter a; reakcij ska formacija je nacin rada neurot
cesakoji vode u socija'listicku plansku privredu. Sto se tice '." skog karaktera. To, naravno, ne znaCi da neurotski karakter
nase klinicke prakse, ne moze vise biti sumnje da sva'ko ?ne sublimir a i da zdravi karakter nema ni,kakvih reakcij
uspjesno analiticko lijecenje, tj. one kojemu uspije da neu
skih formacija.
rotske karakterne strukture preobrazi u genitalnu karak
{ Za na iskustava
ternu stru'kturu, razgraduje moralisti6ke arbitre i zamjenju
teorij skl Oplsatl odnos lzmedu subhmacIJe 1 spolnog zado
je ih samoUipray.ljanjem djelovanja zasnovanog na zelravoj
,"::1 voljenj a.. sublimacija j e posljedica otklla
libidnoj ekonomiji. Budu6i da su neki analiticari govorili 0
nj<Yli.a .!ibid.ne
unistavanju superega analitickim lij ecenj em, moramo na
- t Vlsem, drustveno vnJednom cllJu.
to reCi da se radi 0 povlacenju energij e od sustava moral
- Je odu
nih instanca 1: 0 nj egovu zamjenjivanju
-t _ stati od svog prvobltnog obJekta 1 cllJ a. Ova prva formula
uskladenoseu. C:injenica da je ovaj proces u protuslovlju s
k O.E.at n? je dovel; do subli
danasnjim interesima drlave, moraine filozofije i vjere, to
: macija i nagonsko zadovolj enje uopee
je od odlucujuce vaznosti u veri s necim drugim.
" ako razmofi:'lmo M nos izmedu sublimacije i libidne ekonO=
stavnije izraieno, sve to znaci da coviek
ciijeoj5tenito, -omia nam- svakodnevno l skustvo
- i--prifhltivne bioloske :i kulturne potrebe -zad0volj.ene._ ne
ovdje ne da rrema nikakve opreke, nego da je, napro
treba nikakvu morainost da odrii samosvladava-nje, dok
libidna __i __traj
nezadovoljen covjek, potlacivan u svemu i svaceinu, friir 'Od
-.( " Radi se sarno 0 tome da oni porivi koji tvore
sve jaceg unutrasnjeg uzbudenja, sto bi moglo bi'ti povod
_ teffielj nasih drustvenih djelatnosti ne dolaze do neposred
da rastrga sve u sitne komade ukoliko njegove snage ne bi
<---.
, nog zadovolj enja; ali to ne znaci da libido uopee nije zado-
Uloralnim mo6ima bile djelomieno sapete, a djelomicno utro
voljen. Ps-ihoana'liza smetnji pri radu uci nas da je teze
sene. Opseg i jacina asketskih i moralistickih ideologija
sublimirati pregenitalni libido sto je veCi zastoj libida u
! najbolje su mjedlo za opseg i' jacinu nerazrijesenih nape
/ tosti od nezadovoljenih potreba u prosjecnom masovnom in
cjelini. Spolne fantazije zaokupljaju dusevne interese i od
dividuumu toga drustva, Oboje je odredeno odnosom proiz vraeaju od posla; iIi su same kulturne djelatnosti seksuali
vodnih snaga i naeinom proizvodnje, s jedne strane, i po zirane i na taj nacin dospjele u podrucje potiskivanja.
s
.Jrebama koje treba zadovoIjiti, s druge strane.
, Ljudi W u, doduse, da borba protiv snainog nagona i potrebno
Razmatranje sirih poslj edica spoine ekonomije i analitic
isticanje svih i cstctskih sUa u fivotu karak
ke teorije karaktera neee moCi da izbjegne ovim pitanjima,
ter; to je za neke naroato povoljno organiziranc prirode; mo
ostm ako, na racun svog prirodoznanstvenog ugleda ne dad ramo takOl1er priznati da je razlikovanje pojedinih karaktera, koje
ne prednost tome da se zaustavi na umjetno podignutoj
je danas tako izrazito, omogueeno samo uz postojanje spolnog ogra
nicavanj a. Ali u velikoj veCini slucajeva bor.Q'LP.rotiv.
granici izmedu onoga sto jest i onoga sto bi trebalo da bude.
ener!U.Lu koja je na raspolaganju u Lt<L!!Pl !'vo U_
//
iO'Liiilad sve svo]e silage da lil.Jzbo.riQ.2YQLd!o i mje
u Odiios- moguce sublimacije i koliCiDe
3. SUBLIMACUA, REAKCIJSKA FORMACUA I NEUROTSKA
Potrebnespolne aktivnosti razlikuju se, naravno, vrlo mnogo od osobe'
REAKCUSKA OSNOVA
?O osobe pa cak i od jednog zvanja do drugoga. Apstinent
! 5S"
ali apstinent mladi ueenjak sigurno nije njet os
11) q... Sada cemo obratiti paznju na postojeee r azIike izmedu otonji mofe svoTim samoobuzdavanjem osloboditi sile za svoj studij ;
prvi vjerojatno nalazi da \
drustvenih djelatnosti genita'lrrog karaktera i neurotskog ka
..J ..!.Ygova dostignuca. Opeenito nisam stekao utisaKO<i spOliiQ,
. v ..J);;,. raktera.
..J7 , siVara ener gi15ne i ' samopouzdane ljude od akcije .
.ii Vee smo istakli da su orgasticko zadoyglj enje libida i
name mislioce ill odvafne oslobodioce i reformatore. DaJ.elw IV ,:>
se u mnos _' e
primje!.::,na sr ecfstva za uldanjanje libidnog za
n.ltY,0lil'-0odstvo jBJdh
stoi a, a pregenitalno zaaovolfenj e ilibida i reakcijska for-
chrifieii, sv. V. str. 159. i dalje.
-NI) '\
158 159
Promat r anje sublimacij a genitalnog karaktera pokazuje da
one uvij ek iznova dobivaju poticaje od _orgasti6kih zadovo
ljenja spolnih napetosti
'1 energij a za vise jer, za izvjesno
J:') nepovlace na sebe nikakvu libidD-JJ kateksu; U
uspjesnim analizama, nadalj e, 'primjeeujemo da pacijentova
radna sposobnost tek onda osobito ojaca posto je on po
stigao puno spolno tr'!.inost
2 i 0 us,kladenosti libidne Pacijenti koji se
savaju svoj e neuroze samo pomoeu sublimacije pokazuju
se daleko labilnijima i mnogo su skloniji da ponovo obole
nego oni pacijenti koji ne sarno da sublimiraju vee takoder
postizu neposredno spoLno zadovoljenje. Upravo kao sto je
nepotpuno, tj . u prvom redu Ci sto pregenitaJlno, libidno za
dovoljenje smetnja sUblimaciji, tako je orgasticko genitalno
zadovoljenje unapreduje.
r A sada usporedimo - ponajprije sarno deskriptivno _
sublimaciju s reakcijskom formacijom.
6
Ono sto upada u
II
oei 0 ovim pojavama jest da je reakcijska formacija ne
kako grcevita i prisilna, dok sublimacija teee slobodno. U
potonjem slucaju kao da id, u skladu s egom i ego-idealom,
stoji u neposrednom dodiru sa zbiljom; u prvom pak sIu
caju, kao da sve djelatnosti strogi superego nameee idu koji
se tome protivi. U sublimaciji naglasak je na ucinku dje
:latnosti, premda je i sama djelatnost libidno naglasena. U
reakcijskoj formaciji, s druge strane, Cin je vazan; uCinak je
od prilicno sekundarne vaznosti. Akcija nema libidni na
glasak; ona je negativno motivirana. Ona je prisilna. Covjek
koji sublimira moze obustaviti svoj posao za prilicno dugo
vremensko razdoblje - njemu je odmor jednako vaZan kao i
posao; ali pri prekidanju reaktivnog djelovanja prije iii kasni
je javlja se unutrasnji nemir. Ako se prekid nastavlja, nemir
moze narasti do razdrazljivosti pa eak i tjeskobe. I covjek
koji sublimira povremeno je razdrazljiv iii napet, ne zato
sto niSta ne radi, vee zato sto svoju dje1atnost, tako reCi,
tek rada. Covjek koji sublimira hoee da djela i raduje se ,
svome radu. Covje'k ciji je rad reaktivne prirode mora, kao
sto se jednom prikladno izrazio jedan pacijent, da bude
robot. I cim zavrsi jedan posao, on mora odmah zapaceti
drugi. Za njega bijeg od mirovanja . Povremeno, uCi
nak reaktivno izvrsenog rada bit ee isfCkao :i ueinak rada
-'
,koji se temelji na sublimaciji. Obieno, medutim, reaktivna
6 Daljnj e tvrdnje na ovom mjestu odnose se sarno na prosjecnog rad
nika u kapitalistickom drustvu. Zasad nema nikakve mogucnosti da
se ndto kaie 0 dinamici radnog ucinka sovjetskog covjeka.
/" ;''-J'4 )
dj el
a
pokazuj u se drustveoo man je uspjesnima nego subli
mirana djela. U svakom slucaju, isti covjek ce postiCi mno
go vise uvjetima sublimacije nego pod oni ma reakcijske
forUlaClje.
Pri svakom izvrsenom radu, ,koji odgovara apsolutnom
utrosku odredene mase energije, moze se iz njegove struk
ture viSe ill manje tocno izracunati odnos toga izvrsenoga
rada pr ema r:a-!!:.. nC!.i <!.. otie!1e ()?obe. Jaz izmedu
radne sposobnosti (pritafena sposobnost za- rad) i apsolut
nog postignutog djela nije ni pribliino tako velik u slueaju
sublimacije kao 11 slucaju reakdjske formacije. To znaN da
se koji sublimira pr iblizava
viSe od covjeka koj lracIi reaktivno. Osjeeanja manje ,,!:-ifed
'nosti o(!gova'raju unutarnj.c?i svj esnos'ti ove razlike.
Klinicki zapazamo spomenutu razliku po tome-Sfo"se
mirana dj ela kad su njihovi nesvjesni odnosi otkriveni, r eta
tivno malo mijenjaj u; reaktivne djelatnosti, s druge strane,
ako se ne slome potpuno, pri preobraiavanju u sublimacije
cesto pokazuju golem porast.
Aktivnosti prosjeenog radnika u nasoj kulturnoj sredini
obiljezavaju mnogo eesee reakcijske formacij e nego subli
macije. Nadalj e, prevladavajuea formacija odgojne strukture
(uz drustvene uvjete rada) dopusta da se radni kapacitet sa
rno vrlo malim dijelom razvije u efektivnu radnu djelatnost. ./
U slucaju sublimacije nema obrtanja smjera poriva: ego
iednostavno preuzima poriv i skreee ga prema drugQ,rrl d-
Iju. U slucaju, pak, reakdjske formacije d6lazi _Clciobrtanja
'In-rera poriva. r or iv se okrece protiv same jectinke i ego
ga preuzima sarno utoliko 1i6Hko"dolazi do - ovog -obrtanja.
U procesu ovog obrtanja,k,ateksa poriv. se okreee u
,_protiy_ .. poriva. ,Proces koji Freud
opisuje u slucaju odvratnosti savrsen je primjer za ovo. U
reakcij skoj formaciji, p rvobitan cilj zaddava svoju kateksu
u nesvj esnom. Prvobitni objekt poriva nije napusten, vee
samo potisnut. Zadrzavanje i potiskivanje poriva, preokre
tanje smjer a poriva praeeno stvaranjem protukatekse, obi-!
ljezavaj u reakcijsku formaciju. Odricanje (ne potiskivanje) "
i zamjenjivanje prvobitnog dlja i objekta poriva, zadda
vanje smj era poriva i nikakvo stvaranje protukatekse, obi
Ijezja su sublimacij e. .. -
Da ispi tamo, nadalje, proces uklj ucen u reakcijsku for
'maciju. Najvaznija ekonomska crta u ovom procesu je
potreba protukatekse. Buduei da je prvobitni cilj poriva
zadrian, 0 0 je stalno preplavljen libidom i, isto tako stal
?O, ego mor a pretvoriti ovu kateksu u protukateksu, npr.
lZvesti reakciju odvratnosti iz analnog libida, itd., da bi
161
160
/ kom, do tri obuzdao poriv. Reakcijska formacij a nije jednokratni pro
ces vee se zbiva neprestano i, kao sto cerna odrnah vid
jeti, on se siri.
. U reakoij skoj ??-'OJmplj en
on je svoj strogi promatr ac. U sublimaciji, energije ega I
su slobodne za cijelovanje. :!.ednostavne reakgj ske forma- I
Q,i.e,-kao sto su 9dvratnost i stid dio su oblikovanja karak
tera svakog covjei{a:-One ne stete razvoju genitalnog ka
raktera i ostaju unutar fizioloskih granica jer nema libido
nog zastoja da tpoj aca pregenitalne teznj e. Ako, me<1utirn,
.spolno potiskivanje ide . .. ?Jeko, ako je ono us..Il1jereno
"narocito protiv genitalnog libi da, pa dolazi do zastoja Ii.
bida , reakcij ske "formacije prrmaju pretjeranu libidnu ener
giIu i, ' kao"posljedkatoga, ,iska.zuj u -osobfii u poznafu Hjec.
n iku kao fobicka di fuzija.
Prvobitni cilj Sublimirani cilj Reakcijska formacij a / N I;) :
_
/
. Vracanje poticaj a,
protukatelsa ( J.-V-I..VI - e, J
fL .......... ......_- Potiskivanjc
'--.
"
'I.
Prvobitni cilj
Izvor nagonskc
ener gije
A B
A: Nema potiskivanja; poticaj sarno skrenut; prvobitnom nagonskom
cilju nedostaje kateksa;
B: Potiskivanje prisutno; prvobitni cilj je zaddao svoju punu kateksu;
poticaj nij e skrenut, vee ga ego usmjerava prema sebi. Na mjestu
vraeanja nalazimo dj elatnost iii djelo (reakcij ska formacija).
Shematski prlkaz subllmaclje u usporedbi s reakclJakom
formadjom
Da navedemo kao primjer slucaj jednog sluzbenika. Kao
sto i prilici tipicnom prisilnQm karakteru, on je izvrsavao I
svoje duinosti najsavj esnije. Tijekom vremena, unatoc to
me stQ se svorn poslu nije ni najrnanj e on mu se
sve viSe posveCivaQ. U vrijeme ,kada Je usaQ u analizu nije
bilo neobicno da radi sve do PQnoCi iii cak, jednorn priIi
sata ujutro. Analiza je ubrzo iznijela (1) da
sU spolne fantazije uznemiravale nj egov rad (trebao je viSe
vremena da vrsi svoj posao upravo iz tog razloga, tj. tra
tio je vrijeme, i (2) nije mogao sebi d'Opustiti nijedan
miran trenutak, narocito ne uvecer, jer su tada suviSe na
bijene fantazije nemilosrdno obuzimale njegovu svijest. Ra
deci noeu, oterecivao je izvj esnu kolicinu libida, ali veci
dio nj egova libida, koji se nij e mogao oslob'Oditi na takav
nacin, povecavao ,se sve dok viSe nije mogao zanijekati
smetnje u r adu.
Zato, !irenje rea.kcijskih i rea.ktivnih djelatnosti :1
nagomilavanju libidnog zastoja. Kada, ko- ;
nacno, reakcij skerormac1j e nlSU 'kadre eta upravljaj u
zastojem libida, kada dolazi do procesa dekompenzacij e, ka
da, ukratko, karaokter ne uspijeva da ..utro.sClibido, po
javljuje se neprikrivena neurotska tjeskoba iIi se javljaju
neurotski lSirnpt'Omi koji raspolafu pretjeranom kolicinom
nevezane t jeskobe.
Reaktivni rad se uvijek razumski opravdava. Tako je nas
paoijent pokusavao da opravda svoje duge sate zaleci se
na pretjerano opterecenje poslom. Njegova pretjerana i me
hanicka aktivnost nije imala sarno ekonomski smisao oslo
badanj a napetosti i nije sluiila sarno odvracanju od spol
nih fantazija, nego je ispunjavala funkciju far
macije..l?rotiv potisnute mrz,nje uperene prot[v
(Q.ca). Analiza je pokazala da- su napori "pacijenta da bude
narocito koristan.... svome sefu predstavlj ali opreku njegovih 11 /
.nesvjesnih narnjera. Takvo ponasanje poput robota ne mo '
fuse ipak tumaciti kao samokafnjavanje, koje je tek jedan
od mnogih srnislenih sadrlaja ,simptoma. U osnovi, on se
sigurno nije zelio kazniti, vec zastititi od kazne. Strah od
posljedica m,jegO'Vih spolnih falIl!tazija Iezao je U osnovi
reakcijske formacije.
Ni rad izvrsen kao prisilnQ-neurotski rad kao duznost niti
bilo koja druga reakdjska formacija nisu sposobni da vezu
Oitavu za,stojnu tjeskobu. Zamislimo, na primjer, pretjeranu
motornu aktivnost zenskog histerickog karaktera iIi pretje'
ranu poduzetnost i nemir planirana neurotika. MiSicni SUo
stav oboj ih je preopterecen nezadovoljenim libidom; oboje
stalno teZi prema objektu: histericna djevojka na neskriven
naoin, planinar na simboIicki nacin (planina = zena =
maj ka). Njihovokretanje, istina, odrjesava izvjesnu koli
cinu libida; u isto vrijeme. medutim, one povecava nape
tost utoliko sto ne dopusta konacno zadovoljenje. Neiz
bjemo, stoga, dj evojka ima napadaje hLsterije, dok neurot
ski pJaninar mora PQduzimalli sve napornije i opasnije pIa
163
162

ninarske pothvate da bi ovladao svojim zastojem. Me<1u
tim, kako postoji prirodna granica tome, simptoms'ka neu
roza izbija ako on, sto se cesto dogada, ne do
iivi nesrecu u planinama.
Reakcijska osnova karaktera je prikladan naziv za sve
koji trose zaustavljeni libido i vezu neur otsku
!,jeskobu u erte karaktera. Ako, kao posljedica prekomjer
nib spolnih ogranicenja, ona ne uspije da izvrsi svoj u eko
nomsku funkeiju, ona postaje neurotska reakcijska osnova,
koju analiticko lijecenje poktclava ukloniti. Sirenj e reak
cijske formacije je samo jedan od mehanizarna neur otske
reakcijske osnove.
Nije bitno kada se javlja pogorsanje neurotskog karak
ter a; u sVakom se slucaju moze us tanoviti da je neurotski
karakter postojao od ranog dj etinjstva, od vremena kon
fliktnog edipskog stadija. Neurotski simptom obicno poka
zuje kvali tativnu bliskost sa svojom neurotskom r eakcij s.kom
osnovom_ Evo nekoliko pr imj er a; p risilno neurotski pre
tjerani smisao za red postat ee, uz prikladni povod, prisi
Ian smisao za red; analni karakter narast ce do stanja op
stipacij e; zbunjenost ce postati patolosko crvenjenje; hi ..
s tericka poduzetnost i koketer ija ce se razviti u histericke II'
napadaje; karakterna ambivalencija Ce postati nesposobnost '
da se donose odluke; spolna zaplasenost Ce pos tati vagini
zam; agresija ili pretjerana savjesnost ee lPostati poticaj
za ubijanjem.
Ipak, neurotski simptom nece uvij ek pokazivati kvalita
tivnu istovrsnost sa svojom r eakcijskom osnovom. Dogada se
da je simptom obrana protiv viSka tjeskobe na vBem ili
niZem libidnom stadij u. Tako, na primjer, histericki ka
rakter moze r azviti prisilu za pranjem; prisilan karakter
anksioznost ill konverzivni simptom. Nije po
trebno naglaSavati da u praksi naSi pacijenti predstavljaju
mjesavinu, s prevladavanjem jednog ili drugog karakternog
oblika. Me<1utim, dijagnoza se ne smije postavljati prema
simptomima vee prema neurotskom 'karakteru koji leZi u
osnovi simptoma. Tako ee, cak i kada dolazi pacijent zbog
konverzivnog simptoma, dijagnoza bi ti prisilna neuroza ako
karakter pokazuje pre teino prisilne neurotske erte.
Opisujuci rezul tate ovog ispitivanja, vidimo da se r azlika
neurotskih i genitalnih karakternih tipova mora pro
matrati sto je mOguCe elasticnije. Buduci da se razliko
vanje temelji na kvanti tativnim kriterij ima (na mjeri ne
,posrednog spolnog zadovoljenja ili libidnog zastoja), pod
vrste stvarnih karakternih oblika izmedu dva glavna tipa
sU beskonacne. Ipak, s obzirom na hellI'isti cku vrijednos t
i <11ediste koje ono nudi u pr akticnom radu, tipolosko istra
tini se ne sarno opravdanim vee cak i potrebnim.
Kako ovaj rad predstavlja samo mali pocetak prema genet
skoj teoriji tipova, ne tezimo da oqgovorimo na sva pitanja
koja proizlaze iz teorije tipova. Njegov je zadatak zasad'
ispunj en ako nas uspij e uvjeriti cIa je Freudova teorija
libida, neogranicena i s talno r azr aCiivana, .Jedini zakoniti
teffielj za psihoanaliticku karakterologij u.
164
9
Djeija fobija i oblikovanje karaktera
1. .OTMJENIo: KARAKTER
Pokazat cerna sada na primj eru kako karakterni stay pro
izIazi iz infantilnih doiivIjaja. U ovom prikazu sIijedit ce
rna put koji je vodio od analize otpora karaktera do nje
gova pas tanka u odredenim infantilnim situacijama.
Tridesetitrogodg nji muskarae zapoceo je analizu zbog te
skoca u braku i smetnji u postu. Patio je ad jake nesposob.
nosti da donosi odIuke, sto mu je otezavaIo racionaIno rje
savanje njegova braenog ,prdbIema i spreeavaIo da napre
duje u zvanju. S osobitim razumijevanjem i vjestinom pa.
cijent je odmah prionuo uz analiticki rad, taka da su u vrIo
kratko vrij eme patogeni sukobi edipskog odnosa omogu.
cHi teorijsko objasnjenje njegovih bracnih teskoca. Nece
rna uIaziti u gradu koja pokazuje poistovjecenje izmedu
njegove zene i njegove majke, izmedu njegovih pretpostav.
ljenih i njegova oca; iako zanimIjiva, ova grada ne otkriva
niSta novo. Usredotocit cemo se na njegovo ponasanje, od.
nos izmedu ovog ponasanja i infantiInog sukoba i otpor
karaktera u Iijecenju.
Pacijent je bio ugodne vanjstine, srednje visine, imao
je suzdrlan otmjen izraz, Ibio je ozbiIjan i ponesto bahat.
Njegov odmjeren, poIagan i otmjen hod padao je u oci _
trebaIo mu je prilicno vremena da prode kroz vrata ~ pri
jede preko sobe dokauca. Bilo je ocito da je izbjegavao
- iIi skrivao - svaku rurbu iIi uzbudenje. Njegov govor je
bio stalozen i uravnotezen, miran i otmjen. Povremeno bi
bacia jedan nagIasen, ost ar Da! , istovremeno pruiajuci na.
prijed obje ruke, zatim preIazeci jednom preko ceIa. Le
zao je na kaucu prekriZenih nogu, opusteno. Bilo je vrIo
malo, ukoliko je uopce bilo, promjene u njegovoj smire
nosti i ugladenosti, cak i kada -se razgovaraIo 0 osjetIji.
vim i inace narcistickim temama. Kada je, nakon nekoliko
166
dana anahze, govorio 0 odnosu sa svojom maJkom, koju
je njeZno volio, mogIo se lijepo vidjeti kako pojaeava svoje
otmjeno drlanje u pokusaju da ovlada uz;budenjem koje
ga je obuzeIo. Rekao sam mu da nema potrebe da mu bude
neugodno i poticao ga da sIobodno izrazi svoje osjecaje
ali bez uspj eha. Zadrlao je svoje ddanje i miran naein
govora. Jednog dana, zaista, ,kada su se suze pojavile u
njegovim oeima a glas se 06to gusio, istom je otmjenom
smi renoscu podigao rupcic da osusi oei.
Toliko je vec bilo jasno: njegovo ponasanje, bex obzira
na porijekIo, zastiCivalo ga je od zestokih euvstava u ana
lizi, euvalo ga ad euvstvenog sloma. Njegov karakter spre
Cavao je slobodan r azvoj analitickog dozivljavanja; vee je
postao otporam.
Uskoro, posto 5e ocito uzbudenje bilo stisalo, upitao sam
ga kakav je dojam na njega ucinila ova analiticka situa
cija. Odgovor io je da je sve to vrlo zanimljivo, ali nije
na njega djelovalo vrlo duboko - suze su mu jednostavno
pobjegle; bilo je to vrIo neugodno. Obj asnjavanje da su
takva uzbudenja potrebna i plodonosna nije bilo od ko
risti. Nj egov se otpor vidljivo ;povecavao; saopeenja su po
staIa neprirodna; njegov staY, s jedne strane, postajao je
sve izrazit-iji, tj. sve_otmJeniji. _mirniji i uzdrlljiviji.
MoZda je bila tek beznacajna podudamost da sam jednog
dana pomisIio na izraz Iordovski za nj egovo ponasanje.
Bekao sam mu da igra lllogu nekog engleskog lor da i da
to mora imati svoju povijest u njegovu mladenastvu i dje
tinj stvu. Objasnio Isam mu i trenutnu obrambenu funkeiju
iijegova lordovskog ponasanja. Tada je iznio najvazniji
element svoje obiteljske price: kao dijete nikad nije mo
gao vjerovati da je sin malog neznacajnog zidovskog trgov
ca, -kakav je bio njegov otac; morao je, biti, mislio je,
engleskog porijekla. Kao mali dj eeak euo je da je nje
gova baka imala vezu s pravim engleskim lor dom i mislio
je da u zilama njegove majke teee engleska krv. U njego
vim snovima 0 buduCnosti, fantazija da ce jednog dana doCi
u EngIesku kao ambasador igrala je vodecu ulogu.
Tako su gjedeCi eIementi bili sadrZani u njegovu lordov
s!omponasanjll:
1. Misao da nije II srodstvu sa svojim oeem, kojeg je
potcjenjivao (mdnja prema oeu).
2. Misao da je sin majke koj a ima engleske krvi u zilama.
3. Njegov ego ideal da preraste usku sredinu malogradan
ske obitelji.
167
Otkrivanje ovih elemenata, koji su bili ukljueeni u nje
govo drZanje, bio je prilican udarac njegovu
Ali uvijek nije bilo jasno koje nagone otklanj a.
Kada smo sve dosljednij e ispitivall njegovo lordovsko"
nMli smo da je usko povezano s drugom crtom
karakte:r:a koja je u analizi stvarala nemale - sa
da se izruguje svima u rSvoj oj okolini i zlura
dosu. Izrazavao je svoj prezir i izrugivanje kao s visine
svoga lordovskog pri jestolja. U isto vri jeme, medutim, to
je slliZilo zadovolj enj u nj egovih jakih sadistickih poticaja.
vee je i prije toga govorio da je u pubertetu obil
no producirao sadisticke fantazije. Ali, sarno je govorio 0
njima. Tek kad smo zapoceli da ih izvlacimo iz njihova
trenutnog u sklonosti da se naruga, poceo ih je
dotivljavati. Lordovska kva!liteta u njegovu bila
je protiv pretjeranog presezanja njegova izrugivanja
u sadistilku aktivnost. Sadisticke nisu bile potis
kivane; bile su zadovol jene izrugivanjem drugima i otkla
njane aristokratskim drlanjem. Tako je njegova nabusita
priroda bila st rukturirana tocno kao simptom: sIuzila je
kao obrana protiv nagonskog poriva i, u isto vri jeme, za
dovoljenje ist oga. Ne moze biti sumnje da je sebi
potiskivanj a sadizma putem ovog oblika obrane, tj.
ukljucujuei sadizam u osornost karaktera. Pod drugim okol
nostima, vjerojatno je da bi se iz njegova slabog straha
od pr'ovalnika razvila jaka fobij a.
Fantaziia da je lord nastala je kad je imao eetiri go
dine. Zaht jevu da se svladava udovoljio je kasnije,
iz straha od oca. Ovome je, na osnovi suprotnog
s ocem, bila dodana bitna sklonost da nadzire svo
je a/ITesije. Dok se otac stalno borio i prepirao s majkom,
u djecaku se oblikovao ideal: "Neeu biti poput svog oca;
bit Cu upravo suprotno.,,1 To je odgovaralo fantaziji: Da
sam muz svoj e majke, odnosio bih se prema njoj sasvim
drukcije. Bio bib ljubazan prema n joj, ne bih se ljutio
zbog njezinih mana." Tako je ovo obrnuto poistovjecivanje
bilo dio edipskog kompleksa, ljubavi prema majd i md
nje prema ocu.
, Sanjarenje i samosvladavanie, praceni nvim sadistickim
fantaziiama. sacin javali su diecakov karakter, koji je odgo
varao aristokratsko; (Jordovskoj) fantaziji. U pubertetu je
jaki hornoseksualni izbor obi ekta (bio je to neki
ucitelj), se zavdio u poistovjecenju. Me<!:utim, ovaj uei-
I Vidi takoc1er moj a istrafivanja poistovjeeivanja u DeT
triebhafte Charakter, Internationaler Psychoanalytischer Verlag, 1925.
168
telj je bio utjelovlj eni lord, plemenit, miran, <suzdrlan, bes
prijekorno odjeven. PoistovjeCivanje je zapocelo oponasa
njem uciteljeve odjece; sli jedila su druga i, oko
cetrnaeste godine. karakter smo ga zatekli u analizi
bio je potpun. Fantazija da. je aristokrat prevedena je u
nj egovo zbiljsko
postojao je i poseban r azlog zasto se ostvarenje fantazi
je u nj egovu vladanj u dogodilo upravo u toj dobi. Pacij ent
nije nikada svj esno masturbirao za vrijeme puberteta. Strah
od kastracije, izraZen u razlicitim hipohondrij<s kim straho
virna, razumski je opravdavao: Plemenit covj ek ne radi
takve stvari. Ukratko, i lordovstvo je slliZilo kao obrana
protiv zahtjeva za rnastur bacijom.
Kao lord, osjecao se nadmoenim svim Ijudima, s pravom
da svakoga prezire. U analizi, me<!:utim, ubrzo je morao
uvidjeti (i tome se pokoriti) da je njegov prezir
ska kompenzacija osj ecaja manje vrijednosti, upravo kao
je i cit avo njegovo drlanje skrival o osjecaj manje vri
jednosti covjeka koji j e potjecao iz nize sre
dine. Medutim, dublji smisao prezira bio je da je on za
mjena za homoseksualne odnose. Narocito je prezi rao one
kQji su mu se svirtali, a uopce nije mario za
druge (prezir = sadizam = homoseksualno udvaranje). Biti
aristokrat sjedinjavalo je opreku izmedu sadizma i homo
seksualnosti, s jedne strane, i otmjeno samosavladavanje, s
druge strane.
U analizi, njegovo lordovsko drzanje postaialo je sve iz
razenije'sa svakim novim prodiraniem u nesvjesno. Vreme
nom. me<!:ut im, ove obrambene reakcije su siabile isto ona
.ko kako je njegova priroda u svakodnevnom zivotu po
stajala blaZa, a da se osnovni karakter nikada nije izgubio.
Analiza njegova dovela je neposredno do ot
kriea srediSniih sukoba n jegova djetinjstva i
Na taj su nacin nj egovi patogeni polozaji .napadnuti s dviju
strana: (1) strane nj egovih sjecania, snova i drugih sai
drlajnih saopcenja - s malim afektom ovdje - i (2) sa
strane karaktera aristokratskog drlanja, u kome su bili
vezani afekti agresije.
2. SVLADAVANJE DJETTNJE FOBIJE STVARANJEM
KARAKTERNIH STAVOVA
Znatna kolicina genitalne anksioznosti bila je vezana u nj e
govu 10rdovskom drlanj u. Povijest ovog vezivanj a otkriva
fobi ju iz djetinj stva 0 kojoj se malo znalo. Izme<!:u trece i
seste godine pacijent je trpio od jake fobije od
169
S obzirom na nj ezin sadrlaj, nas zanima sarno Cinjenica
da je njegov feminini stay prema ocu cinio sredisnji ele
ment ove fobije, tj. ona se ocitovala ,kao regresivna reak_
cija na strah od kastracije. To je bilo povezano s tipie
nom masturbacijskom anksioznoscu. 8to je djecak svoju
lordovsku fantazij u vise pretvarao u lordow,ko ddanje, nje
gova je fobija postajala slabij a. Kasnije su od toga ostaIi
sarno tragovi bojazni u casu kad je odlazio na spavanje.
Za vrijeme analoize, a s razgradivanjem njegova lordavstva,
fobija od miSeva i strah od kastracije ponovo se afektivno
pojaviSe. Ocito, dio libida iii tjeskobe djetinje fobije bio
je preraden u karakterni stay.
Poznajemo, naravno, pretvaranje zahtjeva i tje.
skobe u crte kara.ktera. Poseban slucaj ove vrste pretvara
nja je zamjena vrstom oklopa protiv vanjskog svijeta
i protiv tjeskobe, takvim oklopomkoji je odreden struktu
rom nagona; u ovom je slucaju pacijentovo otmjeno po.
nasanje vezivalo infantilnu tjeskobu.
Drugi tipican slucaj je prijelaz djetinje fobije iIi cak
jednostavnijih pojava straha od kastracije u pasivno-femi
nini karakter, s'to popr ima vanjski izgled pretjerane, ste
reotipne ugladenosti. Slj edeoi slucaj je jos jedna ilustra
cija pretvaranja fobije u karaktemi stay.
Ne uzimajuCi u obzir njegove simptome, jedan se pri
silni pacijent isticao svojom potpunom afektivnom zakoce
noscu. Vrsta zivog stroja, bio je nedostupan bilo za ugodu
iIi neugodu. U analizi je afektivna zakocenost razotkrivena
u prvom redu kao oklopljivanje protiv pretjeranog sadiz
rna. Istina, cak i kao odrastao ,imao je sadisticke fantazije,
ali su one bile prigusene i 'slabe. Odgovarajuce jak strah od
kastracije isticao sekao motiv oklopljivanja, ali se nije
izraiavao ni na koji drugi nacin. Analiza je mogla slijediti
afektivnu zakocenost od dana Ikad je nastala.
Pacijent je takoder trpio od uobicajene djeeje fobije
u ovom slucaju, konja i zmija. Do seste godine, tjeskohni
snovi s pavor nocturnus javljali Sil se gotovo svake noei.
Imao je vrlo ces'te snove, pracene najjacom tjeskobom, da
mu je konj odgrizao jedan prst (masturbacija = tjeskoba
kastracija). Jednog dana odlucio je da se vise nece bo
jati (vrat-it cemo se na ovu eudnu odluku) i sljedeCi san u
kojem mu je konj odgrizao jedan od prstiju ibio je pot
puno bez tjeskobe.
U isto vrijeme razvila Se afektivna zakocenost, koja je
zamijenila fobiju. Tek nakon pUiberteta povremeno su se
ponovo javljali t jeskobni snovi.
Da se sada vratimo na cudnu odluku da se vge nece bo
jati. Nismo mogli potpuno razjasniti njezin pro
ces. Zadovoljimo se da ovdje kaiemo da I$e njegov i.ivot
sastojao gotovo iskljucivo od slicnih odluka. NiSta mje
mog
ao
ucinit i bez posebne odluke. Njegova analna upornost
i kraj nje stroga zapovijed da se nadzire, koju je poprimio
od svojih roditelja, cinile su osnovu ove odlucnosti. Analna
upornost stvorila je i energetsku osnovu afektivne zakoce
nosti, koja je, medu t inila vrstu opceg stava Gotza
von Ber.lichingena prema vanjskom svijetu u cjelini.2 Tek
nakon sest mjeseci analize utvrdeno je da je pacijent svaki
put prije nego sto bi pozvonio na vratima moga stana tri
puta zaredom izgovorio Gotzov citat kao vrstu magicne for
mule protiv analize. Njegova afektivna zakocenost nije mo
gla biti upadlj ivije izraiena.
Prerna tome, analna upomost Q reakcija protiv sadizma
bile su dvije najvaznije sastavnice ugradene u afektivnu
zakocenost. Uz sadisticku energiju, i njegova je jaka djeti
nja tjeskoba (zastojna tjeskoba i strah od ,kastracije) utro
sen a u ovom oklopljivanju. Tek kada smo proradili' ovaj
zid, skup najrazlicitijih potiskivanja i reakcijskih forma
cija, suocili smo se s njegovim Jakim genitalnim incestnim
zelj arna.
Dok je pojava neke fobije znak da je ego suviSe slab da
bi ovladao stanovitim libidnim poticajoima, pojava karakter
oe erte tiopicnog IStava na Tacun fobi'je znaci jacanje ego
-formaci'je Jt1 oblitku trajoog oklopl}ivanja protiv idai vanj
skog svijeta. Dok fobija odgovara rascjepu licnosti, obliko
vanje karakterne crte, s drug-e - st"rane, ' odgovara ] eClinjenju
licnosti. Potonje je sintetska reakcija ega na sukob u lt c-
nosti koji se vise ne moze podnositi.
Usprkos ovoj oprecnosti fobije i oblikovanja karaktera,
kao posljedice, osnovna skionost fobije je zadrzana u crti
karaktera. Otmjeno ddanje naseg lorda, afekt-ivna zako
cenost naseg prisilnog karaktera, ugladenost pasivno-femi
ninog kar aktera nisu, naravno, niSta drugo do stavovi izbje
gavanja, jednako tako kao i fobija tkoja im je prethodila.
Putem oklopljivanja, prema tome, ego prima 'izvjesno ja
danje, ali u hStO vrijeme ,i upravo kao posIjedica toga, pod
lij eze ogranicenju svoje sposobnosti da djeluje i ogranicenju
slobode kretanja. I sto vise oklopIjivanje nanosi stetu spol
nosti za spolno dozivljavanje, to je vece ogranicavanje, i to
l Gotl Von Berlichingen, Goetheova drama 0 seljackom ratu u Nje
oko 1500. Vitez Gotz je poznat po svojoj izreci: Mozete po
Ij ubiti moju strafnjicu. (op. ur.J.
170 171
se vise strukt ura ega pribliiava onoj neurotika >i vee a je
vjerojatnost za nj egov kasniji, ponovni slom.
3
U slu eaju kasnijeg neurotskog oboljenj a, stara fobi ja po
novo izbij a utoliko sto se nj eno ranije ukl jucivanj e u ka
rakter pokazuj e kao neclovoljno da ovlacla zaustavlj enim Ii.
bi dnim uzbudenj ima i zastojnom tjeskobom. Prema tome,
moi emo mzilikovati sl'jedeee faze u tipicnoj neurotJsikoj
bolesti :
1. I nfaJIl1JiJIDli '5'Ukob lZJmedu ,!ibi dnog p otiCaJja i fpusvraoije
(ilskrate).
2. Rj esenje ovog .sukoba putem potiskivanja poticaja (ja
canje ega).
3. ' Proboj potiskivanja, tj. fobij e (slabljenje ega) .
4. Ovladavanje fOibijom putcm stvaranja neurotske erte
karaktera (jaeanje ega).
5. Pubertet ski sukob (i Ii njegov kvantitativni ekvivalent):
nedostatnost karakternog oklopljivanja. .
6. Ponovno javljanje stare fobije iIi njezina simpt omat.
skog ekvivalenta.
7. Novi pokusaj ega da ovlada fobij om preradom tj esko
be u karakter .
Medu odrasHm pacijentima koj i dolaze na anali ticko lije.
cenje, mogu .se r azlikovati dva tipa: oni ,koj i se nalaze u
fazi sloma (faza 6) , u koj oj stara neuroza, u obIi ku simpto
ma, zaostrava neurotsku reakeij sku osnovu (obnovljeno
stvaranje fobije itd.); i oni koji su vee u fazi obnavljanja
(faza 7), t j . u koj ih je ego vee uspjesno zapoceo uklj ucivati
simptome. Na primjer, opisan i mucan prisilan smisao za
red ,gubi nesto od svoj e ostri ne; ego u cjeZini pronalazi 5ta.
novite obrede reda koj i su tako r asprseni u dnevnoj kolo
teCini da odaj u svoj prisil an -karakter sarno iskusnom pro
matracu , Na t aj se nacin hini sarno ozdravlj enje, ali pr osi
renje i slablj enje simptoma skode s.posobnosti ega da dje
Iuje i,sto toliko ,koliko i opisani simptom. Zato pacijent vise
ne f eli da bude izli j eeen od bolnog si mptoma vee od opee
nite smetnj e u r adu, nedost atka zadovoljstva u iivotu i sHe
nog. Nepreki dna borba odvija se izmedu ega i njegovih
neurotskih simptoma s nj ihovim kraj nj im tockama: stvara
njem i ukljuCivanj em simptoma. Medutim, svako ukljuciva
nje simptoma prati karakt ema promjena ega. Ova kasnija
ukljueivanja simptoma u ego t ek odran glavnoga procesa
koj im se djetinja fobija djelomieno iIi potpuno pretvoriIa u
strukturu karaktera.
J V. Dnlgo poglavlje, Genitalni karakter neurotski karakter.
172
Ovdje govorimo a fobiji jer je to najzaniml j ivije i, s obzi
rOlD na libidnu ekonomiju, naj vaznije acitovanje ometanj a
j edinstva gor e opis:mi proc.esi. mogu se
u slucaj u bllo ko]e t j eskobe kOj a se pOJaVl u ran.om dJetmj
stvu. Na primjer , dj etetov r azumski potpuna opravdani strah
od okrutnog oca rnoze dovest i do traj nih promjena koj e
nadomjestaju strah, na pr imj er, tvrdoglavost i oporost
karaktera i '51.
Cinjenica da dozivljajoi infantilne tjeskobe i druge kon
fliktne situacije edipskog kompleksa (fobija je tek jedan
od posebnib slueajeva ovdje izdvojen) mogu odrediti struk
turu .karaktera, donosi .soborn da iskust vo iz djetinjstva ili
psihicka djetinja situacija ostaju saeuvani, da tako kaiemo,
na dva razlicita naeina: s obzirom na sadriaj, kao nesvjesne
misli; i s obzir orn na oblik, kao karakterni stavovi ega.
SljedeCi klinicki primjer je jednostavan prikaz ovoga:
Narcisticko-mazohistickog hipohondra su obiljezavale nje
gove glasne, uzbudene i uzburkane zalbe na strogost kojom
je s njime post upao otac. Grada koju j e donosio za vrijerne
mjeseci lijecenja maze se sazeti u recenici: Samo pogle
dajte sto sam pretrpio od ruku mag oca; on me unist io,
onesposobio za zivot. Prij e nego sto j e dosao k meni, nj e
gove infantilne ocinske s ukobe je temeljito p roradio kolega
za vrijeme jednoipogodisnje analize. Ipak, j edva da je bilo
ikakve pr omj ene u njegovu ponasanju i u simptomima.
Jednog dana mi je upao u oei jedan vid njegova ponasa
nja u analizi. Njegovi su pokreti bili ravnod usni, bilo je
traga urnora oko njegovih UJSta. Govor , j edva opi's.iv, bio
je jednolican, sumoran. Konacno sam naslutio znacenje nj e
gova naeina govora : govorio je samrtniCkim gIasom. kao da
umire. Otkrio sam da, u stanovi t im situacija'ma izvan anali
ze, takoder zapada u ovu nesvjesnu i gru obamrlosti. Znaee
nj e govorenja na takav nacin bilo j e takoder : Pogledajte
sto je moj otac ueinio od mene, kako me izmucio. UniStio
me, ucinio nesposobnim za fivot. Njegovo ponasanje bilo
je predbacivanj e.
Moje tumaeenj e njegova umiruceg, Zalobnog, optuzuj u
ceg naeina govor a imalo je zacuduj uCi ueinak. Bilo je to
kao da su, s razrj esavanjem ave posljednje formalne veze
s Deem, sve ranije interpretacij e sadrlaja pocele da djeluju,
Iz svega se mogao povuci zakljucak da j e, dokle god njegov
nacin govora nije odavao nj egovo nesvjesno znacenje, velik
dio afekata nj egova odnosa prema oeu bio vezan u tome;
prema tome, ot kriveni 'sadrlaj i ovog odnosa, usprkos tome
sto su ucinjeni svjesnima, nisu bili dovolj no nabijeni afek
tom da bi bili terapij ski djelotvomi.
173
Ocigledno j e jedan te isti element nesvjesne, infantilne
struktur e dvos t ruko sacuvan i ucinjen ocitim na dva naci.
na: u onome sto pojedinac cini, goYori, mis1i; i u naCinu na
koji djeluje. Zanimljivo j e primijetiti da analiza onoga
sto, usprkos jedinstvu .sadrlaja i oblika, ostavlja kako
nedirnutim; da je ovo kako skroYiste istih psihickih sadr.
faja koji su se vee pojavili u sto; i, 'konacno, da je analiza
kako posebno znacajna U oslobadanj u afekata.
\
10
Neki opisani oblici karaktera
1. HISTERICKI KARAKTER
175
nje cine -: 5to je slucaj
one su Q.bliOl u ko)tl.roa se oCl'tuJe gel1l1tal nost H:i 'SIll bM'em po
vezane s njom. U hus terickog karaktera, i anus uYijek
organ. Y d:ugih.
tipova, npr. ova . . podn:cja . lSI?unjaVaju svoju
prvobitnu Hlsten ckl kao
sto j e rekao Ferenczl, gemtahzl ra sve; drugl obhcl neuro
za zamj enjuj u genitalnost pregeni talnim mehanizmima iii,
obmuto, daju - kao kod histerije - da organi funk
cioniraju poput grudi,usta ili anusa. Inace, ja sam to na
drugom mjestu nazvao preplavlj ivanjem genitalnog libida
pregenitalnim. Kao posJj edica genitalne anksioznosti koja
dj eluj e i kao genitalna fiksacija i kao inhibicij a genitalne
funkcije, his tericki karakter uvijek trpi od jakog .spolnog
poremecaja. U isto vrijeme on je pogoden akutnim zast<?jem
_genitalnog Jibida. Zato njegova spolna zivah
nQi[ mora bi ti jednako taka nagla kao i njegova sklonost
tjeskob,Qi m reakcijama. Za r azli ku od prisilnog karaktera,
histericlci karakter neist rosenom spolnom

Ovo nas dovodi do pitanja 0 prirodi njegova oklopljiva
nja. Ono je daleko manje cvrsto i mnogo labilnije od oklop
Ijivanja prisilnog karaktera. Oklopljivanje u histerickog ka
raktera tvori, na najjednostavniji moguCi nacin, lJ eskobnu
_obranu ega protiv genitalnih incestnih teznj i. Iako----.JetO
dosta cudno, ne moze se zanijekati da se, u prototipovima
his terickog karaktera, .genitalna spolpost stavlja u sluibu
sv..Qj.e vias tite obrane. $to je stay u cjelini viSe opterecen
tj eskobom, utoliko su nuinija spolna ocitovanja. Opcenito,
znacenje ove funkcije je sljedece: histericki karakter ima
izuzetIill....j ake i nezadovoljene genitalne poticaje koji su za
kocenLgenitalnom anksiozn05CU. Tako se on uvijek osjeca
izlozen opasnostima koje ) nfantilnim
strahovima. Prvobitna genitalna teznja je upotrijebljena da,
reCi, oP2Pa izvore, veli cinu i blg inu ogasnosti. Na pri
IDj er, ako se neka histeritna zena seksualno osobito f ivo
ponasa, bilo bi pogresno pretpostavi ti da ona izrazava istin
spolnu voljnost. Upravo suprotno: na prvi pokusaj da se
lskoristi ova ocita pripravnost, ustanovit cemo, u slucaju
ikraj nje histerije, da ce kod izrazitih tip ova ta pripravnost
biti odmah pretvorena u njenu 5uprotnost,da ce spolna
ocitovanj a biti zamijenjena tjeskobom ili obranom u nekom
drugoID obliku, ukljucivo nagli bij eg. Prema tome,
..I?onasaoJe u histerickoji kar a kt era .i5LP.oku5aj da se pronaae - <

Se takaO'er jasno pokazl,!.i.e u. prij enosnoj reakciJi u analizi.
176 177
maciji proizlazi bas iz spolne inhibicije s nepovezanim ge.
nitalnim li'bidom j da 'su drus tvene djelatnost<i i interesi
moguCi tek nakon s to se ostvari mogucnost za zadovolje
njem.
S obzirom na preventivu neuroze i spolnu ekonomiju, do.
biva znacenje pitanje zasto histerieki karakter ne moze ne.
kako preobraziti svoj genitalni zastoj, onako kao sto drugi
karakter ni tipovi preobrazavaju svoje pregenitalne teznje.
Histericki karakter ne upotrebljava svoj genitalni libido ni
za reakcijske formacij e niti za sublimacije; cak se ni karak.
terno oklopljivanje ne zbiva uredno: Ako razmotrimo ove
Cinj enice zajedno s drugim svoj.stvima genitalnog libida, do
lazimo do zakljucka da su POtpwlO razvijena genitalna uz
budenja slabo prikladna za neKICorugu svrhu osim ' za nen
posredno i _da njihovo sputavanje snazno ..s.pre
eava i sublimaciju drugih libidnih htijenja jer ih proZima
sa- suviSe- m nogo eJiergije
l
lake> posebna kVaIlteta genitaTno
sti moze za- to,lJiti- rai1bg, mnogo je vjerojatnije da je za to
odgovorna kolicina libida upotrijebljena u uzbudivanju ge.
nitalnog podrucJa. GeniJa,Lni nasuprot svim drugim
djelomienim porivima, fiziolo.ski najiace._snahdJenven jer
ima sposobnost ,za orgasticko prainjenje; a s obziroIIl na
....1.. Q je oitiiQ.'lliema: tome, nmofemo pret
pos taviti da njegovi poticaji imaju daleko vecu slienost s
gladu, ukoliko se radi 0 nepopustljivosti i upornosti, nego
sto je imaju s poticajtma oiz drugih erogenih podrucja. To
lako moze biti ..snazan udarac nekim etickim pojmovima _
ali tome se ne moze pomoci. Zaista, otpor ovim otkriCima
moze se takoder objasniti: njihovo bi priznavanje imalo
revolucionarne posljedice.
KARAKTER

His terickomkarakteru nikada nije poznato znacenje njego.
Qa15ija da i
.\_
'aa ono stonOVd)e t eznju u OSnOV1 Spol.
ost kada je ova razotkiivena .
i djetinja gemtalna anksioznos t anaHticki r astvorena, geni.
tJilna obj ektna teznja pojavlj uje se u .svoj oj prvobitnoj funk
ciji; usporedno s time, pacij ent gubi i svoju pretj eranu spo}.
nu zivahnost. Da su ostali sekundarni poticaj i izrazeni u
ovom spolnom ponasanj u, npr. primitivni narcizam iIi ze 0 \.
Ija da se vlada i ostavi utisak, ovdj e j e od male vainosti.
Ukoliko .su drugi mehanizmi, a ne genitalni mehanizmi iIi
njihove zamjenske formacije, nadeni u histerickog karakte.
ra, oni ne p ripadaju izrazito ovom tipu. Na primjer, Cesto
susrecemo depresivne mehanizme. U ovim slucajevima je
genitalna incestna fiksacij a zamlj enjena regresijama na oral
ne mehanizme iii novim formacijama u tijeku procesa. Jaka
sklonost histerickog karaktera da regredira, narocito na
oralne :Stadije, moze se objasniti spolnim zastojem u ovom
podrucj u isto tako kao i cinjenicom da usta, u svojoj ulozi
genitalnog organa, privlace na sebe velik dio libida na nje
govu pomicanj u odozdo prema gore. U ovom procesu mo
raju reakcije sIicne m elankoliji, koje pripadaju prvobitnoj
oralnoj fiksaciji, jedako tako biti aktivirane. Tako bismo
mogli reci da se histericki karakter predstavlja u cistom obli
-laLkada je zivo dj elatan, kad je nervozan '1 zlvahall, ali
- kad je depresiyan......porueen . autlstlcan - on odaJe druge
mehanizme a fie one koji rou specificno pnpadaJu. Ipak se
moze govoriti 0 JU.s.:te.rickoj depresiji, za razliku od melan
kolicne depresije. Razlika u stupnju do kojeg su geni
talni libido i objektni odnos udruieni s oralnim stavovima.
Na jednoj krajnosti imamo nepatvorenu melankoliju; na
drugoj, gdje prevladava genitalnost, imamo nepatvorenu
histeriju.
Ostaje nam da j os i,staknemo: histericki karakter poka
zuje slabo zanimanje za sublimacije i intelektualne djelat
nosti, a u svoj im karaktenrim reakcijstrim formacl]ama d'a
leko zaostajenlza arugih oblika neurotskih karaktera. To se
slaze i sa cinjenicom da lib1do kod hlstenka ne napreduj,e
ni prema spolnom zadbvolj enju kOJe 51 moglo umanjiti
prekomjernu spolnost, niti dovoljno veze spolne ene!gije
nego ih djelomicno odvodi u tjelesne inervacije,
retvara u strah iliJ ,i.!;:.'>kobu. Iz ovih nagonskib me
amzalttlrlllSfencKog' ltarak,fera neki rado izvode toboznje
proturjecje izmedu spolnosti i drustvenih djelatnosti. Ali
pri tome previdaju Cinj enicu da osob-ito jaka smetnja subli
178
nost jer je zcWuiena IS ona, s druge strane, u
velikoj mj eri ogranicuje sposobnosti za r ad j er ne dopusta

y reagiraniu. Prednost za sluibenika, ova erta ee se pokazati
pogubnom za proizvodan rad, za razmah novih misli. Zato
se prisilni karakteri rij et ko nalaze medu velikim drzavnici
rna, eemo ih susresti medu znanstvenicima, ciji rad nije
nespojiv s takvom ertom. M(;!dutim, kako ona onemogucuje
slobodno umovanje, ona stoji na putu temeljito novim otkri
Cima. Ovo j e povezano IS drugom er t(}m karaktera, .
Ka
iakferis tiena je pri tomeIFsp&solfnos se r azmli]anje.
vee prema racionalnom znacenju predmeta ovdje zaostri i
usredotoci, a ondje naproiiv nepotrebno
ener/ill a; paillJ a Je vIse-manje ravnomjerno rasporedena; 0
pitanjima sporedne vainosti razmislj a se nista .manje teme
ljiJ o nego .9 onima u sredistu strucnog..mter.esa. s to ova
erta vise ,patoloska i kruta, to je pamja viSe usmjerena na
styari s.Qoredne vainosti a r azumski vazlllJ e stvan su po:
-=strariu. 16 Je posIJedica dobro poznatog proeesa,
prem]etanja nesvjesne katekse, zamjene nesvjesnih misli t
koje su postale vaine, nevainima, sporednim stvarima. To
je dio obimnijeg procesa 5ve veceg potiskivanja usmjerenog
protiv potisnutih misli. Obicno se ovim mislima, dj etinjem
snatrenju 0 zabranjenim stvarima, ne dozvoljava da prodru
u stvarnost. I to razmisljanje i snatrenje krece se dui odre
denih putova, u skladu s ustanovljenim, povijesno odrede
nim shemama, duhovnim r adnicima znatna je smetnja po
kretljivosti njihova razmmj anj a; u nekim slucajevima to se
izravnava natprosjecno razvijenom sposobnosti za pojmov
, no, Iogicko razmisljanje. Kriticke sposobnosti - unutar
okvira logickog - boIje su razvijene nego stvaralacke spo
sobnosti.
' !ftljjg
0
9, testo karakterna je
e a u svih pnsilnih karakt a 1 usko. e ovezana s dru ima
,. ko 'e smo naveli. , it . av -e idlace . ono.5
t
nepre:;
mudrovaij . 1YOst roizlaze iz is tog nagon
Sf g IZvora: ,apa1pOQ'"I.j<@CNaj veCim dijelom oni pred
.izl1lY?Je. vecim dijelom re_akeij ske forma
ClJe. sklonosti koje pripadaju
lIlalVikavanJa na Cl'stoCu. Ukoli'ko ove lTealkcijlske foITiiaoije
nisu bile potpuno uspJesne, 'onda uz erte sto smo ih vee opi
sali postoje i druge kojih je priroda saJSvim '5uprotna, rte jedna
'ko tako t'vore nnanentni dio karaktera, ,iii, ispravmje
reeeno, one tvOiI'e provale prvobi1rrIih skJonosti. Tada dolazi
180
do kr!0m....IJ.eUl"ednosti,...nesp.osobnOS-t<i-da..se...gosprulari . nov
eMJazlozit,2g_ miSlienja, ali u,nuJar nepIQbojn6g
JG:.uga itd. Ako dodamo jacku ..za sakupljanjem s tvari
tada je skup analno-erotskih izdanaka u karakteru potpun.
I dok mi kvalitativnu povezanost s interesom za funkcije
prainjenj a m ozemo lako progledati, dotle nam povezanost ne
prestanog, bolesnog mozganja s analnim erotizmom nije vid
lji va. Dok uvijek nailazimo na tu povezanost s mozganjem 0
tome odakle dolaze djeea, cini se da preobraiaj interesa za
defekaciju u odredenu svrhu miSlj enja , eije je postojanje
izvan svake sumnje, podlij eze jos dosad nepoznatim zakoni
rna. Ist razivanj a Abrahama, Jonesa i Ophuijsena i drugih, gra
dena na Freudovu prvom radu 0 tom predmetu, daju nam
najpotpuniju orijentaciju u ovom podrucju.
Ukratko cemo navesti jos i neke dr uge erte karakter a
koje ne analnih vee iz (njima prikloplj enih)-.Spe
c poticaja koji pripadaju tot dohi. Prisil . ificnih
ni karak'ten uvij ek pokazu.hLizt:azitu s}tiQnost za rea'kcije
s.g.tEljenia i To, naravno, lIle znaOi da su
I 1jihove druge erte bas u vijek ugodne za nj ihovu okolinu;
dapace, pretjerani smisao za red, sitnicavost itd. eesto iznu
duju neposredno zadovolj enje u neprij ateljstvu i agresiji.
U skladu s fik,sacij om prisilna karaktera na analno-sadistie
kom stadiju razvoj a libida, vidimo u ovim crtama sve rea,k
cijske fOI'macije protiv prvobitno suprotnih sklonosti. Mo
ramo naglasiti, medutim, da je opravdano govoriti 0 prisil
nom kara'kteru sarno onda kad je prisutan cij eli skup ovib
er ta - dakle ne mozemo 0 njemu govoriti ako je netko sarno
sitnicav a ne pokazuje nikakve druge erte pdsilnog karak
tera. Prema tome, bilo bi netocno govoriti 0 prisilnoj neu
rozi rkada je histeIicki kar akter metodican iIi je sklon moz
ganju.
Dok nam se karakterne erte koje smo dosad spominjali
prikazuju kao izravni preobrazaji izvj esnih djelomicnih po
riva, postoj e druge tipicne erte koje pokazuju slozeniju
strukturu i pos - ca su - sila.
Meau ovima s neodluCrrost epovieremeJl Po
jalro .
f#.drZljivost i hladnokrvnostj on je isto t aJko nesklon afcl,c
tuna kao sto j e i sam tesko neprist upacan; ponaj cesce r'!lv
ml<rk- KaKo u---rfU6aVf tako i u mrznjl,- sto
razvl tl u- potpUrlU a e tivnu zako.:
Ove potonje erte su vee stvar oblTka VI e nego s'"a
drZaja i tako nas dovode do stvarne teme, dinamike i eko
nomije kara,ktera.
181
Uzdriljivost i r avnomjernQst.JLZiyotu i koje lSe
.zd.ruzuj u s cak su i u odredenom odnosu s
njom, cine polaznu tocku za nasu analizu oblrka karaktera.
Ne mogu se, kao u slucaju karakternih erta prozetih po
sebnim sadrzajem, izvesti izravno iz pojedinacnih poriva;
bicu odnosne osobe daju poseban pecat, a u analizi cine
iezgru kako karakternog otpora tako i sklonosti da se iz
okoncanje neke situacije, ukljucujuCi analitiokci n
jecenje. Znamo iz klinickog iskustva da se simptomaticke
erte sumnje, nepovjerenja i s1. ocituju kao otpor u analizi
i ne mogu 'Se u'kToniti sve dok se ne probije viSe ili manje
izrazena afektivna zakocenost. Zato ovo zasluzuje posebnu
paznju. Ogranicit cemo razmatranje u biti, na formal
ne pojave, narocito s razloga sto.su druge crte dobro po
znate, dok ovdje istraZujemo komad Nove zemlje.
Ponajprije moramo obnoviti sj ecanje na ono znamo 0
razvoju libida prisilnog karaktera. Povijesno, imaIi smo sre.
diSnju fiksaciju na analno-sadistiokom stadiju, tj. u drngoj
ili trecoj godini zivota. Navikavanje na ci'stocu, zbog sIicno
U'smjerenih majcinih ka'l'aMernih orta, provedeno je suvise
rano, sto je dovelo do snaznih reakcijskih formacija, npr.
do krajnjeg samonadzora, cak i u tako ranoj dobi. Sa stro
gim odgajanjem u cistoCi, razvila se snazna analna tvrdo
glavosj:, koja je, da bi ojacala,
caje. U tipicnoj prisilnoj neurozi, razvoj se ipak nastavio do
falicke faze, tj. genitalnost je aktivirana, ali dijelom zbog
ranije razvijenog- zatomljivanja a dijelom zbog asketsko
-kulturnog Istarva roditelja, ad te 'se faze uskoro opel: odu
stalo. 'U onoj mjeri u kojoj se genitalnost razvila, ona je
bila ovisna 0 ranijem razvoju analnosti i sadizma u obUku
falicko-sadisticke agresije. Nije potrebno isticati da ce mu
sko dijete utoliko brle Zrtvovati ,svoje genitalne poticaje
strahu od kastracije - tj. da ce ih potiskivati - ukoliko je
agresivnije njegovo postignuto spolno ustrojstvo i ukoliko
su obuhvatnije karakterne sputanosti i osjeeaji krivnje iz
ranijih razdoblja uSIi u novu fazu. Zato je za prisilnu neu
rozu tipicno da nakon potiskivanja genitalnosti dolazi do
povlacenja na vee za izmet i na
agresiju toga stanja. Odsad, tj. za vrijeme ta'kozvanog raz
doblja latencije
i
- koje je narocHo izrazeno kod prisilnih
karaktera - analne i sadisticke reakcijske formacije obicno
postaju jace i definitivno oblikuju karakter.
(iKao sto znamo iz spolnog razvoja djece primitivnih naroda. raz.
dQ1;jje latencije nije bioloska vee drustvena pojava. stvorena spolnim
ugusivanjem.
182
Kada takvo dijete dostigne puber tet, kada je izlozeno l2aj.
snazni ji m nasr taj ima fizickog sazrijevanja, ono ee, ako je
oklopfj lVanje nJegova karaktera dovoljno ja,ko, morati uikrat
ko da ;ponovi stari proces, a da ne ispuni zahtjeve pribIiza
vanja k ,spolnoj zrelosti. U pocetku su to obicno zestoke pro
vale sadizma protiv zena (fantazija udaranja i silovanja i
s1.), praeene osjeeajima afektivne slabosti i manje vrijed
nosti; ti osjefuji gone na narcistiCke kODJpenzacije u obliku
ja.ko naglasenih etickih i estetskih teZnji. Fiksacije na anal
nom i sadistickom polozaju su ;pojacane iIi regresivno po
noVO aktivirane nakon krat'kog, obicno neuspjesnog, napre
dovanj a prema genitalnom djelovanju, sto daje povod da
Ijoj izgradnji odgovarajuCih reakcijskih formacija. Na te
melju tih procesa koji 'idu u dubinu pubertetsko i poslije.
pubertetsko razdoblje prisilnog karaktera nastavlja se na ti
pican naCin, i zato na temelju njega mozemo povuCi odre
dene zakljucke 0 tom razdoblj u. Tu se, prije svega, moze
zapazit i kako c,uvstvena ,sposobnost plica, sto
nevjestom oku izgleda kao znak narocito dobre drus tvene
prilagodbe, a tako se to moze ciniti i onome na koga se to
odnosi; u stanovitom smislu to Z'aista moze biti ta,ko. Isto
vremeno s afektivnom .zaJw cenoscu tu je i,
nje pustosi i jaka zelia, QfLse zapocne novi zivot, sto se
obicno pokusava naj15esmi.slenijim i najneprikladnijim sred
stvima. Jedan takav pacijent izradio je zamrsen sustav u
svrhu bavljenja svojim malim i velikim zadacima. 00 je
moran ovladati njimada bi odredenog dana mogao zapoceti
novi zivot ; iSao je cak tako daleko da izracuna tocno na se
kundu kad je taj novi zivot -trebao poceti. BuduCi {fa nikad
nije bio u stanju da i'spuni postavljene uvjete, uvijek je
moran zapocinjati od pocetka.
Kao prototip formalnih smetnja prisilnog karaktera bit
ee dobro da istrazimo ojegovu afektivnu zakocenost. Mada
na nas ostavlja utisa'k bespomocnog stava ega, to uopce nije
slucaj . Naprotiv, gotovo ni kod hilo koje drugekarakterne
formacij e analiza ne pokazuje tako intenzivan i revan
obrambeni rad. 8to on otklanja i kako to cini? Tipicno
sredstvo potiis'lcilw.nja ikod pr1S'il1nog kaoraktwa 'jeda
od pWodibi., tako da se one vrlo cesto mogu bez
lkakve smetnje pojaviti u svjesnome. J edan ta'kav pacijent
je sanjao i razmiSljao 0 incestu sa svojom maj kom i cak
o zestokom silovanju, pa i.pak je ostao nedirnut. Genitalno i
sadist icko uzbudenje bilo je sasvim odsutno. Ako se takvi
analiziraju a da se analiticar u is to vrijeme iIi, boo
IJe r eci , u samom pocetku pretezno ne pozabavi afektivnom
zakocenoscu, dobiva. se doduse daljnj a nesvjesna grada
183
povremeno cak i sIabo uzbudenje - ali nikada afekti koji
bi odgovarali predodzbama Sto je postalo od ovih? Kada
oSimptomi postoje, afekti su dijelom ukljueeni u njih; kada
nema si mptoma, oni su uglavnom uklj uceni u samu afektiv
nu zakocenost. Dokaz za ovu tvrdnju je odmah vidljiv kada
uspijevamo probiti zakoeenost pomoeu dosljednog izdvaja_
nja i interpretiranj a; tada se, nairne, afekti koje smo trazili
pojavljuju sami od sebe, u pocet ku obieno u obliku tjeskobe.
Znacajno je da se u poeetku osJobadaju oSamo agresivni
.poticaji; genitalni poticaji se javljaju mnogo kasnije. Pre
rna tome, mozemo reci da vezana agresivna energija eini
vanjski sIoj karakternog dklopa. t ime je vezana ? Agresija
je vezana uz pomoe analno-erotskih energija. Afektivna za
,kocenost predstavlj a jedan jedinstveni golemi
nije toliko praeen t j elesni m zgrcenim st anjima, n ego se
njima koristi. Svi miSi Ci ti jela, a narocito oni zdj elicnog dna
i zdjelice, miSiCi ramena i oni lica (usp. tvrdi, gotovo na
Iik na masku izraz Iica prisilnih kar aktera), u stanju su
stalne hipertonije.
1
Ovo je povezano s fizickom nespretno
tako cesto susrecemo kod prisilnog karaktera. Ego,
jedakle, da to pr ikazemo slikovi to, analne sputavajuce ten
dencije uzeo iz potisnutih slojeva i iskoristio ih u svom
vlastitom interesu kao sredstva da otkloni sadisticke poti
caje. Dok su analnost i agresija usporedne sile u nesvjesnom,
analnost, tj. sputavanje, dj eluje protiv agresije (i obratno)
U tUnkciji obrane. Prema tome, akone slomimq afektivnu
zakocenost, necemo doCi oi . do analnih energija. Sjetimo se
pacijenta s afektivnom za'kocenoscukoji je mjeseci
rna prije svake seanse prelazio rukom , preko otvora .svojih
hlaca tri puta uz izgovaranje G6tzova citata. To je bilo kao
da je zelio reCi: Ja bih te tako rado htio ubiti, ali moram
se nadzirati - me dakle . ..
Pasivno-feminini karakter takoder otklanja agresiju uz po
moe anal nih sklonosti, ali drugacije nego prisilan karakter:
Kod prvog analnost dj eluj e u prvobitnom smjeru kao objekt
no libidna teznja; kod potonj eg iskazuje se u obliku analnog
sustezanja, tj. vec kao reakcijska formacija. Zbog toga kod
cisto razvijenih prisilnih karaktera, pasivna homoseksuaI
nost (koja, naravno, pripada vrsti histerickog karaktera)
nije tako blizu povrsine i rel ativno nepotisnuta kao sto je to
kod pasivno-femininih karaktera.
2 V. Fenichelov izvanredni prikaz u .Uber organIibidinose Begleiter
scheinungen der Triebabwehrc, I nternationale Zeitschrift fur Psycho
analyse, 1928.
184
Kalko je moguce da analno sustezanje moze cesto u karak
teru tako potpuno doCi do rijeci, da ani koji trpe ad njega
postanu zivi stroj evi? To nij e sarno zbog analne reakcijske
formacij e. Sadizam, koji je vezan u afektivnoj zakocenosti,
nij e sarno njeu objekt vee takoder sredstvo upereno protiv
analnos ti. Prema tome, interes za anal ne funkci je (,praznje
nje) takoder se suzbij a pomoeu agresivne energije. Svaki
afektivan, zivahan izraz budi u nesvjesnom stara, nikad rar-\
uzbudenja. Posljedica je stalna tjeskoba da bi se )
mogla dogoditi nesreea, da bi moglo sprij eciti ponov
no uspostavljanje samosvladavanj a. Primjecuj emo da je t o
ishodisna tocka za razmr sivanje. cijelog su'kaba iz djetinj stva i
Y . 'zmedu oriva za prazn en' em i otrebe za za an' e ' z
straha od kaz ao sto znamo iz klim og iskustva, ako se
ail za a e tivne zakocenosti provodi ispravno, probijanje
u srediSnji sukob je uspj esno, . pri cemu se i odgovarajuee
'katekse vracaj u u stare polozaje. Ovo je jednako rast vara
nju oklopa.
Od afektivne zakocenosti stizemo i do afektivnog usidre
nja prvih poistovjecivanja i superega: udovolj eno je zahtje
vu za samosavl adavanjem, nametnutom isprva od vani skog
suprotstavlja, ali nije ost alo pri
tome. stovise, zahtjev je postao krut, trai an nacin reagira
nja koiim se teSko upravli a, sto se moze poslliCi sarno uz
pomoe potisnutih energija ida. .
DaJ je ispitivani e dina mike afektivne zakocenosti pokazuje
da su u nioi saddane dvije vrste sadistickih poticaia; sustav
nom anali zom otpora oni se mO,gil izdvojiti prilicno Ci sto.
Obieno se prvi oslobada an.aJni-&a,dizam._ cHi ie cili udara
nie. gazen ie. gnjeeenie. itd. Posto je to proradeno i rii esene
analne fiksaciie, falicko-sadi sticki poticaji sve viSe stupaiu
u prvi red (ubadallie, probii anje itd,), a' to znaci: regresiia
je ukloniena; kateksa falickog poloZaia utire sebi put. U
ovoi tocki.
postaie oei! i zapoWli e analiza gemra-r-ffi11"poti'skivania. U
prisilnih karaktera, stara djetinja fobij a eesto se ponovo
javlia u ovom stadiiu. .
Prema tome. dva sloia poti skivania kod
karaktera: vaniski sioi se sastoii od i analnih
-"aticaja. dok dublii sloUiruLfalickl..E2.!jca ii. To odsmvara
obrtaniu pri regresivnom procesu: ani poticaii koii primaiu
novu kateksu leze nai blize povrsini, dak su obiektno-libid,!fe
genitalne teznie dublie potioSTIute, prekrivene sloievima,
pregenitalnih poloZaia. OVil ,strukturni odnosi otkrivaiu dapi
biJa ozbiIjna tehnieka !2:reSka ako bi se ht ielo. putem inter
pretacije, pred pacijenta afektivno iznijeti sIaibe manifesta.
185
sto su proradene
bilo primljeno hladno, otklo
trenutak, da bismo
i S1JlIlil.j4: One ,sacinjavaju najtezu
ne uspijemo razrijesiti
ambivalentnosti cuvstva. Ambiva-.
1entnost odrazava sukob izmedu dv-iju istovremeno prisutnih
mogucnosti, jedne da se voli i druge da se mrzi ista osob,a;
na dubljoj razini, to je sputanost i libidnih i agresivnill tez
dolazi od svakodneV'nog straha od kazne. Ako se
analiziraju, ambi
valentnost jedva da ce se moCi svladati. A to nas moze lako
je covjek bioloski, tj. nepro
druge strane, nastavilmo na
strukturnim i dinamickim odnosi
ona ee se moei re
na taj nacin
cistoj kristaIizaciji. Najbolji
ovo odvajanje ambivalentnih tez
nji jest da se temeljito analizira postojeee nepovjerenje, od
se ograniCiti na najbit
mnoge sporedne
smo uspjeIi da ob
proistekao je iz potre
oni karakterni oblici koji stoje izmedu
Oni pokazuju tocno
opisane crte koje se ostro razlikuju, i po tome kako nastaju
i po svom pojavnom obliku, od onih astalih dvaju oblika, pa
falicko-narcisticki 'karak
ter, katkad manje tocno nazvan genitalno-narcistickim ka
psihoanaliticko narzivlje tijekom pro
teklib nekolik o godina. Opis ovog tipa prvi put je iznesen u
referatu procitanom u Beckom psiho
" j(fnjskom
risH je pre
histerick . e nervozal
ClS tic

cesto iza.2liva j ak
"LV J <O .. vIse ?e:xrotican, su
nacmi ponasanJa nametlJlvlJI I bucmJe se l'stlcu. S obzlrom
na tjelesni izgled, falicko-narcistiCki kamkter je najcesce
atletski ti p, jedva da je ikada astenican tip. a s arno u izu
zetnim slucajevi.ma piknicki tip (kako ih opisuje Kretsch
mer). erte lica obicno po'kazuju cvrste r ostre muskaracke
linije, ali vrlo cesto, medutim, usprkos atletskoj vanj}tini,
nalazimo feminine. djevoj a6ke crte (takozvano 'beaasto'
lice). Svakodnevno ponasanje nije nikada gmizavo, kao ill
pasivno-feminina karaktera; obicno je nadmeno.
no 'suzdrlano iIi prezrivo agresivno. Katkad je ponasanje
toga tipa ...kako .je to jednom izrazio predstav
nik ovog tipa. ..Natcisticki element. naSURf ot obj ektno-libid
nom elementu, tsJi rema objilluJ. p-a i u
i uvijek je prozet viSe iIi maDJ.e.-<i .enIID_sadistickim obi
ttetfiUJJ.I?l'-k d V.- k . 1 d -" b x k
. sva 0 neynu ZIVOtU ta VI lU I l.Ce 0 Kno sva 1-
napad predubitrjtj svojjm vlastitim_ napaoom.
"jij ihovu bicu manje se onime cme i gm'ore, a
viSe nacinom 'svoga- djelanja. Potpuno- agres ivI'flm f lzaZov'
.... rt-1ITl osjecaju ih narocho om 'koji ne vladaju ,svojom vlasti
tom agresijom. Najizrazitiji tipovi teze da postignu vodece
polozaje u zivotu i lose sou prilagodeni podredenim polaia:
lima, osim ako, na primjer u vojsci m slicnim hijerarhij
skim organizacijama, nuznost da se podrede, s jedne strane,
oni ne izravnaju vladanjem nad onima ispod 'sebe s druge
strane. Ako je izazvana njihova tastina, oni reagiraju hlad
nim prezirom, izrazoitim losim raspolozenjem. iIi otvorenom
agresi jom. Njihov nardza . za razliku od onog kod drugih
karakternih tipova, . raiava se na infantilan vee nagla
sen samouvjeren nacin, s ocitim iskazivanjem nadmoei i
dostojanstva, usprkos cinjenici da osnova njihove prirode
nije manje infantilna nego ona drugih tipova. Bas uspored
ba ni ihove strukture 'sa strukturom. na primjer. prnilnog
karaktera. pruza naj.iasnije uvide u razliku izmedu pregeni
talnog i fali?ki zasnovanog narcizma. Vnatoe tome sto su
u prvom redu zaokuplieni sobom, oni katkad stvaraju jake
veze s Jj udima i stvarima u svij etu. U tome pokawju uskU
s genitaInim kar;kterom. R azlikujlLs..e-Jlle"
<1utim, o_d.JlQtoMg ,po tome to_ tlJiliOve. a1Cci'jUOkazujy
-:;da rS lI nerazumskih mo
Ovaj se tip susreee
JiCanma, i
od naIistaknuti jih crta ....
tera, upravo kIw sto ok!ij evajuci oprez obiljezava prisilan
- -- -
- 187
teznji prij e nego
Sfgjev.ite nadgradnje. Sve bi
hjerro-sa sumnjom i nepovjerenjem.
V vezi s .time moramo se zaustaviti na
prepreku 'aflalizi ako-oa-pQcetka
razne teznje skupljene u
njlj koja
sva ocitovanja bez razlike i istovremeno
navesti da pretpostavimo da
mjenjivo ambivalentan. Ako, s
.predovanjem u s'kladu sa
rna, mrinja ee uskoro izbiti naprijed i
lativnom lakoeom razrijesiti analiticki, utiruCi
put doboivanju Iibidnih teznji ill
postupak da bi se izvrsilo
mah u pocetku anaIize.
V ovom razmatranju moraIi smo
nije crte prisilnog karaktera, ostavljajuCi
osobine nedimuHma. Dovoljno je ako
jasnimo osnovno oblicje karruktera.
'I[IfALICKO-NARCISTICKI KARAKTER
Naziv "falicko-narci'sti cki karakter
be da se obuhvate
onih pristilne neuroze i onih histerije.
je razlikovanje opravdano. Izraz
rakterom, usao je u
dosad neobjavljenom
analitickom dmstvu u listopadu 1926.
Falicko-narcisticki kara'kter razlikuje se v
izgledu od pI'isilnog i histerickog karakt
tezno ,sputan, suzdriljiv, potiSten
zivahan. bojazljiv, hirovit. Thi.c
ter, s druge strane, u
186
karakter, a izbjegavanje opasnih 'Situacija pasiv.
no-feminini karakter. Ova hrabrost i ratobornosf falicko.
-narcistickog karaktera ima, nasuprot geni talnom karakteru
kompenzacijs ku funkciju i takoder sluzi da ot'klanja
tivne potieaje. To nije od narocite vaZuosti sto se tice po.
s'tignutih uspjeha.
.. Pomanjkanje r eakcij.skilLformacija pr otiv njegova otvo
renog agresivnog i sadistiokog ponasanja r azli kuje faIiCko.
-nardsticki karakter od prisilnog karaktera. Morat cemo po.
kazati da upravo ovo agresivno ponasanje ispunjava funkei.
ju obrane. Zahvaljujuci Slobodnoj agresiji i 'kod ne osobito
neurotskih predstavni ka ovog tipa" druStvene a ktjlll1osti su
jake, impulzivne, energicne, uspjesne i cesto
Sto je karakter vise neurotsIa, t o se VISe 6mi da su njihove
aktivnosti posljedak zabl ude i da su jednostrane - iako u
zbHjj to nisu ll'vijek ; odavde pa do s tvaranja pocandidnih S'U
stava ima sijaset varijaeija. Djelatnost faIicko-narcistickog
karaktera razlikuje se od one prisilnog kara:ktera po vecoj
temelijtos.tLu_de.t&i ima i vecoL darovitosti.
U fali cko-n;rcistl&fu potenciJa ' je
za razliku od orgasticke potencije wlo domo t azvi]ena.
Odnosi sa zenama su
stavom prema zens-korn tome su predstavnfCi
ovog karakternog t ipa izrazi ta 12..oze1j ni spolnLobjekti jer u
svom izgledu pokazuj'll sva obilj ezja ocite lako .
nije rijetkost, faJi ck6-nareisticki karakter medl( zenama'tia,
lekose rjede nalazi. Neurotski oblici su obiljezei lfalaivr;om
homoseksualnoscu i kiitoralnoID_ uzhudIj iypJ C1,l-:: . Gemtalno
zdraviJi oblici odli ku ju 'se
melji na fizickoj snazi ljepcit i.:. . .I . .. . "
. . . muske i zenske homoseksualnosti. veCin
sIucajeva--nrkozvlinqg rno-ramog i srodni obli
!<l Shizofr eni je i. mnogi eritrofollije--rvm
l.iJ,...a...sadist icki spqlno ' nastr ani falic!s0
-narcistickom karakternom s tvaraoci
u ow kategooTu: --
Obratimo sada paznju na strukturu i nastajanje ovog ka
raktera. Prije svega, moramoone poticaje koji postizu iz
ravno zadovoljen.le u falicko-narcistickom ponasanju razli
kovati od onih koj i t vore narcisticki obrambeni aparat, iako
se ova dva poticaja, ispreplecu. Tipicna znacajka koja se
otkriva analizom j e poistovjecenje ega u ejelini s falusom,
odnosno, kod fa1icko-: reI 1 ena- os oji vrio iaka-ra-fr
tazija da pems; I na a ]e, analiza pOKazu]e m me
- ili viSe otvoreno iz12ganja ega syijetu. _U eritrofobiji je
ovaj poticaj p.otisnut. i ,izbija u
osjeeaja suda 1 U ,ovlh slucaJe,:a ,j.e
fiksacija na fazu dJetmJeg razvoJa u kOJol-le a,oa ln.Q:sadisUe
10 na puSten, dok geni talni
olozaj joS-niJe sasvim nj ime vlada ponosna,
;amo"uvjerena us.redotoCenost na vlasti ti penis. To ne objas
njava sve. Falicko-narcisticki karakter obiljezen j e ne sarno
ovirn fali ckim ponosom, vee j os vise motivima koj i ga pri
siljavaju da se zaustavLna ovom stadiju razvoj a.
S ponosom na zbiljski ili, sto moze biti slutaj , fantazirani
falus, ide usporedo jaka fali6ka slucaju
DluSkarea ovog tipa nesvJesno Je IlllWj e
slutbLoSllete...na..1enL Ovo obj as
iJava znacajnu za ov_aj tip, ali
takoder i za o:cgasJickCLdaiivljava
nj e. U dj etinjstvu falicko-narcistic-kog karak,tera s iznenadu
jucom redovit oscu nailazimo na naj tet a razocaranj a Iju
bavi baLprem.a Jleter oseksua1niIILO.b.j.e.ktima, tj. majka je
"i-aZotarala djecaka, a otae je razocarao I, u . stva
ri, ova r azocaranja se doZivlj avaju na vr4uncu teznje da se
predobije falickom ekshibicijom. ;U sIucaju muskih
predstavnika ovog tipa, majka j e cesto .strozi roditelj, iIi je
otae ranD umro, Hi nije bio oi enjen majkom i nikad se nije
ni pojavio.
Jaka smetnja daljnjem razvijanju prema genitalnoj objekt
noj Ijubavi u djetinjstvu izazvana jakim frustriranjem
(uskr atom) genitalnih i ekshibicionistickih aktivnosti na
vrhimcu njiho.va-IaZY..oja, i, . sto je tipicno od strane one
osobe=odgojitelja )13. koju su se genitalni interesi poceli
usmjeravati; ima za posljedicu poistovjecenje s genitalnq ie:
Ijenom osobom-odgojiteljem na genitalnoj razini. Djecaci,
na primj er, odus'taju od zenskog objekta i okrecu svoj in
teres na oca .laktivna homQsek.rs.ualnos>t, j er je falicka). Majka
ostaj e obj ekt i elje, ali sarno s nareistickim stavovi ma i
.sadistickim poticajima za osvetom. Takvi muskarci uvi
jek ppnOY.D-.lleSlljesno traZe da doW u zeni kako su po
u ,isti mah, rnedutim, spolm em 1m znaCi P..rk
ili uniStavanje - bolje reci - poniiavanje f ene_
_ genitalna osveta na >
1 mksu:cu (kastratija) zavrij eme spolnog cina i nas!ojanj.e
a se muskarae ucini impotentnim ili da ta.ICOIZgIec:1a, po-,
taje glavna sklonost. To nije ni u kakvoj suprotnos tI sa
spolnom privlacnoscu koju vrse ovi izrazi to erotski karak
teri na suprotan spo!. Zato se cesto susrecemo ,s neurotsko
-poligamnom nesposobnosCu da se ustraje iUZ jednog part
nera, aktivnim izazivanj em razocaranj a i pasivnim bijegom
189
188
od moguenosti da se bude napu5ten. U drugim slueajevhna
gdje narcistieka osj etlj ivost remeti mehanizme kompenza:
cije, poJenciju, 'koju pojedinac neee da Pri.
zna. Sto je potencija zbllJskl poremeeena, opee raspo.
lozenje je obieno nesigurnij e. U ,takvim slueajevima dOlazi
do iznenadnih kolebanja od raspolozenj a muske samosvi.
jesti do raspolozenja duboke potiStenosti. Sposobno,st za
rad je isto tako jako poremeeena.
FaliekcrekshibicionistiCki i sadisHcki ,stavsluZi istovre.
mene> kao obrana ,protiv potpuno opreenih sklonosti. Prisi.
Ian karakter, nakon genitalne frustracije, vraea se na ranij i
stadij analnosH i' razvija ovdje reakcijs'keiormacije. Falieko
-narcistiCki karakter ostaje u faliekom stadiju - dapaee,
on pretjeruje u ovim oeitovanjima; ali on to radi s namje
rom da se zastiti ad vracan ja va pasivni i analni stadij.
Tijekom analize takvih karaktera pojav,ljuje se sve inten
zivnije i u ,sve veeem broju odlueno ot,klanjanje analne i
pasivne sklonosti; ipak, ovesklonosti ne saeinjavaju izrav
no 'karakter, nego sarno po odbijanju tih sklonosti, a koje u
obliku faliekog sadizma i ekshibicionizma proizlazi iz ega
koji je postao fali eko-narcistiean. Te sklonosti ,su prava opre
ka pasivno-femininom karakteru. Dok potonji otklanja svoju
agresiju i svoje genitalne poticaje uz pomoe analne i pa
sivne predanosti, fali eki narcist, obrnuto, otklanja,
ntiP-asivno homoseksualne sklonosti uz pomoe falieke agre
sije. testo eujemo analitieare da opisuju takve karaktere
kao analne i pasivno homoseksualne. Medutim, upravo kao
sto se pasivncrfeminini karakter ne moze nazvati falioko
-sadistickim jer otklanja ove poticaje, falieko-narcisti eki ka
rakter se ne moze opisati kao analno-pasivni z;bog toga sto
uspjesno obuzdava u sebi ove poticaje. Karakter nije odre
den onim sto otklanja vee naeinom na koji to eini i nagon
skim snagama koje ego upotrebljava u tu svrhu.
Dok u slucaju moralnog ludi,la, aktivne homoseksuaInosti
i fali okog sadizma, kao i u sublimiranim oblicima ovih ti
pova, npr. u profesionalnih atletieara, ova obrana dobra
uspijeva, pa se ,suzbijene sklonosti pasivne i analne homo
seksualnosti izraZavaju u povodu nekih pretjerivanja, dotle
se u slueajevima ,paran0je suzbijene sklonosti s nazno pro
bijaju u obliku raznih utvara ili tlapnja. Eritrofobija je
usko povezana s paranoiekim oblicima ovog karaktera; opis
patoloSkog crvenjenja eesto nalazimo u anamnezi paranoid
ne ,shizofrenije. Pacijent koji trpi od eritrofobije postaje
zrtvom simptomatskog proboja suzbijane pasivne i analne
homoseksuaInosti utoliko 5to se, zbog akutnog straha od
kastracije, odriee masturbacije, nakon cega spolni zastoj,
koji se ocituje vazomotoricki, . funkciju ega.
Aktivna homoseksuaInost, fahckl sadIzam I moraIno ludilo,
s drUge strane, imajl\l jaku eg<r<>branu, pod uvjetom da po
stoji uspjesno libidno zadovoljenje. Ako je, iz ovog ili onog
razloga, ovo zadovoljenje prekinuto kroz bilo koje vrijeme,
pasivna i analna sklonost takoder izbija u ovim slucajevima,
iIi simptomat.ski iIi neprikriveno.
Me<1u falicko-narcistickcrsadistickim karakwima cest9 na
lazimo individuume odane poroku, U
osnovi ovih oVLsnosti ne lezi sarno ,suzbll _ - ' al
n9st, vee takoder druga znacajna erta za ovaj karakterni
tip, isto tako posljedica ,fa-li cke frustracije. Uzmimo primjer
muskarca. Uz majcino frustriranje falicke ekshibicije i ma
sturbacije, postoji poistovjeeenjes njom. Ovo ima izazovan
utjecaj na nedavn-o napustene analne polozaje i, dosljedno
tome, na pasivncrfeminino ponasanje. To se odmah izrav
nava naglasavanjem fali cko-ekshibicionistickih i agresivnih,
tj. muskih, poticaja. Medutim, ,kada se poistovjeeivanje sa
zenom odvija na falickom stadiju, zena fantazira kao da',
ima penis, a vlastiti penis postaje povezan s grudima.
3
Zato
kod spoln-o aktivnih oblika ovog karaktern-og tipa nalazimo
....pJiSim Q,Li
prema mladim muskarcima kod muskoK...U ednak stav
rna mIai1im i zenstvenim zenama kod zenskog predstavnika
U'kjlkOholizm!b postoji tak..9..der regresij.a...na...oralI!o
stanj e. U s' adu s tIme su kod a1koh-olicara izbrisane ti
piene erte fali cko-narc1stickogkaraktera.
Kod fali c.ko-narcistickog kara'ktera, prijelazi izmedu zdra
vog, objektno-libidnog oblika, s jedne strane, i akutno pa
tolos'kih, pregenitalnih oblika ovisnosti i trajne potiSteno
sti, s druge strane, daleko su brojniji i razlicitiji nego sto
su kod drugih karakternih tipova. U psihopatologiji se mno
go govori 0 srodnosti .g.enij.a-i-kI:iminalca. No, tip na koji
se misli nije proizvod ni prisi-Inog ni histerickog oj' mazo
histickog kara'ktera; on potjece prije svega iz falicko-nar
cistickog karaktera. VeCina seksualnih ubojica posljednjih
godina pripada ovom karakternom tipu, npr. Haarmann i
Kurten. -j.&kJh 11 ijYba'li u dj.e.tinjs.tvu
J
.
kasnije iz\:d,a.:iajll:faliaQ::sa,dWiCku. osvetu..Jla
spolnom objektu. Landru, kao i Napole-on i Mussolini, pr--i
pada fali6ko-narci",tickom kara'kternom tipu. Spoj falickog
nareizma i falickog sadizma praeen istodobnom kompenza
cijom pasivnih i analnohomoseksualnih poticaja stvara psi
hicka ustrojstva najjace nabijena eneI1gijom. Da li ce takav
J Usp. Bohmova Sadgerova ispitivanja aktivne homoseksualnosti
191
190
tip upraviti svoj u energij u na aktivne pot hvate iIi zlotin, u
velikoj mjeri ovisi ponaj prije 0 mogucnostima koje ovom
karakteru pruiaju drustveni uvjeti i situacija da iskoristi
,svoje energije u sublimiranom obliku.
Sljedeci po vaZnosti je domet genitalnog zadovoljenja.
On odreduje. viska energije
juci ,}?oticaji i, pr ema tome, koliko ce postati hitna pOtreba
za koj e ce obUke poprimi ti. Razlikujuci
drustvene i libido-ekonomske uvjete, ne zelimo umanjiti ti
njenicu da inhibicija zado\'.9U!!nia_ takoder ovisi 0 drustveno
-obiteljskim cimbenicima. S obzirom na njihova ustrojstva,
ovi karakterni oblici ce vjerojatno stvoriti natprosjecnu
kolicinu libidne energije, omogucujuci na taj nacin agresiji
da postane toliko jaca.
Anali t icko lijecenj e falicko-narcistickih karaktera je jedan
od najzahvalnijih zadataka. :{\.ako je U ovih pacijenata fa
licki stadij potpuno dostignut a agresija relativno slobodna,
lakse j e uspostaviti genitalnu i druStvenu moe kad se jed
nom ovlada pocetnim teskocama, nego sto je to u pacijenata
drugih .karakternih oblika. Od analize se uvijek mozemo
mnogome nadati ako analiticar uspije da razotkrije falicko
-narcisticke stavove kao suzbijanje pasivno-femininih potica
ja i da u'kloni nesvjestan stay osvete prema 5uprotnom spa
Ju. Ako to ne uspije, pacijenti ostaju narcisticki nedostupni.
Njihov karakterni otpor sastoji se u agresivnom osudivanju
lijecenja i analiticara u viSe i1i manje prikrivenom obliku, u
narcistlckom ometanju posla interpretiranja, u odbijanju i
otklanjanj u svakog tjes'kobnog pasivnog poticaja i, iznad
svega, pozitivnog rprijenosa. Reaktiviranje falicke tjeskobe
uspijeva tek s pomocu snaznog i dosljednog razotkrivanja
reaktivnih narcistickih mehanizama. Znakove pasivnosti i
analno-homoseksualnih sklonosti ille treba odmah traziti u
dubini, jer se narcisticka obrana onda obicno pojacava do
potpune nepristupacnosti.
11
Mazohisticki karakter
Biljeka prevodioca ameriCkog izdanja ukupnih djela
w. Reicha
'
Mazohistickikarakter pm put se pojavio u Internatio
nale Zeitschrift fur Psychoanalyse, XVIII (1932-33) a pred
stavlja klinicki raskid Wilhelma Reicha s Freudovom teo
rijom 0 nagonu smrti. po prvi put u povij esti spolne pato
togij e prikazane su, na temelj u klinickih istraiivanja, ove
cinjenice:
a) Pojave upotri jebljene da potkrijepe hipotezu 0 nagonu
smrti mogu se svesti na specifican oblik orgazmicke anksioz
nosti.
b) Mazohizam nije bioloki odreden nagon; on je sekun
da.rlfi nagon u spolno-ekonomskom sm1s1u, tj. posljedica po
tisnutih spolnih mehanizama. .
c) Ne postoji nikakva biolbs'ka teznja za neugodom; prema
tome, ne postoj i nagon smrti.
Godine 1933. ovaj je clanak uklj ucen u djelo Wilhelma
Reicha Analiza karaktera.
U godinama nakon njegova objavljivanja dijelove su ovog
rasvjetl javanja problema mazohizma usvojili razni psiho
anali ticari, a da nisu spominjali njegov izvor. No, nitko nije
razmatrao ni prikazao $redisnji element problema, nai me
posebnu mazohisticku inhibiciju orgazmicke f],lnkcij e, koja
je postahi 6i!itom kao strah od umiranja iii stroh ad uni
stenja. Tako je rjesenj e problema mazohizma osta10 isklju
ivo znanstveno rjesavanje 'Spolne ekonomije.
I Otkriveno je da je, osim nekoliko manjih izmjena. biljeAku koja
prethodi karakteruc, koju je ranije potpisao prevodi
lac, zapravo napisao sam Reich. Zato je u ovom prijevodu iznijeta
U svom prvobitnom obliku. [Nap. Mar y H iggins]
193
Objavljivanje ovog eseja 1932. nije bilo liSeno dramatskih
popr atnih dogadaja. Freud, koji je bio izdavac Int ernatio_
nale Zeitschrift fur Psychoanalyse, dozvolio je da se clanak
poj avi u ovom Casopisu same pod uvjetom da muse doda
bilj es-ka urednika. U toj citaoca je trebalo obavije_
stiti da je Wilhelm Reich napisao ovaj clanak protiv teorije
o nagonu smrti, u sluibi komunisticke partije. Izvjestan
broj berlinskih analit icara odbio je ovu hesmislicu i pred
102io drukciji izlaz iz teskoee; nairne, da s e Reichov esej 0
mazohizmu obj ai zajedno s odgovorom . Taj odgovor je na.
pisao Siegfried Bernfeld i on se .pojavio u istom broju
spomenutog Ca50pisa pod nazivom Die kommunistische
Diskussion urn die Psychoanalyse und Reichs 'Widerlegung
der Todestr iebshypothese'. Odgovor, medutim, nije irnao
nikrukve veze s p roblemom mazohizJma. Umjest o toga bavio
se dopr inosima Wilhelma Reicha marksistickoj sociologiji i
ih pobijao. Drugim rijecima, lbuduCi da se klinicki
dokazi Wilhelma Reicha nisu mogli osporiti, ucinjen je po.
da se diskreditira njegova t eorija mazohizma time sto
je receno da su u diskusij u uneseni politicki i emocionalni
motivi. Taj je pokuSaj bio potpuni promasaj. Prepustamo
citaocu da odluci da Ii ova teorija pociva na klinickim istra
zivanjima i podacima ill je motivirana politicko-ideoloskim
interesima. Valja istaknuti da spolno-ekonomsko tumacenje
problema mazohizma, tj_ .k..linicko pobijanje teorije nagona
smrti, predstavlja golem korak naprijed u razumijevanju
neuroza_ Jer,sada viSe nij e bilo moguce pripisati ljudsku
patnju nekoj nepromjenj ivoj bioloSkoj zelji da se pati, tj.
>>nagonu smrtic, 'Vee kobnim drustvenim djelovanjima na
biopsihicki aparat . A to je utrIo put kritici drustvenih pri
lika koje stvaraju neuroze, put koji je ranije bio zakocen
hipotezom bioloske zelje da se patio
Spolno-ekonomsko problema mazohizma omogu
Cilo je da se u svoj sirini p ristupi bioloskom temelj u neure
za. Zaista, strah od razaranja, strah koj i obiljezava ma
zohizam, doveo je (u pocetku samo kao nagadanje, kasnije
kao odrlivu teorij u) do razumij evanj a vegetativnog sustava.
Danasnje obj avlj ivanje ovog eseja opravdano je kao 5to
je bilo i prij e dvanaest godina. Znacajno je za izvjesnu vrstu
toboze znanstvene kritike da se danas ne moze objaviti ni
jedna tvrdnja 'koj a je iznesena .pr otiv Reichove teorije rna
zohizma prije d vanaest godina. One danas nemaj u vUse ni
kakve 'W'ijednos11i. - one prupadajlU 'IDl1tvOj proslosti. T. P. W.
194
1. SAZETAK GLEDISTA
Buduei da analiticka karakterologija pretpostavlja odrede
na shvaeanja nagona, odabrali smo rnazohisticke nagone da
bismo pokazali posebnu vrstu neurotskog karaktera.
Prepsihoanaliticka seksologija bila je, u hi ti, miSljenja da
se mazohizam, .kao posebno usmjereni nagon, sastoji u sklo
nosti da se u podnosenj u boli i u moralnom ponizavanju
nade zadovoljenj e. Kako postoji odsutnost ugode U oba d
lja, od samog pocetka se postavlj alo pitanje 0 prirodi ma
zohizma: kako se moze nagonski zeljeti nesto sto je neu
godno i iz toga cak izvlaCit i zadovoljenj e? Pribjegavanje teh
nickom nazi vlj u m acilo je s arno odgadanje rjesenja; sma
tralo se da izraz algolagnija obj as.njava da netko zeli po
stici ugodu iz toga da bude tucen i ponizavan. Neki autori
naslucivali su prave odnose .kada su osporavali pojam da
roazohist stvarno f ell da bude udaran; oni su tvrdili da
sarno udaranje igra t ek posrednicku ulogu u dozivljavanju
ugodnog s amoponiienja (Kraft-EbLng). Ma kako da je to bilO"'1
ostala j e bitna formulacija: ono sto T!11) sjeCna-.osop4-(J.jecq
neuggdnp, muzoflljl vl dl l& uggdl1f! iii ,mu . btJ.Z:eYn-sluij.
kao izvor
Psihoanaliticko istTaZivclnje pritajenih sadriaja i dinarni
ke mazohizma, kako u njegovim moralistickim tako i u nje
gOYim erogenim sastavnicama, dalo je obilje novih uvida.
2
Freud j e otkrio da mazohizam i sadizam nisu apsolutne su
protnosti t __da jedan nagonski cilj nije nikada prisutan bez
sej avljaju kao oprecan parj 1
jedan se moze iznenada izmij eni ti u drugi..lRadilo se dakle 0
Clijalektickoj suprotnosti, koja je odredena obratom aktiv
nog s tava u pasivan stay dO'k predodzbeni sadriaj ostaje
isti.
3
Freudova teorija libidnog razvoja razlikuje dalje tri
stadija spolnosti u djetinjstvu (oralni, analni i genitalni) i,
u pocetku, priklopila je sadizam analnoj fazi. Kasnije je na
deno da svaki stadij spolnog r azvoj a obiljezava odgovara
juCi oblik sadisticke agresije. Ulazeci dublje u podrucje
ovog problema, mogaosam pronaCi u svakom od ova tri
oblika sadisticke agresije r eakciju psihickog aparata na
svakodobnu frustraciju odgovaraj uceg djelomicnog libidnog
poticaja. U skladu S ovim mislj enjem, sadizam svakog sta
dija proizlazi iz mjesavine dest ruktivnog poticaja protiv
2 Iscrpan kriticki safetak analitickih rezu1tata more se naci u Fe
nichel: Perversionen, Psychosen, Charakterstorungen, Internationaler
Psychoanalytischer Verlag, 1931, str. 37 i dalje.
l Freud: "Triebe und Triebschicksalec, Ges. Schr., sV. V, str. 453.
195
frustlrirajuee osobe <i odgovara:ju6eg spolnog zahtjeva
4
(Ora!.
ni sadizam [frustriranje sisanja destruktivni poticaj,
griZenje]; analnii sadizam [frustriranje analne ugode-+
unistavanje, gafenje, udaramje] falicki sadizam [frustrira.
nje geoitalne ugode probadanje, bu.enje]). Ovo je miS.
Ijenje bilo potpuno u skladu IS Freudovom prvobitnom for.
I mulacijom da su destruktivni osjeeaji (tij i je naj tesci uzrok
frustriranj e nagona) u potetku usmjereni protiv vanjskog
svijeta i okreeu se protiv same osobe tek kasnije, tj. kada
su oni takoder inhibirani frustracijom i 5trahom, i zavrsa.
vaju u samounistenju! Sadizam postaj e mazohizam kada se
okreee protiv vlastite 'osobe;5 superego- (predstavnik osobe
Foja-:re odgoVOl'Illf za frustraciju ill, drugim rijecima, pred.
stavnik zahtjeva drustva u.-egu) postaje zastupnik kaZnj5l:. .
vanja prema egu (savjest). O:;jeeaji krivnje proizlaze iz SUoJ
koba izmedu temP zajj.u.lllllLljU-1:=destruktMlDg pmi.c.aja.
- Freud j e kasnije odbacio misljenj e da je se:
kundarna formacija te iznio drugo miSljenje, naime da je
sadizam mazohizam upravljen prema vanjskom svij etu. U
ovoj illOVOj formuiaciji pretpostavlja se da postoji prima rna
Reich: .ttber die Quellen der neurotischen Angst, Internationale
Zeitschrift fur Psychoanalyse, XI (1926), str. 427.
S >t.. . oznaka mazohizma obuhvaca sve pasivne st avove p rema spol
nom fivotu i spolnom objektu; u svojem najizrazitijem obliku za
dovoljenje je povezano s podnoenjem fizitke iIi duevne boli koju
nanosi spolni objekt. . . Moze se sumnjati da Ii j e ikada prima
r an i ne nastaje Ii Cclce putem pretvaranja iz sadizma... Freud: Drei
Abhandlungen zur Sexual theorie, Ges. Schr., sv. V, str. 31.
IOU para suprotnosti sadizam-mazohizam, proces se moze
ovako prikazati:
a) Sadizam se sastoji u iskazivanju nasilja ill moei nad drugom
osobom bo objektom.
b) Ovaj se obj ekt naputa i zamj enjuje vlastitom osobom. Okreta
njem prema sebi postiZe se i promjena od aktivnog do p asivnog na
gonskog cilja.
c) Strana osoba se jednom t:rafi bo obj ekt; ova osoba, uslijed
brisanja koje se dogodilo u nagonskom cilju, mora da preuzme ulogu
sUbj ekt a.
Slut aj c) je ono 1:to obitno nazivamo mazohizmom. I ovdje se za
dovoljstvo kreCe duf puta prvobitnog sadizma, pasivni ego se u fan.
taziji vraea u svoju prvu ulogu, koj u je u stvari pr euzeo
vanjski subj ekt. Izgleda da se osim ovog ne susreee izravniji ma
zohizam koji nij e nastao na opisani (Freud: Triebe und Trieb
schicksale, Ges. Schr., sv. V, str. 453/454.)
"Cini se, isprva, da postoji pot vrda da mazohizam nije oti
tovanje primarnog nagona, potjete iz sadizma koji se okrenuo pro
tiv vlastite osobe .. _ Nagoni s pasivnim cilj em mor aju se prihvatiti
kao gotova cinjenica ... Ali pasivnost nije sam mazohizam. Obiljezje
neugode pripada mu isto tako - zbunjuj u6 pratilac zadovolj enja
nagona ... (Freud: Ein Kind wird geschlagen. Ges. Schr., sv. V, str. 380.)
196
bioloska skIonost prema primarni ill ero
geni mazohizaIllUa-Freudovl Ttvrdnja iznesena je- nakon
njegove hipoteze 0 nagonu smrtiJ koji bi Jmao bili. op
ka tjelesnoj Ijubavi. Taka se za primarni mazohizam reklo
da je individualni izraz bioloski zamisljenog nagana smrtI,
iasnovanog na procesima disimilacije u svakoj 6eliji orga
nizma (takoder erogeni mazohizam).7
Pobornici teori je nagona smrti cinill su razne napore da
potkrijepe svoje tvrdnje pozivajuei se na fizioloske procese
rastvaranja. No uvjerljiv dokaz ne moze se nigdj e naei. Ne
davni clanak koj i zauzima stajaliste za stvarnost nagona
smrti zaslufuje posebnu pafnju jer se kIinitki priblifava
problemu i iznosi na pm pogled uvj erljive fizioloske do
'kaze. Therese Benedek! temelji svoje dokaze na Ehrenber
govim istraZivanjima. Ovaj biolog je otkrio da se eak i u
nestrukturiranom jednostanicnom bieu moze proces
proturjetan samom sebi. Izvjesni procesi u protoplazmi ne
samo da odreduju asimilaciju hrane, vee u is to vrijeme vode
do talozenja tvari koje su prije postojale u rastopini. Prva
strukturna formacija stanice je neimnjenjiva utoliko sto se
tekuee, rastopljene tvari pretvaraju u rnsto, netopivo sta
nje. asimilira je dio Zivotnog procesa; ono to na
staje asimilacijom je promjena u stanici, visa strukturali
zacija, koj a od odredene tocke dalje, kad, naime, prevladava
- nije vise zivot vee smrt. To nam je sasvim jasno, naro
tito kada mislimo na ovapnjenje tkiva u visokoj starosti.
Ali upravo taj dokaz pobija pretpostavku sklonosti prema
smrti. Ono to je postalo i nepokretno, tj.
zaostaje poput sljake zivotnog procesa, ometa Zivot i nje
govu bitnu funkciju, izmjenu napetosti i osnov
oi ritam metabolizma u ispunjenju potrebe za hranom i
spolnim zadovoJjenjem. Taj poremeeaj zivotnog procesa je
upravo suprotnost onoga sto sma upoznali kao osnovnu
znacajku nagona. Proces sve viSe ometa ritam
oapetosti i opustanja. Da bismo prihvatili ove procese kao
osnovu nagona, morali bismo izmijeniti na pojam nagona.
Ako je, nadalje, tjeskoba izraz oslobodenog nagona
jos bi trebalo obiasniti kako ,.urnseene strukture
mogu ,postati sIobodne. Sarna Benedekova 'We da struktu
' -Ako je tovjek spreman da preko mate netocnosti, mote
se da je nagon smrtl kojt djeluje u organlzmu - prfmarni sa
dizam - istovjetan s mazohlzmom.c Freud, u svom tlanku . Das ako
nomische Problem des Masochlsmasc (.Ekonomski problem mazo
hizmac).
, Freud: lenseits des Lustprinzips, Ges. Schr., sv. VI.
I .Todestrieb und Angst, lnternationale Zeitschrift fUr Psychoana
lYse, XVII (1931).
\ 1
'j 'r\ 0\) -Z E
197
ru, tj . one je evrsto zamrznuto, promatramo kao nesto
nepr ijateIj sko zivotu sarno onda kad one preteze i zaustav
Ija zivotne procese.
Ako su pr ocesi koji stvaraj u strukturu istozna6ni s nago
nom smrti, ako, nadalje, kao sto t vrdi Benedekova, tjesko
ba odgovara unutrasnjem zapazanju ovog preteznog ukru
Civanja, tj . umiranj u, u godinama djetinjstva i miadenastva
ne bi smjelo biti nikakve tjeskobe, a u visokoj starosti vIa
daia bi sarno tjeskoba. Ali dogada se upravo suprotno: bas
u razdobijima spoinog buj anj a funkcija .tjeskobe je najsnaz
nije oeita (pod uvjetom da je tSputama funkmja spoinosti).
Prema toj pretpostavci morali bismo naei strah od smrti i u
zadovoIjenih Ijudskih biea, jer su ona podIozna istom ibio
loskom procesu razgradivanja kao i ona nezadovoIjena.
Dosljednim praeenjem Freudove teorije a'ktuaine tjeskobe,
bio sam u stanju da izmijenim prvobitno pravilo - tjesko
ba se javlja kroz pretvaranje libida - pa one gIasi: tk$.<ili.a
je o'ava isto rocesa uzbuden' a u vazo tativnom su.)
ko ja se u osjetnom sustavu OS] ao s.J22lI&
Klin icko promatJranje uCi nas da nfje-
drugo do osj et stezanj a, stan je zasto ja (anksioznost =
= angustiae),' strahovi (zamiSIj ene opasnosti) postaju .cuv
stveno nabijene tjeskobe sarno kada se javija specifican za
stoj. Ako bi se konacno ispostavilo da drustveno nametnuta
ogranicenja spolnom zadovoIjenju ubrzavaju spoIni zastoj
koji prati procese koji stv3raju 'stmkturu, na taj nacin ta
koder ubrzavajuei proces umiranja, to ne bi bio do'kaz izvo
denja tjeskobe iz ovib procesa vee sarno po zivot pogubnog
djelovanja moral a koji nijece spoInost.
Ova promj ena shvaeanja mazohizma
matski promjenu u formuliranju neuroza. ,Ireudovo prvo
bitno shvaeanje 'bilo je u tom da se psihicki razvoj zbivana
tem:eijn sukoba izmedu nagona i vanjskog svijeta. Slijedilo
Je drugo miSljenje, koj e, 1stina, nije poniStilo prvo, ali je
uvelike umanjilo n jegovu vaZnost: sada se psihicki su!tob
. shvacao kao rezultat sukoba izmedu erosa (,spolnost , libido)
i nagona smrti -<nagon za samouniStenjem, primarni mazo

Klinicka polazna tocka za ovu hipotezu, koja je od pocet
ka izazivaia najdublje sumnje, bila je eudna, zapravo zapa
njujuea einjenica da ndki pacijenti, cinilo se, ne zele odba
citi svoju patnju vee uvi jek ponovo traze neugodne situacije.
To je bilo u suprotnosti oS nacelom ugode. Prema tome, mo
ralo se pretpostaviti da postoji namje
Usp. lteich: Die Funktion des Orgasmus, str. 63. i dalje (1927).
'1 98
ra da se za9:,rZi patnj a iIi d.il se Qna ponovo dozivi.
1O
Ostaje
wakom pitanja kako t reba shvati ti OVU vol ju da se
pati, kao primarno biolosku skionost iIi fOI:ma
ciju .. Bilo je. utvrditi PQ!.r.
eou
' za .kaZnJavanJem KOja - prema hipotezl 0 nagonu smrtl -
Cinilo se da zadovoIj ava zahtjevima nesv jesnog osjeeaja
krivnje putem sarno ovr edi ja. Nakon obj avlj ivanja dj ela
enserts es Lustprinzips (S one s traJl1e nacela ugode)
psihoanaliticka Iiteratura 'kako su je tumacili narocito Alexan
der, Reik i Nunbet:g izmijenila je, a da zapravo nije bila
ni svjesna toga, pravi lo neurotskog sukoba.
1l
Prvobitno se
O'ovorilo da je neuroza posljedica sukoba izmedu nagona i
svijeta (libido - strah ad kazne) . Sada se govorilo
da je neuroza posljedica sukoba izmedu nagona i potrebe
za kaznom (libido - zelja za kaznom) , tj. upravo suprotno
oel onoga sto se ranije smatralo.
12
Ovo mm jenje bilo je u
potpunom skladu snovom teorijom nagona temeljenom na
opreci izmedu eros a i nagona smrti. Ova nova teorija svodila
je psihicki sukob na elemente i sve vise i viSe
zasjenjivala vrhovnu ulogu frustrirajuceg i kaz.njavajuceg
vanjskog svijeta,u prvobitIloj
CaJla iz vanjskog" svijeta , iz Sada se tvrdilo da
potjece :o1z bioloSke zelje da se ,pati, iz nagona smrti i po
rebe za kaznom. ta-nova f ormuIacija zatvorila je tebk R.ut
u. sociologiju ljudske patnj e, sto ga je prvobitna psihologij
.ska formula psihlckog s_ukoba _bila siroko otvorila. Teorij a
nagona smrti, teorija samorazaraju6ih bioloskih nagana,
" Sama patnja je one !ito je vaino.
"Zadovoljenje ovog nesvjesnog osjetaja krivnj e je moMa najsnainija
pozicija u dobitku od bolesti - u zbiru
sila koie se bore protiv ozdravlj enja i o'd- stania bolesti ' ne zeJe odu
stati o Patnja koju donose neuroze je upravo koji ih vri
jednima sklonosti . (Freud: "Das okonomische Problem
des Masochismus, Ges. Schr., 5'1. V, str. 381.)
11 Teori,i a nagona smrti prevladava u Ii
teraturi . Sam je Freud u jednom razgovoru prije nekoUko godina opi
sao teoriju nagona smrti kao hipotezu koja postoji izvan
iskustva. U S one strane nacela ugode citamo na kraju: biti pri
pr avan da se napusti put koj i je netko slliedio neko vrijeme, kada
se cini da ovaj ne vodi dobrom. Met1utim, hipoteza je po
stala teorija; ne sarno da nije bila naputena - nlj e do
vela ni do rega dobrog. Neki lak tvrde da imaju neposre
dan. dokaz 0 nagonu smrti. '
, " Bit cijele psiholOgije neuroze je sadrtana u r el:!enici da se krivnja
moze okajati putem kazne, putem patnje. (Reik) Alexander: ,.Neurose
und Gesamtpersonlichkeit, Internationa1e Zeitschrift far Psycho
analyse, XlI (1926), str. 342. .
1J Ovo mmjenje DaSlo je svoje najjare zagovornike u engleskoj
skupini Met1unarodnog drWtva.
199
dovodi do kulturne filozofije ljudske patnje (usp. Das Unbe.
hagen in der KuHur, Nelagodnost u kulturi). Ljudska pat.
nj a je, kaze Freud u tom djelu, neuniStiva, jer se destruktiv.
ni poticaji i poticaji tefnj e prema samouniStenju ne mogu J
svladati;14 ali tome glediStu suprotno glediste dovodi prvo.
bitnu formulacij u psihickog sukoba do osude drustvenog
sustava.
Premjdtanje izvora patnj e od vanjskog svijeta, od dru .
stva, na unutrasnji svijet i njegovo svodenje na biolosku
sklonost, zestoko su pokoJebaIi jedno od prvobitnih i glav.
nih. nacela anali ticke psihologije, naCelo ugode-neugode.
Nacelo ugode-neugode je osnovni zakon l'sihickog aparata,
u skl adu 5 kojim se ugoda trati a neugoda izb;egava. U do.
sadasnjem miSljenj u ugoda i neugoda - iIi, drukci je izra
zeno, psihicka reakcija na ugodne i neugodne poticaje _
odredivale su psihicki razvoj i psihicke reakcije. Nacelo
stvarnosti nije bilo oprecno nacelu ugode; one je sarno
znacHo da se, u tijeku razvoja i zbog utjecaja vanjskog svi.
jeta, psihicki aparat mora naviknuti da odgodi trenutke
stjecanja ugode a da se mnoge ugode dapace i odrekne.
Ova dva nacela psihickog funkcioniranja15 mogla su vri
jediti sarno dotle dok se na veliko pitanje 0 mazohizmu od
govaralo tako da zelja da se podnosi patnja nastaje iz sputa
vanja sklonosti da se nanese bol iIi patnja drugoj osobi, da,
dakle, nastaje okretanjem te sklonosti protiv vla-stite osobe.
Tako shvacen, mazohizam lezi potpuno unutar okvira na
cela ugode, iako ostaje problem kako patnja moze biti ugod
na. Od samog pocetka to j e bilo u suprotnosti s pri mdom i
znacenjem funkcij e ugode.-.QoJe je jos bilo moguce razu
mjeti kako se nezadovolj ena iIi inhibirana ugoda moze pre
'lvori ti n neugodu, ipak je bilo tesko shvatiti kako neugoda
postati ugoaom. Ukratko, cak i prvobitno miSljenje
opcei1fto prihvacenog nacela ugode nije r jdavalo osnovnu
j er reCi da se 'mazobfz?m sa>s-t<tii::u
- ugodi koja poDece iz neitgo9JL nij.e niIta objasnjavalo. .
Misao 0 prisilnom ponavljanju prihvatila ' je vecrna -ana
Iiticara kao iadovoljavajuce rjdenje problema patnj e. Ono
se izvanredno dobro slagalo s hipotezom nagona smrti i
teorijom potrebe za kaznom, ali je bilo vrIo sumnjivo u dva
pogleda. Prvo, opovrgavalo je opcenitu valjanost heuristicki
.. "Cini mi se da je sudbonosno pitanje za ljudski rod da Ii ce i u
kojoj mjen njihov kultumi razvoj uspjeti da ovlada ljudskim nago
nima agresije i koji tdko uznemi ruju fivot ljudi u
zajednici. Das Unbehagen in der Kultur, str. 136.)
IS Freud: Formulierungen uber die zwei Principien des psychischeH
Geschehens, Ges. Schr., sv. V.
tako vrijednog i klini6ki nepovredivog nacela ugode. Drugo,
uvodilo je u iskustveno dobro zasnovanu materijalisticku teo
rij u nacela ugode-neugode jedan nesumnjivo metafizicki ele
ment, nedokazlj,ivu d nedokazanu hipotezu koja je obliko
vanju anaUticke teori je nepotrebno nanijela rnnogo zla. Go
vorilo se da postoj i bioloska prisila da se ponove neugodne
situacije. NaCelo prisilnog ponavljanja nije bilo od velike
vainosti ako ga shvatimo kao osnovno biolosko naceIo, jer
kao takvo bio je to sarno naziv. FormuIaci ja nacela ugode
_neugode, 5 druge strane, mogla se potkrij epiti fizioloskim
zakonima napetosti i 0pu5tanja. Ukoliko se ponav
ljanje shvacalo kao zakon da svaki nagon tezi da uspostavi
stanje odmora 1. zatim. ukoliko se mislilo na prisilu da se
ponovo dozivi ugoda kojaie jednom vec dozivl iena. tome
niie bilo prigovora. Tako shvacena, ova formulaci ia bila je
vriiedan dodatak razumij evanju mehanizma nape
tosti i opustan ia. Shvaceno u tom smisIu. prisilno ponavlia
nie lezi potpuno unutar okvira ugode; zaista. samo
nacelo u!!ode obiasniava pri sil u da se ponavlia. Godi ne 1923,
prilicno nespretno s am definirao nagon kao pri rodu u2:ode
koia mora da bude ponovliena.
16
Prema tome. unutar okv1ra
ulrode. prisila ponavliania je varna teorii ska pretpo
stavka. Mel1utim ie upravo izvan naceIa uQ'ode nacelu pri
silnog ponavliania bila dana znacaina formulaciia kao hipo
teza za obiasnienie cinienica za koie ie nacelo uQ'ode na
vodno bilo nedovolino. No, nHe bilo mOQ:Uce klinicki doka
zati da .ie pri sil no ponavlianie primarna sklonost
aparata. Niime ie valial0 mnogo 5to raziasniti. a da ipak
sarno nlie bilo obi asn iivo. Zavelo ie mnoge analiticare da
da postoi'i ananke (grcka
riiec. znacl - nuzda. nuznost). BiTo ie to suvi sno kao obias
nienie te7nie da se ponovo uspostavi stanie mirovan ia , ier
.ie ova teznia potpuno ako se in/ede iz funkciie
libida da dovodi do zati m i iz lihi dne cernie za
maicinom utrohom. Ovo opustanie, u svakom nap'ons'kom
podruciu. niie ngta drugo do uspostavl ianie prvobitnog sta
nja mirovan.i a i obuhvaceno je u poimu nagona. Uzgredno
spominjemo da i hipoteza neke bioloske ednie za smrcu po
staje suvisnom kada imamo na umu da fiziolosko razgradi
vanje organizma, njegovo postepeno urniranje, pocinje isto
vremeno sa slablj enjem funkcija spolnog aparata, iZVOrGID
libida. Zato, umiranje ne mor a biti zasnovano na
drugom osim postepenorn prestanku rada zivotnog aparata.
u Reich: ,.Zur Trieb-Energetik, Zeitschrift fur Sexualwissenschaft,
x (1923).
200
201
Klinicki problem mazohizma, vIse nego iSta drugo, zahti
jevao je rjesenje i doveo do nesretne hipoteze nagona smrti,
prisilnog ponavljanj a izvan nacela ugode i potrebe za kaz
nom kao temelja neurotskog sukoba. U raspravi upravljenoj
protiv Alexandera,11 koji je izgradio cijelu teoriju licnosti
na ovim hipotezama, sam svesti teoriju potrebe za
kaznom na njezinu pravu mjeru, pa >sam se cak i se tice
zelje za patnjom oslonio na s tarn teorij u mazohizma kao
'konaeno moguee objasnjenj e. Pi tanje ka'ko se moze teziti
za neugodom, tj . kako ona moze postati ugodom, vee rSe ne
kako ,slutilo, ali u to vrijeme nisam tome mogao niSta pri
donijeti. Hipoteza erogenog mazohizma, specjEicna sklQJlost
erotizma koze i strazn ' ice da os'eca bol 'kao u odnu (Sad
ger , a nlJe nudila zadovolj avajuCi odgovor, jer kako
je erotizam strainjeg dijela mogao biti povezan S osjetom
boli kao ugode? I mazohist dok ga tuku osjeea ugod,
nim one sto drugi osjeeaju kao i neugodno u istom
erogenom podrucju? Sam je Freud djelomicno odgovorio
na ovo pitanje. U fant azij i Dij ete tuku, on je naslutio
prvobitno ugodnu situacij u: Ne mene, vee mog suparnika
tukU,18 Ali ovo nije odgovaralo na pitanje zasto je udaranje
praceno ugodom. Svi rnazohisti izjavljuju da je ugoda po
vezanas fantazijom da je netko tucen iIi sa stvarnim sarno
sibanjem, da ani mogu osjetiti ugodu iii ,doCi do spolnog
uzbudenja sarno UZ ovu fantaziju.
DugogodiSnje istraiivanje slucajeva mazohizma nije dalo
nikCl'kvo Tek kada >Sam poeeo sumnjati u istinitost
i tocnost tvrdnj i pacijenata, zraka svjetla konaeno je probila
ovu tamu. Moramo se euditi kako se, usprkos dugim godi
nama analitickog r ada, sla:bo naucilo analizirati dozivljava
nje same ugode, Pri tom dubljem analiziranju funkcij e ugo
de u mazohis,ta, iznenada mi je upala u oei cudna cinjenica,
koja me je isprva potpuno zbunila, ali je unatoc tome jed
,nim udarcem rasvijetlila spolnu ekonomiju i, po tome, spe
cilficne os nove mazohizma. Ono je bilo iznenadujuce i u
isto vrijeme zbunjujuee, bila.. je da se\.pravilo
doziyJjava neu odu kao u odu dkazalo kao lo1V6 tovl'le,
'da se m az ' stov s '- 'zam ucr ' .. ra
vo u tome da on. tezi u!!odi popu t svake osobe,
, remeteCi mehanizam dovodi taj sustav aoS1o
,i!: sto ra(fa time da se oSj eti, kate narmalna OSObll dO
, ivljava kao ugade, perc[piraju kao neugadnCtct[da::tmi.-.flEl!t"
17 Reich: Strafbediirfnis und neurotischer Prozess, Kritische Berner
kungen zu neueren Auffassungen des Neurosenproblems, '"ternatio,
nale Zeitschrift fUr Psychoanalyse, XIII (1927).
" Freud: "Ein Kind wird geschlagen, Ges. Schr., SV. V.
202
od toga . da tezi za
1BStLl SfygC41,H4 rt.elfHD!ie,
,bPKLOPIJIVANJE MAZOHISTICKOG KARAKTERA
Vrlo malo mazohistickih karaktera na
. strailOst-:-KiKo se do razumijevanja mazohisticke spolne eko
nomij e moze stici sarno putem razumijevanja njegovih ka
ra'kternih reakcija, sli jedit cemo u ovom pri kazu put koji lSe
opceni to slijedi u svakoj psihoanalizi u kojoj analiticar nije
zadovoljan teorij skim objasnjenjem slucaj a vee zeli da pa
cijent postigne genitalno prvenstvo s orgastickom potenci
jom, ,
Svako lQl2likovanje lkaraktera, kao sto smo ranije nagla
sill, ispunjava dvije funkcije: fi5rvo, ega protiv
vanj skog svijeta i protiv nagoniSKi zahtjeva; fdruiOl eko
nomsku fun kciju, tj, viska 'spolne energije koji
stvara spol ni zastoj - u biti, dakle, vezivanje staln:o stva
rane t jeskobe. Ako to vrijedi za svako oblikovanje karaktera,
ipak je nacin na koji ove osnovne funkcije ispunjava ego
saJsvim 'specifiCruo, tj. razliOit S obzirrom ITa pri'rodu pojedinih
neuroza, U ovom procesu ,svaki karakterni tip razvija svoj
vlasti ti mehanizam. .Nije, naravno, dovoljno poznavati osnov
ne funkcije pacijentova 'karaktera (obranu i vezivanje tje
S;kobe); potrebno je u najkrace moguce vrij eme saznati na
koH poseban naein Ikarakter izvrsava t a j zadatak. Kako ka
rakter veze bi tne dijelove libida (iIi t jeskobe), kako nadalje,
te bitne elemente spolne energi je rnoramo osloboditi iz nji
hove trajne ukopanosti u karakter i UrSmjeriti ih do geni
talnog aparata i sustava >sublimiranja, tako - prisiljeni te
rapij-s.'lrom nufnoscu j 'lIZ pomoc analizekaralktera - prom
remo do srediSnjeg elementa funkcij e ugode. -
SaZmimo . erie mazohistickog karaktera. Nalazimo
fiu,oiedinacno u svih neurotrSkih kam ktera i ne isiicu se u
svojoj uokupnosti kao u
punom Proju ne na<1u na=:rikupjl i premoenO-Odrede. osnovni
203
7
:avaniu {lOmoralni
veta.
SOV
im
i.zIIlucen. Po.sebno. mu je bilo. tesko izY!lCi se-'!.j utro iz kre
Usprkos silnom osjecaju krivnje, nije mogao. pr estati
lOljencarenj em u krevetu. Kasnlje je cijelu st var
opisao kao lOmazohisticku kaljuZu. $to se vge bunio protiv
toga, to je manj e uspijevao da se izvuce iz ovog mazo
his tickog raspolozenja, dublje j e bio uvucen u nj . Kada je
rantgth. od cega- mazohist trpi ne
zapoceo analizu, ova vr..s t spolnog dotivljavanja se odvijala
je svim"" .
manje od svogOE'jeKta.
__ vee godinama. Ucinci na ojegovu litnost i na njegov cuv
ltko DonaJame, naroclto u ni1b.01lU nasiuDu 1 nit ().
stveni tivot bili su razorni.
SIma s lludima. U nekim slucajevima ove erte mo
Isprva me se dojrolo kao Covj ek koji se jedva drZi na
gu narast! do Katkad su prisutne druge
nogama Cak i uz sve svoj e snage. Istina, cin.io je ogroman
karakterne erte, ali one ne cine nikakvu zamjetljivu razliku
napor da izgleda do.bro odgojen i sabran, zauzimao otmjen
u ukupnoj slici.
stay i govorio 0 svojim planovirna; zelio je postati mate
Ono j e vazno jest da ova karakterno-neurots'ka sti
matiear. U analizi se po.kazalo da je o.vdje bila posrijedi
ka u nekirn sIueajevima pokazuje otvoreno, dok je u drugim
dobro. razradena ideja vlastite velicine: godinama samotan
slucajevi ma skrivena rnaskom.
luta sumama NjemaCke, izmisljajuci matema ticki sustav
.Kao je tocno za tSva-ki drugi karaktemi stay, i mazo
koj im bi mogao sve izracunati i izroijenlti cij eli svijet. . Ta
hlsticki stay se ogleda ne ,samo u prema
vanj ska Ijuska njegove licnosti otpala je vrlo brzo u analizi,
vee i prema samom 'sclll. Stavovi, u pocetku usmjereni pre
jer sam da mu J.!ja' a " ona sluiila kao kom
rna objektima, t akoc1er su (a to je Cesto vaZno) zadrlani
Ipenzacila za njegov s' eta" ot une bezvri' ednostl osj eeaj
prema introji ciranim objektima, prema superegu. Ono je
staIllo nanovo stvaran i usko povezan 5 nj egovlm dotivlja
prvobimo bilo vanjlSko i zatIim t ako i nteri orizirano, mora
vanjem masturbacije kao neceg lOpdjavog i l>o.dvratnog.
biti ponovno eksteriorizirnno u analitickom prijenosu. Pa
,.Matematiear, jos od dj etinjstva zamiSljan kao cist, asek
prema analiticaru u prijenosu ponavlja
sualan covjek, imao je funkcij u pokrivanj a l>covj eka smrd
ono sto je steceno u odnosu na objekt u dj etinjostvu. Da je
Ijive bare. Nije bitno za nase r azmatranje da j e paeijent
isti mehanizam u meduvremenu dj elovao i unutar ega, to
imao sva obiljezja pocetne .shizofrenije hebefrenog tipa.
je za povijest njegova nastanka irelevantno.
OVdje je vaino sarno da je "clstainatematika imala funk
Pacijent ciju eerno analizu pratiti u njezinim gIavnim
ciju J>B-dizanj a zida j>rotiv "pdjavog o.sjeeaj a koji je.imao u. !J
obiIjezjima, a da ne ulazimo u sve poiedinosti njegove bo
seEb a koji je potjeeao. od a.nalnog tipa r
lesti, zapoceo je lijecenje sljedeei m zalbama: od svoie ses
S labavljenjem nj egova vanjskog biea, rnazohisticki stav
naeste godine potpuno je nesposoban za r ad i drustveno
se pojavio u svo.jo.j punoj velicini. Svaka seansa zapocinjala
nezainteresiran. U spolnom podrucju postojala je jaka mazo
je falbom, nako.n koj e su slijedili otvoreni dj etinj asti iza
histicka nastranost. Nikada nije mario da ima odnos s dje
zovi mazohisticke vrste. Ako sam zatraiio da upotpuni ili
vojkom, ali je svake noei masturbirao sat ima na nacin zna
doda poblliu formulaciju nekog saopeenja, o.n j e pokuSavao.
eaian za pregenitalnu Iibidnu strukturu. VaIjao bi se po
da umanji moje napore do besmisla uzvikuj uei: lONe, neeu!
stiseuCi penis . dok je zamiSljao da ga muskarac ill
Ne, necu! Ne, oeCu! U vezi s time o.tkriveno je da je, izrne
zena tuce bicem. Ukrat ko, llije masturbirao na normalan
du cetvrte i pete godine, prosaokroz fazu zestokog prko
nacin, t j. da penis pr avilnim trl ianjem dovede do erekciJe,
senja pracena napadima vristanja i luparanja nogama. Naj
nego gnjeceei ga, stiSeuei izmec1u bedara, t rljajuci izmec1'
povrSniji dogac1aj bio je dovoljan da dovede do ovih ispada
dl anova ruku itd. Kada bi os;etio da ce uskoro ejakulirati,
plaea, koji su, kako je rekao, dovodili nj egove r oditelje do
presta;ao bi i cekao dok uzbut!enje ne prot!e, da bi tada
oCaja, bespomoenosti i bij esa. Takvi napadi mogli su t raj ati
ponovo zapoceo. Na taj nacin Je masturbirao noCi ma, cesto
danima, do potpunog iserplj enja. Kasnije je on sam bio u
[ tiiekom dana, do.k kooacno, p otpu1ll0 i,scrpen, ne bi dozvo.lio
stanju da oznaci ovo razdoblje pr kosenj a kao pretecu stvar
ejakuJaciiu pri kojo.j sjeme ne bi ritmicki vee sa
nog mazohizma. Njegove prve fantazije da ga tuku poj avile
rno isteklo. Nako.n toga osjecao. se razbiien, strahovito umo-)
SU Se kada je imao oko sedam godina. Prij e odlaska u krevet
ran, nesposoban da bilo sto ucini, zlovoljan, lOmazohi.stican,t
ne sarno da je zanillljao da ga je netko stavio preko kolj ena
205
204
i t ukao, vee bi cesto odlazio u zahod, z<likljucao vrata i po
kusao da se sam tuce. Dogadaj iz njegove trece godine ii.
vota, koji se pojavio tek u drugoj godini analize, moze se
p repoznati kao traumat ski. 19rao se u vrtu i - sto je bilo
j asno vidlj ivo iz citave situaeije - uprljao se. Kako su bili
prisutni gosti, njegov jakO psihopatski, sadisticki ' otae vrlo
se uzbudio, ocinio ga U kucul poloiio nakrevet. Djecak Se
odmah prevrnuo na trbuh i velikom Znatiz.eljom cekao udar.
ce sto je bilo pom ijesano s tjeskobo'm. Otae ga je istukao,
ali odjecak j e imao osjeeaj olaksanja - tipican mazohisticki
dazivljaj , koji je imao po prvi put.
Jesu li 'IDU udarci douijeli ugodu? Analiza j e jasno utvrdila
da se tada bojao daleko veeeg z1a. On se prevrnuo na trbuh
tako brzo da od oca zastiti svoje genitalne organe.
19
Udarei
po ,strainj.ici su 2ato primljeni s ogromnim osjecanjem
olaksanja; bili su relativno n eskodljivi u usporedbi s oceki.
vanom ozljedom penisa. Njegov strah je, prema tome, bio
ublaZen.
Ovaj osnovni mazohisticki mehanizam mora se jasno rae
zumjeti da bi se shvatio njegov karakter u eijelosti. Ali time
lUi unaprijed rjesavamo neSto i prije nego je analiza dosla
svom kraju jer se do jasnoce doSlo tek kad je analiza usIa
u svoju drugu godinu. Dotada je lijecenje poduzimano s
pokusajem, u pocetku bezuspjesnim, da ,se ovlada paeijen
tovim mazohistickim reakcijama 'prkosenja.
OpisujuCi nacin na koji je masturbirao posljednjih godi
na, pacijent bi govorio: Bilo je to kao da se okrecem s
leda na trbuh pomotu vija!ka. Najprije sam mislio da je to
aluzija na fal icku s polnost; tekkasnije prepoznao sam da
je to prikazivalo obrambeni pokret. Penis Se morao zaStititi;
radije biti udaran po straznjici nego pretrpj eti ozljedu pe
nisa! Ovaj osnovni mehanizam odredivao je i ulogu fanta
z.ije 0 u daranju. Sto je prvobitno bilo strah od kazne, postalo Ij
je kasnije mazohistickom Zeljom. MazohistiCka fantazija ',
'biti tucen', dakle, u ocekivanj u stroze kazne pomirila se s
blaiom. Alexanderova formulacija da se spolna ugoda 0Ce
kivala od zadovoljenja potrebe za kaznom, takoder se mora
sada protumaciti u Ovom oSvj etlu. Ne kaznj avamo se da umi
rima iii podmitimo nas superego i da zatim uZivamo ugo
du bez tjeskobe, nego !!lazohist pristupa ugodnoj
leao i svaka druga osoba, aliseu to um ijeSa strah od kazne.

19 Ovu je pojavu istakao Freud u svom l!lanku; Das okonomische
Problem des Masochismus (Ges. Schr., sv. V, str. 378), Medutim, nje
zino k!inicko istraiivanje ne vodi do hipoteze primarnog mazobizDl3
vee do njegova pobijanja.
206
MazohistickSL-Samakaznjavanje nije izvrsenje pribojavane
kazn
e
, vec prije Prema
tome, ono predstavlJa pose_boil vrstu...obr ane protlv ikazne i 1
tjeskobe. Pasivno-feminino .predavanje osobi koja 'kainjava, I'"
tipicno za mazohisticki karakter, treba takoder shvatiti u
ovom sklopu. Nas je pacijent jednom izloZio 5trainj ieu da bi
se, kako je rekao, po njoj tuklo; a zapravo, ova zelja da bu
de tuCen bila je stvarno zelja da lSe preda kao iena (potpuno
u skladu s freudovskom interpretacijom pasivne fantazij e 0
udaranju kao zamjene za pasivno-fem.in.inu zelju). Nemazo
histicki pasivno-feminini karakter ispunj ava ovu funkciju
otklanjanja opasnost1 ad kastraeije putem eiste analne pre
daje. On nema nikakve potrebe za mazohistiekom mislju Hi
fantazijom da bude tucen koja bi mu pomogla da otkioni
tj eskobu.
Ova nas razmat ranj e dovodi neposre<ino do pitanj a da Ii
se moze teiiti za neugodom. No <illi cemo odgoditi avo pita
nje da bismo najopr ije utvrdili temelje za oj kroz analizu
karaktera j ednog mazohista.
U na5eg je pacijenta, u analitiekom lijecenju, razdoblje
dj etinjeg prkosa panovo oZivjelo potpuno nesputano i ne
skriveno. Faza analize koja se bavila njegovim ispadima
vriStanja t rajala je otprilike sest mjeseci, ali je us.pjela da
potpuno ukloni ovaj nacin reagiranja. 1sti se vise nije javio
u ovom infantilnom obliku. U poeetku nije bilo lako navesti
pacijenta oda ponovo aktivira prkosne radnje svoga djetinj
stva. Njegov stay matematicara slmia je kao obrana protiv
toga. Konacno, otmjen covjek, matematiCki genij, ne eini
takve stvari. Ta ipak je to bilo prijeko potrebno., jer da bi
se razotkrio i uklonio kao obrana protiv tjeskobe, taj je sloj
karaktera morae biti potpuno reaktiviran. Kada je paeijent
pribjegao svojem Ne, necul Ne, necul, najprije sam po
kuSao da to inter.pretiram, ali moje napore nije uopee pri
mjecivao, Tada sam da oponasam paeijenta, tj. kada
god sam dao kakvu interpretaciju njegova ponasanja, odmah
sam dodao: A bas i nije tako. Posebna analiticka soituacija
nagnala me da lpoduzmem ovu mjeru; nika:ko .druk eije ne
bih s nj ime dosao tako daleko, 5tO se ,kasnije pokazalo kao
uspjeh. Na moje upome pokusaje da njegovo ponasanje do- \ .\
vedem do besmislenosti, jednom je reagirao nehoticnim mla- ,/
taranjem---nogu. 1skoristio sam priliku i rekao lfiU neka
potpuno dade sebi oduska. Najpr ije n ije mogao razumjeti
kako.se moze traziti ad nj ega da ucini tako n esto. Konacno,
medutim, skupljaj uCi oSve viSe i vise hrabrosti, poCeo se ba
eati po kaucu ovamo i onamo, sto je dovelo do afe:ktivno
nabijenih prkosnih uzvika uz nerazgovijetnih zvu
207
, hva nalik na zivotinjske. 5naian napadaj zbio se
kada sam mu rekao da brani svoga oca sarno da bi prikrio
neizmj ernu mrlnju koju je osjecao prema njemu. Nisam v
oklijevao ni .cla mu kaiem da ima izvjesne kolicine razum_
skog opravdanja u njegovoj mrinji. Odsada su njegove rad
nje poprimati neprijatno obilj efje. Urlao je taka
masno da su se susj edi uplasili. Ni.gam mogao dOpustl: iti da
me to odvrati, jer sam znao da je to jedini pristup njegovim
dubokim afekt ima, da .garno tako moze ponovo dozivjeti svo
j u djetinj u neurozu potPUrlO i afektivno - a ne sarno kao
Ovo ponovno dozivl javanje omogucavalo mu je
uviJek nanovo da stekne dubok uvid u svoje ponasanje.
To je predstavljalo snazan izazov odraslih i, u prijenosu,
mene. Ali 'lasto j e izazivao?
Drugi pacijenti izazivaju analitieara tipicnom
mazohistickom sutnjom. Ovaj pacijent cillio je to u obliku
primitivnog prkosa. Trebalo mi je prilicno vremena
da ga navedem da razumij e ana sto je meni vrlo brzo po
.sta10 jasnim, naime da su ovi izazovi bili pokusaji da me
ucini strogim i da me razljuti. Ali to je bio tek povrsni smi
sao njegova ponasanja. Na tome se ne smije ostati. A ako
se to cini, onda je to stoga sto se pridriavamo gledista
da mazohist teZi za kaznom kao takvom, kao zadovoljenjem
osj ecaj a krivnje koj i se ponasa kao neki nagon. Ovo se gle
di ste opcenito smatra obj asnjenjem za najdublje znacenje
mazohistiekog izazova. A zapravo, tu se uopee ne radi 0 kaz
ni, vee 0 tome da se pokaze da analiticar iii njegov pralik,
odgojiitelj, nije u pravu, da bude .cloveden do toga da se poene
ponasati tako da bi prigovor: ",Vidi, kako lose pos-tupas sa
mnom dobio neku racionalnu' uporiSnu tocku. Ovo izazi
vanje analitieara je, u svakom slucaju, jedna od glavnih
teS:koca u analiziranju mazohistickog karaktera. Ukoliko se
ne razumije njegova najdublj a namjera, ne moze se na
predovati.
- U tome da mazohist izaziva analiticara da bi pokazao ka
ko ovaj nije u pravu, mora biti neki smisao. Taj smisao
gIasi : ",Vi ste 10sa osoba; Vi me ne voHte; naprotiv, tretirate
me strasno; imam pravo sto Vas nrrzim . Ovakvo opravdava
nje mrlnje i umanjivanje osjeeaja krivnje putem ovog me
hanizma tek je posreduj uCi uklopljeni proces. Glavni pro
blem karaktera ni je njegov osjeeaj krivnje
iIi njegova potreba za kaznom. iako oboje u svakom slucaju
pokazuju jaku vrijednost. Ako osj ecaj krivnj e i pO:
trebu za kaznom promatramo kao ocitovanja nekog biolos
kog nagona smrti, tada ce se, is tina, razotkrivanje ove racio
nalizacije mrznJe i izazova objekta morati smatrati kraj
njim obja5njenjem. Zasto, dakle, mazohist stavlj a svoj
objekt u polozaj da bude u nepravu?
iza ovog izazova lezi J ,
caranje u l j ubav. Mazohi,st narocita yoliizaziva ti Olle.J -J1!
te pu em 0 1 e retr io razocaran ' e. U pocetku, ovi su
o Je ti bili volj eni, ali j e bilo dozlvljeno stvarno raze
caranjeJIi lj uliav kOJu je dijete t razilo.....nije .bila dovoljno
zadovoljena. Vee je sada moguee primijetiti dalaku potrebul
I jubavlju prate stvarna ill
zohisticki karakter. Ta osobito jaka pg treba sprecava stvar
no zadovol:ren:Je i lima poseban unut ras nji izvor, 5tO eemo
kasnije razmotriti.
Kako je vrijeme 'prolazilo a pacijent uvidao da me ne moze
razbj esni ti, njegovo je pona5anje pokazivalo izmijenjene
namj ere. Sada, ocito, poceo je liZivati da sebi daje oduska
u analizi. Ova su ispoljavanj a postala zapreka, jer je paci
jent tr05io citav sat na djetinje bacakanje i vikanje. Sada
je bilo moguce da mu se pokaze da je njegovo izazivanje
pnrobitno bilo noseno vaZnom sporednom namjerom da is
pita kako daleko moze iei svojom nepristojnoscu te gdje i
kada eu mu ja uskratiti svoju Ijubav i paznju i prijeCi na
,kaznjavanje. Uvjerio se da se ne mora bojati - moze dakle
biti zlocest a da ne bude kaznjen. Njegova neprekidna zlo
cestoca rastvarala je one neprestano pritjecanje straha od
1<azne, te je zalto bila lizvor ugode. To nije imallo nikakve
veze sa zeljama' da bude kainjen, za kojima sam i te kako
revno tragao.
Usporedo s ovim ponasanjem, medut1m, postojale su stal
ne zalbe 0 njegovu strasnom stanju, 0 glibu iz kojeg nije
mogao da se oslobodi (i iz kojeg mu ja nisam pomagao da
izade). Njegovo masturbiranje nastavilo se neizmi j enjeno i
bolesnika svakog dana bacalo u odvratno (poput kmne
bare) raspolozenje koje se redovno iskalji valo u zalbama,
tj. prikrivenim predbacivanjima. Ali, bilo je nemoguee doci ('
do konkretnog analitickog rada. Nij e dolazilo u obzir da se I
zabrane prkosne radnje: ucini ti to znacilo bi na
kocku c:;ijeli buduCi lijecenja. Zato, zapoeeo sam se
yonasatn {:ao ion. Kada sam otvorio vrata da bih ga pustio
da ude, on bi tame stajao s mrkim, od bola iskri vlj enim,
ylaZnim licem, olicenje hrpe jada. Oponasao saIl? njegov
Poceo sam da mu govori m njegovim djetinjim jezi
takoder bih legao na pod i udarao nogama i vikao na )
Dacin kao 5tO je on cinio. Isprva je bio zapanjen, ali se
prolomio spontani smijeh, potpuno odrastao, bas
Illlnalo neurotski. Proboj je bio djelotvoran, ali sarno pri
209
208
sam nije po
njegov jlaCin traZen..j.a..lju_
nacin s,voj-stven svim mazohisticki m karakterima. Tre
tao je gokaze Ij ubavi da bi umanjio svoju unutrasnju nape
neposrediiO je
stupnju napetosti stvorene njegovim nezadovoljava_
masturbiranja. Sto j e vise osjeeao da je u
je jace iskazivao mazohizam u oSvome
t j. uporniji je postaj ao njegov zahtj ev za ljubav- .
svim mogucim sredstvima. Ali
je ovaj zahtjev za Ij ubavlju postavljao na taj posredan,
tako upomo svake inter
dalje zalio?
odnosu
postankom njegova mazo
Ti me ne va
zao S1 prema mern! Moras me voljeti; prlsi
volio, razlj utit eu
mucenjem, zalber-izazo.'Ll. patn]a
- njihovu dina
na temelju lan
neis. unj enja kolicins!<i.. p.Qyeeanogza
. en istic
u jednom drugom obliku
drugim oblicima, odgovara
takoder je prisutna.
0 to
za tjeskobu koju uvijek
Mazohisticko pona
zahtjev za ljubavlju jacaj u tipic.no u jednakoj mjeri
jacaju neugodne napetosti i predispozicije za tjeskobu
potonje nije u
ma
zohisticke reakcije, jer i opet tipicno je za mazohisticki ka
ceinju za ljubavlju.

' risili na l"ubav,
ra'ktera redstavlja
ode. Proma
uporno po u ava, on se
rijeti

visoko n4pe8f!d!!'tatrai
predispoziciie za t je.sk..ohLL Razumjet cemo
OVil situaciju bolje kad je usporedi mo 5 afektivnom zakoee
nos
cu
prisilnog neurotskog karaktera. Ovdje je vezi vanje tje
skobe potpuno uspjelo, liZ gubitak, nairne, psihicke pokret
nosti. Ali unutrasnju napetost potpuno je utrosio dobro funk
cioniraj uCi karakterni aparat, tako da nema nemira. Ako ga
ipak ima, onda to znaci osteeenje ili dekompenzaciju ka
rakternog oklopa.
Mazohisticki karakter pOtkusava da veie unutrasnju nape
-tost i prijeteeu tj eskobu liZ pomoe neprimjerene metode,
IDri,roe, tak6 i prko50m -iS'praSlti ..
lluoay .E.ri.rQciEo, razlog za to, tj. i ovaj
riacin izraiavanj a zahtjeva Zet Ij ubavlj u Ie specifican za ma- I
zohistiCki karakter. On ne u.spij eva, a to je bitno, jer su t
rkos i izazov usm ereni 11a osobu ko a . e vol' ena i ad
koje se trati Ijubav. Time
painje poveeava
L
upravo kao sto se osjeeaj krivnje kojeg
,se netko zeli oslobodi ti ne umanjuje vee. obrnlltD, poj acava,
jer je volfena osoba u stvari mucena. Tako se objasnjava
fiajri] e neoblcno ponasanje mazohista eli ,se sye ViSe za
11 sit Jl acijl1 parnje SID Sil intenzjynija Ujegoya nasto
..Emja da se izvuce iz nje. ! To i ne moze biti drukCije, jer
-sU ti pokusaji da se tjeskoba veze liZ karakter od samog po
cetka osudeni na neuspjeh. .
Ove stavove nalazimo pojedinacno i u drugih karaktera;
oni su specificni za mazohisticki karakter ,sarno onda kada
se nadu na okupu. 8to cini da se oni tako nadu na okupu?
Dosad smo govorili pret jeranom zahtjevu mazohistic- '*
kog karaktera za Ijubaylju. Sada pak moramo dodati
se. ovaj zahtjev za Ijubavi temelji na
bude ostq,yl ,ieno strahu sto lSe osobito dubo.ko doziyljava
u najranijem..... karakter 11e moze
podnijeti da hl!de napusten, kao sto
tinjenica da ,gu ma
zohisticki karakteri pripisuje se us
pjehu sekundarnog mehanizma ukljucenog u stay: ,Nidi
kako sam nesretan, samotan i ostavljen. Jednom, dok smo
razgovarali 0 njegovu odnosu s maj kom, pacijent je uzviknuo
vrlo uzbudeno: Biti ostavljen sam. - to znaci biti mrtav,
znaci kraj mog zivota! testo sam od drugih mazohistickih
cuo to, po sadrzaju isto, sarno izraieno drugim
Mazohisticki karakter pe moze podnijeti gubitak
obJekta....Jmazohisticko lijeplj enje za objekt IjubavI) kao
sto se ne moze odreCi ni njegoye zasti t uicke moze
podnijeti gubitak I2sjhitkog dodira, sto ga on na svoj ne
p'flmjeren nacin pokusava uspo.staviti, tako naime sto ce
I$e prikazivati nesretnim. Mnoge takve karaktere lako obu
211
vremen. Ponavljao sam ove postupke sve dok
ceo da analizira. Sada smo mogli nastaviti.
- Sto j e znacio izazov? Bio je to
bavi,
_tost i tjeskobu.l Ovaj zahtjev za Ij ubavlj u
- ovis.io 0
j uCim oblikom
smrdljivoj bari, to
lju, koji je trazio da. ispuni
prikriven nacin? Zasto se branio
pretacije svoje odanosti? Zasto se oj
r
Njegove zalbe pokazivale su .sljedecu slojevitost u
na njihovo znacenje, ill skladu 's
hizma: Vidis !kako sam j adan - voli me! (,
lis dovol joo
lit Cu te da me volis. Ako me ne budes
te! Mazohisticka st rast za
mogu se, s obzirom na njihova znacenje
miku cemo kasnije razmotriti - objasniti
tazirano iIi stvarno
htjeva za JU av JU. n Je
'kom karakteru. Ne nalazimo ga ni
neuroze; aka se pojavljuje u
juCa mazohisticka nota u karakteru
Sto znaCi pretjeran zaht jeLziLlj ubavlju? Obavijest
me daje nam analiza predispozicije
nalazimo u mazohistickom kar akteru.
sanje i
kaJw
ili eak.oprumos t od gubitka ljubavi. Ovo
suprotnosti s predispozTcijOrii z ar j esko'bu kao izvorom
! akteI. d a prijetecu tjeskobu veze uz
!Jpr!!VQ kaifsto jacianj e predstavl ja
Ijubavlju, a izazov nasilni }l.okusaj se
L
cjelokupno ob11'1roVmte=mazollr- '
- eW-pob.]saj
sen je, jer bez obzira na to KO I 0
ne unutrE-nje.J!.<l!petosti koja stalno
promijeni u tjeskobu. Prema tome,
ovara 'lbiljskol Cinjenici staInog

ifi.ii i
210
I
zima osjecaj da su u cijelom svijetu samj i ostavljeni. Ne
vidmlo D.l..kakva razloga da interpretiramo ovaj oSJ ecaj u
Ra.n.Kovom sIIllSlu tjesKobe ma;CIDSKe utrobe, premaa se vrlo
eesto nailazi na taJ stay, jer u sva.K.om mazorustu, bilo da
je mazohlstican samo u moralistickom sllllslu ill u otva.
reno erogenom sllllSlu, na1azimo specificno erogeni teI!!.elj
Spomenuv$i taj temelj, rni smo se vee 00
,takli spolne strukture mazohista, tkoJu cerna tek kasnije
razmatrati.
Cinjenicu cia/. erotizam posebnu ulogu u rnazo
hista pozoaje nekoJJ..ko pSihoanaJJtickih autora (Sadger, Fe.
dern i drugI). No, oni su pokuSaU promatrati erotJ.Zarn ko
ze kao l!eposred.nu osnovu za mazorusticku nastranost (per.
verznost), dok analiza pokazuje da koza poprima ovu poseb
nu wogu na vrlo slozen i zaobilazan naclO, naime pOd uvje
tom da se na(iu na okupu r azni clementi razvoj a. Samo
str ah ad biti same temelji se izravno na s trahu koji na
staje kaela je izgubljen dodir s kozom voljene osobe. Sku
!pima, ponaj prije, simptome koji se ueragenih rnazohista
grupiraju na koZi. Uvijek nalaziJrno u jed.nom ili drugom
obJJ..ku p.o1icaj za a kt ivnoSCu.....na koli, ili nalazimo bar odgo
varajuce fantazij e: _slipanj.e, tr!janj e ret.kama, udaranj e bi
Cern, itd.-ScraziW"Ca preu
zima vainu ulogu u vezi .5 time, ali samo na posredan nacin
fiksacije. Zajewucka je ovim teznjama zelj a da se
osjeCa tagLina kot e - prvQ.. bitna narnj era nije zelja za
boli. Bicevanje oij e radi toga tu ela bi se osj'etila bol, nego
I.,b.Of..I -. lSe bol podnosi zbog ieienj a. Hladnoea, _s d.D!&e strane,
) djeluj e odbojno. Neki mazohisti-ealf--.iau take
: taziraju da njihova gori. u krevetu, na- I
seg pacij enta takoder se moze svesti na zadovolJenje i elje za
, toplinom koze. '
. Ovdje se ra<li - ne ulazeCi sada u podroboija razmatra
nja - 0 cisto fizioloskom procesu vezanom uz fizlologiju
tjeskobe. Po toj pretpostavci stezanje perifernog krvozilja
povecava tj eskobu (bljedilo u slucaju straha, osjet Wad
noce u stanju tj eskobe; zirniea od straha itd.). S druge stra
ne, osjet tople koze uzrokovan jacim protokom krvi kroz
periferne Zile je narocito svoj stvo ugode. Fizioloski, unu
trasnja napetost je odredena promjenama protoka krvi u
unutarnjim Zilama tij ela koj e pospjesuju ,tjeskobu, dok
protok .krvi kroz vanj s,ki dio tijela oslobada unutrasnju na
petost i, dosljedno tome, fiziolosku osnovu t jeskobe. S fizio
loskog staj aliSta, ucinak orgazma da oslobada od straha u
biti je zasnovan na ovom procesu, koji predstavlja jedin
stvenu promjenu u kolanju .krv.i uskladenu s prosirivanjem
oslobadanjem napetos,ti u srediStu (krvne perif
ernib
iila i
;tile u utrobi).
Nije lako razumj eti zasto tj elesni dodir s voljenom 050
bom ima ucinak r azrjesavanja tjeskobe. Vrio je vjerojatno
da se avo maze objasniti cinjenicom da, fizioloski, t jelesna
toptina u navedenom smisiu i inervacija vanj s'kog dijela
tij ela u ocekivanj u majcinske zastite r jeSava iii barem ubIa
zava uotIJtrasnju napetost.
20
Pobliie cerno ovo razmotriti kas
nije. h x d _x' d }' . d X'
Za svr u na::>eg sa a::>nJeg lSt r<ulvanJ a ovo Jno Je a
vazodilatacija,. koja olaksava unutrasnju napetost i
tj eskobu, predstcwlja erogenu osnovu mazohistickog karak
tera. Njegov kasniji izbjegne gubitak dodir a je .
samo psihicka kopija firioloskog proces:0nervacije. Biti os-}
tavljen sam u svijetu znac} hladnoCu Ln.ez.a!tiCen.ost,...tj. ne
podnollivQ
s time rnoie se postaviti pitanje 0 ulori koju igra
I u rnazohista. Na osnovi onoga sto do sada
. znaUio. ne moiemo joj pripisati nikakvo specificno znacenje,
premda Je uvijek u veHkoj mien prisutna, kao sto je u
svih karaktera koii imaiu pregenitalne fiksaciie. Ne moze
biti sumnie da oralni zahtjevi pridonose. kar akteru ./
nezasitnosH mazohistickih zahtieva Hubavi. Ali oralna po
hI epa u mazohizmu mnogo ie vi eroiatnii e r egresivna poslie
dica ranog u ob.iekt ljubavi, nakon cega
jedio strah od napustan;a., tada primaran r azlog mazohis
ticke potrebe za ljubavi. Nekoliko slucaieva iasno ie pokazalo
da prekom;erna potreba za liubavi potiece iz nekog drugog
izvora. Strah ad napustania obicno ie izviraopovodom :testa
kih agresiia te IZ pocetne diecie spolne znatizelje kOla je, U
opreci S oralnim i analnim potieajima, naiSla na ja:tco us
'kraCivanie kod voli enog rodbtelia ili odgoiite1ia. Golemi
strah od Ikazne Ikoii sprecava napredovan ie prema genital
nos;ti neP6sr edna je posliedica ovog l'roturjecia izmel'lu ne
sarno douustenih spolnih poticaia, nego i takvih koH se
unaprel'luiu s jedne strane j onih koiima se priieti strogim
kazniavan;em, s drul!e strane. Naem paciientu Je bilo do
zvolieno da iede koliko god je zelio; u stvari, ohrabrivan
ie da jede. Bilo mu ie dozvolieno da len u krevetu 5
maikom. da ie grIi, miluie itd. 0 funkciiama niegovih eri
.ieva (praznjenja) vodila se pail;iva briga. No kad ie krenuo
. l ' Bili cSka, 1945: Orgonska energija, koia je otkrivena W2. daje ob-- )
.1asn ien ie ove poiave: ublazavanje d.ietetove tieskobe tj elesnim dodi V"
r om s majkom obiasniava se, orgonsko-biofizicki, orgonskim sirenjem , I
djetet ova biosustava koji posize..ta majkom . Postoji veza izmedu
orgonskih polja dvaj u organizama. .r
213
212
d.a istrazuje dalje mogucnosrti spolnog zadovoljenja, da se
zanima za majcine genitalne organe, zelio da je dodirne itd.
dozivio j e punu strogos t rodi telj.ske vlasti. '
Ukolilco oralni zahtjevi sudj eluj u u mazohizmu, na njima
se temelji raspolozenj e potiStenosti, kako to biva ikod dru
gih oblika neur oze. Na t emelju onoga sto sada znamo,
sklop erotizma koze, analnost, strah od napusta_
nja koji trafi razrj esavanj e putem tjelesnog dodira posebno
u znacajni za mazohizam.
Ovaj erogeni raspored j e j edan od bitnih razloga neumje
a
TenO . a Ijubavlju, koji ima 'llarocitu oboj enost u
frazi :ozagrij m (= zast iti me). Tuei me je izraz
iste tezn]e, a I nJ egov b"blik Je vee izmijen]en. Clmlo bi se
da mazohist iclci kar akter ni' e rimio dovoljno Iju ba'Vi pa
j e zato raZVlO ta 0 Jak zahtj ev za IJu avl. a tome Je (5cno
sarno to da je on redovrto do:bvljavao jake frustraeije lju
'bavi; ali vrlo cesto nastaje taj jakCzabtj ev za 'ljlJbav( Ji pra
'Vo zbog pretj eranog mazenj a. / To pretjerano zahtijevanje
IJuhavI, nadaIJe, sarno ]e poslj edica onog kvarenja kojemu
porij eklo valja traziti u svij etu patrijarhalnog odgojnog
sustava. Mazohisticki karakter je ,viSe nego sklonost ka
analnom iIi koznom erotizmu; on je posljediea narocitog
sklopa vanjskih utjeeaja na erogenu nezasitnost koze i na
citav spol ni aparat. Ovaj sklop utjeeaja odreduje mazohis
ticki karakter . Tek nakon sto prepoznarilo ove utjeeaje,
mozemo shvatiti druge kamkterne erte mazohista.
3. 'sPUTAVANJE EKSHIBICIONIZMA I STRAST ZA
SAMOUMANJIV ANJEM
Razrnotrit cerna jos i neke druge mazohi.sticke erte karak
tera, sada u vezi sa spolnom strukturom mazohista.
Trebalo je gotovo godinu dana da se karakterni oklop
p rkosa, izazivanja, j adanja itd. dovoljno probije da bismo
mogli prodrijeti u fazu mnog djetinjstva, i iznad. svega,
da postignemo da pacij ent uzme aktivnu ulogu u analitic
kom radu. Prelazim p reko poznatih i u ovom slucaju ne
suviSe vamih otkrica koja mazohizam; poput svake druge
neuroze, donosi u analiZi. kao sto .su: pasivna fantazija bati
oonja koja sakriva zelju da se preda ocu anlllino kao
zena, t ipican edipski kompleks, reakcije osj ecanja .l;<rivnje
koje potjecu iz potisnute mrlnje, ambivalencija itd. 'To sve
nije specificno za mazohi.st icki karakiter. Iznijet eu sarno
one erte koj e zbog nj ihova narocitog sklopa pripadaju spe
cificno mazohizmu. Takoder eu razmotriti uzroke mazohis
tiCkog poremecaja mehanizma ugode.
Nakon sto je olabruvljena s tI'Uiktura karaktera naSeg pa
cij enta, narocito nako'll sto je uk1onjeno mn
nje prema oeu 'i strah od n j ega, doslo je do sname pro
vale genitalnoS'ti. Imao je erekcij u; prestalo je
ranj e u mazohLstickom obliku; poj avile su se genitalne ze
lje za zenom. Nj egov prvi pok usaj da ima snosaj s a f e
nom hio je promasaj , alii je dovoo do anaillize njegove du
boke ljubavi prema majci, j e hila jako analno abo
j ena. U naglom poboljsanju n jegova stanja isticalo se ollje
dece:
.Njegovo pribliZavanje zenama bilo je, po vanjskom izgle
du, jako, alt se nij e mogao osIoboditi osj eeaja unutrasnje
zgrcenosti i usiljenosti. To mu je staIno davalo povod za
mazohisticko jadamj e, npr. usprkos vanjskom
nije s e osjecao dobro: Sto se t ice mazohisticke prljave
bar e - niSta se nije promi j enilo.
Bio j e skIoD b rzom razoearanj u povodom najbeznacajni
jih susreta i :pri najmanj oj teskoCi povlaCio se iz stvar
nosti u mazohisti6ke fantazlJe. Ovo 'kol ebanj e izmedu manj e
iIi vise snafnih pokusaJ a da uspostavi genitalni dodir sa
stvarnoscu i brzog povlacenja u mazohizam traj alo j e _mno
go m j eseci. Znao sam da njegov .stroh Qd kastracije nije
nestao i da je za to odgovoran. Usredotocenje r ada na ovo
podrucje dalo je obilje zanrmljivih anali tickih rezultata.
Dotad nije pacij ent pokazivao ni t raga genitalnog zanima
nja, a sad j e otkriveno da je bio pun t j eskob nih predodZbi
o genit alnim organima. Evo Dekoliko primjer a: vagina je
glib koji 'Vm znrijama .i orvima; Vr'h njegova falusa ce se
otkinuti; covjek uranja u ponor i ne nalazi rput iz nj ega.
No, r azgovQr 0 Isvim ovim tjeskobama nij e proizveo ni
kakvu promj enu u njegovu labilnom stanju. Tj edan za tjed
nom, mj esec za mjeseeom, on je zapocinjao svaku seansu
istom mazohisticki izgovorenom zalbom da je ,.iznUItra slom
ljen. Prijenos se morao uvijeik iznova analizirati, u Hjeku
cega se razotkrivala nova grada 0 n j egovim pasivno-analnim
temjarrna. Iznad svega, otkriveno j e da se on odrnaJLpovla
cio odJene kada...hLse. sllparnik. Misao da ima mali
nije se moglll l'!.ko ukloniti. Uzet je steW zavidnika pre
ma svakom supar niku, a raj je staY Qdrnah bio zastrt pa
siV1!.<?-fumininim drlan] em. Ovo je dQbro poznatilliella"nizam
vezivanja !stmha Qd oca. Dubinska anal iza ovih stavova nije
dovel a ni do kakve promjene u nj egovu osjecaju da je
ostao mazohist, usprkos vanj skim poboljsanjima.
Prvi u kojima je bio potent an ali os
tao nezadovoljen, l5tttSu praceni od sifilisa. Jed
215 214
nog dana pokazao ml Je svoj penis i pitao da Ii je mala
r anica znak zaraze. Bilo je odrnah jasno da se iza Ovoga
, krio ,ekshibicionizam. Sada je analiza vodila neposredno
do rasvj etlj avanja jedne vaine strane njegova genitalnog
r azvoja. Kao dijete dosegao je genitalng fazu sarno u obliku
pokazivanja penisa, cin koj i rnu je majka zabranila odrnah
i strogo. Genitalno razocar anje je bilo utoliko gore jer rnu
je bilo dopusteno da se odaje analnirn e'kshibicijarna koH
'ko god f eli pred rnaj:korn, koja 'se j1ako brinula za njegove
funkcije praznjenja. U dobi od deset godina jos uvijek ga
je majka odvodila u zahod. Njegovo zadovolj stvo prilikom
pokazivanja straznjice bilo je jasan razlog zasto je usao
u genitalnu fazu upravo pokazivanjern svoga penisa. Analiza
je otkrila da su njegovi prvi pokusaji geni talnog pribliZa.
vanja rna iei bili ekshi bicionisti cke prir ode. Njegove su na.
miere bil e odrnah potisnute, i to je kasnije ja
korn inhibi ciiorn niegova vaniskog nastupa. U pokusajima
da irna snosa j. nikada-s_e. nije QQvazio da se nag
zeni nHi joj dozvolio da dodi me njegov penis; Sliiedeci ana
lizu ovog eJementa svofe neuroze, zapoceo Je ozbiIjno da
razrnisJ ia 0 posIu i postao je fotogr af. Prvi korak u tom
'5rnieru bila Je kupnia karnere, koiom je 'slikao 6ve. Ovdie
ponovo vidirno kako je 7. a subIimaciiu bitno ukIanianje
!renitaInog potiskivan ia. Danas on sasvim dobro r adi kao
fotolITaf. vrernena, mectutirn. niie crpio nikakvo unu
trasnie zadovolistvo iz svog pos1a: ,,}a ne osjeeam sebe:
a kada osiecam to je tako rnazobjstjRki biiedno. )
Uvocteni e faze u diet inistvu putem ekshibicio
nizrna . nakon cega ie sliiedila odrnah stroga frustraciia i
potiskivanie ove mmde i potpuna inhihici ia dalie!! genital
no!!" pnpada. prema rnoiem iskustvu. specificno ma
zohisticki m karakterima.
21
unravo kao sto se uvoc1enie ge
n;ta1nosti Dutem faTickog sadizma i niegove inhihiciie. zdru
zeno s fi ksaciiom. odnosi specificno na
pnsi1nu neurozu, Broi ne ti picne J<<I rakterne crte koie se
ocituiu kao net akticko j kruto ponasanie_mazohista. moga
se svesti na napnied spomenuto. Nas ie paciient iednom.
dao_.dr.a.stican opis ovog unutr.asnieg stania. Rekao ie: SE!- \
se osjecarn poput oficir a koji. s izvucenim macem 1 po
/I i vikom: hura! - stupa daleko isopred svojih ceta,
se okrece i slijedi. (

" Sto se tice odnosa izme<!u mazohizma i ekshibicionizma, vidi slu.
caj koji opisuje Fenichel u Perversionen, Psychosen, CharakterslorU/1'
gen, str. 39,
Dalja karakterna crta je povezana s ovim osj ecaj elI!, koji
se tek vr10 povrsno o.dnosi na osjecaj krivnje:(Mazohisticki
,karalkteri [l odnose pohvalu i skIo.ill samoponiiavanju i
svojoj velikoj ambieiji, paeijent
.nUe mogao podnijeti kada je u koli smatran dobrim uce
nikorn. Da S<l m ostao dobar ucenik, onda bih na samog
sebe glcdao kao da stojim ispred ogromnog mnostva ljudi
s goli m, ukocenim penisom. Ta opaska, iako ui':injena uz
gredno, .sto je cest .slu(:aj u analizi, isla je ravno
stvari. Sputavanjem genitalne eksbil;ili:ij.fhi nJenjm J?otiski
sublimac!iJitktbmos.ti .Lvieriu samQg9._ r #J6
,selle oduzeLnaJb...-9!.iboslona<i;.. rnazohista ovo sputavanje r
ekshiblciOrifzma moze naras-ti do t oga .cia se r azviju pot
puna suprotne erte. karakter ekshibira
u iskrivljenom obli,ku(usp. eriJtrofobij u); mazohisticlA-kf!:.
r akter upotreblj ava suprotnu r eaJ<cijsku
za samoponizavanjem da bi se isticaDr Njemu nedostaje
glavni element genitalnog kar aktera:
sposobnost da nastupa i da se istice.
. Mazohistickl karakter, iz naprijed navedenih
maze preuzeti ulogu vocte, iako ce obieno izgr.a<fula1LY.eli
eanstv.e.neJaniaziJe...lleroizma. Njegova pr ava priroda, nj e
ukorijenj en i L U 2asivnos tiJbog analne fiksacije, J
stovlSe, ona je izrni jenjena jer je, kao posljediea sputava
nja ekshibicionizma, njegov ego razvio jaku s-klonost s.a
IDoponiia:va.nj u. Ova struktura ega stoji u suprotnosti pre
rna afektivnom falickom i sprecava njegovo ostva 1/
renje.
22
Posl jedica toga je openJ nej2odnosljiva naopetog) koja J
sluzi kao dalji izvor osjecaja patnj e i tako hrani rnazohis
tii':ki proces. Slika oficira koji je jurnuo naprijed odra
Zava ovaj egoideal, kojeg se treba st idjeti, koji treba skri
vati , jer ego (ceta) ne .krece za njim - i ne moze krenuti.
U vezi s ti me postoji jos jedna ,karakterna erta koja se
cesto naJ azi u mazohistiekih ,karaktera i u .dj ece koja su
ISklona mazohizmu: oSjel aj sebe kao glupog,_ ili, odgova
rajuce torne, praviti Se glupim:. Sasvim je u skladu sa I
strukturom mazofii.stiekog karaktera .da .jgkoriStava svaku
sputanost r adi poniZavanja samog.a sebe. f f>rugi
je jednom Irekao da ne moze podnijebi pollva:lu jer se osje
Ca kao da je izIozen sa ,svu,cenirn hlacama. Ne treba pot
cijeniti vainost koju za genitalni r azvoj ima analna fiksa
cija, zaokupljenosrt razotkrivanjem straznjiee. Analni stid di
V. pogiavlje 0 "Oprecnim poistovjeCi vanjima u mojoj knjizi Der
tnebhafle Charakter, Internationaler Psychoanalytischer Verlag, 1925.
216
217
jete donosi sa sobom u genitalnu fazu i on genitalnost opte
recuje narr-ocitom bo jazliivoscu. Za m azohista, s'Vaka vrsta
'42.Qhvale -predstavlja izazov ekshibicioni stickih sklonosti.
Gdje godse i'Sitice, nj ega napada jru:a t jeSikoba. Zato mu
je potre1J.no da se ponizi kako bi ot1klonio rtjeskobu. . Ovo
- je, prirodno, novi razlog da s e osjeea zanemareniJIn - sto
izaziva cij eli slklop portreba za ljubavi.
Ovamo pripada oglupavjelost iii ponasati se kao glup.
Jednom je nas paci jent opisao p r izor iz djetinjstNa u ko
jem se pretvarao da je glup. Zelim nesto sto mi nije
pruzeno, tada se ljutim i djeluj em glupo. Ali, k oliko rrmogo
me vole cak i kada se pravi m glup? Ako me ne vole, tada
nisam zavrijedio da budem voljen i moram, prema tome,
b11i u istinu gltIJP i ruzan.
Sada je vrij eme da odgovorimo na pitanje zasto mazohis
ticki kar ak ter izrazava svoj zahtJjev za lj ubavi u tako pri
krirvenom obliku, zasto j e ,sJl'SVim n esposoban da izra.vno
pokaie Hi trazi lju'bav. Drugi paci jent , koji je imao jak
osjecaj patnje i sklOiiOs ti 'prema mazohistii:3kom jadanju,
imaQ. je obicaj da se pokazuje bijednim kada god
Iio da predobi'je zenu. Hvatao ga je uiasan strah. od toga
da zeni izravno ponudi ljubav. Bqiao se da bi se ona mogla
/ razliutiJt i i narugati mu -Til ga kazniti. Trpio je od- istog
inhibiranog ekshibieionizma 'kao i nas ,pacijent. "
Sve to, uzeto zajedno, uzrokuje osjeeaj unutrasnje atak
sije, cesto mucan osjeeaj stida zbog vanjskog izgleda. E1,l
,s,posobnosti da se pokaZe iIi tr.flii ljubav otvorenQ pri
sil j alVa na 1skrivl j ene izr.aze i cini osobu, kako j e to iznio
.ria,s paeijent, birokratskom"..1j. neprikladnom i ukocenom.
Iza ovoga lezi uvijek prisutan strah d a ce biti r azocaran
ill odbacen. Jednom je nas p acijent rekao: "Stoj im pred II
zadatkom da penis, koji se ne koci, ,starvim u vag1nu koja
mi nije ponudena.
Histericki karakter razvija tjeSikobu umjesto otvorenog
dokaza Ijubavi; prisilan karakter oci tuje md nju i osjecaj
krivnje; mazom-sticki Ikar ak ter pokazuje i trazi Ijubav na
zaobilazan nacin jadanjem, izazivanjem Hi prikazivanjem bi
jede. Svi su ovi razni oblici potpuno u skladu s postan
,kom ovih tipova: hisitericki karakter je potpuno razvio svo
ju genitalnost, ali je ona pomijesana ,sa strahom; prisilan
,karakter je zamijenio svoju genitalnost falickim sadiizmom;
mazohisticki karakter je stigao do genitalnoSiti
hibicionizma, zarnim j'll jepotisnuo, i sada joe zapeo u iskriv;
ijenom izrazavanju Ij ubavi.
-..
r
KAO SPECIFICNA OSNOVA MAZOHlSTICKOG !

NeOla nikakve n eurotske slrukture bez poremecaja genital
nosti u ovom iIi onom obli ku, koji uzro.kuje spolni zastoj
i tako snabdijeva neurozu izvorom Mazohisticki
karakter uvijek otkriva posebnu vrstu smetnja pri orgaz
mll , pa te smetD'je ako nisu vidlj ive od samog poeetka, izla
ze na vi djelo tek onda kad su impoteneija ili anestezija ve
li'kim di jelom pklonjene. Ovo objasnjava zastosmetnje nije
nitko zapaiao u proslosti. Da pakusamo ,sada nastaviti nase
razmatranje tamo gdje smo ga prekinuli . Ut vrdili smo da
mazohisticki kara'kter stvara pretjeranu kolicinu neugode,
koja proia stvarnu osnovu za njegov osjecaj patnje. Pr i
rrnijet ili sma da psihi6ki aparat ,stalno pokusava neadekvat
no ovladat i ovom napetoscu i 'predispozicijom za tjeskobu,
te da je osobita erta mazoh1stickog karaktera da pri ovim
pokusajima veze tjesikobu, sve dublje tone u napetost ;
neugodu koje pojaeavaju predispoziei ju za tjesikobu i ia ko
naprijed. NaSlismo, nadalje, da je mazohisticka predodzba
kazne same zamj ena za kaznu koje se uistinu boji.
Moze 1i dozivlj ajstraha poput onog kal<a'v je i mao nas
pacijent kada je imao tri godine izazvati mazohisticku fik
sacij u fantazi je 'biti tucen' ? Ne moze, jer paaijent je mo
gao nesvj esno, ,kako to cine drugi, potpuno se odreCi spol
nog nagonskog zahtjeva koji izaziva kaznu kO'je se tako
strasno boj i; talko je mogao sebi pristedjeti mazohisticki iz
laz situacije 's kaznom, izlaz koji donosi sarno patnje.
Mora tu, dakle, biti jos neki element koji ejelokupn()ffi ma
zohist iokom mehanizmu daje Slpecificnu podlogu.
I Tome mehanizmu moze se uCi u trag tek onda kad je
uspjelo p acijenta diGi na genitalni stadij, vj. tek kada ,gu
se njegove genitalne zelje pocele pokretati iIi se po prvi
put pocinju razvij ati. Tada se susrece nova teskoca: 'pad
jent sada razvija jake genitalne zelje, koje is'prva ukla
nj aju mnogo od njegova mazohistickog 'stava, aqi pri svom
prvom realnom dozivljaoju na genitalnom polju on ne do
zivlj ava ugodu vee neugodu, 'te zbog toga on je ponovo ba
ten u mazohisti6ku . smrdljivu baru anal-ne ci. ,sadomazo
histicke pregenitalnosti. Trebalo je mnogo godina da se ri
jesi ova zagonetka i da se razumije da neitljeCivost mazo
hista, koj i ne zeli da se odrekne svoje patnje vaLja pri
pisati nasem 'vrlo manjkavom poznavanju njegova spolnog
ClJparata. Bilo bi zacijelo naCi odgovor da smo
se pridrlavali (klini6ke) teorioje po kojoj ,gu mazohista uz
218
219
- ,..,v' y. yam ga u newmnu. Na tal
io patnja. koja je osnova mazohGtiBkibkarakterni
eakdia, s1a100 hrani i povecavaJ,rBez obzira na tokaKo dubo
ko i temel jito anaIiziramo znacenie i postanak mazohistickog
ikaraktera, ne mozemo postiCi terapiiski ucinak ako ne us
piiemo prodri"ieti do 'POistanka ovog gTcevitog -sta'V'a. I nare
necemo uspi eti u u.spostavJianiu paciientove orgastioke PO
tenciie, sposobnosti da se potpuno preda genitalnom doZiv
Iia iu i u ni u tone, ier Je j edino ta org-astieka pOtencija kadra
da ukloni unU't rasnii izvor neugode i tjeskobe. Da o$e vra
timo paci ientu.
Kada Je po pm put pokusao da ima spolni odnos, imao
je, istina, erekciiu, aH nije se usudio izvoditi pokrete UOll
tar vagine. Naipri ie sam misHo da ie to zboll' zbunienosti
iIi nedostatka znania - tek mnogo kasniie otlkrili smo pra
vi razlog .. , BOTao se vo;acane u[!ode,' zaciiel0 _ vrlo neo
bieno ponasanie. Uviiek susrecemo ovai strah u liieceniu
orp'astickog poremeeaia zen a koie su bile fri cidne, ali u ma
zohis ta ta'i strah ima poseban Da bismo ovo ra
zumieIi, moramo se vra1iti anaIitiekoj gra<1i.
' Posto je paciient imao s>polni odnos nekoliko puta, sto
je znatno povecalo njegovo geoitalno samouvj erenje, otkrive
no je da je dozivlj avao manj e ugode za vrijeme odnosa nego
za vri jeme mazohisticke mast urbacij e. I pa1k je mogao da sebi
stvori zivu zamisao osjeta genitalne eulnosti i ta je zami
sao datla snazan potdcaj lij ecenj u. Pacijentovo sIabo ge
220 \
nitalno doiivljavanj e bilo je .5u.mnjivo, jer pregenitaIna ugo
da moze biti i-skorlJenjena sarno putem uspOsravlj anja pri
rodno j ace genitaLne ugode. Odsutnost ugode za vrijeme
spolnog . cina sigurno nije ?ilo nik.a.kvo. ohrabrenje razvij a
nJu geJJitaJ.nostl. Prl daljnJlm po.kusaJIma kOl tusa poj avio
se novi poremeeaj. Penis je postaJao mekan za vrlJeme
akta. Da li je to bio sarno srrah od kastr aeije, ili je to
bilO nesto vise? Dalja analiza njegovlh pred.od.Zbi 0 kast ra
ciji nije uspjela izazvati mkak:vu promjenu u nj egovu sta
nju. Konacno, pokazaJo se da je misiea dna zdje
lice pn je u masturbaeiji iIlla1.o vece znacenje
nego sto smo prvobltno pretposravlJali. Saiet cu IDtantllnu
graou koja pOkazuje da, usprkos nJegovu naoko slobodnom
i.,pretjeranom analnom oi. uretralnom zadovolJenju, JJ!.azohist
ima anal nu i urelraLnu
Porj ecu iz naj ranij eg dj etinj sLva, s to se kasnije na
genuaIiiu fUllKeij-u i ,stvara neposrednu fiziOlosku osnovu
, za preLj erano stva ranj e neugQg.e.
ad trece do seste godine zivota nas je pacij ent razvio
_strah od zahoda, potkrijeplj en fantazij om da bi se neka
Zivotinj a mogla uvuci u nJegovu straZn..jicu. Tarnni otvor
same skolj ke izazivao je tj eskobu. Poceo je da .suspreze
pokrete svoj ih crij eva, sto je, opet, izazivalo strah da bi
se mogao isprazniti u hlaee. Kada se neLko isprazni u
hlace, otae ga 1stuee. Nezaboravan prizor, kad je imao tri
go dine, pruZao je obilje dokaza za to. Kad nekoga otae
istuce, postoj i takoder opasnost odkastracije, zato :treba
udarce navrn uti na strainjicu, da .se slueaj no ne udari
penis. Ipak, u <kulturnim odgoj nim postupoima koje je
njegov otae us'Voj io i temeljito primj enjivao, on je bio sta!l
no mucen s'tr ahom da bi, lezeci na tr buhu, u njegov penis
mogao uti iver . Sve zaj edno stvorilo je grcevito .stanje u
mjehuru i crijevima, iz koje se dijete oije moglo
izvuci. avo, opet, dalo j e majci daljnj i povod da narocito
pari na prainj enje nj egovih erij eva, s t varaj uCi tako novu
proturjecnost : Maj ka je bila vrlo zauzeta funkcijom nj ego
vih crijeva i ,svoj ili se za to brinula, dok ga j e otae zbog
njih tukao. Na taj j e nacm njegov edipski kompleks po
stao premocno ukotvljen u analnom podrucj u. Ponajprije
razvila daljnja tjeskoba da bi mjehur i crijeva mogli
prsnuti, da, ukratko, zaddavanje nij e baS nicemu similo i
on bi opet postao zr tva bijesa svog oea, jer taj nije znao
Za salu u tim stvarima, premda on sam sebi oij e name
tao nikakvu analnu prisilu. Tako imamo tipicnu sli ku bez
UspjesDe i bezizlazne situacije koja nij e bila ukorijenjena
u bioloskim vee cisto socioloskim datostima. Ne smijemo
221
zaboraviti ,da spomenemo da je otac narocito volio stipCllti
djecu u stramjicu i, medu ostadim, uiivao da stavi do zoa
nja da ce ih zive oderati ako .se budu lose ponasali.
. je clijete illajpl'ije anaJ.nrl. oca, kOjJ
Je Ino zdr uien s analnom fikSaCljOm na majku 1 udaranjern
sebe (odraz straha od oceve kazne). Zbog olaksanja i za.
dovoljenja povezanog s njima, dij ete je gledalo na kreta.
nje svojih crij eva kao na nesto sto se kaznjava i tako po.
celo da se ,t uce iz straha da ee biti ,kaznjeno od oca. Oci
rt o j e ovaj j oonostavni proces bio od daleko vece vaznosti
za patologiju slucaja nego poistovjeeenje s kainjavajueirn
ocem i mazohistickim stavO'Vima p rema budueem anamorn
superegu. Takva patoloska poistovj ecenja vee i sama po
sebi su neurot'ske formacije, po svojoj biti posljedice, a ne
uzroci jezgre illeuroze.23 Nasli smo, naravno, sve slozene
odno.se izmedu ega i superega, ali se nismo zaustavili ovdje,
nego smo imaLi r ijesiti vainiju zadaeu da tocno utvrdimo
razliku izmedu cimbenika mazohizma ovisnih 0 konkret
nom pona,sanju oca i cimbeni'ka ovisnrih 0 unutrasnjillll eroge
nim teinjama. U O'Vom, ika:o J u druglim sEcnim ,slueajevilIna,
dosao sam do]skljucrlV:og zaJkljueka, da nase odgojne metode
zasluzuju daleko veou painju illego sto im se obicno po
klanja, i da nasu paznju vrlo lose raspodjeljujemo kad 98
,posto nje posvecujemo analitiekom radu ,pos'Veeeno.m sit
ni m detaljima, a jedva dva posto grubim ozljedama ,i oste
cenjima sto ih djeci nanose njihovi roditelji. Zato dosad
nismo uspjeli U odgovarajucoj mjeri 1skoristiti psihoanali
tieke nalaze za kr1t1ku patr ijarhalnog abiteljskog odgoja.
Ova konfliktna situacija u djetinjstvu, poglavito poslje
dica proturj ecnog stava pacijentovih roditelja prema nje
govoj analnosti, bila je odgovorna ne sarno za feminino
predavanje muie'Vnom oeu vee takoder za osjeeaj praznine
i impotencije. Kasnije, sVaJki put kad bi ,pacijent dosao u
dodir s odraslim muskareem, osjeeao 'se impotellltnim. Iz
straha, on je odmah povlacio .svoju ,katek.su iz genitalnog
podrucja i ,postajao analno-pasivan - sto je izraiavalo di\' .
ljenje prema tim muskarcima.
Sada j e moguee da izvueemo sljedeee zakljueke: uobica
jeno odgajanje s navikavanjem na eistoeu (suviSe rano i
2J Neurozu uzrokuje sukob izmedu ega koji tezi za ugodom i vanjskog
svijeta koji frustrira ave tefnje ega; podrfava ga sukob izmedu ega
i superega. Superego zavrSava svoju moe na osnovi opetovanog do
zivJjavanja da je spolni uiitak oes to kaZnjivo. Ranom djelovanju spre.
cavanja u djetinjstvu pridrutuje se izrazita atmosfera sllpresije od
strane drustva.
222
suvise ostro) uzrokuje da analna ugoda preuzme prvenstvo
nad drugim oblicima i da libido postane ucvrs6en u toj
faZi; predodfba ' biti tucen' koj a je .povezana uz analnost
zauvijek je lisena ugode i-, u pocetku, nabijena t jeskobom.
r ako, nije vezana uz 'biti tueen' one sto postaje
ug
odom
, nego Ji jetetov strah od toga da ce biti tuceno
l\.oci oSjet ugode. U tIjeku razvoJa ovaJ se strah prenOSI
na gerutalno poarut je.
Kada je paeijent vee bio dosegao puni pubertet, jos je
uvijek cesto spavao s llllajtJ.<om u braenom krevetu. Kada je
imao sesnaest godina, razvio je fobiju da bi njegova majka
mog
1a
postat i 11lruda:1a s njime. BhlziIna u. Itoplma njezina
tijela pObicali 'su njegovu masturbaciju. Eja,kulacija je ima
la znacenje uriniranja po majei, a nije ni mogla imati bilo
,kakvo drugo znacenj e s obzirom na njegov raniji razvoj .
Da je maj ka rodila dijete, to bi bio corpus delicti njegova
uretr aJ.nog incesta, i trebalo se bojati stroge kazne. Tako
je ,sada poceo uzdriavati sjeme i u isto vrijeme imao Zive
mazohisticke fantazije. Konaena bolest njegova zapocela jc
u to doba. Njegova radna sposobnost u skoli potpuno je skr
hana. Nakon kratkog i bezuspjesnog pokusaJja da se opo
ravi putem samoanalize, nastupi'la je psihicka debilnost,
zajedno 'S pr oduzenom noenom aa1alno
J
mazohistiCIkom rna
sturbaeijom.
Konacni slom izazvala je ja'ka akutna neuroza ciji je
vrhunae bilo stanje stalne napetosti, nesanica i glavobolja
nalik na migrenu. U to vrijeme, ,sputani mladie trpio je
od jako nagomi1lanog genitalnog libida. Bio je zaljubljen
0. jednu djevojku, ali joj se bojao pribliziti. Bojao se da
ce je ugusiti (tj. pustajuCi vj etar); i sarna pomisao na to
ispunjala ga je stidom. Treao je za svakom dj evoj kom na
nekoj udaij enosti, f ivo fantazirajuCi da on i ona pritiSeu
svoje trbuhe jedan uz drugi. To bi sigurno imalo za po
sljedicu da se rodi dijete, koje bi ih odalo. Strah da ce biti
odbijen zbog ,svoJih analnih sklonosti, takoder je imao od
tuenu ulogu u tome. Ovdj e vidimo tipienu pubertetsku sud
binu: inhibiciju genitalnog primata zbog drustvenih zapreka,
dijelom zbog neurotskih fi ksacija uzrokovanib ranijlm oste
cenjem spolne strukture zbog pogresnog odgajanja.
I sprva je uz genitalnu napetost pos-tojala i anaIn<:. nape
stvor ena stalno suzdrzavanim nagonom za prainjenjt:il1
I pustanjem vjetra (flatulencija). Pacij ent nije dopustio do
dode do genitalnog popustanja napetosti. TOK kad je imao
sedamnaest godina imao je prvu p oluciju uz pomoe fantazija
pasivnog batinanja Sto iSU 'brajale oijele duge noei. Aktua:l
223
\I
r)
\
lila neuroza se ublaiila nakon toga, ali prvu ej akulaciju je
dozivio traumatski. 1z straha da ne smoti krevet, pacljent
je skocio za vriJeme ejakulacije, zgr abio nocnu posudu i bio
neutjeSiv zbog toga 5tO se nesta sjemena razlilo po kre
vetu.
Kada je zapoceo da izgraduje svoju geni talnost za vri
jeme lijecenJa, imao je znatruh teskoea sa zadrZavanjem
erekci;je za vrijeme spolnog akta. U ovoj genitalnoj tazi
masturbacija je zapoceta ,s normaillim ffi ulevnim i falickim
libidom, dok su se s porastom ugode ponovo j avile mazo
histicke fantazij e. Analiza ove iznenadlle promJene od ge
nitalnosti do m azohizma za vrijeme spoillog akta dOll1Jcla
de sljedece Cinjenice: dokle god j e osj et ugode bio slao, ge
fantauJa je ostajal a. Medutlill, cim je ugoda I?o
cela da se poveeava, kada j e, kako je to pacij ent rekao,
zapoeeo cia ga obazr ma ona] osjeeaj kao da se u njemu
fies to rastapa, on se poceo bOJ ah; Je zQJelica
postaJrua grcevlta umjesto da se opusti i pretvorila
u neugodu. Tocno je opisao kako j e topljenj e-= obicno
otgasticki ugodan osjet - osjecao kao neugodan ili, tocnije,
pracen tjeskobom: boj ao se da bi se penis mogao raspasti.
Ovo osjecanje moglo bi uzrokovati da se koza penisa ra,s
topi; penis bi se mogao raspuknuti ako se nastavi siriti
(sto je normalno u spolnom alktu). Imao je osjecaj da je
penis vreca toliko napunjena tekuCinom da moze puknuti.
Ovdje imamo nepobi tan dokaz da, u mazohista, neu
oda ta koja pos taj e ugodom, vee upravo
anizma koji je svo jstven mazohistickom kara kter.U,_5va
ka u oda kO'a narast reko izv'esne m'ere biva zakocena i
prevrce se u neugoduJ, Takoder je vazno istacl a je pacIJen
mlsho 0 kas.tr:aciji kao da se odnosi na kOlu )lU
spolnosti postajem vru bo kuhana kokos IS koj e se moze
.s.kinuti koza.
Uvijek prisutan strah otapanjc os
jeta topline koj i prati poveeanje ugode prema vrhum:u, koje
se moze promatrati kao ostvarenje oceki vane katastrofe
za penis. Ovo i:nhibira tijek uzbudenja i stvara cisto fizio
loski neugodan osjet d o ...... Mozemo sazeti tri
faze ovog pr ocesa kako sLijedi:
Q za ugodom.
(jDTopi,m See - to je kazna koje
.Moram snzbi ti ovaj_nsj.e.L.da bilLsp.asio...s.voj peni.s.
Ovdje ce se javiti prigovor: sputavanje r azvitka osjecaja
spolne ugode zbog djetinje tjeskobe nalazi se kod svake
neuroze, ukoliko one nije llo,pee potpuno uniStil0 genital
224
nOS
t
. Samo u nj emu, dakle, ne moze lezati za mazohizam
specificni moment. Zasto svako sputavanje nezeljenog po
ras
ta
osjeta ugode ne dovodi do razvoja mazohistickog
mehanizma? Ovom prigavoru moze se uzvratiti sljedeCim:
Dvije su mogucnosti za takvo sputavanje razvitka osjeta
uCTode. U prvom, osjecaj ugode prvobitno se
bet. tj'@skobe; kasnije, tjC$koba nadolazi i in
hibira sEolnog uzbudenja, a i ugoda se jos uvi
jek percipir a kao ugoda. U, dr.. osjet ugode i osjet
l!eugode idu r uku pod ruku. Ovo vrijedi za sva,ku nema
zohisticku inhibiciju orgazma. U mazohizmu, s druge stra
ne, 10peCi os jecaj ugode koji dovodi do orgazma se sam
prima kao ocekivana steta. Tjeskoba, dozivljena u analnom
podruCJ U kao posljedlCa zaddavanja analne ugode, polaze
temelj psihickom stavu koji uzrokuje da se ..k.a.snij.a geni.:.
talna ugoda, koja je naravno znacajno jaca, primi kao znak
i kazne. : J _..
Tako imamo paracfo!ks da se ..mawhisticki ... ,
staillo cezne za ostvarenjem ugodno os'eta, osto ' ano ra
u neugodan oSJet. tvara ..se utisak da on teZi za neugQdiiim
osjecajem. Ono ITo se stvamo dogada, medutim, jest da se
tjesko.,ba umi jesa'la izmedu nagona i njegova cilja. uzroku
juci da se zeljena ugoda primi kao predosjebna opasnost.
Ukratko, umjesto je krajnja posljedica po
cetne t einj
Ovo takoder rjesava problem prisile ponavljanja izvan na
cela ugode. Pokazuje se da osoba zeli da ponovo dozivi
ana.liza.otkriva.da. to nije
Upravo protrvno: zam}.sljen kao
I
Tezn.ja.-j e---p.rekinuta Sl r <!Dg}!1_ Qd hzne, iIi
tj esl<obom, koja_pDtwno skriva cilj ili cini da on izgleda
neugodan) Prema tome, mozemo za
,
kljuoiti da pri.sila po.
aVIJanja izvan nacela ugode ne postoji; odgovarajuce poja
ve mogu se objasniti unutar okvira nacela ugode i straha
od kazne.
Moramo se jos jednom vratiti nasem pacijentu. Povrsnost
i produzenje njegove .. _pripisati OVOIl!.
mehanizmg izbjegavao svako_
osjecanja Kada je to postalo j asnim, jednom
je r ekao: Nemogillce je dozvoli.ti ovim osjetima da se stope
u j edan - to je sas;vim .fiepodnosljivo. S8Jda shvacamo
za.solo je masturbirao satima bez prestanka; nikad nije po
stlgao zadovoljlenje, jer nije dozvolio da se dogodi ikakvo
nehoticno povecanje uzbudenja.
Uz strah, jos je jedan Cimbenik ukljucen u ovu inhibiciju
povecanja uzbudenja. Mazohisticki karakter je naucen na
225
nisku, nevrhunsku (radije bismo rekli
nog podrucja. . On prenosi ana,Lnu praiksu i dozivljaj ugotle
na genitalni aparat, koj i djeluje na sasvdm drukciji nacin.
Jako i brzo povecanj e u ne Sa
neuobicaj eno, vee takoder pot: spremno da
izazove m as u osobe kojoj j e poznata samo analna ugoda
- sto je sve prije negoli neodoljivo. Ako tome dodamo
ocekivanje kazne, tada su prisutni svi uvjeti za neposredno
pretvaranje ugode u neugodu.
Gledajuci unatrag, mnoge cinjenice iz ranije Iijecenih slu.
cajeva postaju jasnima na temelju ovih novih otkrica. To je
posebno tocno za velik broj slucajeva u kojih je nezado
voljenu spolnu a'ktivnost slijedilo mazohisticko raspolozenje
patnje. Sada znamo da je ova aktivnost bila nezadovolja_
vajuea zbog poremecaja Svojstvenog mazahizmu. Takoder je
bilo moguce doci do mnogo boljeg libido-ekonomskog ra.
zumijevanja ja'kih mlli>:ohist ickih sklonosti pacijenata u ko
jih sam, u Der triebhafte Charakter i Die Funktion des Or.
gasmus, opisao orgasticke poremeeaje. Pacijentica s mazo
histickom nastranoscu opisana je kako ' slijedi: Ona je
masturbirala . " s mazohistickom fantazijom da Je sasvim
naga (!), vezana i zakljucana u kavezu, gdje je bila prisiljena
da gladuje. U tom trenutku inhibicij'a orgazma je usIa u
igru. Iznenada je morala da misli 0 napra'Vi koja je bila
odredena da automatski ukloni njezin feces i urin, jer
je ana bila vezana i nije se smjela pokretati ... U analizi,
'kada je prijenos narastao do tocke spolnog uzbudenja,
obicno bi je obuzimao nekontrolimni poriv da se isprazni
i urinira. Kada je masturbirala s miSlju da snosaj, ma
zohisticke fantazije bi se umijesale upravo prije nego sto
je zapoceo orgazam.
Prema tome, sa spolno-ekonomskog ,stajaliSta mazohisticki
(
stay i pripadajuea fant azija potjecu od ' neugodnog videnja
.0:Sjeta ..... i sluze da se ovlada neugqdam kroz psihicki
formuliran stay: jadna - voIite me! Sada
stupa u igru fantazija batinanja, jer zahtjev za ljubavlju
takoder sadrzi genitalne zahtjeve koji prisiljavajupacijenta
da kaznu otkloni ad prednje strane prema natrag: Tucite
me, Prema tome, mazoliisticka
reakcija ima posebno aktualno-neurotsku24 Qsnovu.
Prema tome, problemi mazohizma okupljaju se oko oso
bitog poremeeaja funkcije ugode. Pdstalo je jasnim da strah
bd as eca a ras adan ' a ili to ren'a osjeta u ode ko 'i vodi
a orgazma prisiljava mazohista da se rzi slabog sporriog
,. Zastojno-neurotska.
226
\U)
W.,.... .l../''ffO' -'II.- '1.*14"11\-t.,.
Da Ii je to posljedica anaIne fiksacije i.Ji geni
raIhe illhibicij e? Tome bez sumnje pridonose oba cimbeni
ka, upravo kao sto oba cimbeniJca odreduju trajno neura
stenicno stanje uzbudenja. Analnost pokrece Citav libidni
aparat, ali nije sposobna da osigura i razrjesenje napetosti.
Inhibici ja genitalnosti, ne samo posljedica tjeskobe, sarna
Cini proces koj i izaziva strah, koji sarno povecava raskorak
izmedu napetosti i stvarnog razr jesenja: Ostaje da se ob
jasni zasto fant azija batinanja prva stupa u igru iIi po
st aje naroCito jaka upravo prije vrhunca.
Zanimljivo je promatrati kako psihicki aparat trazi da se
smanji raskorak izmedu napetosti i zadovoljenja, kako po
riv za opustanjem ipak izbija u fantaziji batinanja. Nas
je paoijent bio cvrst u vezi s mrne: llBHi tucen ad zene je
upravo isto kao i potajno masturbiranje u prisutnosti ze
ne (= majke). Ovo, naravno, odgovara stvarnorn iskustvu:
kao dij ete, a takoder i kao mladie, pacijent je mazohisticki
masturbirao dok j e spavao u istom krevetu s maj'kom, to
jest, on bi stiskao i trljao penis, ali pazio da nema ejaku
laci ju (fobija radanja). Tek kada je dodao fantaziju da ga
majka tuce, dolaziIo je do polucije. Ova je imalo sljedeee
znacenj e, kojeg se pacijent svjesno sjeeao: llImao sam uti
sak da se maj penis kuha. Pri petom iIi sestom udarcu
on bi se sigurno moran rasprsnuti, rnjehur bi se moran
Qtvoriti. f rema tome, svrha je udaraca bila da dovedu do
o ustanja kaje je bila zahranJena na druge nacme, tj. auto- )
!,Yots t. 0 nlegov m]eur Rrsne ao pQi.Je lca ma]cma
a, ako se, iz nekog razloga, njegov penis rasprsne i
ejakuJira, tada nije on taj koji je odgovoran, vee
,to mucitelj koji je da se t o dogodl. 0 osnoViJe
prerna t ome zudnja za kaznom imala svrhu dovodenja do
opustanja na zaobiIazan nacin, cineci odgovornom o')obil
L koja kai njava, tj. rastereeivanjem sebe. Mehanizam je isti
na povrsi ni i u dubini karaktera. Uprvom, znacenje je:
Qli me tako da se ne trebam bojati! Znacenje zalbe je:
To si ti koja si odgovorna - ne jal Funkcije fantazije
batinanja je: Tuci me tako da se rna 0 ustiti a da r
f ne budem kP..:!. e moze It! sumnJe a Je 0 naJ u Je 0
zna8enje paslVne fantazije batinanja.
Otkad sam prvi put uocio ovu najdublju funkciju pa
sivne fantazije batinanja, pr imij etio sam navedeni mehani
zam u brojnih drugih pacijenata koji nisu razviIi nikakvu
ocitu nastranost , vee su, prije, bili u stanju da dne rna
zohisticku skIonost u pritajenom stadiju pukm
I 221 ' )
Al
\j
promjena u egu. Evo nekoliko primjera. Pei-silan karakter
razvi o je fantazij u masturbacije da se nalazi medu
tivcima 'koji ga prisiljavaju da ima snosaj i da se ponasa
s.asvim nes.putano. Drugi pacijen1:, paosiVi no-feminini karak:_
ter koji nije imao oCitih na'stranosti, fan tazirao je da je
doveden do ejakulacije udarcima u penis. Ali morao je biti
vezan kako bi izdriao udarce i bio sprijecen da pobjegne.
U ovojkategoriji imamo takoder mazohisticki spolni stay
neurotskih zena, :koji neki analiticari smatraju l1
0r
m
a
lnim
zenSki<ffi ponasanjem l enin asivna fantazi' a silovanja .s lu
zi sarno da je rastereti n ' ezinih osj eeaja krivnje, tJ . ona e i
da dOZlVl s 0 ni akt bez kr ivn e. 0 Je mo uce sarno pod
\
uvjetom da je silovana. 1ro ji ne_ e zene
pr uza ' u u stvarnom aktu ima isto znaceu' . _
/
avo nas dovodi do problema traha od u ode,
koji igra glavnu ulogu u Evo primjera iz dni:.
ge analize.
Pacijent se sjeeao da je, kao dijete od neke cetiri godine,
imao obicaj da svjesno stvara pavor nocturnus. Uvukao
bi se ispod pokrivaCa, masturbirao, obuzeo bi ga strah,
kojeg bi se oslobadao naglim zbacivanjem pokr ivaca s ti
jela. Kako je primamljivo pretpostaviti da u osnovi takva
slucaja lezi prisila ponavljanja, jer: najprije je imao pavor
nocturnus, a sada je ocito zelio da ponovo dozi'vi strah.
OVdj e valja obj asniti dvije stvari: u stvarnosti, nije bio
strah to sto je zelio da dozirvi ponovo, vee osjeeaj cul
nosti. To se, medutim, uvijek mijesal0 sa strahom. Nadalje,
oslobadanje od straha bilo je sarno za sebe lizvor ugode.
Bitna je u Ovom procesu, medutim, bila cinjenica da je
nastajanje straha izazivalo anailne i uretralne osjete zbog
kojih se podnosio strah. Strah ne postaje ugodom kao
takav, vee sarno Cini osnovu za razvijanje posebne vrste
ugode.2S Djeca cesto dozivljavaju osjete razrjesavanja na
petosti samo u stanju tjes.kobe; obicno ona sama ndljecu
ave osjete iz straha od kazne. Opustanje dozivljeno izne
nadnim pratnjenjem ili uriniranjem u strahom nabijenoj
situaciji cesto cini glavni razlog ze1je da se ponovo doZivi
tjeskoba. No, zeljeti da se shvate ove pojave izvan nacela
ugode znaCi ne razumjeti Cinjenice u potpunosti.
skoba pod izvjes[lim..J!YjS!tima postaJ-u__j.e.di'na mogucnost
dozivljavanja opustal1,m,_ k.Qje.g<L.Se-Gwoa- i:nace-b.oji. Tako
se izraz ]!gQQa boL! " ili straoh--.2d ug9_de moze odnositi
25 Usp. Freud: Drei Abhandlungen zur Sexualtheorie, Ges. Schr., sv.
V, str. 78.
228
sarnO - ne na vrl0 prik.ladan nacm - na cinjenic_u da bol
[Strah mo@ postati osnovom spolnog uzbudenja.
t injenica da prsnuee penisa u naseg pacijenta
stavlja nagonski c ilj, ne proturjeci nasem shvacanju mazo
hizma. S jedne strane, ova misao je predodzba tjeskobe,
kazne, u izvjesnom smislu. S druge strane, to je predodzba
konacnog zadovoljenja, opustanja kojese nagonski ieli. avo
dvoj no ps ihicko znacenje misli 0 prsnueu mjehura iIi cri
jeva uzrokuj e da se :konacna ugoda vidi kao izvrsenje kazne
ad kojeg se strahuje.
VNAPOMENE 0 TERAPIJI MAZOHIZMA ...___________
Uspos tavljanje zdr avog spolnog zivota, uskladene libidne
. e!onomij e, prol:aCi sarno iz dvijy
Lprocesa: oslobadanja libida iz pregenitalnih fiksacija r ukla
/]Janj a genittalne anksi"oznostjJ J asno, ovo se postize put eni
amilize pr egenitalnog i genitalnog edipskog sukoba (putem
uklanj anja potis,kivanja). U vezi s time, medutim, valja na
glasi ti nesto u vezi s tehnikom. Ako su pregenitalne fiksa
cij e razrijesene putem uklanjanja potiskav3Jnj a bez isto
vremenog svIadavanja genitalIne anksioznosti, postoji opas
noSIt porasta spolnog zastoja, dok jedini put do odgovara
j uceg orgastiokog otereeenja ostaje zatvoren. Ova opasnost
moze narasti do izvrSenja samoubojstva upravo u casu kada
,analiza pregenitalnosti uspijeva. Ako je, s druge strane, ge
nitalno potiskivanje uk,lonjeno bez razrjesavanja pregeni
talnih fiksacij a, genitalni pr imat ostaje slab - genitalna
rnnkcija nije ,sposoi:ma da oslobodi ukupnu kolicinu tje
sikobe.
Za terapiju mazohizma od narocite je vainosti kako ana- 'I
liticaT PJ"odire j{f9z pacijentova kaku...V
I rusi pacijentoVll Slklonost da se okorisii svojom patnj om
..!'i, na kraju k,!j\lim.]Otkrivanj e
sadis ticke .prirode avog mazohistickog ponasanja prvi je i
najhHnJ,ji ko:mk. On jamci za us.pjeh time sto
prvobitmi zatomljeni sa,dizam te pasirvne analno-mazohistiCke
fantazije zamjenjuje aktivno-falickim sadistickim fantazija
rna. Kad je jednom tim putem reaktivirana infantilna ge
nitalnost iM je ona ponovo formirana, mnogo je lak:;e otkriti
strah od opasnosti kastradje sto su ga dosad mazohisticke
reakcije sakrivale Hi su se onjime napajale.
Nije potrebno reCi da dosad spomenute terapij ske mjere
nemaju nikakvo djelovanje na pacijentov mazohi sticki ka
rakter. Njegovo jadanje, pl'kosenje, samouniStavanje i nje
229
zbilji i, s terapi!skog gIedista. jedino i omogu- )
fA.-r
Uz dva navedena terapijska zadatka (svattenje mazohizma /
s1anje sadizma; (napredovanje p regenitalnosti.
svojstven lijetenju
je analiticko anal
koji je, kako smo naglasili
je daleko od toga da
mazohizma. Ali moze se utvr
di ti da ce problema mazohizma u okviru nacela
ugode-neugode olaksati ostalih problema, sto je

,.
\J
;t,

gova sve sto kao racionalni razl og slufi njegoVU
povlaeenj u iz svijeta, obicno se odrlava sve dok se ne uklo
ni l?oremecaj njegova mehanizma ugode u masturbacijj. Jed
nom kad je postignuto odgovarajuce orgasticko
libjda, pacijentova se lienost obieno brzo mij enja na bolje.
Ali sklonost da se poduzme bi jeg u mazohizam pri naj
manjem razoearanj u, frustraciji iIi nezadovoljavajucoj situa
, ciji traje jos neko vrijeme. Stalan usporedan rad na geni
talnoj anksioznosti i pregenitalnoj fiksaciji moze posti6i us
pjeh sflmo ako steta za genitalni aparaL l).ij e bila suviSe
velika i ako pacij entova neposre<ina okolina) nije takva da
ga uvijek iznova tjera natrag u mazohisticki obrazae reagi- j
ranja. Slijedi, prema tome, da ce analiza mladog neozenje- ,
nog mazohista uspj eti mnogo lakse nego mazohisticke zene
koja je u klimakterij u iIi je ekonomski vezana na nesretnu
obitelj sku situaoiju.
Sarno temeljitim proradivanjem mazohistickih karakternih
erta za vrijeme prvib mjeseci li jecenja moze se analitic.nr
probiti do jezgre neuroze, a taj se rad mora n<lJstavHi neu
morno tijekom citave analize da bi se izbjeglo upadanje
u teskoce za vrijeme cestih recidiva koje se lako javljaju
u stadiju ispostavljanja genitalnog primaJta. Treba takoder
imati na umu da do konacnog razrjesenja mazohistickog ka
raktera moze doCi sarno onda <lJko je pacijent dulje vre
r-mena vodio spolno-ekonomski zadovoljavajuCi zivot raaa i
l
dakle jos dugc na'kon zavrsetka lijecenja. /
a UlSpjeh llijeeenja kaJraktera, narocito onih
s ociglednom perverznoscu monimo gledati s velikom skep
som dokle god se karalkterne rea1kcije nisu shvatile u svim
pojedinostima i dok, prema tome, nisu probijene. No, po
stoje i svi razlozi za optimizam kada je to postignuto, tj.
kada dode do napredovanja prema geni1alnosti, il\ko u po
cetku sarno u obliku genitalne anksioznosti. U tom slucaju
nema potrebe da budemo uznemireni opetovanim recidivi
IIUl. x.o.lgato je, naravno..iLollceg..kliniCkog da je
izljecenje mazohizma jedan od najtezih zadataka)- sto ne
znacraa- su ostaH nasi za-daeIna- o H01Coj i nacrn laki. Me
dutim, da bismo udovoljiIi ovim zadacima, valja se ustrajno
rpridrzavati one psihoanaliticke t eorije koja je cvr sto ute-
I meljena u iskustvu. Hipoteze, poput onih koje smo ovdje
podvrgli kritici. vrio cesto su znak toga da smo pr erano
polozili oruzje pred zadacama psihoanaliti cke prakse.
Ako se pacijentov mazohizam svodi na nagon 'S'mrti, iJpak
djelatan u posljednj oj instanci, onda se pacijentu daje pra
vo tako, nairne, da se odobrava njegova tobozlli L zelj a
umjeSito da se ana gzotkrili kao prikrivena
230
cuje uSPJeh.
na prvQbitno
do genitaJnosti), .postoji i treCl zadatak,
rnazehistickih karaktera. To
nog i genitaJInog grcevitog stava
stvaran izvor simptoma patnje..l
Ovaj prikaz mazohistickog procesa
nudi svih problema
hipotezo
m
nagona smrti bilo odgodeno.
""

,
5C
\fS
12
nosti. Kasnij e je nagon uniSt enja (destrukcije) iIi nagon
smr ti poceo predstavljati ,s'klonost protivnu spolnosti. Prva
bitna analiticka psihologija temeljila se na opreci izmedu I
Neke napomene 0 osnovnom sukobu
izmeau potrebe i vanjskog svijeta *
Da bi se uvidjela vrijednost teorijskog znacenja onaga sto
je izneseno u prethodnim poglavljima, valja dublje zaCi u
ovaj predmet i formulirati neka razmiSljanja a teoriji na
gana opeenito. Klini6ko je iskustvo pruzilo obilje grade da
se dokaze Freudova osnovna pretpostavka nacelne dvojno
sti psihickog aparata; u isto vrijeme, ana je pruzilo rna
guenost da se uklone neka proturjecja u njoj. Ovaj klinicki
okvir nije pravo mjesto da pokusamo istraZiti veze izmedu
nagana i vanjskog svijeta taka temeljito kako to ovaj pred
met zasluzuje. Medutim, ipak je potrebno prethodno reci
nesto a tome da bismo razmatranjima izvedenim iz ovog
rada dali teorijski zakljuca'k i da bismo ujedno stvorili
neku protutezu prekomjemoj biologizaciji analiticke psiho
logije.
U svojoj toorijj nagona Freud posltulita brojne suprotne
parove nagana, kao i , uopee, 'Sklonosti u psihickom aparratu
koje djeluju suprotno jedna drugoj. Stalno se priddava
juCi ave oprecnosti psihickih sklonosti (koje, iako suprotne,
ipak djeluju jedna na drugu) , Freud je po prvi put,.ffiakar
i nesvje5Jno., ..olozio temelje bUduee
listicke psihologije.
1
f rvobitno su nagon s.<l. 1!lQaarzarija:rgJiClt
i spolni (tjelesna Ijubav) bili ustanovljeni kao
* Biljeska, 1948: Otkrice organizmicke orgonske energije ce namet- I
nuti ponovno vrednovanj e nasih pojmova nagona. Oni su konkretne
FIZICKE ENERGETSKE funkcij e.
I Usp. moj rad: Dialektischer Materialismus und Psychoanalyse (Un
t er dem Banner des Marxismus, 1929). Svaka prirodna znanost je rna
terijalisticka i dijalekticka (ovo potonje uvijek nesvjesno), ukoliko u
odgovarajueem smislu istrazuje cinjenicna stanja zazbilj nosti. Ako se,
dakle, kaZe da je psihoanaliza poloZila temelj e jedne buduce dija
lekticko-materijalisticke psihologije, to onda znaci da je dana metodo
loska potkrepa njezinu iskustvu.
232
ega i vanj skog svijeta. Ovome je odgovarala opreka izmedu 0/
rililibida Toli] ektnog ribidf!:...:: Opreka izmedu sl?,olnost!-. i
dOK s.e.-.nLJe smatraILQSn OynQ.DL
ls.9uParata, igrahUe osnovlliLul.Qilll.-:pri QQjasnjavanju
rotske tj eskobe. Prema toj prvobitnoj hipotezi, 'kada se li
bIdO da dade u svijest i dopre do svog objekta,
oose !L!l eskQbl!J(asniJe.-Ere\ld..YiSe nije inzisti
uskoj uzajamnoj zgvisnosti izmedu s.polnosti i tj e-
ierko smatram da n ije postojalo klini cko opravdanje
za promjenu njegova miSljenj a. Maze se pokazati da izmedu
ovib raznih opreka ne postoj i sarno slucajan odnos; one
proizlaze j edna iz druge zakonomjerno. Tek je stvar shvaca
nja koj a opreka je prva i kalko se odvij ao razvoj sljede6h
opreka, tj. koji utjecaji djeluju na nagonski aparat.
U nasim slucajevima, kao i u svakom drugom slucaju
koj i se analizira dovoljno duboko, u stanju smo da otkri
jemo da u osnovi svih reakcij a ne postoji opreka izmedu
Ijubavi i mrznje i ne opreka izmedu tjelesne 'ljubavi
i nagona smr ti, vee a reka izmedu a :osoba, id = ego
ugode) ic;=1lanf kog sVl/ eta. a elementarnoj razini postoj i
Sarno jedna el ja piopsibicl<og j edinstva
osob.e.L-nallne t eJja_za
bez obzira na to. p ripadaju 1i
nosli. To ] e..J1eii1QgUCe bez:::aD"dh:a. Za! o ___
se uspostavi do-
Olr s da su
sUProtnostLa ipak medusobno ispre
pletene u poeetku djetetova psihickog razvoja (jer libidno
podr aiivanje ustiju - ugoda sisanja - osigurava uvJace
nj e mane), vodi do neobicnih i iznenadujuCih posljedica
kad se dosljedno ide dalje, t j. kad se Hartmannovi pogledi
na funkciju povrsinskih napetost i na j edinstvo organa pri
mi jene na nasa pitanja. Aka pretpostavimo da je Hartman
nova teorij a (u nekim vidovima dopunjena istraiivanjima
Krausa i Zondeka) ispravna,
cati iz jednostavni'h fizl oloskili i mehanickihy ovrsinskih na
,petosti, u kemi] l celija, napetosti koje se stva
,raJu u raZllicitim tkivima ljudskog 1fjela, u ve
getativii omsus tav u i- sroctrtiin org!lnima (krvnom i limfnom
sust avu). t r vezi s time da je pw:eme6ajftzia
kemij s'ke r avnotde lzazvan ovim napetostima- pow tacka
2 Hemmung, Symptom und Angst, Ges. Schr., Bd. X.
233
konacnoj analizi, najvjerojatnij e tako<1er
oremeeajf:-npr.

J j ake prirode, kako pokazuje jedno razmatranj e: l eanu VT.
uslijed gubitka tkl
va; druga, naprdtiv, sirenje organskih tkiva zbog. poveeaI.!l!
slueaja dozivljava se neugoda. U
opadanje povrsinske napetosti yroizvodi nizak pri:
tisak i odgovarajuCi osj eeaj neugode, koji se moze otkloniti
s
izmedu stvarne na
se napetost moze uKr'on'TtTSa-::--'
uklanjanjem tvari. Sarno poto!!,j i oblik
prvom, r adi se tel("<>
ukljueen u oba slueaja. U prvom
pf aIiJf" orgas1:ickog mi
eroger.!iri -1f sp olnim napeta
se organizam, npr. prOtozoa,
a optereeuje plazmom periferno; ona
se mora siriti kad uvuce cesticu hrane, tj. kada zeli da ukla
ona se mora
libidnog mehanizma
da ukloni svoj niski pritisa:k, tj. svoju glad. Rast , razmna
su potpuno dio
sirenje nakon
opustanj a, tj. smanjenje povrsinske napetosti. Zato je spolna
gladi ,
-ane; n aprotiv, uvodi one tvari koje, put el!!-
kao
osnova samog postoj anja i libidnih
_post ignuCaJ
gi2anje. Ove biofizia
loske einjenice se pot puno potvrduj1Lll visfin organlzacijama
pslhickog aparata: nije moguee sublimirati glad, dok je spol
_temeljLna ei
uvjet uklonjen,
s-.dr
s txaranje 11
oda 'kej l1
a,.-U- sKladn sa zakoIlO-m-koJ-iJ.flS- nikals;
Sas\dm j e

potrebe za
se
konkretno kao pos tignuee (utrosak energije). To j e t ek U'
Makar kako ovo a,njenicno stanje
UliieK se da . se empirijska Esihoanaliticka
eza da je ra g retvar'!c.n ": _ I. -1.._nog J?roCfsa k
da SU, na a Je, poreme aji necije s za ra us m
- ovezan1 s .oremeca]lma.. line ekonomijc- konaCno
-feiilefji na wsanoj_razlicLdviju osnovnih biol@kih E.0treba.
Da se sada vratimo pitanju opr ecnosti teznji. Vidimo da
one prvobitno ne leze unutar biopsihicke jedinice, ne gleda
juci na moguca filogenetska svojstva aparature, nego da
vanjski svij et predstavlja jedan dio opreke. Da Ii je to u
suprot nosti s Freudovom hipotezom unutrasnje oprecnosti
teznj i? To ocito nije slueaj . Radi se sarno 0 tome da Ii je
unutrasnja opreonost, unutrasnjedvojstvo, nesto sto je pri
mamo bioloski dana iIi se tek pocinje oblikovati iz sukoba
izmec:tu aparata koji upravlja fizioloskim potrebama i vanj
skog svijeta;3 nadalje, da Ii je prva opreka unutar osobe
opreka nagona Hi necega drugog. Zapoenimo istrafivanjem
pojave ambivalencije.
f
-,;hmbivalencija osjeeaja u smislu ist . reakci'a }
I'll' _aVl 1 n e ' e 10 a on nego Je, !1j e, dru'stveno
. odreden proizvod razvoja. U ustrojstvu postoji sarno spa
S'Obnost biopsihiOkog aparata da reagira na poticaje vanj
skog svijeta na naCin da se moze iako ne nufno razviti
u -!Eajan stav Affibrva:
lencija predstaY!.j._koleballje i ljnhavnih tez
" E02'rSinskorn sloJ!I psihjckog aparata. U dubljem
sloju, koji odgovara ranijem stadiju razvoja, kolebanje,
ievanje, neodlucnost i druge znacajke ambiva!eiidje se druk
cije obja:snjuje, lIlaime talko da one proi'2fiaze iz libidnog po
ticaj a koji bez prestanka probija naprijed, ali ga strall
g izvrSenja radnj e r edovito u tome koeL t esto (u pri
silnih karaktera uvijek) _'poti&aj zL ljubavlJQ zflwijenJe_n po
_ticaj em mrinj e k.ojem je, u dubini i dare cil' da d6nvi
JU av s n eUlm uz u en' ima ali 'e takoder inhibiran istom
..ti es 0 om kao i s olrii . otlca. Tako
J
civisno 0 njezinu po

. u Idubml dl elovanfa, aml:nvalencii a ima tri zml cenja:
a ""y'?lim te, a.li se bojim da eu zato piti kaznjen (!1ubiiV
- . /
b M;zim te jer te ne smijero voljeti. ali se boj im zada
vo jiti mrinju (mrznja-strah).
l Da bi se izbjegao nesporazum, mora biti sasvim jasno da ne trafim
opreku izmec1u aparata potrebe i vanjskog svi
leta. Aparat potr ebe sfun ima dugu povijest iza sebe. Filogenetski. on
takoc1er mora da je proistekao iz sliCnih funkcionalnih proces
a
. To
ce biti izvanredan problem za teoriju evolucij e eim ista bude spremna
da odbaci mehanieko u korist funkcionainog.
235
1 snaga akcije - u
snaga miS!j enja. Medutim, ti
U oSl1lotiokoj ravnotezi organskih tkiva principije no su
I obilj ezava smeruravanj e tkiva
sadrZaja tekuCine. U oba
prvom,
. same upijanjem novih tvari. U potonjem,
t .poston: neposredna uzajamna zavisnost
petosti i OSfeta neugode. Zato
mo opustanjem, tj.
je povezan s posebnom ugodom; u
smanjenju neugode.
Nagon je
glad J_ zed; u
tereeenja svim _
stima.Biofizi oloski, primitivni
rastereeuje centralno,
ni unutrasnj i nizak pritisak. Nasim jezikom,
pribliziti vanjskom svijetu uz pomoe
zanje, dijeljenje stanica, s druge strane,
libidne funkcije koju obiljezava periferno
energija uvij e'k-u sluzbi
procesa, konacno dovode do libidnih
sto je usisavanj e hr(!ne
funkcij a, tako je potonje osnova
ukljueujuCi i one najprimitivnije
.
na energija promjenjiva i proizvodna. Ovo e
njenici da j e, u slueaju gladi,
ne stvara se nikakva ugoda. U s.p.olnyotrebe
ge strane, postoji rastereeenj e . .,lj.
o'bHku. Osim ..
_ opu tan e. va ug
nIJe shvacen, t jera n
t
__
ponav1janje p i ortan
.-tome.....gJaa Ie
hra,p.om n'"'p'roizvodi nikalkvu_ bi
234
.primarne
Prerna Weberu, osjeti neugode (Unlust) prate centripetaino struja
nje krvi, dok osjeti ugode prate centrifugalno strujanje krvi. V. i
Kraus i Zondek: Sozyologie: Allgemeine und spezielie Pathologie der
Person, Thieme, 1926.
5 Covjek moze, ako zeli, vidjeti razorne poticaje cak i u procesima
koji pripadaju zadovoljenju gladi, u unistavanju i asimiliranju hrane.
Tako prornatran, razorni poticaj bi bio prirnarna bioloska sklonost
Medutim, ne srnije se propustiti da se uzme u obzir razlika izrnedu
unHtenja u svrhu razaranja i unistenja u svrhu zadovoljenja gladi.
Sarno se prvo moze srnatrati prirnarnim nagonskim porivorn, dok je
potonje sarno pornocno sredstvo. Tamo se razaranje po sebi subjek
t!vno htjelo, ovdje je sarno objektivno dano. Nagonski poticaj rad
nje je glad, a ne destruktivnost. Ali, u oba slucaja, destruktivnost je
Upravlj ena na objekt izvan osobe.
236 237
ranja odgovara karakternom obliku cije na dvij e stvari.I{1")\Mazohizam predstavlja vrJo kasni proizvod
opasnosHrnctonalno m6tivii'ano i ucvrsceno. Histericki ka.
rakter se povlaci pred opasnoseu; prisilni karakter zeU da
umsti izvor opasnosti. Mazohisticki kar akter, kako nije spo.
soban da se objektu pribliii na genitalno-libidan nacin niti
da izravnom razornom sklonoscu urusti izvor opasnosti, mo.
ra pokusati da svoj e unutrasnje napetosti razrij esi putem
posrednog izraza, putem prikrivenog za'klinjanj a objekta da
' ga voU, tj. da mu dopusti i omoguei libidno opustanje. Na.
ravno, u tome ne moze nrkada uspjeti.
Funkcija drugog oprecnog para, prolazi
novu promj enu, jer vanjski svijet frustnra ne samo Jibidno
zadovoljenje vee takoder zadovoljenje r azornog poticaja. Ova
frustracija razornm namjera opet se provodi prijetnjama
kazne ikoje, prozimajuci svaki razorni poticaj tjeskobom,
jaeaju cisticki mehanizam hijega. Tako se javija cetvrta
opreka, . 'ca '-t eskoba.
6
Sve nove opreene teznje
se oblikuj u u psihickom apara u proturjecja izmedu pret
hodnih teznji i vanjskog ,svijeta. S jedne strane, razornu
sklonost jaeanju libidne namj ere osobe. Sva:ka frustracija
libida izaziva razorne namjere; ove se, dalje, mogu Iako
pretvoriti u sadizam, jer potonji utjelovljuje razorne i li
bidne poticaje. S druge strane, razornu s,klonost jacaju sklo
nost tjeskobi i zelja da se izbjegnu iE razrijese napetosti
koje uzrokuj u strah na uobieajeni razoran nacin. Medutim,
kako pojava svakog novog poticaja prijeti kaznom iz vanj
skog svijeta, nastaje beskonaCni Ianac, cija je prva karika
inhibicija libidnog rastereeenja koja izaziva strah. Inhibi:
cija agresivnog poticaja prijetnjom kazne 'koja proizlazi iz,
vanjskog svijeta nc:. ,sarno da poveeava tjeskobu i ometa ras .
tereeenje libida mnogo viSe nego ranije; ona takoder uzro
I.kuje nove opreke. Dij eIom, ona preokreee razorni poticaj
koji je usmjeren pr otiv svijeta i okrece ga protiv ega, na
taj nacin dodajuCi parove dvama poticajima; tj. poticaj za
samounistenjem postaje par razornom poticaju, a mazohi
zam postaje protupoticaj sadizma.
U vezi s time, osjeeaj krivnje je kasnij,i proizvod - poslje
diea sukoba izmec:tu Ijubavi i mrlnje prema istom objektu.
Dinamicki,' , krivnje odgovara jacini inhibirane agre
sije, koja je i ta an jacma mfilbrrane tJeskobe.
Izvodeei potpunu teori jsku sliku psihickih procesa iz kli
nickog izueavanja neuroza, narocito mazohizma, saznajemo
Usprkos cinjenici cIa ovaj opreean par lezi bUzu povrsine struk
ture licnosti, Adlerova cjelokupna individualna psihologija nije nikad
dalje od toga.
238
.(.:'
potvn1uj e neposredno promatranje
d)ece.) Rij etko se javlja prij e trece iii cetvrte go dine zivota;
upravo iz tog r<lZ'lor; !.. on ne moze biti ocitovanje primarnog
nagona. (,y)Sve poj ave psihickog aparata za koje
se vjeruje da se iz n jih moze izvesti nagon smrti, mogu se
razo
tkri ti
kao znaci i ,posljedice_ miSienog)
bijega od svijeta. SamouniStenj e je ocitovarije razornog po
ticaja okrenutog prema 'sebi. Fiziako propa<danje zbog traj-l
nih neurotskih procesa je posI' edica tra nog poremecaja
sp me eKonomlJe. traJno dj e ovanje nerazrije en unu ras
nj ih napetosti koje imaju fiziolosku osnovu. 'Io Je poslje
dica traj ne pSlhli; ke patnj e koja ima nbjekhvnu osnovu ali
se subjektivno ne zelL
svjeslla cefuj a za ,s'Im"Ou, II11Iirom, n:ista'Vilom (nacelo rnT
vane) ja'llJa se sarno pod ulljetom beznadnosti i odsutnosti
spolnog,...narocito genital:nQg. zadovoljenja. To je, ulcr atko,
oCitovanje potpune ravnodusnosti, pov1at enje od stvarnosti,
koja je postala iskl jucivo neugodna, u niStavnost. Zbog pri
mata lib ida, ovo niStavilo prikazuje se sarno ,kao drugi oblik
Iibidnog cilja, npr. biti na miru u utrobi, biti zbrinut i za
sticen od majke. Sva1ki libidni poticaj koji nije upravljen
prema vanjskom svijetu, tj. koji odgovara poviacenju u
neciji vlastiti ego - ukratko, svaka pojava nardsticke re
gresije - iznosi se kao dokaz postojanja nagona smrti.
A zapravo, ani nisu niSta drugo do reakcije na zbiljSlke
uskrate zadovoljenja libidnih potreba i: umirenja gladi, fru
stracij e uzrokovane nasim sustavom Hi drugim
okolnim utjecajima. Ako se ova reakcija, cak i bez Ikonkret
nih trenutnih uzroka, potpuno razvij e, imamo u analizi pri
kladno sreds,tvo da pokazemo kako su rane infantilne fru
stracije libida uvjetovale povlacenje iz svijeta u neCij i vIa
stiti ego i stvorile psihicku strukturu koja 'kasnije stvara
osobu nesposobnu .da upotrijebi dane moguenosti ugode u
svijetu. Zaista, melankolija, tako cesto smatrana dokazom
nagona smI'ti, pokazuje jasno da su s,klonosti samoubojstvu
sekundarne. One predstavljaju velicanstvenu superstrukturu
na frustrir anu oralnost, koja postaje oralna fiksacija zbog
?otpune inhibicije genitalne funkcije. StoviSe, zasniva se na
Jako razvijooom razornom poticaj u koji odgovara ovom ra
nom stadiju i uveeanom ogromnim Ebidnim zastojem. Ovaj
poticaj, inhibiran i okrenut protiv sebe, jednostavno ne
moze naci nika'kav drugi izlaz osim samouniStenja. Prema
tome, netko se unistava, ne zato sto je na to nagnan bioloski,
ne zato sto to zelio:, vee zato sto je stvarnost stvorila unu
239
trasnje napetosti koje su postale nepodnosljive i mogu Se
razrijesiti sarno putem samouniStenj a.
Upravo kao sto vanjski svijet postaje apsol1.1Jtno neugodna
vanjska zbilja, vlastiti nagonski aparat neke osobe postaje
apsolutno neugodna unutrasnja zbilja. No, kako je krajnja
pokretna sila zivota napetost s obeeanjem moguenosti opu
stanja - tj. postizanje ugode - biee koje je izvana i iznutra
liseno ovih moguenosti mora zeljeti da prestane zivjeti. Sa
mounistenje postaje jedina i konacna moguenost opusta
nja, pa tako mozemo reCi da je cak i u zelji da se umre
izraieno nacelo ugode-neugode.
Svako drugo misljenje ne obazire se na duboka klinicka
otkriea, izbjegava razracunavanje s pitanjem strukture naseg
zbiljskog svijeta (razracunavanje koje vodi do kritike dru
stvenog sustava) i odrice se najboljih moguenosti da po
mogne pacijentu. Jer, kroz an3Jlizu analiticar mu omogueava
da prevlada strah od kazne ovog svijeta i da razrijesi svoje
unutrasnje napetosti na jedini nacin koji je bioloski, fizio
loski i spolno-ekonomski zdrav - orgastickim zadovolje
njem i mogueom sUblimacijom.
cinjenice koje pripadaju mazohizmu pobijaju pretpostav
ku primarne potrebe za kaznom. A:ko to nije tocno za mazo
hizam, bit ee to tesko naCi u drugim oblicima bolesti. Pat
nja je stvarna, objektivno dana, ali se subjektivno ne zeli.
Samoponizavanje je obrambeni mehanizam zbog opasnosti
od genitalne :kastracije; samoranjavanja su anticipacije bla
zih kazni kao obrana protiv onih kojih se uistinu boji; fan
tazije batinanja su posljednje moguenosti opustanja oslo
bodenog krivnje. Prvobitna formula neuroze jos uvijek vri
jedi: neuroza potjece iz sukoba izmedu Inagonske spolne
potrebe i prijetnje kaznom zbog bavljenja spolnom aktiv
noseu od strane patrijarhalnog, autoritarnog drustva. Na
temelju ove formule, medutim, cak i zakljucci koje izvlaei
mo u osnovi su drukciji. Patnja proizlazi iz drustva. Zato,
imamo puno opravdanje da zapitamo zasto drustvo stvara
patnju i tko je za nju zainteresiran.
Iz Freudova prvobitnog pravila (tj. da frustracija dolazi
iz vanjskog svijeta) logicno proizlazi da dio psihickog sukoba,
frustracija, nastaje u uvjetima postojanja naseg drustvenog
sustava. Do koje mjere, medutim, hipoteza 0 nagonu smrti
zanemaruje OVil formulaciju, pokazuje razmiSljanje Bene
dekove: Ako prihvatimo teoriju dvojstva nagona samo u
smislu stare teorije, nastaje rascjep. Tada ostaje bez odgo
vora pitanje zasto su se u covjeku razvili mehanizmi koji
djeluju suprotno spolnom nagonu. Vidimo, prema tome,
kako zbog hipoteze 0 nagonu smrti zaboravljamo ka'ko su
240
ovi unutrasnji mehanizmi, koji u odnosu na spolni nagon
djeluju supr otno, moraine inhibicije koj e predstavljaju za
brane nametnute od vanj skog svijeta, od drustva. Stoga ne
razvaljujemo vrata kada tvrdimo da nagon smrti treba
da objasni bioloske cinjenice koje, u sldadu s prijasnjom
teorijom, proistj ecu iz stm kture danasnjeg drustva.
ostaje da pokazemo da nekontrolirani razorni nagoni,
koje smo smatrali odgovornima za covjekovu patnju, nisu
odredeni bioloski vee socioloski; da inhibicija spolnosti od
strane autori tarnog odgoja pretvara agresiju u nekontroli
rani zaht jev, tj. da se inhibirana spolna energija pretvara u
unistavanje. A oni samounistavajuCi vidovi naseg kulturnog
Zivo ta nisu aeitovanj a nagona samouniStenja; oni su oei
tovanja vrlo stvarnih, razornih namjera autoritarnog dru
stva koje traii potiskivanje spolnosti.
- ~
'r
c
13
PsibiCki dodir i vegetativno strujanje
PREDGOVOR
Rad koji slijedi razrada je govora 5to sam ga oddao na 13.
Meaunaroclnom psihoanalitickom kongresu u Luzernu, ko
lovoza 1934_To je nastavak razmatranja 0 teskoj karaktero
-analitickoj i klinickoj gradi i prob-Iemima koje sam u poje
dinostima razmatrao u Prvom dijelu ovog sveska. Iznad
svega, to je pokusaj da se zahvate dvij e grupe cinjenica ko
jima se nisam bavio u Prvom dijelu; (CD nedostatak pSihic
kog dodira i ovamo pripadajuCi mehanizmT koJi zel11ijenj'uju
psihicki dodir; @ __ vegetativ,nih i psihickih
ocitovanja afektivnog zivota. Potonje je neposredni nasta
VaKmog rada 0 prvobitnoj oprecnosti vegetativnog Zivota
(Urgegensatz des vegetativen Lebens), objavljenom u Zeit
schrift fur politische Psychologie und SexualOkonomie, 1934.
I opet, to je tek malen, dabome klinicki dobro potkrijep
Ijen korak dalje iz podrucja onoga sto je vee poznato i
izvjesno u nejasne i teske probleme odnosa izmedu duse i
tijela. Primjena moje tehnike analize karaktera omogueit ce
svakome da provj eri ova otkrica nakon sto ovlada pocetnim
tehnickiim :teskoeama.
Razracunavanje 's gledistima iznesenim u radovima drugih
autora 0 problemu ukupnosti i istovrsnosti dusevnih i tje"
lesnih funkcija namjerno je izbjegnuto. Spolna ekonomija
pristupa problemu sa stajaliSta jedne inace zanemaren-e- po
jave, orgazma, i svjesno primjenjuje metode ,.funkdonalizma"
Cak 1 iz tog ra7Jloga, kriti'cko razmatranje bilo bl preura
njeno jer bi one pretpostavljalo izvjesnu potpunost u mojem
vlastitom glediStu te cinjenicu da su drugi autori vee zauzeli
stajaliSte 0 problemu orgazma. Nijedno nije tocno.
Postojao je dobar razlog zasto se kHnicko pobijanje Freu
dove teorije 0 nagonu smrti moralo zadrfati. Dubinska ana
liza takozvane' teznje za nirvanom narocito je pogodovala
245

jacanju mog glediSta da j e hipoteza nagona smrti bila po
kuaj da se objasne cinjenice koj e se jos nisu mogle objas_
niti i, stoviSe. pokusaj da se to ucini na pogresan nacin.
Psihoanalitiearima s dij alekticko-materijalis tickom1 on
jentacijom, mladim zagovornicima spolne ekonomije i ana
liticarima karaktera, ovaj esej viSe nego raniji eseji nudi
izvjesnu teorij sku jasnocu i prakticnu pomoe u primjeni
-ka-raktero-analiticke Karak tero-analiticki koncept
i tehnika psihickih smetnja ponovo ozivjese kao posljedice
otkrica nedostatka psihickog dodira i straha od uspostavlja_
nj a dodira. Lako je moguee da ee se misli postavljene u
ovont napisu uskoro pokazati nepotpunima, mozda ponegdje
i netocnima. To bi dokazalo da sarno kroz zivu praksu mo
zemo iCi ukorak s razvojem nove misli. Oni koji se ozbiljno
potrude da nauce karaktero-analiticku tehniku neee imati
teskoca da u svom klini ckom radu prepoznaju odnose izme.
du nacina psihickog dodira i veget<lJtivne uzbudljivosti, opi
sane oVdJe po prvi put, I- da se -njime okoi'iste. O VI odnosi
ne sarno da mogu pomoCi da se nas psihoterapijski rad iz
vuce iz misticne atmosfere danasnje psihoterapije, nego su
pogodni i za to da se, pod najboljim uvjetima, zajamci po
stizanje inace nedostizivih uspjeha. U isto vrij eme, moram
upozoriti analiticara da se ne preda pretjeranom terapijskom
entuzijazmu. Ne moze biti viSe nikakve sumnje u nadmoc
analize karaktera. Ali se upravo kraj sta.dija karaktero-ana
litickog lijecenja, naroCito ponovno oZivljavanje tjeskobe
orgastickog dodira i njezina svladavanja, jos uvijek premalo
razumije, pa se stoga njime nije dovoljno ovladalo. Cak i
prijatelji uvelike ne razumi j u teoriju orgazma. los uvijek
postoji vel ikoneznanje u odnosu na neinhibiranu spontanost
orgastickog prepusta!lja,! sto e obi.f.ic>"miLesa s preorgastic
kim uzbudenjem. Ipak je sigurno da se bez sigurnosti u
'pltanju orgazma karak tero-analiticko lijecenje moze uspjeS'
no okoncati tek slucajno.
Predavanje na 'kojem se 1:emelji ovaj esej dkoncalo je i moje
clanstvo u Medunar odnom psihoanalitickom udruzenju. Nje
I Nakon orgonske energije Reich se vi lle nije s]ufio tim poj.
govo vodstvo
gledistima.
viSe nije zeljelo da ,se poistovjeeuje s mojim
Veljaea 1935.
Wilhelm Reich

mom. materijalizam, kako ga je zacrtao Engels u svom
Anti-Dii.hringu, r azvio se u biofizikalni funkcionalizamc (Wilhelm Reich).
Marry Higgins
246
1. NESTO VISE 0 SUKOBU IZMEDU NAGONA I
V ANJSKOG SVIJETA
ponajprije zelim podsjetiti na one starije psihoanaliticke
teorije koje sam u svom radu uzeo kao polaziSte. Razumi
jevanje r ezultata karaktero-a nalitickog istrazivanja nije mo
guce bez poznavanja ovih teorija.
prva psihoanali ticka glediSta temeljila su se na sukobu
izmeau nagana i vl!J:ljskag svijeta. Potpuno zanemar iVanje
ovog osnovnog koncepta od strane danasnjih teorija nimalo
ne mijenja cinjenicu da on i da.Jje ostaje na snazi. da je
svakom klinicaru nedvosmisleno shvatlj iv u svakom slucaju
i da je najplodonosnija formulacija u cjelokupnoj analitic
koj psihologiji. U svj etlu toga nazora psihicki se otkri
va kao posljedica sukoba izmedu
skefrustrai'rje (uskrate) toga -zantjeva,teK sekundarno iz
opreke nastaje- @uffil srijr sukob lzmeau zelje i samopo
ricanja (iIi je temeljni
element onoga sto se nazi va unutrasnji morak Moj a je na
mjera da u svakoj prilid pokazem ,kako ovo pravilo dovodi
do osnovnih teor ijskih gledi sta u psihickom sukobu. Ako
ispit ujemo porijeklo nagonske frustracije, prekoracujemo
granicu psihologije, ulazimo u podrucje sociologije i susre
cemo se s bitno drugacij im skupom problema od onih s
kojima se susreeemo u podrucju psihologije. Na pitanje za
sto drustvo trati zatomljenje i potiskivanje nagona, ne moze
se vise odgovoriti psihologijski. Drustveni, tocnije,
ski interesi su ti koji uzrokuju ova zatoinljenja i potiskiva
nIa u izvjesnim r azdobljima.
2
Politika, za koju mi moji pro
tivni d zamjeraju da je mij esam sa znanoscu, povezuje se
neposre.dno s ovim najstroze znanstvenim, rekao bih - je
dino znanstvenim postavljanjem problema.
Kada mladic otkriva da sputavanje njegovih prirodnih
spolnih temji ne uvjetuju bioloski r azlozi, da njima ne
upravlja nagon smrti, vee da one ispunjava odreaene inte
r ese onih koji imaju drustvenu moc, kada otkrije da su ro
ditelji i ucitelji same nesvjesni izvrsioci ove drustvene moei,
tada on nece prihvatiti tvrdnju da je to visoko zanimljiva
znanstvena teorija, nego ce shvatiti bijedu svog zivota, zani
jekatJi njegovo bozallsko porijeklo i zapocet ce da se burn pro
tiv ro.ditelj a i njihovih nalogodavaca. On cak moze postati
3 Usp. Der Ei nbruch der Sexualmoral, II. izd., 1934.
247
ce
kritican po prvi put i pocet i da razmiSlja. To i sarno to je
one sto smat ram seksualnom polHikofff:3
Znamo da je zadatak da posreduje izmeau takvih dru
stvenili utjeeaja - koji kasnije postaju i'nteriorizi1rani 'kao
moralnost iIi unutrasnje sputavanje nagona - i bioloskih
potreba. Ako pratimo psi hi cka ocitovanja potonjlh, tj. iet
-,pojava, dovolj no daleko, stizemo do tocke na kojoj nase
psihologijske metode istrazivanja viSe nisu primjerene, jer
smo usli u podrucje fiziologije i biologije. OVdje se moji
protivnici i ja razilazimo u vaznoj tocki. J a naJazim po
-=:;. trebnim da psihologijske metode; moji pro
tivnici psihologizir aju sociologiju i bloio'glju. Nakon toga,
cinit ee se poma,lo cudnim da je predmet mog istrazivanja
upravo razvoj vegetativnih uzbuaenja iz karakternih, tj. psi
hickih formacija, i da to nastojim ostvarHi uz pomoe psiho
logijskih postupaka. J esam Ii kriv zbog zastranjenja od svoga
v.Jastitog nacela? Radije bih ostavio odgovor za kasnije.
2. NEKE TEHNICKE PRETPOSTAVKE
Odnosi izmeau psihickog aparata i vegetativnog uzbuaenja,
kao sto ih ovdje pokusavam opisati, ostat ee neshvatljivi
ako se najprije ne oslobodimo izvora pogreske svojstvene
nasoj metodi teorijske spoznaje. Teorija i pr,?ksa una
sem mdu nerazdlvojno i'spTepilecu. Neispravan teorijski stav
mora neophodno dovesti ao neispravne tehnike, a neisprav
na tehnika stvara neispravna teorijs ka glediSta. Ako poku
sarno da of.krijemo izvore iz koji'h je potekla teorija 0 na
gonu smrti, nalazimo, odvojeno od razloga drustvene pri
rode - koje sam razmatrao na drugom mjestu - prije sve
ga tehnicke izvore. Mnogi od onih koji su sudjelovali u
radu Beckog seminara za psi'hoanaliticku terapiju sigumo
1 To je drustvena, t j. djelatnost koja iz znanja
da je spolno potisklvanje drustvenog podrijetla. Glediste koje je Bern
feld na 13. Ps!hoanalitTcK6ilr kongresu da se spolni odnos mIa
dica svesti na lose uvjete obrazovanja, sarno potvrduje mladi
ceve neurotske osjecaje krivnje. Ono ce sigurno obradovati sve svece
nike i pobornike objektivnog duha. No izvan toga, sarno ce zastrti
problem puberteta umjesto da ga rijesi, i nanijeti stetu svakoj po
zitivnoj spolno-ekonomskoj pomoCi mladiCima. Zbog svega toga, pro
blem razvoja adolescenta jasno spada u okvir odnosa izmedu vegeta
tivnog uzbudenja i psihickog ponasanja, bez obzira na to kako sa
vjesno se istina presucuje a objektivna znanost zanemaruje
nicu da adolescentni razvoj nase mladeZi uglavnom odreduje drustveno
frustriranje njihova spolnog zivota. To zna6, da Ii je vegetativno pro
' izvedena spolna energija uskladena na zdrav iIi neurotski nacin, ovisi
: prvenstveno 0 tome kako je drustvo opremilo mlade Ijude strukturno
i materijalno.
248
se sjetiti komo smo t eskoca imali u ovladava'nju pro
p'!itajen,.oga negativnog prijenosa nasih pacijenata,
jedn
akO
teorij ski i pra'kticki.
Sig neeu pretj erati kad kazem da smo tek negdje
urno
izrn 1923. i 1930. stekH prakticko razumijevanje negativ
edu
nag prijenosa, tj. dugo nakon sto ga je Freud klinicki utvr
dio i teorijski for mulirao. KHnicki temelj na kojem je
Freud p ostavio svoj u teorij u nagona smrt i je t akozvana
Ova formulacij a m aci da
pacijenata ne reagiraju na nas analitioki' rad
interpretiranj a pokazivanjem znakova poboljsanja vee raz
vijanj e m jacih neurotskih r eakcija. Freud je pretpostavib
da Je ovo jacanje povezano s nesvjesnim osjecajem ikrivnje
iIi, kako je on to otada nazivao, potrebom za ka-znom
koja prisiljava da se odupire radu i
ustra j e u svojoj neurozi, tj. u svojoj patnj i. Primajem da
sam dij elio ovo glediSte u ,prvim godinama nakon objavlji
vanj a rasprave Das Ieh und das Es , i tek postepeno poceo
da sumnjam u nj . U tehnickim izvjestajima danim u Beckom
seminaru, postale su jasne tri stvarL koje su bacile znatno
svjetlo na tajnu Ilegativne Terapljs Ke!'eakcije: l(W pacijento
ve tj. one koje proizlaze iz njegove po
t isnute mrznJe, nhe uopce ana'lizirale iIi se to Cinilo
u naj vecoj mj eri nedovolj no; ( (2) , analitrCari, cak i najiskus
niji, baratali su gotovo pozitivnim
pri jenosima, tj. teznjama za ljubavi; ({3Firialiticad su obiCriO
s matralr pozitivnjIll prijenosom sto j e bilo sarno.. tajna,
mdn,ig:.
Tek kr atko prije Kongresa skandinavskih psihoanaliticara
u Osl u 1934. us.piO sam doCi do ispravne formulacije nega
tivne terapijske reakcije. Ana,utickim radom osiobaaamo
.,psi.biCku-energilu koja Itezi prema Ako se pa
cijentovi pn]enosl lskljubvo, Ih prere-mo;=l; :-ud-5amogpo
cetka analiziraju kao pozitivni negativna oci
tovanja nisu temelj'ito razotkrivena prije nego sto je to
uci njeno, posljediea ce biti sljedece: osloboaeni zahtjevi za
ljubavi zeljno .1r?Je zadovolienj e i susrecu se sa strogim
uskraculan5i.Ql uanalizi , a di j elom i ogradama unutrasn jegI
sputavanja sfiiorenI nl irpotisnutih potica i
a
mrZnje usmjere
nih pr otiv Uubavi. Ukratko, vjerujemo da smo oslo
bodiU poticaje ,1jubavL" ali u stvarnosti pacijent je -ostao
nesEosoban za l jubav. Prema zakonu psihic!og aparata,
Fiiistrirana Ijubav pr etvara se u mrZn ju. Nerazvijeni poti
caji mdnje, koji su ostali u nesvj esnome, djeluju poput
magneta na ovu umjetno stvorenu mrznju. Ovo dvoje poja
cava j edno drugo, sekundarna mrlnja takoaer postaje ne
249
svjesnom. BuduCi da ne dozivlj ava ni kakvo prainjenje, pre
tvara Se u samora'l.arajuce namjere. Prema tome, p Q1D:ba za
kaznom koju smo utvrdili u nasih pacij enata, kao sto sam
naglasio joS 1926. u svojoj raspri s Alexanderom, r::i je uyok
vee proizvocL.neurotskoR. sukoba. A negativna ' terapi)5klf- .
-nakcija bila i.....J2osliedica l1era'l.vijenos:ti=1ebmke 'l.a manipll_
tiranje jJfilajenim prijenosom.
"ao dokaz valjanosti ove tvrdnje mogu ustvrditi da. nema..
negativne terapijske reakcije kada se slijede dva praviIa:
Pacijentov skriveni negativni stay se proradi prije nego
510 se poduzme biolo kamlv drugi anaIillCKi raCI;-pac!jent se
ucini svjesnim ovog stava; osiguran je iziaz za svu oslobo
denu agreSljU; sa- svakim mazohistickim poticajem se postu
pa ne kao s ocitovanjem primarne zel je za samouniStenjem
vee kao s agresijom 'koja je, u stvarnosti, usmj erena protiv
objekata vanjskog svijeta. 2) Pacijentovi pozitivni izrazi liu
bavi se ne analizir a'u sve . .. retvoreni u mrzn u,
t ] . posta]u reakcij e razocaranja, iIi konacno postanu zgusnutl
u mislima genitalnog incesta. U vezi s tim, podsjetio sam se
jednog Freudova prigovora kada sam ga upoznao s mojim
pocetnim gleclistima na karakteroanaliticku tehniku; a za
tim su gotovo svi moj i kolege uvi jek iznova iznosili taj pri
govor koji glasi: analiticar nema pravo da bira, on se mora
baviti svom gradom onako kako se ona iznosi. Dao sam od
govor na ovo primjedbu u Prvom dijelu ove knjige, pa ga ne
moram ovdje ponavlj ati. Medutim, ovaj prigovor dovodi do
bitnog rasvjetlj avanja teorijetehnike koju sam zastupao
proteklih godina. Zelim je ukratko sazeti, jer je njeno po
znavanje nuzno za razumijevanje teorijskih rezultata kao i
.sredstava pomoeu kojih se do njih dolazilo.
Prvo nacelo analize jest Ida se nesvjesno ucini svjesp.im.
Ovo nazivamo inteiJeretiranjem.\Odreaeno je topickim gle
diStem. MedutIm, a 0 posao ifiterpretiranja treoa da l spuni
,svoju terapijsku funkciju, neophodno je u obzir uzeti to
da izmedu pacijentove nesvjesne psihicke grade i nasih in
terpretacija post oj e otpori i da se ovi otpori moraju uklo
niti. Ovo glediste 6dg6vara dinamici procesa7'"Na
temelju nasih iskustava u Kontrolniiri anahzama i u Be6kom
tehnickom seminaru, moze se reci da su analiticari, mada
su teorijski upoznati s oba glediSta, analizi rali i da jos
uvijek analizi raju, gotovo iskIjucivo u skladu s prvim, to
pickim. Ovo se pokazuje vrl0 jasno, na primjer, i u Steke
lovom i u Rankovom poimanju analitickog rada. Bio bi to
dokaz nedostatka samokritike ako ne bismo priznali da smo
svi mi vise ili manje zanemarili dinamicko glediste u prak
250
ticn radu, jednostavno zato sto nisrno znali kako da nji
orn
me ru,kujemo.
Topickom i dinamickom gledistu u tehnici, karaktero-ana-
Uticki rad .doda) e. i Ovo
ukljucivanJe SVlh nasili glechSta 0 .pslfil cKOnt pl0CeStl u me
todu naseg rada urodilo je, bar za mene, dalekoseznijim
preobrafajima prakse nego sto ih je, u svoje vrijeme, izvr
sio prijelaz od neposrednog interpretiranja nesvjesnih sadr
iaj a na tehni ku otpora. Kada jednom uklj ucimo strukturno
i ekonomsko glediSte, viSe ne mozemo utvrditi da bi anali
ticar trebao da se bavi svime sto se pojavi. Zelim navesti
nekol
iko
osnovnih nacela i potcrtati sto sam pokusao utvr
diti iscrpnim klinickim dokazivanjem u prvom dijelu ove
knjige:
Grada koja se nudi tijekom analitic.ke seanse mnogostru'ka
je; ona potjeee iz razli Citih psihickih slojeva kao i razlicitih
povi jesnih stadija r azvoja. Terapijski i dinamicki grada nije
jednake vrijednosti. Spolna ekg,nornija namece nam strogo
propisani put koji zapocinfe analizom pacijentovih prege:
nitainih i ne ati ' avova i zavrsava usredotocenjem sve
os 0 od'ene=pSl 1 e energij e na genitalni !:L.ao$av
!jiriJ - .?vo. iz teorije'
e
orgazma - _naJva 1JI Je t er aplJskl cII] .
Jednako tako je ekonomski odredeno da se dosljednom
analizom pacijentova vladanja, poglavito iz trenutnih nacina
ponasanja, povijesno poremeceni afekti mogu donijeti na
povrSinu, povezani sa sadrlajima djetinjih misli, i tako raz
rijd iti.
Prema tome" q.naliza karaktera
ale;; skladu .s ut)Lfl1en.!m planom rn
.cYetztQye osqbite .. . -. -
Ispravno provedena analiza karaktera, premda beskrajno
razlicita u sadrlajima, sukohima i strukturama, pokazuje
sl iepeee tipicne faze: '
. Karaktero-analiticko labavljenje oklopa.
Proboj karakternogo klopa"1Il,'"drogim rijeCima, konac
no umstenjeneurotske ravnoteZe.
J. Izbij anje na povrsinu najdubljih slojeva afektivno na
biiene ponovno pokre'tanje infantilne histerije.
roradu bez grade; izdvajanje Ii
hl da iz pregenital nih fi ksacij a.
Ponovno aktiviranje infantHne genitalne anksioznosti
neuroza) i geriitalnosti. -=-
I',! Pojavu orgazmicke anksioznosti i uspostavljanje orga
potencije - 0 cemu ovisi uspostavljanj e gotovO pune
sposobnosti za djelovanje.
251
lako se uspostavljanje genitalnosti vee danas mnoghn
analitiearima cini necim sarno po sebi r azumljivim, orga_
sticka potenci ja nije poznata i uocena. Do 1923. osudivanje
nagona i subIimacij a bili su jedini priznati ciljevi terapije.
Lmpotencija d. fl1igidnasrt: nisu s'IDaJtram,i posebnimsimptomi_
rna neurotskog organizma vee simptomima medu ostalima,
koji mogu ali ne moraju biti prisutni. Bilo je poznato, sj
gurno, da postoji orgazam i vrhunac (akme), ali se tvrdi10
da postoje brojne jake neuroze s. potpuno neporemeeenim
orgazrnima,;. tj. spolno-ekonomska priroda i dje16vanje
gazma bili su nepoznati. Drialo se da su neuroze ocitovanja
spolnog poremeeaja uopee; s glediSta spolne ekonomije, s
druge strane, neuroza nije mogla nastati bez poremeeaja u
genitalnosti i nije se mogla lijeciti bez uklanjanja ovog
poremeeaja. Freud, Sachs, Nunberg, Deutsch, Alexander i
veCina drugih analiticara odbijaiJi su moje glediSte psiho
-ekonomske i terapijske vaznosti genitalnosti. U Freudovitn
predavanjima u cilju uvodenja u psihoanaIizu (Vorlesungen
zilr Einflihrung in die Psychoanalyse) (1933!) pitanja koja
su se odnosiIa na genitalni orgazam nisu se uopee spomi
njala, niti su spomenuta u Nunbergovoj Neurosenlehre. Ta
ko je pitanje izvora energije neuroze ostalo bez odgovora.
ad samog pocetka se ukljuCivanje funkcije orgazma u teo
riju neuroze osjeealo kao smetnja i ono se otklanjalo. I
doista, to nije bHa posljedica cisto psihologijskih istraiiva
nja vee psihofizioloskih istrazivanja.
4
Ferenczijevi pokusaji
da dode do teorije genitalnosti bili su sarno psihologizira
nje fizioloskih i bioloskih pojava. Orgazam !ilie psihicka
pojava. Naprotliv, on je pojava na:s1:ala >Slamo svodenjem sve
sihjClqr aktivnosti na prvobitno djelovanje, b.
psihiiSke pred0cIZ6ene i zamiSfjIfjne
,aktivnosti. On j e ipaKsredisnj i ekonomi
je. Njegovo ukljucivanje u psihologij u amoguCilo je ne sa
rno 'konkretno prilaienje kvantitativnom faktoru u psihic
kom zivotu i veze izmedu psifiiCkog i fizio
Ioskog faktora (tj. vegetativnog) nego je ono, nnino
oralo uZllatnoj mjeri promijeniti psihoanaliticko gleda
nje na neurotski proces. Kasnije se edipski 'kompleks sma
trao objasnjenjem neurotske bolesti; danas vidimo da ovisi
o drugim cimbenicima da Ii edipski komp1eks vodi iIi ne
vodi u neurozu: sukob .diiete-roditelj ne postaje patogen ako
ne osto 'j i oremeea' 11 d etetovo .s lno' ekono i 'i; ovaj
aJ p01aze feme j za kasni je Iol e } tmkciomranje
Usp. moj rad: Zur Triebenergetik, Zeitschrift fUr Sexuatwissen
schaft, 1923.
252
Jjbi dn
e
ekonomij e u odrasloj dobi; on iz.vodi svoju eneE&U!.
upravO iz onog sto je pomoglo da ga tJ. zasto )a ge
pitaol no-spolne Na taj naCin naglasak ji .pomakriu t
'sll'SadrZaja do! ivljaJa na ekonomi ju vegetativne energije.
Zbog toga se davala -manja -vainost tome a a Ii se od sa
mog pocetka dobivalo manj e iIi vise grade te koliko se sa
w alo 0 pacijentovoj proslosti. Umjesto toga, odlucujuce
pitanje bilo je da Ii su dozivlj aji koji djeluju kao vegetativ
po-energetske koncentracije sila zaista dobiveni ispravno.
lma rnnogo anaIiticara naklonjenih spolnoj ekonomiji, koji
pjsu prosti kroz ovu evoluciju rascjepa u teoriji neuroze i
zato ne shvacaju sredisnju vaznost pitanja orgazrna. Ako 'k
tome j os uzmemo da sarno primjena karaktero-analiticke
tehnike uspjesno vodi do prodiranja u fiziol oske pojave
orgastickog poremeeaja j njegove psihicke izraze, i da je ta
,tehnika dijelom odbijena a dijelom nije svladana, tada se
ne moramo cuditi da su analiticari iznenadeni kad nadu da
mazohiste u biti obi,lje.zava odredeni strah od orgastickog
osj eta. l pak, ovdje vrijedi isto sto i za psihoanaliticko uvje
renje opcenito: ani koji nisu dozivjeli analizu karaktera,
ne mogu prosudivati njezina otkriea, jednostavno zato sto im
nedostaje osjetilo za to i dozivljaj njf.!. U najboljem slucaju,
oni je mogu shvatiti intelektualno; sri osta
je nedostupna njihovu razumijevanju, lmao sam prilike da
analiziram izucene i iskusne analitieare. DosE su k meni s
poznatom .sumnjicavoseu iIi s uvjerenjem da znaju vee
odavno sve 0 tome. Uvijek su bili u mogucnosti da se uvje
re u znacajnu razlikl1 izmedu uobicajenog psihoamvlitickog
postupka i analize ikaraktera i morali da priznaju da nisu
mogli znati one sto su saznali kroz analizu karaktera, iz
jednostavnih razloga sto to nikada ne bi doslo na povrsinu
bez primjene odredene tehnike. To je naroCito vazno za
prave orgasticke osjete koji se javljaju po prvi put za vri
jeme automatskog stezanja genitalnih miSica.
Zadovoljit eu se ovim ne opsirnim sazetkom. UkljuCivanjem
psihicke strukture i libidne ekonomije u ana
hticki rad znatno se izmijeniSe i zamrsiSe slika, naCin po
stupka i, stoviSe, osnovni pogled na tehniku. Ta se tehnika
?bogatila problematikorn, sto zacijelo nije nj oj naustrb,
Jer nam se to uzvraea vecom sigurnosti i trajnijim i opsez
nij im rezultatima koji se postizu kada god anaIiticar uspije
rijeSiti sll1caj u skladu s karaktero-analitickom tehnikom.
, Vidi takoder moj opis odnosa izmedu psihoneuroze i aktualne ne
uroze u Di e Funktion des Orgasmus (1927). Takoder, The Function of
the Orgasm, 1942, 1948.
253
Na Zalost, jos uvij ek se ne moze tvrditi da ovaj pristup
uspij eva u svim slucajevima.
Tijekom proteklih dvanaest godina, tehnika je pretrpjela
znatne promjene, kao i nasi pogledi na di namiku psihickog
aparata. Shodno t ome, oni arrtalM:i eari koj'i nj'Sll 'slijedili Ovaj
razvoj , nisu u stanj u da shvate moja gledista 0 tehnici i teo
riji. Boj im se da j e jaz postao 'tesko premostiv, ca:k i kada
se drii da i drugi dijele moja glediSta.
Zelim iskorist iti ovu priliku da razj asnim nesporazum do
kojeg dolazi svaki put kada pokusavam objasniti svoja gle.
diSta. Grupa anali ticara t vrdi da je sve sto kaiem otrcano i
da im je vee odavno poznato, dok druga grupa izj avljuje da
moja tehnika viSe nema ni kakve veze sa psihoanalizom, da
je pogresna. Kako j e ovo mogu6e? Nakon sto shvatimo kako
se vrse nova znanstvena otkriea, necemo viSe biti iznena.
denioS j edne strane, moj a tkaraktero-analiticka tehnika pro
izaSla j e freudovske tehnike otpora; kako j e ja vidim, ona
Go danas predstavlj a ii]ez1n-najcl6sljedniji Zato, ona
mora imati bitne slicnosti sf reuCl ovsRom tehni'kom. Zbog
ovih slicnosti, prva grupa krit icara koje sam spomenuo vje
ruje da pr imjenjuj e istu tehniku kao i ja. Medutim, na te
melju bezbrojnih slucajeva preuzetih od drugih analiticara,
mogu potvrditi da to uopce nije tako. Odgovornost koju no
sim obavezuj e meda to ustvrdim. Uz slicnosti, postoje i
dalekosezne i temeljne razli.ke.
S druge strane: ukljucivanje novih g ajaliSta, narocito po
stavljanje r:Ftiffi potencile kao terapiTskOg c;llja, izmi.
te 'cki postupak u cjelini do te mj ere da druga
grupa kritieara u njemtiVIse ne prepoznaje analiticku teh
niku. Ovo objasnjenj e je nepobitno i potvrduje ga povijest
svih znanosti. Nova otkrica, pogledi, metode nikada ne na
staju iz nicega; ani se temelje na cvrstoj osnovi - marlji
yom radu drugih istrazivaea. Razlike i osobne netrpeljivosti
koje r adaju neslaganje mm j enja nesretna su ali a cito neiz
bjema posljedica cinjenice da se kvantitativno i kvalitativ
no obogaeenj e izvjesnih vidova znanja pretvara u kvalitativ
ne promjene cjeline.
3. PROMJENA FUNKelJE NAGONA
Moramo s nasim razmat'ranj em tehnike poCi jos malo dalje.
Vidjet cemo da se teorij ski r ezul tati do kojih sam na kraju
dosao mogu postiCi i pokazati samo kada je primijenjena
karaktero-analiticka za razliku od jednostavne tehnike otpo
ra, iIi cak zastarjele tehnike neposrednog interpretiranja.
Jedno od temelj nih nacela teh?ike j est I
cia. se "potisnuta ne oslobada i cini svjesnom .
sa staj aliSta vee uvi' ek i ' ed' a sta' ali!ta
tome, naj vaZnij e se teorij sko pitanj e ov Je Le
ganizaci'e d"elovaill. "a 5 e o-strukture, iz koje pro
'Iz aZ1 obr anaj jer, na ce terapIJs"'KlfaaDltI JCotvoran sa
rno do one m'jere ko-Hko razum>ijemo ego-obranu. I, obmuto,
poznavanje ida daleko manje od poznavanja ega vodi do
poboljsanja nase tehnicke vj estine.
7
U vezi s time, karak
tero-anali ticki pravac ispitivanj a podudara se s problema m
koji je bio glavna briga psihoanalitickog istraiivanja kroz
nekih cetrnaest godina: kako dj eZuj e ego? Svi se sjecamo
kako smo bili jako irnpresioniram kada nam je Freud rekao
da smo do sada prouCavali i razumj eli sarno one sto je po
tisnuto. Zna:mo suviSe malo 0 porijeklu potiskivanja i a
struktwri ego-<lb'rane. BUo je neobicno da se to.lJi:ko manje
znalo 0 egu, da je bi,la toliko teze stiCi do njegova razumije
vanja, nego do razumi jevanja onoga sto je potisnuto. I pak,
nema sumnj e da je bilo bas tako, i to takoder mora imati
svoj e razloge. Njih treba naCi !l1e sarno u teskocama psiho
toskog razumij evanja.
U dj elu Das Ich und das Es Freud je doduse postavio
pitanje porijeIg'! energije ego-nagona, a to je za na s billa
velika l10vina u to vrijeme, 1922. U odgovoru na ovo pitanje,
Freud je iskoristio svoju teorij u nagona smrti, do koje je
Ovo nacelo su moji kritieari, me<iu njima Nunberg, krivo
da ono za mene znaci da su karakter i obrana istovjetni; da sam,
prerna tome, neopravdano ograIirtio pojam karaktera. Da je t ako, mo
rao bih to odmah ispraviti. Ali ja smatram da sam izrazio svoja gle
dista sasvim nesumnjivo kada sam iznio da naivaZni ja i najvidljivija
karakterna erta postaje u analizi na'odlutniji otpor u svrhu abram; _
upravo u svr u r azvlO U lettnl stvU. InJeruca , UZ to,
I lJe, ug avnom n -- _ . , da slufi da po
drzava odnos prema vanjskom svij etu i da saruva psihicku ravnoteru,
iscrpno je opisana i razradena u Prvom di jelu ovog sveska. St oga mi
se cini da ova kritika nije objektivno motivir ana.
7 1945: Ova formulacij a je bila jednostrana i zato netocna.
Istrafivanje oklopljivanja ega bilo je tek prvi potreban korak.. Nakon
lito smo uspjeli ovladati okJopom, jednako u teoriji i pr aksi, prostrano
podrucj e biololike energije otvorilo je otkrice orgona U organizmu j
u kozmosu. Ono lito psihoanalit icka teori ja naziva .ide, u stvari je
fizicka orgonska funkcij a unutar biosustava. Na metafizicld na
ziv ,.id. podrazumijeva da postoji u biosustavu, funkcij e cega
su odre<iene izvan jedinke. To nesto nazvano ide tizit ka je
odnosno tivi nrl!O'iiski sustav, "bio
aparat, sarno predstavlja utjelovljenje zgusnute orgonske
Nedavno je jedan psihoanalitiear IJapisao prikaz u kojem
Je opisao or gon kao istovjetan freudovskom idu. To je ist o tako
tOCno kao i reCi da j e Aristotelova i Drieschova entelehijae istovjetna
5 orgonom. Mada je istina da pojmovi id, entelehijae, ..&m vitale
255
254
dosao bas zbog teskoca koje pacijentov ego pruza uklanja.
nj u potis:kivanja i lijecenj a. U s'kladu s ovim misljenjem, OVe
teskoee potj ecale su iz potre be za kaznom Hi , drugim rije.
cima, iz nesvjesnih osj ecajaxDvnje; u konacnoj analizi, go.
vorilo se da su one izrazi primarnog mazohizma, tj. zelje
da se pami. Zbog toga, na pi,tanje s t r:ukiture egoohrane
i zatomljenja libidnih snaga u covjeku formuladja nagona
smrti nije odgovorila nista bolje nego na pitanje: sto je
ego-nagon?
Prisjetimo se, na brzinu, toga kakve su nejasnoee odvaj.
kada postojalle u ana:tiJt'i ckoj teoriji '0 prJrodi ego-magona.
'se gla d, za razliku od spolnosti, smatm!la ego-na.
gonom koji slliZi u svrhu samoodrZanja. a vo glediSte bilo je
u sU'Pr:otnosti IS fumkoi'jom ego-nagana kalO prot ivnikd spol.
nosti. $,tdviSe, nekol1i:ko 'raZlID'at ramja 0 spolno-eikOnoIllls.koj
prirodi dovelo j e do uvida da se, u strogom smislu rijeci, na
gon gladi ne moze smatrati nagonom jer on nije ocitovanje
prekomjeme proizvodnje energije kao sto j e spolnost; on
je, naprotiv, ocitovanje snizenja razine energije u organizmu.
Nadalje, vee ,smo odavno smatrali da potreba za hranom,
s obzirom na njezinu strukturu, pripada idu a ne egu. Pre
rna tome, glad n1je mog.la t voru.ti ener,giju ego-nagona.
SchHder je je dnom pdkusao Ulspmedit i ego-ma:gone sa
spolnim nagoruma, opisujuCi prve kao nagone usmj erene
na grabez i prisvajanje. a vo glediste takoder nije bilo odr
i orgon opisuju ist u stvar, to je pretjerano pojednostavnjenje nji
hova srodstva. Orgon je vidljiva, mjerljiva i primjenjiva energija
kozmi cke prirode. Id, entelehija i Delan vital, 5 druge strane,
sarno su izrazi Ijudske intuicije da postoji takva energija. Jesu li
Maxwellovi elektromagnetski valovi isti kao i Her tzovi e!ektromag
netski valovi? Da, sigurno. Ali 5 Hertzovim valovima moguee je
nositi poruke preko oceana, !ito nije moguce 5 Maxwellovim valovima.
Takva tocna podudaranj a bez obzira na prakticke razlike imaju
svrhu verbalnog prikrivanja velikih napredaka na polju prirodnih zna.
nosti. Oni su isto tako neznanstveni kao i sociolozi koji su opisivali
orgon kao jednu od moj ih Dhipoteza. Hipoteze, id, entelehijac
itd. ne mogu onvjeti krv niti uni!ititi maligne tumore. S orgonskom
energijom to je sasvim moguce.
Hvatanje u kostac 5 pr oblemima psihologije u daljem tekstu je
ispravno i vazno unutar okvi ra dubinske psihologije. Or gonska bio
fizika nadmasuje ovaj okvir. S poznavanjem orgonskih funkcija or
ganizma, problemi dubinske psihologije postaju manje Rjesenje
problema psihologije len izvan podrucja psihologije. Na primjer, jedno
stavna zakocenost orgonskog pulsiranja u grIu cini najslozeniji me
hanizarn oralnog sadizma razumljivim na jednostavan nacin. Ali ne
mozemo sada ulaziti u to. OsvreuCi se unatrag, zanimljivo je vidjeti
kako su se uporno ozbiljni psihoanaliticari morali boriti 5 biofizickim
problemima, a da stvarno nisu mogli doCi do nj ihove srZi. U dubin
skoj psihologiji analiticar radi s porivima, ali on je prije nalik na
covjeka koji zeli piti vodu iz ciji odraz vidi u ogledaJu.
256
iivo, jer ne moze biti sumnje da potreba da se grabi i pri
voji pr ipada funkciji miSienog apara ta i, prema tome, dio
je zaUhe vegetativne energije. Freudov zadnj i pokusaj da
kaO oprecnika spolnosti uvede nagon smrti umjesto tajno
v.i1ih ego-nagona, 'samo je nalrn.rj enio antagonizam izrnedu ega
i ida antagonizmom izmedu dvij u skionosti u samom idu.
problem je postao s,lozenijim nego ikada rani je.
J.sorpno proucavooje Ilmraktero-anaJli tickog rada 0 ego
-obrantl. donijelo 'je odgovor kojli je zais'ta bio sasvim oeit.
postavljal0 se pitanje zasto je teori jskom istrazivanju taj
odgo
vor
bio skriven, iako je postojalo obilje aluzija na nj
u anali tickoj teoriji.
Panovo cerno uzeti kao polaznu tocku osnovnu shemu
psihickog sukoba izmedu nagona i vanj skog svijeta. Porivu
(P) koji teZi prema vanjskim ob jektima suprotstavlj a se
frustr ira juca protusila zabrana vanj skog svij eta (dijagram 1) .
fede'ee je pitanje gdj e zabrana vanjskog svijeta j obiv.%:
energiju.. da bi izYrSHa svoju Nakon krat l<.-og r az
roiSljanj a, vi dimo da sarno potjece iz vanj
skog svijeta; energija ili, 'm o je O'@:/Sn<JZ'ovemo, ka'feI{Sa s
kojom j e zabrana izvrsena potjece iz zaHhe energije same
osobe. Pod utjecajem pritiska vanjskog sVljeta, razvlJa se
upu
tar
osobe, rqzdvajarzje i!::L_rascJ!F. iedinstvene
gl1ie.Jll:
roku
je da se jedan poriv okret e protiv drugog po
rlva lH se cak isti J'oriv razdvaj a u dva smjera: Jedan koji
nastavlj a da teH prema sVIJetu 1 drugl 'koJl se okreee protiv
sebe. Okretanje poriva protiv sebe opisao je Freud u djelu
Trie b und Triebschicksale (Nagon i nagonske sudbine). Novi
problem zapocinje kada dolazimo do procesa unutrasnjeg
razdvajanja i suprotnosti: Da navedemo konkretan primJ er; '
ada dj eCakrerrda masturbira s incestnim fantazijama, ta
da njegova ljubav za sebe i njegovo objektno-libidno htije
nje cini, u tom stanju, jedinstvo; teznja prema majci lezi u
istom pravcu kao ljubav za .sebe - one ne idu jedna protiv
druge. Zabrana masturbacije od strane majke ima ucinak
frust racije objektnolibidne teznje (uskracene zelje) i djeca
kovoj narcistickoj nepovredivosti prijeti kaznjavanjem ka
stracijom. Medutim, u trenutku kada vanjska frus tracija
pocinje da dj eluje, narcisticka teznja za samoocuvanjem
usprotivl juje se teznji za objektno-libidnom masturbacijom
(dijagram II i III). Varijacija ovoga je pobuna njezne veze
prerna majci (strah od gubitka ljubavi) protiv culnog spolnog
';1zb.udenja, koje .je prvobitno s osjecajima njeznosti tvorilo
Jedmstvo. Prema tome, na razdvajanje istovrsne teznje na
stavlja se suprotstavl janje jednog dijela razdvojene teznje
drugom dijelu. Sada je jasno da zabrana vanjskog sYij e
ta
257
Dij agram pokazuje promjenu funkcije pori va, unutrasnje
razdvajanje i opreku
S1
pT
I Prvobitni sukob izmedu poriva (P) vanjskog svijeta (S)
S1
py
II Razdvajanje jedinstvene teznje pod utjecajem vanjskog svi
jeta
s 1Id
mo
ze
imati utjecaj sarno ove energije kQja...,i1
postaia podijeljena . rotiv se .' . .
a 1 razra 10 ovaJ shematskl pnkaz, navest eu drugl pri
mjer, koji ee nas dovesti jos bIiZe problemima tehnike koji
nas ovdje zanimaju. Izabrat eu pacijenta kojeg je obiljeza
vaia pretj er ana spremnost da pomogne, nesposobnost da
popritrni agresi'va:tl staY, kClJrakterolo$.ka potreba da se hvata
Ijudi i U osnovi pasivno ponasanje. Sve crte njegova pasivno
_feminina karaktera bile su usredotocene u izvjesnom na
metlj ivom ponasanju, koje je sluiil0 svrsi stalnog uspostav
Ijanja i zadriavanja dodira s drugim ljudima. Nije bilo
tesko vidjeti da je nagonska snaga kojom odriava ove sta
vove bila njegova pasivna analna homoseksualnost. Ukrat
ko, pacijentov ego okoristio se id-poticajem da zadr:h objekt
ne odnose. To je bila objektno-libidna, prema svijetu ori
jentirana funkcija njegove analnosti; ukratko, id-funkcija.
U analizi se pacijentov karakter pokazao snainim otporom
analitickom radu. Sa stajalista analize karaktera, ovo pona
sanje nij e se moglo niti smjelo interpretirati kao oCitovanje
nesvj esnih analno-homoseksualnih teinji, iako u sebi
objektivno bi to bilo ispravno uCiniti. Ekonomsko i struk
turno stajaliste ukazivalo je na drugi smjer. Ako je tocno
pt?
III Opreka razdvojenih teznji. Id :::: Id u funkciji ego-nagona
(obrana, promjena funkcije)
P
z
IV Poriv (P) u dvostrukoj funkciji (Id:::: obrana i
Z = zamjenski dodir)
F = mjesto gdje se, funkcija nagona mijenja
D:::: strukturno pomanjkanje doclira .
Obrana (Id) i trenutna situacija vanjskog svijeta postaju
jedinstvo (unutrasnji moral:::: drustvenaideologija).
moje pravilo da naj,'{ai,oijaA:rta karaktera u analitickom Ii
jecenju postaje n a vazru..... ' ka ernf o t or, tada pitanje
" ram ena energija? - poprima vece znacenje od
otrcane cinjenice da pacijent doiivljava analno-pasivno-fe
minme objektne teznje. Interpretiranje ego-obrane nJije
ovdje bilo od pomoci. Bilo je to upravo nesto prije nego
sto je trazenje obrambene energije ovog ponasanja bilo
zavrseno, i to na neobican nacin. Pokazalo se da analno
-homoseksualna teinja, koja je jedno vrijeme odrzavala od
nose s vanjskim svijetom, u drugo ili cak..uisto vrijeme ispu
njava obrambenu funkciju ega .. :yrema tome, ista teinja bila
podijeIjena i sIuiila suprotnim funkcijama; ponekad naIZ
mj enicno, drugi put istovremeno: jednom kao teinja prema.
obj l ktu, drugi put kao obrambeni ego-nag/on.
scrpno istrazivanje cinjenice u drugim slu
cajevima, koji su bili analizirani u to vrijeme i ranije, po
kazalo je da je ovo pretvaran je ili, boIje, yromjena funkcii
.2::l ovo u
Ida;'-:l U 1mbr!!0;9waroe. opca pOJava. Pnje nego
lZVucemo teorijski zakljucak 0 tome, da navedemo nekoliko
klinickih primjera koji su poznati svim analiticarima. Spol
na koketerija koju nalazimo u histeriji takoder pokazuje ovu
dvojnost u funkciji. Flertovanje je izraz potisnutih genital
nih ielja, tj. usmjereno prema svijetu. U isto vrijeme one
258
259
- - -
je obrana protiv genitalnosti, izraz tj eskobnog ispipavanja
objekta da se odredi oda1cl. e dolazi genitalna opasnost. To je
j edino moguee objasnjenj e za ekstenzi van spolni zivot histe
ricnih zena koje pate od jake genitalne tj eskobe. Isto vri
jedi i za sadisticko pona5anj e zene s prisilnom neurozom,
koja, uz svoju agresiju prema voljenom objektu, istodobno
zadovoljava svoj sadisticki odnos prema objektu i otklanja
svoje vaginalne zelje za snosaj em.
ego-nagoni nisu niSta drugo do lLkupan zbroi
ve etativnih zaht jeva u l1.jihovo obrambeno - unkci ii:-tii
nadovezuJemo sarno na 0 ro poznate predodZbe a a a
zemo da ego-nagon nije drugo doli Jd-n3Jgon usmjeren bUo
proti", sebeilrprorfv nekog---S! ru@g Ci tav psihic;kl
tim seaa_ rascjeporn i u skladu
sup
r
.oJn05u izrneq:u sklonosti koje su dj elov3Jl e kao jedin
stvo. Ali to jos uvijek ' iahtijeva opsezan klinicki dokaz. Ova
otkrica bila bi tek od akademskog interesa i bila bi sarno
neka teorijska profinjavanj a naseg znanja 0 psihickom apa
ratu kad iz njih ne bi ' proizlazil e neke posljedice.
Prije svega, ako je miSljenje
koje smo razvili 0 strukturi ega i obrambenoj funkciji toeno,
tada se sustavi, ego i sarno kao r:a.z:,lieite
funkcije psihickog i !!isu..a.dYojena podrucja psihe.
Jednom ranij e, slieno je pitanje trazi,lo odgovor, naime: ka
ko je infantilan, J2QYij esni doz_t1i,gj sacuvan u sadasni.osti?
Klinicki podaci pokazali su da on nije ostao 1(ao vrs ta po
loga u nesvjesnom vee je bio apsorbiran u karakter Lizrazen
pog@v.!.to-.!.ao formalan naCi'U., ponasanl a. ;<\ lZ ovih naciIia
ponasanja moze se izvuCi sadrzaj proslih dozivljaja na isti
naCin, na primjer, kao 5to se natrij moze iZVllei iz natrijeva
klorida. Cak i ako nisu tako ostrih obrisa, odnosi u psihie
kom sustavu vrlo su slieni. Ono 5tO je potisnuto i ono 5tO
otklanja ne tvore dva pojedinaena, bitno o.dvojena podrucja
iIi sile; iako oprecni, oni tvore funkcionalno jedinstvo. Pre.
rna tome, topickJi koncept psihickog ap3Jrata je sarno
pomoeno sredstvo, i Freud je imao pravo 5tO je odbio da
sustav nesvjesnog pripiSe dubljem sloju zivca:nog sustava.
Na primjer, opafaj koji ego postize isto je tako funkcija
vegetativnog sustava kao 5tO je nagon.
Iwnicka posljedica sl j edeea: iskustvo pokazuje da ne
dobivamo ili tekn edovoljno dobivamo J2.rvobitnu energiju
-aJ(0 zapoenemo- iriterpre1irati r(i
U tom se slucaju moze lako dogoditi da -pacijent
privremeno stjece dobro intelektualno razumijevanj e, kao i
Biljdka, 1945: "Biopslhicki aparat, ljudski orgonski sustav.
duboko uvj erenj e u teorijsku ispravnost analitickog rada.
No stvarni cilj, oslobadanje nagona iz potiskivanja, postize
se sarno do vrlo nezadovoljavaj uceg stupnja. Struktura na
gona mijenja se malo. PotpU'110 je drugaeije ako zapocnemo
obran:bene istog na
9
?n.a.
Velik bro] khriiCkillpromatranJa pokazuJe da u tom slueaJu
i sarno na taj nacin__ izvQ!i licnosti pocinju po
t ekll Okr"at ko, mi. u zbilji ne uklanjamo - to je
neminovan zakljucak - potiskivanje kada radimo sa id
.interpr etacijama. Vee i danas moguce je doCi do tih po
tiskivanja s odredenom zakonitoscu sarno ako JWtisnuti na
<Yon izvucemo iz obrambene formaci' e karakterane---Kao
'"to 0 IS 0, -vec;-u'" rvom-redu, ka..Q..11e.s.to Qtts luce.- a
se vra rno primJ eru spomemitog pael]enta; ostao- Je nedir
nut u svojoj Citavoj licnosti tako dugo dok mu nij e bilo
sasvim jasno da njegov odani stay nije predstavljao Ijubav,
ni privrlenost, ni s.premnost da pomogne, cak ni homosek
suaInost, vee, u osnovi, ot k,Ianjanje neceg drugoga. To dru
go bilo j e - a to nije tesko pogoditi - jaka zavist, inhibi
rana agresi ja, uniStavajuee nakane i sIieno.
Kod drugog pacij enta dol azilo je do iznenadnih i neuskIa
denih promjena polozaja kojih nije bio svjestan. Bez sumnje,
trpio j e od neke vrste tika.
9
Da sam mu dao izravnu inter
pretacij u libidnih motiva ovih pokreta, tj. pokazao mu nji
hovu vezu s masturbaci jom, nema sumnje da iz toga niSta
ne bi proizaslo. Najprije sam ga uvjerio da su ovi pokreti
bili motivirani zbunjenoseu u svrhu da otkIoni boIno vide
nje svog vanjskog izgleda. Njegova je tastina bila suprot
stavljena prepoznavanju izvjesnih flz{cklh erta. Moje inter
pretiranje ove obra:ne odmah je oslobodilo veliko uzbudenje,
pojacalo ok i samosvjesnost i doveIo, na moje iznenadenje,
do zestokog grcenja zdjelicnih miSica. PokazaIo se da su ovi
grcevi otkl anjanje udaraea koji su, zamiSIj ao je, padaIi na
njegov bremenit zeludae. Ovi grcevi zdjeIicnih miSica bili
su interpretirani ne kao izraz majcinskog poistoviecivania
vee kao ot'klanjanje agresi vnih poticaj a prema obiektu. Pa
cijentova neposredna reakcij.a na ovu interpretaciju bilo je
udaranie nogama, praeeno zestokim pokretima zdjelice s
masturbacijom i orgazmom za vrijeme seanse. Niie uopce
bilo potrebno da interpretiram pokret nalik na tik kao za
mjenu za masturbaciju. Pacijent je dozivio vezu neposredno
i nepogresivo. Cak i najmanje odstupanje od pravi,Ia da se s
9 Biljclka, 1945: Godine 1933. nisarn znao da se U ovirn spontanim
pokretima pacijenta bavim cli jelovirna refl eksa. Nisam
razumio biofizicku funkciju ovib pokreta. vee sarno nj ihovo "psihit ko
znacenje. Danas je veCina analiticara u tom staclij u.
260
261
ovim stavovima postupa kao s obranom pokvarilo bi Ovaj
uspjeh.
Netko ce sada zapitati u cemu se, u oba slucaja, ocituje
one bitno u afektivnoj promjeni. OCi tuj e se u tome da se
kada. se OhLalIlbena funkci' a nagona ispravno analizira i
izbjegava SV3.' 0 inter retirao'e n e"'ove 'J. redovito
pOJavI U1U s an a veoe 1 na etosti koj ih
aaJ.ent ramje bio svjestan. ada se, s druge strane,
runterpretiorajlU ova 5tanja 5U od:9UJtna ilili se j,w
ljaju tek slucajno - ne zakonito, tj. predvidivo. Navedeni
pacijent, na primjer, ponovo je dozivio, po prvi put otkad je
pretrpio ja'ke udare potiskivanja u pubertetu, navale krvi u
glavu, jaki pritisak u predjelu srca i osebujne osjete u pred
jelu dijafragme, po kojima se moze zakljuciti 0 pobudiva
njima gangliona coeliacuma. Bi.Ii su to osjeti poput onih koje
dozivljavamo na ljuljacki iIi u dizalu kada se spusta. U
drugim slucajevima, takvi fizicki osjeti pojavljuju se zajed
00 s promjenom kinestetickih osjeeaja tijela (osjeti lebde
nja, padanja itd.).
Nastali znaci vegetativnog uzbudenja mogu se uglavnom
sazeti ovako: osjecaj stezanja u podI'Ucju srca; osjeti nape
' tosti u miSiCima, narocito u gornjem dijelu bedra i kruni
glave; osjeti strujanja i osjecaji culne ugode poput onih
koje dozivljavamo nakon zadovoljavajueeg spolnog dozivlja
ja; osjeti pritiska unutar lubanje; nemir; osjeti topline i
hladnoce; hladni drhtaji duzkraljesnice; osjeti svrbeza, ce
sto u uretri i perineu'illu; kratkoea daha; osjeeaji vrtogla
vice; osjecaji mucnine; vucenje u genitalnom podrucju
(kao pri padanju); osjecaji u supljini zeluca slicni onima
koje dozivljavamo na ljuljacki ili u dizalu; nehoticno trza
nie miSica; osjeeaji svrbeza iIi ugodni osjeeaji stezanja
u trzanju g,latkih miSicnih skupina.
Priie nego sto pokusamo doCi do teorijske formulacije
broinih pojava ove vrste, moramo se jos jednom vratiti na
nasu polaznu tocku, strukturu karakternog oklopa, iz koje,
kao sto je sada sasvim jasno, tehnikom analize karaktera
oslobadamo vegetativnu energiju.
4. NM KAO OBRAMBENA FUNKCIJA
, /
Najprije cemo navesti klinicki primjer da bismo jos jed
nom tocno pokazali kako karakter osobe cuva i u isto vri
jeme ot,klanja funkcije izvj esnih situacija iz djetinjstva.
Obicno se pretpostavlja da ljudski urn ima sarno objektiv
nu funkciju i da je usmjeren prema svijetu; naroCito etika i
filozofija razmatraju razum i urn iskljuCivo u smislu apsO
262
lutn
O
necuvstvene aktivnosti sposobne da nepodmitljivo
shvati stvarnost. Ovdje se previdaju dvije stvari: msarna
intdektualna funkcija je vegetativna aktivnost; i (2) inte
lektual
na
funkcija' moze imati areKtlvntrna bi'-enu"St cija ja
Gina rir e m' 0 0 e rsto a e ivnog poticaj a.Uz
to, karaktero-analiticki rad otkriva drugu funkc1}UKoJa se
vrlo dobro poklapa s obrtanjem i suprotnoseu ranije raz
matranih poriva. Intelektualna se aktivnost moze struktu
rirati i usmjeriti na takav nacin da izgleda poput najvjesti
jeg stroja cija je svrha upravo da .izbjegg1liL
s
poznavanje,.
tj. izgleda poput aktivnosti 'koja odvraca od stvarnosti.
Ukratko, urn moze djelovati dva psihickog
a-parata: 'prerna svijs:.W i od....s.Y.ij.eta-On moze djelovati isprav
no u suglasju s najzivljim afektima, a moze takoder zauzeti
kriticanstav prema_ Ne postoji mehanicki, apsolutmo
Oprecan odnos izmedu uma i afekta, vee prije funkcionalan.
Do sada se cinilo da je vrl0 tesko da se intelektualne
funkcije izvedu i ve etativne Meaiitim, izvjesna
ara tero-analiticka iskustva utrla su put razumijevaniu i
ovog problema. ZeljeIi bismo avo pokazati na pacijentu u
koj eg je na zanimljiv nacin bio vidljiv afektivni postanak
bistre i lukave intelektualne funkcije.
Analiza karaktera je uspjela razotkriti i ukloniti paci
jentovu ugladenost i prividnu privrzenost kao varku i otkla
njanje jakih agresija. Tada je zapoceo da razviia sliedeeu
obranu: lzuzetno inteligentan, nastojao je da predvidi sve
sto je s'krivao pomoeu nesv;esnih mehanizama 1, u stvari,
uspio uniStiti veCinu afektivnih situacija pogadaiuCi ih una
prijed. Bilo je to kao da iz tainog skrovitog miesta stalno
sve osvjetliava i ispituje svo,jim umom. da bi spriiecio
svako iznenadenie. Postaialo ;e sve iasniie da ;e urn isou
njavao obrambenu funkciju ibio potican jakim tieskobnim
anti cipacijama. Na primjer, bio je uvijek izvanredno v;eSt u
pronalazenju sto ja mislim 0 njemu u svakom trenutku. Bio
je u stanju da to zakljuci iz raznih faktora i iz tiieka lije
cenja. Bio je takoder u stanju da pogodi i predvidi sto ce
se dogoditi u odredenom trenutku. Sa stajalista analize ka
raktera ovo se ponasanje bas nikako nije smatralo nekim
dobrodoMim suradivanjem; dapace, bilo je napadano kao
krajnje rafinirana djelatnost izbjegavanja. Prvi zadatak bio
je da se ovo oruzje pretvori u beskorisno za pacijenta, a
njeg
ovih
to se moglo uciniti sarno dosljednom analizom
funkcija i mojim vrIo rijetkim saopeenjima. Padjent je
nastavio jos neko vrijeme da se sluzi svojim umom kao
obrambenim mehanizmom, ali je postepeno postajao nesi
263
guran i nemiran i konacno poceo da se zestoko buni da ja
ne zelim da ga razumijem, da je nj egova intelektualna p<>
moe jasan dokaz njegove suradnje itd. Postao sam utoliko
upornij i u analizi njegove intelektualne aktivnosti kao obra.
ne protiv iznenadenja. Jednog dana sjetio sam se izraza za
njegavo Rekao sam mu da me podsjeea na
kavu lisicu ili risa. I tada, nakon kratkog razdablja uzbu.
denja, njegovo obrambeno panasanje raspalo se u kamade.
To se odigralo na ovaj naein: opet je jednom zapoceo seansu
oeajavajuCi da ga viSe ne razumijem. Tada se njegova pal.
nja postepeno usredotocila na dogadaj iz treee godine zivota
'koji je ranije bio tek usputno ispricao, bez pojedinosti i
afekta.
Tesko je bio pao i jako ozlijedio lijevu ruku, 5to je zahti.
jevalo medicins,ku pomoe. Otac ga je digao na ruke i odnio
preko puta u kirursku bolnic'll. PlacuCi nekontroli rano, sada
se sjetio sljedeCih pojedinosti: prol azio je pored dueana u
kajem su bile izlozene punjene zivotinje. Jasno se sjecao
dviju medu njima: fisice i soba s velikim rogovima. Za vri
jeme tog sata nije bio u stanju da se sjeti sto se dogodUo
izmedu ovog opazaja i operacije. Zatim je bio u stanju da se
vidi kako 'lezi na operacionom stolu, zavezanih ruku, UVU
cenih ramena, u napeto'm iScekivanju. Iznenada se sjetio
maske kloroforma, nakon eega je na trenutak halucinirao
miris kloroforma. Maska je trebala biti stavljena na njega
i on je mislio: To je lice lisice sto dobivam ovdje! U stvari,
glava lisice vrlo je sliena maski kloroforma. Cak i kao dijete
znao je da se olisice hvataju u stupice; 'll njegovoj domovini
hvatali su ih u celiene zamke s eavlima kaji su se zatvarali
ako noge zivotinje i lamile njezine kastk Na putu do bol
nice djecak je naprezao urn da vidi kako bi mogao izbjeCi
ovoj nevolji. To je bilo mozda prvi put da je njegov urn slu
zio svrsi da otkloni veliku i neminovnu opasnost. I anaH
tieko lijeeenje otklClJnjao je kao opasnost na isti nacin, lu.
kayo, poput lisice. Pacijent se jasno sjeeao kako je nakon
napornog traienja izlaza dosao do zakljucka: To nista ne
karisti, to uopee niSta ne koristi! Uhvaeen sam. Sada je
bilo razumljivo ka'ka je stvorena jedna od njegovih bitnih
slabosti: pastao je lukav i aprezan do takvog stupnja da
nije biou stanju niti da djeluje prema svojim politiekim
uvjerenjima niti - iz straha - da prati odredeni plan rad.
nje. Bia je lisica u zamci kroz ci tav zi vot i, poput lukave
lisice, aktivno vezao djetinji strah da ee sam biti uhvaeen
u lisicju zamku.
5. pREPLETANJE NAGONSKIH OBRANA
Bilo j e s a svirn pret postaviti da se, kroz slabljenje
'Ii uklapj anje jedne obrane, uvjeti za 11bidna strujanje auto
iii da to omogueava pacijentu da sib
badno as ocira. cesta, doduse, nakon otklanjanja slaja obram
be og aparata oslabadeni afektl pacin u a p e s
iiiTantil!lOm graaam ko]a se 0 naSI na njih, Medutim, ana
lific'arbi se Mia svake d3Jlje maguenosti potpunog rastva
ranja okl opa, kada bi u toj rnedufazi ueinio iSta viSe osim
da iz g r ade koja se donosi j zvuee one .5to se _
adnasi n a t r enutmLWeu.osulLSi.tuacii!:. Ako anaHtic ar pro
pUS'ti da se drZi ovog postupka, vidjet ee da se nastala pu
kat ina uskora panovo zatvara i oklop nastavlja da djeluje
nedirnut. .1Jala probijanja _nakon otklanjanja pajedinaanih
slaj eva obrane ne smiju s llr:.a.bi:.
j anjem_ oklopa.. Razlag avo me nalazlmo u posebilo , s rukfun
-'OKlopljenog psihickog aparata, koju oznacavamo kao
pletanje obrambem St a. IjedeCi primjer ee to pokazah .
o an ahtl ar neko nadasve ugladeno koje pred
stavlja najgarnji sJoj psihickag aparata, razotkrije kao
obrambenu funkciju te je i razod, onda izbija na
one sto se branilo, pa to mijenja karakterno drZanje, npr.
agresiju. S glediSta analizekaraktera, bilo bi pogresna u to'
vrijeme istaknuti pacijentu da prozivl java svoju infantHnu
agresiju; bilo bi to' cak i da se ta agresija javlja
na neprik riven nacin. Kao smo istak1i:, ova agresija nije
sarno izraz infantj,}nag odnosa prema svijetu, vee u isto vri
jeme i o tkl anjanje onoga lezi duhlje, npr. analno pasiv
ne teznj e. Aka sada analiticar uspije da ukloni ovaj slaj
abrane, ono sto bi daslo na nije acekivana pasiv
nost vee potpuna odsutnost psihiekag dodira, ravnodusnost
prema a naIiticaru, itd. Ovo pamanjkanje dodira je nesum
njiva obrana, tj. otklanjanje straha pred razacaranjem. Ako,
analizirajuCi avaj nedostatak dodira, analitiear uspije pana
vo dovesti na povdinu strah pred razocaranjem, tada po
manjkanj e dadira takader maze paprimiti karakter duba
kog infantilnog straha pred gubitkom voljenag objekta; u
isto vrijeme, rnedutim, ano otklanja dublje agresivne pati
caj e prerna ovam valjenom objektu koji je jednom uskrati,a
svoj u ,ljubav. Nas se primjer moze uciniti drugaCijim, sloze
nijim Hi jednastavnijim, vee ,prema tipavima. Na primjer,
dublji sloj agresije koji izranja moze sam biti izraz prvo
bit110g d estruktivnag poticaja; u ista vrijerne, medutim, mo
gao je takoder imati funkcij u otklanjanja vrlo jakih oraIna
-narcist ickih zahtjeva za ljubavlju. S glediSta analize karak
264
265
--
U naseg pacij enta, pr ema tome, vegetativno uzbudenje
vjerojatno ne bi probilo dok se ne analiziraju oralne-nar_
eisticki zahtjevi za ljubavlju kao otklanjanje iskrenih, prvo
bitnih poticaja ljubavi oralne Hi genitalne prirode. Prora
divanje raznih stadija obrambenih formacija zahtijeva izu
zenno strpljenje i uvjerenje da ee se konacno pojaviti
bitni nago:ll skb p..QJ:kgjikoii viSe nemaju obratrt"
Se to dostigne, obieno je vee doslo do nove katekse paci.
jentove genitalnosti. Medutim, uzajamni odnos obrambenih
funkcija jos uvijek zahtijeva vrlo iscrpnu klinicku dopunu.
U vezi s t1me, valja razmotriti Kaiserovo10 glediSte da
se interpretacija treba sasvim osloboditi. Prij esvega, nasta
je nesporazum jer prema Kaiser'll mtefpretaeije znace sarno
prevodenje u svjesno onoga sto je otklonjeno. U mom raz
matmnju karaktero-analiticke tehnike upotrijebio sam ovaj
izraz za svaki oblik analitickog saopeenja. Kaiserovo ogra
ni cenje pojma interpretaeije moze cak imati izvjesne pred
nosti; prema njemu, uspostavljanje umjetne analiticke veze
ili izdvajanje erte 'karaktera ne bi bilo interpretacija u stro
gom smislu rijeci. Cak i S obzirom na to, mogu se sloziti
s Kaiserom u teoriji sarno ako on misli da dosljedna analiza
otpora ne cini svaku interpretaeiju suvisnom vee je cak
iskljucuje kao pogresku. cini se da on zaboravlja da je
moja formulaeija interpretacije na kraju prCJ:!s!.jf ka nuz
nos..LJiokle god karaktero-analiticka tehnika nije usavrsena
do takvog stupnja da se mozemo p'otpuno
u oOrane;) Prema tome, njegova
tvrdnja vrijedi sarno za savrsen slucaj kara'ktero-analitickog
radar Moram priznati da sam jos uvijek ,daleko od toga.
Sada se jos borim s analizom obrambene formaeije, narc
cito s problemima nemoguenosti stvamnja dodira i p reple
tanja obrambenih funkcija. Ono sto ispravan karakterc
-analiticki rad zasad mozda najviSe otezava jest nesto cega
ja kod Kaisera ne nalazim, a to je da se, sa spolno-ekon_om
skog stajamta ima l a!g>J aditi,
uzhudenje...Jmncentci.r<Lllil...genitalnJL Rodrucje L tame
ipoJavi kao orgazmicka tieskoba.
10 Probleme der Technik, Internationale Zeitschrift fiir Psycho
analyse, IV (1934).
266
6. NEDOSTATAK DODIRA (KONTAKTA)
Dosadasnj e karaktero-an aliticko gledanje na psihif ko oklop
ljivaE,ie govorilo nam je da je to oklopljivanJe. zbroj
SvIIl ob rambenih sila' oglo se dinamicki rastvoriti putem
ana ze or illa TIl nacma onasan. a. Kasnij e se pokazalo da
ova pre 0 z ane 0 u vaca CJe mu onih cinjenica ih
nazivamo psi hickim oklopljivanjem, dapace, vjerojatno nije
uocen najvainiji faktor. Vremenom se pokazalo da, cak i
nakon sto su se formalni naCini ponasanja temeljito raspaJi,
eak i nakon sto su postignuta dalekosezna probijanja vege
tati vne energije, uvijek ostaje J,edan neodredi'Yi ostata'k.
vidno izvan dohvat c!; Imamo osjeeaj da je pacijent odbio da
sA-a'SIane S']foslJednjim zalihama svog narcistickog polo
zaja i da ga je sjajno umio skrivati pred sobom ipred ana
liticarom. Cak i kada se Cinilo da je analiza aktivnih obram
benih sUa i karakternih reakcijskih formacija dovrsena, nije
bilo sumnje da je postojao..=-neodrediv ot q,tak. tako da smo
bili postavljeni pred tesko pitanje. TeorQ.ski pojam oklopa
je bio ispravan: S'kupu zaptjeva koji
su bili usmjereni 'vallj skom sVl jetu staJao Je nasu
prot skup obrambe ' s11a "Io je su odrlava1e potiskivanje;
avo dvoje je tvorTlOtunkc;ionalno iedinstvo unutar poseonog
karaktera osobe , Ukratko, ia'ko smo razumjeli oboje, i ono
rio se otklall] 0 i one sto je otklanjalo, ipak nismo imali
odlucan uvid U ostatak.
Objasnjenje da je te i sH nagonistovremeno usmje
ren protiv svijeta i sIuzl kao protiv
neaijeg vraiSfilog_eg,a,prosirmo je naSe '0 ego-struk
turl , ali j os - nije moglo rij esi ti zagonetku.. Zelinl se pos1u
ziti kli nickim primjeromkako bih, pokazao da
t,?k okloplj ivanja shvatiti kao psihicko lZomanikp11.j.&
dodira.
U ranije spomenutog pacijenta anaHza je otkrila da iza
reaktivnog pasivno-femininog ponasanja postoji duboka
otudenost od svijeta, njegovih objekata i ciljeva, sto se izra
zavalo 'kao ravnodusnoSt i krut ost (nespowbnost da se pri
hvafi neCij.j utjeeaj). Sam pacij ent nije odmah bio svjestan
toga; naprotiv, njegova pasivno-feminina ovisnost umanji
vala je ovu otudenost i mu utisak da ima narocito
intenzivne odnose s vanjskim svijetom. Bio sam suocen s
pr oturjecjem teskim za rjdavanje. S jedne strane, tu je
bila njegova Iibidna Ijep1jivost, njegova spremnost da bude
od pomoei i usluian, tj. naoko 'Vrlo intenzivna povezanost
s objektom; u isto vrijeme, bio je to slucaj nedo- '
statka dodira. Problem je bio ri j esen kad je postalo moguce
267
historijski shvatiti porijeklo pacijentove privrZenosti i ovis
nosti . Ovi stavovi, pokazalo se, nisu sarno ispunjavali funk.
ci ju ugusivanja pot isnutih agr esivnih sklonost i, vee su,
vise, nadoknadivali nj egovu unutrasnju otudenost od sVijeta.
Prema tome, moramo razlikovati:
Prvo: poti5nute zahtjeve.
Drugo: 51
Treee: 510j psihicke izmetlu ovog nedo.
statak, koji se u pocetku ne po]avI]uje kao forma ja dYfia.
sila, vee kao kruto, ll1epomicno ocitovanje, kao zi d
u psihickom or ganizmu, posljedica suprotnosti izmetlu dviju
libidnih struja kai-e2uk"LK. suprotnim y ravcima. Ovu strUk
turu mozemo na jbolje r azumjeti 'kada je poznata njezina
povij est.
Nakon sto smo otkrili ovaj poseban oblik pomanjkanja
dodira u naseg pacijenta, poduzeli smo ponovno ispitivanje
nasih klinickih i'skustava. Ovo dodira, pdka
zalo se, ()pea je pOjayyeuroze kao sto j e i pJomj ena funk.
prij e nego dam drugi klinicki primjer
da bih pokazao postanak ove formacije, dozvolite da prika
zem kratak saietak, nedostatka dodira.
Kada libidne skllonosti teku prema vanjskom svijetu - za
drlavamo se namjemo na ovoj slici - a zabrana iz vanjskog
svi j eta zaust avlja ovaj tok, t ada se, u izvjesnim situacijama,
uspostaxlja r avnoteZa sile s jedne_
i frustliraj uCe (llskraCttj uce) sHe s drqge str ane. Moze se
r=e"ci da je ova ravnoteza privi dno = eno st anj e u neci
jem libidnom toku i odgovara-i . " i (sputaVanju). A
ovo dinami'cko stanje moze moda1ezati U osnovi fi ksacije
nagona na rartijJl!!.....llidijim9:.-razvoj.a, kao i U ,?snovi psiIiicRe
inhi'Qi .ij e QpCeni t o.
Ovo ce stanj e postati mnogo jasnije kako krecemo daIje.
Ono se cak moze i drugacije opisati, iako ne mislim ni na
sto drugo. Kada ego neki nagon u svrhu zadovo
Ijenj a i susrece se sa stracij om, on se moze, kao sto smo
ista'kli, ciiepati iii rastaviti. J edan njegov di9 okreeSe se pro
tiv sebe (r eakCl] ska formacij a); drugi dio nastavija u prvo
Oitnom praVcii'""'prema vanjskom Kada se t o dogodi,
mami8JJ odnosi se mijenjaj u. U tocki gdj e sb razilaz
usmj erena pr ema vanjskom svijetu i stmj a okrenuta_
E ema egtl, nastal e stan je
Nije to sarno neka h ipoteticka pomoena predodzba, Kada
anali ti car temeljito shvati ovaj proces i uputi pacijente da
mu t ocno opiSu svoje osje6aje, ustanovit ce da oni dozivIja
268
vaju avu inhibicij u izrazi to i neposredno u svim svojim
objektnim odnosima. Ocitovanja ovog di namicko-struktur
nog stanj a su r azlicita; navest eu sarno neka od cesCih kli
ni ckih s tanja.
Na prvom mj estu j e Ovaj
osj ecaj je katkad prisutan uspr kos obrrju drustvemh 1 stru
kovnih veza. Udrugirn slucajevima susreeemo se s osje
caj em opisanim kao ( unutrasnje mrtvi lo. Ne moze biti
sumnje da prisilan- neur otik ili, pobli1e, shizoidna deperso
nalizacija p r ipada ovoj skupini. Rascjep osjeta kod shizo
frenih pacijenata neposredno j e oCitovanje ovog st anj a. Kad
se pacijen ti zale da su sami sebi tudi , osamljeni i bezvolj ni,
posrij edi je pozna to proturj ecje izmedu objektno-libidne
struj e i sklonosti da pobj egnu u sebe. Rascj ep i ambivalen
cij a su neposredan njihov izraz; nezainteresiranost je poslj e
dica r avnoteze sHa. Tako, nase r anlj e shvacanj.e nedostat ka
dodira kao zida ni je, dakle, uopee tocno. To j e prij e meC1u
rraIzmedu dinamiekih sila neO' o asivan s tay. 1sto vrij edi
za afektivnu za 0 enos u prisilne neuroze i kat atonu rigid
nost . Moramo se zadovoljiti ovim primj erima.
Nakon sto smo uspjeli probiti dklop, primj eeuj emQ jzttll::.
nu vegetativne struje i afektivone zakcenosti u paci
renata. Prij elaz iz stanj a pokretnosti u one ukocenosti jeaan
j e od najvaznijih terapij skih i teorijskih problema ako nam
je cilj da sposobnos t za vegetativno
strujanje. a Stlienim stanj ima zakocell}a afeRata illP0]aVa
ne'CfCiStatka povezanosti sa svijetom susreli sma se za vrije
me rata a opisali su ih politicki zatvorenici koji su bili pod
vrgnuti teroristickom postupku. Ovdj e je, oCito, afektima
agresivna bijesa suprotstavljeno kocenje nametnuto vanj
s-kom sHorn. Kako ovo stalno kolebanj e iz jednog smjer a u
drugi ni je ni ekonomicno ni podnosljivo za psihicki aparat,
osoba postaje Ovo stanje, medutim, nije pasivan
stay iIi konaeno okostavanje dinamickog stanj a; ono je, ka
ko smo rekli, poslj edica sukoba sila. Ovo mogu dokazati
dvij e cinjenice. Prvo, vanj ski uvj eti' iJi karaktero-analiticki
napori mogu razrijesiti ovo otupljivanj e u njegove dina
micke sastavne dijelove. Do one mj ere koliko ovo otuplji
vanje popu5ta, ponovo se javlj aju u osobe teinj e, agresija,
kao i tjeskoba, tj. centripetalne sklonosti bijega. Ovo dalje
potvr duj e spolno-ekonomsko gledi ste s:polnosti i tjeskobe kao
dva prot ivna smjera strujanja.
Ono 5tO kasnij e susrecemo u nasih pacijenata kao potisnu
..!LEaKon, poi:iskujueu i unut rasnji nedostatak_ pqye]:a
nosti sa svij etom, 'koji lezi izmedtt njih, te sve zajedno
269
djeluje jedno uz drugo i u isti mah, nastalo je u odredenolll
slij edu. avo ee ,pO'kazati sljedeCi primjer:
kOji. je trpio akutno
mrtvlla (za razhku od drugog paCIJenta, kOJl lllJe Osjecao
ovo stanje) obiljezavalo je ,pretjerano sluZbeno, uljudno i
SuzdrZClino ponasanje; .Jjudi s vegetativnom pokretnoseu kOja
slo'bodno teee nalazili su ga krutim i bezivotnim. Izvjesno
dostojanstvo koje je oeitovao upotpunjavalo je sliku. Nje
gova najjaea tajna zelja bila j e da osjeti svijet i da bUde
sposoban da struji. Karaktero-analitieko otpustanje njego
vih afekata iz ovih stavova dovelo je do potpunog ponov
nog ozivljavanja onih djetinjs-kih situacija iz 'kojih proiza
dose kako njegov nedostatak povezanosti sa svijetom, taka
i njegova eeZnja za psihiekom zivotnoseu. U njegovoj su se
neurozi isticali ovi simptomi': krajnje jak strah od gubitka
objekta, jake depresivne reakcijekada nije uspio postiei
trenutn'll erekciju dok je ljubio zenu, i tome slieno. Prije
svega, saznali smo da je neposredan uzrok ovih simptoma
bila - uz ceznju za zirvim objektnim odnosom - jaka unu
trasnja sklonost da se povuce, s'klonost da u trenu ostavi
objekt. Ova sklonost potjecala je iz straha od njegove vlasti
te mrtnje prema samom objektu putem kojeg je zelio da
dozivi leprsav osjeeaj . Vazno je da je trpio od neosjetIji
vosti (ane.stezije) penisa iIi, drugim rijeeima, od nedostatka
osjecaja vegetativnog dodira. Narocito istaknuta ocitovanja
takva stanja nalazimo u pri:silnihkaraktera. Njihova formu
Ja novog zivota, da uvijek moraju sve poeeti iznova, njihov
osjeeaj da imaju sposobnosti da budu drukCiji tj. zivahni
i proizvodni a ne kruti, beiivotni i mrtvi, sarno je izraz
posljednjih tragova vegetativne pokretnosti i obieno je naj
jaei motiv ka ozdravljenju. Da se vratimo !l1asem pacijentu:
kad je bila uklonjena neosjetljivost penisa, osjeeaj pomanj
kanja dodira (kontakta) je takoder iSeezao; ali se odmah
vratio kad se ponovo javio genitalni poremeeaj. Ovisnosti
izmedu psihieke nemogucnosti uspostavljanja dodira i fizio
loskog pomanjkanja osjeeaja, s jedne strane, i sposobnosti
za dodir i vegetativne osjetIji,vosti, s druge strane, imaju
svoje korijene u pacijentovoj ranoj povijesti. Ukratko sa
zeta, ona je kako slijedi:
Pacijent je imao jaku genj'talno culnu privrZenost prema
majci i bio odbijen kada joj se pokusao pribliziti na eulan i
genitalan riaein. Znaeajno je da majka ne sarno da nije
brani,la dodire negenitalne povrsine, tj. lezanje zajedno jed
no uz drugo, grljenje itd., vee ih je narocito poticala. Kada
su njegovi genitalni poticaji bili odbijeni, zadriao je geni
talnu sklonost prema majci, ali istovremeno razvio jak
270
aC1resivno-sadisticki stay prema njoj, koji je postepeno pot
nadomjestio genitalnu S'klonost. Ovaj j e stay takoder
rn
orao
bHi potisnut zbog frustracije i straha od kazne. Ota
da se nasao zapleten u sukob izmedu njezne ljubavi za svoju
rnaj ku, koja jekulminirala u ceznji za fiziekim dodirom s
njom, i prema njoj, straha od mrt nje kao i genitalne
teznje i straha od gubitka voljenog objekta. Kasnije, bez
obzira na to koliko cesto se priblizavao zeni , sadisticki stay
prevladavao bi genitalnu eeznju, koja je bila vise iIi manje po
tisnuta, i uzrokovao da se povuce. Da bi se suprotstavio
zahtjevima potiskivanja iz djetinjstva, valjalo je da umrtvi
genitalni osjet u svom penisu. Ni danas ne mozemo objasniti
kako j e to moguee. U ovom slucaju, agresivni poticaj je
vjerojatno zaustavio spolni poticaj i obrnuto. Gdje je pri
sutna erektivna moe, odsutnost genitalnog osjeta (vaginal
na neosjetlji'vost je isto) izravan je izraz gubitka spos,obnosti
za dodir kao i njegova najistakm.Ltija znacajka. Mozemo pret
postaviti da se ovdje ne bavimo sarno psihickim procesom
vee takoder promjenom, vjerojavno elektro-fizioloskih funk
cija na kozi penisa. Na dubljoj razini, osjeeaj mrtviJa imao
je is to znacenje za pacijenta kao i nemanje .penisa iIi neosje
Canje svog penisa. Racionalni razlog za ovo bila je cinjenica
da je penis izgubio svoju sposobnost da osjeea. Pacijentova
duboka potistenost proizasla je iz ovog stanja.
ll
Faci jentova duboka otudenost od svi jeta razvila se, dakle,
ondJe gdje je njegova prirodna, prvobitna genitalna teznja
dosla u sukob s agresij.om prema objektu i sklonoseu da se
povuce koja je proizasla iz ovog sukoba. Sigul.'llo bi bilo
opra'\'dano uo,poHi ovaj proces: gd'je god je pri'rodnim,
poticajima uskracen od
nos 5 O'bjektimasviTeta,-pOSffecfica Je tjeskoba, kao izraz
pOVTaCenja u se15er-Tazvijanje zida- nedruZelju-bivosti. avo
vidimo u djeteta nakon prve jake faze genita,lnog potiskiva
nja, kao i u mlade osobe kada zbog vanjskih razloga ili
unutrasnje nesp.osobnosti ne moze zadriati objekt. To je
11 Bil jeska, 1945: Klinicko oci.1Pvanje dodira postalo je
kasnij e vodece gleoanje iz kojeg smo zapoceli Tr aganj'eZa orgonskim
4iOfiZickim U nedostatku dodira bavtmose- alCotenQ:"
eu sposobnostI re a teles r ona (anorgonija). U neosjetlji
vos 1 pemsa, 0 a mje orgonski nabijena; orgonsko energetsko polj e
je izrazito suieno; penis je osjetljiv na dodir, ali ne i na ugodu. Bu
?uCi da je sarno promjena energetske razine sposobna da stvori ugodu,
]asno je da zakocenost u plazmatickom strujanju uzrokuje nedosta
tak dodira. Godine 1942. uspjeli smo dokazati fizicko postojanj e or
gonskog energet skog polja pomocu obasjavanja niti Zarulje. V. tako
Cler: Die bioelektrische Funkti on von Lust und Angst, u: Die Entde
ckung des Organs. Die Funk tion des Orgasmus, Kaln, 1969, str. 317. i
dalje.
271
takoder slucaj medu parovima koji su u braku dugi niz go.
dina kada je genitalni odnos izgubio svoju zivost a drugi
oblici spolnog zadovoljenja potisnuti. U svim ovim slucaje
virna pojavlj uje se slika psihickog otuplj ivanja obiljezena
ravnodusnoscu, bezvoljnoscu, osjecajirna osamljenosti i ja..
ki m slabljenjem aktivnosti i objektivnih interesa.
U pokusaju da shvatimo karaktera, susrecemo se
s teskocama jezicne prirode na svakom koraku. Da bisIllO
funkciju sputavanj a (ili kocenja) i nedostatka kontakta opi.
sali sto je moguce vj emije, moramo uciniti dalji ispravak
u nasem trenutnom glediStu, onaj koji zahtijeva daleko
sefuu 'Promjenu u nasem miSljenj u u vezi sa psihickim apara.
tom. I stakli smo da sloja onoga s to je..Eotisnuto i onQ:.
ga 5tO potiskuje (Obrana) na1azi mo sloj
OVlIt medusloJ odgovara inhibiciji (kocen.fu) koja proizlazi iz
suprOlngsti izIue_du dva ftFiIi:tgghsklh poti ca:@jn rascjepa je"fl:
nog nagonskog
Inhibicija
272
f\\
1
\
\
I
I
I
I
I
I
I
I
I
I
J
.,
I
I
Antiteza Razdvajanje
Shema fnhiblclje
Inhibicija
Shema strukture oklopa
273
5to vi dimo u analizi karaktera kao cvrstu, upomu iIi ispre
pletenu formacij u, upravo je ta,lc\:o _ nute-su rot1lfu
,sila u karakteru. Vee smo naglasill koUko je vazno pn - 1.
i ltt se 1 anaililrati takvu karakternu formacij u s pravog
kraja.
'Za vrijeme lijecenja, crte karaktera kao sto su suzddlji.
vost i mucalji'Vost pos taju cvr st karakterni otpor, npr. u obU
ku prkosnobojazljive Potpuno j e st rano analizi ka
raktera da svlada takve sutnje poticuei, zahtijevajuCi ili Pri
siljavajuCi pacijenta da govorL Pacijentova sutnj a je obicno
pgslj edica nes poso!z.n.osti da dade . gQQ.rniizraz-svojim_unu:
trasn jim impulSfma. Poticanj e i prisiljavanje pojacavaju pro
kos; oni ne uklanjaj u poremeeaj pacijentove sposobnosti da
se izrazi vee je pogorsavaju
t
Pacijent bi naravno zelio da go
vori, da otvor i svoje srce analiticaru. Medutim, zbog ovog iIi
onog razloga, on to ne moze. Bez sumnje, sputava ga sarna
Cinjenica da mora govoriti_ On ne zna da nij e sposoban da
se izrazi, vee obi cno misli da to ne teU, Potajno se nada
da ee ga analiticar razumjeti usprkosiljegovoj nesposobno
sti da se otvori. Ova zelja da bude shvaeen obicno je pra
eena otklanjanjem svake pomoci: poprima se prkosan stay.
Ovo posao cini te5kim, ali ne i nemoguCi m.
Umjesto poticanja, uvjeravanja ili cak pribjegavanja do
bro poznatoj tehnici sutnj e1 paeijenta,
uvjeravajuci ga da razumije njegovu spur arrost i, za sada,
moze biti i bez njegovih napora da saopeava, Na taj nacin,
pacijent je oslobodel! pritiska da govori; u isto
vrijeme je r azoruian svakog trenutnog razIoga cia bude pr
kosan. Ako sada analiticar uspije da pacijentu opise njegove
stavove na je.clnostavan i. toCan nacin, bez ocekivanja nekili
trehutcifnih promjena, pacijent se shvaeeI!,,
i njegovi se afekti pocinju pokretati. U pocetku se bon pro
tiv njih pojacavanj emsvoje konacno postaje ne
miran, Ovaj"....prirodeni nemir j e prvo stan.i9
)gw0'S. l'fakon nekoliko dana, ili najviSe tjedana pazljiva
opisivanja i izdvaj anja njegovih stavova, on postepeno poCi
nje da govori. U vecini slucajeva, ,karakternu ertu 5utnje
uzrokuj e miSica grla..L., cega pacijent nije svjestan;
ovo stezal1je' oa:vraca poJavlJl vanje uzbudenja.
Tehnicki, prema tome, ni u koj em slucaj u nije dovoljno
zeljeti da se uniSti pomanjkanje kontakta. Nije dovoljno
sarno obnoviti povijest njegova razvoja ill razotkriti nagon
ske i obrambene sile na kojima one pociva, t j. koje ga sa
Cinj avaju. Ono mora, kao i svaki karakterni staY, biti izdvo
nego 5tO se analiticki uzme"'OcIVO
'0 se maze ucini ti na razlicite naCine, zavisno 0 sIu
caj u. U biti, medutim, postiZe se temeljitim opisom pacij en
lOva ponasanja. To se moze uCini ti i stalnim nagfasavanJem
raz;uk! lZIDeaU necijih idealnih zaht ' eva i stvarno SIro
waSt-va nj egova ill njezina na ina postoJanja; putem pokazi:
vanja njegovog otrj ektivnog nedostaika interesa, sto stvara
neuspjeh ill protuslovlja u njegovu radu; razotkrivajuci duo
boku i opiplj ivu psihicku bladnocu njegovih dozivljaja,
usprkoS pdvidnoj jacini njegova ljubavnog zivota. Na taj
nacin, pomanj kanje kontakta je gurnuto do vanjskih granica
agonije. Njegovo potpuno razvijanje i odgovarajuce razrje
senje obiCno se postiiu sarno kada zahtj evi za zivim dodirom
sa stvarnoscu, kao posljedica oslobodenih spolnih uzbude
nja, postanu nuZni. Kada pacijent zapocne da prve,
iako _slabe, osjete or '. stru' anja u svom tijelu, nato
-c' eru a nom podrucj u, nedostatka doliira
vise podnosl liV,-Upravo kao sto Je opceniti osj ecaj nedo
dodira, bez obzira na to u, kojem psihickom sloju se
nalazi, sarno opCi odraz org!!.zmiCketj.eskobe, to jest straha od
i on potpuno nestaje sam od sebe
1{a a sposobnost za orgasticki dodir .
I stra1 vanja onih jlsihofizickih mehamzam a koji vode iz
stanj a punog doiivljajado stanJa unutrasnJe praznine ili za
tvorenosti ne mogu se jos smatrati dovrsenim. Ovdje jos
mnogo toga leZi u tami. Ono sto iznenaduje je ci njenica da
se povlacenje spolnog interesa ill inhibicija vanjskog poti
caja neposredno doZivIjava ,kao sve veCi hladnoce,
nijemosti, cvrstoc.e" .".mrtvila. Moja--du.sa je poputZ'a:
mr znutog jezera, rekao je jedan pacijent. Nase ranije objas
njenje ove pojave kao inhibicij e JRutanPJi ti) uzrokovane
, dvjema suprotnim sHama je tocna A objas
nJ enje db. iajkoji se povlaCi, ne doprinosi mu. Ri
jeci ne mogu zamijeniti dinamicko shvacanje. Jednostavno
jos ne znamo odgovor. Postoji, medutim, naCin da se is trazi
ova pojava koja razara zivot, ako dopustimo pacijentu da
onovo doZivi tocnu ovijest ri 'elaza iz stan' a uno zi
tpune 0 amr 2StLLako u Jijecenju obratTmo
naizmjeni cnom kolebanju izmedu jednog i
drugog stanja. 'o1fnvaJ u se n acini pona
sanja kada se slijedi ovaj postupak. Jedan paeijent, na pri
rnjer, dozivio je prijelaz na sljedeCi nacin. On je morao me
hanicki da ponavlja: To je beskorisno; to je potpuno bes
korisno, itd. Zuacenje toga bilo je: Kakva je korist od
pok.usavanja , natjecanja, zrtvovanj a, cak i voljenja? Druga
osoba me ionako ne razumije. Sigurno jedan od najtragic
ni iih dozivljaja djece proizlazi iz cinjenice da se u ranoj
dobi ne mogu svi osjecaj i i zelje izraziti i izgovoriti. Dijete
275
mora naci drugi nacin da t raii razumij evanje psihickog sta.
ritrnickom je. :-astj erati orgasticku spu
nja koje ne moze izraziti. Ali rodi telj i i odgojitelji, upravo
zato sto su ono sto jesu, rijetko su sposobni da naslute sto
se zbiva u djetetu. Uzalud dijete upueuje svoj poziv, dok
konacno ne odustane od borbe za razumijevanjem i pos
t
ane
nijemo: To je beskorisno. Put izmedu
i unutraSnjeg umiranja poplocen je razocaranjima u Ijubavi.
OVa razocaranja tvore najcescl i najinoeniJl uzrok unuti'aS:
njeg umiranja. To, medutim, rna koliko gorko, jos ne
njava mehanizam koji je ukljucen u proces.
Ono -no vrlo cesto pokreee ovaj proces i odriava ga, jest
strah od dodira sa stvarima, dozivljajima i osobama, u
cijem sredistu, prema mom iskustvu, djeluje strah od
stickog To se obieno stjece od infandT'ne mastur a
CUske.Jj..eskobe U skladu s time, strah- od orgastickof! ito:
dira cini jezgru st raha od eravog:21flposXf1n.og psihitkO
dodzra s osobama i procesima stwifnosti. Svladavanje ovog
strahaje Jedan od najvainijih i najtezih, zadataka karaktero
-analiticke terapije. Pacijenti, cak i oni koji su se sasvim
oslobodili svojih infantilnih fiksacija, uvijek ponovo zapa
daju u svoja stara neurotska stanja tim su stavljeni pred
zaClaeu da uspostave genitalno-orgasticki dodir. Ovo zahtijeva
svladavanje .Qr azmicke tjeskobe. U svakom ispravno izvrse
nomkaraktero-analitie om 1 eenju, ova faza, koja se
ostr o ocrtava u veeini slucajeva, nastupa neko vrijeme na
_. 'In sto ok!t...probij en. Njezine su znacajke: povrSuoij'
analitickih saopCeAJE; sno..Y,t i padanja; opee
eavanje stava mucaljivosti, kao sto je namjerno izbjega
"vanje teme genitrunih zelja; veca ucestalost vise ili manje
jasnih misli raspadanja (ovo se ne smije mijesati s
kastracijskim faritazijama); ponistavanje svih ranijih tera
pijskih bijeg od svakog spolnog iIi objektivnog od
nosa sa obnavljanje ranih- dj-etinjih- naeina reagi
ra!!i
a
; ponovno javljanje unutrasnjeg osjecaja prazniIi-e--i
napustenosti itd. Ova faza zahtijeva te,!p-eljitu analizu sta,::
vova i osjeta koje .is! eacij ent imao za vriJeme mastyrbacije
iIi sno.aja. Kada se ovi stavovi i osjeti potanko analiziraJu,
primjecu]e se da u izvjesnom trenutku pacijenti na neki
nacin sputavaju povecanJe Oni ne dopustaju va
ltruzbtidenJa da se dlgne: prekidaju uzbudenje kratkim
brzim pokretima; stezu zdjelicne miSice a da toga nisu ni
svjesni; odvra6lju svoj u paznju nesyjesno pomocu asocija
cija;. odbijaju da se prepuste poticaju da protegnu zdjelicu
daleko naprijed; vrlo t esto umire se
u trenutku kada pocinju da aozivljavaju orgasticki osJet,
umjesto da se prepuste i povecaju opustanje u spontanom
tanos t k?JOJ ne .znak od naeti
jed a uzbuden]e J.ed?ostavno umlre. Ovo ohla
-lfivanJ e Je c-esto tesko razumJetl.
Zelim da obratite posebnu paznju na stay u spolnom aktu
koji osobito pada u oei (ali se redovito malo tko na nj oba
zire). Ako postoji strah od orgastickog dodira i psihicko
pornanj kanj e dodira ko]e tome pripada, tada veg&aIiVm
poticaj kOJl freba da proizvede stezanje uvijek ne"dostaje.
medutim,E-reorgastlc1Q dodir potpun, ovaJ _Eotical.
U prvom slucaj u, da bi se svladalo po
rnanj kanje a odlra i stiglo do opustanj a usprkos strahu, do
lazi do pri silnog, naglog, svjesno proizvedenog trenja umje
sto \Jl agog,- samoregullraj uceg,cuvstveno upravljanog riima.
Strah od genitalnog dodira ne moze se otkriti i ukloniti dok
se ovaj oblik trenja ne analizi!a 9 0 otklanjanje osjeta i
kao z;atomlj ena zelja za opustanjem. PacijentI obiCnopru
zaju jak otpor odustaJan]u od ovog oblika trenja i otvara
nja vegetati vnoj vrsti trenja. Oni ne fele da ih iznenadi
orgasticki grc.
Opeenito se moze reCi da ispravn.u i ka
raktera obiljezavaju tri pojave:
-jJ Potpuni p.!:9boj oklo}la;
0 -Potpuni razvoj2t raha od orgastickog
.
dodira;
o Potpuno svladavanje orgastickog
lpnj e sasvim nesputanog, nehohcno
najveceg uii tka.
'Nap or koji se u veCini slucajeva zahtijeva da bi se doslo
do prave k qpcentracie uzbudena u orgazmickoj tjes'kobi i
tada' svl a a a ova tJes oba, Dogato Je nagra en rzom I po
puncrnrpY'omJenom u p acijentovu opeenitom ponasanju, tj.
njegovom slobodno lebdecom vegetativnom poki-dnoseu.
7. ZAMJENE ZA DODIR
Sto se izrazitije suzbija vegetativna okretnost u gjetinj:
stvu, utoli ko ce ' feze itl rna 0 III U da razvije odnose
prema voljem m objektima, svome radu i stvarnosti
uopce, koj i odgovaraju ovom stadijuzivota. U tom je slu
caj u utoliko lakse potonuti u stanje otudene rezignacije (tj.
lisene kontakta), pa ce i , zClmjenski "odnosC k6jis e- stvaraju
biti utoliko neprirodniji. VeCina onoga 'S't()s!ufbena malo
dobnicka pSiliologlja smatra obiljefjima puberteta poka
zuj e se u kara1ktero-analitickom radu kao neprirodno stvo
djclovanje osuje6ivane pruodne spolnos,fL 'Ovo vazl jed
277
-;
276
nako za dnevno sanjarenje kao i za osjecaje manje vrijed
nosti. Potonj i osjecaji izrafavaju manju vrijed.
nost i ideale .suviSe udaljene od zbilje; oni odrazavaju ikon.
Jg-etno u strukturi.. Osjecaj manj e vriJeanosti je
unutrasnJ e videnje jaza izmedu zbilj ski h uspjeha u spolnoIll
i podmcju i pritaj enih sposobnosti f moguenQ.
I sti sputanih paraliwm vegetativne pokret!losti. Vecina-ljudi .
--je,zapravo, daJeko manje potentna nego oni zammjaju
u svojim snovima, a u isti mah, obdareni su daleko vee-iIll
kvalitetama i sposobnostima nego ih provode u djelo.
Ovo groteskno proturjecje u strukturi suvremenog covjeka
jedna je od poslj edica
koju mu namece Ukloni ti ovo proturjecj e jedan je
od najvalnljlh zadataa socijalistickoga jer proiz.
vodna snaga, radna snaga, ovisi u prvom redu 0 tome koli
ko se zbiljski ucinak rada izjednacuje s latentnom sposobno
za nj, tj . ovisi 0 ponovnom uspostavljanju vegetativne
proizvodnosti.
Ova stanja su na dulje vrijeme psihicki i
Psihicki aparat, koji podrlava stalan tok
vegetativne energije, buni se protiv ovog proturjecja, vidi
ga viSe vIii manje svjesno kao u zivotu d
va da se s na razne nacine. Necemo ulaziti u
neurotske simptome koJi proiz,laze iz spolnog zastoja. Za
nas je vaZnije koje 11 to j borbi
I}.l!staj u po pr:vLput. Jednom a je neposredan vegetativni
dodir sa svijetom viSe iIi manje uniSten, kada preostali tra
govi vegetativnog dodira nisu ""'":"iSe' dovoljni da sacuvaju
odnos prema vanjskom svijetu, razvijaju se_s..amjenskf;,..JpJJlS
die ili se cine da zamjenski dodir
. w.zamjena za pravi kontakt). Na nekoliko khmct6h prt
mjera zefimo pokazatr--r-,filiKul'zmedu zamjensKog dodira i
neposrednog vegetativnog dodira. lezi u cinjenici
da dodir b rnni -vegetativna
energiia (a ,to je zajednic 0 prvom i drugom). Ali shcnos1i
su manje vazne od razlika. Pasivno-feminino pa
sivno-femininog karaktera sluzi se, analnim uzbu
denjima, ali one uspostavl ja zamj enski dodir koji je zauzeo
mjesto prirodnog dodira onemogucenog situacijom uskrate
(frustracij e). Tako bi se neki mladic morae buniti protiv
autoritarnog oca zeljna vladanja da bi osigurao svoju neza
visnost i rarno svoje vlastite sposobnosti. Medutim, on ne
posjeduje agresiju potrebnu za to, jer je ona potisnuta. Da
bi ddao ovu agresiju potisnutom, razvij a pasivnofeminini
naCin i umjesto dase sublimi ranom
agresijum uhva:ti u <sa <svijetom, d'a razvije n.aci[) fi
278
'ota koji se temelji na neurotskoj podatljivosti ikoji zahti
naj veee osobne zrtve.
J Sadisticki stay prisilno-neuroticke, genitalno poremecene
zene prerna ima funkcij u ne sarno da otklanja
njez
inU
genitalnost, vee i funkciju nadoknade za libidno
otudenj e koje je proizaslo iz ovog procesa, kao i funkciju da
oeu dodi r s prvobitnim objek.tom Ij ubavi, makar i u druk
va
eijem obli.ku. Jednako tako, neprirodni, lazni, pretjerani iz
raz Ijubavi koje izmj enjuju supruzi , dodirne su funkcije
i
koje zamjenjuju iskreni spolni odnos. Neurotsko agresivno
ponasanje svadalica. jednak? tako. i kompen
zacij a ne sarno paslvno-femlmmh potlcaJa prema
Hi prirodnih genitalnih poticaja prema feni, nego je, osim
toga, pokusaj - zbog nedostatka neposrednih vegetativnih
odnos - da se ostane u doticaju sa svijetom. Mazohisti6ko
ponas
a
anje nije sarno izraz i, u izvjesnom smislu, otklanjanje
potisnute sadisticke agresije; je takoder zamjenska
funkcija za prirodne odnose prema vanjskom svijetu. Maze
histicki karakter je nesposoban za neposredne izraze Ijubavi.
Kada se temeljito shvati izmedu ocitQvanja 510:....
bodno lebdeceg, ne osredno dodira i nepravih, I
i.e un arm nelzraV11l zam' skih oCluosa (tj. takvih koji
s uze kao onda se brzo nauci da se u svakodnev
nom i ivotu-taocitovanja, u svoj njihovoj mnogostrukosti,
ustanove i prepoznaju. Ovdje bih zelio navesti neke atipicne
ali znacaj ne primjere neprirodnog ponasanja: glasan, na
metl jiv smij eh; !paZno:mkova!fjF;"' ne-eromj r njiva,
mlitava .ljubaznost; stecenog I
iznenadenja iIi veselja, itd.;
I kruto ostajanje liZ odredena glediSta,\ plaonove, ciljeve (npr.
parimoitni sustav, neurotska nesposobnost da se promijeni \
miSljenj e); nametljiva skromnost u ddanju; velike ges.te pri .
govoru; dj eti:njasto snubljenje naklonosti drugih; hvali5a
vost u pitanj ima spolnosti; pretjerano pokazivanje spolne
privlacnosti; neizbifilji'Vo udvarenje; neelkonomicni neizbir
Ijivi spolni odnosi; i zrazito dostojanstveno vladanje; izvje
stacen, patetican iIi pretjerano biran .nacin govora; izrazito
autoritativno, oholo iIi ponasanje; laino prija
teljstvo; ustrajanje pri konvencionalnom tonu u razgovoru;
sirovo iIi lascivno ponasanje; hihotanje uz seksualne teme
iIi bestidni r jecnik; don juaniza:m; stidljivost. VeCina ne
svrsishodnih i sporednih pokreta jednako tako izraiavaju.
liZ narcisticke sklonosti, surogatski odnos prema objektu,
npr . popravljanje frizure; cesto prelaienje ru
korn preko cela na osebujan nacin; sugestivno gledanje su
279
govorniku u 00; izvjestaceno njihanje bokovima; Uls1lj no
llodanj e dugim koracima iIi spor tski nacin hocla itd.
e
Opcenito, gdj e god se erta karaktera izdvaj a iz ukupne lit.
nosti na zaseElan III nacin. tit'se jav!.ia
1m'ilfclla koj om upravlja vise ili manje duboko manjh n-e
Veze s nekim- o1:i jektom.f laKo se to nerado pr iznaj e, ana a
karaktera to uV'ijek ponovo potvrc1uje: erta karaktera kOja
se popularno promatra kao losa, neugodna iIi muena.
obieno je-- istovjetna neurotskom ponasanju; isto vrijedi
veCinu naci na ponasanja upravljaju Zivotom taikozVanih
boljih ljudi, tj. gdj e s e oblik stavlj a nad saddajem. S
druge strane, veCina erta Ka6iktera koje seobicno smatraju
j ednostavnim, prirodnim,
slazu se, izgJeda, s genitalnog ka
raktera. (Neurotski OVd]e-posebno znaci stanje
koje je nastalo potiskivanjem nagonskog potieaja a podrtava
ga protukateksa koja trosi ener giju).
Uvijek smo iznova duboko impresionirani dvostrukim fi
koji su Ijudi prisiljeni da vode. PokaiUje se da je
vanjstina ponasanja, razlieita u skladu s drustvenom situa
cijom i klasom, neprirodna formacija; ona je u stalnorn
sukobu s pray - osr.e.dnom, vecret,at.iVIlQ. 9dredenom rio
kOju je vrlo eesto jedva sposobno s ntl. a]strasnijl
mi li cajac koji ulijeva najviSe straha; najotmjeniji i naj
suzdrzlj iviji akademik; elegantna, nedostizna svjetska da
ma; poslusan einovnik koji djeluje paput stroja - svi
se oni iScahure kao bezazleni karakteri koj i imaju najjedno
sl aynije teznje, tjeskobe, poticaje mdnje. Ovo posebno na
glasavam sarno zbog ne,:jerojatnog postovanja koje dru
stveno mas
kama.
zIika izmedu zivog seksualnog ritma i sracunate sek
sualne privlacnosti (seksepila); izmec1u prirodnog neizvje
stacenog dostojanstva i uObrafenog dostojanstva; izmec1u
iskrene i hinjene stidljivosti; i:l!medu neposrednog i hoti
micnog izrazavanja zivota; izmedu vegetativnog miSicnog
ritma i njihanj a bokova te si renja ramena koji su zamjena
za prvospomenuti ritam; izmedu vjernostikoja proizlazi iz
i vjernosti 1:oja potjece izstraha i
savje 1 - mog 1 lsmo i dalje nabrajati unedogled _ u
isti je mah razlika izmedu prirodeno-revolucionarne psihicke
strukture i ukocene zastarjele .psihicke strukture, izmedu zi
yoga zivota i pustog zivotnog nadomjestka. Ovdje 5U mim
neposredno dani materijalni psihicko-strukturni temelji raz
nih svjetonazora, i ljudskoj .praksi dostupnih - zasad sa
rno u nacelu.
280
/ U ideologij i svih autori tarnih drustvenih organizacija VIC:
getativni je zivot{ kao zl votinjski i stav
]jan u apsolutnu o preku lrult1:Uirnom kao zaJmjeni za
onaj prvi; taj je kUTfurru zivot Dio difere'nciraniji i visoko
razvijen. U zbilji je potonji, jer je otrgnut od vegetativnog,
j er predstavlja sarno zamjensku fUIJIkcij u a ne nastavak
prvog, neproizvodan, zamrznut u krute oblike i formule, .ill:
lov poput osusene bil jke. Vegetativni fivot, s druge strane,
bltno je proizvod an i obdaren beskrajnim mogucnostima
raZVoja. A '?i'zfc)'g'"'?a toTe sasviin
giJallij e t raj no zamrznuta i vezana. Vegetativrre
foTmadJe"'iiisu-roCliIe kUlturu; say Ifudski napredak potekao
je iz preostalih tragova neposrednog vegetativnog dodira sa
svijetom. Ovo nam daje neki pojam 0 tome koliko rnnogo
snage ceka da se razvij e ako uspijerno oslobo,diti ljudske
strukture iz njihovih zamjenskih funkcija 1.
n 1 0 dom 1 dru{vom.
e o .e prOlstecl nova re 19IJa, npr . nOVI pokret
joge koji bi proucavao funkciju trenutnog dodira<<. Ova
promjena u Ijudskoj strukturi pretpostavlja prornJene u f
drust venom sU!iJaY.J.l. 0 kojirna ueenik joge nema pojma.
""" Ako je co;vjek jedino bice kojem se uskracU;ie ostvariva- -
nje njegovih prirodenih t efu ji i a:ko, s ' druge m ane, ne
post Oj l niKakav srnrti koji bi ga nagnao da pocini
samoubojstvo pa- JetaKo nuznost da zivi, da irna drustvene
veze ipak, u krajnjoj liniji, vegetativno uvjetovana, tada je
zamjenski dodir sto ga covjek 'stvara, sarno izraz -k,omQro
misa izmedu zer z i i drustvom uvjetoyanog straha
Q J;iJ[otysihi cka f ormacija zamjenskog dodira, za razliku
od neposrednog vegetativnog dodira, strukturirana je upra
vo poput neurotskog simptoma. Dna pre'dstavl ja zamleifsKu
za n esto drugo, sluzikao_ obrana, trosi e nergij u- i
'0 usava da uskladi protur jeene sileo Kao i u slucaJu Sl.ri'll'- J
tama, poslfedica djela nije ni na koji naein jednaka koli
cini snage potrebne da se one izvrsi. Zato je zamjenski do
dir jedno od mnogih ocitovanja poremecene drustvene elko
nomije i p oremecene osobne sp01neeKonomije-" koja 0 tome
zavisi. Buduci da je fuIlkcij a zamjenskog dodira kao takva
b1l'aIiepoznata i buduCi da su njezina ocitovanja u drustve
nom okvi ru postala tradicionalna, ona su se povezala s pre
dodzborn da su neprornjenjive prirodne pojave. No, u svojoj
ulozi drust vene pojave i e1ementa strukture suvremenog
Covjeka, ova je dodira povijesna fg.r
_macij a, tj . ona koj a potjeee' iz odreuenog trenutka u povi
jeStI 1 prema tome Osoba koja krece na put
losim vlakom oklijeva da ga ostavi ddkle god nema na
281
raspolaganju novi i bolj i da bi je sigurno odvezao do odre.
StovBe, ta osoba pocinje da razvij a vrlo cUdnu spo
sobnost da ustraje i takoder poCinj e da gaj i iluzij e
vlakova. U ako oslobodirno sHe dovolj ne da
zamijene jedan oblik zivota drugirn, misao 0 ukladenoj
spoln0L ekonomiji ljudskog zivota mora se prvo takO:llgra_
-<li t! u co.rlek(ffiLsvJesno kao jecrrgradena sadasnj a rniSaO
.o.:ne.pI:,OmJenj lVOSn lIleuSkladene spo1n.e _ekonomije.-- ,-,,__
Na tome mj estu javlj a se pitanj e: Ako je sadasnj i .livot
lj udi D?domjestak (surogat) .livota, .ml!tov rad nametnuta
duZnOsf, njihova l jubav naaomTist"1ilk IjubaVi, aJi}1hova mrZ
nja nadornj estak rnrlnje; ako r astvara_
nje psihiCkog uniStava ove zarnJ enske funkci jej a'ko
j e ova Ij udska struktura, koj a pretezno fUnkcionira r eaiktiv
no, poslj ediea i pot reba sadasnje gradanske, drust-vene orga
nizacije - sto dolazi mj esto ovog oblika psihiokog funkcio
niranj a poslije uspjesne anal ize karaktera? Kako se rniiwm.
njegova struktura? Kakav je onda odnos izrnedu drustve
nograda i spomosti ? TeSka i maCajna pitanja, zaista! Teo
rija orgazrna i analiza karaktera vee su baeiJi nesto svjetIa
na ova pitanj a koja su sazeta u razlici izrnedu neuTotskog
karaktera i genital nog karaktera. _
Istrazivanje naCirutfilli:Kcioni ranja ..QsihlCki osobe
jos je uvijek u svOfem pticernom stadljU i mora ra<': unati s
jakim otpororn jednog svijeta ,koji se kaoticno odrlava uz
.l'omoe moralistickog i autoritarnog upravljanja zajednicom. '
U svim svojim ustanovarna, eticki rn normariia i politicKim
organizacij arna, .svijet protuslovi psihitkoj kulturi.. kojorn
ne upravlja rnoralistiCiki 've spolno-ekonomski, ciji rad ne
potjece iz duZnosti vee iz obj ektivnog inter esa, Ciji vegeta
t ivni izvori teku sIobodno i imaju neposredan pristup do
okolnog svi jeta. KIini Cka osnova ove psi'hiCke stru'kture je u
procesu razvoja, barem u dij elu koj i jos nije poznat. Jedan
od najteZih teorijskih i prakti ckih zadataka bit ee primjena
pojedinacne kara'kter o-analiticke r estrukturizacije na ko
Jektivnu odgojnu restrukturizaciju siroke rnase.
8. PSrIDCKI PRIKAZ ORGANSKOGA
a) Pojam rasprsnuca
Cinjenica da se biofizioloska stanj a odraiavaju ili su pred
staVlljena u psihi'&im nacini rna defin itivno je po
tvrdena naSil ' znavanjern pSI 0 IZ 'h odnosa. Medutirn,
w lo je neobicno i jos uvijek ne sasvirn shvatljivo, da kako
upotrijebljen i ezik i osj eeaj , sto ga netko d obije 0
' C!\ 0 6' H I 1\ "fi?A.f5'Vi 111 ! If E" Tl 0 CP e::A-A If I
. O llYCJlTtl+ I npV1poM-it
druge osobe, odr a,iavaju, lila
:-KciKo -se Cini, z!..kgnomj eran n acin, odgovar aj uee fizio..
loiko stanj e, i to, ne sarno slikovito vee
--nlto pnIDjera ce pornoCi da to pakazemo. . =r
i\naliza 22kazuj e da SLLlil.Wi....k.ojUe qpisuju bo ,,_nedo
ujecJnp i fizicki hiper tonicni. Analiza
takoder da jc::. snaga koristena da bi se obli kovao
karakter pacijenata koji se osj eeaju lj epljivi i "prljavi u
porijekia. Izrazi poput 0 0 /leOdeCJ)
. en nro a . za ka:. /.I..
raktera "potpuno s11 u s a u s IOfizi6kOm s!..lJ:lkturom ve
getathl10g aparata gemtalnog koi i imaju ne
PI1iV11 .....E.rirodu iskazuju ua nalizi izvanrednu 5;gradnjuza:
mjeIiSkih dodirnm melian1zama i. s arno najrnanje t ragove
Sfobodno-lebdeeeg genitalnog libida. Bilo bi vrij edno truda
rorno-ti scrpno lzuciti ove osobite odnose izrnedu toga
kako u drugom .zapazamo ono sto mu je 'Vegetativno svoj s
tveno i njegove Ostavit cerno to za ka
siiIje;Za sada zelimo Sclijediti sarno j edan pravac koji pro
istjece iz ovih odnosa.
U za razliku od jednostavne
tehnike otpora, redovito se susreeemo s jednirn tipicnirn Ci
njenicnim stanjern. _U pocetlku pacijent osjeca analiliearev
napad na karakterni oklop kao prijetnju. avo objasn j ava
a1TIi1iti Oka situacija r edovlw posfaje povezana sa stra
hon: od fizicke stete od se .bpJC
\!.spJeba karaktero-anab ttc'fog Irjecenja, lato sto;se bOJao I
fizicke ,katastrofe. Ne, sarno intelektualno nego, utoliko ko
Itro sU(Jv"dje-pos.r.i:jedi tendenolje ka geniitalnorn o:odraJV
i j eH da prijete6i napad IUspije,
9. da n jegoV'L.ps.!Picka bude s,lorn!.i ena: On' 0 '1
..cega. se u isto smrtno 0 1. iNe sarno da ,
, g 0 opa gleda kao i na katastrofu i
boji se; tome se dodaje strah ad gubi_tka ylasti ni d
5tO uzrokuje da ta prij e" opisana istovrernena ze Ja za ne
cim i st rah od toga istoga postanu J ipican otpor . Ono na
sto se ovdje misli lIlije stay ega prema svorn vfa:sfitorn po
ticaju, vee ,stav prerna pornoCi ko ju ego oCekuje od anaIi
ticara.
Dok karakterni dklop nije probijen, pacijent ne rnoze
sloboflno niti imati zj votno osj ecanje 0 sebi. On
oCeKuje na neki magiCan nacin d a ee analiTIcar uc4!iti sve
i, a .da za to u stvari i ne zna,
kome j e, rnedutirn, sadrlaj s kroz naskroz aktiva-n. Ut orn
trenutku moze se ocekivati da ee pacijent pokrenuti svoj e ma
'l.ohisticke poticaje i s tavi ti ih u 'sIuzbu otpora. Psihicki
283
282
saddaj otpora je ovakav: Vi mi ne pomazete; ne mozete
niSta uciniti, niti me volite niti razumijete; ja eu Vas Pli.
silitJi da mi pomognete, tj. bit 6u prckosan Ii osu<tiva'ti Va:s.
U zbilji, pak, pacijent sam otklanja svaki anali ticki utjecaj.
U mnogim slucajevima takvi stavovi konaeno se koncen.
triraj u u nekoj osebujnoj 'situacij i, koj a mi je dosad bila

nejaSna: );ibijanje oklopa i prodiral1ie. tL-pacijen.
tove ze Ie przkazano ie
8adatizja iit aov7Yl1enTii7!'Olo?:'ke raspCf'tca. {j 'saIrn;=p&
rib-remmma 1 _PQtpUno se
r azvija i u muskih i u zenskih pacijenata. Narocito u
-'1clh- paCi'j enata POStO]l 'varijac!ja-ove;nesvJeshe fantazije ko.
ja je prikazana kako slijedi: buduCi da mu nedostaje genie
talno samouvjerenje, paci j ent se osjeca impotentnim. Da
bi pobjegao ad ovog osjecaja, on fantazira, najprije na
neprirodnoj r azini, da mu analiticar posuduje svoju poten.
ciju, svoj u sposobnost i - u ,konacnoj analizi, svoj penis.
Na dubljoj razini povremeno postoji misao da za vrijeme
odnosaja sa zenom anaIi ticar prodire u pacijentov anus, is.
punja, jaca i ukrucuje pacijentov penis tako da se on maze
,pokazati potentnim prema zeni. Ako se poistovjecenje s
analiticarom i zahtjev da mu se pomogne maze objasniti na
temelju ovih nesvjesnih fantazija, otklanjanje ove pomoci
maze se takoder objasniti s obzirom na ave fantazije, jer
pomoc nesvjesno Cini povredu, probadanje.
Kao sto znamo, mazohisticku teinju obiljezava pacijen
tova nesposobnost da postigne fi ziolosko opustanje sam
od sebe, jer narastanje ugode osjeca kao opasnost toplje
nja iIi r asprsnuca. No, kako on upravo za tom situacijom,
.koje se boji iz prirodnih razloga najviSe i cezne, on raz
vija stay ocekivanja i trazenja drugih da mu pomognu da
postigne opustanje, tj. da 5e r asprsne, a to je osjecaj ko
jeg se istovremeno plasi i koji otklanja. Ovo se otkriva
tek nakon 5tO prvi orgasticki poticaji postanu vidljivi u mi
siCima genitalnog aparata. Sve do tada, ovi poticaji ostaju
skriveni i neshvatlj ivi onim analiticarima koji nisu postigli
tehniku uspostavljanja sposobnos ti za orgasticko uzbudenje.
Toliko a kli nicka-analiticki m podacima. Na osnovi njih
javlja se vazno pitanj e: os jecaj ---1Q]ili enja iIi rastvaranJa je
b..ez ISlImnj e izravan izniz procesa uzbudivanj a u miSicnom
i _vaskularnom sustavUza - vriTeriie orgazma. Videna kao
ciScenje, ejikUlaCl]a Je ahruogna opmtanju izazvanom bU5e
njem napeto napunjenog mjehura. To je prozeto strahom
pacijente koji su orgasticki .oste.c eni. Pitanje je avo: kako
k-ro..o..guce .cia se fizioloska funkcija moze tako
. tovatLLprikazati aparata ? Moram pri
284
nati da je za mene ovaj odnos jednako zacudujuCi kao 5tO
i znacajan. Potpuno je moguce da ce njegovo rasvj etlja
znanj e 0 vezama fizio
loskih i pSlhlCkiIh funkclJ a. Za sada, ne mogu recI msta 0
wrneY Medutim, ovo klinicko promatranje dovodi nas do
vrlo vaznog pitanja: kako je psihicki predstavljen pojam
srnrti?
b) K pitanju 0 pomisli na smrt
pitanje 0 psihickom prikazu biofizioloskih rocesa
se u izvje mm t oc ama s pI an]em 0 0 o' an'u e e da se
podrucje nije sarno Jedno b na] ne os UPllIJl
vee, povrh toga, jedno od najopasnijih, jer nigdje drugdje,
kao ovdje, nisu preuranjene spekulacije zatvorile svaki put
do konkretnog utvrdivanja Cinjenica. Kao sto smo naglasili,
hipoteza 0 nagonu smrti pokusaj je da se metafizieka for
mula upot rij ebi u razjasnjavaju pojava koje se na temelju
naseg sadasnjeg znanja i metode jos ne mogu objasniti. Po
put svakog metafiziekog glediSta, hipoteza 0 nagonu smrti
vjerojatno sadrii racionalnu j ezgru, ali je tesko doCi do
ove racional ne jezgre zbog toga sto njegova mistifikacija
zavodl misli na krive putove. Teorija primarnog mazohizma
tvrdi da je zelja da se pati i nestane bioloski odredena i da
se objasnjava ta1kozvanim nacelom nirvane. Medutim, spol
no-ekonomska istrazivanja mehanizama koji proizvode i in
hibiraju ugodu dovele su do t eorije orgazma. U Qvom tre
nutku zelim sazeti probne formulacije iznesene u poglavlju
Mazohisticki karakter. Nikada nisam tvrdio da su ove
formulacije potpune.
1. Mazohizam, koji 'se orueno promatra kao teznja za
neugodom koja probija nacelo ugode, je nell-
.[otska Ona se moze ana- .
liticki razbiti u svoje sastavne dijelove i, prema tome, nije
primarna bioloska Cinjenica. Kad je Sandor Rado napa
kon izasao na javu s novom teorijom a neurozi koja svu
tjeskobu svodi na probijanje primarnog mazohizma, ne
sarno da j e krivo tumacio teoriju libida, vee je ucinio istu
pogresku koj u je ranije ucinio Alfred Adler: njegovo je
objasnjenj e prestalo upravo pred nizom ozbiljnih pitanja.
Nai rne kako moze zivi organizam zeljeti neugodu ili smrt?
11 Biljeska, 1945: Ova je pretpostavka potvr<!ena tri godine kasnije:
bioelektricni pokusi s podrazajima ugode i t jeskobe pokazali su da
je silina osjeta bila funkcionalno istovjetna s kolicinom bio-energet
skog uzbudenj a.
285
teinj a za neugodom nastaje tako se iz
m'iifu prvobitnog cilj a po racena ugodom i tezn' e za njiIn
u 0 e enoro ob u . uskrata frust . 1....l!- svojllii
teznj ama za ugo om, pacIJent se uvijek- iU:iOVa s ukobljava
s istom situacijomJrustracije, pa se Cini da je s.ubjektiv_
noi teli; u zbilji, on t eZi l!gQpnom cil iu ko ji lei i iza
ili je skriven u uj emu. Zato je patn;a kOJ u mazohlsts-eoi
iYlmece objektivrlQ odredena ali se subjektivno neUzi. 'Va1._
no jeaa se n"?"Zaifeillari ova r azlika.
3. Mazohist trpi od s,Eletnj e u svom mehanizmu pobu
divanja ugode, pa on a sarno putem karaktero-analitickog
oklopa izbija na wfljelo. Ova se smet
nja sastoji u tome da pacijent svako poyecan je SVDga or
gastickog, os jeCaja i..znad izvjesnog stUJ.mja osj eca kao..neu_
_ --=-=- c u misicima bo 'i . a se kao 0
nesta ranJa. 0 J) Je se smatra ..?">
iii iopljenjem u fizickom smislu 1 otklanja se
&J:Cevima. farIitaJzija-batiimmjaililla fuD.'kcijru da po
stigne zeljeno i u is to vrijeme strahovano opustanje a da
se na sebe ne navuCe krivnja, tLda_ se t.o oIJ]lsJanje ne
izazove vlastitim napoz:.i:m.a, To se moze jasno utvrditli u
svim &lueaj evima erogenog mazohizma. Izazivanje manje
da.. se izbj egne yeea

Ako je, Ikao posljedica vanjskog Ikocenja teznje za
ugoaom i Dlj ezine unutrasnje zadrtosti, od vanjske i unu
'trasnje psihicke stvarnosti nastala neka potpuno neugod
na situaci ja . tada se eak i unistavanjem samog sebe orga
nizam uvijek .l1ukovodi naCeJoill.- ugode-neugode. To je
slucaj u melailkolij i, na primjer. Kao posljednje utociSte
melankolik pose.ze za samouboj-stvom da bi nij esio neugod
nu napetost .
Mada je bilo ohrabrujuce uklinickom izucavanju mazo
hizma doci dO' formulacija kO'je rusu bile u oprotuslov.lju s.
nacelom ugode-neugode i koje su omoguOile da ovu po
javu uvrstimo u naSe o.pee znanje 0 psihickom aparatu, nije
bilo ni1kakva razloga cia zadovoljni. Brojna pitanja
su jos uViij ek ostala bez oG:<.,. lvora, prije svega pitanje
'!y'0misli na smrt. Iz analize karaktera slijedi da je nagon
sniiti w ak biopsiliickog kocenja i da :q.e postQjLnikakav
m:imill:an mazohizam. mogli smo uopce posumnjafi
u opravdanost aa se 0 mazohizmu govori kao 0 posebnom
nagonskom impuIsu kOJi tezi za neugodom. U meduvre
menu, nove su se ,poteskoce pojavile s druge 'strane.
U traganju za cinjenicama koje bi shvacanje nacela nir
vane ucinile koliko "j e god moguce potpunim, naiSao sam
u svojih pacijenata na teinje za r aspadom, nesvjesnoscu, ne
lSlicru:rnzeIJ ama. Nasao sam,
ukratko, psihicku gradu koj a je, cinilo se, potvrdivala po
st01janje stvar ne prvobitne teznj e za smrcu. Uvijek sam bio
voljan preispitati svoje miSljenj e 0 pitanju nagona smrti
i priznati da su moji protivnici u pravu, ako sam mogao
naCi opravdanje za njihovo glediste u klinickoj gradi.
AJi moj i naj ozbiljniji napori da nadem klinicki dokaz
za teoriju nagona smrti bili su uzaludni. Zaista, upravo
kad sam se poceo kolebati u svom cvrstom odbijanju teo
rije 0 nagonu smrti, nasao sam daljnji nepobitan dokaz
protiy n jega. Nairne, ova jaka Iteznja za raspadanjem itd.
'ugiavnom se ocitujt: na .kraju lijecenj1L.... drugim ri.jeCima u
vrijeme kada je pacijent suocen sa zadatkom da svlasta
svoju orgazmig]w t jeskohn___ Bilo Je to u naj maIijU rum
-=:KIiJnj e zbunjujuce. Nada,Ij e, ova teznja se rijetko nalazila
u mazohista; naprotiv, nalazila se upravo u pacijenata koji
su razvili mazohisticke mehanizme do wlo neznatnog stup
nja a genitalne mehanizme do vIlo V'isokog stupnja. To je
povecaval0 zb rku, j er zasto bi pacijenti koji su bili pred
ozdravljenjem, ciji su mazohisticki mehanizmi bili jedva
razvij eni i koj i n:isu pokazivali nikakve negativne terapij
ske reakci j e prema lijecenju, tj. nisu imali nesvjesnu po
trebu za kaznom - zasto bi upravo ovi pacijenti dopustili
da tihi nagon smrti ima tako jak ucinak?
I spj rujuCi starije teoridske formulacije, naiSao sam na
aluziju u svojojknjizi Die Funktion des Orgasmus koja mi
je pokazala da sam jos 1926, a da to i sam nisam znao,
naisao na klinicko proma,tranje koje tek sada mogu objas
niti na zadovoljavajuCi nacin. Spomenuo sam u toj knjizi
vrlo cudnu cinjenicu da se or'gazmicka tj eskoba cesto po tA
f' t\l1
javljuje pod kri nkom straha 1 d a je mlsao 0 pot

plinom spo nom za ovo Je u u nekjb. neurotSiklh 'ove- .
zana s idejom umiranJa. ""
- ze1inl u potrijebithsv . odnevni klini cki primjer da bih
pokazao ranije previdenu cinjenicu koja je ovdje opcenito
prisutna. Moram jos jednom r .. ;,i ti da se ove klinicke
pojave ne mogu potvrditi bez karaktero-anaUticke
tehnike, koja potJ?uno oslobada vegetativllO uzbudenje. His
teriena zena razvila je jaku genita,lnu tjeskobu pri kraju
lijecenja, izvjesno vrijeme nakon s to je a:klop slomljen. Za
miSljala je spoJni cin kao okrutno prodiranje u vaginu,
razvila misao da ogroman penis s ilom ulazi u njezinu pre
malu vaginu, uzrokujuCi da se ona rasprsne. Ove su fan
imale svoj e porijeklo u strahovanjima kao i spolnim
rgrama njezinoga najranijeg djetinjstva. Do one mjere do
287
286
razr ijesena, pOstaIa
osjeta u geni.
Opisala j e Ove Os
je elektrizi.
Ipak je jo
J ednog dana
njoj izvrsiti
sjetila se jake
vremena kad je
da je oVdje
nesto iskriv_
strahom od ge
Dovle nije bilo
ugodne fantazije 0 ge
prodiranjem.
umire, ko
ushieeno 0 oSje
svijetom, cuje zvU'kove
rastvara se. Ne
neobienog ponasa.
mogle su se
jednu neugodnu i drugu
neugodne fantazije
fantazija. Zastra
izgledalo da
Lijecnik ce
Skrivena
za to dati
izmedu ovih dviju fan
tako veliku
rijesi svojih zen
na
or gana
radanja djeteta
orgasticki osjet.
stupnju
'e bili su isti koje je dol.iyjela _ /
_ 1 samorrC1J.i..g.a sti{;J(Om QSjetu, Ukr a tko, 1 orgazam i smrt v'
predstavljeni kao raspadanje, nestajanje, gubljenje
ebe, otapanj e; u jednoj prilici , ovi osjeti mogli su po
:tati objekt _l2,aj dublj e teznje; u drugoj pr ilioi, uzrok
'ace fjeskob.e. --
J Ovo povezivanje orgazma s idejom umiranja je opcenito.
Na temelj u ovi h uObic.aj enih klinickih primjera,
do slj edeeeg zakljucka: tezn 'a zg_n.e oggjanj em, nirvanom,
Sl ' ov'etna s ' le nom za . ,
doiivljajem tivili argan1zama. 1Prema tome,
ne pos,tojl i ne moze postoj ati pomisao na smrt koja bi
proizl aziJa i z stvarne smrti organizma, jer pomisao moze
odrazavat i ono sto smo vee dozivjeLi, a nitko jos
nikada nije'dozi vio svoju- smrt. Za sada, pomisii 0 smrti
i umiranju koJe susrecemo u analizi izrazavaju se na je
dan od dva naCina: iii postoje kao pomisii jakog ranja
vanj a iIi uniStenja psihofizickog organizma, u kojem slu
caju su praeene jakom tjeskobom i usredotocene na mi
sao 0 genitalnoj kastraciji; iii postoj e kao misH 0 najve
cem orgastickom zadovoljenju i ugodi u obliku pomisii na
fizicko rast apanje, raspadanje itd. u kojem slucaju su u
osnovi misii 0 spolnom cilju. Pod posebnim uvjetima, kao
na primj er u mazohista, sam orgasti cki osj et se dozivlj ava
s nelagodom i, rna koliko paradoksalno zvucalo teoretica
ri ma nagona smrti, zelja za nirvanom se rijetko nalazi.
Ukratko, upravo u mazohista nalazimo malo zastojne tje
skobe i slabo razvijene pomisli na smrt.
Telk sada, nekih dvanaest godina nakon pocetnog teskog
razlikovanja ,izmedu metafizicke teorije nagona smrti i kIi
nioke teorije orgazma unutar dometa psihoanalize, moguce
j e formulirati razliku I?edu njima..?vtidva
t'!ko potpuno se na pacIJen OVlm negaUv:
..E!m reakcijaman-a izravno
Una sUS"e razvTIa usporedo jed ari- s drugim i bavila
su se lstim problemom. Oba glediSta kretala su se u biofi
zioloskom smjeru. Pr vo je zavrsilo u pretpostavd apsol utne
patH-umr e; potonje je otvorilo put sJ2letu
_!.?blema u i psi-.
hofiziolQn:ih odnosa. Mozda ee ova naj vazni j a proturjecnost
sto se tice ispr avnog shvacanja pozadinskih Cinjenica jed
nog dana biti smirena otkricem odnosa izravno povezanih
sa zivotnim procesom. calk i sada, medutim, maze se na
vij estiti da j e ono sto je teorija nagona smrti pokusala pri
kazati kao razrjesenje zivota, upravo ono sto bi istrazivanje
or gazma uskoro moglo r azjasniti kao bitnu znacajku zivog
. 289
koje je njezina genitalna tj eskoba bila
je svjesnom r anije nepoznat ih orgasti ckih
t alnim organima i U misicima bedara.
jete kao lebdece, cuIne, slatke, kao da
rana i, konacno, kao izrazi to puteno
postojao trag neodredene genitalne tj eskobe.
pocela je zamisljati lij ecni'ka koji je zelio na
bolnu operacij u, i u vezi s tom fantazijom
tj eskobe u odnosu pr ema lljecnici ma iz
imala oko d vije iii tri godine. BUo je jasno
posrijedi genitalna teznja prema analiticaru
lj ena tjeskobom, teznja koja se djetinjim
nitaJne operacije koristila kao obranom.
nista neobicno u tom slucaj u.
Medutim, s ada su se poj avile vrlo
n1talnoj operaciji koj u je zamisljala okrutnim
To j e tako lijepo. Covjek pri tome nestaj e,
nacno je na miru. Fantazirala gotovo
tima dozivljenim pod opeom anestezijom. Opisivala je kako
se covjek gubi, postaje jedno sa
a ipak ih ne euje, :povlaci se u sebe i
mozemo zamisliti bolji opis nagona smrti. Medutim, daljnja
analiza je otkrila pravu funkciju ovog
nja. Pos tepeno su fantazije postale
odvoj i ti u dvije
,!!godnu. S obzirom na njihov -sadtiaj,
su bile preduvj et za ostvarenje ugodnih
suJuci, t}. mazohistioki dozivlj aj za kojim }e
teZli mogao se razbiti u svoje sastavne dijelove. Zastrasujuca
fantazija kao 'takva imaJa j e sljedeCi saddaj :
mi oduzeti penis iii 'nesto' iz moj ih genitalija.
ugodna fantazij a je bila ova: Lijecnik ee mi
nesto drugo, bolj e, naime muski genitalni organ.
Da bi eitalac bolje razumio vezu
taziJa, zelim spomenuti da je pacijentica imala brata stari
jeg dvij e go dine, kojem je jako zavidjela zbog njegova pe
nisa. Mislila j e da djevojka ne moze postiCi
ugodu kao mladie. Zato je zeljela da se
skih genitalnih organa i da sebi pribavi muske. Na taj nacin,
mislila je, bila bi u stanju spnijeCiti brojne tjeskobe,
primjer da bude r aznesena od muskog genitalnog
prilikom snosaja, iJ.i r asprsnuee priliikom
iii za vrijeme oslobadanja od ekskremenata. A zapravo, ono
za cime je tezila bio je naj veCi moguCi
Mislila je da se ovaj osjet moze postiei u zeljenom
samo uz pomoc muSkih genitalnih organa. Osjecaji kojima
288
organizma.13 S obzirom na cinjenicu da je to u osnovi bio.
losko pro turj ecj e, one neee biti rijeseno u podrucju Psi.
hologije. Nema vise nikakve sumnje da mnogo avisi 0 tome
kako ee se one konacno rijesi ti, da to nije stvar sitnica
vee odluOna tocka pnirodnili z.nanOs.bi. Ovdje se bavimo
p1tallljem pr;.llrode!i funkcije tefuje za oterrecenjem koja upra.
vlj a svim Zivim organizmima, koja j e, do sada, bila sadr.
i ana u nej asnim konceptima naceia nirvane.14
(VuGODA. TJESKOBA. UUTNJA I M1SICNI OKLOP
IJ Kao konkretniji primjer mogao bib navesti spaj anje dvi ju spolnih
stanica. Mozemo tek nagadati duboku vezu s orgastickim osjetima
r astapanja.
"Biljeska, 1945: vainost spolno-ekonomskog razumijevanja
mi sli rasprsnuea, umiranja, topljenj a. itd. stvarno je otkrivena
tek 1936---40, kada su, na temelj u ove hipoteze, zaista otkriveni bioni
i fizicka energija u atmosferi. Danas znamo da je neurotski strah od
rasprsnuca izraz inhibiranog orgonskog sirenja biosustava.
290
veJ) ogranieavanje nagona koje zahtij eva suvremeni svijet i
-cia bi bio u stanju da se bori s zastofakoja pro
izlazi iz ovog ognmicavallja , ego mora proer - i@cU prQ:
-wr
enu
. Proces-mf Koji mislimo, iako 0 njemu govorimo u
aPsolutnim izrazima, definitivno je uzrocne prirode. Ego,
tj. onaj dio osobe koji je iziozen opasnosti, postaje kru
kada je stalno podvr ut is' . Lslif.nim S1! kobj ma j zmedU
potrebe ' _ g svij et.a koji izaziva strah. On stjece
u om procesu trajan, jlytomatski nacin reagiranja. tj. yoj
"karakter. To je kao afektivna licnost_oklopila, kao
rje tvrda::::ljuska razvija namijenj ena da otkloni i
osiabi kako vanjskog svij eta, tako i zahtj eve unutras
njTh teinla. Ovo oklopljivanje cini osobu IIij1n je os,iellfu:gm
na neugoau, ali takoder ogranicava njezinu libidn!! i ag@:
""Sivauj?okretnost i taka smanj uje njezinu sposobnost za
postizanj e ugoc;ls;. Kazemo da je ego postao mani e elasti
Can i viSYI1!t, da se uskladi energija eke
z_a_vl si opsegu oklop.ljivanja. QrO'as ticku mzL sma
mjerom ave sposobnosti, jer je ana izravan lZ.Iaz __
getat[vne pokli8teosti
Z
' Karakterno oklopljivanje zahtijeva
-energI) u, jer ga podrzava stalno libidnih ili vege
tativnih snaga, koj e bi inace (P9d uvjetima njihove motorne
i.i1hibicij e) proizvele tjeskobu, Taka karakterni oklop ispu
njava svoj u funkci iu upi iania i ia vegetativne
o-]e.
se karakterni oklop slomi putem analize karaktera,
vezana redovi to prva izlazi na p' ovrsinu. da Ii je
cesto spommJano vezivanje agresije iIi tjeskobe konkretno
predstavljeno?
Ako dalje u anaIizi karaktera uspijemo osloboditi agresiju
vezanu u oklopu, posljedica je oslobadanje tjeskobe. Tjes
koba se tada maze pretvoriti u agreslJu a agrestja u t je
skobu. Da Ii je odnos izmedu tjeskobe i agresije jednak
odnosu izmedu tjeskobe i spolnog uzbudenja? Nije lako
odgovoriti na ova pitanje.
klinicka istrazivanja otkrivaju neke neobicne cinje
nice. Sputavanje agresije i sihicki oklop idu ruku pod ru
ku s pove amm onusom; katkad postoJi cak i krutost mi
sJm,a.J!.dQ'@ 1. zat<oteni leze na
kaucu ukocenL krJilnnepokretnl. Nije
Jako izazvatL promjenu u ovoj vrsti miSicne napetosti. Ako
anali ticar pokusa da nagovori pacijenta da se opusti , mi
siena drugim slucajevi
rna pr imjeeujemo da pac[Jemr Cine razli cite -po
krete, odmah izaziva osje6aJe tjeskobe.
291
Ova su pr omatranja potakla Ferenczija da razvije svoju
tehniku in terferencije. On je uocio da spreca_
vanj e traJillh mlSJ.cmh r eakclj a poveeava zastoj. Slazemo
se s u me, ali - osjecamo da se iz till promatranja moze
zakljuciti vise, a ne sarno 0 kolicinskim promj enama u uz
budenju. To je stvar istovj etnosti izmedu ka
r akternog oklopa i misicne. Iiiper tonr jem mis ic ne kruTostl.
..-- SVaKO je povecanje....miJ.icno&-tonusa-LJ,lkruCivanje znak {fa
'vegetativno t jeskobq..JIT spOI;ifO .
i vezanc-Kada nastaju genitalni osjeti, nekJ pad
Jenfl uspIJ evaju da ih uklone ili oslabe _putem_ motornog
nemira. Isto vrijedi za liPiJanTe osjecaja tj eskobe. U vezi
s time, podsjetimo se na veliku vaznostkoju motorni ne
mir ima u djetinjstvu kao sredstvo za oslobadanje energije.
Cesto se primjecuje da postoji razlika u stanju rnisiene
napetosti pri je i nakon sto je razrij d eno jako potiskiva
nje. Obicno,"Kada su pacijenti u stanju otpora, tj. kada
je neka misao iii nagonski poticaj iskljucen iz svjesnoga,
oni osjeeaju napetost u tjemenu, gornjim dijelovima beda
ra, misiCima stegna itd. Ako uspiju svladati ovaj otpor sami
od sebe iii ga razrijesi analiticar putem ispravne interpre
tacije, oni se osjeeaju iznenada kao olaksani. U takvoj situa
ciji jedna je pacijentica rekla: To je kao da sam dozivjela
spolno zadovoljenje.
Znamo da svaka uspomena na sadrtaj potisnute misIi
takoder izaziva psihicko olaksanje. No. o vo olaksanje ne zna
ti ozdravljenje, kao sto neupuceni vjeruju. Kako se zbiva
QYQ Uvijeksmo tvrdili da ga izaziva
danje ranije vezane j?sihicke energ.ile. Zanemarimo
sanJe 1 oSJecaj zadovoljenja koji su povezani sa svakim novim
shvaeanjem. Psihicka Lo1akSanj.e...ne---megu postpjati
!?ez tjelesnog posredovanja, jer su napetost i bio
fiz<a s tan,ki. Do sada smo, OOl tO, .sarno prenijeLi ove pojmove
u psihicko podrucje. Sada treba dokazati da sma imali pravo
da to ucinimo. Ali bilo bi pogresno govoriti 0 prenosenju
fizioloskih pojmova u podrucje psihe, jer ono na sto mislimo
nije slicnost vee stvarna istovW _IlQSt.: jedinstvo psihicke i
tjelesne funkcije. - - -- - .
neuro1Tl( j e misicno .i svako se lije
. cenj eneposredno oCifuj e u op-ustanju.<, iii _poboljsanju to
nusamiSicja_ Proces se moze najbolje promatrati na pri
silnim karakterima. Nj ihova misicna krutost izrahva u
nezgrapnosti; neritmi6ki pokietC-narocito u spol nom Cinu.
mimickog pokr:eta,... napetU icni misiCi
sto im cesto daje izraz pomalo nalik na masku. Takoder
je uobicajena za ovaj karakterni tip bora Ikoja se proteze
od gornje strane uglti u sta, kao i izvjesna kru
tos t u....izraz1l.J)cij.u misicja ocnog kap.
ka. Misi6i bedar a sugotovo uvij ek napeti. Tipican prisi
Ian kar akter r azvija opcu miSienu kr utost; u drugih paci
jenata ova je krutos!.zdruzena s mlitavoscu (hipotonu.s) dru
.'-c1ili mmcnih poar ucja. sto medutim ne odrazava opl,lstenost.
Tose cest o vi di u pashmofemi ninih karaktera. I postoji
naravno, krutost u katatonom stuporu. koja j e pracena
p'otpunim psihic.kim oklopljivanjem. Ova se redovito objas
n poremeeajima ekstrapiramidnih inervacija. Ne sum l
ava
njam
o
da 'su odnosni zivcani traktovi uvijek ukljuceni u
prornjene rnisicnog tonusa. U ovoj inervaciji, medutim, po
novo primjecujemo sarno opci poremecaj funkcije koji je
izrazen putem nje. Naivno je vjerovati da je nesto objas
njeno kada se utvrdi inervacija iii njezin put.
Psihicka ukrucenost u postencefalitickom stanju nije iz
raz miSicne ukrucenosti , niti njezina posljedica. MiSicna
ukrucenost i psihicka U'krucenost su
sus.t-ava-kao cje
IIDe:' A- oVoreno je pitanje da poremecaj ekstrapi
ramidne inervacije nije posljedica necega djelotvornog na
primarnoj razini. sto je vee uniStilo sam vegetativni apa
rat, a ne sarno pogodilo organe. Mehanisticka neurologija,
na primj er. objasnjava grc analnog sfinktera na temelju
stalne uzbudenosti zivaca koji mu pripadaju. Razlika izme
du mehanistickoanatomskog i funkcionalnog glediSta maze
se ovdj e la1ko pokazati: spolna ekonomij a shvaca zivce sa
rno kao posrednilke opce vegetativne uzbudenosti.
Grc analnog sfinktera, koji je uzro.kom brojnih vrlo jakih
crij evnih .poremecaja, izaziva strah od defekacije stecen u
djetinj stvu. On stvara zatvorenost. Njezino objasnjavanje
ugodom sto je stvara zadrZavanje defekacije cini se da ne
dopire do srZi stvaI1i. Berta Bornstein opisuje zadrlavanje
praznjenja u djeteta odgodinu i po. U strahu da ce smo
citi kolij evku. dijete je bilo u stalnom stanju grca i mo
glo je nocu spavati sarno u skvrcenom sjedecem polozaju sa
stisnutim rukama. MiSieno guranje prema nat rag i zadr
zavanj e fecesa je prototip potiskivanja opcenito i njegov
je pocetni korak u analnom podrucju. U oralnolP po_c:lrucju,
potiskivanj e je izrazeno ,kao 'SItiskanje miSica usta ( grc
grla i grlli!i; u podrucju, ono
Je izrazeno stalnom napetoseu zdjelicnih misica.
Oslobadanj e vegetativnog uzbudenja iz njegove fiksacije
napetostima misica glave. vrata, celjusti. gr kljana itd.
Jedna je od nuznih pretpostav.ki zay klanjanje oralnih fik
sacij a uopce. Prema :rlasirii iskustvima u analizi karaktera,
293
292
oi uspomena na oralna uzbuc:tenj a i zelje niti razmatranje ge
nitalne tjeskobe ne moze imati ist u terapijsku vrijednost.
Bez nje, pacijent se sjeca, al i ne dozivljava uzbuc:tenja. Ova
su obicno vrlo dobra skrivena. Ona izbjegavaju da bUdu
primijecena krijuCi se u vidlj ivim nacinima ponasanja koji
se cine dij elom prirodne strukture neke asobe.
Najvainije tajne p olos ' rem ' tan ' . vezivan 'a e
e IJ icno su sadrfane u poj avama kao sto
su: bezbojan, s Ia i 1 krestav glas; govor sa stegnutom gor
njom usnom; izraz lica poput maske iJli nepokretan; cak i
neznatni nagovjestaji takozvanog djecjeg lica
nevidljivo nabiranje cela; spustene vj ede;
menu, skrivena, neprimjetno pretjerana osjetJj ivost grla; brz,
nagao, usiljen nacin govora; lazno znojenje; glasovi iIi po
kreti prilikom govora koji se cine tek sIucajnima; izvjes
tan naein spustanja glave, iH tresenje glavom, spustanje
prili kom motrenja itd. Nije tesko uvjeriti se da se tjeskoba
genitalnog dodira ne dokle god se ovi simptonu
u podrutj ima glave i vrata ne otkriju i uklone. Genitalna
t jesKol:5a Je u veCi ni slueajeva premjestena narocito prema
gornjem dij elu ti jela i vezana u stegnutom miSicj u vrata.
Strah od genitalne operacije u mlade dj evojke bio je izra
zen naeinom na koji je drfala gIavu dok je lezala na kauCu.
Nakon sto je postala svjesna ovog neobienog nacina dna
nja glave, sarna je rekla: Lezim ovdje kao da je moja
glava prikovana uz kaue. U stvari, ona je zaista davala
izgled kao da je nevi dljiva snaga drzi dolj e za kosu i ne
sposobna je da se pomakne.
Pitat cete se, opravdano, da Ii ovi koncepti ne protu
rjeee drugoj pretposrtaJVci. PdVecani tonus miicja je narav
no smanjeni tonus i para
liza s d ge strane, su simpatickoanksiozna funk
si,ill. Kako se to slaze sa Cinjemcom da zabrlnuto zadi'
zavanje fecesa iIi govorna inhlbicija u djeteta idu ruku pod
ruku s miSi cnim stezanjem ? IspitujuCi teor iju povezanu s
ovim einjenicama, morao sam sebi postaviti ova pitanje i,
kroz dugo vremena, nisam bio u stanj,ll naci objasnjenje.
Medutim, kao sto se uvijek dogada kada iskrsnu ovakve
teskoce u istraf ivanju raznih odnosa, upravo njegov zago
netan vid doveo je do produbljivanja uvida.
Prije svega, moralo se razumjeti da ...2,roces miSicne na
petosti u spolnom uzbuc1enju ni je mogao bid isti kao I1,ro'
napetosti u t jeskob i. U ocek!viiiiju opasnosti mi
sicje je napeto, kao da je Spremno za djelovanje. Zamislite
jelena koji se priprema da pobjegne. U stan;u uzasa, svako
uzbudenje iznenada napusta miSicje (paralizir anod uia
294
5a). Ciiljenica da se u slucaj u uZasa nehoticno praznjenje
Jlloz
e
dogoditi kao posljedica iznenadnog popustanja anal
nag sfinktera, takoc1er se slaZe s nasim kanceptom odnosa
izm
edu
tjeskobe i simpaticke funkcije. Na t aj se nacin sim
paticka, strahom izazvana, dijarej a u sIucaj u straha moze
razlikovati od parasimpaticke dijareje stvorene ugodom u
51ucaju spolnog uzbudenja. Prva se temelji na paralizi sfi nk
tera (simpaticka funkcija) ; potonj a na povecanju peristal
tike crijevnog misicj a (par asimpaticka funkci'ja). U spol
nom uzbudenj u miSicje se steze, t j . priprema za ma tarnu
radnju, za dalje stezanj e i opustanje. U ocekivanju punom
tjeskobe, s druge strane, misicj e je zahvaceno stalnom nape
toscu sve dok nije oter eceno nekim oblikom motorne ak
tivnosti. Tada 'se iii prepus ta paralizi ako dolazi do reak
dje uZasa, iIi ga zamjerrjuje reakcij a motornog bijega. Mi
sicje moze, medutim, ostati napeto, t j . ne opustiti se ni
u jednom od dva obli ka. U tom slucaju, uspostavl ja se sta
nje koje se, nasuprot paralizi od straha, moze nazvati uko
cenoscu od straha. Promatranje pokazuje da u paralizi od
straha miSicje postaje mlitavo, iscrpeno je uzbudenjem; va
zomotorni sustav, s druge strane, dostize stanje punog uz
budenja: akutne palpitacije, obilno znojenje, bljedoca. U
sIucaj u ukocenosti od straha periferno miSicje je kruto,
osj ecaj tjeskobe je odsutan iIi je sarno di jelom razvijen;
covjek je oCigledno miran. U zbilji, covjek se ne moze
pomaknuti i nesposoban je za fizicki bi jeg kao i vegetativni
bijeg u sebe.
Sta sma nauCili iz ovih cinjenica? .,Mijicna ukrucenost 1Jf '
moze preuzeti mjesto vegetativ e t 'esk
ZellO na drugi -na tn, . .. -- _._"' -,
srraha poduzima bijeg \lllutra
oa strahau potr e151java p:Iisicje da
1lvanJe organizinCf.B s:to=
- oze - a.Fos05a za vrijeme operacije pod 10
kalnom anestezijom pokazuje istu miSicnu ukocenost. Aka se
oine namjerni napori da se opusti, tjeskoba se odmah po
jacava u obliku palpitacij a i znoj enja. Tako misicna nape
tost kaja je prisutna i nije rastvorena u motornom oslo
badanj u trosi uzbudenjekoje bi se inace pojavila kao
tj eskoba; na taj se naCin tjeskoba zadrfava. U ovom pro
cesu prepoznajemo pralik vezivanj a tjeskobe putem agresij e
kOja, kada je i ona sputana--;=-dovodi do z7ikoce-
k IS Teorij a evolucij e morat ce odluciti da Ii se bioloko okloplj ivanje
ornjace, na primjer, r azvilo na isti nacin.
295
nosti. Ovo vezivanje tjes'kobe dobra je poznato iz neurot.
sXih formacija.
Ova klinicka otkrica su ad velike vainosti za tesrrijl! afe....
kata. Sada bolje shvacamo medusobni odnos:
-:Karakterne zakocenosti iIi oklopa i miSicne ukocenosti'
2. OpuStanja miSicne ukocenosti i oslobadanja tjeskobe.'
3. Vezivanja tjeskobe i uspostavljanja misicne ukocenosii'
4. MiSicne napetosti i libidne inhibicije; ,
5. Libidnog opustanja i misicnog opustanja.
Prije nego sto for muliramo teorijski zakljucak na teme
lju ovih otkrica, pogledajmo daljnje klinicke einjenice koje
se tieu odnosa izmedu miSicnog tonus.Li 2.Po1ne napetosti.
Kada, u tijeku _analize
da uzmiee zbog slablj enja karakterne kore, tada - kao sto
smo IS-m il - na povrsinu Hi agresija iii
Iibidni poticaj. Libidni poticaj smatramo
periteriib. a-;t,ieskphij' ....sma
ramo protj eC,anj em uzbudenja i tjelesnih sokova prema Sre.
diStu. Agresivno uzbudenje takoder odgovara uzbudenju us
m:rerenom prema ali onom koje se
na J!liSicje ' IJdo
v
,,-:;- Ako se uzbudenje koje teee u sva tri
- sn1j era moze osIoboditi iz miSicne ukocenosti , iz povecanog
trajnog miSionog tonusa, tada moramo zakljueiti
miSicna hi pertonija ereds tavlja inhilJi9iiu t ijeka svako
1ika uzbuttenja.. (ld,gode, tjeskobe, bijesa) iIi i?p:rr.rn znacajno
To je kao da je izazvan'i
m I ICIJa zivotnih funkcija (libido, tjeskoba, agresija) for
mlranjem mfSicnog oklopa ako bioloske jezgre odredene
Ako oblikova11j e karaktera ima tako blizak odnos
prema tonusu miSicja, mozemo pretpostaviti da postoji funk
oionalna jednakost izmedu neurotskog karaktera i miSicne
cBS-tonUe. S120menut cemo aodatna ofknca kOJa potvti!uJu
ovu pretpostavku; spomenut cemo i otkrica koja bi mogla
moida ograniciti vainost funkcionalne jednakosti karakter
nog oklopa i miSicnog oklopa. _
S fenomenolos1kog 'je stajalista jasno da if privlacnos1, tj.
s olna r ivlaeivost, moze uglavnom opisati 0- emm svoj
stvom rnisicj a koje Je praceno protJecanjem pSI I euvah
X itmi.fnost neeijih 'pokreta, izmjena misicne napetos
u zajedno sa--sposohnos-cu za
jezicno modulirarrj e. Lo-p_cu muzikarifi)tt---{f-t-a-kvih--ljudi -t&
koder imamo osjecaj izravnog psihickog dodira. Drazest dje
ce koja nisu bila podvrgnuta nikakvim Jakim prisilama,
naroCito u analnom podrueju, ima isti temelj. S druge stra
ne, ljudi koji su fizicki ukoeeni, nezgrapni, bez ritma, odaju
dojam da su i psihicki ukoeeni, drveni, nepokretni. Oni go-
ore lIlonotono i rij etko su muzikalni. Mnogi od njih ni
se ne opuste; druge tek bIiski prijatelji nagovore
da se "malo U slueaju, mo
ze odmah utvrdItI promJenu tonusa u IIIl!1S1CJU. PSIhlcka i
tjeles krutos
t
tada ollisu s.licna ocitovanja; one su funk
na
cionalno istovjetne. U mukaraca i zena ove vrste imamo
utisak manj kavosti i u erotici i u tjeskobi. Zavisno 0 dubini
takva okloplj ivanja, moz.e-pratiti vise ili . manje
jaka unutrasnja uzbudenQst.
promat rajuCi melankoliene iIi potiStene pacijente, nala
zimo ukoeenost u njihovu govoru i izrazima lica, kao da
je svaki pokret moguc sarno putem ,svJadavanja nekog ot
pora. U manicnih pacijenata, s druge strane, svi poticaji kao
da naglo preplavl'juju Qitavu lienost. U katatonom stuporu,
psihicka i misicna ukoeenost se potpuno podudaraju; iz tog
razlog
a
, razr jesenj e ovog stanja obnavlja psihicku i miSicnu
pokretnost.
Ovako promatrano, takoder je moguce utrti put do razu
mijevanja smijeha (veseo izraz lica) i zalosti (potiSten
izraz Iica) . U smijehu se miSicje lica steze; u potiStenosti one
postaje mlohavo. To je potpuno u skladu sa einjenicom da
je miSicno stezanje (trza'j dijafragme u slucaju smijeha, smi
jeh koji trese trbuh) .Llibidno, .nok je mi
siena mlohavost simyatitka L.protulibidna.
U takozvanog genita.lnog ,karaktera
l6
koji ne trpi ni od
kakva zastoja uzbudenja iii trajne s.putanosti uzbudenja,
postavlj a se pitanje ne razvija li on iIi pak ne moze razviti
misicru ok,lop, To bi b io dokaz protiv moje tvrdnje da je,
U osnovi, Ikarakterni oklop funkcionalno istovjetan miSicnom
oklopu. Jer, gtmitalni kara1kter je takoder razvio
Istrazivanje ovih karakternih tipova pokazuje da i oni mogu
razviti oklop, da oni imaju sposobnost ,j da se ograde pro
tiv neugode i da se postede tjeskobe. U tomslueaju, medu
tim, postoji veca krutost u ponasanju i izrazu lica. Ovi
uvjeti negativno utjecu 11a spolno uzbudenje i sposobnost
za spolnu ugodu, ali ne nuino i 11a sposobnost za rad. Me
dutim, rad .koji se obieno izvrsava bez napora ,j osjecajem
r ugode zamijenjen 'je mehaniekim izvrsavanjem, bez ugode.
\ __ iivot daje
Osnovu za p rOlzvodnu- neu
rotskog karaktera i oldopa genita1nog karaktera lezi u t
rne- Je_]1 ptVog ID1 SH" na do
16 Usp. Genitalni karakter i neurotski karakter, u Drugo
m
dijelu
ovog sveska.
297
296
se u potonjeg moze upotrijebiti iIi raspolagati njome pre.
rna z.elj iP
SIJedeCi primjer je prikladan da nam pokaze funkcio.
nalan odnos nekog .karakternog stava prema miSicnoj nape
tosti i vegetativnom uzbudenj u. Analiza karaktera nekog pa
cij enta pokazala je da se on istice povrsnoscu komunicira_
nja, tj . sve je iznosio bilo je povrsno; paeijent je saIn
osjeeao da je to puko Cavr.1janje, cak i kada je rasprav.
ljao 0 najozbiljnijim stvarima. Ova povrsnost, uskoro Se
pokazalo, postala je sredisnji karakterni otpor. Kojeg Ii bo.
Ij eg sredstva za uniStavanje svakog afektivnog poticaja! U
pocetku je analiza otkrila da su cavrljanje i povrsnost
pr edstavljali poistovj eeenje s maeehom, koja je imaIa iste
erte karakter a. Ovo poistovjeCivanje s majcinskim Iikom
saddavalo je pasivno-feminini stay prema oeu; a cavrljanje
je bilo pdkusaj da se pridobije homoseksualni objekt, da se
on obraduje, da se povoljno raspolozi, da se tetosi , kao
bi se cinilo s opasnim lavom. N0 i on je djelovao kao
zamjenski dodir, jer, dok se poistovjeNo s maj cinskim Ii
kom, pacijent nije imao ni kakav odnos s oeem. Osjecao se
udalj enim od njega, sto se pokazalo tek kasno u analizi._
Ova potiskivanje jake agresije prema oeu Iezalo je u ko
rijenu i hranilo ova udaljavanje. Stoga je cavr ijanje bilo
takoder izraz pasivno.femininog snub.Ijenja (vegetat,ivna
funkcija) , otklanjanje agresivnih sklonosti (funkcija okIopa)
i nadoknada za nemoguenost uspostavIjanja dodira. Psihic
ki sadrlaj povrsnosti mogao se formuli rati otprilike ovako:
,,2elim i moram da predohijem oca na svoju stranu, moram
mu udovoljiti i razveseliti ga; ali ja to uopee ne volim da
radim; ni je mi nimalo stalo do njega - mrzim ga, duboko
unutra. Nemam uopee nikakav odnos prema njemu, ali ne
smijem dopustiti da se to otkrije." Uz ove psihicke stavove,
pacijentova nespretnost i misiena krutost bili su odmah
ociti. Lezao je tamo na nacin d obro poznat anali ti caru ka
raktera: ukoceno poput daske, kruto i nepokretno. BiIo je
jasno da ee svaki analitick:i biti beznadan dok se
ovaj rniSicni oklop ne oslabi. Mada je davao utisak da se
boji, pacijent je r ekao da nije svjestan da ima ikakve tje
lJ Sa stajaliSta spoIne ekonOmij e, nij e toliko vaZno da je biopsihicka
energija vezana; vaian je oblik u ko;em se ovo odvlja, da Ii
ko!1sHost eiiergiie iIi ne. Cilj rnentalne hlgijene-rremoze
lm:t sputavanje sposobnosti da r azvije oklop; njen je cilj
sarno da osigura pokretnost i na'veee rnoguce ras o!agan'e,
vegetativnorn energijom, tJ. da osigura fleksl I os 0 0Pih Ova] zada
- f'a"R se ne moze usklaruti s postojeCirn obrazovnirn i rnoralistickim in.
stitucijama,
sko
be
. er te, je deperso?a
Iizacije i lmao beZlvotan os]eCa] u sebl. Njegovl vr lo zamm
J'ivi dozivljaji iz djetinj stva nisu bili znacajni kao takvi
ii u oclnosu na njegove neurotske simptome; za sada, za
1 im
ao
nas je sarno nj ihov odnos prema ovorn oklopu. Ra
se 0 probijanj u ovog oklopa, 0 tome da se iz njegovih
e1emenata izvuku kako djetinja prethistorija, tako i vee po
malo odumrIa vegetativna uzbudenja.
ponajprije, se pokazala kao strah od dubine,
naroCito strah od pada. U vezi s time, pacij ent je donio
uvj erJjive da je strah od padanja zaista pr evIa
davao u njegovom zivotu. Bojao se da se ne utopi, padne
u planinsku provalij u, padne s palube broda; bojao se spu
stanj a toboganom, itd. Uskoro je postaIo jasnim da su ove
tj eskobe povezane i imaju kor ijen u iZbjegavanju t ipicnih
osjeta dozivI'javanih u podrucj u dijafragme dok se uspinje
mo dizalom. U knjizi Die Funktion des Orgasmus pokazao
sam da se strah od ot gastickog uzbudenj a u nekim sluca
jevima konkretno dozivljava kao strah od padanja. Zato nas
neee iznenad iti da je pacijent trpio upravo od jakog orgas
tickog poremeeaja ove vrste. Ukratko, povdnost je bila
viSe no pasivan stay Hi urodena karakterna erta; ona je
imala vrlo odredenu utogu u pacijentovim psihickim ope
racijama. Bila je aktivan stay, otkIanjanj e straha od du
bine i osjeta vegetativnog uzbudenja. Morala je postojati
veza izmedu ovih dvaju otkIanjanih stavova. PomiSIjao sam
da je strah ad padania morao bili istovjetan strahu od vege:.
tativnog uzbut!enia _Ali kako?
PaCljent se sj eeao da bi se, ,kad se kao dijete IjuIjao,
odmah ukocio, tj. zgrcio miSice cim 'je osjetio dijafragmat
ske osjete. Njegovo drlanje obiIj ezeno nezgrapnoseu i po
manjkanjem uskladenosti, potjece iz tog razdoblja. Bit Ce
zanimlj ivo muzikologu da, cini se, nije imao sluha za gIazbu.
Ali ovo pomanj'kanje 'II1Juzil.kaJInosTi mogio se svestli. lIla dru
ge dozivljaje iz djetinj stva. U yeti s povi jescu njegova ne
dostatka dodira i njegova miSienog oklopa, ana.Jiza je po
'kazaia da je i taj nedostatak sIuzio kao otklanjanje vege
tativnog uzbudenj a. Sjecao se da je njegova majka imaIa obi
caj da mu pjeva sentimentalne pjesme Ikoje su ga neopi
sivo uzbudivale, dovodile ga u stanje napetosti, izazivaIe
nemir. Kada je libidni odnos prema majci bio potisnut zbog
r azocaranja njome, muzikalnost je t akoder postaIa zr tvom
potiskivanja. Nije to bio sIucaj sarno zato sto su odnos pre
rna majci poglavito podrlavali muzicki doZivIjaji, vee i zato
nije mogao podnijeti vegetativna uzbultenja izazvana
njezinim pjevanjem. A ovo je bilo povezano 5 uzbudenjem
299
298
koje je dozivlj avao u djetinjoj masturbaciji i koje je do
vela do razvijanja akutne tjeskobe.
U snovima pacijenti cesto prikazuju svoj otpor otkrivanju
nesvjesne grade kao strah da idu u podrum iIi strah od
pada u jamu. Znamo da su ovaj otpor i njegova predodZba
u snu povezani, ali to jos ne razumijemo. Zasto bi ne
svjesno bilo povezano s dubinom, a strah od nesvjesnog sa
strahom od pada? Ova zbunjujuca situacija rijeSena je
na sIjedeci nacin: nesv' esno je s remiSte isnutih ve _
tativnih uz u enJa kojima ,qjje
'a se rasteret e i teku siobodno. Ova uzbudenja se doziv-
Javaju u Jednom od dva obli ka:
j<ao SPolno i osjeca 'i zadovoI ' en'a, kao u
sJu'cafu muskaraca i zena; iIi (2) kao osjecaji tjes
i stezan' a u odrue'u s arno
sve neugodmji, kao 5tO je u ljudi koji trpe 0 poremecaja
vegeta tI vlle }>okretljivosti. Oni su slieni onim osjetima u
podrueju srca i drjafragme i u ml5!CjU sto se dozivljavaju
u stanju straha iIi prili'kom brzog spustanja u dubinu. U vezi
s time valja spomenuti i osjete koji se dozivljavaju u po
drueju genitalnih organa kada stojimo na rubu strme pro
valije i gledamo dolje. U ovoj situaciji osjeeaj genitalnog
stezanja obieno prati predodzbe 0 padu. Cinjenica je da
pri samoj pomis-li na opasnost organizam djeluje kao da
je opasna situacija zbiljska i povlaeise u sebe. U slueaju
straha, kao sto sam objasnio ranije, energetske katekse u
obliku tjelesnih sokova teku prema srediStu organizma i
tako stvaraju zastoj u podrueju genital nih organa i dija
fragme. U slueaju pada, nadalje, ovaj fizioloski proces je
automatska reakcija organizma. Zato, mi2.Q.. dup,i.11e..LmisaO
pif4J,mta-moraju bili funkcionalno istovietne oS Qs.if:tom
s redisnjeg .1J.Zbudenja u organizmu. To takoder omogucava
da razumijemo inaee neshvatljivu cmjenicu da ljuljanje, brzo
spustanje itd. mnogi ljudi s mjesavinom tje
Sikobe i ugode. Prema spolno-ekonomskoj teoriji,18 tjeskoba
i ugoda su blizanci, nastali iz istog korijena a kasnije su
protstavljeni jedan drugom. Da se vratimo nasem pacijentu:
objektivno je opravdano opisati njegov strah od nesvjes
nog kao istovjetan njegovu strahu od dubine. Sa stajaIiSta
spolne ekonomije, prema tome, vidimo da je povrsnost na
seg pacijenta bila aktivan karakterni stay za izbjegavanje
vegetativnih uzbudenja kako tjeskobe tako i ugode.
18 Usp. Reich: Der Urgegensatz des vegetativen Lebens, Zeitschrift
fur Polilische Psych%gie und Sexual6konomie, 1934.
300
Afekti vna zakoeenost takoder spada u ovu kategoriju.
odnos izmcdu miSiene ukoeenosti, s jedne strane, i karak
terne i pomanjka,r:ja s jos
valja se da, bZlOloskl, mlSlcm oklop
ispunjava 1St r ,
st ispunjavaj u Spolna ekonomija ne smatra pri
iiiiifan odnos izmedu \Z1oloskog i psihiekog aparata kao od
nos uzajamne ovisnosti vee kao odnos funkcionalne is to
vjetnosti s tj:
lekticki. Stoga se dalJe postavlJa pltanJe ruJe h IDIslna
ukoeenost funkcio .. ' t rnom ok"fopu, 0 -
an u dodira afekt ivnoLEk9cenostL itd. Suprotan od
' nos je Jasan: 2.sihicko pona
sanje i obrnuto:-Cin jenica da ovo dvoje uzajamno utj e8u'
Jedno na drugo, " medutim, daleko je manje vazna za shva
canje psi hofizickog odnosa nego sve sto podupire shva
canje njihove funkcionalne istovjetnosti.
zelim navesti jos jedan klinieki primjer koji nepogre
sivo pokazuje kako se vegetativna energija moze osloboditi
iz psihickog i miSienog.-Dk1opa. -
Drugog je pacijenta obiljezavalo njegovo jako falicko-nar
cisticko otk,Ianjanje pasivno-homoseksualnih poticaja. Ovaj
srediSnji psihicki sukob otkrivao se u njegovu vanjskom
izgledu: imao je ukoceno, pretjerano uspravno drzanje tije
la, a njegov je karakter bio kompenzatorno agresivan. Bio
je pOitreban ve1ik analiltitki napor da bi pacijent pos:tao
svjestan ovog sll'koba, jer je davao jak otpor prepoznava
nju i probijanju analno-homoseksualnih poticaja. Kada je
konacno doslo do probijanja, pacijent je pretrpio, na moje
cudenje, vegetativni sok. Jednog dana dosao je na analizu
s ukocenim vratom, jakom glavoboljom, prosirenim zjenica
ma, koze naizmjenieno pjegasto crvene i bJijede i s jakom
tjeskobom. Pritisak u glavi hi popustio kada ju je pokre
nuo i pogorsao bise kad ju je driao na miru. Jaka mue
nina i osjecaji vrtogla'Vice upotpunjavali su sliku simpatiko
tonije. Pacijent se brzo oporavio. Slucaj je bio upadljiva
potvrda valjanosti mog gledanja na odnos izmedu karak
tera, spolnog zastoja i vegetativnog uzbudenja. Cini mi se
?a Ova otrkriea takoder pruzaju uvid u problem shizofrenije,
Jer su upravo u psihozama fun1kcionalni odnosi izmedu vege
tativnih i karakteroloskih sastavnica tako tipieni i tako oCiti.
A ?ostoji dobar razlog da se vjeruje da ce novo gledanje
ko
Je
smo Qvdje opisali jednog dana dati dosljedno i za
dovoljavajuce obj asnjenje ovih odnosa. Ono sto je ovdje
novo nij e znanje da su psihieki aparat i vegetativni sustav
301
e ener giie'
a
4) Karakterni oklop i miSiCni oklo
vletni'
cionalno su ist().
Vegetativna energija se 1I19,ze osloboditi,
pOKrenuti .jz ternQcr a i mlSlcnocr 01
().
moe QQredene tehni ke i, za sa a, sa s om te
t clio bih sasvim razj asniti da ova teorija koju smo raz
vi Ii na temeljukliniokih podataka proizaslih iz analize ka
r aktera predstavlja sarno pocetni korak prema opseznom pri
kazu funkcionalnih psihofizi ckih odnosa, i da su jos neraz
r ijeseni problemi neusporedivo slozeniji, obimniji i tezi nego
ono 5tO smo do sada postigli u smislu razrjesenja. Medutim,
osjeeam da sam konacno uspio da dodem do nekih temelj
nih formulacij a s obzirom na citav skup problema koj:i mogu
vrl o dobro posJufiti da unaprijede nase znanje 0 psihofi
zickim odnos ima. Osj ecam da je moj pokusaj da primi
jenim funkcionalnu metodu istrazivanja bio uspjesan i da
su ga rezultati opravdali. Ova j e metoda potpuno
metafizicko-idealistickoj iii mehanisticko-uzrocnomaterija
listickoj metodi primijenjenoj u pokusaju da se dode do ne
kog upotrebljivog znanja 0 psihofizickim odnosima. Za sada,
medutim, odvelo bi nas suviSe daleko da iznesemo osnovne
epistemoloske prigovore ovim metodama. Spolnoekonomski
pristup razlikuje se od nedavnih napora da se shvati psi
hofizicki organizamkao ukupnost i jedinstvo utoliko
sto upotrebljava funkcionalnu metodu istrazivanja i pro
matra funkci ju orgazma kao srediSnji problem.
10. DVA VELIKA SKOKA U RAZVITKU PRIRODE (EVOLUCIJI)
Tako smo stigli do teorijske forrnulacije psihofiziokih od
koj a se moze' potkri]epltl opseinim klinickim
tranjima. Na osnovi ovih glediSta, sigurno nije nepromls
ljeno postavHi hipotezu za daljnji rad na ovom polju, pod
uvjetom da srno je voljni odbaciti ako se pokaze j alovom
iii laznorn.
302
u razvitku prirode (evolucij i) mozerno ustanoviti dva ve
rka skoka koji su bili uvod u dalj nje, postepenije procese
lazvitka. prvi je bio skok od n eorganskog stanja do organ
rkog Hi ve; etativnog stani a . Je 5,10 skok od organ
stiirija do razvo ' a aro-2-..
ti a razvoJa _s':!lestI n]ezmorn sredlSn]Om sposobnoseu za
sal1'ftj"5vitest.,llkohko organsko raste iz neorganskog a psihic
"ko jZVegetcrtivnog, utol iko oni nastavljaju da funkcioniraju
i djeluju u skladu s osnovni m zakonima koji upravljaj u nji
hovom mat ricom. U nacelu, u organskom nalazimo iste ke
mijske i fizicke zakone koj e na.Jazi mo u neorganskom; a u
psihickoj sastavnici nalazimo is te osnovne r eakci je napetos
ti i opu:tanja, zastoj ener gi je i oslobadanje, uzbudljivost
itd. koje nalazimo u vegetativnoj sastavnici. Ocito, funkcio
nalni pr oces razvoja karaktera k oji smo opisali kao rastav
ljanj e i opreku novih formaci ja takoder upravlj a mnogo obu
hvatnij im i opeenitim razvojima organskog iz neorganskog
i psihickog iz organskovegetativnog. U organizmu je organ
sko istaknuto na racun neorganskoga kao sto je psihicko
istaknuto na racun vegetativnoga.l
9
Oni su jedinstveni i u
isto vrij eme suprotni . U sposobnosti psihi6kog aparata za
samoopazanje, najneobicnij oj i najcudnijoj funkciji svj es
nog zivota, naroCito -svijesti, uocavamo izravno oCitovanje
gornje suprotnosti. U pojavi depersonalizacije funkcija samo
opaianja je patoloski iskri vljena. Produbljenje naseg pozna
vanja depersonalizacije oi njoj srodnih pojava uz pomoe di
jalekticko-materijalistickih metoda istrazivanja vjerojatno ce
nam prufi ti vafue uporne tocke za rjesenja problema svijesti.
Zelio bih da se ove aluzije prime onakvima kakve jesu:
grube skice vrlo nejasnog podrucja, kojem se ispravan pri
stup jos mora i straziti . One se bitno razlikuju od predas
njih glediSta odnosa izmedu t jelesnih i psihickih fUD'kcij a.
Ipak, one ne mogu zahtij evati da ih uzmemo ozbiljno ako
ne uspij u rijesiti ove probleme koj i su os tali nedostupni i,
ako se potpuno ne varam, offioraju ostati nedosturni dru
gim disciplinama (mehanicko-materijalistickim, ideali stickim
itd.) . Za sada, ova osnovna pitanja Zivota obavijena su t a
mom; to nam namece dvoj e: prvo,krajnju opreznost u
stvaranju novih glediSta; drugo, moramo raskinuti sa svim
glediStima koja na,s ne dovode blize rjesenju, koja su, za
pravo, tek preuranjeni pokusaj i da se uzme kao da su rije
seni problemi koj i se jos ne mogu ri jesiti. Put kojim treba
_ 19 Ovo nij e sasvim istini ta. Ali, bila bi preuranjena sada davati izjave
koj e obvezuj u 0 odnosu psihickog prema vegetativnom i svij esti pr e
rna jednom i cirugom. I
_303
iCi dijalakticko-materijalisticka psihologija pun je neizvjes
nosti i zamki. Tek nedavno je spolna ekonomija stigla do
nekoliko bitnih formulacija koje su j oj dale cvrst ternelj
Sada mnogo ovisi 0 eksperimentalnom istrazi vanju org
az
ll1a'
NQ jedno je sigurno: ako prirodna znanost uspije da
si problem odnosa tJ.j ela i tj. da ovlada njima tako da
ce to posluZiti Ijudskoj praksi, a ne sarno salonskim fiIozo.
fijama, tada je odzvonilo transcendental nom misticizrnu
apsolutno objektivnom duhu, pa, prema tome, i
ideologijama koje pokriva naziv religije u uZem i u
smislu rijeci.
Covje'kov vegetativni zivot je sarno dio opceg procesa Pd
rode. U svojim vegetati vnim strujanjima covjek ta'koder do.
zivljava dio prirode. Jednom, 'kada sasvim shvatimo prirod.
no funkcioniranje, nece biti mjesta za duhovne tvorevine kOje
svoje pogubno postojanje zahvaljuju sarno tako ne
dovoljnom poznavanju njihova izvora, koje sprecavaju stva
r alacko razvijanje vegetativne energije, uzrokujuCi tako i
bolest i patnju sto ih, povrh toga, te tvorevine dubokim fi
lozofskim opravdavaju kao nesto sto donosi sud
bina i sto je nepromjenjivo. Ljudi sanjaj u, pokrenuti mrac
nim oceanskim da vladaju svolim
opstojanjem, pa propadaju u snovima. Mi znamo tko
SD oITIllki i privredno ,koristi njihovim snatrenjima. Ipak
njihovo sanjanje, tek je slutnja 0 bliZoj produktivnosti nje
gova vegetativnog iivota. Znanost ce jednog dana mozda us
pj eti u ispunjavanju covjekova sna 0 zemaljskoj ,sreCi, maz
da jednoga dana znanosti pode za rukom da bude poli
ticka, a poLitici da bUde znanstvena. Tada ce na mjesto vjec
nog pitanja (bez odgovora) 0 znacenju zivota doCi njegovo
konkretno ispunjenje.
r-
1
/ '
Jzrazajan jezik zivoga
1. FUNKCIJA CUVSTVA U ORGONSKOJ TERAPIJI
peda
305
,
\, U Y"L y a lZ l(a, ra.k..ter nog oklopa
pomocu
. oslobadamo iz miSicno
306
u
2. PLAZMATICKO IZRA2:AJNO GIBANJE I
CUVSTVENI IZRAZ GIBANJA
u strogo funkcionalnom smislu odrediti pojam
zivoga Predodibe ortodaksne psihologije i dubinske psi
o oglJe su vezane uz tvorbu rijeCi. Medutim, iivi organizam
dj eluj e s onu stranu svih predodfbi i pojmova sto nam ih
1 0 cisto fizioloskoj orgonskoj terapiji pomocu orgonskih akumula
1o," u Di' II, Enld"k.", d" 00
'-.
Sarna tvorba rijeCi odaje kljuc problema kako se zivi orga.
nizam izrazava. Na primjer, njemacka rijec Ausdruck i
njezin engleski ekvivalent exspression (jedna i druga rio
jer znace istiskivanje; nap. prev.) toeno opisuju - oei.
gledno na temelju osjeta 5tO ih pruzaju osjetila - jezik ii.
vog organizma: te rijeei, dakle, doslovno znace - a moramo
ih uzeti doslovno - da se ne5to u zivom sustavu (tj. proto
plazmi) jstiskuje yan i . prema tome, kreceJ a to je kre. .
tanje s'irenje ili stezan azme. Doslovno, emocija
- eta - va' ; O at. movere); u isto vr'i=
jeme, 0 je an <. Kretanje protop azme je, ..
dakle, re), asvaka ' em6Ciia kaOJzraz

#,,,,t"
orgamzma vezana )e uz kretaIJ.i.e (emociju prevodimo nil.som
nJec( cuvStVo) - nap. prev.) Eo ta shvacanja ce zahtijevati
af
neke promjefie, jer znam'b-' iz orgciriske terapije da postoji iz.
raz u ' ljudskih bica stvoren nepokretnoscu Hi ukocenoscu.
OVdje se nismo igrali rijeeima. Jezik je jasno prols i'ekao
iz opazanja unutrasnjih stanja kretartja i iz osjeta organa, a
rijeci koje opisuju euvstvena....Atanja izraVl10 odratavgju od.
govara ju6i izrazai!li pokret zivog organizma.
Premda jezik neposredno odrazava p,]azmatieko cuvstveno
stanje, on nije sPQsoban da dode do samog tog stanja.
\ ' Razleg, J e za ,tQ 5tO Roceci zivog funkcioniranja Iete mnogo
JJ dublje i izvan jez ika. OSlm toga, zivi organizam lma svore
1vlastite naeine lzrazavan ja kretanja, koji se uopce ne mogu
,obuhvatiti rijeCima Svaka osoba naklonjena mUZICI zna
za euvstvena stanja izazvana velikom muzikom. No, ako po
kusamo da prevedemo ove euvstvene dozivljaje u rijeci, mu
zieko se osjecanje tome opire. Muzika je nijema, i zeli da
ostane takva. lpak, muzika daje izraz unutrasnjem kretanju
zivog organizma, i slusanje muzike izaziva osjet nekog
unutrasnjeg gibanja. Nijemost muzike se obieno opisuje
na jedan od dva naCina: (1) kao znak mis.ticke duhovnosti,
iIi (2) kao najdublji izraz osjeeaja, nesposoban da se izraz.i
rijeeima. Prirodno-znanstveno glediSte tumaCi muziku u smi,
slu da je ona izraz povezan s posljednjim dubinama zivog
308

rganizroa. V skladu s time, one sto se smatra duhovnoscu
muzike sarno je drugi naein da kazemo da je dubok
istovjetan s organizmom ;'{va,u
granica
"'V'o saa znanost nije niSta odlueujuce rekla 0 .rirodi iz
rai.ejnoK. kretanja gIazbE!.,. Bez sumnje, sam umjetnik govori
naro u obliku nJj emog iz dubine zivotne
fug!ccij.z. ali on bi isto tako ,kao i mi bio nesposooan da
rijeeima izrazi one sto izrazava svojom muzikom iIi svojim
slikama. V stvari, on se jzrazito svakom pokusaju da. ,/
jezik umj etnickog izrafuvanj a preye..cle.-u-lj-udski gevon=li- jeL
zik. (j'n pridaje veliku vaznost eistoCi svoga izrazavanja. Zato,
orgonsko-biofizicku tvrdnju da zivi organizam
posjeduj e s'Voj vlastiti jezik dase izrazi prije, izvan i neo w
visno 0 svim govornim jezicima. Pogledajmo sto orgonska l ?
terapija ima da kaze 0 ovom problemu iz svakodnevnog
iskustva.
Paci jenti dolaze orgonskim terapeutima puni nedaca.
Iskusno oko moze primijetiti ove nevolje izravno iz izraza j' r 1.(/
nih pokreta i cuvstvenog izraza njihovih tijela. AKa anali
't1&1r dopusti pacijentu da govori nasumce, nati da paci
jent tezi zaobici svoje nedace, tj. tezi da ih na ovaj iIi onaj
naCin skrije. Ako analitiear zeli doCi do tocne ocjene svog
paci jenta, mora zapoceti time da zamoli pacijenta da ne
govori. Ova mjera pokazala se korisnom, jer Gim E.aCi]eirt
da govon. euvstveni izrazi n jegova tijcl3dovedeni
su u mnogo Q.SJ;riji fokus..j' osHje nekoliko minuta sutnje,
a'ilaTiticar ce obieno uhvatiti pacijentovu njlj ocitiju karak
ternu crtlL iIi, tocnije, razull'jet ce CuvstWfiI Izraz lazma
ticRogtbanj . se pacIJen Smija na pnjateljski naGin
dak Je govorio, njegov smijeh moze se pretvoriti u prazno
cerenje za vrijeme sutnje, Giji karakter poput maske i sam
pacijent mora odmah uoeiti. Ako pacijent govori 0 svome
zivotu sa suzdril'jivom ozbiljnoscu, izraz potisnutog bijesa
moze se Iako pojaviti u bradi i vratu za vrijeme sutnje.
Neka ovi primjeri budu dovoljni da istaknemo kako, od
vojen od svoje komunikacijske funkcije, ljudski jezik tako- f \h
der cesto obrana, Izgovorena r ij ec skriva Izra
ra]ltl jezTh: 1010 e Jezgre. ,-r 'mnoglm slucajevima funkcija
govora se izopacila do takva stupnja da rijeei uopce niSta
ne izraZavaju i sarno predstavlj aju stalnu, ispraznu aktiv
nost mgicja vrata i govornih organa. Na temelju ponovlje
iskustava, moje je miSljenje da je u mnogim psihoana
lIza-rna koje su trajale godinama lijeeenje zapelo na ovoj ,
Ovo 'klinieko iskustvo moze se,
'ZCrpravo mora se, p . , Iti.na drustveno podrueje. Vloga
309
bezbrojnih govora, izdanj a, politickih debata nije otkriva_
nje korijena vainih zivotnih pitanja vee da ih utopi u bu
jiei rijeci.
Orgons ka terapi ja, za razli ku od svih ostalih obli ka tera_
ptje,yokujava da ut jece na or ganizam ne putem !.:!QQ
IJudskog jezika vee navoden ' em aei ' enta da se izra . _
v' va] pnstup vodi ga u _ koje stalno bjezi. dubinu od
1\!a taj nacin orgonski terapeut .utl, razurniie i utjece na
zivog orga,njzma..... Jedva je moguce postiCi
izraz zj ve protoplazme u pacijentu u cistom obli
ku. Da je pacijentov Qacin izrazavanj a bioloski cis.!., on ne
bi imao potrebe da potrazi pornoe orgonskog terapeuta.
Moramo proCi kroz obiJj e patoloskih, neprirodnih izrazaj_
nih pokreta (tj. pokreta ko]t msu pnrodeni proeesu ZiVOg
organiZrllii) da bismo sti gli do pravog bioloskog naCina iz
razavanja. Lj udska biopati]a, u srvari, nil e msta drugo ao I
tI1rnpai1 zbroj svih iskrivljenja prirodnih nacina izrazava- [ v'
nja zivog organizma; Razotkrivanjem patoloskih nacina iz
razavanja, 'upoznajemo ljudsku biopatiju na dubini koja je
nepristupacna metodama lijecenja koje rade ljudskim je
zikom. To se ne smije pripisati manjkavosti ovih metoda;
one su pri-kladne u njihovu vlastitom podrucju. Sa svo;im
iskrivl;enim izrazom zivota, met1utim, biopatija ' lezi izvan
poaruc;a ;ezika i misli.
Stoga orgonsko-terapijS'ki rad na Ijudskoj biopatiji lezi
uglavnom izvan podrucja ljudskog jezika. Prirodno, mi ta
koder upotrebl ja'VaJITIo i zgovorenu 'rijec, a'li rijeCi koje upo
trebljavamo nisu u skladu sa svakodnevnim pojmovima vee
'1 organs kim osjetima. Ne bi imalo nikakva smisla omogu
pacijentu da razumije svoje stanje pomocu fiziolos.
kog nazivlja. Ne kazemo mu: >>Vasi organi za zva
kanje u stanju su trajnog stezanja, zato se vasa brada
ne pokrece dok govorite: zato je vas glas jednolican; zato
ne mozete plakati; morat e stalno gutati da biste otklonili
poticaj da zaplacete, itd. To bi se pacijentovu intelektu
cinilo razumnim, ali mu ne bi omogucilo da djeluje na
ikakvu promjenu u svom stanju.
Radimo na dubl joj razini razumijevanj a. Uopce
nam nije nuzno da budemo u stanju da ist aknemo koji
su to pojedinacni miSi Ci stegnuti. Ne bi imalo nikakva smi
sla, na primjer, pritiskivati zvakace miSice, jer ne bi bilo
nikakve reakcije osim uobieajenog bola. Mi radimo jezikom
i tjelesnog izraza. Tek kada os;etimo pacijentov izraz
/ . liea, u stanju smo da ga shvatimo. Upotrebljavam ovdje ri
jec shvatiti ga da bih oznacio sasvim doslovno da to
mati saznati koja su cuvstva izrazena u njemu, tj . uhvatJiti
"--=
310
isti sDUO. Nema nikakve razlike
promjenjiva i aktivna iIi nepro
./

-c::;7

311
.J
:la, uvucena, nepokr etna zdj elica, bezizr aZajne iii Uko.
ceno rasirene noge gJavni su stavovi i mehanizmi potPUtte
obuzdanosti. Oni se mogu 'izraziti shematski u dijagralllU:
\
Lelia

Osnovnl bioflzioki stay neokiopIJenog organlzma
Leda
=::s:n
i
; di,
Steamii d;, -= - _____
+
Osnovnl stay okIoplJenog organizma: zadriavanJec
--'
312
emir, muoninu itd. Ako oklop postoji dugo vremena i dje
fv
ao
je na tkivo organa, pacijent dolazi k nama zbog ze
ulkusa, reumatizma, artritisa, karcinoma ili angi
e pektoris . BuduCi da sam prikazao 6sto klinicke cinjeni
ne u pojedinostima na drugom mjestu, sada eu se zadovoljihl
Ovdje. mi. je da do
fttnkci ja btOloske dubme 1 da IZ nJIh Izvedem funkclOmra
e nesposoban cia slomi svoj vlastiti '
-Gn je jed a 0 nesposoban da IzraZi ,svoja osrrov
na moloska cuvstva, Dobro mu Je poznat oSJet goIiC1:1I1ja,
alrIikada onije d012ivio ongonsko z<lJdovolj>swo. Oklopljena
osoba ne moze izraziti uzdisaj ugode ili ga svjesno opona
sad. Kada pokus.ava da to ucini, posljedica je stenjanje,
suzddani krik, iIi cak poticaj na povraeanje. Takav je covjek
Aa da oduska Uytnii ) li Asl udari p.esnicom u
oponasanju IjulJ!.j; On ne l)1gze potpuno izdisati. Njegova je
dijafragma vrlo agranitena u svojim pokretima; (To se moze
Jako u tvrditi ,pomoeu x-zraka,) Nije sposoban da pdkreee
zdjelicu prema naprijed. Zamoljena da to ucini, oklopljena
osoba cesto nece razumjeti sto se od nje trazi iIi ee izvrsiti
pogresan pokret, tj. pokret koji odaje zaddavanje. Izrazlti
napor na perifernim miSiCima i zivcanom sustavu uzrokuje
veliku osj etljivost oklopljenog organizma na pritisak. Nije
moguee dotaei oklQIilieni organizam na odredenim dijelovi
rna tijela a"-d;; ne prOiZVedemo_ akutne
iIi uznemirenosti. Sasvim je vjerojatno da se one sto je
po pUlla,rno poznato kao nervoza moze svesti na osjetlji _
Yost prenapetih miSiea. -
Pos.ljedica ovog potpunog suzddavanja je nesposobnost
za plazmaticke otkucaje i grcenje u spolnom cinu, tj. orga
sgka nemoC. 10, midalJe, s tvara zasfo,spolne energIJe, a
iz ovog spolnog zastoja slijedi sve ' ono to sam obuhvatio
pojmom hiopatija.
SrediSnjl je zadata)k orgonske terapije U lll"U U J.>..1UW
drugim ri j eCima, da se obnovi okretnost t' elesne iazme. '>
U oklopljenog orgamzma, pu SiraJuca funkcija sVIh organa
je osteeena u vecem iIi manjem stupnju. Zadatak je orgonske
terapij e da ponovo uspostavi punu sposobnost za pulsaci'ju.
Ovo se odigrava biofizicki, nakon sto je mehanizam suzdda,:
vanja tat idealne orgonsk.e fer apije je jav,lja-:
nje re leks or a rna. Kao sto znamo, to je uz disanje naj
zna ajnlje ocit :kretanja u zivotinjskom carst'vu. U
trenutku orgazma orgamzam se potpuno "predaje osj etima
g.voj ih organa i nehoticnim..pulsacijama ti'reta. Ovo oDJasrfj
Va blisku povezan<5'S'fP'Qkreta orgazamskog refleksa i
313
koji su upoznati s radom znaju da
. 0 pacijenta da se preda. To ne bi imalo ni
ikakvu svr hu, jer on iii ona ne bi bili u stanju da to ucine.
Kada bi to pacijent mogao uciniti, ne bi imao potrebu da
potraZi pomoc. Takoc1er ne dopustamo pacijentu cia
vj ezba predavanje. Ne Jo0stoN ni kakva
da svjesno proizvede -neh s tay preda nJ.a- 2.u:.. orft
ntzam djeluje autonomno, izvan podrucja jezika, uma i voTe.
JeluJe u skladu s odredemm zakomma pnrode, 1 te cemo
zakone ovdj e istraZivati. Orgazamski je refleks, zajedno sa
,svojim fizickim ocitovanjima predavanja, kao sto ce se
uskoro pokazati,' zaJ'lZUmijeyanje osnovnih procesa
,crirode, koji daleko nadmasuj u pojedinca pa ca'k i zivi orga:
nizam. Zato se oni koji zele irnati koristi od daljeg razma_
tranja ovih pojava rnoraju pripremiti za putovanje duboko
,/ u podrucje kozmicke energije. Oni koji se nisu potpuno oslo
bodili pojmova 0 seksuaInostJi koji v:ladaj'll u nocnlln klu
bo'Virna bit ee gorko razocarani i nece uspjeti shvatiti cak ni
najosnovnije stvari.
Vee smo izvrsili temeljito izuCavanje funkcija orgazrna u
podrucju psihologije i fiziologije. Zato cerno se ovdje usre
dotociti iskljucivo na osnovnu prirodnu pojavu orgazma
nMbicno, organizam neprestano 1l0ku
. '0S"
314
"
c. . C . J w"J '\
315
pok
usat
eu u daljnjem izlaganju dati samo grubi prikaz
2adataJc
. O"rn
en
tnog rasporeda misicnog oklopa. Ove predodibe se
4ii sloIDi:l is'cne Ukoeenostj
set? eIje na promatranju reakcija oklopa kroz razdoblje od
mgk UOtI cilj On se ne moze posh 1 v-
tern d'
na koj i . drug! nacm, 6110 pSifiOana.litickim prisiIjavanj etn
nogO go mao
uvj eravanjem, molbama iIi gimnastikom. Nije potrebno
i11 B;duCi da je pacijentovo tijelo obuzdavano i buduCi da
pacijentima govorimo iSta a ovom cilju. Brojna iSkustva Su
nas naucila da ce orgazams.ki retleks ramiti satn
P9 uspjjeIl)& slomitLmisicnLQkJop. Nas je rad poka.
..... zao da j e unkci'a misitJ1Q okJQp,a da sprjiecL orga.
zamski refleks .
r
I
I .. Na drugim mjestima opisao sam brojne mehanizme mi.
sicnog oklopa. OdgovarajuCi karakterni oklop opisan je u
Prvom dijelu ave s aaa zehm uvesti" novo gledBte
koje ce razjasniti karakterni i miSicni okiop na razini n":,i.
osnovnijih funkcija zivota. U vezi s time vrsena su proma,
tranja tij ekom protek,lih desetak godina. Zato ne oklijevam
da preuzmem punu odgovornost za vai nost koju ova pro
matranja imaju na polju biofizike.

( !m GMENTNI OKLOPA
Psihijatriji je vec desetl]'etiffia poznato da psihiekim poreme
cajima histerije ne upravljaju anatomski i fizioloski procesi
miSica, zivaca i tkiva kao cjelina; prije, ani su odredeni
pojedinim, cuvstveno vaznim organima. Na primjer, pato
losko crvenjenje je obieno ograniceno na lice i vrat, usprkos
Cinjenici da krvne tile idu poglavito duzinom organizma.
Isto taka, osjetni poremecaji u histeriji ne protezu se dui
zivcanog sustava, vec su ogranieeni na cuvstveno znacajna
podrucja tijela.
Prilikom razbijanja misicnog oklopa dolazimo u istu si.
tuaciju. Pojedine misicne zakoeenosti ne idu smj erom mi
sica iIi zivca; one ; u sas'vim nezavisne ad anatomskih pro.
' cesa. PazI]lvim ispitivanjem Hpienih slucajeva razlieitih bo
-"lesti u potrazi za za'konom koji upravlja ovim zaQ(Qeenostima,
otkrio sam da j e misicni oklop rasporet!en U 5egm
en
tima.
BiOlOSki, . .,9v.a funkcija je ooIik zivog
od onog sto ga llalazimo u visoko
razvijenih tivotinj a. 06ti primjer segmentnog funkcionira
nja je onaj koluticavih crva i bioloski sustavi ,srodni njima.
U viSih kra.Jjesnjaka, sarno segmentna struktura kraljesnice,
krajevi zivaca koji odgovaraju segmentima hrptene mozdine
i segmentni raspored gangJija autonomnog ziveanog sustava
nagovjescuju porijeklo kralj esnjaka iz segmentno struktu
niranih organizama.
316
. cilj orgonske terapije da obnovi strujanj<Ltl..
'elici logieno valja zapoceti rad probijanjem oklopa u
tij ela najudaljenijima od zd jelice. Prema tome,
zapocinje na izr azu miSicja ,lica. Postoj e barem dva jasno
r azberiva segmentno uredena oklopljivanja u glavi: jedan
obuhvaca oei i podrueje Jicnih kos ti ju; drugi
obuhvaca. usne, bradu i eeliusti. !Cada -kazem da je oklop
sea mentn{3 ureden, mislim da ,kruzno, na
P.!'lje.d, na obje tJ. .
Oznacimo rVt rsten oklo ocm a drugl oralm
aklQl?ni pI1Sten. U pod'l1Ucju oono Q opnog (4) fY1i!
roo Sltezan]e 1 nepokretnoSlt, go.tovo tS'Vlh mlSlca oCll'lh :
jabueica, vj eda, cela, sUZJruih :b1jJezda a'td. Ukmceno celo ri vje
de, bezirz:raza'jne oei liii :izboeene ocme jabucice, izraz poput
masJ(e i nepokretno5lt na obj e stTane nosa bitne !Sill znaea.j'ke
ovog ok!1Oipnog prislt ena. OCi prov,1rujlll k,ao 1z ukocene TIIalSike.
Pacijent nije u IS1>anjlll da otvori SriJrom oci kao pci oponasanjlU
strave. U shizofrenih bolesnika izraz ociju je prazan, kao
da zure u prostor. Uzrok tome je stezanje miSiea acne jabu
j5ice. Mnogi su pacijenti izgubili {posobnost da Jiju suze. U
drugib j e otvor ocnih kapaka sveden na uski, ukoceni prorez.
Celo je bez izraza, kao da je izravnano. rKratkovidnost,
astigmatizam itd. vlflo su ceSito ,prriIS<ll.!E!J. .;
Olabavljenje ocnog oklopnog segmenraizaziva se otvara
njem oCij u siroko kao u uzasu; to uzrokuje da se vjede i
celo krecu i Izraze tuvstva. Obieno to takoder uzrokuje ' opu'"
Stanje gornJTh mt!ltc'a:-obraza, narobto kada pacijentu ka
zema da radi grima se. Kada su obrazi zategnuti, posljedica
je ana narocito cerenje koje izrazava prkosan, zao izazov.
Segmentni karakter ove miSicne skupine otkriva Cinjenica
da svaka. cuvstvena akci j a u ovom podrucju djeluje vodo- '-$ \
ravno na sus ' edna podruc a, aIr se ne renosl na oralm'='
Isegm.e!Jt..:-. 0' Je to rio a je otvaranj'e vj eda slrom , ao u
sposobno da pokrene celo :iIi proizvede cerenje u gor
llJem dijelu obraza, one nije u stanju da izazove poticaje
grizenja koji su uevrsceni u stisnutoj bradi.
. : rema tome, oklopni segment obuhvaca one organe i mi
Stcne sku ine f to su u amnom un ClOna nom 0 1 1
ra olai u sposo nos u a e no drugo povuce u cuvstveni
zrazaJ/1t po ret. . IJe rna lQJ l Z1 e, Jedan segment zavd ava, J
317
-
struktuty -...
' Nji.
seg_
a drugi pocinj e kada jedan pestaje da d jelu je na drugi
cuvstvenim akcijama. . ,
Oklopni segmentl uVIJek Imaju vodoravnu
_n ikada okomitu, sa istaknuta Tz'i'.tzet ka mku i nOR!
novoklop fUllkcionira zaJedno sa susj ednim oklopmm
mer/tima tijela, tj. ruke sa segmentomkoji obuhvaca rame.
na, a noge sa segmentom koji obuhvaca zdjelicu. z elimo
rocito istaCi ovu pOjedinost. Ona ce postati razumljivom u
odredenom b' . ickom kontekstu.
c
Drugi, tj . . obuhvaca citavo miSicje
brade, zdrijeJ. ukljucujuCi misice oko
usta. Oni su funkcionalno povezani jedan s drugim; npr.
B
opustanje oklopa br ade je 'sposobno da proizvede grceve u
A
misi6]u usana Ii u veZl s time cuvst va plakanja ili zel.li!. za
si sanjem. Isto taka, osIobadanje refleksa povracanja u sta
'. nju je da pokrene oralni segment.
o
Cuvstveni izrazajni oblici plakanja, bijesnog ujedanja, vi,
,kanja, sisanja, pravljenja grimasa svih vrsta u ovom seg.
mentu zavise 0 slobodnoj pokretnosti ocnog segmenta. Oslo
badanje refJeksa povraeanja, na primjer, neee nuzno oslo
boditi suspregnuti PQticaj za plakanjem ako oklop ocnog
prstena nije vee rastvoren. Pa cak ikada su dva gornja
CitaIac je sigurno svjestan Cinjenice da ovi procesi pred
oklopna segmenta rastvorena, j os uvijek moze biti tesko oslo
stavljaju primarne funkcije plazmatskog sustava. Oni nisu
boditi poticaj za plakanjem dakle god su treCi i cetvrti seg
sarno dublji od sveg Ijudskog jezika vee takoder glavni za
ment dalje dolje, u grudnom kosu, u stanj u grcevitog ste
funkci oniranje zivotnog aparata. Oni su praiskonske filoge- "
zanja. Ova teskoea u oslobadanju cuvstava daje nam uvid
netske funkcije. U sggmentn0gJ rasporedu misicnog oklop
u krajnje znacajnu Cinjenicu biofizike: susrei'!l:! mo crva u COYle u.
i) Oklopljivanja imaju se&.mentnu, kruznu strukturu, ras Pokretima koluticavog crva upravljaju valovi uzbudenja
pod pravim kutovlma prema kral jesnip;. koji prolaze od kra' a re a dui os1 t1" ela Da r1" ed do lave.
2. 'Plazmaticka strujanja i cuvstvena uzbuden ja ko jf1....Q1w.jlv Valovi uzbu e ja se prenose st 0 0 do segmen a
Ijamo teku us poredo s tj elesnom osi.
dok De dosegnu predriTi - kraj . Na straznjem kraju, jedan
valoviti pokret sli jedi drugi u procesu gibanja. U crva se
'I Prema tome, sputavanje cuvstvenogjezika izrazavanja dje
ritmicki i pravilnoizmedu stezanja i si
Fu'e pod ravim u 0 a sm er or . .
renja. U crva i gusjenice funkcija gibanja je neodvojivo po
( Dvije su stvari vazne u vezi s time: orgonske struje
vezaD""a s ovim plazmaticko valovitim kretanjem. Logican je
.I?' se u refleks ka a .i,e prolaz
zakljucak da bioloska energi{a prenosi u ovim valovitim
\'/-..1 cl)elog orgaruzma Itttllokl'oplj1vanja su raspo
"pokretima..J>!r to'"ne moze biti mta drugo. Ovu tvrdnJu pot-
re ena l! segmentima poprecno n't"tok strujan ja. Jasno je,
krepljuju promatranja unutras.njih pokreta biona. Kretanje .r
- prema tome, da orgast icka puIsacija moze djelovati tel. @"
na valove tjelesnog orgona polagano je i, u tempu i t.
kon sto su osIabl jenj syj segmentni oklopm prste.i.l:Q\Q. Ta
lzrazu, potpuno odgovara cuvstvenim uzbudenjima koja u
k oder je jasno da se osj eti svakog tjelesnog organa mogu
funkcij i ugode dozivljavamo subjektivno na naCin nesumnji
u osj et ukupnosti sa,mokada su zapoceli prvi orga
vo nalik na valove. .
, t icki trzajL Oni su uvod u razbij'anje- nti:Sicnog oklopa.
Orgonska struj anja koj a
U oklopl jenih Ijudskih organizama orgonska energi ja je U
dodatnog oklopnog pr stena pokazuju se od ogromne pomoCi u tradnom stezaDju misica. Tjelesni orgon ne pocinje
u ""Poslu rast varanja u cj elini. Zapravo, dogada se ovo: oslo- a ece slo odno sve dok okloprn prsten nij e olabavlj en.
A _
319
318
L:
\l
'\

t
( '1
j;:
' '\
t",)
@
Prva reakcija je uz osjet 2$icka .
iIi onog sto zovemo truCl. RhmtkI, ova reakcija nam
da oklop popusta i tj elesni orgon se oslobada. Pravi Osjeti
plazmatiekih vaIova uzbudenja dozivljavaju se samo kadije
rCl?rrJ],!en Clj eh mz oklopn'ffi segmenata, npr. mlslcna zaKoce::
n]a u po ruC]U 0 l]U, USIa, r , gru 1 1 fragme. Kada je
to izvrseno, u oslo'bodenim dij elovima tij ela dozivljavaju se
...izrazite puJ.sacije, fio put valova, koje se krecu prema glavi i
dolJe pr ema gBfiita nim or ganima. Vrlo eesto organiZ'am J;ea.
gira novim oklopljivanjima na ova poeetna strujanja i Put-
SaCl] e. Grcevl U dubokom m iihcJu grla, obrnuta perl! taltika
dijafragmatski tikovi itd. svjedoee 0 orbi oja se
odigrava izmec1u otica'a stru 'an 'a i k 5 .
Kako je VI e org6i1ske energlje postalo slobodno nego
je pacijent spQ.SQ,b?n da odrijesi , kako, stovise, greevi zau.
stavJjaju plazmatlcko strujanje na bro jnim tockanna u tUelu,
pacijent razvija akll tpu t jeskobu. (.
Ove pojave, koje moze lako izazvati orgonski terapeut '\
koji ima izvjesno iskustvo j tehnieku vjestinu, potvrduju \
orgonsko-biofizieki poj am! proturj eej aizmedu cuvst'va u gode
.i cuvstva Jjskoll, OVdje moram izdvoj i ti n ovu pojavu, kOja
do sada nije bila opisana dovoljno jasno.
tim se prve aklopne zakocenosti razrijese, sve se viSe
pojavljuje kretanje koje izraiava "!?reday.<, zajedno s
orgonskim stru]anjem i osj etima. Medutim, nJegovo potpuno
razvijanje sprecavaju one oklopne zakocenosti koje jos nisu
razrijesene. Obieno se Cini 'kao da or.GEnizgm j.e lj sula
dati ave okl0rm.,e Izraz iI
preClavan] . p tvara se ,u mrzuJU. Ova] ]e proces tlplcan 1 i
zasluzuje posebnu pazn"ju.
-- Kada, na primjer, oklopljivanje oralnog podrucja dovol}
no oslabi da otpusti suspregnuti poticaj za plakanjem, dok
su vratno i grudno oklopljivanje jos uvijek nedirnuti, pri
mjecujemo kako nize misicje lica poprima izraz kao da
zeli zapla1kati ali nije u stanju da to ucini. Izraz kao da je
narubu I$UiZa pretvaJra se u 'll['sko cerenj!e podrucja U1sta
i brade. To Je izraz ocaja, krajnje frustracije. Sve se ovO
,.. Illoze saleti u sljedecoj formuli:
, 11
320
.../ -
321
-
tvoren ili samokontrola, prianjanj e uz sebe, suzdrzant
glavna su oci tovanja grudnog oklopa. Ram ena koj a su PO:
Vlicena natrag izraiavaj u upravo ono 15 to znaci - l>SUZ9 Za.
r
vanj e. Zajedno s vratnim oklopom, grudni
...;<..-izraz Suspregnutog prkosa i nepopustlji vosti. Kada nije
trajno oklOpljen, izraz prenosen kietanfem cetvrtog segmenta
je izraz osjeeaja koji slobodno teee. Kada je oklopljen, to
j e izraz l>oepokr etnosti
Trajno grudnog kosa ide zajedno sa sklonoscu vi
sokom krvnom pritisku, palpitaci jama i tjeskobi; u izrazithn,
dugotrajnim sluCajevima, postoji i sklonost prosirenjusrca.
Razlicite sreane greske posljediea su neposredno ovog sirenja
iIi posredno sindroma anksi oznosti. Plueni emfizem je izrav.
na posljedica traj nog sirenja grudne supljine. Sklon sam
vjerovanju da i dispoziciju za pneumoniju i tuberkuloz
valja traziti takoaer ovdje.
u
Mahniti bij es, r azdiruee l> jecanje i
noMVva CeZpja su u_biti cuvstva kOja nastaju u grudnom
segmentu. Ova prirodna cuvstva nepoznata su.
organizmu. Bijes oklopljene osobe je hladan; ona smatra
nemuievnim i beskarakternim,
a eeznju smatra bapskom, znakom slaba karaktera.
Veeina euvst venih izraiajnih pokreta rukama i sakama ta
koaer potjece---lZ 'Pla:Zr'i'ilifIekIfi cuvstava organa grudi. S
obzirom na biofiziku, ovi udovi su nastavei grudnog seg
. .!:L..Y.mJetnika_ t\Qjl je _u stanJu da slobodno raz.vlja
siri se . neposredno u - potp.uno
sinhroniziranil'lJystva i izrazaj,ne P9kret,e _ruku J saka. To
isto vrijedi za virtuoza na ViOfiru 1 klavlru, kao 1 slikara.
U plesu, bitni izrazajni pokreti potjecu iz eijelog organizma.
Nes retnost ruku i v 'ero 'atno dio
takoaer potJeeu IZ gr udnog 0 opa. On je uvelike od
govoran za izraz tvrdoee i nepristupacnosti. U evrop
skim kuIturnim krugovima i na naroCito izrazen nacin meau
viSim krugovima Azij e, potpuno okJopljivanje glave, vrata
i grudnih segmenata zaodij eva organizam znakom otmje
nosti. Ovome odgovar aju ideali cvrstoee karaktera, sa.
mostalnosti, velieine i kontrole. Militarizam sirom svi.
jeta koristi izraz utjelovljen u oklopljivanju grudi, vrata i
glave kao naglasak nepristupacnog dostojanstva<,. J asno je ,
da se ovi stavovi temeJ]'e-na Oltlopu a -De obrnuto. - V
U nekih paeijenata nalazimo citav niz meausobno poveza.
nih zivotnih problema koji potjecu iz okl "vanja grudi.
Tipieno je za ove pacijente da se zale na vor u grudima.
Ovaj organski osjet dovodi nas do vjerovanJa da je J jliak
(sIieno glohusu hystericusu u grkljanu) grce..YJt. TesKo je
322
'it?>t/o A
>te-"'A
Ci da Ii je dusnik ukljuc.en u ovo,- ali vrIo vjerojatno jest.
re V "
V u a ovog unutrasnJeg evora saznajemo
da su bjjes i a vezani u nJernu.. se oslobodio
vaj evor U grudlma, cesto valJa pn tlsnutl prema dol je
rudnu sugljinu i u isto vrijeme da Ylc.:.
ifFuzaavanJe unutrasnjih grudnih or gana obI no.:::tJhvata
." , V , veL'
obuzdavanle.-Qll.l
ITaj iIi posezan je za ne
Jenti - ometem na
kretati ruke sasvim
povezan s izraza ' .
o u v n e Kal a Je ova 0 uz avanje tako jako a a e,
a nar06ito vrhovi prs tiju, gube svoj orgonski naboj, postaju
bladni i v.}azru i onekad akutll-O OQIlll. Vrlo Je vJerojatno
a se aynaudov.a gangrena vr ova prstiju temelji na ovoj
specificnoj anorgonij i. U mnogo slucajeva jednostavno je
poticaj na gusenje,koji je oklopljen u lopaticama i sakama,
odgovoran za vazomotorno stezanje u vrScima prstiju.
Nalazi mo da zivotom ovih paeijenata upravljaju opee obu
davan ' e inici ' ative i poremeeaji u radu uzrokovani n " ho l( G./
vo nes 050 no u aa slobodno u 0 atkad
okloplj ivanje gru ne supljme u ena ide ruku pod ruku s
pomanj kanjem osjetljivosti bradaviea. Poremeeaji spolnog
zadovoljenja i zaziranje od dojenja novoroaeneeta neposred
ne su posljedice ovog oklopljivanja.
Izmedu lopatiea postoje bolne miSiene skupine u
pogrucj u trapeznih misiea. Njihovo ok"Ioplji vanje stvara uti -::-- ' .
sak suspregnutog prkosa koji se, zajedno s natrag l\4:ru )
cenim ramenima, moze najbolje opisati rijecju . --:"
Kada su grudi oklopljene, meaurebarni miSiCi pokazuju
akutnu na golieanje. Da ova osjetljivost nije
jednost avno ne zelim da me netko golica, vee biopatsko
poveeanje uzbudljivosti, dokazuje cinjeniea da one nestaje
kada se grudni oklop rastvori. U jednom narocitom slucaju,
karakterni stay nepristupacnosti imao je uglavnom jednu
funkeiju, a ta je hila Ne diraj me! Skakljiv sam.
Moja namjera nije, naravno, da se narugam ovim karak
ternim stavovima, vec sarno da ih vidimo onakvima kakvi
jesll, tj. ne kao utjelovIienje karak
k.mih crta vee kao izraz biofizickih stanj a. General moze,
ali ne mora, biti visoko cijenj ena osoSa. Ne zelimo ga
velicati niti poniziti. Ipak, necemo se liSiti prava da ga pro
matramo kao fivotinju koja ima posebnu vrst oklopa. Ne
bi tne smetalo ako neki drugi znanstvenik zeli da svede mo
ju zed za znanjem na biolosku funkciju psica koji ide nao
323
.
. ,j{ \ ! J..
...... 1.,.; _.-::::
324
",'- t
I
da llle
Ne teo
kretanje grudne supJjine takoder prestaju. Moramo
r:
kret
t
da lZvrSl=
. . To je nova einjeniee da r:: eu:nu ":" o,,:u
5 va nisu ill od kakve konstl u ponovnom oZlvlJavanJu bIO
loskih euvstvenih funkeija. Sarno PJ,lletD hioloSkog izratai:'1
riO ok r 'ti oklo ni rsten. :I
etl k opm segment eini prsten kOjI se Iri naprijed pre
ko podrebarja, donjeg dij ela grudne kosti, straga duz naj
donjih rebara prema straznjim pripojima dijafragme, tj.
desetom. jedanaestom i dvanaestom grudnom kraljesku. U
biti , on obuhvaca dijafragmu, zeludae, solarni pleksus, uklju
cujuCi gusteraeu, koja lezi ispred njega, jetra i dvi je izbo
cene miSicne skupine koje se proteZu duz najdonjih grud
nih kraljesaka.
Izrazito oeitovanje ovog dklopnog prstena je lordoza kra
ljesnice. Obieno terapeut moze gurnuti ruku izmedu paci
jentovili leda i kauea. Donj i prednji rub rebara je gurnut
naprijed i isturen. Tesko je iIi sasvim nemoguce saviti kra
ljesnicu prema naprijed. Na fluoroskopu mozemo vidjeti da
je dij afragma nepokretna pod obienim uvietima i da se tek
malo pokrece uz prisjJno disanje. Ako kazemo pacijentu da
diSe svjesno, on ce uvijek udahnuti. Izdisaj kao spontana
radnja nj emu je st rano Ako mu kazemo da izdahne, on mo
ra da ucini znatan Ako uspije da malo izdahne, nje
govo ti jelo automatski poprima stay koji radi protiv izdi
sanj a. Glava se krece naprijed iIi se miSicje oralnog oklop
nog prstena jos jaee steze. Lopatice su povucene natrag,
a ruke cvrsto pritisnute uz gornji dio tijela. Zdjelicno mi
sicj e je napeto a leda jos ukocenije savi.nuta.,
Di jafragmatska zakocenost je sredisnji mehanizam ovog
podrucja. Zato je upiStavanje ove. zakocenos ti j edan od -sre- i
diSnj ih zadataka -
oklopa u diiafragmatskom segmentu donosi sa
soborn svladavanje mnogih teskoca. Zasto je tako? Tjelesni
izraz, koji se suprotstavlja tom radu, sasvim jasno govori,
mada pacijent nije toga uopce svjestan, da se organizam
protivi tome da se dijafragma slobodno siri i steze. Medu
tim, ako se gornji segmenti ispravno opuste, sarno j e pitanje
vremena kada ce se dijafragmatski oklop takoder .
Na primjer, prisilno disan ' e u rudnom segmentu iIi ponov
ljeno oslobadarli e, re eo sa ovraean a moze nagnatl orf@ru
z '" s Ie u sl ranj e. Podrazavanje ramenih miSica
lOo, anJem moze Imati isti ucinak. -
Teorijski razumijemo zasto je otpor punoj pulsaciji dija
fragme tako jak: o.rg.anizam se brani protiv osjeta ugode ilj
--. .
325
" ,',j
J""
t'eskobe ih dij afragmatsko okre 0st
' edutlm, ne SffilJ emo Dl Je nog as a za oraVitI a Je ta
--i
(
tvrdnja r acionalisticka i psiholoska i fi nalis ticka tvrdnja,
Dna pretpostavlja da organizam misli i racio.
, nalno, nesto poput: Ovaj cj epidlaka lijecnik traii da slo.
bodno sirim i s teiem svoju dijafragmu. Ako pristanem, do.
iivjet eu osjete tjeskobe i ugode koje sam doiivljavao kada
su me roditelji kaznjavali zbog toga sto se zabavljam. Po.
mirio sam se sa situacijom takvom kakva jest. 2ato, neeu prj.
stati.
2i\l'i organizam ni'tli milsli nrimi razmiSlja racionalno. On niti
cini ni,ti ne cini S'tvaJri da bi . .. Zio\l'i organizam funkoionilT'a
u skla,gu s primarnim plazmatickim cUvstvima, koja imaju
zadovolj avanja bioloske nap'etos ti i po.treba'Jedno-
ZIVOg lzravno
u govorni iezik svij esti ... 1zvanredno je vazno da se ovo shvatI:"
Y!t-] er raclOnaIis ticko miT.lj enje koje je oblikovalo covjekovu me
'1 hanicku civilizaciju sposobno je da i zasjeni uvid
0
1
temeZ'no razlicit jezik zivog organizma.
Zelio bih navesti posebno jasan klimcki slucaj da prikazem
novinu pojave 0 kojoj se ovdje radi:
p
Pacijent koji je imao znatan intelektualan uvid u orgon
(I
sku terapiju i kOji je vee uspio prilican dio ok.
lopa gornjeg dijela tijela, zamoljen je da ucihi napor da
probije dijafragmatski oklop. Potpuno smo se sporazumjeli
u tome. I u razgovoru i u pribvacanju zadatka, pacijent je
pokazivao potvrdan stay. 1pak, Cim je ucinjena tek mala
pUkotina u zidu dijafragmatskog oklopa, pacijentovo tijelo
od dijafragme pa dolje do zdjelice pocelo je da se trza
u stranu. To je bilo vrlo zacudujuce, u najmanju ruku. I
trebalo je znatnog napora da se razumije je ovaj pokret
pokusavao da izrazi.
U svom pokretanju u stranu, donji dio tijeZa izrazavao je
jedno odresito NE. Potrebno je sarno pokrenuti desnu ruku
s jedne strane na drugu, na takav nacin kao da se kate
>>De-ne, da bi se razumio izrazajni pokret kOjim se oVdje
bavimo.
Psihologisticki iIi, jos bolje, misticki, moze se pretpo
staviti da je sustav plazme iz'van govornog jezilka izra
iavao snazno NE jednom pothvatu koji su 'korteks i go
vorni jezik patvrdivali. Takvo interpretiranje procesa hilo
bi pogresno i ne hi dovelo ni korak bl iie razumijevanju
Zivog organizma i njegova izraiaj nog jezlka. Trbuh i zdje
lica ovog pacijenta nisu raZrnisljali 0 zahtjevu koji je
postavljen organizmu. Oni nisu odlucili da odbiju da
326
ristan
u
. Ovdj e je bio ukljucen drukciji proces, proces
P' u skladu s izr azajnim jezikom fivih bica.
se
Vl1<a
o
sto smo naglasili, plazmaticki pokreti crva su usmje
reci uzduzno duz tjelesne osi. Kada valovi orgonSJkog uzbu
denja pokrecu t ij elQ crva naprijed, dobivamo utisak da
crv djeluje svrhovito, t j. voljno. Izrafajni pokret zivog
organizma crva moze se prevesti u r ijeci naseg jezi ka koje
znace zelj eti, reci da, itd. Ako, ,sada, uzmemo pincetu
i stisnemo crva negdj e oko sredine tijela tako da je or
gonskO uzbudenje prekinuto kao oklop nom zakocenoscu, je
dins
tven
svrhovi-t pokret prema napri j ed i, s njime, izra
iajni pokret zeljeti i reCi da odmah prestaju da dje
luju. Zamijenjeni su drugim pakretom, naime post ranicnim
savi janjem natrag i naprijed donjeg ili stram jeg dijela ti
iela, dok je prednji dio uvucen. Neposredan utisak ovog
pokreta Ijuljanja tijela s j edne strane na drugu izraZava bol
Hi snarno Ne, necu to uci niti , ne mogu to podnijetk Ne
zabor avimo da ovdje govorimo 0 nasem utisku, tj. inter
pretaciji koju smo dotivjeli neposredno prilikom promatra
nja crva. Ali mi bismo djelovali upravo poput crva da nam
netko pricvrsti veliku stipalj.ku oko tijela. Automatski bis
mo uvukli glavu i ramena i borili se postranicno zdjelicom
i nogama.
Ovo shvacanj e procesa ne znaci da smo se sprijateljili
sa subjektivistima koji tvrde da ne primjecujemo >>oista do
nasih vlastitih osjeta i da ti osj eti ne odgovaraju stvar
nosti . U osnovi, sve sto fivi je funkcionalno
jedi, prema tome, da su rea'kci je crva na klijesta istovjet
ne oni ma kakve bi bile nase u slicnoj situaciji. Reakcije boli
i napora da se otkloni bol su iste. Ova funkcionalna isto
vjetnost izmec1u covjeka i crva omogucuje nam da budemo
impr esionirani u ispravnom, obj ektivno istinitom smislu
rijeci izrazajnim pokretom crva. 2apravo, ociti izraz crva
prenosi one sto osjecamo kroz poistovjecenj e. Ali mi ne
osjecamo izravno bol crva i njegov povi k ne; mi sarno
izrafajni pokret koji bi, pod bilo kakvim uv,k I I..C
t Ima, bio i'stovjetan 1) lzraza)lIl1m pokretom naseg sustava
pTaZme u istoj bolnoi situaciji.
. 1z ovoga sI1]eaCda pokrete-Ktw.Sl4.lene 7
lz!:!!.z,e 0 V ' or ant ma na temel"u istov -etnos(Jz-J
me u tla ct t va t Ont SVl -. "
zravno shvacamo j ezl Ztvll orgamzama na erne JU nk
cionalne lstovjetnosti smo
shvabli u n]emu ovaj ]ezlk lzraZaja, izraZavamo ga
rijecima: prevodimo ga u gO'Vort1!i jezi!k svij esti. Medutim,
rijec -ne ima tako mnogo, u stvari tako malo, veze s je
327
II
zlcmm izrazom zivog organizma, kao rijee macka illla
e-ne. Sve sto je u njemu bilo zivo, zeljelo je (ali mu
s mackom od krvi i meSa koja prelazi ulicu pred nasilll
ocima. U zbilji, rij ee maeka i specifican sustav orgonske
plazme koji se pokreee ovdj e ispred nas nemaju nikakve
veze jedno s drugim. Kao sto potvrcluju mnoge razIicite
oznake za pojavu macka, oni su tek slabi, slucajno zarnje.
njivi pojmovi koji se pridruzuju stvarnim pojavama, pokre
tima, euvstvima itd.
Ova razmatranja Zvuce poput intelektualne i poluinte
ligentne prirodne fil ozofije. Laici su neskloni prirodnOj fi.
lozofiji i zato Ce odloziti ovu knjigu jer ne pociva na cvr.
stirn temeljima zbilje. Citalac koji dijeIi ovu misao vara
se. Pokazat eu na sIjedeeim stranama kako je vazno mi.
sIiti ispravno i upotrijebiti i koncepte i rijeCi tocno. POka.
zat eu da su mnogi mehanisticki orijentirani biolozi, fizi.
eari, bakteriolozi itd. uistinu vjerovali, od 1936. do 1945,
tj. u razdoblju u kojem su otkrivene funkcije zivog orga.
nizma - da je to bjla rijec macka koja se kreta1a uli.
com, a ne sIozeni zivi proizvod prirode.
Da se vratimo onOme ne-ne naseg pacijenta. Njegovo
je znacenje ovo: kada plazmaticko strujanje ne moze iii
duz ti 'ela u uzduznomsmjeru jer je spri 'eCeno 0 recnim
o lopnim za ocenos lma, 0 aZl 0 PQ41.!;fniCnog kretania
TOle, sekundarno, znaCl NE u govornom zeZlku. _
Ne u govornom jeziku odgovara onom ne izrazajnog je
zika zivog organizma. Ne moze se pripisati PUkom slucaju da
je ne izrazeno popreenim pokretom glave, dok je da
izrazeno uzduznim pokretom glave. Ne-ne koji je nas pa.
cijent izrazio postranicnim ljuljanjem zdjelice iScezlo je
tek nakon sto je zakocenost dijafragme razrijeSena. Ire
dovito se javljalo kada se Ova zakocenost vraeala.
Ove su cinjenice od najveee vaznosti za razumijevanje
tjelesnog jezika. Opeeniti stay naseg pacijenta prema iivotu
bio je takocler negativne prirodt;. Ne je bio temeljni stav
njegova karaktera. Iako je trpio i borio se protiv ovog ka
rakternog stava, nije mogao od njega pobjeei. Bez obzira
na to koIiko je svjesno i intelektualno zelio da kaze DA, nje
gOY karakter je stalno izrazavao NE. Bilo je lako razumjeti
povijesne i biofizioloske fun1kcije ovog ne na strani nje
gova karaktera. Poput tolike male djece, i on je stalno
dobivao kIistire od svoje majke koja je trpjela od izrazite
bolesti prisiIe. Poput druge djece, i on se pokorio ovom
zloeinu s uzasom i unutrasnjim bijesom. Da bi umanjio zes
tinu svoje srdzbe, da bi bio u stanju da podnese ovu po
vredu od strane majke, Suzdrzavao se , uvlaeio dno zdje
lice, jako smanjio disanje, opeenito razvio tjelesni staY
"?'e bilo dozvoljeno) da vikne ne-ne na ovu povredu, sto
?IJ imal o za posljedicu cia je u svoj kasniji zivot ponio ne
ranu. Otada je nacelno NE-NE prema svemu i sva
postalo ociti izraz njegova iivotnog sustava. I, mada
'e ovaj negativan karakterni stay predstavljao a1kutni simp
{om, bio j e u isto vrijeme izraz jake samoobrane koja je,
prvobitno, bila racionalna i opravdana. Ali ova samoobrana,
racionalno motivi rana u pocetku, poprimi'la je oblik trajnog
oklopa, koji je bio kruto zatvoren svemu.
Vee sam na drugom mjestu objasnio da neki .[J.jetinj-Mj
dozivlja ' moz samo ttJJsJJ 'elavati iz roslosti ako 'e
ukotv ..JsIutl 0 lO t) koiL nast-
f
1l10"Stt ...J,L naseg se paClJenta prvobitno,
rano De-ne tijekom godina pretvorilo u neurotsko i ne
racionalno ne-ne. Drugim rijecima, postalo je ugracleno u
trajan karakterni oklop koji je bio odgovoran za njegovo
podd avanj e i izrazavanje. Izraz .De-ne nestao je sa stva
ranj em oklopa lijecenjem. Tako je i povijesni dogadaj, na
pad majke, izgubio svoje pawlosko znacenje.
Sa stajaliSta dubinske psihologije, ispravno je da kaze
\ rno da je u ovog pacijenta afekt obrane i vi,kanja ne bio
pritegnut . Gledano sa stajalista bioloske jezgre, s druge
strane, nij e to bi.lo pritezanje ne-ne vee nesposobnost
.. \ organizma da kate DA. Pozitjvni, potvrcini stay u zivotu
'.. rnogue je sarno kada organizam funkcionira kaQ cjelina,
\ kada plazmaticka uzbuclenja, zaj edno s im
pripadaj,u, i110gu--proCI kroz sve or ane i tkiva bez smetnje,
kadasu, uKra' 0, lzrazaJru po reti plazme sposobni
slobodno.
- elm ma1kar i jedna oklopna zakocenost ogranieava OVil
funkciju, potvrde je poremeeen. Mala djeca
se tada ne mogu potpuno prepustiti svojim igrama, malo
dobnici popustaju u radu iii u skoli, odrasli djeluju poput
kola koja se pokreeu s pritegnutom koenicorn za slucaj
opasnosti. Promatrae, nastavnik ili tehnicki nadglednik, stje
ce utisak cia je osoba lijena, prkosna i.Ji nes-posobna. Sarna
zakocena osoba osjeea da je neuspjeSna ma koliko lSe tru
dila. Ovajse protes moze preves ti u jezik zivog organiz
rna: organizam uvijek zapocinje djelovan 'em na bioloski is
pravan n . . No, pri
likom prolaza orgonskih uzbut!enja kroz ol"ganizam, funk
cioniranje je usporeno i izraz Ugodno mi je to ciniti
pretvara se u automatski Necu iIi Ne Zelim. Ukratko,
0r:ganizam odgovoran lo-k
mranje.
329

328
, I'

stoj ati poseban razlog za ovu Maramo
da postoji neka bitna raz;lika izmedu izrazajnih pO
s kojima sma do i .. izraZajnog po
lU"eta cij elog trupa kOJI postaJe 06t kada dlJafragma funk
cionira slobodno.
Zelio bili zamoliti citaoca da me slij edi odsada s kraj
njim strplj enjem i da mi prerano ne iskaZe nepovjerenje.
Njeg
ovO
ce st rpljenje bogato nagraditi rezultati koj e cemo
postici. Mogu uvjeriti citaoca da sam i sam morao imati
naj vece strplj enje kroz vge od jednog desetljeca da bih
dosao do otkricakoja cu opisati. Uvijek iznova tijekom ovih
godina ocajavao sam u pokusaju da shvatim orgazamski re
leks; clin.iJlo se apsclurtno nevjeroj amim uCiJnilti ovaj osnov
ni refleks pristupacnim ljudskim pojmovima. Me
dutim, odbio sam da odustanem, jer ni1i s'am mogao ni ti
sam zelio da dopustim da zivi koj i u svim
drugim i ezik izraza, upra
vo u srediSnjem podrucju, orgazamskom reflelksu, ne izra
zava nista. To 'se einillo taikoprotwrjeonim, tako potpwno
nemoguCim, da to jednostavno nisam mogao prihvatiti. Stal
no sam sebi ponavljao da sam bas ja rekao da Zivi orga
nizam naprosto funkcionira, da nema nikakva znacenja.
CinUa se ispravnom pretpostavka da je neizrazajnost ill
beznacaj nost orgasti6kih grceva oznacavala upravo ovo:
u .c; 3liljQj osnovo .. . . ani m ne otkriva nikakvo
znacenis:.. Ipak, st<ljv recta'van a koji postaj e OOt u orga
zamskom refleksu i znacenjSlki. Bez sumnje,
sami orgas ticki grcevi su puni izraza. Morao sam tada reCi
sebi da prirodna znanost jednostavno nije jos naucila da
shvati ovaj siroko rasprsen, u stvari opcenit, cuvstveni iz
raz zivog organizma. Ukratko, unutrasnji izraiaj1!!.Yokret
bez ocit.2& >@vstvenog izraza cinio mi se apsurdnim.
-pQvr aeanje predstavlja jedan pr,istup problemu, jer paci
jent t esto povracakada je probijen ,dijafr:agmatski oklop.
Upravo kao sto postoji nesposobnost da place, postoji ta
koder nesposobnost da se povraca. Ovu nesposobnost je
lako razumjeti s obzirom na orgonsku biofiziku. Zaj edno s
oklopnim prstenima koj i ,lei e imad nje, dijafragmatsJka za
peristalticko valovi N-gibanje tjelesne
do usia. Na isti nacin cvor
u grudi ma i gutanje, zajednosa stezanjem miSica oka,
sprecavaju pIac. U drugim slucajevima dijafragmatskih za
kocenosti postoji, uz nesposobnost da se povraca, sta1na
mucnina. Nema sumnje da su zalbe na nervozan zeludac
neposredna posljedica oklopljivanja ovog podrucja, iako jo
Uvijek ne razumijemo potpuno vezu izmedu avo dvoje.

331
PovracanJe je bioloski izrafajni pokret cija funkcija vr!i
tocno ono sto
Temelji se na peri'Sfiiiftickom pokretu zeluca i jed.
nja'ka u smjeru suprotnom od njegove normaine funkcije
,naime prema ustima. Refleks povracanja slabi oklop dija:
fragmatskog segmenta temerjito i brzo. Povracanje Je pra.
ceno grcenjem trupa, brzim uvi.J anj em supIjine ze-Iuca, dok
se vrat i zdjelicni kraj trza;u naprijed. U kolikama male
djece, povracanje jepraceno proIjevom. S obzirom na ener.
giju, jaki valovi uzbutlenja krecu se od sredil fa ti'ela' ore
prema ustim rema anus vstvem lzraz u ovom
u aJu govon a av e emen aran jezik da ne moze biti
sumnje 0 dubokoj bioloskoj prirodi ovog jezika. Pitanje je
sarno u njegovu razumi jevanju.
v\. Potpuni je pokret Ikoji obuzima trup u cisto
fizioloski (ne cuvstvenol , isto kao i ona' or
fl-e!<sa. TO je potvraeno i k Illl 1: razr j esenje dij afragmat.
sIre zakocenosti donosi prve grceve trupa, koj i se zatim
razvijaju u potpuni orgazamski refleks., Ovi grcevi su pra
ceni dubokim izdisanjem i valom uzbuaenja koji se siri
gore od podrucja dijafragme prema giavi i doIje prema ge
nitainim organima. Znamo da je razrjesenje gornjih oklop.
nih segmenata nuzan preduvjet za otpustanje potpunog grca
trupa. U kretanj u vala uzbudenja prema zdjelici, orgonsko
uzbuaenje postoj ano ideka zakocenosti u sredini trbuha.
Sredina trbuha se steze ostro i brzo iIi se zd ielica pokrece
prema natrag i ostaj e zgrcena u tom
1- Ovo stezanje u sre : . reds v1" sesti
. oklopm prsten. r ve 1 og r u nog mm ca tuS7ilJdO'
mi nts) je pracen grcevi tim stezan]em ava1u-bocIlil i miSiea
:.---- (Transversus abdommts) kojTwu oadonjili reoara do gor
nie-granice zdj elice. Mogu se Iako napipat1 kao {vrde bolne
miSicne veze. Na Ieaima, donj i dijelovi miSica idu duz kra
Ijesnice (Latisslmus dorsi, sacrospinalis itd.) i odgovaraJu
ovom segmentu. Ovi miSici takoder se mogu j asno osjetiti
kao tvrde bolne veze.
Otpustanje sestog oklopnog segmenta je lakse nego labav
ljenje ijednog drugog segmenta. Nakon sto je rastvoren,
r.::11 hko je i posljednjeg oklopnog seg
W menta,&4Lflianag

ie' U veCini slucajeva oklop zdjeIice aca oto22.....ve
misice zdjelice. Cijela zdj elica je vucena Tr!;wSnL. rniSic
izuaa---stmrize-=je bulan: Isfo--vrI]edi '-i-i duktore stegna,
one na povr5ini kao i one koji Ide dublje. Analni sfink
terni miSiC je stegnut, zato je anus uvucen. Recite nekome
.- .
332
.
")
, .
l!?

l.dj ellCl, KaO-
1
u- svaKOlll drugom oklopnom segmentu,
postoji udar anje iIi probadanje pomocu jakih zdjelic
ni1Lp.okr.eta-prema.->@.Il. idlJlV izraz ovog poJITeta jeJasan
. i ne moze se pogresno r azumjeti. Uz izraz bijesa, izraz pre
/ zira_se takoaer jasno oCituje: preziranj e zdj elice i svih-n:re=
zinih organa, prezir anje spolnog Cina i naroCito preziranje
partnera 5 kojim se cin provodi. Na temelju sirokih kli
nickih iskustava, u.tvrdio sam 11 oekoliko sIu
u ,?-aso)
.11 pnsvaJa pocetne Ijubavne-p'6fr- Iii
caJe, cuvstva glavni su dio prezira su- .
vremenog _Ne govorim 0 jasiiirn ()
333
slucajevima u kojima se s,polni zbog koristi ill
opstanka. Govorim 0 veCini ljudi svih sIojeva.
Na .temelju ovih .k.linickih otkrica latinska izre:ka Om!:!g_4ni.
coitum je aks.io:n. PoStOJi
sarno jedna u ovo] tvrdnJl:CovJ ek i ivo.
razocaranje. i koji SUtako
pdk:ret 1:JiU!bav:l ava e u
kp ji su okup.
Jeni oko rijeCi fuck. U Amerid nalazimo rijeci knocJc
me napisane na plocnidma - njihovo znacenje je jasno.
Dao sam iscrpan opis ovih Otihica u prvom dijelu SVOje
kujige Die Entdeckung des Orgons. Zato nije nuino da
ovdj e ulazim u poj,edinosti.
0
CUVSTV
ENI IZRAZ ORGAZAMSKOG REFLEKSA I
SPOLNA SUPERPOzrCIJA
[!,\;\IH"J

M ;t
M>lJf"
...
Stralnji dio
Prednji dio
J"V )v J:!.. 'Jr a-J ..... ,"' ... v .... "" ,,""{Lot. .JI..VV" /. f "
.......... =s=--: -- -- .--=.,
$ UPt-RPO'Lj ( IJ k
334 335
. P QL4ll/'
-
na putu.
Morat cemo uciniti veliku stranputicu i sakupiti velik
broj prirodnih pojava da bismo shvatili izrazajni jezik
zivog organizma u orgazamskom ref.leksu i u superpoziciji.
Neuspjeh govornog jezika u ovom sIucaju ukazuje na funk
ciju prirode izvan okvira zivota. Ovdje ne upotrebljavamo
rijec izvan u natprirodnom smislu mistickog, vec u smislu
funkcionalnog odnosa izmeau zive i neiive prirode.
Za sada, moramo zakljuciti da je govorni jezik sposoban
da opiSe sarno takve pojave zivotakoje se mogu shvatiti
kroz organske osjete ,i koje odgovaraju izrazajnim pokre
tima, npr. bijes, ugoda, tjeskoba, gnjev, razocaranje, tuga,
Iica.
Vidimo da je problem izr aiaj nog jezika zivog organizma
daleko slozeniji nego 5tO bismo pretpostavlj ali. Da pokusamo
prodrijeti dal je i potrazit i slit nosti koje povezuju r azvije
nije s manje razvi jenim oblicima zivota:
Tehnika orgonske terapij e naucila nas je da en.' doslovce
jos tunkcionira u Ij udsko j i ivotinji. Segmentni raspored
o"Klopnih prstena ne moze imati drugo znacenje. Razrjesenje
ovog segmentnog oklopa oslobada izrazajne pokrete i plaz
maticka str ujanja koja su nezavisna 0 anatomskom raspo
redu Zivaca i miSica u kraljesnici. Oni su mnogo viSe u skla
du s peri staltickim pokretima crijeva, crva, iIi protozoe.
336
337
Usprkos nj egovu razvoj u iz filogenetski starijih oblika ii.
vota, Covj eka jos promatramo ugIavnom kao originalno stv().
renje bez ikakve veze s oblicima od kojih je potekao. Se
mentni karakter i, prema karakter bioloskog
grovnog sus tava jasno su sacuvam u kraijesnice
i gangl ij a. Medutim, ovaj jezgrovni sustav je segmentan sa.
mo u morioioskom, tj. strogom, oblirku. funkci je i
oklopni pr steni takoder predstavlj aju tunkclOnal ne segn;ten.
te, tj. funkcije kOl e lUlal U vlsoko savremena
, ...ao sto bl se moglo reci za kraljeSlliCU, o.
proslos ti U iivoj saciasnjosti. Orgonske funkcij e i oklopni
prsleni predstavljaju naja,k!ivniji i na jvaini ji funkcionalni
!!Qarat sadasnjo'"t i, jezgru svih bioloskih funkcija Ijudske
i ivotinj e. Bioloski vaini organski osjeti 1 Cllvstva ugode,
tj esko5'e i potjecu 12 segmentnih funkclj a Ijudske ii.
votinj e. Jednako su tako sirenj e i stezanje, kao funkcije
ugode i tjeskobe, bile prisutne u iivog organizma od amebe
sve do covjeka. Kada je netko drii glavu visoko; ka.
da se boji, uviaci je, kao sto Cry uvlaci svoj prednji kraj. I II
Ako ameba i cry u ljudskoj ij'votinji nastave da djeluju kao r
jezgrovni elementi njezina cuvs tvenog funkcioniranja, tada
je opravdano da pokusamo povezati, i time shvatiti, osnovni
bioloski refleks orgasticke superpozicije s najjednostavni
jim plazmatickim funkcijama.
Naprijed smo naveli da rastvaranje dijafragmatske zako
cenos ti neizb ' efno vodi do prvih or as tickih trza' a tij ela.
_ Takoder smo nag as! 1 a su II ovi tijela tek nastavci dvaJu
Ivr.segmenata grudi i NajveCi i najyainiji gangliiski
\ . aparat je smj eSlen u sredini truea, blizu let1a.
, / . se sad na mentalni skok koji ce na prvi pogled
// lzgledatl neznanstven , neopravdan, zapravo lud. Kas
r / nije se mozemo osvrnllti llnatrag i vidjeti da Ii smo pocinili
kakvo zlo.
Bilo kad, svatko je vidio macke uhvacene za krzno na
ledima i podignute u zrak. Meko tijelo macke Cini se da se
savilo, glava je dove dena blizu zdjelicnog kraja; glava, pred
nje i straznje noge vJse mlitavo., nesto poput crteza na stra
nici 339.
Mozemo, naravno, zamisliti bilo koju zivotinju u istom
polozaju, cak i covjeka. Postoj i, kao sto je uvijek slucaj kada
tijelo poprimi neki polozaj , cuvstveni izraz. Nije lako odmah
odgonetnuti ociti izraz ovog narocito.!Lpolozaja.
juci ga pazlj lvo neRo vnjeffie, dobivamo ut isak meduze s u
cali rna.
Biofizika ce morati da nauci tumaciti oblike pokreta i!
tjelesnih oblika i oblike izraza iz oblika pokreta. ViSe cerna
.._...... Solami pleksu$
338
339
,)0
nom i. na:na .redni e lazmaticke
I f!iiikC! Je j e d a HZ d m ! I dJeluJu kao da-su
sobno povezane. Razvoj slozenijih funkcija u
(fun kci j a koj e nazivamo vm ma) nema nikakva ucinka na
postoj anj e i funkcij u meduze u covj eku. Upravo ta medu_
u njegovo jedinstvo manje razvije
mm zlvotmJsklm SVlJetom. kao sto Darwmova teOrija iz.
vodi podrijetlo covj eka iz ni Zih kraljesnjaka na temelju CO
vjekove morfologij e, orgonska biofizika prati COv;ekove cuv_
stvene funkci je mnogo dalj e natrag do QOlika k etall,ia Die
-kusaca i protozoa.
.B,tnkciona1na istovj etnost COlTjekovjh Zi yotll jb fimkcija s
.QD.illla-fii,imiti"ni h gibanja doseze daleko
''X,
natrae: izva- ---'
'Prema tome, on e sto nazivamo prirodom u covjeku mo
ze se prevesti iz podrucja misticnog iIi pjesnicke fantazije u
zbiljski, objekt ivni i prakticni jezik prirodne znanosti. Ovdje
se ne bavimo metafor ickim iIi analognim odnosima, a jos rna
nje sentimentalnim videnjima; bavimose opipljivim, vidlji.
vim procesima zivog organizma i onima kojima mozemo
upravljati.

f
340 .J. A 11111 VI 1<'.0 Y YU PMlt\ 0 i<..!$ Y ITP" n11) ,I 1
VI kO f.t 1\ cl'>ETy
15
SbiZofreno cijepanje 1
1. . DAVO. U SHlZOFRENOM PROCESU
Poj am "davla je pravi izraz za izopacenost prir ode u covj e
ku. Nijedno drugo Ij udsko iskustvo nije.... tako prikladno za
izucavanje kao shizofre no iskustvo. Shizofreni je svi
jet u svojem naj cgcem o6liku mjesavina mistike i cuvstve
nog pakla, prodorne iako izopacene vizije Boga i davIa, na
strane spoinost i i ubilacke e ti ke, zdravlja do naj veceg stup
nj a genij a i ludila do njegovih naj dubljih dubina, sjedinjenih
u j ednom uZasnom iskustvu.. Ovdje mislim na shizofreni pro
ces koj i se u klasicnoj psihijatriji naziva !ementia para
noides iIi pr aecox, a ne na takozvani katatoni stupor iIi
l1ebefreni proces. Dok 'katatonog bolesnika tipicno obiIjeza
va potpuno povlacenje iz stvarnosti i potpuno misicno oklop
Ijivanje, dok se hebefreni proces sastoji uglavnom u polaga
nom obamrlom pogorsanju biofizickog funkcioniranja, dotle
pocetne faze paranoidne shizofrenije, narocito u pubertetu,
obiljezavaju bizarne misli, misticni dozivljaji, misIi, proga
nj anja i halucinacije, gubitak snage racionalnog asociranja,
gubitak st varnog znacenja rijeci ri, sto je osnovno, polagano
raspadanje or ganizmickog, tj . jedinstvenog funkcioniranja. ,
Ogr anitit cu se na one procese u shizofrenog bolesnika koji
se odnose na nasu gIavnu nit razmiSlj anj a: davla kao pred
stavnika izopatene prirode u tovjeku. Oni ukljucuju pod
rucje sekundarnih, nastranih i poriva koji
se rijetko otituj u u dobro oklopljenih neurot ika, podrucje
Primarnih biofiziokih osj eta, plazmatitkih struj anj a i do
zivljaja koji potjefu liz dodira s kozmickim funkcijama, do
Zivlj aj a koji su gotovo potpuno zapretani u takozvanim nor
malnim Ijudski m biCima; i, konatno, misli proganjanja kako
ih dozivljava bolest an mada najosjetljivi ji biosustav.
I Koncipirano 1940-48. Na engleskom j eziku napisao autor, kolovoz
-rujan 1948.
341
Shizofreni svijet u jedan dozivljaj one sto horn
normaIis drZi briiIjivo odvojenim. Dobro prilagoden
normalis sastavljen je ad tocno iste vrste dozivljaja kao i
shizofreni boIesnik. Dubinska psihij atrij a ne ostavIja nikakve
sumnj e 0 tome, Homo normalis se razlikuj e od shizofrenog
boIesnika po sto su ove funkcije raspo.
redene. On Je dobra pnlagoden. drustveno on]entJran trgo.
vac iIi cinovnik za vri jeme dana; sreden je na povrSini. Ali
on prozivljava svoje sekundarne, nast rane porive onda kada
ostavI ja dom i ured da bi posjetio neki udaIjeni grad i odao
se povremenim orgij ama sadizma iIi promiskuiteta.:. To nje
govo postojanje covj eka srednje klase j asno i ostro je od.
voj eno od izvjestacene vanjstine. Njegova vjera u postojanje
neke osobne natprirodne siIe i njezine sUprotnosti, davla i
pakla, sadrzana j e u treeoj skupini iskustava koj a je jedna.
ko tako, jasno i ostra ogranicena od druge dvije. Ove tri
osnovneskupine se ne mijesaju jedna s drugom. Homo nor.
malis ne vjeruje u Boga bas onda kad r adi neki sumnjiv
posao, zbog cega ga kao gresnog kude svecenici u nedjelj
noj misi. Homo normalis ne vjeruje u <.1avla kada podupire
neke znanstvene ustanove; on nema nikakvib nastranosti ka.
da pomaze svojoj obitelji; ali zaboravlja svoju zenu i djecu
kad Svom davlu pusti uzde u javnoj kuci.
Ima psihijaJtwa Ikojri poricu is,tinitost ovih cinjenka. Drugi
pak psihijatri ih doduse priznaju, ali kafu da je to tako
kao sto treba da bude, da je ova vrsta jasnog odvajanja
davo1skog pakla od drustvene vanj stine sarno od koristi i
da pridonosi sigurnosti u drustvenom fun'kcioniranju. Ali pra.
vi vjernik u pravog Isusa mogao bi tome prigovori ti. On mo.
ze reCi da podrucje davla valja uniStiti, a oe da se one za
tv.ori ovdje i otvori tamo. Tome bi pak mogao prigovoriti
neki drugi eticki duh da se prava vrlina ne ocituje u tome
sto netko nema por oka, nego u tome sto se opire iskuse.
njima davl a.
Ne zeli m sudjelovati u ovakvoj r aspri. Vjerujem da, opet
unutar okvi ra miSljenj a i zivljenj a. svaka strana moze uka
zati na nesto is tine. ZeIim ostati izvan ovog kruga punog po
roka da bih razumio davla kako se pojavljuje u svakodnev.
n9m. zivotu i u svij etu -shizofrenih bolesnika.
Cinjenica je, da je shizofreni bolesni'k, u prosjeku, mnogo
posteniji od homo normqlisa, ako pr ihvatimo neposrednost
-<. . izraza kao znak postenja. Svaki dobar psihijatar zna da je
shizofreni boIesnik neugodno posten. On je takoder ono sto
se obicno zove dubok , t j . u dodim je s dogadajima. Shizo
idna osoba vidi kroz hipokriziju i ne sakr iva einjenicu. Ona
odHeno shvaea euvs t venu stvarnost. u ostroj suprotnosti od
homo normalisa. Naglasavam ove shizoidne znacaj ke da bih
ucinio zasto homo normalis t oliko snaf no mrzi
shizoidni urn.
Objektivna vaznost ove nadmoei shizoidne ostroumnosti
ocituje se sasvim prakt ieki. Kada zelimo saznati istinu 0
drustvenim ci njenicama, pr oueavamo Ibsena iIi Nietzschea,
koji su oboj ica poludjeli, a ne proueavamo pisanj e nckog
dobro prilagodenog diplomata iIi r ezolucij e kongresa Komu
nisticke partije. Nalazimo uzburkani karakter i beznadnost
oraonske ener gij e u predivnim crtezima van Gogha, ne u
radovima nekog od njegovih dobra prilagodenih suvreme
nika. Nalazimo bitne znacajke genitalnog karaktera u Gaugui
novim slikama, ne u nekoj slid homo normalisa. I van Gogh
i Gauguin su zavrSil i kao psihot ici. A kada zeli mo da sazna
mo nesto 0 Ijudski m cuvstvima i dubokim Ijudskim isku
stvima, pribj egavamo kao b iapsihijatri shizofrenom bolesni
ku, ne homo l1ormalisu. To je tako jer nam shizofreni bo
lesnik kaze otvoreno one sto misIi i kako osjeea, dok nam
homo normalis ne kaze uopee niSta i pusta nas da istraruje
mo godinama prije nego sto se osjeea spremnim da pokaze
svoju unutrasnj u strukturu. Zato se moja tvrdnja da je shizo
j freni bolesnik . posteniji od homo normalisa tini sasvi m
ispravnom.
To je izgleda tuzno stanje stvari. Trebalo bi da bUde obr
nuto. AXo je homo normalis zaista normalan, kako on to
tvrdi, ako tvrdi da su samoostvarenje i istina najveei ciljevi
dobrog pojedinacnog i drustvenog zivlj enj a, tada bi morae
bi ti mnogo sposobniji i pripravniji da se otkri je sebi i svo
me lij ecni ku nego Iul'lak. Mora postojat i nesto temeljno
lose u strukturi homo normalisa, ako je istinu tako tesko
izvuci od njega. Izjavi t i, kao st o cine dobro prilagodeni psiho
anali ticari, da j e to taka kako treba da bude, da homo nor
malis ne bi inaee mogao podnij eti utjecaj svih svojih cuv
stava, znaci potpunu ravnodusnost sto se tiee pobol j sanja
Ij udske sudbine. Ne mozemo temelj iti pobol jsanje prilika
na sirem poznavanju covjekove duse i istovremeno braniti
njegovo opiranj e da se otkrije. TIi i dalje prosiruj emo domet
naseg paznavanja covjeka i osuduj emo opei neodredeni stay
homo normalisa, iIi branimo ovaj stay i odustajemo od za
datka da r azumij emo covjekov urn. Nema trece rnogucnosti.
Da bismo r azumj eli homo normalisa i nj egovu suprotnost,
shizoidnikarakter , moramo se staviti izvan okvira miSljenja
obojice. Homo nonnalis - uz pomoc krutog oklopliivanja
I POtpuno kaei zapazanje temelJnog orgonskog
\ U shizofrenog bolesnika. s druge st rane,
r azbij a i na taj nacin biosustav preplavljuju duboki
343
342
dozivIjaji iz biofizicke jezgre s kojima se on ne moie botiti
Razumij ivo, stoga, oklopljeni homo normalis razvija tjeskO:
bu. osjeea da mu grijete otk?ea dok ih sbi.
zOl dm ka'rakter razumlJe odmah 1 1 oSJeca se privuten
nji ma. 1z istog razl oga mistik, koji je strukturno blizak sbi.
zoidnoni karakteru, obieno shvaea orgonske ci njenice, iako
sarno kao u zrcaIu, dok kruti mehanist gleda s oholim Pre
zirorn na sve znanstvene postupke u podrucj u euv,stava i na.
ziva ih nenaucnima.
Prediaiern da proucirno istaknute pojedinosti ovih va:znih
Ijudskih funkci j a pomoeu konkretnog sIucaja paranoidne shi.
zofrenije. To znaci predociti sliku dometa davia mnogo bOlje
nego bi to ucinila bilo koja puko teorij ska apstrakcija
psihij at rij skog klinickog iskustva.
Eksper imentalan svijet ,shizofrenog bolesnika bezgranican
je i tako bogat u var ij aci jama da se moramo ograniciti na
one pojedinosti koj e se odnose na gl avni predmet: kako
shizofreni bolesnik dozivlj ava svoju biofizicku j ezgru?
se njegov ego Iomi na tako ti pican nacin?
Prikazat eu slucaj paranoidne shizofrenij e. Klinicki psihi.
jatar ee razumj eti prikri ti na takav na.
cin da je paci jentov identi tet dok se tipioni meha.
nizmi bolesti ipak jasno poj avlj uju.
Bio je to prvi slucaj shizofrenije koji sam eksperimentaino
lij ecio orgonskom terapijom. Prisao sam ovom sIucaju s ne
ki m opeim teorij skim pretpostavkama koje su proistekle iz
mojih ranijih iskustava sa shizofrenim bolesnicima, a to su:
1. Psihoanaliticki raspored mentalnih funkcija prema tri
veli ka podrucj a ega, superega i ida moraj u se ostro razliko
vati od biotizickog rasporeda funkcija cijelog organizma u
skladu s funkci onalni m podrucjima bioenergetske jezgre (su.
I stay plazme), perifenje koze) i podrucja orgonske
energije izvan tij ela. Ove dvij e teorijske strukture
opisuju r azlicita podrucj a prirode na razliCit nacin. Nijedno
nije primjenj ivo na drugo podrucje organizmickog funkcio
niranj a. Postoj i sarno jedna dodi rna tocka dvij u teorijskih
shema, tj . ,id psihoanali ticke teorij e, gdj e podrucje psiho
logije zavrsava a ono biofizicke izvan psihologije zapocinje.
2. Najdje]otvorniji terapij ski pristup bilo kojoj cuvstveJ)oj
(= biofizickoj) bolesti je, uko11ko je uopce mogue Hi indi
ciran, povlacenje bioenergije iz biopatskih simptomq.. Da bi
se uniStili psihoneurotski i Ii psihoticki simptomi, nepotrebno
je,. pa cak i stetno, pretrazivati po svi m poj edinostima bez
broj nih racvanj a; umjesto toga, otvaranje
biosus tava i uspost avljanje uravnotezene energetske ekono
344
.je automatski ce ueiniti da simptomi nestanu, jer, vit1eno
: ;erg
etsld
, su posljedica nepravilnog energetskog meta
bol
izma
u blOsustavu.
3. Velika opasnost nastaje u neurotika kao i u psihotika
kada se oklop pocinje rastvarati. Neophodni su krajnji oprez
. lijecnicka vjestina da bi se vodio ovaj proces. Praksa lijec
orgonske terapije je zato ogranicena na izueene lijec
nike. Mi znamo odgovornosti bolje od bilo koga drugo
ga i nema da nas na nj ih podsjeeaju ljudi koji znaj u
malo 0 orgonOml]!.
Znao sam vee otprije da bi paci jentica mogla dozivjeti slom
iIi da ce se to cak i dogoditi, kada se nj ezino oklopljivanje
sasvim rastvori. Ali izgledi da ee ona podnijeti post upak bili
su dovoljno dobri da opravdaju pokus. Pacij entica je bila
u ustanovama nekoli ko puta kroz duija razdoblja.
Dijagnoza je bila shizofrenij a i, prema izvjestajima, paci
jentica je bi,la u procesu rastroj stva. Konacni poslj ednji slom
bio je neizbjeZan; zato rizik preuzet u OVOID slueaju nije bio
suvge velik, a izgledi su u dovoljnoj mjeri obecavali da
zadovolj e savjest lij ecnika koji poduzima pokus.
Pacijent icu, t ridesetdvogodiSnj u I rkinju, doveli su k meni j '
njezini rodaci, ,koj i su euIi 0 mojem novom lijeeniekom pri- '\,
stupu biopatijama. Obavijestio sam ih 0 veli koj opasnosti
naglog sloma. Bili su spremni pr euzeti rizik i potpisati izj avu "
u tu svrhu. Takot1er sam ih upozorio na rizik iznenadne pro- L-j,
vale destruktivnosti. Kako sam bio dobro upoznat s ocitova
njima koja prethode razarackom napadu, bio sam uvj eren
da eu osj etiti opasnost na vrijeme. Zato sam se ,latio pokusa
izvan bolnice, pod strogim uvjetom da ce medicinska sestra
iIi rodak biti uvij ek uz pacijenticu i da ce na prvi znak ne
mira i destrukt ivnosti pacijentica biti u bolnicu.
Daljnji uvjet bio je da ce pacijentica, koja je u to vri jeme
bila na rijee, r edovi to vidati lij eenika koji j u j e
pustio i da ce u ustanovi gdje j e pacij entica bila ranije biti
sve pripr emljeno da bude odmah ponovo primljena u sIuea ju
sloma. Takoder sam bio u pismenoj vezi s psihijatrom za
duzenim za slucaj u ustanovi i osigurao njegovu suradnj u.
Takve mjere opreza su prijeko potrebne ako netko zeli
shizofrenog boiesnika izvan boinice. Netko bi viSe vo
ho osloniti se na ustanovu koj a vodi eksperimentalnu orgon
sku terapiju unutar svojih zidova. Ali, na zalost, ustanove
za dusevne bolesnike - s vrlo malo izuzetaka - nisu sklone
da se muce novim lijecnickim naporima - koji pruzaj u
mnogo na,de - da lJijece shdzofreniju. Sok-terapij a je kod
rnlitavih shizofrenih aktivnosti odviSe jednostavno primjenji
va, a ima previSe psihotika 0 kojima treba da brine mali broj
345
lij eenika. Nema vremena za opirno i dalekoseino
no izueavanje. Razumij em ovaj stay, iako ga ne odobrava:
shizo?,enije,. shvaceni
na dUg! rok bI drustvu bezbrojne tniIi.
june. Cini se suviSe mnogo oeekivati takvu buducnost. Po..
znato je da su dusevne bolnice zapravo zatvori za
bolesnike, s malo lijeenicke brige, nedovoljnim sredstvUna
i, u veCini njih, nikakvim istr azi vaekim radom. StoviSe, neki
lijecni6ki administ ratori su neskloni da razmatraju ikakav
ozbiIjan pokusaj da poprave stanj e ovih pacijenata. Katkad
oni s velikim neprijateljstvom susrecu ta,kve lijecnicke po..
kuaj e.
Ovaj kratak opis drustvene situacije neka dostaje da objas
ni i moje mjere opreza i moju volj nost da preuzmem rizik.
Dobro sam poznavao opasnost, ali moguca buduca nagrada
cinila se veli kom. I zaista, nisam se razocarao. Ova pacijen.
t ica, kOja je nalazila utociSte u dusevnoj bolnici mnogo go
dina i koja je vee propadala u vrijeme kada sam poeeo
eksperiment, ostala je izvan ustanove kroz viSe od sest go
dina nakon lijecenja. Ponovo je prihvatila svoj poziv; proces
propadanja bio je zaustavljen. Pacijentica je postala drustve_
na na mnogo naeina.
Ne mogu predvidjeti da Ii ce ovo stanje trajati; nadam se
da hoCe. ZnarnS'tvenai iliijeOnicka' ,nagrada je bHa veHka:
orgonska terapija moze se uspjesno primijeniti u nekim slu
cajevima shizofre nije gdje nisu uspjele druge metode. Reo
zultat je opravdao rizik. Nadalje, orgonska teorija je bila
potvrdena u nekima od njenih temeljnih pretpostavki a pri
lagodena u drugima. Dobivene su mnoge sasvim nove cinje
nice 0 osnovnom funkcionkanj u u biosustavu covjeka, i po
prvi put u povijesti medicine i psihijatrije neka srediSnja pi.
tanja 0 prirodi paranoidnih mehanizama u shizofrenije do
bila su odgovore.
Opisat eu teorijski pdkus kako se odvijao kroz razdoblje
od tri mjeseca. Biljezio sam pailjivo veeinu bitnih pojedi
nosti odmah nakon svake seanse i vodio poseban zapisnik 0
opeenitoj liniji razvoja da bih pronasao, ako je moguce, neke
dosljednosti iIi zakon .tom razvoju. Sam slucaj ne nudi ni.
sta novo u ocitovanjima i.Ji simptomatologiji shizofrene psi.
hoze. Nova je, medutim, reakcija na orgonsko-terapijske mje.
reo Pokus je ot krio neke dotad nepoznate veze izmedu po
znatih shizoidnih fun kcij a i donio na svjetlo neke nove funk.
cije u dubini biosustava koje su od najveee vainosti za ra.
zumi jevanje Ijuds1ke biologije opcenito.
346
pojava pacijentice
prv
i
utisak nije bio a naj shizofrenog bolesnika. Govarila je
o svojim i dozivljajima na sreelen na
cin. Osjecala se velIka nelagoda u pozadIn! nJ eZlna ponasa
nja; govorila je nekako izvjestaceno i neobuzdano. Cinila se
vrlo inteligentnom i davala ostroumne odgovore na najteh
pitanja; poznavala je psihij atrijski jezik neuobieajenom ja
snocom. je da je zelj ela da susretne psihijatra koj i bi
razumio njezina unutrasnja cuvstva, ali psihi jatri su uvijek
misliIi da je ona luda. Njezine oci imale su tipican od
sutan, pomalo zamagljen pogled shizofrenog karaktera. Po
vremeno bi postajala zbunjena, ali je ponovo l ako stjecala
jasnoeu. Kako je razgovor n apredovao, jasno su se mogle
razaznati izvjesne teme koje je nastoj ala da izbjegne. Na
pitanje da :Ii poznaj e neke cudne iIi neobiene doziv,lj aje, nje
zine su oei postale tamne i rekla je: D dodiru sam s
nekim mocnim silama, ali one sada nisu ovdje.
Tema je bila jasno nabijena cuvstvima, i nismo pretrazi
vali po njoj dalje. Pos talo je jasno, nadalje, da je disimuli
mla<c i prikrivala svoj e stanje. IzjavHa je da je voljna da pro
de pokus orgonske terapije. Citala je literaturu i smatrala
da sam u pravu. J
Prva seansa
Ogranicio sam rad na orijentaciju na njezino oklopljivanje
i karakternu obranu. Njezine izvj estacenosti bile su jace ne
go u prvom susretu. Razumjela je vrlo dobro nacelo orgon
ske terapije. Znala je godinama da je veCina ljudi oklopljena
i zato nisu razumjeli unutrasnj i zivot shizofrenog bolesnika
koji osjeea i zna Pokusao sam saznati viSe 0 silama,
ali je odbila da govori 0 njima. SHe, rekla j e, nemaju uopce
nikakve veze s njenim vlastitim unutrasnji m potrebama. lma
la je izvanredan dodir s predmetom razgovora.
Cinilo se da uopce ne dise. Fizickim pregledom se pokazalo
da je njezin grudni kos bio mekan, ne krut kao u slucajevima
prisilne neuroze. Ova mekoea i pokretnost grudnog kosa kas
nije je pronadena u drugih pocetnih shizofrenih bolesnika.
Treba dalje istraziti da Ii je i do koje mj ere nedostatak
ok1lopljivanj a grudnog znacaj ka shizofrene biopatije.
2
Mekoea njezi na grudnog kosa bi se t inila normalnom da
nije bila praeena odsutnoscu disanja. Disanj e je bilo tako
2 OVU pretpostavku su donekle poddala ispit ivanja shizofrenih boo
lesnika dra Elsworth Bakera u Marlboro State Hospital u New J erseyj u.
347
plitko da se kao da ga uopce nema. Kada sam zallloij
pacijenticu da glasno udahne i izdahne, odbila je; kasnije SO
po kazalo da je nesp osobl1a da to ucini. Cinilo se da zaustavlj e
disanje negdje u vratni m segme nffma. a
Postaj ala je sve nemirnija, gledala uznemireno po zidovi.
rna i duz s tropa. Tu su neke sjene, rekla je. Iznenada je
rukama uCini1la znak k>riza preko grudi. Ja SClim posveCena.
siIe dolaze k meni; mogu ih pozvati i uciniti da doau; sile
vole ...
Upitao sam je da Ii su je siJe ikada nagovarale da po
cini zlocin. Morat ce na ovo pitanje vrlo skoro odgovoriti
r ekao sam. Jer, ako pokus treba da se odvija bezopasno'
moramo znati sve 0 siIama. Pi tao sam je da Ji
da ee mi reCi odmah kada sile zazele da ucini 0pasno
sebi iIi drugim ljudima. Rekla j e s clubokom da
ee mi odmah reei. Relda mi je da su joj siIe ponekad go
voril e da pocini zlocin. J ednom je iznenada osjetila da mora
da gUTne zenu sa stanicnog perona.
Jedva je dovrsila ovu recenicu, kada je postala sasvim
ocl sutna duhom; nije slusala moja pitanja i cinila se sasvim
disociranom. Mrmlj ala je nesuvislo i nerazumljivo. Mogao
sam sarno razabrati rijeci: ... Sile su izdale .. . sto sam
rekla ...
Znao s am od njezinih roaaka da je zestoko mrziIa svoju
majku i da je u isto vrijeme jako ovisila 0 njoj. Misli 0
zlocinu, menstnIacij i i majci bile su usko povezane.
Poriv da ubije bio je takoder nekako povezan s dozivljava.
njem sila iIi izdaj om sila.
Pacijentica se oporavila nakon nekog vremena i povratila
svoj mir.
Od druge do pete seanse
Za vri jeme sljedeee cetiri terapij ske seanse pokusao sam
oprezno da se pribliZi m njezinoj disfunkcij i disanja. Pro
blem nije bio, kao u dklopljena neurotika, da se slomi oklop
gruclnog kosa. Cinilo Se da nema nikakva okZopa. Problem
je bio kako da je privolim da uvuce i izdahne zrak kroz
grkljan. Pocela bi se zestoko bori ti kada god bih pokusao da
izazovem puna cli sanje. Imao sam utisak cia funkcija disa
nj a nije bila zaustavljena zbog oklopljivanja,
vee kao da je bila Sputavana jakim, svjesnim nastojanjem.
Takoder sam mislio da njezin organizam jako trpi zbog ovog
nastojanja kao i cia oca ne osjeea ovaj
Odgovarala je zestokom na svaki moj po
kusaj cia izazovem disanje. Tipican oklopljeni neurotik bi se
okazao nedirnuti m iIi bi se zlobno nasmij ao mojim napo
Pima. Ali ne i nasa shizofrena pacij entica. PokuSala je da
ali j e postaj.ala gO.d bih
se priblizlO uSPJehu. Strah od slla lspunJao bl Je tJesko
born; osjecaJa je da dolaze blize i da su svuda oko nje, na
zido
viIna
, ispod kauCa it e! . Rekla mi je da ju je upr avo ova
tjesko
ba
dovela k meni kao lijecniku u kojeg je mogla imati
Shvatila je iz moj ih knjjga cia eu znati 0 eemu
ona govon .
Odustao sam od claljih pokusaja da je navedem da dg e
kada god bi se pojavila tj eskoba. Receno joj je da je to
jedna od njezinih glavnih pato!oskih smetnji, da cemo je mo
rati svladati; da ee mi morati pomoCi cia to ucinim; i da ce
joj svlaclavanj e ove smetnje donijeti veliko olakSanj e. Obeeala
je da ee roi ,pomoCi; bil a je uvjerena cia sam u pravu. Znala je
to vee dugo vremena_
Mogao sam stvori ti sljedeee misljenje 0 situaciji:
Nasa pacijentica nije isklj ucila iIi mogla iskljuciti potpuno
osjet plazmatiCkih strujanja, kao sto cini kruto okloplj eni
neurotik. Osjecala je orgonska struj anja u svom tij elu vrlo
blizu i suzbijala ih n e dozvolj avaj uei prolaz zraka u pluea
i iz njih. Da Ii je i kada zaista i sasvim clozivj ela tjelesna
strujanja, wsam mogao reCi, a ni ona nij e znala. Sarno je
doZivlj avala naclolaienje sila, ali nije osjecaZa siZe kao
svoje vlastite. Obuzimao bi je uias kad bi osj etila lI>sile; u
isto vrijeme osjeeala je cia se posvetila njima, posvetila
misiji. Nije htjela reei kakva je to bila vrsta misije.
Bitno je pravilo u raclu sa shizofrenim bolesnicima (kao
li s onima koji nisu psihoticni) uvj eriti pacijenta da se nje
gove zalbe uzimaju ozbiljno, d a se ne smatraju cucl nima iIi
luclima iIi protudrustvenima iii nemoralnima. Ne sti
, f eme nikuda ako pacijent nema iIi ne razvije apsolut l1O po
vj erenje u svog lij ecnika, koj e mu dopusta da osjeca da mu
se vjeruje u osnovi i da se shvacaju njegove rij eci i osjeeaji,
bez obzira na to koliko cudni mogu izgleclati laiku. Sltizofre
nom bolesniku se mora pokazati iskreno razumij evanj e cak i
ako ovaj prijeti da ee ubiti lijecnika. Ovaj apsolutni zahtjey
ciw orgonsko-terapijsko lijecenje psihotika neclostupnim lijec
niku koj i nij e cuvstveno sposoban cia vrsi taj posao. Dal jnji
izvjestaj ee potkrijepiti ovu tvrclnju.
Sesta seansa
Poslije otprilike .pola sata pazlj ivog, briZlj ivog obradivanja
njezinog vratnog oklopljivanj a, doslo je do prve provale mrZ
nj e. Ova prva provala bila je pracena tihim pJakanjem; u
348
349
isto vrij eme razvila j e jaku tjeskobu, podrhtavanje usana
ramena i, takoa er , djelomicno grudnog kosa. '
U takvim situacijama, gdj e se ispreplecu razne vrste eu,,"
stava, valja ogijeli.t.i. cuvst va jedna ad drugih. To se lllo!e
uciniti . tako se P? tpomaze ono kOje
se bon protiv dublJeg cuvstva, 1 potiskuJUCl" potonje. Pre
rna tome, ohrabrivao sam je da place, s to je kocilo bijes, i
posta je smirena nj e.na zalost (uz mnogo suza), dopustio sall]
joj da razvije bijes ohrabrujuCi je da rukom udari kaue. To
je opasan postupak ako pacijent, narocito shizofreni, nije u
savrsenom kontaktu 5 lijeenikom. Da bi se osJgurao ovaj
kontakt, mora se objasniti pacij entu da mora zaustaviti svo..
ju bijesnu r adn ju odmah kada mu se kaie da to ucini. Za.
dat a1k j e lijeenika da odluci kada je dosegnuta tocka u cuv.
stvenom oslobadanj u gdje je pacijent u opasnosti da izgubi
nadzor . Sarno vjesti orgonski t erapeuti mogu to rizvesti. Upo..
zoravarn lijecnike koji nisu izuciIi .tehniku medicinske orgon.
ske terapije i izucene orgons-ke terapeu te koji nemaju po..
trebno is-kustvo da se ne late lijecenja shizofrenih bolesnika.
Ne moze se napredovati u takvim sJucajevima bez otpu5tanja
bijesa, a ne moze se odrije5iti bijes bez mnogo ilskustva pret.
hodno stecenog u manje cuvstvenim situacijama.
Pr ema kraju seste seanse pacijentica j e oslobodila dovolj
no cuvstva da se .opusti. Iskazarla je cuaenje da je takvo
olaksanje moguce i izrazila zahvalnost sa suzama u ocima.
Shvatila je sada po prvi put da j e njezina misao da su je
ljudi promatrali bi,la prividne prirode (racionalni element
u misli proganjanja bit ce ['azraaen kasnije). Saopcenja su
teikla slobodno. Hor:iJ.a se protiv utjecaja" sila daleko una
trag koliko se god mogla sj etiti. Uvidje1a je da se drzala stvar
nosti tek IS velikim naporom; osjeCala se kao da visi nad pa
norom veeinu vremena, narocito za vrijeme puberteta. Uvi
jek se osj ecala smet enom kad se nj ezin strah od sila su
sretao s njezinom ,lj ubavi za nj ih. Priznala je da je to bilo u
takvim trenucima smetenosti da su se u njoj uzbuf1kali po
ticaji za ubijanjem.
Cinilo se da je to pravi trenutak da joj kaiem a svojim
brigama 5to se tiCe moguce nekontrolirane provaJe razara
nj a. Odmah j e razumjela na sto mislim. Slozila se i uvjera
me uz sasvirn neshizofr en pogled da ju je avo mucilo
vee dulje vrijeme. Tada sam j oj rekao d a znam iz iskustva
da mnogi shizofreni bolesnici u pocetnim fazama boles ti ima
ju istu brigu da Ii ce bi ti u stanj u da se odhrvaju nadiranju
uboj st venog razaranja. SlozHa se d a nema nikakvoga dru
gog nacirna da bUde zasticena a d toga da pocini ubojstvo osim
osiguranja u bolnici. Shvatila je s ama od sebe da je u takvim
c vstvenim sitrua d j arrna traZi1la sigurnost bolrnice. Osjecala se
;urnijOm unutra, rekla j e, jer zivot tamo nij e postavljao
SI nj u n ikakve zahtj eve koj e nij e bila u stanj u da ispuni.
je da nece pocini ti uboj stvo dok je u bolnid; ali je
t koaer znala da j e zivot u bolnici st etan za nju. Osjecala je
:a je polagano pr opadanj e neizbje.zno jeT ju j e zivot unutar
zido
va
bolnice cinio utucenom iIi bijesnom, vee prema po
sebnoj si tuacij i koju je 'susretala. Razumjela je bolesnike pot
puno i osjeeala simpatiju za njih; u isto vri jeme osj ecala je
uzas prema t akvom n jihovom opstanku. U svojim bistrim fa
zarna, vi djela je u lakim i izvjestacenim stavovima mnogih
psihij atara prema psihotiku n j ihova pomanj kanje r azumi
mn?gih postupa.ka, nepravde . tako cesto
poCinp ne lt d.; Imala Je, ukntko, Izvanredan u Vld kada rSu
sille bile odsutne iIi kada su bile prisutne bez suviSe ja
kih zahtj eva na njlU.
Kako j e terapij ski proces napredovao, jedno jedino pi tanje
dobiIo je sveobuhvatnu val.noSrt: DA LI SlLE KOJE JE
PROGONE 1 KOJE ONA ODANO vaLl PREDSTAVLJAJU
NJEZINE TJELESNE OSJ ETE STRUJANJA UGODE? AKO
JE TO SLUCAJ, ZAsTO IH SE BOJI? (JASNO JE DA 1M
JE ODANA. ) KOJA VRSTA MEHANIZMA U NJ EZINU TI
JELU KOCl STRUJANJ E UGODE? KAKO ZAKOCENA PLAZ
MATICKA STRUJANJA POSTAJU ZLE" SILE? KAKVA JE
VEZA IZMEDU OVE ZAKOCENOSTI 1 SHIZOFRENOG
PROCESA?
Poceo s am usmjeravati svoju paznju prema funkcijama
koje bi mi mozda odgovoriIe na ova pitanja. Moj je utisak
bio da je mehanizam koji koCi nekako povezan s njezinim
vratni m seg.mentom, narocito s neobienim por emecajem di
sanj a: nikakvo disanj e Uz prisutnos t mekog grudnog kosa.
Sedma seansa
Za vrijeme sedme seanse postalo je ocit o da je djelomicna
provala bijesa koj u 'Sam d d ao pod nadzorom za vrijeme
prethodnog li j ecell'ja povecala njezinu fiziolosku potrebu za
punim di sanj em. T.o se mogJo vidjeti u njezinim cak jos ocaj
nijim pokusajima da sprijeci duboko disanje kroz grlo,
grklj an i dusnik. Ohrabrivao sam je da izdahne potpuno
i pomogao blagim pritiskom njezina grudnog kosa. Iznenada
je popustila izdisanju, aLi je odmah nakon toga zapala u
stanje transa. Nij e odgovaralla kad sam j e pozvao; njezine
su oei zurile prema uglu stropa; cinilo se da halucinira.
Njezine su noge j ako drhtale i imala je fascikularne trzaje
u miSicima ramena ok.o tridesetak minuta.
350
351
Uspio sam je probuditi iz transa stipajuci j e doVoljno jako
da j e ucinim svjesnom osjeta bola. Polako se pocela vraea
punoj svijesti. Bila j e ocigledno smetena; POkusala se UVj!
riti da je budna udaraj uei u s tvar i. Zgrabila j e moje ruke
poeela plakati i rekla: Zelim da se vratim, oh, zelim cia
vr atim ... To j e trajalo jos deset minu ta Tada je rekIa'
Jo5 se msam sasvim vratila ... Gdj e ste vi? .. S
dom ... pitala sam ga da Ii da se prepustim davlu ... da ste
vi davo ... U odgovoru na moje pitanj e, rekla je da
nije vidj ela stvari vee je imala neki dodir (sa silama).
Osjecala je drhtavicu u nogama i r amenima, eula je i moj
glas, pa i,pak osjecala se jako, j ako daleko. Bilo je to Prvi
put da se nije mogla vratiti brzo. To je t rajalo tako dugo
ovaj put ... Gdje ste vi ... Molim dopustite da ddim
ruke ... Zelim se osjeeati sigurnom da sam ovdje ...
Ddeei moje ruke, gledala je sumnjicavo po lSobi, dui zi.
dova i u strop. Osjeca,la se iscrpljenom i ostala dufe cd
jednog sata nakon seanse da se sabere.
Rekao sam joj da dod:e sutradan na dalj e Iijecenje i cia
m e zove ill da pozvati elm osjeti potrebu da razgovara sa
mnom.
Osma seansa
Nakon dOZivljaja prethodnog dana, osjeeala se vrlo umornom
i otiSla u krevet eim je stigla kuei. Sada se osjecala smireno
i sigurno, njezine su oei bile jasne. Odlucio sam da ne kre
nem .dalje u r azbijanju njezina oklopa, vee samo da je do
vedem do tocke na kojoj je bila prethodnog dana.
Vaino je pravilo u rastvaranju oklopa da se napreduje po
,lako, korak po :korak, i da se ne kreee dalje u biofizicku duo
binu dok se ne zna t acno sto se zbiva i dok se pacijent ne
privikne na situaciju .koju je vee dostigao. To vaii za sve
vrste medicinske orgonske terapij e; to je naroeito potrebno
u Iijeeenj,u shizokLnib karaktera. Ako se zanemari avo strogo
pravilo, izgubit ee se uvid u cij eli proces i pacijenta izloziti
opasnosti. Pacijenti koj i se osjecaju bolje nakon djelomic
nih provala cesto mole lijeenika da napreduj e bde, da ih
vida cesce. Ovome se ne smije udovotj iti. Kada se postigne
izvjesno probij anje, organizmu se mora dati vremena da se
sredi i da upije cuvstva koj a su se probila. Poloiaj iz kojeg
napreduj emo dalje mora biti CSvrst . Izvj esna koliCina loseg
osjeeanj a zbog oSltatka oklopljivanj a potrebna j e da bi se
dalje--ispravno napredovalo. Narocito se valj a cuvati paci.
jentovih miisticnib, reIigioznih ocekivanj a da je sada oslo
boden, izbavlj en. Istina j e da j e prvib nekol1ko probija
352
. cvrstog oklopa praceno osj eeajima velikog olaksanja. Ovo
JlJa pravu situacij u u d'llbini biofizicke strukt'llre.
es ta
c
ta
u pravilu t reba biti oprezan dokle god se osnovni orga
Z;'cki strah od ugode ne pojavi na nesumnjiv nacin. Sve dok
5 1. duboki uzas spont anog plazmatickog stezanja nije na po
i nije svladan, neophodan je veliki aprez.
,rU ovoj, osrnoj sean$oi, pacijentica je vrJo dobro surad-i
ala. Imala je manje tjes:kobe, dozvolila da se trzaF javljaju
lakse i voljno; ali bilo je ja,sno da jos mnerrrireno
prati svaku sitnicu onog sto se zbiva, da je na oprezu da
se ne prepU'sti i da se mora jako boriti da ponovo ne po
bjegne u stanje transa.
se ne smije krenuti dalje bez velike dokle
god ne izbije terneljno nepovjerenje, sto se moze ocekivati
U svakom pojedinom slucaju. Shizofreni bolesnik je daleko
iskreniji od neurotika u pokazivanju ovog tipicnog nepovje
renja. U neurotika, mora se iskopati nepovjerenje ispod opIa
te Ij ubeznosti i ugladenosti. Paoi'jentica me otvoreno upitalla:
Mogu Ii yam vjerovati ? Oh, kad bih yam samo rnogla vJe
rovati ... [Gledajuci me s velikim strahom u ocima] Jeste Ii
vi njemacki spijun?
,
Bilo je to ubrzo nakon Mo je FBI zamijenio orgonskb istra
zivanje s njemackom (iii ruskom?) spijunskom aktivnoseu i
zatvorio me ('kao stranog neprijatelja) prilikom ulaska SAD
u drugi 'sV'jetski rat. Cinjenica da sam uskoro bio pusten na
kon saslusanja, nije mnogo znacila pacijentici. Za nju je bilo
vaZno da sam osumnjicen za subverzivne aktivnosti, i to je,
namvno, bilo u skladu s opeim stavom neurotika, :k<l!O i psiho
tika, da ne vj eruju nicemu, naroCito ne svoj im unutrasnjim
osjeeajirna. Nasa je pacijentica zeljela da bude u stanju da
mi vjeruje, jer, kao sto je otvoreno rekla, trebala }e moj'll
pomoe u svojoj borbi protiv sila. Uvjeravao s am je da
nisam ni nj emacki ni ikakav drugi spijun i da nisam nikada
bio. Na to je rekla da svatko misli samo u odnosu na svoju
vlastitu prirodu iii strukturu karaktera i da zato FBI nije
'ffiogao misHti 0 bilo cern'll os-im spij'llnske aktivnosti kad nilSu
mogli razumjeti CLme se bavim. Morao sam se s loziti s OVOID
;tvrdnjom, i ustanovio sam da je ponovo moja ljubav za
shizoidne pacijente opravdana. U svojim svijeHim razdoblji
rna, .shizofreni bolesnici su sposobni da vide inteIigentno kroz
pojedinacne i drustvene >stvari, st o ne moze nijedan drugi
karakterni tip. Kasnije eemo vidjeti da je ova lucidnost in
teligencij e u shizofrenog bolesnika jedna od najveeih opas
nosti koja prijeti njegovu opstanku u danasnjem drustvu.
Pacij entica je bila predbiljezena za posjet $ovome lijecniku
u ddavnoj bolnici sljedeCi dan. Rekao sam joj da niSta ne
353
Moja je pretpostaVtka na ovom lStadij u
skIUva, ali sam joj lI'ekao ida bude pripmvna na
nesposobnost da razwnije sve Ce mu ona objasniti.
smo srecu da smo ,radili sa psihljatrom koji nije bio jedan
ad okrutnih lkirurga sok4:erapije. Pacijentica je napustila ovu
seansu mirn.o i sasvim sredeno.
Stdetak nakon osme seanse
1. Pacijentica j e dosla s ostacima ostrog smisla za stvar_
nost kojih se ocajnicki drlala da se ne bi potpuno slomila.
2. Pacij entica je t raiila IDOj U pomoe, jer je osjeCala da
r azymijem sile i doclira s njima. " '"
3. MilSlila je da j e bolja od ostalog svijeta zbog svog dOdira
sa sillama. Nj ezina kritika svijeta homo normalisa bila je
.i.spravna, gotovo savrlena i racionalna u s kladu s njezinirn
dodirom sa shlama, ma 5to one predstaJvljale.
4. Njezino okloplj ivanj e razlikovalo se od oklopljivanja
jednostavnog neurotskog biopata po tome 5tO ono ruje bila
potpu:no i 5to je bilo umjetno izgradeno. Njezin grudni kas
je bio poIcr-etan, ali nije dilSala potpuno. Zbog slabosti njezi
na okUopljivanja, osjeeala je kao Ida visi sarno naniti iznad
ponora. Izvana su bile sile, koje su bile t1avolske i
privlacne u isto vrijeme.
5. BIagi oSljeti orgonskog u njezinu tijelu imali
su blisku vezu s"""lljeiln.iID. pojmom ali su ovi asjeti
bili projicirani na zidove i stropove. Nj ezin shizofreni strah
da ee Ise slomiti na nek.i je na& ovisio 0 njezinu dodiru sa
silama .
6. Opaianje unutr aSiljih sila na zidovima i na stropu
<tvorilo je Wavnu zagonetkll. Rijee projekcija oeito nije
nista objasnjavala.
2. :oSILE
Pacij entica je dohlI'o poznavala siIe. Opilsalaih je u poje
dinostima. Neka obiljclja sila bila su ista kao ana' koja
se pripisuju svemogucem bieu = Bogu; druga su hila ona
koja se pripisuju davlu - lukava, podrnukla i zlobna
iskusenja. Prva sk'llpina ohiljezja cinhla je da se pacirjentica
osjeeala sigurnom i zast iCenom i prema tome odanom si
lama; sto se tiee d ruge skupine obilj ezj a, pacijentica se po
lIlasala kao da mora biti zasticena protiv sila, njihovih zlib
pamjera i ikao 5to je uboj stvo. Ova gvosmislenOS
t
u prirodi sila postajala je .sasvim jasnom kako je rod na
predovao.
354
rada bila sljedeea:
aka sile predstavJjaju DOBRO i ZLO 'U istoj cuvrStvenoj for
rn , tada valja pretpost aviti da je do cijepanja u dvije pot
aciji
puno opreene vrste doZivljaja doslo zbog DVIJU DIJAME
r RALNO SUPROTNIH SITUACIJA U NJEZINOJ STRUKTU
RI I(ARAKTERA koje su bile medusobno i nespo
jive. Shizorrena cij epanje lianos ti mora se pripisati ovoj
i?
nespoj iVOS
ti
; Isvaka od dviju sUrprotnih cuvstvenih struktura
izrnjenicno bi obuzimala funkcioniranje organizma. Za razti
kU ad .shizofrene strukture, struktura homo nonnalisa dri.i
jedn iJi drugu opree.nu strukturu s ta1no u stanju potis.kiva
nja.
u
Tako je u homo_normalisa oijepan je litnosti _skriveno.
Zajedni
cko
nacelo funkcioniranja kako BOGA t alw i DAV
LA je osnovno biofizicko fu nkcioniranje organizma, bio
loska jezgra, cije najznacajnije oeitovanje je plazmaticko
.strujanje i njegov subj ektivni opaiaj kao blagog osjeta lju
bavi, kao tjeskobe iii md nje. Sve to treba da potvrdi dalji
razvoj ovog slucaja.
Deveta seansa
Pacijentica je ,dosla na devetu seansu pUrna veselja i sav'rseno
koordinirano. Posjetila je svoga psihijatra dan ranije. On joj
je rrekao da me poznaje kao briljantnog. Objasnila rnu je
moju metod'll terapije kao onu koja "daj,e oduska. Psihi
jatar :u bolnici ju je hrabrio da nas,tavi terapiju. Njegov je
,StaN morao znaeiti podrsku nj ezinim vlastitim nadama, jer
je rSumnjala ranije u moje postenje (Jeste Ii vi njemaeki
spij un?).
Njezino disanje bilo je fiziolos ki 'gotovo potpUITlo taj dan;
oci su bile jasne, a ne zamagljene kao obicno. Rekla j e da
!ima potrebu za genitalnim zadovoljenj em. Neiskusan lijecnik
hi Jikovao nad USrpjehom . Ali ja sam mao da je velika
opasnost tek pred nama.
Bolest an organiozam moze laka ,steCi .,neznatno .povecanje u
energet skom funkcioniranju i jako tdiva I\l OVOID dob-r om
o sjecanju , nego zdravi organizam, zbog velike razlike
mnedu obicnog stanja napetosti i sla:bog popus.tanja nape
tosti nakon rdjelomicnog rasttvaranj a oklopa. Ali bioenergetski
sustav nastavlja da povecava Srvoju r azinu energije dok se
dogadalj u povrernena otpustanja energije. A jedini naCin pot
punog otptcltanja r azvijene bioenergije 51\1, .kao door""o
znamo, ot Wli or astiokL.:L--:Z .. dno pro-
C paren.J
a
. r em u evne glJene ne b i 10 taIko t d ak
kao 5tO jest, da priroda nije
355
sasvim ovisnim 0 odsutnosti tr aj n_og tjelesnog okloPljiva..
nj a. Kao prirodni i lijecn iei, nismo odgovorni za
ovu s ifuaeiju; mi smo j e tek otkrili i opisali.
Sarna je paeijentiea bila s vj,esna opasnasti koja je pre(!
njam, dalleko vise nego 5to bi bio jednootavni net.lirotik. Relda
mi je -cia sile nisu bile u b1izini poslj ednje vrijeme, ali one
l>mog'll .j ,sigurno ce se vratiti, zle kao 5oto vee jesu.
Upitala me da li eu je ostaviti ako se sile vrate. Zeljela
z?at,i tocno, bio, me,hanizam,
lijeeenja. Njezma su pltanja bIlla \I1rlo Inteligentna I primj e
rena. Pitala je da Ii ee se morati odreCi s,vog sadasnjeg
l>nadmocnog polozaja u svij etu i da Ii moze postati korisnUn
cla;nom druStva.
Ova pitanja izgledaju eudnima Illekome tJko ne zna sto je
ovaj slucaj otkrivao na tako nesumnjiv nacin. Shizoidni ka.
r ak ter ima daleko bolji dodir s funkeijama prirode i drustva
i uvid u njih od homo normalisa. Ovo ga prozima raciona}.
ni.m osjeeajem nadmoei u odnosu na prosjeenog homo nor.
malisa, kojem nedostaje takav uvid. Logicno je prema tome
cia bi morala, da postane kori.5nim clanom drustva, tj. ho.
mo normalis, izgubiti neke od svojih uvida i s njima svoju
nadmoe.
Takvi osjeeaji nadmoCisadrle veliki dio razborite 1stine.
Shizoidni karakter je, u prosjeku, doiosta nadmoean prosjec.
ilOiil"homor wrmaztsu u inteHgenciji, kao sto je to i zloti.
naoki karakter. ta je inteligencija neprakticna zbog dUo
boko smjest enog rasejepa. Ona je nesposobna da vrsi trajne,
racionalne bioloske aktivnosti, kao u slucaju onoga sto se
naziva genij.
sam oV'U priliku da bih je ojacao protiv budu.
eib opasnosti. Rekao 'sam joj da je dozivjela tek prvo olak.
sanje, ali da ee se prestrasiti do opasnog stupnja kad se
njezine sile pojave 12 dubine. Razumjela je i obecala da ee
biti u bliskom dodiru sa mnom za 'Vrijeme predstojeeih
posturpaka.
Dogadaji koje eu sada opisati einit ee Ise 'krajnje nevjero
jatnima nekome tko nije pokusao da od POCePka razumije
ovaj s,lucaj (i bilo koji drugi, uostalom) S obzirom na pri.
rodne funkeije bioenergije i njezine zakoeenosti u biopati.
jama. Ovi dogadaji cini.t ee mu se Upra'VOKao dnigi primjeri
Iudih reakeija, >>nerazumljivi, opasni, protudruStvenic,
kao dobri razlozi za zatvaranje paeijenta u dusevnu bolnieu.
Slaiem se da je ono sto dolazi bilo opasno, protudrustveno,
dobar razlog za zatvaranje; ali ne mogu se sloziti da je to
nerazumljivo iIi iSta viSe ludo od djela, ili radije nedjela,
nasib diktatora illi zaeetnika rata, koje ne osuduju na bolni
cu, vee ih, naprotiw, ,sla'Vi i mnostvo homines nor
males. Zato me ne moze uzbudltl daleko manja ludos t u
shizofrenog bolesnika. Grubo r eCeno, ako se dogodi one naj
gore, on se ubij a iIi prijeti da ee ubiti nekoga, aM on nikada
ne odvodi milijune nevinih ljudi iz njihovih domova za
cas
t
domovine; on ne zahtijeva pod prijetnjom oruzja da
se rniHj lIDi zrtvuju za n jegove nemoene politicke ideje.
Zato, zelirno biti razumni; zelimo odbaciti nase laino poste
nj e. Mora postoja t i j ak r arz: log zasto se sa shizofrenim bo
Iesnikom na nasem planetu pos;tupa tako okrutno, a okrutni
se homo norma lis tako bezumno slavi.
Deseta seansa
Upravo opisani stay spasio je ovaoj sI'llcaj . On bi mogao,
cvrsto vjerujem, spasiti toisuee zivota koji lagano umiru
nevini u zastarjelim dusevnim bolnieama samo zbog tipicnog
izbj egavanja homo normalisa -cia nesto ucini i zbog njegove
okrutnosti kako se ona ocituje u neodgovornoj, opcenitoj,
nekri tickoj i nedifereneiranoj primjeni sok-terapije.
Pacijentica se osj ecala savrseno mirnom taj dan. Ali kada
se svukla, viodio ,sam lik kri za urezan 'll kozu na grudima u
visini grudne kast i, oko 6 em dug i 4 em sirok. U6nila je to
,prethodne veeeri sasvi.m bez ikakvoga siVjesnog moti-va. Ona
je t o naprosto moraia uCiniti. Moram dati sebi oduska
iIi eu se rasprsnuti.
Bilo je odmah ocito (dobro ,izvj ezbanam orgonskom tera
prutu) da je njezin vratni segment bio jako stegnut, blijed i
nepokretan. Jaki bijes se ocitovao na lieu, koje je bilo go
-1ovo plavo, cijanotieno. Trebalo je oko deset minuta da se
otpusti ova jaka vratna za,koeenost. Uspio sam, izazivajuCi
potr ebu za povraeanjem dok refleks povraeanja nije dobro
dj e1ovao pomoCu prisilnog odisanja. tim je zakoeenost u
grlu popustila, pocela j e t iho plakati. Ponovljena ohrabre
nja da place glasno nisu imala U'spjeha. Ovu pojavu nalazimo
vplo eesto u neurotskih biopa6j a: cuvstvo plakanja je suviSe
j ako da odjednom sasvim izbije. Obieno postoji jaki bijes
suzdrlavan cuvstvom plakanj a. Ako se paeijent prepusti pIa
kanju u potpunasti i ,slobodno, on ee a sjecati da mora pooi
niti ubojst'Vo.
Takvo okloplj,iwanje obieno iz okrutnog kaznja
vanj a za sasvim nevino ponasanje u dj etinjstvu. Majka- je
mrzila oca; ona je zeljela da ga ubi je, da ga se rijesi; on je
bio suviSe j ak, a majka suvise slaba d a to ucini. Taka je ona
kainj avala tro- iIi cetverogodiSnje dijete zbog toga 5tO cIDi
356
357
1. $to veCi i boIj i dodir ona USpostavi sa svojim plazIlla_
bioener getskim bit. ce manje od sUa.
To bJ t akoder dokazaJo mOJu tvr.dnJu da su shizofre_
niji iskrivljeni opazaji osnovnih orgons kih organskih OSjeta.
2. Ovaj d odir s njezinim tjelesnim osjetima pomogao bi
da s e USpostavi izvj estan stupanj orgast\ickog zadovoljstva, a
to bi, opet, ukionilo zastoj energije kojJ je djelovao u st1j
njezinih pri'videnja.
3. Neizopacen doiivljaj tjelesnih osjeta omogucio bi jOj
da otkrije pravu prirodu <s Ua i, na taj nacin polako
prividenj e.
P,rJje nego sto Se to moglo opostiCi, pacijentica je morala
proCi kroz niz opasnih si'tuacija. Pri videnja 'i 'katatone reak
cije mogle 'SU se oeekiva ti rSa svarkim probijanjem jakih orgQn_
s kih -strujanja u njezinu tijciu. Ona bi gledala Ove osjete s
uZaJSom; za:kochla bi ih tj elesnom ukocenoseu, a zarkocena
plazma1acka struj anj a hi bi,la ,pr_etvorena u razaracke poti
caje. Zato je osekundame poticaje koji proizlaze iz spre.
cavan ja pr:vobitnih, osnovnih Ou!vstava, trebalo 'Vooiti pazljd.
vo i ".pustati polako, korak po korak. Ova opasnost je po
staIa naroeito velikom kada su se poeela pojavljivati prva
Spontana ol1gast iCka stezanja njezna ollgallizma.
Dvanaesta seansa
DoW smo vr.lo bHzu promjenama pumm nade, a s njima i
do 'velikih opasnostii. DoMa je na ovu seansu s jakom tje
skobom iUZbudenjem. Postavljarla je bezbrojna pitanja i bo
rila se snafno i dugo p r otiv svarkog p okusaja da 'ra-stvori za
:kocenost u gorlu, koja j e taj dan bila narocirto jaka. Njezino
disanje je bilo plitko, a 'lice s asvim bJijedo ,i plavkasto.
Zeljela je noz. Rekao sam j oj da eu joj dati noz ako mi
naj.prije tkaze za s10 ga treba. 2:elim sir oko . . . razrezati Vas
fuludac ... Govor eei t o, pokazala je svoj vlastiti zeludac.
Zapi1:aQ sarm je za's'1o zeli TaZI1ezati welj j moj ze1udac.
Ov.dje bOili .. . ,niste d ali dovoljno oduska jucer ...cc Da Ii je
tamo osjecala jaku napetost ? Da., . da .. , to j e strasno ...
takoder u .grIu , ..
Iznenada sarm 'Sa'V,r senom j;asnoeom rshvartrlo zasto i u
kojJm C.uvstJVenim situacijama poci njaju u:bojst'va shizofreni
bolesnici i shizoidnd tipovi 7Jlocinaca: kada orga
nima, narocito u podrucju dij afragme i u grlu, postane ne
rpoc!noSllju.vo j:aJka, 'Se ,por.iv da se prereze vlarstiti It.r.buh
ili grio. Japanski obieaj harak,irija, p rik'riven ddeoloskom
racionalizacijom, krajnj:i j e izraz takve bioenergetske situa
cije. Ubojstvo se dogac1a kada je poticaj usrnjer en od sebe
rern
a
nekom dnlgom. Upravo kao sto dijete lako razvija
ftezanj e u svom vlasti:0n;t da ugusi
aj ku iIi oca, taka shtzozdnt uboJlca reze neczJe grlo kada
feg
ov
vlastiti osjet gusenja posta11. e nepod11.osljiv.
n Uspio sam prisi'liti pacijentiou .cia nekoliko pat a udahne i
da potpuno tri Hi cetiri puta. Tada je doslo do grca
crlatisa. Njezino je lice ,pomodr hlo, cit avo se tiljelo treslo,
je konacno gJ"c popustio i doslo je do nezavisnih pokreta
crrudi i nogu. Ocajnicki se boriIa protiv ovih rpok reta, oeito
bez uspj eha. Uska veza izmedu nezavisnrih pokreta i Tazvija
nja njerina prividenja pOSttala j e sada sasvim j asna.
Okrenula j e ocne jabucice prerna gore i rekla oeajnim gla
sam: Mislite Ii da vise ne mogu stupiti u dodir 5 njima
(si,lama)? ... Za,r ste mi to zaista ueiIl!ili ? .. ,
lzgubila je dodir sa silama zbog dodira koji je njezino
samoopaianje stvorilo s njezinim vlastitim nezavisnim t je
lesnim funkci jama.
Odgovorio sam: Ja se ne bavim vasim 'sHama'. Ne roam
niSta 0 njima. Samo se bavim ,time da Vas dovedem u dodir
s Vasirm vlas1atim tijelom. Da ,sam o.dbacio njezinu pomisao
o silama iIi izgovorio m1S1jenje 0 njima, a na b'i lI"eagirala
neprijate1j.ski, 'jer im je bila privrZena. Moja je namjera,
stoga, bila da sHe osta'vim nedirnutima i d a ,radim 'sarno na
za:kocenostima u njezi!I1u organtizmu koje su stvorirle privi
danje sila,
Nakon nekag vremena rekla je: "ZeUm iCi u Bellevue [ psi
hijatr ijska U5JtanO'Va u New Yatiku] ,da potraiim 'sile' .. . mo
ram Jh naCi negdje .. . One .soU zeljele da budem nesto osobito,
bolj a, da ne budem zivotinja ...
Ovdje, u jednom urednom grupiranjoU, imali smo cijeli ,su
stay i deologija.. homo nor111alisa usmjeren protiv prirodnih
tjelesnih funkcij a. u psihozi imale su dvostruku funk
ciju : jedna je predstaV1ljala primarne tj elesne funkoije, na
roCito orgonske, osfete; druga j e p r edStaViljaIa
prezir tij ela, U!ZVisenost<c nad takvim zemaljs kim i nis
kim stvarima kao 5tO s u tjelesni ,pr ohtjevL Obmana je taka
slila u JEDNO drvi'je dijametralno opreene funkcij e homo
normalisa. Ali vJdeno s one strane, izvan ,sviJeta homo nor
malisa, ovo jedins-tvo je i..malo i te kalko srmsla; predstavljalo
je funkcionalno jedinstvo nadmocne dobrote, slicnosti Bogu
i temeljiti11 prirodnih tjelesnih strujanja. Ovo funkcionalino
jedins{vo bilo je projicirano u oblik'1.l prividenja rproganrja
jucih sila. Sada, Ikada je ,dodir s nj ezinim t j elesniltn osjetima
000 uCinj en pm put, ona je podije1iIa avo jedinstvo na, mi
sao moralne nadmoCi ,s jedne strane, i na okrutnost tje
lesnih prohtjeva, s d ruge strane.
363
362
r-
Ove veze i uzajamno djelovanje .rijetko se vidaju tako jasn
u jednostavnih neurotskih biopatija. Ovdje je davo
odvojen od Boga i ddan po strani sigurno i s,talno.
Jako je drhtala tijekom cijelog ovog procesa. Naizmjence
je ,djelomieno popustaJla tjelesnim osjetima J pokretima, a
tada bi se opet ukocila. Bo,rba je bila ,strahov1
r
ta. Njezino se
lice oS'lllo pjegama, kao u soku. OCi rSu bile izmjenicno ja'Sne
i zamagljene. Ne zelim biti prosjecno ljudsko biee. Pitao
sam sto tocno misJi. Ljudsko biee ,sa zivotinjrskim cuvstvi_
ma. Objasnio sam joj izmedu prim3Jrnih i sekundar_
nih pTotudrustvenih poriva, i kako s'e p:r.vi pretrvaraju u po..
tonje. To je dobro razumjela. Tada se sasvirn prepustila i
opustilla. Nestala je jaka napetost u trbusnirn misiCirna. Osje..
eala se ola:ksano J polako se smirila.
Vidjeli smo kakav je strah od ugodnih, otapajuCih organ
skih osjeta - daz'ivljaj u organizrnu za kojim se
cezne - i kakva se bMba vodi protiv niske putenosti u
duhu homo normalisa, a u psihozi protiv zilh sila ill da
vala.
zelio bih sasvirn osabita ista1knuti O'VU struktu:rnu funkciju
aklopljene ljudsike zi.votinje. Biopsihijatru s dugim iskustvom
u orgonskoj terap.iji ova dihotomija i ambiva:1encija prema
vlastitom organizlffiu Cini ,se kao prava bit problema bijede
zivotinje. Ona je ,sd svih onih ljuds,kih funkcija na
koje g,ledaJrna kao na zastranjivanja od prirr-odnog zakona Zirve
stvari. To je sri zIocinaokog ponasanja, psihotickih procesa,
neu:rotske pustosi, Jracionrnog misljenja, opeeg terneljnog
'rascjepa u svijet Boga i srvijet t1avla u lj.udskorn inted.ektual
nom postojanju. Ona sta nazivamo Bagom preobraea se u
davola upraova po. tom izopacavanju zivotnih funkcija, tj. po
ricanjem Baga. U ,shizafreIlrOg bolesnirka ove prirode funk
cije kao i njihove izopacenosti pojavIjuju se na sasvim nepri
krJven naain. Treba sarno dase nwci C.itati jezik shkafrenog
holesnika.
Vi.soko predstavlja >>u}Lsko i obrnuta. Nagoni postaju
niski zbog rascjepa u ,strukturi. Prvabitno visoko, po
put Boga, postaje neoddiva i vraea se tek kao davo. Bog
je vee u homo normalisu, 3Jli se on promijenio u davla; Bog
je pastao nedostiian i treba ga traziti - uzalud. Kakva tra
gedija! Kako je sarna ljudska zivotinja - i nitko ,drugi
stvorila svoj'll Zivartnu filozofiju ri svoje religije, mora biti
istina da, bez obzira na to Ik3Jkvese dihotomije jav:ljaju u
idealagijama i miSljenju, one, tj. zivotna filazofija religije,
vuku podri.jeula iz ovog struktUrrnog ,rasojepa s njegovim
prOiturjecnostima.
364
:Bo dilema rz.medu Boga i davla rjeSava se bez bali ili
lna
tda nju izvan, akvira
ltogsarnis1J enJa, t). sa staj8l1sta pnrodnog, bwfLZLckog l)udskog
{ullkcianira?ja. To se ali valja dalje ra.zra
diM. Sada cemo se vratltl pac1)entlCl.
Za vrij em nekoliko seansi imao sam utisa!k da
e
je pacijent ica sada bHa S'llocena s jednim od ova dva razvoja:
Hi ce zapasti u stupor uSilijed iznenadnagpotpunog okloplji
vallja proti plazmatickih .strujanja; i1i ce postati neurotilk
prije neg
v
sto dastigne zadovoljavajuCi stupanj zdravlja.
o
stvarni pr oces slijemo je oba pravca razrnisljanja, ali na
sas
virn
neocekivani .nacin.
Tri naesta seansa
Nerado je taj dan. zeljela je sama da govari. Dan ra
nije, poslije seanse, sve je bilo nestvarno, kao da je po
dignut rid oko svih stvari i rljudi ... ni}e bilo uopce nikakvih
no
cuvs . . , Kako to da u tak.vom stanju osjeeaJm we jas
tava
a 1pak kao kroz .tanki zid?
Objasnio sam joj da se rasteretila velike 'kolicine energi
je; da su, zato, njeziJni najgor.i sirnptomi ,privremeno nesta1i;
ali da je njezino unutraSnje pornanjkanje dodira razgolieeno.
Savrseno dobro jerazumjela da je nedostatak zbiljskog ,do
dira u izvjesnom sloju njezine s.trukture ucinia da osjeea
a
stvari i ljude 'kao kroz zid. Da rekla je, nisam se magl
1a
kretati slobodno; svi pokreti su tako polagani; nisam mog
podiCi noge iIi hodati bde nego sto sam cinirla ...
Takvi porerneeaji se ne rnogu 'razumjeti ako nista ne zna
rno 0 orgonskim napadima koji se talko cesto jaJVljrajru na:kon
zestokih cuvst'Venih prevrata, kao sta je to. Sllucaj i .pri jedno
stavnirn neurotskim biopatij.ama. Cini se kao da organizam,
menaviknut na jaka cuvstva, postaje djelomieno nepokretarn.
Nj ezin orgazamski refleks bio je puniji i jaci talj dan. Nje
zino je lice bilo jako crvena, bez cijanotickih upletanja;
trzaji su se javljali slobodnije i nije :ih oeekivala s tako
mnogo tjeskabe.
Nakon nekog vremena rekla je: Vase oei izgledaju poput
?rckih ... I rnate li kakve veze s grckim bogovima? .. Oh,
lZgledate poput lsusa ...
Nisam ngta odgovorio i pustio sam je da govori. Oh, mo
ram .tako mnog misHti ... ima tako rnnog
o
cuvstarva, 'sUrprot
o
mosti... Sto je .rascijepljena licnost?
. Objasnio sam joj da se netko osjeca rascijep}jen na dvoje,
1 cia je zaista podijelJen, kada osjeca tocno sto se zbiva oko
365
njega a ipaik se osjeea ograden. Razumjela je. Pr ema kraj u
seanse postala je uznemirena; iznenadni grcevi u cije10tn
ti1elu javili su se nekoliko .puta. Pitala me znaCli izraz
energetski zastoj . I t,a,da, lllastavlj ajuCi odmah, zapitala je
zaSto se zanimam za nj ezine sile.
I mao sam u1!isak da je njezin organiZal'l'l zapoceo povezi.
vati sile s viitenjem njezinih strujanja. C1nilo se kao da
jezin sjajan lUll pOillaie da sjedini obmanu i razumijevanje
,bmane. Bilo je to u pravcu nastoj anja da se svlada
rascjep koji je di jelio njezine organske osjete od njezina
samoopaZanja. Naoko nepovezana bila je njezina izjava:
Cesto promatram plave djevojke. .. zavidim
im . . . Ali Vi jeste playa djevojika, rekao SalIll.
Ob, ne, ja sam tamna zidovka ...
Cetrnaesta seansa
Osj eeala se dobro .tijekom trio daIna od pos1jednj e seanse.
),Sila nije bilo; ruje ceznula za njima. Bila je u kinu s pri
jateljicom; bila je u muzeju i na izletu hicikiom.
Dobro je izglooaJIa taj rlan,ali je nerado pris1aJa na duboko
disanje; ukrutila je grudni i ponovo zaustavila disanje.
Nisam mogao razurnjeti ovu reaikciju. Nakon mno.go. razgo
voca, rekla je: Imala sam isti osjeeaj u kina prema prijaJte
ljici kakav sam !imala prije nego sam iSla u bolnieu prvi
put . .. ne rvo1im vas danas ...
OklopiJIa se jako u bedara, naroeito u dubokim vez.
nim miSiCima. Ova wsta oklopljivanj a je dobro poznata
iskusnom orgonsko.m terapeutu kao zn3lk. jakib aM suzbija
nih genitalnih uzbudenja. Pritisak na ove roisice o.s:lobada
prljave osjecaje ... nastrane osjecaje ...
Oaito je razvila neke homoseksualne misli protiv jakih,
prirodnih genitalnih 1P0ticaj a. Taj dan se dojelomicno pre
pustila osjetima i nastavila da se osje6a bistro 'i sretno.
Njezina rodakinja, koja ju je i dovela .k: mem, telefonirala
mi je i rekla da se izvanredno oporavila. Znao sam, medutiro,
.da je najveea opasnost upnllVo ispred nas zbog ovog
veliko.g pobolj Sanja. Njezin organizam, nenaviknut da funk
cionira na visdkoj razini energije, nije jos bio spreman da
primi ,tako mno.go dobrog raspOllo.zenja i ugode. U skladu s
time, upozonio sam protiv Sluvik veHkog optimizma. Moje
upozorenje se pokazalo ,lspravniro, kao sto cemo USkOTO
vidjeti.
366
pe(naesta seansa
Dobro iZ'Vjefban i iskusan orgonski teratpeut postaj e vrlo
oprezan ill vodenjru procesa ,ternpije up...-avo kada 5e velilka
razvijaj u suviSe iznenada. Dokle god se temel jna
orgazamska tjeskoba nij e .pojaNila i nije proziVlljena, postoji
velika opasnost od potpune Hi , gore, Isamouboj
stva u nek,im tesldm slueajevima. Bilo je to pm put da se s
ovoro QpasnosCu rvad.j alo suoCfti ill slucaju shizof.renije. lato
su poduzete sve potrebne mjere opreza.
Pacije.ntica je dosla na ovu seansu s bistriro, sretnim oCi
roa i bila OOto zdrava. Zatraiila je savj et 0 dija
fragmi i stvarima mentalne higijene. Ali se snazno borila
protirv punog dJisam.ja ; zaikoeenost 'jebilla u gI11u Ii oiko ustta.
Polako joj se na licu jarvio ipOdrugljiv sroijeb; J"a2Jumjela je
se dogodilo. Pr-epustila se ponovo i iSla vrio dad.eko u
to roe da dopusti drhtanje tijela; ali je njezino lice postalo
pjegavo, kao u Soku. Oei su se ponovo okrenule
,preroa go.re; davala je rutisak poeetka jakog povlacenja. Sa
svim oCi.gledno. dozivjela je neke jake orgonske osjete u svo
me tijelu. Pj,tao sam je u tom trenutku da Ii je u dodir
sa svoj im silama. Da, Sikoro. ..., bio Ije odgQvor. Sada joj
se takoder 6nilo jasnim da su sile bile istovjetne S orgon
skim osjetima koji protjeeu njezinim tijelom.
Poslij e seanse ostala je dugo u sobi. Pus-tio. sam j e da dode
na kraj u mog radnog dana ,da bih joj mogao dati V'iSe vre
mena ako bude pot rebno. Iz svoje susjedne sobe iznenada
.sam cuo cudnu buka . Kada sam ponova u sobu, qastuci
i madrac bili su baceni na pod, grJjalica je bEa okrenUlta,
noga jednog s tolca starvJjena u ,pepeljaru.
Sile su rni rekle da to ucwm .. . r ekla je mirno. Rekao
.sam joj neka ne brine, ali sljedeci put neka roi 'kaie kada je
",sile nagovore da Cini ta'k-ve .swan. Konaono, bile su to. moje
stvan ane od sila. Relcla je Da, na turoban i dalek naCin.
Sesnaesta seansa
Njezina II'adnja prethodnil dan ukazaila je na VIllo jiake pdticaje
mrinje protiv mene. U skladu sa starim prarvilom arralize
karakrtera, preuzetim u orgo.nsku terapiju, ne sm.ije se iCi
dalje dok lSe mrski stavovi naj.pdje ne rasciste. Zato nisam
nastavio fizicki, vec sam sarno radio psiholoski, ,pomocu am.a
lize .karaktera. Rekao sam joj da se osjeea zanemare.noro od
mene. Da U je fam.tazira1a o.tome da zivi u mojoj kuei? Jest.
Sada se osvetila na nizak naein j er je bi:la v1110 osjetljiva.
Nije dobila n1kakvu Ijrubav od svoje majke, sarno prigovara
367
ko
dnevne
buke da bi se svojero. stvaralast'vu
nje say svoj Zivot. Povu1kla se u zivot fantazije, i tu su site
<lisle u nju. Slusala je moje objasnjenje s prezirom na lieu
Rekao sam joj da ee morati SlVladati ovaj stay prije
sto mozemo krenuti dalje. Inate morat eu je poslati da ode.
Nakon nekog vremena odrekla se svogaprezira Ii popusti.
Ila. Ali njezin stay bio je pun maeenja i tipican za takve
situacij e. Dogada se r edovito da paaijent prezire terapeuta
lkada se orgonska strujanja probij aju; to se dogada u svim
Sllucajevima, uMjueujuCi neurotike; to je sasvim tipiena reak.
cija. Ovo odgovara i preziru ,koji pokazuju nemocne,
oklopljene osobe prema zdravim ljudima i genital<lloj spol.
nosH; obieno se u tom treIlJutku javljaju alD.tisemitske misli,
u Zidova jednako ,kao i u ne-Zidava. Prezir se obieno usre
dotocuje oko mLslida teraopeut, koji se bavi prirodnom geni
ltalnosOu, mora b]tll Sovinja.
PrihvatiIa je moja objasnjenja, ali je izjavi:la da se ne zeli
odre6i svojih shla.
Cijela se sit'llacija cimIa savrseno jasnom: njezina prirod
na genitalnost prijetila je da je obuzme i trazi zadovoljenje.
Njezin organizam nije mogao podnijeti jaka uzbudenja. Za
JecLnosa slabljenjem shizofrenog rascjepa njezina impulziv
nost, iz koje je rascjep jednom nastao, poeela je da se po
veeava. Zato, sljedeCi je zadatak bio:
a. Otvoriti energetski ventil organizma: SAMOZADOVO
LJENJE;
b. Ojacati je protiv sloma temeljitim proradivanjem nje
zine mrznje protiv mene;
c. Sprijeciti, ako je moguee, svaki njezin pokusaj da od
zamjecivanja svojih jakih organskih osjeta pobjegne u iluzije.
3. ODSUTAN SHIZOFREN1 1ZRAZ U OC1MA
Dobro je poznato da se prisutnost shizofrenije illoze d1jagno
sticirati pazljivim promatranjem izraza oeiju. Shizoidni ka
rakteri i sasvim razvijeni ,shizofreni bolesnici imaju tipican
odsutan pogled udaljenosti. (;ini se da psihotik gleda upravo
vas odsutnim ali dubokiin pogledom u veli1ku daljinu.
Ta1j pogled nije prisutan stalno. Ali kada cuvs,tva nabujaju
Hi kada se dotaknu ozbiljne teme u razgovoru, oei odlutaju.
Isti izraz moze se vidjeti u zaj,sta ,veIikih znanstvenika_ i
umjetnika, na primjer u Galileja i Beethovena.MoglCbIsroo
se usuditi. dapretpostavimo da je veIiki stvamlac oil naud
hli umjetnosti duboko zadubljen u svoje unutrasnje stvara
la6ke sile; da jest i da se osjeea udaljenim od beznaeajne,
368
predao po,t
sva . H l' . . d l'
. uni'je i sas'Vlm: omo norma lS ne ovu a .J.er;ost
:p sklon je da Je nazove ludom. On naZlVa pslhotlCkim
1no 5to mu je strano, 5to prijeti njegovoj osrednjosti. Psiho
O' k je ta1kouer duboko zadubljen u svoje unutrasnje zivotne
on ih slusa upravo kao sto to Cini i genij; razlika je,
velika: genij iz QlVog dodira sa svojim silama stva
ra velika, trajna djela; balesnik postaje zapleten
u njih zato sto je rascijepljen i boji ih se, a nije sjedinjen
sa svojorn bioenergijom kao sto je stvaralacka ljudska struk
tura. Ali izraz oCiju je dubok u oba slueaja, a ne ravan, pra
zan, sadisticki ili turoban kao u neurotskih karaktera koji
nemaju uopce nikakva dodira sa svojom bioenergijom.
poznavao sam dobro ovaj simptom, jer sam radio u psihi
jatrijskoj bolnici u Beeu dvadesetak godina prije nego sto
sam se susreo s ovim slueajem. Ali nisam znao nista 0 nje
govoj funkciji u vezi s mehanizmom 'prividenja i dezorijen
tacije. Nasa jepacijentica pakaziv3!la ovaj osobit simptom
na posebno jasan naoin. Kada su se sile priblizavarle, nje
zine bi oei postajale zastrte, izraz hi postajao kao da gleda
u veliku daljinu i, uz to, oene jabueice bi se ostro okrenule
prema gore kada su otapajuCi organski osjeti posta'jali vrlo
jaki. Odlueio sam da usredotoeim svoju painju na ovaj
simptom i, a1ko bude moguee, da ga uklonim, jer se timlo
da je to glavni mehanizam pomoeu kojeg je odlazila.
Sedamnaesta seansa
Ulazed u sobu, upita1la je: Mogu Ii ponovopostati medi
cinska sestra? Moja svjedodzba je vrlo losa ... Nikada nije
bila med-icinska sestra. Odgovorio sam da ne znam. Zasa,d
mora pronaCi zasto je okretala oene jabuc.ice 'prema gore
kada god bi je obuzele sileo U orgonskoj terapiji malo se go
vori; pacijent se navodi da zauzme paseban stay koji ovaj
pokusava da izbjegne. U skla,du s time, naveo sam je da okre
ne oene jabueice prema gore. Ueinila je to oklijevajuCi; ali
kada je dostigla izvjestan polozaj s oenim jabuCicaro.a, upla
sila se i rekla: "To je mjesto gdje obieno odlazim ... znam
to sada ... poticao sam je da pokusa opet. poku5ala je,
ali se ponovo uplasila. Re<kla je: Nas je sporaz;um bio da
necemo dirati sile ... Ne zelim da ih se odreknem ...
Nisam je viSe nagovarao taj dan. Ali jedna IIllisao mi je
pala na pamet i nije se udaljavala: da Ii je moguce da je
napad iii proces lokalno usidren bas kao i drugi
slmptomi bolesti, poput anoreksije iii glavobolje iii srcane
369
tjeskobe? Da Ii je to mozga, podrucje ukrStavanja
zivca? Da Ii bi bilo .r aZllmno pretpostaviti da je shizofreni'
C
bolest mozga, izaz:rana neko.m vrsto:
cuvstvene po-bune, s lokalmm stezan]em posebmh dije10v
mozga uslijed jake t jeskobe? Cinito se da mnogi simptollli :
shizofreniji potvr duju vaznost ove pretpostavke: tipicno shi.
zofreni pog-Ied u oCima, degenerativni procesi u mozgu na.
dem u starili shizofrenih boIesnika (oni hi bili sekulldarne
strukturne promjene u tkivu zbog zloupotrebe upravo kao
S'tO je ovapnjenje krwlih zilla 'I1IsJi'jed txajnog, -tjelesnog ste.
zanja vask1l'larnog sus tava) ; izvjesta'Vanje tako mnogih shi.
zofrenih boles.nika da se osjecaju zamagljeno iIi spljosteno
nacelu pri provaH bolesti. Cinilo se vafnim sIijediti Ovaj
lanac misli.
Osamnaesta seansa
Pacijentica se vratila osjecajuCi se sasvim dobro. Radili smo
na izrazu njezinih oCiju. Poticao s am je da ponovo pokma
da ode i stupi u dodir sa silama okrecuCi ocne jabucice
pre-rna gore i da .voljno proizvede prazan, daleki pogled.
Spremno je 5uradivala, ali kada god hi dosla bli.zu izvjesnog
polozaja i izraza ocnih jabucica, 'postajala je uznemirena i
prestajala. Cinilo se da idemo dobrim smjerom. Iznenada,
i bez nekog vidljivog razloga, rekJ.a je: Vi sugerirate sve
sto mi se dogada.
Postojala je sarno jedna moguca i.nteI1pretacija ave rece.
nice: namjerno oIkretanje ocnih j abuCica pdkretalo je njezin
shizofreni meharuzam. BuduCi da sam je ja poticao da to uci
ni, ja ,sam logiono bio onaj koj i je izazivao sve sto joj se
dogadalo. Ova misao da djelujem na nju ,pojaviila se iz Cisto
biofizickog stava. Ovaj tjelesITi stay oCito je izazvao izvan
u njenom samoopai anju ii. .tako stvorio misao da se na nju
djeluje. Ovaj mehanizam se ryj eroj atno moze pr imijeniti na
mnoge - ako ne ,sve - slucajeve misli proga,njanja.
Osmjelio sam se na poeetnu pr etpostavk!u da se odlaze.
nje U ocima dogatlalo uslijed lokalnog stezanja i ivcanog su
stava u bazi mozga. Prema toj pretpostavci, ovo stezanje je
imalo istu rnnkcij u kao i sva druga biopatska 5,tezanja: da
sprijeci suvise jaka tjelesna strujanja i osjete. Na taj sam
nacin stigao do prvog cvrstog temelja za orgonsko razumi
jevanje shizofrenog p rocesa.
370
PROVALA DEPERSONALIZACUE I PRVO RAZUMIJEVANJE
4. s HlZOFRENOG ClJEPANJA
Moraro
o
imati na umu da ovaj orgonsko-terapijski pokus u
llucaj U shizofrenije nije vrsen na psiholoskoj osnovi. Napro
:iv: sva psiholoska oCitovanja shizofrenog procesa moraju se
razumj eti pomocu dubokih biotizickih procesa koji leze
ispod tunkci ja uma i odretluju ih. Nasa je pretpostavka da
je do met psihe mnogo uti nego domet biofizickog funkcio
niranja; da su psiholoske funkci je sarno funkcije samoopa
Zanja iIi opazamja objektnih, biofizickih funkcija plazme. Pre
ma tome, shizofreni bolesnik ce zapasti u stanje dezorij en
taci je kada njegovo samoopazanje preplave jaki osjet i or
gonskih str ujanja plazme; zdravi genitalni karakter ee se
osjecati dobro, biti sr etan i visoko uskladen pod utj ecajem
orgonskog strujanja.
Nas je pristup shizofreniji biotizicki a ne psiholoski. Po
kusavamo shvatiti psiholoske poremecaje na .temelju plazma
tickih disfunkcija; i pokusavamo razumjeti kozmicke fanta
zi'je shizofrenog bolesnika s obzirom na funkciju kozmicke
orgonske energije koja upravlja njegovim organizmom, iako
on vidi svoj u tjelesnu energiju na psihoticki iskrivljeni na
cin. Nadalje, ne vjerujemo da psiholosko interpretiranje shi
zofreni h mishl moze iCi izvan znacenja rijeci i povijesnih do
gadaja. Ono ne moze ni u kom ..slucaju dostiCi cisto fizicke
i biofizicke procese, jer ovi djeluju izvan dometa misli i ri
jeci. To cini one sto se ispravno naziva dubinom svijeta
shizofrenog bolesnika, za razliku od povrsinskog svijeta neu
rotika.
Shizofrenija nije psihoZoska bolest; ona je biofizicka bo-
lest , koj a ,takoder ukljucuje psihi6ki aparat. Da bismo razu
mjeli ovaj proces, -Dufno je poznavanje funkcija orgonske
energije. SrZ problema je prekid jedinstvenog, potpunog
orgonskog funkcioniranja i subjektivnog opatanja tog pre
kida. Izvjesni shizofreni simptomi, kao sto je dezorijentacija,
dozivljaj propasti svijeta, gubitak moei asociranja, nesta
janje shvacanja znacenja rij eci, gubitak in teresa itd., sekun
darne su reakcij e na unistavanje temeljno organizmickih,
bioloskih funkcija. Drugi simptomi, kao sto je udaljen po
gIed, trans, automatizam, flexibili.tas cerea, katalepsija, uspo
ravanje reakcije itd., izravni su izr azi biofizickog poremeeaja
i nemaju nikakve veze sa psihologi jom. Povl acenje l:ibida iz
svij eta je posljedica a ne uzrok bolesti. Opee propadanje
organizma u posljednjim fazama procesa zbiva se uslijed
trajnog smanjivanja iivotnog aparata,kao u kancerozne bio
patije, iako razIiCito po porijeklu i funkciji. Propadanje kar
371
cinomatoznog organizma nije u sukobu s drustvenim insij.
'li, to je .ileS
to

,tucijama zbag svojeg odstupanja. Shizofreni organizam kOji
.propada pun je sukoba s drustvenim obrascem na koji odgo.
vara osobitim raJscjepam.
Ako ne bi-smo razlucili ave metode .pristupa, ne bismo po.
stigli nikakve pra'kticne rezultate. I sami bismo se zbunili
IS obzirom na sve sto se tice prirode i funkcija shizofrenije.
Valja dati sazetak ovih (;j,njenica prije nego sto nastavimo
iZllJcavanje naseg lSlucaja. Postat ee sasvim jasno iz samih
cinjenica da je ono sto se obicno naziva s.hizofrenim proce
som mjesavina objeMivnih biofizickih procesa i psiholoskog
apazaja i Tookoije na ove rprocese; i, Ikao paSoljednje, iako ne
najmanje vazno, tu je ukljucen treCi element koji nije mo
gao biti poznat prije otkriea atmosfers.ke orgonske energije.
Ono stosada Sllijedi Cinit ee se sasvim nevjerojatnim. Zato
zelim uvjeriti Citaoca da nisam imao ni najmanju pomisao
o postojanju ta;kvih mehanizama. Ali od lijecenja ovog slu
eaja Cinjenice ,koje eu opisa.ti nadene Sill u nekoliko dmgih
slueajeva shizof.renije. Klinicki, kao 'i orgons,ko-biofizicki,
vise ne moze bj:ti nika'kve sumnje u stvarnost ovih cinjenica.
Devetnaesta seansa
Pacijentica je dosla na devetnaestu seansu vrlo mirna i sa
brana, ali neznatno odsutna duhom. Govorila je vrlo polako.
kao da se bori protiv neke ,velike prepreke; rekla je da je
vrlo potistena. Dan ranije je biia u kupnji, po prvi put u
mnogo mjeseci;kupila je mnage stvari, uzivala u nj.ima kao
IThikada prije, pdkazivala ih prijateljima i sparvala dobro. Slje
deee Jutro, medutim, 'hila je obuzeta velikom prazninom i
umorom. U njoj je bilo nistavilo; osjeeala je potrebu da
sjedi mirno u nekom kutu i da se uo.pee ne mice. Svaki
:pokret bio je tako veli'ki napo.r. zeljela je biti sarna. Davala
je utisak nadolazece katatonije s nepokretnoscu i za to ti
picnim ponasanjem.
Sve je bilo vrlodaleko ... .promatra1la sam sebe kao da
sam izvan sebe; osjeeala sam se jasno udvostrucenom: tijelo
ovdje a dusa tamo ... (Rekavs.i to, poka.zala je prema zidu) .. ,
Znam dobro da sam jedna osoba . .. ali ja sam izvan sebe ...
mozda tamo gdje su 'sile' ...
TraZila je oCima uznemireno duz zidova. Tada, iznenada.
urpita,la je: 8to je aurora borealis? (Vrlo polako, 'kao s veli
k,im naporom). Cula sam jednom 0 tome; postoje uzorci i
valoviti putovi na nebu ... (Ponovo je gledala istrazujuCi duZ
zidova sobe, kao da je jako odsutna) ... Cujem vas, vidim
vas, ali nekako vrlo daleko ... na jako velikoj udaljenosti .
1:nam vrlo dobro cia sada osjecam to ... ali nisam
.. , (p?sh]e .dug
e
. ... Zel]e1a. bih
rijes ovog tlJela; to msam p; zeltm bttt tamo gdJe su
itl
'siZe' .. . Bio sam, sasvim neprofesionalno duboko dirnut .prisustvu
juti njezino dozivljavanjushizofrenog rascjepa i deperso
nalizacij e na
m
tako nesumnjiv naCin. BUo je to prvi put u
mojem dug psihijatrijskom radu da se takva stvar odi
om
gra pred mojlim ocima tako jasno. Objasnio sam joj da je
doz,ivjela
la
rascjep koji je postojao u njoj od djetinjstva. Je
li to ono 91'0 nazivaju ',ratScijepljena licnos.
t
'? pi,tala je. Nije
povez .svoje vlas,tite rijeci s onim sto sam joj upravo
ala
objasnio. Sve one djevojke (u dusevnoj bolnici) govorile su
o tome . . Je li to ovo?
Ovi pacijenti ocito dozi'\l1ljavaju rascjep u organizmu sasvim
jas , ali ga ne mogu shvatiti ni opisati intelektua.lno. Dok
no
m
; drzala je nastavila govoriti, jako je drhtala citavim tijelo
je grudi visoko u nadahnutom polozaju, boreCi se snazno
proti v punogizdisanja. Moje -temeljito istrazivanje ucinilo je
sasvim jasnim da ona uopce nije za.mjE,Cival
a
da suzdrZava
Cinilo se da je njezin grudnikos iskT}ucen iz s amo
opaZanja. Njezine su oei bile jako zastrte, celo je bilo plav
kasto, obrazi i vjede pjegavi. Moj mozak kao da je prazan ...
To nikada prije nije bilo tako jako ... Pitao sam je da Ii
vo
tva
ipoznaje ovu vrstu napada iz svog ranijeg iskus . Odgo
rila je potvrdno. ObjasniO sam joj da taj napad nije bio jaCi
nego ranije,samo jasnij.i s obziram na njezino samoopafanje.
Ponovila je: sto je s aurorom borealis? ... zeljela bihcia
budem sarno dusa, moje tijelo da ne bude ... Ovdje je nje
zin govor poceo da se nekako gubi.
To je bila nedvojbeno jedna ad najvaznijih seansi u nje
zinom lijecenju i, moram dodati, jedan od najpouenijih do
gadaja u mojem Citavom medicinskom iskustvu. Da se zausta
vimo na trenutak i pokusamo razumjeti sto se dogodilo. Ne
zainteresiranom bolnicko.m psihijatru, ko}i vida takve stvari
mnogo puta svakog dana, to ne znaci bas nista; samo jos
jedna od onih ludih stvari koje se zbivaju u ludnici. Nama
je ovo iskustvo zivog organizma puno znacenja i dubokih
tajni. pokusat eu povezati ove poja'Ve oS onim sto mamo iz
o.rgons,ko-biofizickog funkcioniranja organizma. Kaliko znam,
ni psihologija ni ,kemija ni klasicna fizika ne mogupruZiti
bilo kakvo vjerodostojno tumacenje.
ZaSto je spomenula auroru borealis u vezi sa svojom de-
a
personalizacijom? sto je zna6lo kada je rekla da je nasl
sebe, sVOjlll dusu, tamO gdje su njezine sile obicno
bile? sto. je znacilo tamo?
313
372
Podsj etimo se ovdje takvih dofivljaja 0 kojirna iZVjeta
vaju veli ki spiritualisti i rnistici kakav je Swedenborg. Od
baciti ove -stvari s osmijehom iii osj ecajem nadmoci jedn
neznalice, ne vodi mcemu. Moramo se d d ati logickog 2:
lcij ucka, od kojeg nema bijega, da zivi organizam ne moze
dOiivjeti nista ako iza toga ne postoji neka vrsta stvarnosti
]straziti misticki dozivljaj na znanstvenom temelju ne POd:
razumijeva vjerovanje u postojanje natprirodnih sila. Ono
sto zelimo jest da razumijemo sto Ise zbiva u zivom orga_
nizmu kada ovaj govori 0 >,Jzvan iii 0 duhovima iIi 0 du
si koj a je izvan tijela. Bemadno je pokusavati sviadati praz.
lIlovjerje a da se ne razumije s to one jest i kCllko djeluje.
Konacno, misticizam i praznovj erje vIadaju duhom goleme
veCine Ijudske rase, uniStavajuci zi-vote. Ignoriranjem toga
kao izmisljotine, kao sto to neupucen J. stoga bahat me
hanist obicava ciniti. ne postize se niS.ta. Moramo ozbiljno
pokusati da razumijemo misticko iskustvo a da sami ne po
stanemo mistici.
Pacijentica je projicirala dio svog organizma prema zido
vima sobe i promatrala se sa zidova. Ako zelimo opisati tocno
sto se dogodilo. mommo r eci da se njezino samoopazanje po
javilo tamo gdje su se obicno pojavl;ivale njezine sile: na
zidovima sobe. Zato je opravdClln zakIjucak da su Slile pred
stavijale izvjesnu funkciju njezina viastitog organizma. Ali
zasto na zidovima?
Cuti glasove iz stvari i vidjeti ih na zidovima uobicajeni je
shizofreni dozivIjaj. U nj egovoj osnovi mora postojati iz
vjesna temeIjna fun'kcija koja je odgovorna za ovaj tipican
dozivljaj. Projekcij a izvjesne funkcije prema van oCito je
odgovorna za osjecaj da je osoba podijeIjena na dvoje. U
isto vrijeme, trajan rascjep u licnosti, ili. drugim rijecima,
pomanj kanje JEDINSTVENOSTI u organizmu. pozadina je
dz 'koj e se pojavljuje akut no oijepanje.Psihoanaliticko objas
njenje mehan izma projekcije s obzirom na potisnute porive
koji se pripisuju drugim Ijudima Hi stvarima izvan sebe. sa
rno pripada sadrtaju pr ojici rane misli na unutrasnji entitet,
ali ne objasnjava funkci ju same pro/ekci/e, bez obzira na
projiciranu misao. Ove proj icirane misii se razli'kuju u po
jedinih pacijenata; mehanizam projekcije je isti u svim slu
cajevima. Zato je mehanizam p;rojekcij e daleko vazniji nego
njezin sadrfaj. Vafno je znati cIa je u
noj misii voljeni homoseksualni objekt ; ali zasto jedno Ijud
S1ko bice projicira svoj u homoseksual nu zelju dok je drugo
sarno potiskuj e ! oblikuje u neku vrstu simptoma? Sadriaj
j e Jsti u oba slueaja. Bitna I$ tvar, p rema tome, je razlika, tj.
374
aniz projekcije, sposobnost da se projicira. To se,
IIIeh
am
. d .. h ' 1
a illJe s vail o. edu
tirn
, ruka
rnIzr nase pacijentice ielimo uzeti ozbiljno. Od rijeOi do
"eci
aze
zelimo vjerovati U one sto je rekla. Poslije mozemo
sto je bilo iskrivljeno a li to zaista tocno. Najvise
0apan}Uj e tvrdnj a da je opaiaj tamo gdje su sile obicava1e
To je kao da su opazaji smjesteni na izvjesnoj udalje
nosti izvan povrsine koze organizma. Ocito je da mor a po
stojati jak poremecaj unutrasnje sposobnosti za samoopa
ianje prije nego sto je osj ecaj da je osoba izvana uopce
mog . Ovaj unutrasnj i porernecaj je, kao sto smo ranij e
ue
otkrili, cije.pan je samoopafanja od objekt ivnog biofizickog
procesa ,koji treba da se opaia. U zdravog organizrna ond su
ujedinj eni u jedan dozivlj aj. U olclopljene neurotske osobe
biofizicki organski osjeti se uopce ne razvijaju; pla7llIlaticka
strujanja su uglavnom smanjena i to ispod praga samoopa
ianj a (mrtvilo). U shizofrenog bolesnika, s druge strane,
plazmaticke struje ostaju jake i neostecene, ali n jihovo su
bjektivno opazanje je osteeeno i rascijepljeno; funkcija opa
ianja nije ni potisnuta niti uj edinj ena sa struj an}em; funk
cija samoopaianj a izgleda poput beskucnika u doZivljaju
shizofrenog bolesnika. Kako subjektivno opazanje nije pove
zano iskustveno s objekti'Vnim plazmatJ.okim strujanjima, 0
ni se razumljivim da shizofreni bolesnik trazi razlog za ova
iskustva koja ne osjeca kao svoja vlastita.
Ova situacija moze objasniti zbrku koj a tako cesto oburl
rna sbizofrenog bolesnikakada rascjep izmedu uzbudenja i
opaza.nja postane akutw. On vidi neSto Sio nije njegovo
vlastito; mora .pOSil:ojatoi razlog za dozivljaj, koji on ne moze
naCi ; Ijudi ga ne razUJIIliju; lij ecnik kaze da je to ludo. To
sarno iPovecava zbrku; tjeskoba i nemir su logicna posljedica
ove zbI1ke. Shizofreni bolesntk se cuje da govori, ali buduCi
da je nj egovo samoopazanje odvoj eno od bioloskog procesa
kojem one pr1pada, 0IIl sam sebi zvuei 6udno i udaljeno; ri
jeCi gube dodir sa ,stvarima koje treba d a oznacavaju, kao sto
je to Freud tako toCno opisao; to je pocet ak dezorganizacije
govora. Bilo je sasvim jasno u nase pacijentice da je njezin
govor poceo propadati kada god je opaz<lJllje sebe >>rrl a zido
virna bilo na vrhuncu.
Da bi se osnovni shizofreni rascj ep doveo do vrhunca u
akutnom dozivljaju cutilne obmane, kao sto je "biti izvan
zahtij eva izvjesnu tjelesnu funkcij u. U nase je paoi
]entice jako kocenje disanja protiv nClldolazecih pIaz
r.natiokih osjeta cinilo neposredan uzrok proj ekcije. Njezina
Je glava bUa sasvim nesumnjivo u stanju soka zbog nedo
statka kisika uslijed zakocenog disanja.
2\'" "'"
375

U vezi s time mogu spomenutidoiivljaj koj.j sam illlao
otprilike dvadeset i Osam godina ranije za vrijeme 0pee ane.
stezije. Usao sam u to sa cvr&tom odlukom da promatrant
pocetak gubitka svijesti. Uspio sam zapamtiti sarno mali dio
dozivljaja nakon sto sam se probudio. Najdojmljiviji dio to.
ga bio je osjeeaj da su se glasovi ljudi u operaeionoj sali
gubili sve dalje i dalje, postajali sve viSe nestvarni; nadalje
osjeeao sam kao da moj promatrajuCi ego nestaje u nekQ
veliku udaljenost. Depersonalizaciju uslijed sredisnjeg dje
lovanja droge dozivio sam u ovom ob1iku: Primjeeujem da
jos primjeeujem ... Primje6ujem da primjeeujem da prirnje
cujem ... Jos uvijek primjecujem da jos uvijek primjecUjelll
da jos primjeeujem itd... beskonacno. U isto vrijeme, osje
cao sam da se moj ego gubi u neku daleku, vanjsku daljinu,
jednako tako kao sto netko dOzivljava da cuje glasove U ve
Hkoj udaljenosti dok v1di tijelo kako spava u krevetu.
Potpunom gubitku samoopaZanja prethodi dozivljaj vrlo
slican onome koji je opisala nasa paeijentiea. Prema torne,
on gubi mnogo od svoje tajnovitosti.
Projekcija je doista proces nestajanja sposobnosti da se
opaza, njegovo odvajanje od organizmickih funkcija koje se
mogu opaiati ili se obicno opaZaju. Njegova je posljediea prj_
vidanje osjetnog utiska izvan organizma.
Ovo odvajanje funkeije samoopazanja od organizmickih
funkeija ne moze se dozivjeti u nekim slucajevima ni na
lroji drugi nacin osim kao da dusa ostavlja tijelo ili dusa
je izvan tijela. Kako opazanje ima sarno slabi dodir i ko
nacno uopee nikakav dodir s bioenergetskim fUnkeijama ko
je ona 'subjektivno odraza,va, osoba doZiVlljava na vrlo tipican
nacin samootudenje, ili udaljena je vrlo, vrlo da1leko.
Prema tome, proeesi projekeije, transa, depersonalizacije,
halueinaeije itd. imaju Ikao svoj temelj zbiljski rasejep u
bioenergetskom s'UStavu.
Rasejep izmedu tjelesnog uzbutlenja i pSihickog opazanja
ovog dOzivljaja pomice tjelesni osjet na udaljenost. Ne cini
veli}Qu razliku da H se organSiko uzbudenje Hi njegovo opa
zanje dOziVlljava kao da se gubi. U svakom slucaju, javlja
se zakocenost izmetlu uzbutlenja i opazaja (Vlidi str. 377),
a ne, kao u hladnih prisiln:ih neurotika, izmedu energet
iSkog izvora i njegove pokl[()Dno&ti (vddi Slt-r. 378).
U pri-si1lnog neurotika pritjecanje energije je stvarno sma
njeno ili vezano u potpuni oklop cim se poveca. U shizofte
nog bolesnika tdk energije nije smanjen; ne postoji zako
cenost samog s.tvaranja energije, vee sarno pomanjkanje opa
. zanja visokog ,stupnja uzbudenja. Ovo pomanjkanje opazanja
zakocenje.___.. shiz. cijepanje
slobodno uzbudenje
........ opazanje,
povlacenje od uzbudenja
- .. orgonsko strujanje
Shizofreno cijepanje uslijed zakocenja opazanja uzbudenja;
uzbudenj e se opaia kao cudno, strano ill daleko
bez sumnje je povezano 's odredenom zakocenoseu u pod
rucju baze mozga, narocito u ocnQIIl liveu, kako je izrazeno
u tipicnom 'shizofrenom pogledu. Vjerujem, zato, da je
ispravno -traiiti tjelesno osteeenje negdje u mozgu No, pot
puno je pogreSno vjerovati da se moze ukloniti shizofreni
Iproees frontalnom lobotomijom. Shizofrenija je, kao i karci
nom, opci biopatski 'proees, s Iokalnim simptDmima usHjed
poremeeenog fun,keioniranja u organima. Zamijeniti Iokalni
poremeeaj u mozgu sa shizofreniun procesom bilo hi isoto ta
ko lose kao zaan..ijeniti lokalni maligni tumor 5
malignim proeesom. Obje pogreske u suprotlnosti su s medi
cinskim zadaeima.
Rekao sam pacijentici sve sto sam shvatio 0 njezinoj bo
lesti. Suradiva'la je izvanredno, iako je njezin govor bio jaJko
lporemecen i znatno usporen veCinu vremena.
Funkcija SAMOOPAzANJA Cinila se ja.ko poremeeenom,
zavisno 0 tome koliko ,se snazno razvio rascjep izmedu uz
budenja i opazanja uzbudenja. Rastavljanje i stvaranje bes
mi,slenih rijeCi povecali su se kada se rasejep poveea'o. Nor
malna funkcija govora 'i poveZlivanja vratila se kada je rasejep
nestao i paeijentica ponovo ,pocela osjecati svoja tjelesna
strujanja kao svoja vlastita. Ovo je omoguCilo zakJIjucak da
funkci,ia samQopazanja u cjelini olds.i 0 dodiru izmetlu oQklf ..
uzbuaenja i subiektivnog $to je
bIiZi ovaj dodir, to je jace funkoioniralo samoopaianje. Ovo
promatranje bHo je od najvece teorijoske vaznosti; sada je
bilo moguee povuCi hipotetski za,kljucak na opcenitiji nactn.
377
376
zakocenje uzbudenj a
_ ,,""opaianje zakocenosli
t
emocionalno mrtvilo
afektivna zakocel1Ost
zakoceno uzbuaenj e
orgonsko strujanj e
PrisiJna
energije Deurotska afektivna UsUjed zakOCenja bio
mrtviloj potpunim oklopom. UzbudenJe se UOpce ne oPaZa:
5aJDooPaZanje Je potpuno, all lIbe!fVOtno, mrtvo Hi
"prazno
@MEDUOVISNOST SVIJESTI I SAMOOPAlANJA
SIjedece je prvi orgonski POkusaj da se pr1bliZi problemu
svijesti i samoopa.lanja. On ne pokusava rijesiti ovu naj
vern "gonotku u prirod; - no, c;n; se da htrnimrSlem
samosvjeSlIlos,ti na naCin koji prilicno obecava: je
funkcija samoOpazanja sasvim i obratno. Ako je
samoo,pazan]e potpuno, svijeSit je
Kada se funkcija samoopa.lanja raspada, onda se raspada i
fUnkcija svijesti opcenito uzevsi, a s njom i sve funkcije kao
sto su asocijacije, snalazenje itd. Ako sarno samo
opaianje rrije poremeeeno, vee sarno odrazava kruti organi
zam, kao u afektivno zakocenog neurotika, fun.k:cije svijesti
i uma bit ce takoder krute i mehanicke. Kada samoopaZanje
odra.zcwa tromo organizmicko funkcioniranje, tada ce svijest
i Urn takoder bri-tj t romi. Kada samoQpaianje odraiava uda
ljeno, sIabo organsko uzbu denje, svijest ee razviti misli 0
tome da je osoba izvan iIi misIJ 0 stranim i cUdnim sHa
ma. Zato su shizofrene pojave tako :prikladne _ bolje nego
bila kOja druga vrsta biopatije - za razumijevanje naj>te.leg
najnejasnijeg problema cjelokupne prirodne Zllatnosti, spo
sobnosti .live materije da opai a sebe i, u razvij enijih vrsta,
da bUde svjesnac sebe.
lako ..samoopazanje 'konstituira sarnosvij est te iako vrsta
amoopafanja odlucuje 0 tipu svijesti, ove dvije funkcije
nisu istovjetne. Svijest se j avlja kao viSa funkcija, razvi
jen
a
u organizmu mnogo kasni je od samoopazanja. Njezin
stupanj jasnoee i jedinstva zavisi, ako polazimo oct proma
traoja u shlzofrenim procesima, ne tako mnogo 0 snazi i
jaCini samoopazanja, 'koIiko, viSe iIi manje, 0 potpunoj inte
graciji bezbrojnih elemenata samoopaf.anja u jednom jedi
1tOm aOZlvlZaJu SEBE. Mozemo vidjeti kako se u shizofre
nom slomu ovo jedinstvo raspada i .kako se, zajedno s time,
raspadaj u funkcije s,vJjesti. Raspadanj e ,samoopazanja pret
hodi raspadanju funkcija svijesti. Dezorijentiranost i zbrka
su prve reakcij e neCij e vlastite opaiajne neus1kladeno Sti.
Misaona asocijacija i us kladen govor, koji zavisi 0 njoj, slje
dece su funkcije svijesti u Ij udske Zivotinje koje se raspadaj u
kada -ciezintegracija saunoopazanj a ode dovoljno daleko. Cak
i vrsta neuskladenosti svi jesti odrazava vrstu dezintegracije
u samoopaianj u.
U paranoi.dne shlzofrenije, gdje je samoopazanje jako po
remeceno, asocijacija i govor su takoder razdvojeni. U ka
tatonom stuporu, gdje je organizam akutno i jako stegnut
i nepokretan, potpuni mutizam tj. odsutnost govora i cuv
stvene reakcije je praviIo. U hebefrenoj slici bolesti, gdje
polagano propadanje j sIabljenje svih biofiziclkih procesa
napreduje, opazanje i svijest su ta'koder u pravilu osJablje
ni, jako usporeni i s;ve manje djelotvorni.
Prema tome, moramo zak-ljuciti da ,su mentalne funkcije
samoopazanja i -svijesti izravno vezane uz izvjesna bioener
getska stanja organizma i da Qm odgovaraju kako u pogledu
vrsti tako i u pogledu s-tupnja. Ovo nam dopusta zakljuc8Jk
da je shizofrenija uistinu biofizicka, a ne samo dusevna
bolest. Temelj anentaInih disfunkcija traZio se dosad u ke
mij ski m i mehanickim ostecenjima mozga ,i njegovih izda
naka. Nas funkcionalni pristup dozvoljava dmkCij e razumi
jevanj e ovih meduodnosa.
Mentalne disfunkcije izrazavaju sruzofreni proces dezin
tegracij e biofizJCkog sustava tako neposredno da nas to za
panjuje. Disfunkcije samoo.pa.lanja i svijesti su neposredno
povezane s disfunkcijama cuvstvenih funkcija; ipa:k, euv
stvene funkcije su funkcije orgonske pokretnosti plazme, a
ne struktuma iJi kemijska stanja. <';uvst va Su bioenergetske.
!Zlgzmaticke. a ne mentalne iIi kemijske ili mehanicke funk
cije. Bioenergetske, mentalne i struktur.ne flmkcije moramo
sa cuvs tvenim funkcijama, kao zajednitkim nacelom funk
cioniranja, rasporediti ovako:
379
378
G}l mentalne funkcije
@Bioenergetska cuvstva - _ _ _
/

o

strukturne i biO
kcmijske funkcije
Nitkakav drugi raspored nije mogue. Da se stavi (3) urnjesto
(1) znacilo bi zaglibiti u mehanistickenacine miSljenja kIa
sicne psihijatrije, 510 ne voeti nikuda. Da se stavi (2) umjesto
(1) znacilo hi izvlaciti cuvstvene porerneeaje iz zbrke i staviti
funkcije uma ispred funkcija protoplazrne. To ne bi iSlo i
vodilo bi sarno u rnetafiziku.
Pdkusajrno razumjeti fu.mkcionalni odnos lZJrnedu sarno
qpazanja i biofizickog cuvstva (= gibanje plazme). U svojoj
1<. knjizi The Cancer Biopathy pokusavao sam ocrtati grubu
. / sliku razvoja rnalog djeteta ovako:
r
Pokreti novorodenog djeteta nisu jos uskladeni u JEDNU
cjelokupnu funkciju i, u skladu s time, nerna iii zna
eenja u pokretima. Istina, reakcija ugode i tjeskobe su vee
jasno formirane; ali jos ne nalarimo nikakvih uskladenih po
'kreta Ikoji bi oznacavali postojanje potpune svijesti i sarno
svijesti. Moramo pretpostaviti da u novorodena djeteta samo
opazanje vee postoji i sasvim funkcioni-ra, ali ne na uSkladen,
jedinstven nacin. Ruke se .kreeu za sebe, a oei, koje u po
eetku jos nisu usmjerene na predmete, takoder se pokreeu
za sebe. Noge pokazuju sarno beznacajne i besmislene po
krete, bez ikakve veze s pokretima drugih organa. Za vr.i
jeme prvih nekolioko mjeseci zivota polako se razvija uskla
denost nezavisnih i odvojenih pokreta. Moramo pretpostaviti
da se postepeno uspostavlja izvjesna vrsta funkcionalnog
DODlRA izmedu mnogih organa; a sbrojnijim dodirima
jedinstvo poOinje da se razvija. Vjerojatno nismo suviSe da
leko od istine ako takoder priznamo razvijanje i uskladenost
funkcija razlicitih opazanja. Prema tome, na temelju zavis
nosti samoopazanja 0 plazmatiekom gibaniu, samoopazanje U
'llIterinom i dzvanuoterinom postoj.anju bilo bi tek bJijedo i
rastavljeno na mnogo odvojenih dozivljaja sebe u skladu s
odvojenoseu plazmatiekih opokreta organa. Sa sve veeom
uskladenoseu pokreta, njihova opazanja se ta'koder postupno
uskladuju jedna s drugirna, dok se ne dostigne toeka gdje
ose organizam :krece uSikladeno kao cjelina i, prema tome,
mnogi razliciti opaza}i sebe ujedinjeni su u jedan skupni
opazaj sebe kojese giba. Sve dotad, moramo nadalje zaklju
citi, ne mozemo govoriti 0 potpuno razvijenoj svijesti.
Svrha i znacenje bioloske aktivnosti fini se da nieu kao
funkcije, usko povezane s ovim procesom uskla
On se. Cini takode: ? sV:>I:r:e tempu razvi
'anja. NapredUje mnogo brze u nlZlh ZlvotlDja n ego u covje
ka. Razlog je toj razlici nepoznat. U ljudskogdjeteta spo
soMost govora se ne razvija dok tjelesni pokreti i odgovara
juce ne dosegne izvjesno jedi,nstvo i, s time,
svrhu 1 znacenje.
Valja obratiti paznju na to da su svrha i znaeenje ovdje
izvcdeni iz funkcije uskladenosti, a ne obratno. Svrha i 1
znacenje su, prema tome, sekundarne funkcije, sasvim za- I
visne a stupnju usklac1enosti pokreta pojedinih organa.
Dalj e moramo pretpostaviti, aka logickl kOTa'k po korak
slijedimo razlicite razine uskladenasti i odgovarajuce funk
cije organizma, da se[racionalno':! aktivnost koja je svrho
vita i znacenjska u odnosu na 0 olinu i neCiju vtIastitu bio
energetsku situaciju, sada takoder pojavljoUje okao
cuvs tvene i opaZajne uskladenosti. OCito je da nik'iiK'Vi ra
cioronnaaklivnost TIlje moguca dakle god organizam ne funk
cionira kao cjelina i potpuno uskladeno. Vidirno jasno u shi
zofrenoj dezintegraciji, koja je suprotnost prvobi.tnog pro
cesa bioenergetS<ke uskladenosti, da se racionainost, svrho
vitost, znacenje, govor, asocijacija.i druge vise funkcije orga
nizma rasopadaju do one mjere do tkojese raspada njihov
cuvstveni, bioenergetski temelj.
Sada je razumljivo zasto se shizofreno distanciranje tako
redovi to nalazi tlJkorijenjeno u prenatalnom i neposrednom
postnatalnom razvoju: svaki ja,kl poremecaj koji se dogodio
za vrijeme procesa uskladivanja organizma cini S'labu tocku
U Ilicnosli, gdje ee se kasnije, pod izvjesnim cuvstvenim
uvj etJima, shizofrena neuskladenost najvjerojatnije pojaviti.
Ono sto se u psihoanalizi naziva fi.ksacija u ranom dje
tinjstvu, zapravo nije nista .drugo do ova s-labost u struktur.i
funkcionalne uskladenosti. Shizofreni bolesnik ne doZivljava
ni.kakvu regresiju u djetinjstvo. Regresija je sarno psiho
Ioski izraz koji opisuje stvarnu, trenutnu djelotvornost nekih
povijesnih dogadaja. iz djetinjstva, medutim, ne bi
mogli biti djelotvomi dvadeset iii trideset godina kasnije,
uko1iko nisu zaista nanijeli stetu procesu usklac1ivanja bio
sustava. 'Ovo u 6uvstvenoj strukturi, a ne
davno proSli doZivljaj u djetinj stvu, cini dinamicki cimbe
ni k bolesti. Shizofreni bolesnik ne ide natrag u majcinu
utrobu. Ono sto on uistinu Cini jest da postaje zrtva upravo
istog rascjepa u usklac1enosti svog organizma sto ga je pre
trpio kada je bio u majCinoj utrobi; i on je podrZavao ras
cjep kroz c.itav .svoj zivot. Ovdje se bavimo zbiljskim, tre
nutnim funkcijama organizma, A NE PROSLIM DOGADA
381
380
flMA. Sjedinj ene AmeriOke Drlave dje1uj'll, - onako kak
djeluj u - ne na temelju povijesnog dogadaja Deklaraci'O
nezavisnostJi, vec iskljucivo zato s.to je taj povijesni dogac!!j
postao ziva, sadasnja, stvarnost u zivotu Amerikanaca. Po
vijesna Delclaracija neza'vi snosti je dj elotvorna danas salllo
do one mjere do koje je bila doista usidrena 'll cuvstvenoj
strukturi americkih gradana, i ill trun vi'se Hi manje od toga
Zato sto psihijatrija nije izasia izvan pukog pov.ijesnog mii
Jjenja i istrazivanja, ona je zaglibiia terapijski. Sjecanje mo.
ze, ali ne mora nuzno, pokrenuti stvarna cuvstva u danasnjelll
organizmu.
Orgonsko terapi}ska medicina ne napada sjeeanja vee Sa.
dasnje biofizicko usidrenje povi jesnih iskustava; zbog toga
ona radi s 'visokim stupnjem stvarnosti, a ne sa sjenkama
sjecanja iz proMosti. Sjecanje se u ovom procesu cuvstvene
pobune maze razviti, aU ne mora. Da Ii ce ,to one uciniti ill
ne, nije ni od kakve terapijske vaznosti. Cimbenik koji covje.
kovu strukturu prenosi od bolesne u zdravu je cuvstve
}
na, bioenergetska usklac1enost organizma. Refleks orgazma je
tek najista,knutiji dokaz da je u Sikiadenost zaista uspjela.
Disanje, slOilU misiCnih zakocenosti, r astvaran}e Icrutog oklo
pa, oruda su u ovom proces'll reintegracije organizma. Na
zallost, cesto ih pogresno shvaeaju kao da ,s'll terapijsk,i cilj
postav,ljen sam sebi, calk tako misle i neki koji, rade na na
sem podrucju. Puka oruda medicinskih nastojanja uzeti za
njihov ciIj, poslj edica je loseg misljenja usl.ijed nedostatka
usldadenog ,poznavanja organizma, tj. uskog proS'lldivanja
koje nije u skladu .sa sirinom Ii dubinom lj'lldskih cuvstvenih
bolesti.
S ta,ko uskim pristupom lj udskim organizmima neee se
niJmda prodrijeti do temelinih bioenergetskih pojmova orgo
nomije. U najboljem ee slucaju . Illetko postati lijeonik iIi
covjek koji pr avi dobre poslove s ljudskom bijedom, ali ne
i znanstveni medicinski radnik. Narocito bih zelio upozoriti
protiv billo kakvih pokusaj a da se ovlada shizofreillm biopa
tijama ako se nij e oVlladalo dubokim biofizickim meduodno
sima izmed'll cuvstava i plazmatii'ikih aktivnosti, opazaja i
funkcije svijesti. Ovi funkcionalni meduodnosi b.ili su do
ovog casa potpuno skl1iveni i nepoznati. Tek pocinjemo da ih
,razumijevama, zagonetke su jos uvijek brojne. Zato je bitan
krajnji oprez 'll stvaranju miSljenja. Tij ekom razvojasusre
cemo se s opasnoscu da uklonimo temeljne probleme prirod
nog f'llnkcioniranja upotreblj avajuci nazive slobodno. Vee
moi emo cuti ljude kako kafu da orgonska terapi ja nije niSta
drugo vee rad s rukama i mgiCima, iii pustanje da paci
jent dise, iIi da pak covjek pati od napetosti. Sklonost pro
IljudSke zw?tinje da iako te
rneljnun stvarnostlma verbahzacIJe zlvotnih funkcIJa ogrom
na je i ide m edu najstetnij e stavove u zivotu. To nije stvar
"rnis
ica
iIi disanja iii napetosti, vee je to stvar razumije
vanj a kako je kozmicka orgonska ener i'a dosla do to a da
t ort - azmattc u po retnu tvar i kako su kozmitke or onske
fun prisutne i a ttvne u ]uds 9.i zivotinji, ill njezinim
6uvswima, U njezinom miSljenJu, u njezinoj nerazumnosti, u
ra.zdYa
janje Je samo ]edan, mada vrlo znacaJan, p nmJer meduod
nosa izmedu Ouvstvenih procesa u Zivoj tvari i podrucja
orgonske energije (iIi etera) oko nj e. To je vaino, a ne mi
siena napetost. Cini se da je u priTodLstvari da ziwee-samo

mislj.anj e Dylasti,tom ,postoj anju, putovj bivst,vovooja.-i pi
tanla: eemu QUO? - drevna je lludske Zivotinje;
ali nam se cini vrlo sumnjjvim da Ii te_o!!Q. yS takva zivotna 1\
nuZnQ&-kag i sarno U svakom slucaju, instituoija
driave j e svela sve Ijudske interese na pitanja pukog opstan
ka. I, nekako, Ijudska zivotinja prihvaca ovo glediSte u cije
losti i kao nesto sto se sarno po sebi razumije.
Poznavanj e necijeg gledista bitno je za svaki valjani za
ldjueak. Ono sto ovdje pokusavam reci je velika d'llbina funk
cija koj e susreeemo u shizofrenog bolesnika. Mislim na du
binu, ne slozenost. Funkcije ,koj e se javljaju u shizofrenog
bolesnika, ako ih sarno nauCimo ispravno Citati, su KOZMIC
KE FUNKCIJE, to jest fwlkcij e ,kozmicke orgonske energije
unutar organizma u neprikrivenom obliku. Ni jedan jedini
simptoril. ill shizofrenij.i nema sm1s1a ako ne razumijerno da
se granica koja razdvaja homo normalisa od kozmi6kog
orgonskog oceana SIlomHa u shizofrenog bolesnika; prema
tome, neki od njegovih simptoma su nastali zbog intelektual
nog uvidanja ovog sloma; drugi su izravna ocitovanja sjedi
njenja izmec1u organizmicke i kozmicke (atmosferske) orgon
ske energije.
Ovdj e se osvreern na funkcije ikoje veiu covjeka i njegovo
kozmieko podrijetlo u jedno. U shizofreniji, kao i u pravoj
religiji i pravoj umjetnosti i znanostU, svijest 0 ovim dub0
kim funkci jama je velika i 'Preteina. Shizofreni bolesnik se
razlikuj e od velikog umjetnika, znanstvenika ill osnivaca re
Ugije po tome sto njegov organizam nije snabdjeven iIi je
suviSe rascijepljen da prihvati i da nosi iskustvoove ist<>;
vjetnosti funkcij a unutar i izvan organ'izma. Dogada se da se
nakon razdoblj a velike proizvodnost i umjetnik .hli pozna
valac slomi psihotiokL Valjalo je suviSe mnogo podnijeti;
homo normalis, koji je izgubio svoj prvi smisao, uCinio j e
383
382
zivot suvise teskim i nepodnosljivim za takve individuume.
Konacni slom u takvih velikih ljudi kao sto su van Gogh
Gauguilrl, NietZJSche, Doeblin, Ibsen mnogU drugi, djelo
homo normalisa. Misticna odstupanja, poput onih Sweden_
borga, Lodgea, Eddingtona, Driescha, itd., posljedica su po
manjkanja tizickog shvacanja kozmickih i organizmi6kih
orgonskih energetskih funkcija. A ovo pomanjkanje znanja
je, opet, posljedica mehanickog oklopa homo normalisa. Ali
da se vratimo nasoj pacijentici.
Dvadeseta seansa
Pojavio se novi problem: kakav je tocno tjelesni mehanizam
koji cini sadrzaj shizotrenog eijepanja izmeau organskog uz
budenja i opazanja ili zamj eCivanja toga uzbudenja? Doga
daji su ostro ukazivali na cudan poremecaj disanja: izrazito
ogranicen opseg disanja u vezi s mehanicki mekanim grud
nim kosom. U dobro oklopljena neurotika, grudni kos je
obieno sasvim ll'koeen; na taj se nacin ne razvijaju nikakva
jaka 6uvstva. U shizofrenog bolesnika, s druge strane, grud
ni kos je mekan, cuvstva Sill potpuno razvijena, ali se ona
ne opazaju potpuno; najvjerojatnije je sputavanje gibanja
stroMme grudnog kosa stvorilo mehaniza.m koji je odvajao
opaiaj od uzbudenja. To se morale potvrditi klinieki. Dalji
tijek dogadaja potvrdio je ovu pretpostavku.
Nepokretnost u njezinom grudnom kosu ,i vratu bila je na
r06ito jaka taj dan. Cinilo se da zrak uopce ne prolazi kroz
grkUjan. U isto vrijeme pacijentica je imala meksi grudni
kos i vratno miSicje nego ikada ranije. Rekla je: Danas sam
vrlo cuvstvena ... Nikakav pokusaj da se izazove prolaz zra
ka kroz grlo nije imao uspjeha. Nije bilo nikakvog drhtanja,
sarno jaka odbojnost prema disanju. Nije bilo nikakvih sila
u blizini taj dan.
Pacijentica me pitala da li moze oti6 u kupaonicu. Zabri
nuo sam se kada se nije vracala. Nakon izvjes,nog se vremena
vratila. Njezin gornji dio trbuha pokazivao je rez u koZi oka
10 em dug duZ podrueja solarnog pleksusa ispod grudne
kosti. Rekla je: Ovdje osjecam najjaca euvstva ...
Rekao sam joj da takve radnje nece ulcloniti pritisak;
sloiila se. Ne bi pomoglo da sam se uzbudio i uznemirio zbog
takvih djela. To bi samo izazvalo pacijenticu da cini gore
stvari. Ako se ima dobar nadzor nad terapijom, pl1ihvatit ce
se tClJkva djela kao poseban naCin samoiz,razavanja. Ovo zahti
jeva, naravno, apsolutno povjerenje pacijenta u lijeenika i
obrnuto, povjerenje evrsto izgradeno proradivanj em nepovje
renJa i potpunom iskrenoscu.
384
Dvadeset i prva seansa
pacijentica je dosla na oVll seansu dobro r aspolozena i, na
rnoj e veliko eudenje, disuCi potpuno. Ali, dodala je tr.i reza
pr onog ueinjenog dan ranij e. Objasni'la je: Morala sam
ekO
to uclniti zbog sila; inaee, mogle bi se zabrinuti zbog nepot
punos i reza ... To je morae biti kriZ . . Bojim se da one
t
(sUe) nece oprostiti razmak od dvadeset i cetiri sata izmedu
.prvog i krizeva .. . . . '
Bilo je saSVlm OCltO da se posjekla u pokusaju da bID
energetski oslobodi svoju strahovitu euvstvenu napetost u
dijafragmatskom podrueju. To se naziva ludim u shizD
frenog boles-nika. To je narodni obieaj harakirija kada ja
panski general ucini istu stvar, sa smrcu kao poS'ljedicom.
U osnovi , iste su prirode; i:maju funkciju, u shizofrenog bo
lesnika isto tako kao i u generala, uklanjanja nepodnoslj ive
cuvstvene napetosti u gornjem dijelu t,rbuha.
Taj dan imao sam utisak da su psihotieka prividenja bila
pris-utna, ali da su v,rIo slaba. Rekla mi je da sile nisu bile
u blizini citav dan. Os-jecala je potpuno svoje euvstveno uz
budenje. Cinilo se da je dodir uzbudenja i opazanja
po noVO uspos-tavljen; to je ocito ucinilo opazaj strujanja kao
vanjskih sila tezim. Jos uvijek se bojala sila; nije vje
rovah situaoiji takvoj kaikva je bila. Prethodni zahtjev sila
da se fr tvuje mogao se sada razumjeti kao unutrasnji po
ticaj da strahovitu cuvstvenu napetos.t oslobodi otvaranjem
napetog mjehura nozem. To je sarno potv.rdilo one sto je
orgonsko-biofizicko istrazivanje dovelo na svjet>lo III drugim
biopati jama kao sto je mazohizam: jaka cuvstva odgovaraju
sirenj u sustava plazme. Pod uvjetom nekih stezanja organa,
javlj a se osjecaj rasp-rsnuca, zajedno s nesposobnoscu da
se "dd oduska. U takvim se situacijama javlja samoozljedi
vanj e, samoubojstvo, stvarno nanosenje udaraca tijelu. S
obzirom na bioenergiju, nepodnoMjivo napet mjehur je pro
busen.
Pobolj sanje nije dugo potrajalo. Mogu re6 da pri
je nisam dozivio nesposobnost za puno zdravo funkcionira
nje u biopatskog orgClJnizma tako jasno kao u ovom slucaju.
Biopatska struktura je navikla na biopatsko funkcioniranje;
ona je nesposobna da potpuno uzme iii upravlja jakim
prirodnim {;uvstvima i da ih usmjerava. Postalo je jasnije
nego ikada ranije da postoje dvij e ostro razgranicene skupi
ne lj udskih zhrotinja: jedne bez oklopa i druge sa oldopom.
Ono sto izgleda laklim i oCiglednim neoklopljenoj jediniki,
kraj nje j e neshvatljivo i [lemoguce da provede d]{ilopljena
jedinka, i obratno. Izvjestan nacin Zivot a zahtijeva izvjesnu
385
strukturu karaktera; ovo vrijedi za oba pockucja. NaSa
pacijentica nije bila u stanju da podnese zdravo !unkcio.
niranje. Sada mozemo bolje razumj eti kako su beskorisne
s obzirom na ovu nesposobnost da se zdravo funkcionira'
uobicajene mj ere mentalne higijene. Nametnuti
uvjete zivljenj a oklopljenim or ganizmima isto je sto i 2a.
h tijevati ad sepava covjeka da plese. 1-1i
ere

t alne higijene su sasvim u r edu; one 'zahtijevaju, medutim
por 0 u anJanJe 0 opa ' ve l lm r :
m 'erima i, n e sve a s recavan 'e b '
u .novorodene Sirina i dubina ovog zadatka j e oeigledna.
Dvadeset i druga seansa
Njezine reakcije, narocito govor, bile su izrazito Usporene.
Svaku p oj edinu rijec ponavljala je nek01i.ko puta. Nije mOgIa
formulirati rijeci. Nj ezino je lice bilo ukoceno; nije mogla
pokrenuti licne miSiCe; znala je odgovore na moja pitanja,
ali ih .nije mogla for.mulirati; bila je malo smetena; nje2Jina
je koza blijeda i pjegasto bijela i plakasta; osjeca'la se
potpuno praznom.
Rekla je p olagano: Mogla bih se pokrenuti kad bih uci
nila w lo ve1iki napor . . . Zasto je svaud napor tako ,tezak? '"
Zasto mi se to dogada? Imala sam tai.kva st anja prije, aLi
nikada ih nisam osjecala ,tako jasno.
Rekao sam j oj d a je njezino puno disanj e neki dan uci
nilo pojavljivanje :osHa nemogu6m. Ustala je j htjela da
ode, ali je pala natrag na kaue. -
Pokretao sam nj ezh, e Hene miSice, podigao vjeae, pokre
tao kozu na celu. To je m alo !pomoglo, ali katatoni napad se
nastavio. Ocigledno j e reagirala na jaka cuvstva od prethod
nog dana anol'gonskim napadom, nepokretnoscu; ali je nje
zin urn bio jasa:n; m ala je sto se zbi va. Na ikraju, jos se
osjecala "pr aznom, aU manj e )}udaljenom. Ako ozdra.
vim i a'ko poeinim uboj stvo, b11 cu oSQIa ena. Danas su neki
mladiCi biLi smaknuti Illa elektricnoj stolici . . . (Neke egze
kucije su se zaista dogodhle taj dan,)
KataleptiOki napad za vrijeme seanse bio je posljedica slo
ma izvj esne duboke zakoCenosti. Medicinski orgonski tera
peut zna dobro da se svaki patoloski sloj mora pojaviti 12
dubine. To se n e mijesa sa zivotom izvana. Ona je dobro
radila u uredu taj dan i bib sredena.
Ostala je u sobi naka n s to -sam otiSao. Kada sam se vratio
deset minuta kasnij e, nasao s am je savij el1!u, s glavom medu
povucenim nogama, s rukama !I1a k oljenima. Nije se mogla
pomaknuti. MoIDa sam Boga da dodete i oslobodite me iz
ovog polozaja.. . iznenada se nisam uopte mogla mak..
nati . ..
pomogao ,sam jojda ustane, i pola'k.o j e poeela opet da se
kreCe. Rek1a j e: Mislila sam d a bi sHe to mogle da mi
ucine, ali De znam ... Nakon toga, n jezina je glava poeela
drh tati ; 'nakon ne!kog vrernena ,potpuno se oporavila i otiSla,
uvjeravajuCi me da se osjeca bolj e.
J)vadeset i treca seansa
U izvjesnim krugovirua prevladava krivo shvacanje da j e
bitna s tvar u orgonskoj t erapij i uspostaV'lj aoje or gastioke
moCi i nista osim toga. Istina je, naravno, da to jest i ostaje
glavni cilj nase tehnike. Ali nacin n a koji se t aj cilj postiZe
odlucujuCi je s obzirom iIl.a cvrst06u i t r ajuost uspjeha. U
hiti, polagano i temeljito svladavanje cuvstvenih zakocenosti
u organizmu i tjeskobe povezane sa svakom pojedinom za
kocenoscu jest ana Sto osigurava trajne rezultate. Nasa shi
zofrena pacijentica j e bila blizu cilja terapije; aIi bolesni
mehanizmi koji Sill bili upleteni bili su najglavnije zapreke
'koje j e trebalo svladati aka je konacan uspjeh trebalo da
bude trajaill. U ne.kim j e laiko postiCi oslobada
nje zapr etane energije. Ako glavne zakocenosti, pak, ostanu
nerazrij dene, posljedica ce biti povratak s gorim ucimcima
od same bolesti. Zato postujemo pravil0 da napredujem.o
polako i pailjivo proradujuci svaki pojedini sloj zakoce
nosti. Dve biofizioke zaikocenosti, koje ometaju slobodno
protj ecan:je tj'elesne ene11gije, eime upnwo za
rame vrste simptomatskih bolesti.
Znao sam da pacijentica nosi u sebi jake s.lclonosti za
katatoni stlUpor. Ove skIooosti ce se morati potpUillo r azviti;
oDe ce morati da izbiju na povrsinu i da budu savladane.
Najveca je opaSlIlos1: jos u'VIijek IleZaJ.a ispred Das. Ne smije
mo se ponositi uspjehom suviSe rano.
Pacijentica je pretrpjela s'labi katatoni napa d za vrij eme
prethodne seanse. Vmtila se sretna i izgledal a vrlo dobro:
rekla mi je da se vrlo dobro provela od poslj ednje seanse.
je pokretati 1iane misiCe, alli oije bila u stanju da
,pokrece kofu cela kao u cudenju ili mrStenju.
I spricala je sauna od sebe da se osjeca prinudenom da
eini mnostvo grimasa kada se osjeca jako cuvst,venom; ali
:nJje bila u stanju da ucini bilo kakvu grimasu kada se osje
cala otudenom. UCila sam naporno da ne pokazujem oi
kakva Ouvstva na liou ... ne volim zene koje pokazuj u euv
stva; zelim da budu poput lijepih, vitkih kipova .. .
386
387
Ovih nelkoliko recenica, iako izgovorenih mirno, sadIia_
vale je. cuvstven.og Njezino. mi.sicje glave i
vrata bilo je jako zakoceno I kruto. Zato jU je prav,ljenje
grimasa djelomicno oslobadalo osjecaja ' napetosti i nepo.
kretnosti. Jaka depersonalizacija i cijepanje izbrisalo je spo.
sobnost za grimase. Sada razumijemo zasto ,katatoni bo.
lesnioi i uz.napredovali shizofreni bolesnici prave grimase:
to je ocajnicki pokusaj da otpuste mrtvilo i nepokretnost
koji obuzimaju njihov organizam u stanju stupora. Oni ispi
tuju sebe da vide da Ii jos uopce iSta osjecaju.
Nisam odmah razumio sto j e znaCio ideal vi tkog Hka.
Uskoro sam to saznao na mucan nacin.
Tog je dana govorila mnogo 0 umiranju. Misao urni
ranja je dobro poznataorgonS'kim terapeutima. Obicno
dO'lazi kada je pacijent bliZIU orgastickog os'lobadanja bio
energije; ,povezana je s Jakim strahom od potPlliI1og pre
pustanja. Tjestkoba t'raje .dokle god se ne razrijese glavne
zakocenosti u organizmu, obicno u zdjelici. Njezina je glava
bila vidljivo vr10 jako poremecena. Zato sam se bojao preu
ranjeneprovale potpunih tjelesnih trzaja. Ishod bi neiz
bjezno bio potpun slom zbog pn;ostale zakocenosti u celu.
"Cuvstva me bole posljednje vrijeme u trbuhu, rekla je.
"Ovdje ... i pokazala je gornji dio trbuha. Moja lijeva ro
,ka takoder Zivi i djeluje sarna za sebe ... ne osjecam je kao
svoju ruku ...
Kada god neurotSiki ,iii psihoticki simptom postaje snaz
niji, to uvijek znaci da se ouvstvo zadriano u nekom pod
rucju tame sve viSe natis,kuje i ,tezi provalL Odvajanje nje
zine lijeve ruke vjerojatno je bilo izraz jakih potieaja da
dodi'I1lle genitaJlne organe. Njezina lijepi, Vlitlci kipovi
mogla je, u 'vezi s time, same znaciti biti lik bez genHalnih
organa, nesto poput Boga.
Da bih je pripremio za genitalnu prova1u, usredotoCio sam
se na njezino nepokretno celo i oei. Potieao sam je da po
krece kozu cela, okrece oci u svim smjerovima, izrazava
ljutnju i strah, znatiielju i oprez. TO NUE MANIPULACIJA
I NEMA UOPCE Nl KAKVE VEZE S BILO KAKVOM
VRSTOM MANIPULACIJE. Mi ne )>U1lanipuliramo mehanic
ki; mi izazivamo Guvstva u pacijenata dopustajuCi im da
oponasaju namjerno ovaj ili onaj cuvstveni izraz.
Jako se protivila pokazivanju izraza .tjeskobe u oCima.
Ovo protivljenje je obicno mnogo jace u shizofrenog bo
lesnika nego u Razlog, temeljen na nekoliko slu
cajeva shizofrenije, j e sljedeCi: podizanje vjeda, njihovo
otvaranje sirom i pokazivanje tjeskobe oS'lobada osjet snaZ
nog uzasa S osjecajem predstojece nesrece. Katkad se javlja
388
paJl . Neki pacijen:ti irnaju osjecaj da .umiru, oelia
ika
ze i da nece bIt! u stanJu da se vrate. Bitno je da se
bu vrlo oprezan u tom trenutku.
de
Radio sam vdo pazl jivo na njezinim izrazima u celu, zau
stav1j ajuCi je kada god bi pokazala S'uviSe jaku tjeskobu.
Nakon nekog vremena mogla je pokretati celo lakse i osje
tala se slobodnije. Njezino samoopaz.anje cijelog O'rganizma
bilo j e joS uv,ij ek jako 'poremeceno; dozvoliti da se probiju
potpuna preorgastiOka stezanja brIo hi opasno i neuputno.
Bila je osjetljiva na dodir, pritisClJk, hladnocu i toplinu, ali
povremeno nije osjecala drhtanje. Nakon terapijske seanse
postavljala Je mnoga inteligentna 0 sebi, ali. je nje
zin gOVO bro Z)natno uIs,poren; govonl
a
Joe kao prot!l'V neke
r
veHke protushle. 0
Za w ijeme pokusa s ovom shizofrenom pacijentieO'l1l, prvi oJ ,, 0 \11
put sam dosao na . or.
a
:riS1<.t oSJet ili ,i ,.
skrJ1et j e prav . SEST Z sposo nos 0
V
_ ,.llliri.a.., okusa, ojalo je nesumnjivo u i Clra-
uSE
TILO, iii bilo poremeceno u Gio
sasvim izgul>io oVQSeSfo osj efiTo.
Shizofreni bolesni,k je. zamijenio ovo osjetilo i pretvorio ga
u izvjesne obmsce svog pa,ranoidno-halucinatorno
g
sustava J
kao li to su sile, davo, glasovi, elektriena strujanja,
crvi u mozgu iii erijevima itd.
BuduCi da SI\1 orgonslki osjeti i opazaji, tini se,
a1o
tvarili velik dio onoga sto se naziva( eW sada: se pokaz
jasnim zasto eijepanje i razdvajanje opazaja i govora obicno
idu r uku pod ruku s razdvajanjem i premjestanjem ovih
organskih osjeta.
Moramo takoder pretposta,viti da zestina i ishod bolesti
zavise potpuno 0 posebnom organu u kojem se odigrava
umr tvljenj e, tj. gasenje organskih osjeta. RazdvajClJnje jedne
m ke cini se bezopasnim u usporedbi s nepokretnoScu ociju
i cela, iIi cak dijelova mozga. a
Manje l>ismo prigovara<li neodgovornim operacijama mozg
i lobotomijama koje se vrse da bi se ubio davo u orga
nizmu da one sluze otkriva.nj u dinamiokih funkcija mozga.
Takva pitanja kao Da Ii se mozak pokrece? Da Ii se on
steze i siri dok radi, upravo kao drugi organi poput srea,
ti
crijeva, zlijezda itd.? su od najvece vainos za medicinsku
patologiju i razumijevanje funkcija organizma. Bilo bi izvan
ti
red no vazno izumiti sredstvo koje hi omogucilo srpecijalis
za mozak da prQlIIlatra mozak u njegovu prirodnom sta.nju.
Izrezivanje prozora u lubanji 1a se proucava mozak, kao
stose cinilo s majmunima i nekim ljudskim bicima, nece
389
pomoCi. zivi organ se ne pokrece kada se u nj egovoj blizhij
izvodi operaci ja. To pokazuju edemi i sliene disfunk.
oij e koj e se javIjaju poslije operacija. Sve wlim reCi
je ovo:
f
Pos,toji dobar razlog da se vjeruje ,da u shizofrenom pro.
cesu dijelovi mozga, najvjerojatnije baza sa svojim korije.
nima zivaca, postaje nepokretna, kao sto su u slueaju tra}
nog .zatvora crijeva nepokretna, iIi kad je posrijedi tumor
zeluca, peristaltika ,prestaje d a funkcionira. To bi se cinilo
noWm, obecavajuCim i funkciona1lnim prist-upom tjelesnim
poremecajima u shizofrenij e. To bi zahtijevaIo da se odbaci
mehanisticko glediste 0 funrkciji mozga. Mozak bi trebalo
promatrati kao organ poput drugih u OIkvi.ru sveuJmpnog
funkcioniranj a organizma, kao posebnog prenosioca sve
u]mpnih funkcija pIazme, a ne kao izvor motornih poticaja.
Ako je ' ozaik, naime, izvor poticaja, t ada je stjedece lagieno
pitanj e: t . r; be mozgu? Ako kazemo da motorni
poticaj i astaju u sivo an, ' vlja se pretpostavka ne
kom waZicu u mozgu. Postoje rnnoge vrste bez mozga, koje
potpuno funikcioniraju se tiee zivo1mih f-unkcija, l1klj'll'
cujuCiproSIUdivanje; a m amo na osnovJ pokusa da psi bez
mozga nastavljaju da funkcioniraju, cak i Jcada su jako
osteeeni operacijom.
Da se vratimo nasoj pacijentici: Situaciju je 'II ovoj tooki
obiljezavalo ,to da je pacijentica bila blizu potpunim tjeIes
nim trzaj1ima i genitainoj aktivnos,ti; ali zalkoeenost u celu
i ocima ciniIa je gIavnu zapreku koja se morala ukioniti pri
je lIlego sto joj je mogio bi-ti dopusteno da se razvije dalje
na svom put'll prema pri roonoj genitainosti.
Dvadeset i cetvrta seansa
Paoijentica je dosia sjajuci se cd veseIja. Osjecala se vrlo
sretno i ugadno. Njezine su oci bHe jasne, a pogied ziv.
Boja njeziJIla lica bi[a je rumooa i svjeza. Prosla je, po prvi
put u zivotu, kroz razdoblje menstruacije bez psihotickih
reakcija. Posjetila je mnoge prrijatelje, medu njima i dje
vojku u dusevnoj boLnioL Njezino je disanje bilo znatno
poboljsano, iako nije bilo sasvim nesputano.
SljedeCi koralk j e bio s asvim jasan: morao sam je vratiti
tamo gdje je bila prethodni dan. Morala je napumpati vise
6uvstava da bi naucila da ih podnosi a da ne odlazi Ii tada
se mogio nastavi,ti dalje.
Za 'Nijeme dubokog disanja pojavilo se drhtanje preko
brade i u zvakacim mBicima. Re1cla je: Kada me moja
'uvstva udaraju na jednoj strani a drusWO na drugoj , osje
se kao da tonem, ranj avajuci se, postajuCi sifilitiena
'Ii n poput toga ... Kasnije: Cuvstva i de da provale
esto
. . . PO'kazaIa je na zeludac i zatim dolje prema geni
tal org . Tada sam u stanju da poCinim svasta . ..
anima
rtim
Ne se ocekiva,ti ,da se ove veze pdkazu jasnije.
IIloie
0AACIONALNA FUNKCUA DAVOLSKOG ZLA
nsko
Valj a ponovO sazeti osnovne fu,nkcije koje je orgo Qstra
ziVanje pronaslo u dubini covjeko
va
biofizickog funkcioni
ranj a, da bi se ,razumjelo ,potpuno znacenj e\!fYufture ..!5:.d)
rakWlP U svjetlu orgonske biofizike ova se strukt ura po
javI]Uje kao ulw?an .zbroj odnosa izmed:u
getsJ.w?,; s ustava 1 os r;Q U da
prorn st rujanja. da izydi oslobadanje ener
atra
g1]e' .i da uskladi sve funkci'e ener i'e u ' w an srede . pot
funkcionalalD s:\,llitID': QrgonskLSUsUU. U
shizofrenom proce&u, sus.tav opazanja je prepIavljen visoki m
stupnjem biofizickih osjeta Ikoji ,ne pripadaju uJmpnom bio
sustavu a njLho
vo
je postojanj e odvojeno. To cini rascjep
liOnosti. Biosustav ima vplo Inisku toleranciju za iznenadne
poraste cuvstvene, tj. bioenergetske, razine funkcioniranja.
DezQJ:'ij entacija, halucinacije, ,propadanje govora i .poticaji
na ubijanje vjerojatno ce se pojaviti s iznenadnim porastom
razine energd.je ako je tdierancija nis,ka. To nema nikaJkve
veze sa psihologijo.m. Psihologija shizofrenog bolesni.ka
je posljedica a 'ne uzrok ,procesa. Kada je opazanje rascijep
Ijeno od bioooergetskog uzbudenja, tjelesni se osjeti doziv
Ij avaju kao strani, kao vli, davolski utjecaji Dadna
ravnih snaga C"nadnaravnih u smislu izvan sebe). U ovoj
mucnoj ZbTOi biosustav razvija razarajuce poticaje da se
zastiti od davia. To je, zapravo, ostatak zdrave licnosti koji
se bori protiv davia.
Da nastavimo s dogadajima u pacij ootice:
Pacijentica je jedva izgovorila rijeci: Cuvstva zele da
probij u ovdj e ... u genita'inim organima ., ., kada je probH
jedjela i zasutjeIa; Iezaia je nepdkretno,kao odsutna; nije
odgova.ra;la na pitanja. Nakon nekog vremena rekla je vrio
pIaSljivo: Upravo sam se molila Bogu . . . Cuvstva su otisla.
Ostavila je seansU mimo i ,poma'io odsutno. Daln naJkon
toga primio sallI1 slj wece pismo (kur ziv je moj - W. R.):
390
391
18. oiujka, 1942.
Tako je sve cuvstvo - vi niste znali za muziku koja je iz.
vodila Lisztovu Madarsku rapsodiju - ill drugo - to no vi idll
kroz mene - ne kroz vas ill bilo koga drugog - da mi kaiu
- obicno ne znam - veceras je to bila moj a velicina
- vi to ne biste mogIi razumjeti - niti bi mogao bilo tko
drugi na zeml ji.
Postoje boje i tmine i sjene i svjetla - veceras je jako pa.
dala kga i hodala sam po mlakama i skinula sam cipele i
hod ala pored kuee, ljudi su zurili u povorku i na ulieu _
sam da jedem na glavnoj ulici i tamo je bila neka
zen a nakon je govorila djecaku u dueanu 0 bolnicama i 0
Bellevueu - oni su radili tamo - , tada su govorili da bi me
uznemirili ali nisu mi se smijali - meni - Ij udi u povorci
dobro su se zabavljali - i oni su zeljeli da odem _ ali ja
sam ipak ostala _
DosIa sam kuei i uvidjela da sam prosla na gradanskom teo
stu koji sam jednom polagala - tako eu mozda biti daktiIo
graf za grad - da neeu biti u stanju da napLlstim tako lako
iako -
Sarno ljudsko i cuvstveno? - Vi niste mogli znati _ Vi ste
rekli da ne vjerujem u moje sile - ali one vjeruju u mene
- one kiSu i kazu mi da znaju - necu vas vidjeti dva
dana mozda i mogu zaboraviti vas i rad - 86000 Zidova
je bilo ubijeno - smaknuto od nacista u Rusiji danas _ i sva
rasPeca Krista - CavIi su prolazili kroz njegove ruke i jedan
kroz stopala - pitam se da li je mnogo krvario, blagoslovljena
Majko oprosti mi - Tvoje je Kraljevstvo Moc i Slava zauvi.
jek i zauvijek Amen
Vi muCitelju BIagoslovljenog Sakramenta _ Vi biste trebaIi
da platite i vasi poslije vas - ja sam zasticena od svojih ne
prijatelja kiSa ih obiIjezava jer su me uznemiravali _ nesto
ce se dogoditi varna - Adler je umro kada sam mu rekla da
ce umrijeti - Katz Psihijatrijski je umro takoder _ Vi cete
imati mnogo teskoca - Vi mozete misIiti da su one prirodni
rezultati stvari ali j a eu znati bolje _
Mogli ste biti tako korisni ali vi ste iSIi vasim neusporedi.
vim putem - epitom znanja - sfere koje idu okolo i okolo
- Pomoc kada sam trebala vi niste dali - ja sam zasticena
i ako katkad treba da trpim to je iz odredenog razloga _
Zidov u meni mora se uciniti da trpi tako da drugi mogu
prezivjeti
o ti, 0 Gospode, nasa vjera miruje _ to te uzima u vjecni
zivot
Naredi i ja ell poslusati nikakve me veze ne mogu naci
nikakve snage osim onih koje me sprecavaju od izvrSavanja
rooje predodredene sudbine - Molim te reci mi 0 Gospode -
Ako je vase zanimanje izbIijedjelo ja sam voIjna da presta
nem - ako je ego i dalje ohol ja sam takoder voljna da
prestanem tako moram uzeti prvu pomoc da pomognem ra
njenim ljudima da prezive -
Mumije i ludaei postaju tamni na suneu - (naknadna misao)
Vi, takoder - F,
Predlazem da ovo shvatimo vrlo ozbiljno, U takvim shizo
frenim doiivlj ajima, svijet ,koj i se naziva IZVAN u zajed
nickom misticizmu i u pravoj religiji ocituje se pred nasim
oci ma, Mora se nauciti citati ovaj jezik, 8to nikada ne pri
znaje homo normalis, 5tO se proiivljava sarno potajno, iii
se glupo ismjehuje, jako su iskrivljene slike prirode; upravo
iste sil e koje nadahnjuju veIike mudraee, filozofe, muzicare,
genij e znanosti, u sirokom podrucju izvan koncepcija homo
normalisa i njegove svakodnevnepoliticke b-uke, Odvazujem
se na tvrdnju da u nasim dusevnim bolnicama mnogi po
tenci jalno veliki umjetnici, muzicari, znanstvenici i filozofi
trunu jer homo normalis odbija da vidi izvan zeljezne za
vjese koju je povukao is-pred svog stvarnog zivota, jer se
ne usuduje da 811eda u zivotne stvarnosti Ove velike dU5e,
slomljene i upropastene kao shizofrenici, ZNAJU I OPA
zAJU ono sto se nijedan homo normalis ne usuduje dotaei.
Iskrivljenje ovog znanja nece nas dovesti na stranputice,
Poslu5ajmo ono 5to ova nad3lrena i vidovita bica imaju da
kazu. Mozemo mnogo da naucimo ad njih; m.ozemo nauciti
ci a post3lllemo umjerenijti, ozbl1ljnijli, manje obijesni i drski,
i mozemo zapoceti da ostvarujemo neke zahtjeve koje u
ispraznom obliku iznosimo u nasim crkvama i u nasim
visoko akademSlk,im ustanovama. Ja tvrdim, nakon trideset
godina iscr,pnog izucava>nja shizofrenog urna, da oni proziru
nasu hipokrizi ju, nasu okrutnost i glupost, nasu laznu kU1l
turu, nase izbjegavanje istine i nas strah pred nj om. Oni su
imali hrabrosti da se priblize onome sto se obicno izbjegava,
i bili su uniSteni jer sou proSli kroz opakao bez biJo kakve
pomoci od nasih neurotickih roditelja, nasih umiSljenih uci
t elja, nasih okrutnih direktora obrazovonih ustanova, nasih
neukih Lijecnika. Nadali su Iseda ce iZlroniti iz pakla u Cisn,
svj ezi zrak gdje stanujusamo veliki umovi. Nije njihova
Ikrivnja da to nisu mog'li uciniti, da su os tali prilijepljeni u
dometu davla; to je 'krivnja dubokog nepoZlIlavanja i glu
posti nasih homines normales.
393
392
NaSa je pacijentica dozivjela svoju cuvstvenu oluju kao
veliku muziku. Neznalica ce reCi to je ,ludo. Ne, to nije
ludo. Beethoven prolazi kroz istu vrstu cuvs tvene o1uje kada
sklada vehku s1o:nfonij u, k oj a donosi velik dobitak nekorn
krajuj e nemuzikalnom pos10vnom covj eku. Ocito je da
Beethoven iana strukturu da podnese sasvim istu vrstu Ve
luke cuvstvene oluje koja uzrakuje slam u shizofrenoj struk_
tun. JednaIkQ j e ocigledno onome tko ,radii s orgoI1lskiim funk.
cijama da Beethoven, da bi oouvao svoj unutraSnji sVijet,
svoju bioenergiju iz svojih zivaca, da po
staje gruh da ne bi mor ae slusati broljanj e dosadnih
cara .j sto sve ne. Shizofreni bolesnik se r azlikuje od njega
po tome sto on ne cuva svoj genij da ostane nedirnut i ne
r azvij a ga kao sto to cini Beethoven. Ali on trpi od loseg
Vlladanja i nedj'ela nasih BaJbbri,rta ne manje nego sto je trpio
Beethoven; i on se povlaci u svoj vlastiti unutrasnji svijet.
Njegova je nesreca d a ima sarno djelomican dodir sa svoJim
unutraS!iljim svijetom,da nije snabdjeven da ga potpuno
prihvati i da ga ponese dalje; odatle slam. Moj rad s neva
ljalom omladinom u Njemackoj nije ostavio nikakve sum
nje da se najbolje od ljudslke zetve unistava me zbog mjegove
zIoee vee zbog pakla sto ga homo normalis zove civiIi
' zacijom i ku1turnom adaptacijo.m. Morat cemo reci viSe
o tom dometu daY-la. Homo normalis, koji zeIi da njegovi
psihijatri i biolozi budu daleki, neouvstveni, akadem
ski, udaljeni, tako da on moze nesmetano i daJje saditi
cuvstvenu kugu u milijune novorodene, zdrave djece, mrzi
s@zoidan kara;kter zbog njegove bliskosti s podrucjem pri
roM koje je njemu zauvijek zatvoreno.
Uvece is-tog dana kad se javila cuvstvena oluja, nasa je
pacijentica postala nemirna. Vidj ela je svoga lijecnika u
bolnici i dobr o je branila svoj stav. Ali unutar nje oluja se
nastavila. Bilo mi je jasno da ee, ako i;kada postane sposohna
da se bori sa SivOj:im jakWmi ouvlStviJma, biti
spasena. AIm ne, sigumo ce zavrs,iti u dusevnoj bolnici kao
,katatoni bolesnik
G)ANORGONSKA PODRUCJA U KATATONOM STANJU
Dvadeset i peta seansa
Pacijentica se vratiua u vrlo losem stanju. Vodila je ocaj
nicku bitJku protiv 'sila'. Njezine obje ruke su bile zavijene
fla'sterom. Veliki 'kriz, uCinj en od vrpce, bio je pricvrScen na
i eludac dolje iprema genit a:lnim organima i poprijeko.
Rekla mi j e da su sile izvjestaj 0 tome da Ii ih
je izdaIa; pitale su da Ii je s'premna da se potpuno Zrtvuje,
da im se pr eda do najpotpunije mj ere. Pitao s am je to time
rnisli: To m aN da mOiram urezati duboki Ikriz nozem u
5Vome tij elu .. . Re}(11a je da ne ie1i da to uoini, i vodila je
tdku borbu protiv toga, ali da ne zna kako d a izbjegne
ovom zaht jevu. K'Onacno j e d'Osla do zaklj ucka da bi mogla
da pokusa prevaJriti sile: a:ko stavi za'voj preko trbuha,
sile bi mogle povj erovati - aIi sarno za kratko vrijeme
da je udovolj ila njihovom zahtjevu. Zeljela je da joj po
rnognem. Jednom, rekla je, gotovo je upotrijebilla ziJet da
zarefe kriz.
Nje2lin je govor bi'O znatno usporen, kao da su svi poticaji
bi!li uguseni. BHa je pamalo disocirana: pokazivaia je izvje
stacen'Ost i priea1a je kojesta. Nj ezino je lice bilo blijedo,
koia cela nepakretna, oci su bile jako zasjenjene, koza tije
la nej ednaka. Nesto se mor alo odmah ueiniti ako se zeljelo
izbje6i zatvaranje u bolnicu. Bi:la je u stanju slionom soku.
Odveo .sam je u metalnu orgonSiku s,9hu i ispitao fl uore
scentnom zarulljom. Pozadina ovog testa je slljedeca: 'Orgon
ski nabijene fluorescentille zarulje svijetle ,kada se blago
trlj aju 0 koZu. Zelio sam se uvjeriti da Ii je njezino stanje
posl j edica gubitka pov:rsinsko.g naboja. Njezine su noge da
vale uobicajeni efekt osvjetlJenja. Kosa je reagiraia tek
slabo, a eelo uopce nije rea-giralo. Bio sam' iznenaden kad
sam je 000 da mi gavori unaprijed Ikoji dije10vi njezina tije
Ila ce davati a koji neee davati osvjeNjenje. Predvida'la je
poremecaj na temelju osjecaja mrtvila ili zivotnosti koje je
osjecal a na pojedinom mjestu.
Pokusao sam p'Oveeati naboj u orgonskom akulJJlll'latoru.
Nakon otpri1ike pola sata obasjavanja, polaJko je potela da
se oporavlja. Ucinak obasjavanja postao je jaci tame gdje
je ranije, bio slab; mogia je 'pomicati koZu cela; nejedna
kosti je nestalo; njezine su '06 ponovo posta1e sjajme. Po
rernecaj je bio najjaci u podrucju segmenta koji odgovar a
bazi m ozga: oei, vjede, donji di jelovi cela, sljepoocice. Na
kan otpriHke pola 'satta osje6aJla s e purtije 'U glavi gdje je
pn'je biao prazno. NjeZlim se govor takoder Zll'atno popraVlio.
Na kraju me moma da je ne ostavim u njezinoj borbi
prot iv i .cia je kroz to sigurno provedem. Re:t<;ao sam '
da ne mogu niSta obecati, ali da eu uciniti sto mogU da joj
pamognem. Ponovo se osje6rla pI'ioLiano &retnom.
Za vr ijeme ovog lijecenja s tekao sam evrsto uvjer enje da
je nepokretnost bioenergetskih funkcija u vidnom segmentu,
ukl jucujuci mozak, bila srediste akutnog katatonog napada.
Nekoliko drugih SlIueajeva pritajene i ocite shizofrenije s ka
tatonim slclon'Ostima potvrdiva>Io je avo uvjerenje. Dalje ispi
394
395
tivanje ove disfunkcije moglo hi otkriti da je ona oPCenlto
specificna za akutni shizofreni slom; ona .moze takoder
ograniCi1ui cwaj mehaDlizam na ,izyj esne tipove 'shizofrenije
Njeno glavrw obiljezje je zastoj pokreta i, s njima, zastoi
bioenergetskog funkcioniranja mozga, naroCito njegovih
ceonih i baznih dijelova.
Orgonomija je prestanak bioenergetskog funkcioniranj a
nazva1la aTIorgonija. Ova je simptomatologija [lajprije
otkri-vena u kanceroznoj biopatiji. Ali sada sam je sreo u
shizofrenog bolesnika za vrijeme katatonog napada. Bilo je
ispravno ,pretpostaviti da je vecina simptoma katatonog na
pada bi'la posljedica vise ili manje potpunog zastoja bio
nergetskog funkcioniranj a na periferiji organizma. Poka
zalo se da je ovaj zastoj prati'lo iIi cak uzrokovalo povlaeenje
bioenergije do srzi biosustava. Nepok retnost, flexibilitas
cerea, ustrajnost, tromost govara ili muti zam, prema tome,
trebalo jepromatrati kao izravne izraze nepokretnosti. S
druge strane, takvi simptomi kao automatS'ki 'pokreti, mani
rizmi, eholaUja i, naroeito, iznooadna provala jakog bijesa
mogE su se razumjeti s obzirom na pokusaj ostatka pokret
ne bioenergije da probije nepokretnost nasilnim -iIi auto
matskim pokretima iz srediSta prema van. Olaksanje koje
obieno dozivljavaju katatoni bolesnici na,kon napada bijesa
i poboljsanje u slici bolesti koje slijedi, mogli bi potvrditi
nase tumacenje. Sto je potpunije oklo.pljivanje, sto se siri
dublje prema biolostkoj jezgri,tOIliko veCi mora biti bijes
u provali. Inaee, takva provala bi bila nemoguca idoslo bi
do propadanja s gubitkom tez,ine i prestankom biofunkcija
jedne za drugom. Takoder treba pretpostaviti da se para
noi,dna shizofrena slika mijenja vise iIi manje izmenada u
katatonu ako biosustav izgubi svoju sposobnost da podnosi
jake bi'Ofizieke provale energije. Potpuno konaono stezanje
biosustava u ta,kvlim slueajevima bHo bi ,reakcija na poku
saje sirenja ostalih zivotnih poticaja.
Naroeito treba naglasiti da nepodnosenje zdravog prosiri
vanja od strane bolesnog organizma Cini srz bolesti.
G).UNKCIJA SAMOOSTECIVANJA U SHIZOFRENIJI
Znamo iz lijecenj a <lusevnih biopatija da su samoubojstvo
oj samoranjavanja izazvani nepodnosljivim bioenergetskim
zastojem u organizmu, 1<:ada radi rasterecenja nema na ras
polaganju ni rada ni <lestmktivnih akcija, .ni orgastic,kog
zadovoljenja. Psiholoski motivi takvih radnji su sekundar
ni i -slucajni; obieno su oni puke racionalizacije radnje. U
shizofr enog bolesnika, a naroeito u katatone vrste, samora
nj avanje stjeee posebnu funkciju. To je postalo jasnim kada
Su pokusaji samoos teCivanja u nase pacij entice otkrili svoju
IIlotivacij u.
Dvadeset i sesta seansa
Odveo sam je u orgonsku prostoriju i opet ispitao povr
sinu njezine koze orgonski nabijenom zaruljom,3 napunje
\IlOm plinom. Tada sam je zamolio da mi ,pokaze dijelove
koze koj e osjeca mrtvima i da protrlja zaruljom ta mjesta.
Na moje veliko iznenadenje, pokazala je upravo ona ista
mjesta gdje je sebi zadala udarce: na zglobovima ruku,
gdje se jednom posjekla; na dlanovima, na sed'lu nosa; na
slj epooCicama; i, najnaglasenije, na grudnoj kosti, gdje
je nekoliko puta urezala u kozu kniz. Ova mjesta nisu da
vala sj aj orgonski nabijene zarulje, za razliku od drugih
mjesta. Njih je osjeca,la >>'lTlrt vima U svome samoopazanju,
i ona su bila nenabijena, tj. mrtva, objektivno.
To je najvazniji novi podatak 0 biofiziokom stanju u shi
zofrene psihoze. U nase pacijentice, misao 0 Zrtvovanju
neprij atelj.skim silama oeito je bila izgradena na temelju
ispravnog opazanja jakih bioenergets,kih disfunlkcija povr
sine koze. Ponasala se upravo onako kao mnogi shizo.freni
bolesnici u dusevI1Jim bolnicama; oni su gnjeCili kozu, doti
cali celo, trljali vrhove prstiju 0 zid, pokusavali da pokrenu
vjerte, njihali udove itd., na uobieajeni nacin; neki to cine
godinama. Ovi stereotipi i automatizmi nisu se do ovog
casa r azll'mjeli. Sada se pokazuje da su ove kat atone radnje
bile izrazi ocajnog ali beskorisnog pokusaja da se zadobije
osjecaj u dijelovima tijela koji su umrli. zelio bih nagla
siti naroCito kat atone grimase. Katatoni bolesnici obieno
imaju jako ukoceno lice, poput maske. Pravljenje grimasa,
zato, cini se da je pokusaj da se pokrene umrtvljeno mi
sicje lica.
Teorijski bi odvajanje pojedinih dijelova tij ela itli cijelih
organskih sustava iz podrucja samoopazanja, u skladu s
ovi m biofizickim otkricima, bilo izravan rezultat nedostat
nosti u orgons-kom naboju u odnosnim dijelovima ili orga
nima. Prisilno-neurotski biopat sarno osjeca opcu prazninu
i mrtvilo; shizofreni biopat opaza disfunkciju mnogo jasni
je i neposrednije. On nam moze reCi toono gdje je disfunk
cij a smjestena, ako obratimo tpaznju na ono sto govori i
J Usp. moj clanak Orgonsko pulsiranje, 0 luminaciji, 1944.
397
396
razumijemo njegov jezik cuvstvenog, tj. bioenergetskog, iz.
raza.
Opravdan je zalkljucaik da shizofreni urn opisuje objek.
tivne procese. Normalno, zdravo funkcioniranje organizma
izraiava se u r avnomj ernoj bioenergije u bio
sustaV'U koja i u,pr avlja njime. Dobro znam da se krecem
dui putova koje josnitko nije znanstveno izucavao. To ne
sarno da je novo podrucje, vee t akoder ni Cij e podrucje, da
tako kaiem. Samoopaianj e dobrog ras-poloienj a i srece, Sna
ge .i sdgurnosti, posljedica jeuskladenos ti u jednu cjelinu
svih samotlipravlj aCkih dj elomicllih funkcij a razliCitih orga_
na U organizmu. U sk!ladu s t ime, osjeeaj rastavljanja, cije
panja, d epersonalizacij e itd. u shizofrenom biosustavu mo
r a biti posJjedica neuslcladenosti pojedinih organa i sustava
energije u tij elu. To je kao da neki od organa - predlaZelll
posebno mozak - odvojeno postoje, r azdvoj eni od citavog
organizma; kao da ne :postoji nikakav dodir i nikakvo je.
dinstvo izmedu bioenergetskih jedinica nazvaruih organi.
ma. Dusevna i cuv,stvena zbrka i dezorijentacija su izrav.
na posljedica zdravog samoopaianja ovog rastavljanja.
Nasa j e pacijentica reagirala sasvim jasno: kad se javilo
zastiranje cela, osjeeala je da su vijuge njezina mozga
isprepletene poput zapletenih crijeva. Meni se takav opis
cini punim racionalnog znacenja. Usprkos rutinskom pri.
govoru mehanistioke neurologije, cini se nevjerojatnim da
bi mozak imao vijuge poput crijeva i da se III isto vrijeme
on ne krece, poput veCine drugih organa, kada vrsi svoj
rad uskladivanja i prenosenja sredisnjih poticaja. Nije Ii naj
razumnije pretlpostaviti da je m ozak gr aden od vijuga po
put crijeva upravo jer se krece poput peristaItike dok funk
cionira? Neke zdrave osobe koje su navikle intenzivno raz
misujatdiznose da osjeeaju veliku vrueinu u mozgu i U
celu kada misle s velikim naporom; da osjeeaju zar, i
da taj zar nestaje kada na,por prestane; s druge strane
vidimo blijeda, nepokretna, hladna cela u slucajevima du
sevne nedostatnosti i pseudodebiliteta. Ako se malo zami
slimo nad ovim pitanjem, cirri ,se ociglecLnim da se mozak
ne bi ponasao drukcije ad os'talih organa za vrijeme jakog
funkcioniranja. Stvaranj e tophne je dobro poznat znak fi
zioloskog napora u m iSiCima i u cuvstvenom stanjlll spol
nog uzbudenja. Nedost ata,k stvaranja topline se Jako vidi u
slucajevima s rriSlkom bioenergijom, kao u kanceroznih bio
patija, anorgonskih sIabosti, anemije itd. Prema tome, to
nije razlog da se pretpostavi .da m ozdano tkivo ne razvija
vise energije i, s njom, viSe ,topline i gibanja za vrijeme
teSkog rada.
Dovoljno dobro znam da ova p retpostavka zvuci eucino i
neObiOilo klasicnoj patologiji, za koju je mozak. nepokre
tan organ, uspI1kos p ogreSuoj pr ettpost<llvai da upravo mozak
sa svojim t alamickim i subtal amickim nastavcima proiz
vodi sve poticaje zivotne aktiwlOS'ti. Ne slaiem se S ovom
teo
ri
jOll1. Vjeruj em da j e ona potpuno .pogresna; da joj
protUI'jeCe rote Oinjenice zir\rotnog fuu::IlkoioIDr3lIlja , kao s,to
Su u va bica bez mozga i vaini vidovi filozofije op
cerrito. Vi chlji,v dokaz pokr etnosti mozga j e tesko navesti,
'kao sto sam vee rekao. Ali ne moZe 'ViSe biti nikakve r a
zumne sumnje da je mozak taj koji je funkci onalno (a ne
strukturno) poremecen u shizofreniji. Mehanicke i st'IUktur
ne promjene javlj aju se kasnije kao posljedice funkcional
nib bioenerget skih disfunkcij a; medu nj ima, cirri se da su
bitni prestooa:k gibanja i neuskladenost bioenergetskog po
Ij a akcije. Moramo se sloziti s t ime da zbog neuporabe moi
danog tkiva dolazi do njegovih atrofickili promjena, bas
Ikao sto do atrofije misica dolazi zbog njihove neuporabe.
Ako je toCno, kao sto se Oini da jest, da ob11k orgooa odra
Zava .klretanja bioenergije, tada je mozak sa svojim
bogatim vij ugama oilliGan primjer bioenergetske funkcije
orgooskih oblika.
Cuvstveno i bioener.getsko rastavljanje u shizofrenog bo
lesniika vodi, kao sto d obro znamo, prije iIi kasnije do op
eeg propadanja orgaWma s losim tjelesnim zadahom, gubit
kern. teiine, jakim biokemijskog metaboliz
rna i katkad takoder 's pravim .kanceroznim razvojima. Shi
zofreni bolesnik propada biofiziOki i zboggubitka sposob
nosH da upije hioooergi}u i da zaddi njezinu normalnu
razinu.
Da se opet vratimo 'nasoj pacij ootici koja je dala tako
mnogo u vida u zagonetke shizofrenije: lijeCio sam je ne
koliko t jedana orgonskim aikwnulatorom. Orgon je imao
izrazito p ozitivno djelovanje na nju; uzrokovao j e, kao i
u drugim slucajevima orgazmickog st ezanja, proSirenj e au
tomat skog zivcanog sustava. Njezino s e lice zarumenjelo,
oci postale opet j asne, govor je postao bIZi i uskladeniji,
i ona bi cak osjeeccla zadovoljS'tvo u orgonskom akumula
toru nakon petnaest do trideset minuta obasj avanja. To
je bila velika nova nada za moguee biofizicko Jijecenje po
cetne shizofrenij e.
Kombinacij a fizicke i ,psihijatrijske orgonske terapije bila
je ad velike pomoci. S almtnim povlacenjem bioenergije
moglo se baviti pomoeu samog <IIkumu'lat ora. Psihijatrijska
orgonska terapij a pomogla je da se dovedu na povrsmu shi
zofreni mehanizmi iz veee dUibine.
399
398
I
Za vrijeme dvadeSet i sedme seanSe pacijentica je bila
vecinam dobro raspolozena, koi a cela bila je pokretna, a
oei vrlo zive i jasne. Al i .njezino je disanje bilo ogra_
niceno. Moguce je, nairne, ispumpati na povrSinu osta_
tak patoloskih mehanizama. Dokle god je jos moguee da se
izazove tjeskoba pomocu disanja iIi izvjesnih tipienih polo.
zaja tijela, biofizicka struktura nije u stvari bila ociSeena
od svojih disfunkcija. Kada sam ispumpao njezina cuv
stva, izgubila je svoju veselost, si'Je su bile blizu, celo
je postalo olij edo 'i nepokretno: Nesto se ubacuje izrne
du koze cela i mozga, rekla je. To je, rekla je, bio uvijek
s,lucajkada ,su sHe bile u blizini; obicno je nestajalo s
njima.
Za vrij eme sljedeceg -razdoblja (dvadeset i osma do tri
deset i druga seansa) cinilo se da je pacijentici mnago bolje.
Ponavljala je: Ja ne znam da Ii zehim da ozdravim ...
Covored to, mislila je da ne zna sto ee j oj se dogoditic
ako ozdravi. U nekoliko navrata prekIinjala me: Molirn,
pomozite mi protiv sila ... nisu sada u blizini, ali znarn
da ee se vratiti ... takoih oSe bojim ... spasite me ...
Dotada je vee bilo potpuno jasno da su sile bile nje
zini iskrivljeni opazaji plazmatiCkih orgonskih strujanja; da
ih je voljelai 'll isto vrijeme ih se bojerla; kada god bi stru
janja postala jaca, ona bi zapala u stanje naHk na stupor.
Osjecanje ,sila, bijeg u psihoticke mehanizme i nepokretnost
vidnog segmenta cinila je funkcionalil1o jedinstvo.
Mogao sam vidjeti da se bori.Ja protiv opakih, Zllih izra
za u svojim ocima. OhraoJ:1ivao sam je da se prepusti i da
istjera taj izraz. Uspjela je s izvj esnim naporom, i odmah
se osjecaIa mnogo bolje; ali u isto vrijeme cini'lo se da se
priblizavala katatonom stanju kada god je stvarala izraz
jake mrinje u oeima. Jednom je us tala, kao u stuporu oti
sla 'll radnu sobu, uzela grijalicu i ukljucila je vrata
radne sobe; tada je iz vjesaIica na vratima izradi,la kriZ.
MOraJia je da umiri sUle i Ulgodi im, rekla je. Takoder mi je
tIleSto kasnije rekla da osjeca sarno dijelove Sovoga mozga;
drugi dijelovi su hili Lskrivljeni i zato j e bila zbunjena.
Dobro sam znao da ce morati proci kroz jak napad tje
skobe, s moguCim potpunim zapadanjem u katatoniju, kada
se plazmati6ka strujanja probiju punam snagom. Ciniolo
se da to ovisi iskljucivo 0 tome da Ii ce se prepustiti punom
disanju iill ne. Moglo se vidjeti da obuzdava dj,sanje uvijek
kada su sille postajale suviSe jake.
Za wijeme sljedeca cetiri tjedna (u proljece) bilo joj
je mnogo balje. Dobro je radila u uredu gdje je preuzela
posao; bHa je drustvena i vesela; napadi povlacenja postali
400
SU ri1etki i nis'll bili tako jaki 'kao ranij e. Istina, k atkad
bi se vratila svome shizofrenom stavu i radnjama. Na pri
mj er, jednom je dosla s trbuhom obavijenim ljepivom tra
kom da bih se odriala zajedno . .. Neurotski biopat bi
jednost avno izrazio strah da ce se rasprsnuti ; nasa je pa
cij entica doista poduzela mjere protiv rasprsnuca na tipic
no psi hotican naein. Ali, oboje smo razumjeli sto se zbiva,
zasto je radila takve stvari, i ona je znala savrseno dobra
kada ce prestati da ih cini . J ako sam se naprezao da j oj
kazem sve 0 opasnosti koja predstoj/i, i ona je razumjela
s pravom shi zofrenom inteligencijom.
Takoder j e postupno naueila da pravi izraz ubilacke mrZ
nj e u oei ma a dase toga ne prestrasi. To joj je daio izvje
stan osjecaj sigurnosti protiv njezina straha da ce poci
niti zlocin; uvi djela je da se ubilacka mrznja moze izr a
ziti potpuno, i da to ne ZJIlaCi da covjek. zaista mora da
ubi je.
Radio sam stalno i oprezno na smetnjama disanj a u nje
zinom grlu, s izvjesnim uspjehom. Ali nikada ,se nij e pot
puno prepustila cuvstvenom disanju. Pomalda je svoje glav
ne osjete s grudi na trbuh; bio je to znak p oma"ka oil opa
zanju njezinih orgonskih strujanja .prema podrucju geni
tal nih organa.
J ednom je nestasno pokusala da stavi petlju oko svoga
vrata da vidim da Ii bih ,se mogla objesiti. Ove su rad
nje j os imale prizvUJk opasnos!i ako sebe; ali su zivahnost
i humor u njima umanjivali opasnost. Znao sam da se pa
oijentica jos nije izvukl a iz mogucnosti da doista pocini sa
moubojstvo. Njezin je lijecnik primijetio veliku promjenu i
ohrabrivao njezin terapijski napor. Ovaj je psihijatar bio
od velike pomoci i susretljiv.
Bilo je jasno da su se i osjeti ,koji je prate
kretali prema genitalnom podrucju. Preorgasticki osjeti su
bili blizu. Zato je glavni terapijski problem predstavlj ala za
kocenost koja je jos prevladavala u 'nj ezinu grIu. Znao sam,
ako se ta zakoeenost ne uspije pokrenuti na vrijeme, ako
genitalno uzbudenje probije veli kom snagom uz jos prisut
nu zakocenost u grlu, ona ce definitivno postati katatoni bo
lesnik. Bila je to tJrka protiv vremena da se ukloni zako
cenost u gI11u prije potpunog razvoj a genitalnog uzbudenja.
Jednog se dana potpuno predala di sanju i osjetila odmah
istovjetnost orgonskih strujanja i sila. Zna,la je to odmah
i sasvim jasno, a da nije ostalo ni kakve sumnje. Njezin se
grudnJ. kos pokretao sasvim automat ski. Imala je jake os
jete strujanja u Citavom tijelu, s izuzetkom genitaInog po
drucj a od mons pubis prema dolje. Pitala je: Da Ii bi bilo
401
moguce uciniti tijelo cij elim a da se ne <lira duSa? BUo
je to najcudnije pitanje. Zar je dusa predstavljala gem.
talni osjet iIi eak same genitalne organe? Najvjerojatnije
jest. To bismo ocekivali !kad su sile predstavlj ale tjelesna
strujanja; kada se, nadalje, vrhunac tjelesnih strujanja do
iivio u genita:lnim organima, kao sto je priroda predvid.
jelaoc , tada je bUo logieno da je dusaoc takoder bila pred
stav,lj ena preoJ:1gastiekim osjetima ugenitaInim organima.
Oni su bili razdvoj eni od opaianja toliko vremena da su
mogli biti opafeni sarno ,kao strane sHe i kao dusa, najis
t aknutiji dio samoopafanja. To je bilo potvrdeno kada je
tvrdila da ne zell da se njezina dusa izlijeci.
Pacij entIica je .tjednima vrio dobro swrawvala. Svailci put
kad bi prirodno disanje donijelo genitaIno uzbudenje, ona
bi se usprotivila na ,psihotiean naell i zgrcila misice bedara,
duboke aduktome miSice, na nacm poznat u svih vrsta
pacijenata.
Trideset i treca seansa
Genitalni organi su bioloska oroda energetskog rasterecenja
i stvaranja vrste. Potonja funkcij a je simko poznata i pri
znata. Homo normalis, medutim, koji je nasljednik homo
sapiensa, koj i je, nadalje, nas'ljednilk homo divinusa, osudio
je biofizicku funkcij u energetskog rasterecenja; one se vra
tilo bo davo u masti covjeka. Bioloski jaka jedinka nije
Zrtvovala ili nij e IDogla zrtvovati svoj racionalni sud za
htjevima crkvenog miSljenja; velika prirodna snaga dosla
je u sukob sa zavisnoscu jedinke 0 njezinom rodlu i nje
zinu drustvu. U ovim okolnostima genitalne snage nastav
ljaju da djeluj u, ali su one r azdvojene ad ostalog organiz
ma kao Iose Hi kao grijeh, te se vracaju tkao davo, kao
sHe izvana u podrucj e shizofrenije i rnistioizma opcenito.
Ova je cinjenica postala nesumnjivo j asnom za vrijeme
daljeg napredovanja nase pacijentice. Od Tauska 1919, po
znato je u psihijatriji da u shizofrenoj misli genitalnii apa
rat predstaVilj a progorutelja. Ali nije bilo poznato da to
ima mnogo dublje biofizicko znacenje; da je to jak osjet
zivog strujanja u tijelu, a ne same u genitalnim organima,
kojli postaje stran i nepodnosljiv u malodobnika isto tako
kao i u psihotika. Genitalni organi toliko prevladavaju sa
rno zato sto n jihovo uzbudenje izaziva najjace osjete zi
votnosti.
Rekao sam pacijentici da sada ima zadata'k da nauCi osje
cati svoje genita'lno podrucje upravo tako jasno kao sto
osjeca druge dijelove svoga tijela. Pustila je potpuno maha
402
disanju, ali bi ubrzo postajala zbunjena i pjegava u lieu
kada god bi se pribliZhla struj anj ima u zdjelicL Vidio sam
da se jako grci u bedrima po prvi put. Sile su poceZe da
probijaju do podrucja kojem su pripadaZe: naime u gem
tal no podrucje.
Govo
ri1a
je nekako zaplaseno, bojailjivo i p rigusenim g'la
som; relda je da je mtko nije razurnio s obzirom na ove
osjecajc. Pocela je da opisuje opsimo sto je douvlj avala
kada se to dogodilo ill zapocelo da se dogada u tom po
drucju. SiJ.e nekako ueine da stvari u sobi oko nj e po
primaju cudan i zraz; postaju sasvim neobicne. Nisu,
dodus , promijenile svoj oblik, ali su poprimile zivi izraz,
e
znacenje zivih bica. Nesto cudno se pojavlj uje iz njih; one
cini se da zele da mi kaiu vafne stvari, kao da su oiivje1e.
Tada je postala zbunj ena i ,prestrasena.
U pocetku cisam mogao razumjeti zasto su stvari posta-
Ie zive oko nje kada je ona sarna bila blizu toga da dode
u genitalno uzbudenj e. Tada je postalo jasno: U j akom bio
seksual nom uzbufl enj u orgonsko energetsko podrucje orga
nizma znatno se prosiruje; svi osjetni utisci postaju jaci i os
tr iji. To se i njoj dogodilo; ali buduCi da nij e opazala ovaj
bioZoski proces kao svoj vlastit i, buduCi da je uzbudenje bilo
razdvojeno od samoopazanja, ORGONSKO ENERGETSKO
PODRUCJE OKO NJE, D02IVLJENO U VRLO zlVIM OS
JETNIM UTISClMA, POJAVILO SE KAO STRA..N: A, NEO
BICNA SNAGA KOJA J E OzIVJELA STVARl U SOB!.
Prema tome, proj ici rani psihoticki osjet proganjanja po
javio se kao pravi opaiaj stvarnog procesa: PSIHOTlK OPA
zA SVOJE VLASTlTO ORGONSKO ENERGETSKO PO
DRUCJE lZVAN SVOG ORGANIZMA. Sadrzaji osjeta, kao
sto su projicirane homoseksualne Hi razaracke misli, se
kundarne su U odnosu na bioenergetsko opazanje orgon
skog energetskog podrueja.
Zaustavimo ,se za t renutak i promotrimo kO'liko je s g u r -
na ova pretpostavka, bez obzira n a kliniOko i s:kustvo koje
je donijela nasa pacij entica.
Sprava za mjerenje orgonskog energetskog podrucja, koo
struirana 1944,4 pokazala j e postojanje orgonskog energet
skog polja izvan pOVirsine koze.
Orgonski uabijeni elektroskop reagira samo na energetsko
polje dlam.a koj'i se pornice, a ne na mrtvu tkarunU.
Osoilograf reagira kada se elektroda pricvrsti na mokar
rucnik i kada zivi organizam ili organ kao sto je ruka do-
dime rucnik.
Usp. The Discovery of the Orgone, sv. 11, 1948.
403
Bioni, jako oabijeni orgonom, ubijaju bakterije i stanice
raka na daljini Ii privlace druga tij ela. Ova sposobnost nes_
taj e u trenutJku smrti.
Ne moze se, prema tome, sumnjati u postojanje sestog
oSjetHa, u orgonsko opazanj e izvan povr sine organizma.
Objasnio sam pacijentici funkciju orgonskog energetsko
g
polja kako se vidi u bionima, krvnim stanicama i u napravi
za mjerenja polja. Razumjela je i pohvalila me da sam
prva oso'ba koju poznaje kOja joj je pomogla na razumljiv
nacin objasniti njezine duboke dozivljaje.
Zelio bih ovdje ukratko spomenuti dva sIucaja parano_
idne reakCije kojli pokazuju cinjenicu da se proganjajuca
osjetilna halucinacija u izvjesnim slucajevima javlja nakon
opazaja orgonSike energije izvan kozne povr5ine.
Prije nekoliko godina lijecio sam zenu kOja je patHa od
vaginalne neosjetljivosti. Bila je udana, ali nikada nije do
zivjela ni'kakve osjete u zdj edici. Nakon izvjesnog vremena
poceo se javljati orgazamski refleks; uskoro je bio dovoljno
razvijen da bi obnovio prirodne fiziOlos.ke funkcije u vagi
nalnim mukoznim membranama i zlijezdama. Izvijestila me
da je njezin suprug, Cini ,se, prilicno zadovoljan razvojem
njihova odnosa. Medutim, nakon nekoliko dana dovela je
svoga supruga 'k meni u ocaju: on je d05ao na misao da ja
u svojoj zlobi djelujem na njega elektricnim strujama pre
ko njezine vagine. Bilo je odmah ocHo da je razvio para
noidnu progonstvenu misao. Bio je smjesten u bolnicu s
dijagnozom paranoidne shizofrenije.
Zasto se suprug ..slomio psihotickikada je njegova su
pruga razvila jaka vaginalna strujanja i uzbudenja? Ne bis
mo mogli odgovoriti na ovo pitanje prije nego 5tO su bile
otkrivene funkoije organizmicke orgonske energije. Sada se
to Cini jasnim: .njegov vlastiti energetski sustav je mogao
podnositi genitalni zagrljaj samo do vremena dok se nisu
jaV'ljali jaki osjecaji. Kada se njegova supruga pocela opo
ravljati, njezin je organizam sasvim ocitoizazivao struje i
jaka uzbudenja u njemu. Nj egov je organizam paranoidno
.reagirao na ovaj dozivljaj rascjepom. Ja sam lijecio nje
govu suprugu; prema tome, utjecao sam na njega elektri
citetom preko njezine vagine. Pokazivao je tipicne shizofre
ne scimptome.
Ovaj slucaj pokazuje da se u organizmu jednog partnera
zbivaju stvarne fiziolos ke promjene kada se genitalno funk
cioniranje mijenja u drugog partnera. Ovo vrijedi za slab
ljenje osjeta kao i za pojacano uzbudenje. testo vidimo
u orgonskoj terapiji da se mlii i zena oporave kada se
bioenerget ska situacija promij eni na bolje u partnera .toji
je na lijecenj u.
Muskarac s jasno zacrtanim psihotickim mehanizmima
obicno j e r eagirao jakom tjes kobom nakon sto bi okrenuo
ocne jabucice prema gore. Osjecao se kao da se gusi do
smrti. Jednog dana sam ga opet potakao da okrene jabu
cice prema gore. Ovaj put realkcija je bila naroCito jaka.
U tij eku napada t j eskobe zurio je u jedan ugao sobe, driao
vj ede si'Tom otvorooe, zapoceo da vice ,i pokazJivao s uZa
som prema kutu. "Zar ne osjeeate, vikao je, tamo, upravo
je tamo, izlazi iz zida, zuri u mene. Tada je iznenada sko
cio i potrcao ,s uzasom u taj ugao iz kojeg je osjeeao da
dolazi pogled. Doveo sam ga do te reakcije nekoliko puta.
popustala j e postepeno i konacno sasvim nestala.
U ovom je slucaju takoder doslo do projekcije. Bioener
getski, medutim, nisam imao 'llJikakva razloga da sumnjam
da se njegovo polje orgonske energije uzbudilo daleko izvan
njegova tijela i da je to omogu610 psihoticku reakciju.
Da se vratimo nasoj pacijentici: za vrijeme nekoliko slje
deCih tjedana bila je ,sretna, racLila dobro i nije imala
[li kakvih prividenja; cinilo se da su sile otiSle. Ali jed
nog dana, kad je ponovo vidjela svoga lijecnika, rekla mu
je da ne zna da Ii da nastavi rad sa mnom, da je postala
zbunj ena i da ne razumije mehanizme .koje joj objasnja
yam.
Okrenula se protiv mene na zao nacin. Za vrijeme seansi
sa mnom ponasala se oholo, nabusito, kao da me prezire.
Lij ecenje joj je onemogueilo da zivi u zbiljskom svijetu
zbil j skih ljudskih biea; izgubila je kredo 0 izvan koji
se cinio tako mnogo chljelom nje. Kako ee biti u stanju
da opstane u tom svijetu ako postane genitalna? Dobro je
znala, rekla je, da su ljudi losi; ali nije zeljela da zamijeni
svoj svijet za zbiljski svijet.
Odbila je moj prijedlog da bi mogla razviti sposobnost
da zivi svojlim vlastitim zivotom a da ne mora pobjeCi u
svoj shizofreni svijet. Na to je odgovorila da svijet takav
kakav jest ne dozvoljava ljudskim biCima da dozive sreeu
spolnog jedinstva, a da im ne nametne teske okove i boli.
Zato ona viSe vo'li svoj svijet prividenja gdj e je ana svoj
vlastiti gospodar i zastieena silama.
Njezina ocjena drustvene situaci je, ukoliko se ticala spol
no ekonomskog nacina zivota, cinila se sasvim razumnom.
Niti j edna njezina kriticka misao nije se mogla pobiti sa
stajaliSta Ijudske dobrobiti iii drustvene sigurnosti ili mo
raIne cjelovitosti. Na primi er: za vriieme nj ezina puberteta
bilo je trenutaka veIikog zdravlja i bistrog rasudivanja: eez
405
404
nula je da je Imladic zagrli i da ga voll; ali tada je
misao gdje da ga voli, i sto ueiniti sa svojim rodacima kOj i
bi j e mucHi d a su same nagadali sto ona radi; bojala se da
ce je ,poSilati u popravni dam; znala je da ce postati 2Jlo.
cinka arko bude uhvaeena i da ce biti odvedena u neku usta_
novu. U to vrijeme nij e mala da ee kasnij e p rovestU. mnogo
godina u dusevnoj boLnici. Ali njezina patnja zbog uskra_
eenih tjelesnih uzbudenja postala j e tako j aoka da je konac_
no pozdravila mr tvilo dUSevnih bOlnica.
Da Ii je trebaia da se pokori svoj oj bolesnoj majci, koja
ju je grdila cijeli dan, mrzHa oca, govorila pogrdno
o njemu, bla tila njegovo hue gdje god i kada god je mogla
j er se povukao od nje? IIi, kako je mogla razviti svoju veliku
inteligenciju na nekom polju lj udskog nastoj anja okada nije
imala svoj u vlast itu sobu, kada je nj ezina maj1ka otvarala
's-va naslovJjena na nju? Bi'la j e p ritJijeSnjena izmedu
svoje neodoljive tjelesne Zudnje za muskarcem j drustvene
nemogucnosti, u svojoj zivotnoj situaciji, da zadovo-Iji ovu
zelju. RazdobIje ove dil eme bilo j e kratko, ali muCno. Tada
su po prvi put stvari oko nje postale zive i t inilo se da joj
govore. Najprije je hila znatiieljna; ali ,kada su one postale
jace, postaola je uplasena i konaono zbunjena. Gdj e ce ona
zavrsiti i gdje Ce Svijet oko nje zapoceti? Znala j e sve ma
nje. Tada bi se j aviIi poticaji za ubojstvom i bilo joj je
teskoda se obuzdava da ne nanosi ozlj ede Ijudima. Zato
su se zidovi ustanove ciniIi pnibj eZistem od veW<og napora i
proganjanja ad strane njezina vlasti tog organizma.
SljedeCih je t jedana bila bistr a i sur adivala je; zeljela je
da je oslobodim nj ezinog dozivljaja ozivljenih stvari koji
ju je ta,ko jako plasio. Osjecala se smrtno uplasenom od
dmgog swj eta. Zamolio sam je da QPiSe taj drugi svijet.
Nacrta'la j e ovaj dijagram:
SOBA ZRCALQ
r----------__ ,
1I , A S'''en; S';j " B " . Dmg; S';j". :
1______------_.
Moe siIa ocit ovala se u njihovoj sposobnosti cia joj otva
re svijet B kada se osj eeala tjeskobno U ,svijetu A. Ovaj
drugi svijet bio je sasvim stvaran, mada je znala sa
vrseno dobro da nije bio stvaran.
Pacijentica je poeela da 0paZa Ill1Ttvil0 u svome grIu. Ra
zumjela je po prvi p ut u nekoliko mjeseci na sto sam
mislio ,kada sam joj govorio da zadrZava disanj e, da treba
da pokusa da zrak istisne van, d a treba cia pusti grudi da
padnu iIi da se spuste.
Osjeca'la se uznemirenom kada su se grudi pokretale pre
ma dolje dok je zrak prolazio kroz njezin glot is. Kada je
osjecala jako uzbudenje u donjem dijel u trhuha, rekla je:
Bojim se necega sto ne osjecam, ali znam da j e tamo ...
Proj ekcij a i lll1ist iHkacija t jelesnih strujanj a bile su posIje
dica nedostat ka jasnog opazaja organskog osjeta koji je
ipak bio opaZen.
VI1lo je tesko pravi m rij ecima izr aziti takve biofizicke
fumkcij e. Te funkcije su izvan domasaja nijeci i misli. VJ:11o
je fOl'mulirati u rijeci dozivlj aj u kojem se proces u
organizmu opaza a ipa,k i ne opaZa kao vlastiti. Ali ne mo
ze birti nikakve sUlIUlje da je upravo to kl juc za razumije
vanje shizofrenog cijepanja i proj ekoij e tjelesnih osjeta.
Nj ezina inteligencij a ocitovala se o,pet .kada j e sarna
od sebe for mulirala razliku izmedu histeri okog i shizofre
nog d ozivlj aj a: prvi, r ek:Ia je, sastoji se U otudenju j ednog
organa iz cijelog tjelesnog d ozivlj aj a; poton.jd se ,sastoji u
otudenj u, Uipr avo kao u histerij i, uz pogresnu interpretaci ju
i mistifikaciju samostalnog opaZaja.
Ovaj j e opis u skladu s najvjest ijim biopsihijatrij s-kim
shvacanjima procesa. On odgovara s vakom tipu mistickog
dozivlj aj a; mistioizam opaZa tjelesni proces kao otuden i
kao da potjece izvan osobe, izvan njenog svij eta.
Pacijentica je hila u stalnoj neravnotezi izmedu razum
nog spajanja svoj ih osj ecaja i shizofrenog p r ivida. Ocekivao
sam da ce ,se nj ezin shizofreni proces potpuno razvitri. kada
samoopazanje uspost avi do di r s tj elesnim uzbudenjem u
punoj snazi. Moja sou se oceki vanj a pokaza'la toonima.
Trideset i cetvrta seansa
Pacij entica je dosla sa zivim shizofren1m prividenjima. Ubrzo
naikon posljednjeg postupka, kada je uspostavil a dodir sa
svojim tjelesnim strujanjima, poj avHa se dijarej a. Imala
je iskrivlj ena crijeva ... i nesto se !po:kreta'lo dol je prema
genitalnim organima. Povraeala je sve sto bi pojela; mu
eili su je jaki vjetrovi. Noeu je vidj ela mnoge cudne oblike
i li kove u svojoj sobi s dugama oko njih. Bilo je 06to da
se orgonska energij a brzo kretala u njezinu tijelu i izazvala
uzbudenje crijeva. Bilo j e, nadaolje, ocito da je pogresno
tumacHa veCinu svoj ih osjeta. TliZiIa se: Ne vjerujem
vam ... vi ste sIoini s njima [sa silama]; one se koriste svim
407
406
moguCim sredstvima da mi naskode ... one su otrovale
hr anu, taka da sam morala povracati . . . one cine da pada
kjSa da hi me uzrujale... nikada prij e nisu se mijesale u
svakodnevni iivot ... sada to Cine ... t o je vasa greska ...
Misao da je otrovana maze se lako razumjeti kao poslje
.ctica uzbudenja 'koja su natjer ana natrag u gornja crijeva
u obrnutom smjeru, tj. u poticajima da povraca. Poticao
sam je da se viSe pokori silama. Uspjela je da se pre
pusti jos potpunije. Kada su se poj avili jaki drhtaji u cije
'10m ti jelu, ponovo je otiSla. Doveo sam je natrag ustinuvsi
je. Ali su njezi ne oci os tale prazne i "daleke. Koza na celu
hila je nepokretna; drhtala je uz jaku tjeskobu.
To je sarno za sebe bio veliki korak naprijed. Ocekivao
sam to. Znao sam da ce se svi nj ezi ni shizofreni simptomi
r azbuktati kad se njezini organski osjeti razvi ju i kad budu
potpuno opaieni. Ali nisam znao kakav ee bit,i ishod: pot
puna katatonija iii ozdravljenje? Rizik je morae biti preu
zet, jer bi katatonija iona'ko bila jedini rezultat bez lijece
nja. Takoder sam znao da je opasnost od samoubojstva
velika. Uvjeravao sam se u njezino povjerenje i postenje.
Prizna1a je da je, ,kada su njezine ruke postale potpuno
mrtve n eko vrijeme prije nekoliko dana, imala poticaj da
ih odreze. ... Sarno da yam mogu vjerovati ... ponavljala
je. ... Sada su zavladali sa mnom ... cine sa mnom sto
fele . . _ ne mogu se vise boriti s njima ... Pogodilo me da
je odb ila eigaretu koju sam joj ponudio za vrijeme seanse.
Sumnjala je da eu je otrovati.
Trideset i peta seansa
Pacijentica j e dosla u stanju potpunog vegetativnog Soka.
Njezina je koza bila pjegava od plave do crvene boj e. Drhta
.Ja je i njezine su oci bile jako zamagljene. I edva je mogla
govoriti. U pocet ku se cinilo da je voljna da suraduje. Ali
kad su se poj aviH grcevi na njezinu lieu i ramenima, izne
nada je skocila, izvukla noi iza 'leda i krenula na mene. Po
stao mi je obicaj da budem na oprezu zbog takvih stvari.
Zgrabio sam joj ruku, istrgao DOZ iz sake i rekao joj ostro
da Iegne i ne mice se. Vikala je: "Moram vas ubiti ... mo
ram ... moram . ..
Kroz vise od dva desetlj eca doZivljavao sam i razumije
vao ubojstveni bijes prot.:i v mene od strane Ijudi koji su se
na smrt prestrasili mog znanstvenog, stvarnog opi sa orgon
skih strujanja. Nail azio sam na taj strah kod kandidata za
p redsjednika, komunistickih osloboditelja, fasistlckih misti
ka, dobro prilagodenih psihoanaIiticara, neuroticnih sudskih
408
psihijatara, neurokirurga, direktora du-s evnih bolniea, ouko
loga koji lij ece beznadne sl ucajeve, shizofrenih bolesnika,
politi svib vrsta, spletkarskih i ena mojih suradnika itd.
cara
fako sam znao cime se bavim. Bila je playa od srdibe; uvi
jek iznova je pokusavala da skoCi na mene, da se docepa mog
vrata i da me udari ... c iniIa je to otvoreno i iskreno, dok
biopatski psihoanaliticar koji Ise osj eca ugrozenim mojim
ucenjem ide okolo suljajuCi se i ogovarajuCi, govoreci lju
dirn da sam u bolnici za dusevne bolesnike, iii da zavodim
sve
a
moje pacijentice, iIi da sam upravo pokopan. Sto se
toga tice, vise volim ponasanje svoje paeijentice. NaJkon
izvjesn og vremena slomirla se saswm neshizofreno i plakala
gorko poput djeteta. Plakala je dugo, i to je bilo cuvstveno
potpuno. Na mahove je postaja.Ja bijesna, prokiinjala svoju
rnaj ku, oca, svi jet, eijeli sustav obrazovanj a i medicine,
driavnu bolnieu i tamosnje lijecnike. Na kraju se smirila i
objaosnila: nakon posljednjeg tretmana, spontani pokreti u
donjem dijelu trbuha su je obuzeli; osjecala ih je potpuno;
njezini genitalni organi su jako svrbje1i po prvi put u
njenom zivotu; pokusala je da se zadovol ji, ali bez uspjeha.
Morao sam poduzeti jake mjere opreza protiv moguce
nesrece. Znao sam da se, ako lijecenje ne uspije da ucini
paci jenticu sposobnom da podnosi i ujedini svoje t jelesne
osj ete, m O-be oceki'VaJti rnajgore. Upozorio sam njezine ro
dake da poduzmu potrebne korake da je smjeste u bolnicu.
Netko ce ponovopitati zasto sam preuzeo velik rizik, zasto
je nisam zatvorio odmah. Moj je odgovor ponovO: znanstveni
rezultati ovog pokusa bili su ogromni; zatvoriti pacijenticu
znacilo bi zaustaviti pritjecanje znanstvenih obavijesti; to
bi takoder znacilo okoncanje svake nade u njezino ozdr av
ljenje. Bila je 'pred ozdravljenjem i zasluZila je da ga do
segne. Konacan ishod pokazao je da je ovaj stay ispravan.
Ali u to vrijeme nisam znao konacan rezultat.
Trideset i sesta seansa
Pacijent ica je dosla kaosno; nije zeljela da dode. Ne sV!ida
mi se [ situaeija] ... r ekla je. Osjeca,la sam ugodu u eita
vom tijelu; moj e t i j ~ l o je sada jedno, ali mi se to ne svi
da .. , Bila je gotovo potpuno opustena; njezino disanje
funkcioniralo je dobro. "zeljela bih da se vratim u svoj sta
d svi jet . .. volje1a sam sile ... Bojim ,se da bih mogl
a
sHno
zelj eti da spavam s mladieem ... (Nikada nije zagrlirla
m uskarea.)
dobro poznate :zmakove jakog preor
pokazi vala je sve
ugode. Moglo se dogodi ti: iIi Ce je za
gastickog straha ad
.---
409
hvat it i strah do te mj ere da se panovo potpuno povuce i
vjerojatno zauvijek, ili ce joj poei za rukom da se prO'bije
dO' potpunog zdravlja.
Trideset i sedma seansa
DosIa j e zaleCi se na pokrete u trbuhu i u genitalnDm PO'd.
rucju. Nij e imala nikakvu moe nad tim pDkretima. Napro
tiv, pokreti su imali veliku mDe nam nj ezinim ti jelDm. Prije
toga vremena nije mogla nista uciniti protiv sila, ali su
Dne mogle, t ako je rekla, ubiti me, j er sam izazvaD ovu si.
tuaciju pokretanja u nj ezinu t ijelu. Nije mDgla zivjeti s tim
pokretima. Kad bih ja bio mrtav, tada bi prestao utjecaj
koji sam VTsio na nju, a s njlime bi ta'keder i prestali po
kreti u n jezinu tij elu.
Da se na trenutak p Dnevo zaUlStavimo da razmislimo 0'
ovej situacij i: terapij ski rezultat je biD surnnj iv ukoIikD se
DdnDsiD na Dbnavljanje potpunDg zdravJja. KaD klinicka PO'
tvr da cijele teorije Drgazmi6ke Drgonske biofizike, situacija
je bila dr agocjena, bDgata mDguooDstima, sa sirokim izgle
dom na cijelo podrucje 'ljllldske strukt ure karaktera. AkO'
'pDkusamo safeti, onda nam se ,sljedeCi zakljueci cine sigur
nima:
1. Uboj ita mrznja koju smo ja i moji suradnici susretali
u tako mnogo Ijudi, podj ednako laika i strucnj aka, postejala
je zbeg izazeva spentanih pokreta u t ijelu, u ti jelima koja
nikada nisu dozivjela nezavisne pokrete, dDbrD peznate sva
ikDm zdravom, neokIepljenom indivi duumu.
2. Ovi pokreti, a.ke se otut1e i izdvoje iz punog
opazanja (= samDepafanj a), tvore dezivljaje ,svake vrste
misticizma. Na taj nacin postaje lako r azumljivim da je
psihopat poput Hi tTera vBe volie da ubija u proljeee.
3. Utjecajne sHe u shizofrenij i istevjetne su s plazma
t ickim pokretima u organizmu.
4. Mnoge vrste zlocinstava i IllmDrstava vaJja svesti na
t akve iznenadne prDmjene u ,strukturi ,petenoij aLnih iIi
istinskih zloeinaca.
S. Trajno Ijuds'ki organizmi podnose same niske
stupnj eve bioenergije i odgovarajuca cuvstva. One sto tvon
intenzivnu zivotnu r adost u neoklepljenih individuuma, nji
hoy pelet, njihevu fivos t, naime funkcioniranje biDener
gije na visokej r arini uz jaki energetski metabolizam, sa
svim je nepodnosljivo oklopljenom jndividuumu. Iznenadne
p r omjene od visoke do vrlo niske razine energije uzroktiju
akutnlll rpo1liStenost . S druge strane, iznenadne promjen
e
od trajno niske na VTlo visoke energet ske razine izazivaju
drarnatske i opasne situacije zbog nesposO'bnO'sti da se PO' d
nose jaki osjeti i ouvstva.
Zato se moze O'eekivati da ee biopsihijatrija prije i'li Ikasni
je uspjeti da opise ljudske strukture i karakterist iene reak
cij e izrazima bioenergetski metabolizam, cuvstvena tol e
I'ancija biofizicke uzbudenosti i sposobnost za energetsko
praz,t jenje.
TakvO' jedno energetsko stajaJiste bi 'nam omoguCilo da
upravlj amo, konacno, ljudskom prirodom, ne sa slozenim
rmislima <i dO'zivljaj ima, vee s jednostavnim energetskim
funkcijama, kao stD upravlj amo osta:l om prirodom.
Trideset i osma seansa
Pacijentica se osjeeal a prilicne dob rD, bHa stalezena, bistr a.
pokusala je da se zadovolji; osjecala je jako kucanj e u va
gini. Medutim, odvejila je sveju desnu ruku; ni je mDgla
stisnuti ruku prtlikom rukovanja. Objasnio sam jDj da se u
Dvom odvaj anj u njezine desne ruke odrafavale neike jako
obuzdavanje, koje morame iskopati iz dubine. lITo bi bilD
suviSe epasne, relda je.
Ovdje je bilD pesrijedi, oCigledno, vrlo staro i dub Dko
kecenje pokreta fizickDg samezadDvoljenja desnem rukom.
Trideset i deveta seansa
Znao sam da je meram pr ovest i ikr ez genri talna cuvstva sto
je brle i sigumije mDguce ako zelim izbjeCi konacan slom.
Bila je vrle pokretna i bistra t Dga dana. Kada je disanj e
napumpalo devdljno orgazmicke energije, n jezina se zdje.
lica pocela trzati sarna ed sebe. Jaki osjeti koj i 5U st ruj ali
pojavili su se i ona j e edbila da nastavi. lzj avila je izne
nada da je zbunjena (nije bila). Prilikom sljedeceg susret a
sa svoj im lijetnikom zatajila je cinjenicu da se osjeca mno
go bolj e, kako bi vrata za pOVTatak u belnicu zadrlala otvo
renima. Ako kr enem dalje, to ee mi uzeti meza,k . .. Misli
la je d a ee izgubiti sVli jest : ORGAZAMSKA TJESKOBA se
probila naprijed. Na kr aju seanse uc-inila je znak kriza kake
to cine katolici.
U 'je danaest sati ist e veceri zvala me t elefonom da mi kaze
da Mjesec "baca sjenke na ,pod nj ezi ne sobe i da je to
znak njej od nj ih , ali nij e bila u st anju da pozove sHe.
Uspio sam da je umiri m.
411
410
Cetrdeseta seansa
Bila je vrlo nesretna. Znao sam da je 6POlnO bila vrlo uzbu.
dena prethodne noCi, da nije bila u mogucnosti da dobije
zadovaljstinu i da je dostigla kljucnu tocku u svome zivotu.
Rekla mi je da je ocajnicki pokusavala da 'povrabi sile, ali
nije u tome uspjela usprkos dodiru s Mj eseeom. Bila je
uvjerena da su sile odbile da joj se p ridruze jer je zi.
dov6ka. Nadalje, rekla j e da nije zeljela da izgubi svoj svj.
jet; ne moze zivjeti u ovom svijetu.
Bilo je jasno sto je mislHa pod rijecju zidovska. To je
znacilo biti spolan i svinjski u isto vri jeme. Dvosmisle
nost ovih cuvstvenih dozivljaja potjeeala je iz cinjenice da
je zeljela da osjeti svoje tjelesne sile ali nij e zeljela da se
osjeca iii da bude svinjs'ki. To je bUo u potpunom skladu
s kliniekim iskustvom orgonske biofizike: ljudska zivotinja
teb za punim osjecajem i ostvarenjem svojih bioseksualnih
cuvstava; u isto vrijeme ana ih odbija i mrzi zbog njihove
nastrane iskrivljenosti. Bog 'predstavlja prvo, davo po
tonje; oboje je izmijesano u jedan bolan, zbunjujuci entitet.
To postaje sasvim oeito u shizofrenog bolesn.ika, ali je tako
der pri.sutno i jasno izrazeno u homo normalisa.
Da Ii je njezino odbijanje svij eta homo normalisa bilo
opravdano? Naravno da jest. Ovaj svijet je uniStio njezinu
prirodnu biolosku strukturu (Bog) i usadio davla; nje
zina majka joj je to uci nHa. Shizofr eni bolesnik poznaje
naeine homo normalisa i ima puni uvid u njihove kobne po
sljediee. Homo normalis je, s druge strane, Babbitt koji ne
razumi j e shizofreni svijet razumnog rasudivanja, ili, uosta
aom, svoga vlastitog.
Glavni je eilj ovog s,lucaja da opise psihoticku krizu u
odnosu na orgonska struj anj a i cuvstva biosustava. Od kraj
nje je vaznosti da usredotocimo painju na tu jedinu Cinje
nieu, a ne da 6krenemo 'llslijed zbrke shizofrenih mehani
zama j. halucinatornih misli. Mommo prodrijeti do zajed
nickog naZlivnika koji obilj ezava shizofreni s'lom, bez obzira
na sadriaje halueinaeija. Srediste Shizofrenog sloma je odre
deno silnim orgonskim strujanjima plazme koja tece bio
sustavom nesposobna da se bori s cuvstvenom burom.
Psihijatrij a je s.poznala da je psihoti6ki sustav pokusaj
da se obnovi izgubljeni ego (= svijet). AH ona nije mogla
reCi zasto se taj svijet ega rusi. Psihoticka rekonstmkeija je
,posljediea, a ne uzrok bolesti. To se mora imati na umu.
Takoder, narcistioka fiksacij a u dj etinjstvu nije uzrok slo
ma vee sarno jedan od uvjeta ,pod kojima d o l a ~ i do sloma.
Jezgra problema je biofi zicki rascjep izmedu uzbudenja i
opazanja i rezultirajuee nepodnosl jivosti jakih cuvstava od
strane biosustava.
(2) KRIZA I OZDRAVLJENJE
Pacijentiea je prosla kroz sljedeea tri razlicita razdoblja na
kraj u i poslije lijeeenja: (1) r azdoblje izrazito dobrog osje
canja i zdravlja; (2) iznenadni katatoni slom; (3 ) potpuno
ozdravljenje, bez psihoze kroz vise od pet godina nakon Iije
cenja.
1. Brzo napredovanje prema ozdravljenju:
Prvo razdoblje trajalo je oko mjesee dana. U pocet ku je
cesto plakala jer 's.He' me ne zele VliSe; jer .sam 'zidovska' . ..
S tjelesnim osjetima i povratkom njihova opai anja, sile
su potpuno otisle.
Tada je pocela uzivati u svome novostecenom zdravJju.
Obicavala me zvati da mi kaze da joj nije potrebno :lijecenje
taj dan, da se osjeea dobro i sretno, da bi radij e igrala tenis
iIi pogledala neku predstavu. Radila je uspjesno i sretilo
u uredu.
Za vrijeme terapije disala je potpuno; dozvoli1a je da se
njezina cuvstva razviju slobodno, plakala, smijala se, govo
rila vrlo inteligentno i bez traga zakocenosti iii ustrajanja
na necemu. Ali nisam sasvim vjerovao ovoj situaeiji, zbog
mojih iskustava s reakeijama na jaku orgazamsku tjeskobu.
Znao sam da nije sigurna sve dok ne prihvati svoju biolosku
ulogu kao zenka u zagrljaju s muskarcem kojeg ce moGi
doista voljeti.
"Sile nisu vise b ile u blizini. Na povrsini se nije mogao
vidjeti nikakav trag shizofrenih simptoma. Ali je bi lo mnogo
znakova da shizofrene funkci je jos rade u dubini, iako bez
visokog stupnja bioenergije.
Oklij evala je da prizna djelotvornost orgonske terapije.
Znamo da paeijenti, koji ne cijene dobre rezultate, goje bilo
kakve neprijateljske osjecaje u pogledu svega sto se moze
,smatrati ostatkom tjeskobe.
Naglasavala je da za svoje ozdravljenje zahvalj uje samo
velikom Gospodu. Razvila je misao da zdravlje znaci stal
nu, neprekidnu sreeu, bez primjese tuge i briga. Nije pri
hvatila moju tvrdnju da zdravlje znaci takoder sposobnost
da sepodnese udar neprijatnih situaeija i briga.
4U
412
OsjeCala je 'sYoje genitalno podrocj e !leao da pripada njOj
n.e vise kao ali j e da
zelJ e za spolmm sJedlllj en] em. NIJe bilo UOpce nikabe
surunje da nij e dopustala da se problem spolnog sjedinjenja
pomno istraZi. Bila je neodredena i spretno izbj egavala raz_
govor koji se ticao ozbilj nog ljubavnog zivota.
Tada
,
polaJko, sumnj ivi znaci preds tojece nesreCe poCeij
su se povecavatJi..
Pocela me nazivati var alicom i opasnim covjekom koji
je izazivao 1ose stvari u lj udima. Dna nije f elj ela nikakvu
orgasticku moe, r ekla je, mada j e dosla k mem izricito jer
sam j a razr adio taj pojam cuvstvenog zdravlja.
J ednog dana dosla j e s metaInim kr izem objesenim oko
vrata; l!.!Upila ga je za deset centi da bi umirila 'sUe'". Upo
zor io sam je da ne bude suvise optimisticna vee da oee
kuje viSe davolskih stvari iz dubine svojih eUy<stava. Sroijala
se tome.j uvj eraval a me da pr etj erujem.
Pokazivala j e znakove bij ega iz daIje terapij e. Zeljela je
da dode samo jos na nekoliko seansi. Rekla je da nisam
dovoljno obrazovan, nisamdovoljno vjest za nj u. lei ee na
policiju da me optuii da radim 'lose stvari.
Tada, jednog dana, uopee nij e f eljela da suraduje, ostala
je u kaputu i ubrzo otiSla. Telefonirala je isto vece ispriea
vajuCi ,se zbog svog ponasanja i rekla mi da me jos uvijek
jako treba. Zatim su dogadaji brzo ,krenuli na lose.
2. Iznenadni katatoni slom
Pacijentica j e dosla na slj edeeu seansu u vr.Jo losem zdrav
stvenom stanju. Provela j e uZasnu noc; stvari i oblici u
sobi postali su tivi; na zidu se poj avila sj ena i ispruzHa
ruku da je zgrabi. Nisam osj ecala nika'kvu tjeskobu, ali
bio je to uiasan dotivlj aj, r ekla je.
Dsj eeaIa se malo bolje !kada su se tjelesna s trujanja raz
vila i kaela j e dopustila njihovo opazanje.
Mi sut radan j e dosla sasvim zbunjena, s jakim disocijaci
jama u govoru i mislima. Sve su stvari bile cudne; sve su
radnje biJe str ahovito slozene; kada je nesto iSlo lose, mi
slila je da se sile ispreplecu s njezinom voljom. Nj ezin po
sao u uredu bio je velik teret, j edva podnoslj iv. Njezin govor
za vrijeme cijele seClinse bio je j ako r etarcLiran i veeinom
nerazumlj iv, ali je snazno pokusavala da je razumijem.
Bila je u sobi za ter apij u oko 19,20 sati r adi toga da se
obuee. Jedan od moj ih pomoenika nasao j u je u 20,50 sati u
kataleptiOkom poloi aj u; nij e se mogla pokrenuti; ostala je
u istorn polozaju sat i po. Vrlo polako i s velikirn naporom
eJda nam je da ni je hila u stanju da pozove pomoe. Na
plazmaticke stroje koj e su prijetile da ce je svladati
bjez
in
je organizam reagirao lkatatonom kataIepsijorn, to
'es
t
potpWlom zakoCenoscu.
J Sljedeceg dana pacijentica se oporavila od svog katalep
tickog aapada, ali je umjesto toga razvila misao 0 velicini.
Ova nova iluzija je ocito imala funkciju da sprij eci tok bio
energije u njezinorn organizmu i opaianj e prirode u njoj.
Kada su se za vrijeme seanse j avili ja:lci preorgasticki
osjeti, iznenada je r ekla: Ja sam suviSe velika i suvise dobra
da bill bila Zivotinja . .. Nekaliko mi nuta kasnije: ... 'Sile'
me prirnoravaju da zarezem duboko u svoj lij evi obraz. Ali
ja tu upravljati soborn; j ata ,sam od njih [sila] ...
strucnjaku za orgonsko-biofizicko fWl'kcioniranje ova reak
cija je j asan izraz iluzije snage zbog tI1ovog i zadovoljava
juceg dozivlj aja biofizickog. vagatonog sirenja nj ezinog pIaz
matskog sustava. Jos uvijek nesposobna da potpuno prihvati
i uiiva u funkcij i ugode, okrenula se protiv nje pomo6u
svoje iluzije: sada j e bila eak jaca od sila, tj . j os j aca ad
zivotinje u sebi. To se usikor o potvrdilo na vrlo drastican
nacin. Sljedeceg dana primio sam od nje ovo pismo:
Cetvrtak
Naknadni dodatak - afektivni (trebalo bi biti eektivni)
advokati gimnazije u Rimu. Vi to ne vidite besmrtnom snagom
VOlje da se prezivi i postigne. Moj dub je u stanj u zbunje
nosti zbog dijelova koji ovamo pristaj u i zbog mog dobrog
i posla. Vi niste namjestili dijelove za mene, nitko nije
to uCinio i ne slaZe ih i zato idem psihijatrima da to prona
demo - Vodene bebe, bonea Diana i priCe dra DooIittlea kada
sam bila dijete. Ja sam vrIo vrlo stara od Buddhe i Moham
meda u spiljama i Izis na r aspecu ja sam uvijek potiStena po
svojoj naravi. Moram imati jasan odgovor, ne time da pro
mijerum svoj e misIi kako ste vi rekli - to ne rjesava nista
- ali vi ste vrIo vrio dobri moje misli nisu misli vee breme
nito znanje stavijeno u moj u glavu. Recenice napisane u knjizi
koje znaju kako i zaSto trpim napisane za moje 06 samo bez
autor ova znanja ili volje. Bremenite misli.
Ali panika je iz jezive zbrke koja boli.
Tu je jos jedna poruka da se doda vas oj zbirci. Dna se
moze pokazati jednog dana izvanredno vrijednom - ne bih
morala da kaZem rekla sam vam.
Da Ii znate tko sam ja? Rekla sam yam da eu vam reei pot
punu sliku - i Grci i Rimljani - stari naravno - uklapaju
se pravo u sliku. Pretpostavljam da ste euli za his
415
414
JA SAM NJEZINO USKRSNUCE
1 tu su oni koji su suprotstavljeni Stranim Silama _ ima
ih vjcrojatno pet. - Gospod na lijevo, drugi su viSe iIi manje
pones to protivnici - To su oui koji katkad donose strah jet
su cesto protiv mene i muce me mudro. Vidite potpuna rein.
karnacija nije uvijek prisutna i kada je tu sarno dio ja sam
podlozna da me zavedu ove druge sile. Nisu mi ostavljene
sveeenice itd. - ne u ovom svijetu tako se moram sarna
boriti - a ja nisam uvijek puna potpune nadmoCi da to lako
ucinim - Gospod naravno - moj je saveznik. Kada sam pot.
puna kao ovo vece u vasem domu - nema NiSta sto ne mogu
uCiniti - ako to zelim - po dolasku kuCi bio je tamo poli.
cajac uaredujuCi nekome da ugasi svjetla u dueanu _ zbog
opreza radi zracnog napada - nadala sam se da ee mi nesto
reCi ili netko drugi - narediti mi da nesto ucinim _ BUdale
su ovi ljudi oni ne mogu ocijeniti moju velicinu _ oni je ne
vide - oni vide sarno nesto neobicno ali oni ne znaju moe.
Pitanje samoubojstva je tesko zbog pitanja statusa izvan
- da Ii eu iCi natrag do mog prvobitnog rodenja ili naprijed
u buduce kraljevstvo - sve dok se pitanje ne rijeSi ne mogu
uciniti niSta. Smrt je druga sila, ona je sasvim dobar, ozbi.
Ijan lik - dosla je davno - ali otada ne. Danas jedna je isto
kao pros Ii tjedan ali to je Zlo, mislim - Vidite ja kao Izis
nisam potpuno na is tom stajaIiStu kao Drugi _ u nacelu
jedan razlog zasto sam predodredena da zivim oVdje na zemlji
i snosim ovaj zivot - problem na koji mi nikada nisu rekli
odgovor
zemiji
- sto je glavni razlog iza ovog bivstvovanja U3
To je dovoljno da se piSe
F.
Imena su tako beznacajna
Sarno obiteljski ostaci _
uopce ne stvarni _
Posta-Ia je bozica Izis zbog svoj ih jakih tjelesnih osjeta;
psihoticko iskrivljenje osjeeaja snage i misije Ii dodir sa
svemirom su ocito posljedica njezine nesposobnosti da do
pusti puno opazanj e prirOdne orgonske snage i da je uziva
kao zivi organizam, potpuno i zdravo. Zato se cinila oprav.
danom moja tvrdnja da shizofreni za razliku od
neurotika, ima punu mOe svoj e prirodne or gonske energet
ske funkcije; on se razlikuje od zdrave zi votinje,
juCi covjeka, utoliko 5tO odvaja opazanje od uzbudenja 1
tako svoj osjeeaj snage pr etvara u i1uzije velicine, a SV?j:
,s,labo opazanje dal ekog UZbudenja u iluzije izvan i mlsll
pr oganjanja.
Cim se da su ovi uvidi od prvor azredne vainosti za razu
mijevanje cijelog podrucja psihot iCkih iluzij a; tu nij e vaino
da Ii j e cijepan je izazvan o visokom temperaturom kao u
postpuer peralnoj amencij i, iIi postsifili t ickim strukturnim
'lezij ama kao u bolesnim dozivljajima progresivne paralize,
ill stvarnim shizofrenim cijepanjem. Bit ostaje ista.
Nakon 5to j e jedins tvena funkcija organizma rascijeplj e
na, biofizicki procesi u organizmu ee se opazati kao sHe
stranc egu, u obliku halucinacij a iIi obmana r azlicite vrste.
posebni mehanizmi koji razlikuju iluzij u u progresi vnoj pa
raolizi od i'luzije u puerperalnoj groznici Hi iluzije u demen tia
praecox, ovdje nisu vaini. Ono j e vazno, medut im. j e
osnovna nepovezanost opazajnog aparala i biofizickog susta
va uzbuc1enja.
Nasa je pacijentica opisala ovu ,patolosku situacij u vrIo
j asno za vr ijeme svijetlih trenutaka u ovom r azdoblju nje
zina sloma:
"Svi jet je vrlo daleko . .. a ipak vrlo btizu ... on me se
uopce ne lice.. . a ipak bolno osjecam sve oko sebe ...
Kada avion proli jece imam jasa n osjeeaj da motor cini gIas
ni j u buku da bi me uznemirio . .. Ptice pjevaju glasnije da
bi me izludile ... To zvuci gIupo, ali j a iskreno vjeruj em da
to one rade u tu svr hu . . . Ljudska bica me gledaju i pai-
Ijivo prate sve sto radim . . . Jedva mogu podnijeti sve te
mnoge utiske . .. Kalko eu biti sposobna da obavljam svoj
posao? . .. Zelj ela bih iCi natrag u bolnicu gdje ne moram
radi ti i biti odgovorna.
Kasnije:
Biste li mi dozvolili da progutam ovaj kriZ? To bi mi
pomogio da sve bolje podnesem. Kada je sarno jedna 'sila'
u mojoj blizini. mogu je podnijeti; ali kada ih ima u blizini
mnogo, t ada to ne mogu podnijeti; moja sposobnost da to
podnesem ni j e dovo'ljna.
To je zaista jasan j ezik. Moramo sarno nauciti da ga sIu
sarno da bismo ga razumj eli, umjesto da sokiramo takve
.slomlj ene Ijude. Homo normalis se zatvara u svoju sobu iza
navucenih zavjesa kada ga smeta sjaj no sunce, kada ne moze
podnij eti udar prirodnih sila. Stara brblj ava usidjelica prica
ruzne price 0 zaljubljenim parovima, j er nj ezin organizam ne
moze podnijeti uzbudenje 'koj e u njoj izazi va funkcioniranje
Ij ubavi oko nje. Biopatski Fuhrer uhija milij une Ij udi jer ne
moze podnijeti nikakav zivi izraz. Zlocinac ubija onoga tko
izazove u njemu osjeeaje Ij udskosti i dobrote. Shizofreni
bolesnik se r aspada cuvstveno i biofizioki.
Pacij entica j e zapala ill ,stupor u toj istoj seansi, opora
vila se, i j edan od njenih r odaka j u je odveo kuci.
417
416
Sljedeceg dana u 13,30 sati progutala je kriZ koji je nosila
na grudima. Dos1a je na seansu s velikom boli. Najprije je
uzela krrii SalIno u U'5ta. Tada je otisao dolje sasvim sam. ""
BOlilo ju je u grkljanu, ali je konacno skliznuo dolje kroz
jednjak. Namjerava'la je da udovolji Bogu ovom radnjolll
i da odvrati ljude od toga da je gledaju. Prestrasila se kada
je progutala kriZ, ali joj se Bog nasmijao. Zeljela je da ode
na visoko brdo, da rasiri ruke prema nebu; tada bi Bog
dosao do nje i zagrl io j e.
Njezina jaka zelja za genitalnim zagrljajem bila je na taj
nacin skrivena u obliku psihoticke misli da je zagrli Bog.
Dao sam joj odmah da pojede veliki komad kruha. Gle
dala je u krull i rekla: Ovdje su oCi [ rope u kruhu] koje
m e gledaj u .. .
Odveli su je privatnom lijecniku koji ju je pogledao na
rendgen. Kr i z j e bio u ielueu. Lijecnik j e m ao za orgonS/ko
terapijski pokus i suradivao da bi pomogao da bUde drZana
izvan bolniee. Ali svi napori bili su uzaludni. U moj oj dugoj
Jcarijeri lijecnika istrazi vaca vidiosam mnoge ljude koji su
radije umrli nego da dozvole opazanje svojih bioenergetskih
osjeta strujanja. Bio sam svjedokom da ljudi idu u rat ra
dije nego da rizikuju kaznu da kazu istinu. Zato me nije
zacudi lo da vidi m pacijentieu da radije ide u dusevnu bol
n ieu nego da dozvoli puno genitalno uzbudenje u svom
organizmu.
Kr iZ je kasnije odstranjen p r irodnim putem. Ali sljedeceg
dana primio sam ovaj izvjestaj od jednog od njezinih ro
daka koji ju je Cuvao;
/zvjestaj ad 23. svibnja, 1942.
Najprije sam postao svjestan neke promjene u njezinu po
nasanju kada je zamolila svoju majku da ode i rekla da ce
nesto sebi pripremiti za jelo. Kasnije sam saznao da je upor
no trazila da majka ode iz kuce. Postavila je stvari da jede.
Kada sam kasnije pogledao, stajala je kraj praonika s casom
u rud, koju je badla u jednu stranu praonika. Casa se nije
razbila i ona je pokusala da je udari malom Iopaticom, ali
bez uspj eha. Mislio sam da ce se ozlijediti, pa sam joj pri
stupio i ponudio da za nj u razbijem casu. Dala mi je casu,
koju sam razbio. Pokupila je komade i paZljivo ih staviIa u
kantu za smece.
Nije bilo drugih ispada za vrijeme obroka. Ostala je u ku
hinji i promatrala me; njezine su oci imale cudan pogled.
Poslije obroka pripremio sam za sebe tus. Tada, odjednom,
dok sam bio pod tusem, vrlo sam se iznenadio vidjevsi je da
418
ulan u kupaonieu s velikim kuhinjskim nozem u rukama. Bila
je potpuno gola. To je prvi put da sam je ikada vidio golu
pred sobom.
Pitao sam je za sto treba noz. Rekla je da ga je upotrije
bila da otvori vrata, da podigne zasun. Tada je poloZila noz
na umi vaonik i pogledala me. Pretvarao sam se da nastavljam
s pranjem, ali sam je sve vrijeme drzao na oku. Sarno je
stajala tamo, ne govoreCi niSta i promatrala me. Pokusao sam
da r azgovaram s njom, ali nije imalo smisla. Imenada je
skocila na rub kade u kojoj sam bio, stavila ruke oko mog
vrata i pokusala me gurnuti pod vodu. Moj je vrat bio pun
sapuniee i njezin zahvat nije bio siguran. Primio sam je za
zgl avke i udaljio od kade. Pitao sam je zasto je to ucinila.
Rekla je da me zeljela vidjeti pod vodom. Stajala je gleda
juCi me neko vrijeme i tada otisla.
Kada sam izasao iz kupaonice, bila je u drugoj sobi. Svjetla
su bila ugasena i sjedila je u tarni. Nisam ulazio u sobu, vee
sam slusao pazljivo koliko sam mogao. Nakon nekog vremena
zacuo sam zvuk kao da se nesto trga. Sto je to bilo sto je
trgala ne mogu reCi, i nakon sto se to nastavilo odredeno
vrijeme, otiSao sam da vidim sto radi. Potpuno je poderala
stranice iz knjige The Function of Orgasm dra Wilhelma Reicha
i spremala se da zapocne trgati drugi primjerak knjige kada
sam joj ga oduzeo. Bila je obucena u ogrtac za kupanje i
nastavila hodati po mraku.
Kada sam je ponovo primijetio, popela se na ormar u pred
soblju i stajala tame u katatonom stanju, cigareta joj je visje
Ia u ruei. Nakon otprilike deset minuta, za koje je vrijeme
stajala nepomicno na ormaru, nazvao sam dra Reieha da ga
zapitam sto da ucinim. On je predlozio da je dovedem do
telefona da razgovara s njim. Uzeo sam je za ruku i povukao
dolje. Pala je u moje ruke prilicno lako. Ali kada sam je
zapoceo voditi prema telefonu, pocela je da udara i zahtije
vala da je ostavim. Ostavio sam je. Navukla je ogrtac za ku
panje i sjela da razgovara s drom Reichom telefonom. Ostavio
sam je samu i otisao u drugu sobu.
Dr Reich mi je savjetovao da joj dam dvije tablete za spa
vanje i stavim je u krevet. Ali nakon sto je govorila telefo
nom, bilo joj je mnogo bolje i rekla je da zeli posjetiti neke
nase ozenjene prijatelje s kojima je imala dogovoren sasta
nak. Oboje smo otiSli do njih i tame proveli vece. lake joj
nije bilo sasvim dobro, bila je prilicno bistra. Kada smo stigli
kuci oko dva sata u noCi, uzela je dvije tablete za spavanje
i otisla u krevet.
419
Spavala je cijelu nedjelju i odbila da ustane bilo da jede
iIi iz kojeg drugog razloga. Konacno je ustala u ponedjeljak
ujutro, ali nije otisla na posao taj dan.
Nekoli:ko ..sati nakoD primitka ovog pisma, pacijentica mi
je telefonirala. i:elj ela je da )l ucini nesto, ali mi ne moze
r eCi sto ... Poznavao sam pacijenticino stanje dovoljno
dobro da sam bio siguran da nece ucinit i nista okrutno.
Znao sam da su duboko smj esteIl'i shizoidni mehanizmi pro
bili i da j os uvijek probijaju; da je ispolj Ha neke od njih,
ali takoder da su njezino pristajanje na lijecenje i njezino
povjerenje u mene bili dovoljno jaki da je za drze od opasnih
radnji. Element obostranog povjerenja imao je veliku tezi- '/
nu u nasem odnosu. Obecala mi je da ce otiCi u bolnicu ako
bude potrebno; morae .sam vjerovati njezinu obecanju ako
sam zelio da ozdravi. Ne mozemo shizofrenog bolesnika vra
titi u zdravlje ako ne podupirerno njegovu zdravu strukturu
i ne oslanjamo se na nju. Ona je mala da joj vjerujem, i to
je bilo najmocnije jamstvo protiv stvarne opasnosti. Dalji
razvoj kao i konacan ishod dokazali su da je ovaj stay bio
ispravan.
Poslijepodne istog dana nazvao je njezin Todak: potpuno
se svukla, popela na visoki ormar i os tala tamo u stavu kipa;
rekla je rodaku da je ona boZica Izis. Takoder je pristupila
svome bratu seksualno naglaseno, nakon sto ga je pokusala
utopiti u kadi.
Nakon jedan sat njezin je brat ponovo nazvao: jos je sta
jala tamo nepomicno; oCito se nije mogla maknuti. Savjeto
vaG sam njezinim rodacima da sacuvaju mir; rekao sam irn
da ona prolazi kroz odredenu cuvstvenu situaciju, da je nje
zino ddanje izvan bolnice, ako je ikako moguce, bitno, ali da
treba da pozovu bolnicka kola ako osjeeaju da je situacija
opasna. Nisu morali da zovu bolnicka kola.
Takoder sam im rekao da me odmah nazovu u svako doba
ako dode do bilo kakvog pogorsanja. Nisu me nazvali sve do
sljedeeeg poslijepodneva. Pacijentica je atiSla u krevet pret
hodno veee vrlo iscrpljena. Sada, u cetiDi sata poslijepodne,
bila je jos ukrevetu i nije zeljela da ustane. Njezina je
majka upomo nastojala da je izvuce iz kreveta. Rekao sam
im da ostave pacijenticu da spava; bila je oeito iscrpljena
trebala odmor nakon velikog napora koji j e prozivjela.
Pacijentica je spavala sve do poslijepodneva treceg dana,
i dosla da me posjeti u sest sati poslije podne. )lBila je u
bolnici da lSe upise ponovo, ali je bolnica bila zatvorena.
Rekao sam joj da treba da ide nat rag u bolnicu ako osjeca
potrebu da to uCini. Rekla je da ne zna da Ii da ide natrag
Hi ne. Bojala se da ce 'potpuno propasti a1ko ode natrag.
Mor sam se sIoziti da je ta Qpas-nost bHa prisutna i da je
ao
bil a
Bilo
velika.
je savrseno jasno u ovoj seansi, nakon velikog napa
da, da je bila i savrSeno bistra i vrlo blizu potpunog kata
tonog sloma u istio vrijeme. Nikada prije nisam vidio veliku
jas i zdravlj e zdruieno s katatonim stanjem na takav
nOCU
naCin. Obieno se stanje jasnoce i zdravlja vraca nakon sto
pacijeI1Jt prooolje katatorui !Suupor pomo6u zestokog bijesa.
Ovdje bijes nije bio vidljiv, ali ,se jasnoca borila protiv ne
pokretno
sti
. Koja ce funkci ja pobijediti na kraj u? Nisam
z,nao; nitko to nije mogao reci.
Njezi na katatona nepokretnost je biola w lo ja'ka i time
.povecala opreku prema njenoj jakoj potrebi da komunicira
sa mnom, da mi govori, da kaze sto se zbiva u njoj. Govorila
je vrlo jasno ali vrlo polagano, svaka je rijee izlazila s veli
korn teskocom. Njezin izraz lica bio je poput maske; nije
mog
1a
pokrenuti miSiee lica; ali njene oei nisu bile zastrte;
naprotiv, imale su sjaj velikog zdravlja i uvida. Izrieaj,
mada polagan, bio je jasan i sreden, logiean i svrhovit.
Ti j ekom otprilike tDi sata rekla mi je da je neki dan
pot puno pala u drugi svijet. "Sile su uspjele da je povuku
u taj drugi svijet protiv njene volje. Konaeno je uspjela da
se vrati u ovaj svijet. A>li se osjecala jos uvijek vrlo daleko.
Ni je imala dodira sa stvarima i ljudima uopce. Sve se einilo
udaljeno, kao da je u velikoj daljini. Osjeeala se potpuno
ravnodusnom da li je bilo devet sati ujutro iii uvece, da .u
se Ijudi oko nje smiju ili plaeu, da }i je vole iii n e. Jako je
nastojala da se priblizi ljudima i dozivl}ajima, ali nije bila
sposobna da to ucini _
Zurita je u svijetlu mrtju na podu gdje se odrahvalo
svj etlo s prozOTa. Znala je da je to svjetlo, ali u isto vrijeme
izgledalo joj je neobieno, "strano, kao cia je nesto zivo.
Meni se emilo jasnim ,da je jasno opazala utiske, ali da u
isto vrij eme NIJE MOGLA USPOSTAVITI DODIR SA SVO
JIM VLASTITIM OPA2AJIMA.
Razlika izmedu njezine unutrasnj e situacije prije lijecenja
J sada sastojala se u tome da se prijasnje stanje jasnoce
izmjenjivalo sa stanjem zbr,ke; sada je hila zbunjena ali je
istovremeno mala savrseno dobro zbog cega je zbunjena.
Bio je to velik korak naprijed prema zdravlju. Ovi uvidi 'll
proces lijecenja od neprocjenjive su vaznos-ti. Oni ne samo
da nam govore sto se Z)biva u katatonorn stuporu, vee otkri
vaju vazne funkcije samoopaZanja i same svijesti. Svaki
~ r i r o d n i znanstvenik znakalko -s u odlueni ovi uvidi za bu
duce shvacanje najvece zagonetke p rirodnih w anosti, f.ttnk
421
420
~
cije SamoOpaZanja. A za vrijeme cijelog pokusa osjecao sam
se i djelovao daleko viSe kao prirodni znanst venik nego kao
PSihijatar. Savjetovao bih da samo psihijatri opremljeni ve
likom psihijatrij,skom vjestinom i temeljitim poznavanjem
problema uma treba da pokusaju takve pothvate u i s t r a ~ i _
vanju prirodnih funkcija. Ali, s druge strane, ne moze biti
nikakve sumnje da je takvo r izieno istrazi vanje nezamje_
njivo ako medicina treba konacno da ovlada ogromnim pod
ruejem cuvstvene kUge.
Sjeeal a se dobro da je pokusala da utopi svoga brata i
da otvori pHn. Ali je tvrdila da je Ono zeljelo da to ucini,
da je pokusala da se odupre tome, ali nije uspjel a. Zato
je zeljela da se vra ti u bolnicu. Bilo je jasno da ee, ako
uspije da zadrzi svoju bistrinu, psihotieke funkcije prestati.
To j e zahtijevalo da se ne skriva iza zastitnog zida bolnice.
Od ostalog razdoblja katatonije, sjeeala se samo dana ka
da je tamo stajala kao bozica Izis; ni je se mogla sjetiti slje
deea dva dana kada je nepokretna lezala u krevetu. Bila je
katatona kroz dva dana i bila je amnestiena u vezi s time.
Dopustio sam joj da govori kOliko god je zeljela. Opisivala
je uvijek iznova otudenje svijeta razlicitim rijecima i sli
,kama. Na kraju sam je poveo u orgonski akumulator. Nje
zine su reakcije postale brze nalron nekih dvadesetak mi
nuta i otiSla je u dobrom stanju. Prva od-Iuena pobjeda nad
tkatatonim slomom bila je dobivena.
Vratila se sljedeCi dan ponovo malo usporena. Zraeenje u
orgonskom akumulatoru odmah je ponovo ukloniIo plazma
ticko stezanje. Bilo je to vrlo dobro. Postalo je jasno da ce
orgonski akumuZator jednog dana igrati veliku ulogu u svla
davanju katatonih stanja biofizickog stezanja organizma.
Moram priznati da sam bio vrlo zacuden rezultatima do
bivenim pomocu orgonskog akumulatora, kada sam vee tada
- prije nekih sedam godina - bio dobro upoznat s nje
goyim vagotoniekim ueincima. Ipak, cijela stvar se pokazala
zaeudujueom i nevjerojatnom eak i meni. Zato sam mogao
dobro razumjeti reakcije nepovjerenj a na strani .lijeenika
kOji nikada ni-s u radiJj s orgonskom energijom.
Obavijestio sam njezinog brata 0 njezinom velikom pobolj
sanju, ali opet upozorio protiv suvise velikog optimizma.
Takoder sam mu savjetovao da bUde spreman u svako do
ba da je odvede u bOlnicu. Pacijentica se s t ime s<]ozila.
Tada, sljedeeeg jutra, dogodila se nesreea. Cijelo znaeenje
mentaliteta policije u vezi s bOlnicama za dusevne bolesnike
postalo je oeito na groteskan naein. Usprkos obavijesti koje
je javna slui.ba imaZa a pokusnom lijecenju i dobrim rezuZ
tatima postignutim do sada, i usprkos njihovom vlastitom
odobravanju svega toga, dvije medicinske sestre odvele su
pacijenticu sl jedeceg jutra u 7,30 sati u bolnicu Bellevue,
i to silom, a da se nisu posavjetovale ni sa mnom niti s nje
zinom porodicom. Pacijentica se nije opirala.
Ova bozanska svemoe bolni6kih psihijatara je najveca za
,preka istinski m naporima koji se ticu racionalne dusevne
higijene. MogIi su i trebali su barem obavijestiti porodicu
i mene. Ne. Osjeeali su se svemoenima nakon sto je najgore
prosl o, nakon sto su se pacijenticom baviJi vjes.to i muko
trpno iskusni biopsihijatar, porodica i sarna pacijentica. Po
tonj a se ponasala, s obzirom na situaciju, zadivJj ujuce. Iskre
no se nadam da ce pokret dusevne higijene jednog dana biti
u stanju da podreze krila sudu i boinickim psihijatrima i
prisiliti ih da S'lusaju Ii obrate paznju na nove medicinske
napore, pune nade, u slucajevima gdje oni sami ne odaju
niSta do kr ajnjeg neznanja. CijeJi napor mnogih mjeseci bio
je U opasnosti da propadne zbog ove akcije jayne sluibe.
Tada nisam uspio da pronadem kako je do toga doslo. Ne
moze biti ni,kakve prave dusevne higijene dokle god se do
p usta da se dogadaju t akve stvari.
I stina, pacijentica je reagirala o.pasno psihoticki 'll neko
Hko navrata. Takoder je istina, i ja sam to znao vrio dobro,
da sam preuzeo velik rizik. Ali poduzimamo rizike svakog da
na naseg zivota, ako ni u cemu drugome, onda hodaj uCi ispod
krovova s Iabavim crepovima. Pa ipak ne zatvaramo viasni
'ka kuee s Iabavim crepovima. Niti zatvaramo roditelje koji
masovno stvaraju zlocince. I ne zatvaramo suca koji osudi
nevin a eovjeka na smrt u e.Jektricnom 'stoleu. Zato, ne mo
gu nas uopce uzbuditi tako dobro kontrolirane akci je shizo
frenog boiesnika. Nasa je pacijentica bila, u cjelini, usprkos
svemu, mnogo manje opasna nego pojedini psihopatski neu
rokirurg koj i drii znanje izvan svoje dusevne bolnice, iIi
diktator koji upravlja milijunima. Ni tko nije trazio da Hitler
bude zatvoren; a ipa,k, o.dveli su ovu pacijenticu koja se ta
ko hrabro borita za zdraV'lje. Oeito je da iza takvih linstitu
cionainih m jera ima neSto daleko viSe nego puka zastita
javnos ti.
Jos je jedna einjenica ovdje vazna. Mi, medici nski orgon
ski terapeutikoji radimo s dubokim 'Ijuds.kim cuvstvima,
znamo iz iskustva da ce Cak i najprilagodeniji neurotilk zvu
eati di vlj e i nenormaino uhu neobavijestenog neuroJoga za
vrijeme orgonske terapije. Da takav ll1eurolog slusa jednu
jedinu terapijsku seans'll orgonske terapije, on bi sigurno
otrcao j avnom tuziocu, kao sto je jedan zaista jednom ueinio
u New J erseyj u. Kada duboka cuvstva, naroCito mrznja,
probij u oklop, koji je postupa,k apsolutno .potreban za izlje
423
422
cenje, ZIlalno da smo stvor ili umjetnu situacij u koja uklju.
cuje prave cuvstvene snage. Znamo da su cuvstva poten.
djaZno opasna, ali proces probijanja j e namjeran. Obieno
imamo pun nadzor nad pacijentom, i pripremali smo euv.
&tvooo probijanje danima i tjednima s najvecom paznjorn.
Isto vrijedi i za otvamnje trbuha za operaciju. Nitko nece
optuiiti kirurga za ubojst vo. I nitko ne prigovara okrutnoj
metodi terapije, iIi probijanje talamusa dugim igla.
rna, ill mahnitim operacijama na mozgu koje ubij aju paci.
jente.
Buduci da je neznanj e u cuvstvenim s tvarima ras.
prostranjeno, buduCi da, nadalje, svaki neznalica misE da je
strucnjak j er on sam ima cuvstva i moze, prema tome,
prosudivati biofizicke il i psiholo.5ke procese, situacij a u bio
'Psihijatriji je r azlicita od one u kirurgiji.
Ja nisam bio sasvim siguran ,koUko je mnogo cuv.
s tvene situacije u ove pacijentice bilo pos'ljedica terapij.
skog Postupka, a koliko mnogo pravi psihoticki .slom. Tam.
nicari su bHi vrlo da.Jeko od takvog razmatranja. Kasnije
cemo morati r eCi vise 0 mrlnji homo normalisa prema sziho
frenom bolesniku. Trebalo je sarno nekoliko dana da se sa.
svi m uVj erim da je pacijentica reagirala psihoticki u skladu
s terapijskom situacijom, a ne kao posljedica psihotickog
Sloma. Podnijela je lIlepravdu tako da sam joj se morae di.
viti. Iz bolnice je svome bratu napisala sljedece razumno
pismo malo na:kon toga .5to je bila tamo primljena:
28_ svibnja, 1942.
Mnogo ti hvala si pi sao tako brzo - znam da je nacin
mog odlaska i njegova neocekivanost morala biti veliki sok
tebi i mami - i ja sam biJa pa mogu zamisliti kako
ste se vi osjeeali. - Bilo kako, jedina stvar kOju mogu reCi
jest da je to bio nepotreban korak koji su poduzele bolnicke
vlasti - ali kako nisam mogla uciniti nista u tom trenutku
da ih sprijecim da me povedu - uzela sam to koliko sam
mogla
Zabrinuta sam za svoj posao. - Pitam se da Ii ce biti mo.
guee da nastavim tamo gdje sam prekinul a, ako odavde odem .
dovoljno brzo. Mrzim pomisao da izgubim odlicnu preporuku
koju znam da bi mi cni dali - osim ako se Ijute sto sam
otiSla a da nisam niSta rekla.
Ako primiS ovo pismo na vrijeme, tako da me mognes po
sjetiti ove nedjelje, dobro; ako ne, bit ce dovoljno i sIjedeCi
tjedan. Ako je moguce, POkusaj da dr Reich doc1e s tobom _
zeljela bih ga vi djeti.
Kada mi ponovo pilles, posalj i mi adresu od E. - u mojem
je adresaru (koji je na stolu u mojoj sobi). Obavijesti me da
Ii si u ve7i S njom i da Ii se Ijuti sto nisam mogla ici s njom
na izlet ove subote.
Pazi na potvrdu 0 prvoj pomoCi od Crvenog kriza, ocekivala
sam je u posti za otprilike tjedan dana.
Budi u vezi s O. i M. i obavij esti me cim ona dobije bebu
i, naravno, kako se osjeca.
Reci mami da mi posalje nesto nakita. Red joj takoder
da ne brine - osjecam se dobro i nadam se da eu ubrzo otiCi
odavde. -
Volim te,
F.
Kasnij e sam saznao da je do njezinog smjestavanja u bol
nicu doslo jedino zbog toga .5 to je njezin Jijecnik pogresno
shvatio njezin opissila koje s u se pojavljivale u orgonskoj
t erapiji . Njezino pismo iz bolnice zvucalo je razborito i sa
vrseno razum no. Njezino je lijecenje vee bilo toliko uspjeSno
da bi joj bilo moguce da se brani od ucinaka okrutne meto
de zatocenja. Primio sam sljedece pismo od pacijentice, koje
jasno pokazuje da su njezine reakcije bHe sarno uobicajene
reakcije za vrijeme psihijatrij.ske orgonske terapije:
6. l i pnja, 1942.
Ne znam sto mislim 0 stvarima oko sebe - da su me po
kupili i doveli natrag ovamo u bolnicu bio je - mogla
sam misliti mnogo 0 povratku - ali nisam nikada ozbiljno
ocekivala da ee iCi tako daleko i da ee me prisilno dovesti
natrag - Po mom miSljenj u - oni su dosta besramni
nikada nisam ucinila niSta sto bi im davalo pravo cia mi to
uCine - i bez upozorenja, takoc1er - da Ii yam je moj brat
rekao? - Mogla sam dignuti galamu i odbiti da idem - ali
znala sam da imaju stezulje u bolnickim kolima a bilo ih je
dovoljno da me silom svladaju - t ako sam se predala koliko
sam mogla velikodusnije - uklopila sam se ovdj e upravo kao
i ranij e - radim ovdje posvuda i pomazem - ali osjeeala
sam se izvan nekoliko puta - ovdj e barem to ni je vazno
ali ja bih zeljela da odmah odem i oslobodim se - ali jedina
nevolja u vezi stirn je da ee me staviti u strogi odjel i da eu
izgubi ti sve povlastice koje sam stekla - zato sto sam dobra,
tako poznata i tako dobar radnik - ne znam da Ii je to vri
jedno - vidjet cemo
U svakom slucaju, Isus, itd. je donekle jos uvijek ovdje
blizu - to jest neka vrsta utjecaja - on zamrsuje stvari za
425
424
mene - ali ne toIiko da bi to bilo vaZno - pitam se da Ii hi
elektrosok bio od ikakve koristi - Uzgred, kako bih vas
za sve na svij etu, rnogla nazvati da sam ovdje bila u nedjelju
ta vi valjda ne misIi te da bi oni dopustili pacijentu da obavj
telefonski razgovor, ne mogu yam ja cak ni ovo pismo napi.
sati bez lijecnika, sestara, bolnicara koji ga citaju i cenzUrj.
raju i vjerojatno ne posalju - tako ce ga moj brat potajno
iznijeti -
MisIim da svi vi (Iijecnici) zaudarate! Ne znam tko ima
pravo a tko krivo - iii sto je pravi nacin - iIi tko je tko _
Treba Ii da kaZem ovim lijecnicima da namjeravam da vas
posjetim kad izadem? Ne vidim ovdje nijednog Iijecnika, iona.
ko - sarno na zadnjem sastanku osobJja kada odlucuju da
Ii ce me pustiti kuci iIi ne _
U cemu je stvar - da Ii mislite da ste suviSe veliki da biste
dosIi da vidite pacijenta? MoliIa sam brata da vas zamoIi
da dodete - ali rekao je da ne mozete - pretpostavljam da
je to zato - ne znam tko je liZ mene a tko nije _
Tu je stalna prijetnja premjeStaj a u strainje zgrade koje
su uiasne - i buka, smrad i uzas rnjesta u cjelini _
Da Ii ste rekli ovim Iij ecnicima iIi Iijecniku koji me ranije
pustio iz bolnice 0 svemu sto se dogodilo dok sam bila kod
kuce? - Jesu Ii me zato doveli natrag? _
Ako vas moram kriviti za to - mrzit cu vas do posljed.
njeg casa svog Zivota _
Zatim je bolnica pocela svoj tipican utjeeaj:
PiSem ovo dok cekam da se moj brat vrati. Ne znam niSta
ni 0 cemu - stoviSe - Uopce nije lose oVdje _ U stvari _
izvrsno je - Imarno zabave svake noC! _ J a i neki drugi
pacijenti koji su privilegirani poput mene i neki bolnicari _
Sve se to radi potajno, naravno - ne mogu vidjeti nikakvu
buducnost uopce.
Vidjet cemo - stoviSe - Isus i Smrt, itd. pribliZavaju se
opet - muce me - ja sjedim na buretu baruta jer sam
vrlo sumnjicava sto se tice ovog izvanrednog vremena koje
ovdje provodim - sumnjam da Isus, itd. sve to nagomilava
tako da moze biti Velika erupcija da to sve smrvi _ sarno
da me uznemiri _
Donekle sam u magli za vrijeme dana i veceri _ ali ne
danas - mnogo - znate - umrtvljena, itd. daleko _
C:ak i ne znam da Ii eu nastaviti s varna poslije _ ne znam
niSta -
Sve je to varka
Svakako
F.
Napisao sam pIsmo lijecniku koji je pogresno shvatio
nj ezin izvj estaj 0 reakcijama prilikom lij ecenja. Zamollo
sam ga da joj pruzi pr iliku za ozdravJjenje i .premjesti je u
privatnu Li jecni'k se s time sJozio, ali propadanje
,koje sam ace kivaa poceJo je brzo da napreduje. Iznijet eu
ovdj e pismakoj a sam primio u to vrijeme. Ona daju pri
Jieno jasnu sli ku sto joj se dogadalo; u svakoj borbi za zivot
i ozdravJjenje pacijentiea je pokazaJla velik uvi d,
psihoti cno. Ako se citaJae pobrine da temelj ito prouci nje
zina pis ma, da odvoji psihoticki izraz od sadrzaja njezinih
misli, morat ce se sloziti da ovi shizofreni boJesnici propa
daj u ne zbogprema,lo vee zbog previSe i prejasnog dodira
sa svij etom oklopJjenog covj eka. I stina je da se misao 0
Isusu pojavlj uje tipicno psihoticno, 'kao sto se to dogada
u rnnogim p.sihozama. Ali j e takoder istina da je Isusa pri.
bila na kriz grupa bolesnih, okrutnih, IllbiJackih homines
normales.
Cetvrtak, 19. studeni, 1942.
Strasno je i ja ne znam sto da radim. Proslu noc pronasla
sam zasto svijeta i rata i gotovo svega. IspijaIi su galone
krvi ispred mene. Davo je crven zbog toga i postaje crveniji
i crveniji i tada krv ide prema suncu i pali gao Isus je pustao
krv na krizu u kapima i njih su gutaIi zatim je posjednut po
red davla i pio je takoder - stol je bio naokolo i tekla gusta
krv (nikakvih nogu na njemu) Majka Marija je bila u kutu
i promatrala. Bila je bijela poput plahte - Sva njezina krv
je bila iZVllcena i ispijena. Vidjela je kako je pije njezin sin i
patila. Nisam zeljela da to vidim ni cujem ni znam Z35tO
od svega - taj zasto ali oni me prisiljavaju da vidim i
cujem - Mozda zbog !zis - kojom su se koristili sve te ti
suce godina izmedu ja ne znam sto da radim.
F.
Proslu noe pronasla sam zasto svijeta i rata i gotovo
svega. Ispijall su galone krvi ispred mene ...
Ova je tvrdnja bila savrseno istinita, u potpunom skladu
sa stvarnoscu. Hitler i drugi militaristi prolijevali su mili
june gallona krvli . Veza 's ervenHom s,unea je psihoticka, na
raYno, pa ipak osjeeamo ,sklonost da r azmisljamo 0 toj vezL
Nisam imao nikakve vijesti od paeij entice nekol iko mje
seci. Tada, u veljaCi 1943, primio sam sljedece pismo. Bilo je
j asno da se jos uvijek hrabro bori ida me se snazno po
k usava driati:
427
426
14. veljace, 1943.
Stvari su izopacene poput palcla - svijet i svi Ijudj U
njemu zaudaraj u - Svatko nastoji prerezati tudi vrat _ "eli_
kim, mesarskim nozem - Oni ubijaju osam milijuna _ bili
su zidovi i dd e nas ovdje zivc - to nema nikakva smisla _
nema - Pretpostavlja se cia ne j edem a j a jedem i tako
mi se uzvraca spletkom i _ Sve oko mene _
samo da me uhvati u srediSte svega toga - moram biti 115
funti - Za dugo vremena i ja se tome pribIiZavam i
tada jedem tone i dobivam sve natrag - 10 ucenika jos Ceka
da budu izvedeni iz katakombi a ja ih ne mogu izvuCi dok
nemam 115 fun ti - Sada su oni s desnom stranom _ Gospod
i oni mi pomafu u mom obecanju da ne jedem ali j a jedem i,
kao sto sam rekl a, naplaceno mi je obiIato _ tako mnogo da
se ne mogu uvijek boriti sa svime. Ne poznajem nikoga danas
samo generacije ranije - stoljeca ranije - vjecnosti ramje _
stari mudrac _
Samo rad je danas ispravan i stvaran _ ja ga voIim _
nikada vas ne iznevjeri - nikada - rad je prava linija _
RekIi ste mome bratu da cete pisati - moIim, molim pi
site - ne znam niSta a zeljela bih da cujem 0 pravom stanju
stvari od vas - Hvala mnogo-
F
Velik uvi d u stvarnosti naseg drustva i nase nacine ii
vota, iako izraien na iskrivlj en naei n, bio je obiljc:zje ovog
pisma, i nacin je kako mnogi shizofreni bolesaik gleda
kroz nas.
Pacijentica je ostala u dusevnoj bolnici jos nekoli:ko mje
seci, uku-pno preko godinu dana. Nj ezin me brat obavje
stavao 0 njezinu zdravs tvenom s'tanju. Izasla j e iz balnice
euvstveno jako ranj ena, ali je zadrzala stav koji je stekla
za vrijeme samo t ri mjeseca orgonske terapije. Sada 5e
einila manje psihotienom, ali je promijenila karakter u
smjeru prisiIne nell'roze. Bi1a je neljubazna, zla, neugod
na pr ema parodici; ukra tko, postala je tipican homo nor
malis. Njezina velicina i iskra" genija nesta.Ji suo Brat
je oienio djevojlku druge vjere. Ranije ona za to uopce
ne bi marila. Primila bi to filozofski. Sada je pr igovarala
na temelju sitnih vjer skih r azl oga, upravo kao i njezina
majka, Llmju je r anije pr ozrela tako potpuno a 'koju je
sada oponasala. ViSe nije r adila u uredu kao s to je ra
dila za vrijeme naj kri tienijeg razdoblja svog psihotiekog
stanja. Samo je iSla okalo beiivotno i bez interesa, drieci
se svoje omrznute maj ke tipicno neurots.ki. Doiivljaj nje
zinog prisi.Jnog zatocenja bio je suvise za nju. Orgonska
terapij a je obnovljena tek u listopadu 1944, godinu dana
nakon otpustanja 1Z bolnice.
3. polagani oporavak
Njezino biof izioko stanje 4. listopada 1944. bilo je sljedece:
Disanje je funkcioniralo dobro, zrak je p rolazio k roz
gIotis, sarno neznatno smen.
Orgazamski retleks je funkcionirao lako i p otpuno.
Vaginalno samozadovoljenje S orgastickim oterecenjem
postizalo se u redovitim razrnacima.
Oei su bile j os uvijek maio zamagljene, ali znatno po
boljsane.
Cjelokupno ponasanje bilo je gipko i uskladeno.
5ile su bile vrlo slabe ali jos uvij ek negdje na
velikoj udaljenosti.
5labi prilisak u dubini izrnedu oCiju osjecao se povre
meno.
Koia lica bila je rumena.
Tij ekom nekoliko pregleda, znakovi nalik na sok kalta
tonij e bili su jos vidljivi, ali u cjelini situacija se cinila
zadovoljavajucom. Uspio sam u oslobadanju da place pot
p uno. Zatim me zamoliLa da joj dozvolim da opsirno go
vori 0 necemu vrlo vainomu. Nasla je porijek'lo svoje
misli da je boiica Izis.
Kao dijete, sjecala se ,sada, osjecala je da razumije svi
jet mnogo bolje od drugih, naroCito odraslih. Uvijek je
osjecala da su Ijudska biCa oko nje losa na neki naCin koji
nij e rnogla sasvim razumjeti. Glavna stvar u tim doziv
Ij ajima bila je njezino cudenje da je bila u stanju da zna
toliko mnogo vise od ostalih. Postepeno je razvila osj ecaj
da je izvan ostalih Ij udskih biCa i zapocela da vjeruj e da
posjeduje znanje tisuca godina. Da bi sarna sebi objasnila
ovu neobicnu einjenicu, morala je prihvatiti misao da bi
to bilo moguce samo ako bi se boiica Izis ponovo rodila
u njezinu tijelu. U odnosu na svakodnevni tijek sitnih do
gadaja, ova misao joj s e Cinila eudnom, pa se zato osje
cala jos izdvojenijom. Zatim j e poeela osjecati svoje ti
jelo kao vrlo jako koncentrirano u genitalnim organima.
To je bilo protivno svemu u njezinoj okolini. Palako, nauci
fa je da osj ecaj u svome tijelu moie oslabiti Hi lOukloniti
ako se prisili da se ukoci. Tada bi uzbudenja obieno splas
nula. Os jecala je ova uzbut1enja neodoljivima i izvan svog
nadzora. Kasnije je nauCila da njima vlada, ali ih je j os
IUvi jek osjecala u blizini. Povratak neodolj ivih sila obie
no je bio najavlj en jakim osjecajem u gornjern dijelu tr
428
429
buha. Katkad je os tao sarno taj predosjecaj; u drughn
pril ikama sile bi se vracale u punoj snazi. Sada je jasno
razumjela da su neodoljive sil", njezina ranog djetinjstva
i kasnije zle -s ilc izvana jedna te ista stvar.
I mao sam utisak da je usprkos ovom uvidu u njezinom
duhu ostala izvjesna koliCina sumnje 0 pravom znacenju
sila.
I dalje se naglo oporaV'ljala. OCi su -po sta.Je jasnije, ali
povremeno bi se vracao .priti.sak u ocima. Objasnjavala je:
Ali on [pritisak] je iza oCiju, ne u ocima ... Mogao sam
sarno potvrditi ovu izjavu.
Nakon cetiri mjeseca pacijentica je ponovo dozivjela ka
tatoni na-pad, ali ga je svladala. Predlozia sam stalno dnev
no zracenje padrucja sedlast e jamice organSikam energijom.
:2anova sam vidio -pacijenticu u sijecnju 1947. Mnago je
citala, imala dobar apetit. I mala je odnasaj s velikim za
dovalj-stvom, ali bez kanacnog argazma. U studenom iste
godine dosla je panava da me pita za savjet: orgasticko
apustanje za vrijeme snosaja jas uvijek nije dobro funkcio
niralo. Ali je dobra radila svaj pasaa i u cjelini se dobra
asjecala.
Savjetovaa sam j oj da ne posjecuje viSe nikakve Jijec
nike, cak ni mene, i da pokusa zabaraviti cijelu tragediju
svoga iivata. Malila je za nastavak terapije sa mnom, ali sam
asjecaa da treba da po-stane -potpuna nezavisna i savjeto
vaa joj da nauCi da stoji na v-Iastitim nogama.
Dana 4. kolavoza 1948. primia sam sljedece pismo:
PiSem yam da yam kazem kako je dub ok utisak ostavila
na mene vasa knjiga Listen, Little Man! Ne mogu napisati
da sam uzivala u knjizi jer ono sto pisete 0 Little Man
je i suviSe zalosna is tina, i nalazim da sarna pristajem u
taj kalup.
eHm da znate da je neprijateljstvo pa cak i mrinja koju
sam pokazivaia prema varna i vasem radu za vri jeme tera
pije potjecaia iz mog znanja (povremeno cak svjesnog) da
se suvise priblizavam probijanju svog tijeia u osjecaj i moz
da ijubav. To je bilo nesto sto nisam mogia dopustiti _
jako sam nadzirala svoje tijelo cijeii f ivot i cak ga svjesno
osudivaia na unistenje - postupajuCi s njime kao da je
prljavo, mrzila ga i zanemarivaia te mucila sebe kaznja
vanjem za prosie osjecaje i za masturbaciju. Ista mrinja
koju sam imala za tijelo bila je mrinja koju sam projici
rala na vas. Oprosti te mi zbog toga, doktore, ta mrinja je
nanijela veliku stetu mojem tijelu i duhu. Zeljela bih yam
reCi da mi je usprkos mojoj zloCi i opakosti vas rad uti
430
nio ogromno dobro. Svj esna sam koliko stete nanosim sebi
i drugima oko sebe i zasto cinim te stvari. Takoder, zatje
ccm se da razmisljam i osjecam da moj e tij elo zeli da bude
zdravo i da je moj e povlacenje u kuJu od bjelokosti du
sevne bolesti sarno promijenilo boju slike, ali ne i samu
sliku. Mogla sam se uciniti dusevno bolesnom da bih bila
nesto posebno, da bih bila sigurna da ce se moje tijelo
driati daleko u pozadini, ali postepeno pronalazim da je
zdravo aktivno tijelo vece zadovoljstvo - fizicki i du
Sevno.
Tako, mislim da cete vidjeti da dolazim do toga, rna kako
polagano. vasom pomoci. Proces je polagan jer jos uvijek
imam velik broj napetosti i ponekad zakocenosti s kojima
cirri se ne mogu nista uciniti. Cesto me izdaje moj a mala
hrabrost i tada se vraca tamna slika mrinje, iluzije i pat
nje, ali ne stalno, zahvaljujuCi svemu i molim Boga da
imam hrabrosti . F.
Krajem 1948. CUO sam da je u dobru stanju - s izuzet
kom pisma koje sam primio od nje u kojem govori kako
je pakvarena u svojaj srZi i kaka nije vrijedna da zivi
u ovom prekrasnom 6vijetu. Rekaa sam jaj da oprestane
brinuti a tome i da nastavi uzivati. Nije vise spominjala
sile .
Nekalika tjedana kasnije posjetila me. Ci nila se savrseno
sredenam, njezine su aCi sjajile inteligencijom i znamjem.
Radila je dobra ,i cak mnago ucila. Medutim, njezin geni
talni ljubavni zivot nije bio u redu. Nije imala mladica.
Srela je jednogkoji joj se dapao. Jedne veiSeri bili su
sami. Znala je da ce .se to dogoditi te naCi, da ce je za
grliti. Danijela je nekaliko tableta za spavanje sa sobom.
StavHa je tablete za spavanje u njegavu casu s vinom i
on je zaspaa. Savjetovao sam joj da !,Lkloni posljednju za
p reku uz pomoc jednag ad nasih psihijatrijskih O'rgonskih
terapeuta.
Protek1a je sedam gadina odkraja terapijskog pokusa;
vremensko razdoblje dovoijna dugo da ucini moguCim zdra
vu ocjenu 0' postignutam rezultatu, ali ne dO'volj no dugo
-cia da konacan adgovor da .Ji ce t akvi pacijenti ostati zdravi.
To ce zavisiti 0 mnogim uvjetima izvan dohvata pojedi
nacne organske terapije. One su bitno drustvene prirode.
p.ltan je da Ii hO]!2o ..!JoYJ:!1alis temeljito
p romijenfti svo]llacin i ivota i misij enja, pitanJeToJe Ce
kii- mjeri n eswran odgovor.
nj enice da nacin iivota honz.o normalisa stvara
s15rrill -miTIjunima zdrave n ovoradene dj ece ce biti, ako
431
se ozbiljno razmotri i prakticki, dio ovog najvaZui.
jeg odgovora. Sasvim je ocho da je vee izvj esno vrijeme, i
opravdano, homo normalis podvrgnut oMrom ispitivanju s
@
obzirom lIla zdravlj e i r azumnost njegovih nacina l'ostoja_
nja. 1z ta,kvih iskustava u poj edinih shizoirenih-!Lolesnik<l
mozerno saznat'i sto homo normalis cini milijunima novo
rodene djece. Sprecavanje shizofrenije znaci korjenitu
izmjenu cijelog sustava odgoja male djece, ne sarno mije.
njanje shizofrenog bolesnika. Potonj i ce uvij ek ostati samo
pojedinaean odgovor.
Ova tvrdnj a ne znaci da treba da prestanemo izuCavati
,shizofreni duh. On nam moze reci mnogo 0 ljudskom funk.
cioniranju, 0 problemima opazanj a i samoopazanja, 0 funk.
ciji svijesti koj a se daleko manje razumij e od nesvjesnog.
Moze nam reCi 0 tome ikako pomoci pojedinim Ijudskim
stvorenjima koja su na poeetku sloma. Ali glavni ishod
ovog kao i svih drugih solicnih zadataka medicine i psihi.
jatrije bit ce ,svijet homo normaZisa,
guje vj ekovima stare misli i zakone koji nanose
stetu jezgri u svakom djetetu svake nove gene
racije.
- U ovom procesu ovladavanja euvstvenom kugom susrest
cemo se shomo normaiisom, ondje g;dje je taj proces naj
gari; susrest cemo ga u obliku k reposnog mistika i meha
nisticke Ijudske iivotinje koja bj ezi od sebe iz upravo is
tag_ razloga koji je prisilio llaSU pacijenticu na katatoni
slom: a taj razlog je uias plazmatickih st-rujanja u orga
nizmu koji je postao nesposoban da se bori s jakim bio
energetskim cuvstvima i koji je izgubio prirodnu funkciju
samoregulacije. Svi napadi na nas znanstveni rad za vri
jeme proteklih dvadeset i pet godina dasli su od takvih
individuuma u raznim organizacijama i drustvenim tije.
lim'a. Homo normalis se borio s orgonskom biofizikom
istog razloga zbog kojeg je spaljivao vje.stice na tisuce,
zbog 'kojeg j e pacijente na milijune: a to je uias I
Zivotnih sila u Ijudskoj iivotinji, koje je on nesposoban '
da osjeti u sebi. Ako ne prikupimo hrabrost da zadrzimo
ovaj uvid, necemo uspjeti kao psihijatri, Jijeenici i odge
jitelji. r-'
Cuvstvena kuga, koja je po prvi put u povijesti medicine
sagradena na strahu od organskih osjeta i koju taj strah
dalje poddava, nas'la je svog medicinskog protivnika. To je
nasa velika obveza: OMOGUC1TI LJUDSKOJ ZI VOTINJI
DA PR1HVATI PRlRODU UNUTAR SEBE, DA PRESTANE
BJEzATI OD NJE I DA U2;IVA U ONOME CEGA SE SA.
DA TAKO BOJI.

Cuvstvena,l kuga
(C/V1Qn V f\J A)
PU..s8/ NA)
Izr az cuvstvena kuga nije pogrdan izraz. On ne oznaeava
svjesnu zlobu, moralnu iii biolosku degeneracij u, nemoral
nost iIi slieno. Organizam kojem se 09 rc&eB,ja sj:alno one
priroaila ne12!irocjng obi ike
kreiimja. On hrama Hi hoda na stakama. Jednako talko se
covjekp'robija kroz zivot na stakama cuvstvene kuge kada
mu se prirodni samoregulatorni zivotni izrazi potiskuju od
njegova rodenja. _Osoba J29-i;QMJ:la cuvstvenom_ kugom hra
ma karakteroloski. Cuvstvena kuga j e trajna biopatij a orga
nizma. ID:!t_kla u ljudsko drustvo s prvitffi masovnim
potiskivanj em geni talne spolnosti ; postala je endemska bo
lest koja muci ljude sirom svijeta tisucama godina. Nema
osnove za pretpostavku da se euvstvena ,kuga prenosi od
majke na dijete nasljedem. Koliko znamo, usadena je u di
jete od prvih dana zivota. To je endemska bolest, poput
shizofrenije ili karcinoma, s j ednom razfi kom, a ta je da se
ocItiije uglavnoni- u - arustvenom zivotu. Shizofrenija i kar
Cifrom-5n-15lOpat lJe koje mozemo smatrati posljedicama pu
stosenja cuvstvene ,kl,lge u drustvenom zivotu. Ucinke cuv
stvene kuge valja potraziti u ljudskom organizmu jednako
kao i u zivotu drustva. Cuvstvena kuga ponekad prelazi iz
endemskog stadija u epidemiju, poput bilo ;koje druge za
razne bolesti, na primjer poput bubonske ,kuge iIi kolere.
cuvstvene kuge ocituju
. s tr<:tE.i.<mim , _i iii zloeina, u
rnalom i yelikom opsegu. 1edna taKva epidemijska provala
iIlkViZls:iJfi. sI'ednj em vij eku; medUllaI'o
ni..Jiliz@1 dvadesetog ?tQljeca je druga. -- ----
Kad na cuvstvenu kugu ne bismo gledaIi kao na bolest u
strogom smis1u l'ijeei, dosli bismo u opasnost da protiv nje
umj esto medicine i odgoja rnobiliziramo policiju. Priroda
433
Cuvstvene kuge iziskuje policij sku silu, i na taj 5e nacin ona
sm. Cuvstvena kuga stvarno predstavlja ozbilj nu prijetnju
zivotu, ali ne takvu koju ce policij a ikada otkloniti.
Nitko neee primilti kao uvredu ako mu se kafe da bolUje
od bolesti srca ill da je ner vozan. Ni tko ne bi trebao prillli..
t i kao uvredu ako mu se kafe da t rpi od akutnog napada
Cuvstvene kuge. Ponekad to cujemo medu orgonomicarima:
Nema nikakva smisla da danas gubite sa mnom vrijeme,
okuien sarn. U naslln okolnostima, kada je net ko pogoden
cuvstvenom kugom lakse prirode, on se bori protiv nje
osamljivanjem i cekanj em dok napad iracionalnosti ne pro.
de. U akutnim slucaj evima, gdje racion-alno miSl jenje i pri
jateljski savj et ne pomaiu, primjenjuj e se vegeto-terapija.
Dolazimo do uvj erenj a da takve a'kutne napade ouvstvene
.kuge redovito stvara poremeeaj Ij ubavnog tivota i da oni ne
-staju uklanj anjem poremecaja. Akutni napad kuge tako je
pozna ta poj ava meni i mojim suradnicima da j e prihvacamo
tkao naravnu stvar i borimo se s njome obj ektivno. Izuzetno
j e vaino za studente orgonske terapije da nauce zamijetiti
akutne napade kuge na samima sebi, da se u njima ne iz
gube, da ne dopuste da u druStvenoj okolini potine .kakvu
stetu i da, uz pomoc intelektuaJnog distancir anj a, pricekaju
da ti napadi prestanu. Na taj nacin uspij evamo da stetne
ucinke u nasem zajedniekom radu ogranieimo na minimum.
Ponekad s takvim napadom ne mozemo izad na kraj i
odnosna osoba skrivi kojekarkva zla iIi cak ode iz naseg
kruga. Takve nevolj e p rimamo na isti nacin kao sto bi netko
piimio akutnu fizitku bolest ili smrt voljenog kolege.
Cuvstvena kuga je me povezana s karakternom neurozom
nego s organskom bolescu srea, na primjer, ali ona moze s
vremenom dovesti do kar einoma iii bolesti srca. Upravo kao
i karakternu neurozu, nju podrZavaju sekundarni porivi. "
Razlikuje se od fizitkih mana utoliko sto je ona funkcija .I
karaktera i, kao t akva, j ako je branjena. Posve r azlican od
histeriokog napada, napad euvstvene kuge ne osjeca se kao
nesto strano egu i kao bolest. Istina, karak tero-neurotsko
.ponasanje je obitno izrazito racionaJizirano, ali za reakciju
cuvstvene kuge vrijedi to u daleko vecoj mj eri. Toga je co.
vjek j edva uopce svjestan. C1talac ee zeljeti da zna kako
prepoznaj emo r eakciju kuge i kako j e razli kuj emo od ra
cionalne r eakcije. Razli kujemo j e na isti nacin na koji razli
kuj emo racionalnu reakeiju od r eakcije n eurotskog karak
tera: t im se dotaknu korijeni
reakciJe, posljedica je tjeskoba iii Ijutnja. RazmofHmo porn
nije.
434
Covjek ikoji je uglavnom slobodan od cuvstvene kuge i
koj'.i j e orgastic.!ci potentan ne zna za strah kad lij ecnlk raz
matra dinamiku priI'Odnih zivOLnili proeesa, naproti-v, on ce
se zivo zanimati za takav razgovor. A onaj s ku.i.nim. cuv
stvom postat ce nemiran hli lJut .kada se razmatr aj u meha
nizmi cuvstvene kuge. Orgasticka nemoc ne dovodi uvij ek
do cuvstvene kuge, ali svaka osoba pogodena cuvstvenom
kugom Hi je trajno orgasticki nemocna ili postaje nemocna
kratko vrijeme prije napada. avo olaksava da razlikuj emo
reakcij u kuge od racionalnih r ea:kcij a.
Nadalje, nij edno pravo medicllsko lijecenje ne moze po.
remetili. ill zdrav6 prunjer;
nepostoJi nikakvo r acionalno sreds tvo lijecenja, tj. orne
tanj a, sretnog Ijubavnog odnosa. Ali neurotski simp tom se
moze ukloniti; kui.noj reakcij i se moze prist upi ti 1 ona se
moze ukloniti pravim ,karaktero-analitickim umijecem Ji je
tenja, a po tome j e i prepoznaj emo. Prema tome, pohiep a
za noveem, tipiena kan ikterna erta cuystvene kuge,..1lloie
se lijecl h, all se tlarivanj e novcane m oz.e lijeciti. Podmukla
lukavost moze se izli jeCit i; otvorenost karaktera ne moze se
izlij ectu.-Klinicki, reakcija cuvstvene kuge se moze uspo
rediti s impotencijom; moze se ukloniti, tj. izlijeCiti. Geni- /, 1
taina potencij a, s druge s trane, neizljeCiva j e.
Bitna i OSnovna karakteristika reakcij e cuvstvene kuge
jest da se 'radnja i opravdanje radnje nikada ne podudaraif,l.
Zbiljski mati'" je skriven a prividni motiv se daje kao razlog
zd-raanru. u rea:kctJf pnrodne 1 Zdfave jedlnke, lJlotiv, rafl.!!:J.E.
iazj Cine organsko je.di.nstvo; niSta tu nije a vo
j edinstvo je neposredno razumljivo. Na primj er: zArav co.'.11
vjek nema drugog opravdanja za spolne r adnje osim-
potrebe_za..l.jubavi, a eilj m}l _ie zagovoJjenje , tel.
:&Sketski, lruZrii bolesnik, naprotiv, upotrebljava
etfcKe norme da opravda svoju spolnu debilnost. Ovo oprav
danj e nema nIkakve veze sa zivotnim
koj a. pe r iee zivot postoii p.rije opravdanja. 'Zd rava osoba
, neceotJeti SVUj=1lac.iIFZiVot a ali ce-lije-citi
i druge i pomoci 1m kada je za to zamole i
sposobna:- Ni U Kom sl ucajunece zdrav p ropisivali
da- svatko mora bHi zdrav<<.' Pr vo, tak_av bi bio_ne.:.
se fie moze nekome naredi ti da bude zdrav.
Drugo, zdrava osoba nema potrebe da svoj nacin Zivota na
mece drugima, jer se motivi pe nasanj a odnose iskljucivo na
njen vlastiti zivot a ne na tudi. Osoba pogodena cuvstvenom
,jCugom razl ikuj e se od zdrave osobe time sto ona svojc
zaht j evt'j ne postavlja sarno sebi, vee, prije svega
svojoj okolini. ramo gdj e zdrav covj ek savj etuje i pomafe,
435
,
gdje pred druge j ednostavno iznosi svoja iskustva prepusta
juCi njima da li ce ga htjeti llZeti kao primjer, ondj e osoba
pogodena cuvstvenom kugom silom namece svoj nacin zi
vota drugima. Okuzeni boIesnici ne podnose gIedita koja
oklopu. ili razotkrivaju nj!?ove
motive. Zdrava osoba Je sretna ak a doblJe uVId u svoJe
motive. OkilZenog bO'Iesnika obuzima pri tome bijes. Kada
gIediSta suprotna nj ezinu vIastitom remete njen zivot i rad,
zdrava osoba zapocinj e ostru razumnu borbu za Ocuvanje
svog nacina zivota. Okuzeni boIesnik se bori protiv drugih
nacina zivota cak i kada ga ne pogadaju ni na koji nati
Motiv njegove borbe je 1zazov s to ga on vi di u samom post
janju drugih nacina zivota.
Energija koja podrzava reakciju kuge redovito
potRPeiz nezadovQ]jiVegradl za uzit ko..z:n......sye]edno da Ii se
r adi 0 sadistickirrn ratnim djelima iIi 0 klevetanju prijateIja.
Zastoj spoIne energije je Ono sto kugom pogodena osoba ima
zajedni6ko sa svim drugim biopatijama. Ukratko eu reCi
nesto 0 razIikama. Osnovna biopatska priroda cuvstvene
kuge otkriva se u cinjenici da se, POput svake druge bi-o
patije, i ona maze Iijeciti uspos tavIja.njem prirodne Ijubavne
Sposohnosti.
Sklonost cuvs tvenoj kugi je opeenita> Nema jasno odre
dene Iinije izmedu kugom zarazenih i onrih ne zaraienih.
Upravo kao sto je svaki covjek negdje u dubini skIon kar.
cinomu, shizofreniji iIi alkohoIizmu, taka i najzdraviji co
vj ek, i onaj koji se najvise raduje zi votu, nosi u sebi skIo
nos t k iracionaInim reakcijama kuge.
Cuvstvenu kugu je Iakse razIikovati od struktul'e genital
nog karaktera nego ad strukture neurotskog karaktera. Cuv
stvena kuga je, doduse, karakterna neliroza ili karakterna
biopatifa u strogom smislu r ijectaTIje ana i nesto viSe od
toga; a to vie razJj kuje j e od biopatij"a- I karak:t erruifi
n euroza: kao cuvstvenu kugu moterno oznaCitio no liillISlto
ponasanje koie na temelju biopatske .strukture karaktera
iluje na organiziran ili tipican nacin u met1uljiidskim, fl.
dt,utvemm u oagovaraJuczm
tucijama. Polje djelovanja
rokokaoi Ono karakterne biopatij e. Drugim rije:;:ma, gdje
god postoje karakterne biopatije, tamo postoji bar neka
mogucnost za trajno dj elovanj e jH akutnu epidemijsku pro
valu cuvstvene kuge. Opisimo na brzinu nekoliko tipi":nih
podrucja u kojima cuvstvena kuga bilo trajno bjesni iIi mo
ze doCi do izraiaja u akutnim pravalama. Odmah eemo
vi djeti da j e cuvstvena kuga aktivna upravo u najvazUlJI'lTI
podrucjima zivota: u misticizmu u njegovu najrazornijem
>-
436
obii ku; u pasimoj i aktivnGj glacli za vlaseu; u moralizmu;
u b}oRa.!IlaIDa autonom!ll.oK zivcanog susta'va; u
politi kantstvu; u obitelj skoj kugi koju sam oznaCiO'Kao fa
metQdal1la u mazohisticko
podnosenju takvih metoda ill njih;
u u svemu sto
ricki poj,tm u.gene u pmtu.druHvenom kriminalu;
pornografiji; bogaeenju; I v/) '/Jtl J/iio . raft>':!
Vidimo da se podrucj e cuvstvene kuge pribli zno poc!lldar3
sa sirokim podrucjem drustveIlJih zala, protiv kojih se uvi
j ek borio i jos se uvijek bori svaki drustveni pokret za
siobodu. S malom netocnoseu, maze 'se reCi da se podrucje
cuvstvene ikuge podudara s onirn politicke reakcije. a
mozda cak i s nacelom politi-ke uopee. To bi bilo konkretno,
medutim, sarno aka se osnovno nacelo svake politike, naime
zed za moei i posebnim poviasticama, prenese u ana pod
rucja zivota koja ne smatramo politickima u uobicajenom
smislu rijeci. Na primjer, majka koja pribjegava poli tickim
metodama da otudi svaje dijete odsvog supruga spadala bi
pod ovaj prosi reni pojam politicke cuvstvene kuge. 1sto bi
se moglo primijeniti na ambicioznog znanstvenika koji se do
visoka drustvenog ,polozaja ne penje zbiljskim djelima vee
spletkama.
Vee prije sma bili utvrdili da je bioloski spolni zastoj
zajedmckiL blQbzlO!Qska iezgra . syili oblika Tuge.
Na temelju nasih dosadasnjih iskustava, 1I110zemo r eci da je
gennilni karakter CI a se - koristt .!!!.etodall illeuv
llielle kuge. To je na velik uirb po one drustvo koj im u
taka velikoj mjeri gospodare kugom zahvaeene institucijc.
Postoj i jos jedan zajednicki nazivnik svim oblicima cuvstve
ne kuge: gubitak sposobnosti za prirodno spolno zadovolje
nje redovlto VOdl ao-r71ZVOJa se1<.unaarnmjJutrcajcz:;-naroCito
sacris.rickih. Postoji obilje kIinickih dokaza koji pot krepIjuju
ovu tvrdnju. Stoga nas ne iznenaduje da naIazimo da bio
reakci je cuvstvene kuge,
uvijek pripada vrsti energiie iz sekundarnih poriva. U iz
razitim slucajevima, poseban Ijudski sadizam nikad ne ne
dostaj e.
Prema tome j e shvatljivo ..... c!a su istinoljubivost i iskrenost
tako rijetJka Ijrudska kaa::akrt:ema 'slvojostva; jos i vise, cia ima
:toliko cudenja i divljenja kad se ti mnogo hvalj eni naciui
ponasanja ovdje iIi ondje probij u. Sa stanoviSta nasih kul
turni-h ideai a, ocekivali bismo da su istinoljubivost i
nost svakodnevni, sami po sebi razumljivi Cinj emca
da ne sarno da to nisu, cia se na njih gleda s cudenJem, da
437
se istinoljubivi i iskreni i zene sroatraju cudacima
pomalo udareni u glavu, da biti istinoljubiv i
Cesto povlaci za soborn veli ke druStvene opasnos1i - Sve se
to ne moze objasniti na temel ju vladajuce .kulturne ideo
logije, nego sarno uz pomoc poznavanja organizirane cuv
s tvene kuge. Sarno t ako se moze shvatiti i to
tivnost i istinol jubivost> pokretlle... sile svih t@ ji za slobo
doro, kroz stoljetne najteze napore uvij ek d.9i!vl javale
raze. Zbog toga se ne moze pretpostavi ti da ce se bilo kojem
pokretu za slobodu posreCiti da postigne svoje ciljeve ako
se svojom i j asno suprotstavi organi
ziranoj cuvstvenoj kugi.
Cinjenica da euvstvena kuga nije r anije bjla prep0zna.ta.
njezina je najsigurnija Prema tome moramo pret
postavfti da ce pomno istrazivanje njezine prirode i njezine
dinamike uniStiti ovu Nosioci euvstvene....kyge taj
posao, sasvim logieno, turnaciti kao smrtnu prijetnju njihow
Rostojanju. To t e se jasno pokazati u nacinu na koji po
bo"ffilci lnasta>vljaci cuvstvene 'kuge reagiraju na sIjedete
objektivne prikaze. Na temelju ovih reakcija, bit cerna u
stanju i morat cerna razlikovati one koji zeJe da pomognu
u borbi protiv 6uvstvene kuge od onih koji zele da ocuvaju
nj ezine institucij e. Vidjeli smo toliko puta da se iracionalna
narav cuvstvene kuge nesmotreno razotkriva eim se
iei do nj ena korijena. To je razUl.l1ljivo, jer cuvstvena kuga
moze reagirati sarno iracionalno. Ona je osudena na uniSte
nje kada se i j asno suprotstavi racionalnom razmilja
nju i prir odnom osj ecaju zivota. Izravan napad i borba
hisu potrebni. Kuga te se automatski i neizbjeZno I2retvo
riti u hijes kada se prirodne funkcije zivog organizma objek"
tivno i istinito opiSu. Ne postoji nista ona_mrzi viSe od
i
I
,
toga.
RAZLIKE IZMEDU GENITALNOG KARAKTERA, NEUROTSKOG
KARAKTERA I REAKCIJA CUVSTVENE KUGE
a) U miSljenju.
MiSljenje geni talnog karaktera je u$1111jereno ka objektivnim
cinjenicama i zbivanjima. Genitalni karakter razlikuje bitno
o4-nebi tuog iIi mgnje bitnog; oIL,Pokusava da i uklom
iracionalne cuvstvene poremecaje; on je, s obzirom J;1a svoju
fl!:..nkdonalan, tj . sposoban da se .l'rHagodi; on nije
m ehanicki i nile mfsti.can. Njegova prosudivanja su poslje
clica misaonog procesa Racionalno razmHlj anje je otvoreno
objektivnim dokazima, jer je nj emu tesko djelovati bez
objekttvniFi 12..ronrttokaza;; - - - -
Bez sumnje, neui otski TCarakt er takoder pokusava da se
okrene o'bjeKUvnim Ciin]enicama B. procesima-:-U n-fuot'hom
racionalno mllSlfei1fe Selsprcp s
traj nim spolnim zastojem ko'e 'e u ozarum to a
uslijed se---on n-acel0Il! lZ
bigavanJ
a
neugode. TO znacl da ce neurots1ci ikarakter upo
trijebitti razTIClhFgredstva da izbjegne procese i dogadaj e
koji bi, ako 0 njima promisli, proizveli neugodu ill bi se
razlikovali, na 'pr imjer, od naci na razmm j anja prisilnog ka
raktera; ili ce 0 oviril proCesima i dogadajirna razmlsljati:
- tako iracionalno, da raCiOrlaliii cilj 'pOstane nedohvafljiv. Da
naveaemo ptimjel. mirt-slolfoJla_
kako je prosjecna strujIDlra neur_otska u svom...
stroh od s12boae i steah ad odgovornosti
_ (9trah od ugode) ispreplecu se u mislima 0 mi:!l0 slobodi,
cega se ovi cilj evi vie form!!,listicki nei>
objektivno. isto kao da i
yajneposrednij e cinjenice Zivota, t j. one cirnjenice koje otito
predstavlj aj u prirpdni gradevni matemj a<l mira i slobode,
?amirDO jzbjegavaj:u.. Previc1aju..se '@.zgi odnsi Na
.J?rimjer, poznata CIIije"nica da olitikantstvo u ro
,da-j e ans 0 0 esno u psi. Jatri jskom smislu riieci,
nikaJm.2,e ne povezuje sasvjesninf"Zalitjevom za pnkladD.im
demokratskim red5rn. Prema tome, dvije Hi tri dobro po
i - opce :vazece: CID:jeniCe .postoje- "jeanaliz drugu bez
ikakve veze. Povezivanje oVlih cinjenica iziskivalo bi odmah
K.orj enite prom"jene u prakti'lnim stvarima svakodnevnog
i.ivota, koje orneutotsTri 'karakter, spremaal da
potvrdi, ali ih se pra):ticki boji. Njegov karakterni oklop
zabranj uj e mu promjenu u zivot rfom putu koji je vet dobro
uhodan. Tako ce se on, na primjer, sloZiti s kritikom 0 ira
cionalnosti vlada u i u znanosti, ali praktiatci. i
objektivno on nece preinaciti ni sebe niti svoju okolinu u
skladu s t om ,kriti'kom. On 'llece stvoriti
racli uzornog preobrab ja drustva. se tak dogada, da
isti .karakter koji kale da kad j e to pitanje ideologfje,
.postaje zes.!pk protivnik u praksi- 'Kacia ne1'KOiirugl lZVooi
stvarne se t renutlku gube granice iZmedu
neurotskog karak,tera i bolesnikas kufrllm emo dJama.
Bolesnik s kuZnim emoci]aiii"a nij e zadovoljan pasivnim
stavom _ on se od neurorskog karaktera razlikuje vge ill
manje razonnom drustvenom aktivnoscu. Njegovo /
Ijanje je potpuno smuceno iracionalnim pojmovima i njime
438
439
upravIjaju gotovo isklju ci vo iracionaina cuvstva. U neurot_
skog karaklera se m iSljenj e i djelovanje ne To
ne vrijedi za 'kugom zahvaceni ,karakter; kao u genitalriog
u sugla.sju s 11k
goVim radn]ama, ah postOJI znacaJna razlika, tJ. njego'/i
zaklJucci nisu rezultat njegova razmisl.@..nj a. Oni ..u uVi' ek
_pred6dreltfflt-:t(fj. gOfOVI su prije nego j e i poceo misllti)
njegovom cuvstvenom zar azom. U osobe pogodenl!
nom kugom miSljenje ne sluzi, kao na polju racionainog,
tome da dode do ispravnog zakljucka, nego, naprotiv, one
I'
sluzi da potvrdi i raciona!izira unaprijed stvoreni iracio_
nalni zakljucak. To se opcenito nazi va predras.udom,. ali se
:--.
preko tQg.a
ucj nke u velikom opsegu. Ona je, nairne, opcenito rasirena- i
QbilLeiava gQtovo sve 5 to nazlva tradicijom.
rantna j e, tj . ne tI]?i racionalno bi joj
l \
pomoCi izvuCi tlo pod nogam.a... --Z-ato, kugom pogodeno mis
' .. ljenje nije aostlfpno doka.zima. Ono ima svoJu vlastitu teh

niku u svom vlastitom podruCju, ' svoju vlastitu ;,dosf[eanoSt,
d a tako kazemo, koja nekoga
. Na taj nacin, one s tvara dojam facionalii.ostf," a da zapravo
nije nimalo racionadno.
Na primjer, strogo autoritaran odgoj itelj ce vam reCi da
je djecu tesko odgajati i da su zato njegove metode neophod
ne; u tom uskom okviru njegov se zakljucak cini ispravnim;
ako racionalilii mislilac dode i kaze da je teskoca u odga
janju djece, koju je strogi autoritaran (iracionalan) odgo
jitelj naveo da opravda svoje metode, samo drustvena po
,sljedica upravo ovog iracionalnog misljenja u odgoju, onda
cemo se ovdje susresti s tipicnom mentalnom zakocenoscu.
Upravo u tom trenutJku pojavljuje se iracionalna priroda
kugom pogodenog razmiSlj anja.
Evo jos jednog pI'imjera: moraliSlticko spolno poHskiva
nje stvara sekundame porive, a sekundarni porivi cine mo
ralisticko potiskivanje neophodnim; svaki zakljucak iz toga ,:
odnosa po sebi je logica,n. Ako se Onome koji je pobomik
nuznosti potisk-ivanja prediozi da se uk-lone -sekundarni na
goni time da se otvori put prirodnom zadovoljavanju potre
ba, onda ce se time, doduse, probiti misaoni sustav kuznog
'bolesnika, ali on na to - sto j e za njega ,tipicno _ ne reagira
razumijevanjem i spremnoscu da ispraovi svoje miSljenjc, .
nego uzvraca iracionainim argumentima, 5utnjom ili bk
mrlnjom; to znaCi, njemu je, sa stanovista njegovih Guvstava,
dakle emocionalno, vazno da i dalj e ostanu kako potiskiva
440
r/
nje, tako i sekundarni nagoni. On se boji prirodnih 17oriva.
Ovaj strah djeluje kao i racionaini motiv za ci jeli nj egov, u
sebi logican, sustav miSljenja i p otice ga na opasna djela
,kad j e njegov drustveni sustav ozbiljno ugrozen.
b) U djelovanju:
U genitalnog karakter a su mo!iv, cilj i radnja u S'kladu-.oied
no drughn; ci]jevi i - motivi tL arustv;;W
tlst!Ji.ereni. US'KlaGu s p riro.c!nom njihovom bItl, tj. u
- 01JZir njihov pr,imarni bioloski temelj, genitaini karakreri
teze za poboljSaFg"!...m vlaSlifih uvjeta zivota i uvjeta ii1'Ota
drugih. To je one s t'O nazivamo postignuc"em.
- -U neurotskog kara1<:tera je sposobnost za radnj u uvijek
ogr anicena, jer Stl motivi m eni afekta Hi su proturjecni;
budJ.l.CLda je karakt er obicno duboko 'potisnuo svo
ju iracionalnost, on je stalno prisiljen da se od nje brani; a
lIpravo to dovodi do ogranicenja njegove_ sposobnos ti dj e
l ovanj a; on se bojd. da se sasvim preda bilo kojoj djelatno
sti, jer nij e ..igpran nece Ii se prj tome llrobiti sa
distiOki iE neki drugi Orueno pati jer je &vjestan
onoga ga sputava u vlasti tom zivotu, ali on ne zavidi
- zdravim Ijudima. Nj ega obiljezuje staY: Bio 'sam nesretan
u zivotu; nasoj djeci treba da bude bolje nego meni. Ovaj
stay cini ga simpaticnim, mada jalovim promatracem na
pretka. On ne skodi napretku.
Kod bolesnika zarazena emocionalnom kugom, motivi ak
c7.je: Su uvijek hinjeni; spominjani motiv nikad se ne po
- f[q;zff" Sa st v...r.l1irlJ:_..!!!otiv..Q11!:.! da potonji svjestan iii
nesvjestan, niti se oznaceni ci Ij poklapa sa stvarnim ciljem.
U njeI!lackom fasi zmu, na primj er, spaSavanje...Iljemacke na
cijc i udovoljavanje njel1im opravdaniIl!. dani
s u kao cilj, dol( je pr a-vi cUj - zasnovan lLkar akiternoj stmk
turi - bio imperijalisticki rat, 'Podjarmljenje svijeta, i sa
'lIlO to; osnoV'na je znacajka okuzenog boiesnika da on oz
bil jno i vjeruje u prjvt dan oilj i motiv. Zelio bih
nagl asiti da se tkaraktema s tmktura osobe oboljele od emer
ciona,lne kuge moze shvatiti sarno ako se ona uzme ozbiljno:
kugom zarazena osoba djeluje pod strukturnom prisilom.
lrez obzira na to Koliko dobre bile njeZine namjere, ona m oze
djelovarCsamo 'kao okuzeni individuum. Njena je dj elatnos:t
u skJadu s njenom prirodom upravo toliko koliko je potreba
za u skladu s prnodom ge-nitalnoK ka
r a1ktera; ali okuieni - bolesni k, svojim subjektlvnim
!1vjerenj em, ne trpi od toga !i to vidi stetnost svoga djelo
vania. Otac koji prema svojoj supruzi koja mu je,
441
recimo, bila- prisYaja sebi zajednicka
cinjenica. Ovaj stay je spontano dan, bez obzira na to
no je uvjeren da d jeJuje u najbolk,m interesu f
da li je odgovaraj uce znanje steceno iIi ni je. U nasem drust ve
i j ete, zatim, pati zbog odvajanja od maj ke iIi ca POcinje
nom zivotu danasnj ice upravo su t akve majke i takvi ocevi,
da propada, takav ce se otac pokazati pot-puno nepristu_
osim ako zive u sredini koja podupire njihova gl edist a, izloze
pacnim t ome da bilo kako ispravi svoju odluku. Kugolll
ni ozbiJj noj opasnosti od strane autoritarnih institucija da se
pogodeni otaccLQaCi svakojaka opravdanj a kao potkrepll
na njih gleda ,kao na zlocince te tako s njima i postupa. Oni
ga Clal eko od
zasluiuj u upravo suprotno - naj vecu mogucu drustvenu
nije_ uvjeriti da ]e posn Jem zbil;ski
kaznjavarnj e majJ(e. - __
zastitu. Oni cine srediSta drustva iz kojeg ce jednog dana
izaei odgojite1ji i Iijecnici koji ee djelovati racionalno. Te- v
Osoba oboljel-;-odemociona1ne Kuge,' za r azliku od neurot
melj nj ihova zivota i radnji je spolna sreca koju su oni sami
skog karaktera, kao dio svoje st rukt ure
dozivjeli. Roditelji, na primjer, koji bi dozvolj.J,i svojoj djed
zdruzenu s ubeji tom mrlnjom svega zdr avoga. Karaktero
da dozive spolnu lj ubav u skladu s potpuno zdravi m, prirod
-neuroticna usidjeHca i-ivi povucenim_zivotom..l. !1e
nim""Zakoni ma, bili bi u opasnost i da ih asket koji bi se
u 'lj ubavni mlade dj evojke; kugom-12Qgodena .Y.1gi
zatekao na vlasti optuzi za nemoral (iIi moralnu izopace
Hea, napJ"otiv, ne moze podndjeti 'Ijubavnu sreeu mIa
nost) i 1iSi nj ihove djece.
dih djevojaka. Ako je taikva usidj elica odgojifelj iCa, ona ce
Neurotski karakter zivd r ezignir anim zivotom y
bez sum nje uciniti da dj evojoke povjerene joj na brigu bUdu
Hi ' sek nomlceooaJe aktivnosti ina:- Njegova or gar- V'
nesposobne da dozive Ij ubavnu sreeu. Ovo vrijedi za svaku
- sticka nemoe je pr acena ceznj om za l jubavnom srecom
Zivot'llu situaoiju. Karakter zarazen cuvstvenom kugom po
On je ravnodusan prema Ij ubavnoL sreCi drugih. Vj erojatnij e
kusat ee pod svaku ci jenu i sva'kim dostupnirn sredstvom
je da ce njime vladati tjeskoba nego mrlnj a kada god dode
da prornijeni svoju okolinu tako da n;egov natin zivota i
u dodir sa spolnim problemom. Njegov se oklop odnosi ['5
njegov nacin gJedanja na stvari ne bude ugr ozen; sve sto se (
kljucivo na nj egovu vlastitu spolnost a ne na spolnost drugih.
r azliR:uje od nj egova nacina zivota njemu je izazov :i, prema
Njegova orgastieka zudnj a je cesto utjelovljena u kulturnim
tome, progoni to du bokom IIlrlrrjom. Asket je za to osobito
iIi vjerskim ideaIi ma, koji nisu ni vrlo kor isni ni vrlo stetni
dobar pri mjer. Pod ovom iIi onom izIi'kom osnovni stay
za dobrobit zajednice. Neurotski karakter je obieno aMi
asketa je: Zasto bi drugi ma bDo gta bolj e nego sto je
van u :krugovima i skupinama koje nemaju nikakav veliki
meni? Neka i oni pate kao sto ja patirn. U svakom slucaju,
utjeca>j ; ne moze, biti sumnje 0 kuIturnoj
ovaj osnovni stay je tako dobro skriven u logicnoj, donro
vrijednosti nekih od ovih skupina, aIi problemu s trukturne
:mzradenoj ideologij!i dH Zivotmoj teoriji, da ga moze raz
higijene sir okih masa one ne mogu niSta pr,idonij eti jer
ot1<Jriti samo netko t'ko lima simko pralkti eno iskustvo ,j
siroke mase daleko neposrednije pristupaju pitanju pri.
sposobnost pronicavog razmiSliania. 2alosno je, aIi neor-hod
rodnog Ijubavnog zi vota.
no zabiIjezi ti ovdje da je pocet kom ovog stoljeca veci dio
Taj upravo opisani oSDovni stay spolno bezazlenog neurot
sluzbenog evropskog odgajanja bio skrojen po tom uzorku.
skog karaktera moze pod odgovaraj uCi m vanjskim okolno
c) U seksualnosti:
stima u svako vnijeme prijeCi u kugom zaraien stay. To se
zbiva obieno ovako: sekundarni porivi, obuzdavani kulturnim
SI'Qlnost genitaIno.g 'karaktera ie uglavnom odredena osnov i religioznim i.dealima, probijaju se. Spolnost karaktera obo
nim prirodnirrn zakonima biol olke energij e; ako se raduJe ljelog od cuvstvene kuge je obicna sadistitka. i pornogratska.
,kad oko sebe gleda ljubavnu sreeu drugih, 10 ObiIj d ena je usporednim postojanjem bestidne spolne po
je struktur alno sarno po sebi razumliivo. Jednako je tako hlepe (zahvaljujuCi nesposobnosti da se postigne zadovolje
prema nas tranost i (perverzi j i) i zazire od..P9 o !lje) i sadistickog moralizma. Ovo dvojstvo je stvar struk
rn
grafij e. Genit alan karakter se lako prepoznaje po ./ ture; kugom zarazena osoba ne bi to mogla promijeniti cak
dodiru koj i ima sa zdravom djecom; on smatra posve pr: i da ima uvi d i znanje. S obzirom na svoju strukturu, ona
rodnim da su djeca i ml adi uglavnom Spolno orijentiram; ne moze bili niSta drugo do pornagrafski---pohortti'Olri-sa=
on jednako tako ispunjava iIi barem tezi da ispunjava (cesto disti{;ki moralistitrrarrtsto-vrijeme: --
ogranicavane) zahtjeve koj i proizlaze iz OVID bio- To je sri l(arakterne strnkture -Kugom pogodene osobe.
Ova struktura razvija ogor cenu mrlnju protiv svakog pro
443
442
ces'a. kOlji izaZ'i,va n)enu VlI <l!stirtu . Ol'gals'1li'Cku .ceZnju i. S njo
me. 1 orgazamsku .tjeskobu. asketlzmom je Usrn je_
.vee sveKa 1m:
drt.:!:lh._ Osobe zarazene CUVstve.
nom kugom imaju jaku skIonost da stvaraju drustvene kru
gove. Ovi krugovi postaj u srediSt a za oblikovanje javno!
miSljenja. Nji hovo naj izrazitij e obilj efje je njihova jaka
trpeljivost u pitanjima prirodne spolnosti. Oni su vrlo ras
prostranjeni i dobro poznati. Pod zastavom kulture i
morala, oni progone do krajnosti svaki izraz prirodne
spolnosti. Godinama su r azvijali posebnu tehniku klevetanja.
o tome cemo govoriti 'kasni je.
Klinic.ka ,j,straziv<l!nj a ne ostavljaju nikakva prostora sum.
nji da spolno ogovaranje i kleveta pribavljaju ovim cuvstve
n o zarazenim pojedincima' vrstu nastranog spolnog zado.
voljenja; oni mogu na taj nacin postiCi spolno zadovoljstvo
bez prirodne genitalne funkcije. Upravo u takvim krugovima
najcesce na'lazimo homoseksuililnost, spolni snosaj sa zivoti
njama i druge oblike nastrano'sti. Svoje sadisticke napade
oni upravljaju protiv prirodne spolnosti drug,ih, a ne protiv
nastrane spolnost i. Narocito ostar stay zauzimaju protiv pri
rodne spolnosti djece i mladih, dok su, dosta neobicno, krat.
kovidi za svaki obIik nastrane spolne aktivnosti. Oni imaju
mnogo ljudskih i ivota na svoj oj savjesti.
d) U radu:
Genitalni karakter abivno prati razvijanje radnog procesa;
radni proces je prepusten svom vlastitom hodu; zanimanje
je u biti usredotoceno na proces samog rada; rezultat rada
se pos tize bez posebnog napora, jer proizlazi sam od sebe iz
radnog procesa. Oblikovanje proizvoda kroz radni proces
je bitna oznaka bioloskog zadovoljstva radom. Odavde po
Iazi ostra kritika svih metoda odgajanja male djece putem
igracaka koje koce djecju a1ktivnost. Predodreaenje kako
m-eba da funkcionira i kruta uputa Ikako >igracku
treba 'Sastaviti, djetetOVlU maStu i stvaralastvo;
bioloska rados t od rada .ide ruku pod ruku sa
,za odusevljavan;e. Prisilni moralizam podnosi sarno mist.i&
nu.. eks-tazu;-On ne trpi ni kaI<vOneeatvor eno odusevljenje i
to je razlog_za.s t o odu1 evljenje nu
o
@ rada
Dij ete koje mora ,sas tavi t i prethodno plantra
nu kucu s prethodno planiranim gradevnim kamencicima na
prethodno planirani nacin ne moze raditi vlastitom mastom
i ne moze razviti ni kakvo Lako mozemo ra
zumjeti da ovo osnovno obilj ezje autorita'fllog odgajanja vu
444
ce. svoje od straha oeL .ugod.e.. U odraslih...:.... Ono
i]Jla zaglupliuiuQ u tj ecaj na dj etetovo zadovollstvo...radom.
.t;en.i./.tI1JI i karakter ullravliSLizyrsivanj em radfl drljgj]l daj uci
dobar ne odredu;uci proizvod i metodu Tact;:
To zahtijeva sposobnost da se podnosi veget ativno st ni}anje
i da se nekoga ostavi da se prepusti samome sebi.
Neurotski !!!..anje ograngen
radu.- NJ e.gov.:a 6.ioloska energija j e ugEivnom ut r osena na
nastranih fant azij a. , Neurotska ra,du ima
SvO'je u .1jvoj upotrebi bioloske energi je. U,pravo
- iz istog razloga r ad neurotskog karaktera, bez ob zir a na to ko
liko ovaj moze biti potencij alno bogat, automatican je i neve
seo. Kako je neur otski karakter nesposoban za iskreno odu
sevljenj e. on ce (ako je, na odgojitelj) dj etetovu spo
sobnost za odusevlj avanje smatrati nedolicnom. Na prisil
no neurotski nacin, ipak. on nastoji da odredi rad drugih.
okuieni bolesnik mrzi rad, jer ga osj eca ka;o
t eret. ZatoOi1o}ezi od -svake-odgovornostf, a narocltoo
malin. poslova koji zahtijevaju strpljenje. On moze sanjati 0
pisanju neke znacajne knjige, 0 slikanju nekog j,zvanrednog
umj etnickog djela, 0 voaenju farme itd.; meautim, buduci
da j e nesposoban za rad, on se kloni sustavnog r<l!da, ustraj
. nog organskog razvoja svojstvenog svakom radnom procesu.
Ovo ga cini sklonim da postane ideolog, misti k. iii politicar,
tj. da se zaokup.i aktivnostima koje ne zahtijevaju ni'kakvo
strpljenje iIi organsko razvijanje. On ce jednako tako vjero
jatno postati dokoni lutalica kao i diktator na ovom iIi
onom podrucju zivota. On je stvorio sliku zivota sacinjenu
od neurotskih fantazij a i. budu6i da je sam nesposoban da
nesto radi, zeli da prisili druge da rade na ostvarenju ave
bolesne slike zi vota. Americki negativni pojam rijeCi boss
je proizvod takvog sklopa. Genitalni karakter, koji rukovodi
zajedni ckim radnim procesom, spontano prednjaci svojim
dobrim primjerom; on ce raditi vise od ostalih. Naprotiv.
karakter pogoaen cuvstvenom kugom ce tipicno zel jeti da
r adi manje od ostalih. sto je manj a nj egova sposobnost za
rad i. zbog toga. sto je neznatnije njegovo samopostovanje,
to je jaci nJegQv zahtjev
Ova usporedba je nekako nuzno ispala shematski . U zivot
noj zbilji svaki genitalni karakter tal<oaer ima svoj ih neu
rots kih sputanosti i svoj,ih kuznih reakcija; ali, jednako ta
ko, svaka kugom zarazena osoba nosi u sebi mogucnosti
genitalnog karaktera. Vegetoterapeutska iskustva ne ostav
'ljaju nikakve sumnje da osobe zahvacene cuvstvenom ku
gam, one 1J. od_Esihijatrij ski pojam moralnog
445
ludila. ne sarno }zljecive u s.u SPosobne da.......
r:..azviju iz.uzetne sposobnosti'Za spolnQst i
Ovo nam ponovo pruia da naglaSimo da
pOJam cuvstvena kuga ne podrazumIJeva pogrdu iIi omalo
va.zavanje. Tijekom svog gotovo t ridese tgodisnjeg biopSihija_
trijskog r ada, uvjerio sam se da j e sklonost cUvstvenoj kugi
up ravo znak za to da je odnosna osoba obdarena vrlo Ye
likim kolJcinama bioloske energije. Bas je, zapravo, visoka
napetost njezine bioloske energije ono 5to cini da doticna
osoba oboli od cuvstvene kuge, ako se zbog krutog karak_
'ternog i miSiCnog oklopa ne moze r azvi ti na prirodan naein.
Taiko zara.zena osoba j e proizvod autoI'1tal1Ilog prisilnog 0<1.
goja; zato sto raspolaze vecom darovi toscu, s kOjom nije
rnsta pos tigla, ona se prisilnom odgoju osvecuje daleko
uspje5nije od mirnog i rezigniranog neurots.kogkaraktera.
Ona se razli kuje od genitalnog karaktera utoliko sto njezina
pobuna u drustvenom smislu nema nikakva ci,lja i zato je
nesposobna da postigne bilo kakve racionalne promjene na
bolje. Razlikuje se od neurotskog karaktera utoli;ko stQ__se. __
ne miri sa sudbinom. .
- Genl1allif karakter svoje ,rea!kcije cuvstvene kuge
na dva nacina: (1) BuduCi da je struktura njegova karaktera
poglavito racionalne naravi, on osjeca svoje vlastite zarazne
reakcije kao tude i besmislene. (2) On je toliko ukorijenjen
u racionalne procese, da odmah sluti opasnost po svoj ii.
votni proces koja bi mogla proizaCi iz njegovih iracionalnih
sk!lonosti. On je, prema 'tome, obdaren sposobnoscu da se
kontrolira. Osoba zar azena cuvstvenom k ugom, naprotiv, iz.
vlaci tako mnogo sekundarnog, sadistickog zadovoljstva iz
svog vlasti tog ponasan ja, da je nedostupna bilo kll'k'/')j ko
rekturi svog ponasanja. Djela zdrave osobe teku izravno od
zaliha bioloske energije; djela ,kugom zahvacene osobe po
tjecu iz istog izvora, ali ona moraju svaki put probiti ka
rakterni i miSiCni oklop i u tom procesu najbolj.i motivi
postaju protudrustvene iracionalne radnje. U svom prolasku
kroz kara'kterni oklop djelatnosti mijenjaju svoju funkciju:
poticaj pocinje razboritom namjerom; oklop onemogucuje
glat ko i organsko razvijanje poticaja; kugom zahvacen ka
rakter osjeca ovu prepreku kao nepodnosljivo kocenje; po
ticaj mora najprije probiti oklop da bi uopce postao oeit;
u ovom se procesu gube prvobi tna namjera j r acionalni cilj.
Rezultat akcije sadrii malo od prvobitne raoionalne namje.
r e; on j e tOCan odraz razaranja koje se moralo primijeniti
r adi probijanj a oklopa. SurpvJLs.tokui en0L- raz
. mjerna je neuspje.bu __
-P.k/..aJLa. Labavljenje oklopa je nemoguce, jer kugom opte
receni DJiti oslobada energrju orgasticki niti daje racio
nalnO samopouzdanj e- Ovaj neuspj eh omogucava nam da
shvatimo neke od pr oturjecnosti u strukturi osobe pogodene
cuvstvenom kugom. Takav bol esnik ima jaku zelju da voli;
nal
azi
zenu za koj u vjeruj e da je moze voljeti; pokazuj e se
nesposobnim za takav dozivlj aj; to ga odvodi u sadisticki bi
jes probiv sebe ill protiv zeljene zene, bi'jes koji nerijetko
zavrsava umorstvom.
U osnovi, pr ema torne, ._bole21ika __
kuge obiljezava proturiffle..J.?,met1.u zelje za zivotom i
.!1esposobnosti (zbog oklopq) djJ. Ilostigne odgovarajuc5e ispu
njenje svojih zivotnih Zelja. yazlj ivom promatracu je evrop
ska iracfonalnost bila jasno obilj ezena ovi m proturjecj em:
S logikom prisile, naj bolje namiere doveIe su do razornih
ciljeva. - -
Ja vj erujem da ce se opisani mehanizam emocionalne kuge
moCi jednosta'Vlrim 'llaOinom demonSitrirerw na tipu gangst er a
ako se ne bude iSlo sarno za tim da se ispita rezultat gang
sterskog djela, nego da se istrazi i kocenje racionalnih im
pulsa, s to djelu bas daje pecat emocionalno bolesnog dj ela.
Pokusaj mo sada ispitati ove ralilike na jednostavnim pri
mjerima svakodnevnog Zivota.
Uzmi mo kao prvi .pr imjer borbu za di jete koja se obicno
odigrava kada r oditelji podnesu tuibu zbog razvoda braka.
Mozemo ocekivati tri reakcij e: racionalnu, sputanu reakciju
.neurotskog karakter a i reakdju ouvstvene kuge.
a. Racionalna reakcija
Otac i maj-ka se bore za zdrav razvoj djeteta racionalnim
dokazima i sredstvima. Moguce je da se oni u nacelu slazu
tada je la:ko; ali, takoder je m oguce da ce oni imati vrlo
razlicite misli 0 toj stvari. Ipak, u inter esu djeteta, oni ce
izbjegavati podmukle metode. Govorit ce otvoreno s djete
tom i dopustiti mu da samo odluci. Nece dozvoliti da njima
upr avlj aju sebicni interesi (sto se tice posj edovanja djeteta);
umj esto toga, vodit ce ih djetetove sklonosti. Kada je jedan
ili drugi roditelj alkoholiear ill dusevno bolestan, ovaj ce
podatak biti saopcen dj etetu kao nesreca koju t reba hrabro
podnij eti, brinuci se sto j e moguce vise da se postede dje
tetovi osjeeaji Motiv ce uvi 'ek bili sprecavan 'e da se d 'ete_- _ .
tu nanese steta. :2:rtvovanje oso lllteresa odreduje zauzi
manje takvog stava-. -
441
446
b. Karaktero-neurotska reakcija
B orbu za dijete koce svakovr sni mot ivi, uglavnom strah od
javnog miSIjenj a ali i drugi. Pril agodivanje javnom miSIjenju
u toj je borbi vaznije nego zastita djetetovih interesa. U
tak vim Sporovima karaktero.neurotski rOditeIji se zadovo.
Ijavaju uObicajenom praksom: dijete ostaj e s majkom u
svakom slucaju iIi se, palk, obraeaju sudu da donese odluku.
Kada je jedan od bracnih drugova pijanica iIi je dusevno
balestan, tada postoji sklonost k Zrtvovanju, k sakrivanju
cinjeniea, s poslj edicom da i dijete i drugi bracni partner
pate i bivaju ugrozeni : RCJS.yod se izbjegava. MotuL njiho.va ___
pona_sanja je sazet u r ecenici : Ne zelimo _da
ciju pai nju. _Nj i hov je sta"L odre4en
e. Reakcija cuvstvene kuge
Spasavanje djeteta j e uvijek prividan i, kao sto posljedice
pokazuju, neispunjen mot iv. Stvaran _ motiv se_
partneru liSavajuci njega iii 11'jr;rzadovqJjstva da ima..dijele,--_
Zato, u borbi za dijete j edan partner pribjegava klevetanju
drugoga, bez obzira na to da Ii je on ili ona zdrav ili boles tan.
Odsutnost svakog obzi ra prema djetetu pokazuje cinjeniea
da se njegova ljubav Za drugog roditeIja ne uzima u obzir.
Kao sredstvo za otuaivanje djeteta ad jednog ili drugog ro
diteIja, kai e mu se da j e njegova maj ka iIi otac alkoholiear
ili dusevno boles tan, tvrdnja koja obicno ne odgovara cinje
nieama. Naravno, pri tome dijete najviSe pati; motiv je osve.
ta partneru i vladanje djetetom. Nema iskrene ljubavi za
dijete.
Postoji velik br oj varijaeija ovog primj era, ali njegove
osnovne erte su iste i one su od opcedrus tvene vainosti.
Pri donosenju odluka raeionalni pravni red bi morao dati
prednost takvim r azlikama. Moie se pretpostaviti da ce
doCi do znacajnog porasta broja razvoda braka; i moje je
miSIjenje da je samo ispravno izucen psihijatar i odgr>jite!j
sposoban da mjeri Opseg stete uzrokovane samo reakcJjama
cuvstvene kuge u slucajevima razvada.
Da navedemo drugi primjer iz podrucja privatnog iivota
u kojem cuvstvena kuga bjesni daleko i siroko: nevjernost
Ijubavnog partnera.
a. Racionalna reakcija
U slucajevima u kojima jedan od partnera u lj ubavnom od
nosu zeli da bUde iIi jest nevjeran , zdrava osoba reagira u
nacelu na jedan od tri nacina: zbi.Jjsk,im odvajanjem od
partnera; natjecanjem i pokusajem da se povrati partnerovd
Ijubav; iIi podnosenj em kada drugi odnos nij e suviSe ozbi
Ij an te ima privremeni karakter. V takvim slueajevima zdra
va osoba ne bjezi u neurozu, ne postavlja nikakve zakonskc
zah tj eve i E,0kazuje Ij u tnju samo a1<o se afera oQvija ne
aoLieno.
b. Karaktero-neurotska reakcija
Neyjera se t mLQilQ se
ona _UWle k m an ju. I'ostoji veHki strah od odvajanja. Mi
r enjesa sudbinom, bijeg u neurotsku bolest Hi alkoholizam
i his teri cni napadi tipicne su reakcij e.
c. Reakcija t uvstvene kuge
U praviIu, nevj era se ne javllja iz IJu:bavi za drugu osobu
vee zbog t oga sto nekome dosadi njegov partner iIi mu se
hoee osvetiti. Povrijedena strana pokusava da zadd i part
nera u kuCi , da ga smrvi histerickim napadima, da zavlada
nj ime seenama najnize iIi ga cak da pratiti od de
tektiva. Bijeg u alkoholizam cesto se javlj a kao sredstvo da
bi se surovo postupanje s pal"1tnerom moglo lakse provoditi.
Motiv nije ljubav za partnera vee zed za vladanjem i posje
dovanj em.
- Reakcije cuvstvene kuge cesto prevladavaju u tragedijama
ljubamore. U danasnje vrijeme ne postoje ni medieinska ni
drustvena ni zakonska glediSta i mj ere koje uzimaju u obzir
ovo sirako i bezutjeSno podrucje zivota.
Prijedimo sada na osobito dojmljiv i tipican naCin reagi
ranja cuvstvene kuge koji cemo oznaciti kao "speci ficna
reakcija kuge.
Specificna reakcija kuge ima narocitu sklonost da se slu
zi seksualnim, tj. moralistickim, klevetanjem. Ona d jeluje
poput projektivnog mehanizma u maniji proganjanja: ovdje
se, kojj . .
u vanj skom svijetu. Ono sto
je u stvarnosti unutrasnji poticaj, pogresnos e tumaClkao
vanj ska pJiietni<L Ist6 sf: na osjete kO]lpotjeCU
iz vegetativnih plazmatickih struj.finja: one stOje-za zdrawrg
covjeka dio njegova radosnog osjecanj a zivota, shl zofrenom
bolesniku ee, pod utj eeajem suprotnos ti kojeproistjecu4
njegova karakJ ernog oJdopa
J
b.iti taj ni stroj koj im se toboze
sluzi neki pakosni neprijatelj cij a je namj era da njegovo
tij elo razori elekt ricnim strujama. Ovi bolesni pr ojektivni
mehanizmi su dobra poznati. Medutim, psihij atrija je poci
448
449
nma tu pogresku sto je ovakve projektivne mehanizme ogra
ruci!a na dusevno oboljele. Ona je presla preko toga da
uprarvo i sm mehanizam U obliku specificnih reakcija kuge
prividno normalnih Ijudi, bjesni u drustvenom zivotu. 0 tome
ce sada biti govora.
Biopsihicki mehanizam je slj edeCi: u
spQlnu ,pohotljivost, koj a nema""":
veze s prjrodnom potrebom za i t vori pravi
...,...ss;kundarni poriv, poput, na primj',_sadizma iIi mazohizma.
Kako j e vegefa tlvna ziVost u prirodnom ugode
zakdIjala, pohotij ivost i zed za spolnim
je neolJJ.!Za:Qa sekundarna potreba. I sto tako kaQ stO-du.
sevni boiesnik profiCi rasvs>ja vegetaTivna struja,nja i
perverzne po ticaje na druge osobe i dozivijava ih kao 2ri
jetnju kojp. iz njih potjeee, kugom zar afena osoba proJkI
,svoju vlast1tu Jpohotu i nastr anost na druge
od dusevnog boiesnika, ona viastite poticajekoje proJicira
na drugu osobu ne dozi vljava mazohisticki kao prijeJnLll,
nego se sImi ogovaranjem na sadistieki nacin, da hi, U vlg.Hi
t oj ol:>rani, natovarila na druge one s.to ne 'smije vidjeti na
sebi. Ovo vrijedi za prirodnu genit<lJInost isto tako kao i za
, sekundarni nastrani poticaj. NaCin z,ivota genitalno zdrave
asobe boino je podsjeca na viastitu genitalnu siabost i,
prema tome, predstavlja prijetnju neurotskoj ravnoteZi tak
ve osobe. Zbog toga j e u skiadu s naeeIom: .QJ,lu..Sio- ja-ne. .
mogu imati,Jli ti !!.e.ees imat.il<, prisiljena da prija pnirodnu
genitalnoSt drugih. Stovie, buduCi da nije sposobna da sa
svim skrije svoju vlastitu nastranu pohotljivost rrza fasade
etickog moralizma, pripisuje je Zrtvi svoga ogovaranja. U
svakom slucaju ovog oblika reakcij e kuge dolazi se do shva
canja da zdrava osoba uziva glas da ima upravo one znacaj
ke protiv kojih se kugom zahvacena osoba bori uzalud ELiUL.
se odaje s lo:5om savjescu._
trealkoije 'kuge Ise laka prenosi sa
spolnog na nespoino podrucje. Znacajno je da se neSto sto
netko sam t ini, iii bi zelio da eini, Hi se bas sprema da uCini,
pripisuje nekome drugom. Upotrijebit cemo nekoliko tipic
:nih, svakodnevnih dogadaja da b1smo pokaZ<lJli specificnu
reakciju :kuge.
Ima mladih duhovitih Ij udi koje su u ozbhljnim intelek
tualnim krngovima Evrope voljeli nazivati kulturni SIIla
bovi. Bili su pametni, ali je njihova inteligencija bila pa
svecena svojevrsnoj umj etni ckoj aktivnosti radi nje same.
Njihovo poznavanje ,velicine i ozbil jnosti problema koje je
ispitivao jedan Goethe iIi jedan Nie tzsche prakticki nije ni
450
kakvo, ali oni jako uZivaju da jedan drugome citiraju kla
sien Uteraturu. U isto vrijeme, puni su cinizma. Smatraju
u
se modernim , liberalnima, slobodnima od svih konvencija.
a
Nesposobni za ozbiljne doZivljaje, gledaju na spolnu ljubav
kao na vrstu dj ecje igre. provode ljetne pr azruke u z3!jedni
cama, muskarOi.ci i zenskice five zajedno. Noeu dolazi do
ves zabava, bas do tih dj ecjih igara. Za vrijeme do
elih
nlcka 0 tim djecjim igrama zbijaju se sale vescIo i vrlo
inteligentno. Mozda ce dvolicnim aluzijama n;;tgnari gresnu
zenu da se zacrveni. Sve je to uvelike dio danasnjeg slo
bodoumnog i nekonvencionalnog naCina Netko
je veseo, netko ima humora . Netko samo natuca kako Je
cesto sudjelovao u igri prethodne nod; a netko daje na
znanje, sve u "duhovitim govornim figurama, da je bilo
vr lo zgodno, da je ona bila carobna itd. Ozbiljan slusa
lac, koji je dobro upoznat s beznadnom seksualnom bijedom
Ijudskih masa i razornom ulogom seksualne neozbiljnosti,
odlazi s utiskom da je pohotljivosti ovih individuuma uzrok
spolna glad zbog orgasticke nemoCi. Za takve kultivirane
boeme tipicno je da u ozbiljnoj spolnoj ekonomiji, koja
se pozrtvo bori s cuvstvenom kugom u masama, gledaju
vno
sablasni proizvod bolesna uma. Ali ovi mladi geniji su
dobro upuceni u umijece visoke politike. Uvijek naklapa
juCi 0 kulturnim vrijednostima koje se moraju visoko
drzati, oni bjesne Cim netko njihov govor 0 kulturnim vri
jednostima pocne prevoditi u drustvenu akciju medu rna
sama.
Jedan taikav boem sreo je zenu koja je zeIjela doCi k meni
na ucenje. Prirodno, poveo se razgo
vor
0 mojem radu. On
joj je dao lijepo upozorenje, rekavsi da k meni ne bi po,ia0
ni svog najboljeg prijatelja ni svog najgoreg neprijatelja,
jer sam ja, rekao je, vlasnik jayne kuce bez dozvolc,< . Ali
se, za sva,ki slucaj , odmah osigurao primjedbom da sam vrlo
sposoban klinicar. Ova kleveta, po uzoru specificne kuzne
reakcije brzo se prosirHa. Ipak, i ena je dosla k meni da
uei spoino-ekonomsku pedagogiju i uskoro shvatila ono sto
nazivam euvstvenom kugom.
Tesko je u takvim situacijama zaddati ob jektivan i ispra
van stav. Covjek se ne smije prepustiti poticaju, koji se jav
enu
lj a spontano i razumljiv je, da istuce t akvu kugo
m
zaraz
osobu, takO da je prode volja da klevece; napoko
n
, valja
sacuvati Ciste ruke. Ne obazirati se na dogadaj na dosto
janstven nacin, u pravo j e one s cime kugom zarazena osoba
racuna kako bi mog
la
nastaviti da nesmetano tjcra svoju
nepodopstinu. Ostaje otvoren put da :;e tal<va oso
m
ba tuii sudu. Medutim, to bi wacilo boriti se s kugo na
451
njezi noj vlastitoj razini a ne medicinski. P rema tome, do
pustamo da stvar ide svojim tokom. Tako se dolazi do toga
da se stvar prepusti da ide svojim tdkom, ali se pri tome
izlaiemo opasnosti da sli eno formirani kuzni bolesnici uzmu
stvar u svoje ruke i da se medu njima nade neki znanstveni
povjesniear te da tako budemo, uz autoritet strucnog pisca
povijesti, predani potomstvu kao potajni v,lasnici javne
.kuee. zelim ovdje odmah dodati da je za mene prostitutka
s pristojnim karakterom drustveno i Ijudski prihvatljivija
od kakve kugom zahvaeene osobe. Prostitutke se ne pretva
raju; drustveni uvjeti, materijalna oskudica i prevladavajuei
drustveni kaos vode ih u zanimanje koje zahtijeva od njih
da zadovoljavaju spolne potrebe mornara i vojnika, tj. Ijudi
koji ri zikuju svoje zivote. Bezbrojni prineevi i sveeenici mo
rali su posjeCivati j ayne kuee da bi zadovol jili svoje potrebe
iii izbjegli svoju bijedu. Ovo nije ni prigovor ni pohvala, vee
sarno utvrdivanje cinjenice.
Ta je stvar vazna utoliko sto je cuvstvena kuga uvijek
uspijevala u tom da pomoeu takvih glasina uniSti i
vazna nastojanja. Borba protiv cuvstvene kuge je drusr.veno
neophodna, jer ona uzrokuje vise stete na Ovom s\'ijeru
nego deset tisuea topova(. Citajte, na primjer, izvjestaj
Friedricha Langea, velikog filozofa prirode, 0 klevetama ko
jima je pionira prirodnih znanosti sedamnaestog stoljeea,
de la Mettriea, izvrgnula cmocionalna kuga. U svom velikom
radu Histoire Naturelle de ['Arne de la Mettrie je jasno
Ishvatio bitne odnose izmedu osjeta oj fizioloskog poticaja i
potpuno ispr avno naslutio i opisao vezu izmedu problema
tijelo-duh i bioloskog spolnog procesa. Bilo je to suvise za
filistre, koji su broj em daleko nadmasili odvazne i postene
znanstvenike; prosirili su glasinu da je de la Mettrie bio u
stanju da dode do takvih glediSta sarno zato sto je bio ras
kalaseni pohotljivac. I tako je buduCim pokoljenjima pre
nijeta glasina da je de la Mettrie umro od poslas.tica, koje
je na pravi pohotan naCin jeo suviSe prozdrljivo.
Ovo je, naravno, medicinska glupost. I vise od toga, to
je tipican primj er kugom zahvaeenog prenosenja glasina
.koje, kada spopadne Ijudske organizme nesposobne za za
dovoljstvo, postaje specificna reakci j a kuge i prenosi se na
potomstvo, kaljajuCi bez r aZ'loga casno ime. Lako prepozna
jemo katastrofalnu ulogu Ikoju igraju takve reakcije kuge
u drustvenom zivotu.
zelio bih spomenuti 'jos jedan primjer u kojem se projek
cijsk,i mehanizam cuvstvene kuge, u obliku klevet e, j os jas
nije ocituje. Vee u Norveskoj sam euo da krui i glasina da
sam postao shizofreni bolesnik i proveo izvjesno vrljeme u
dusevnoj bolnici. S izvj esnim naporom uspio sam uCi u
trag izvoru ove glas.ine. Ka da sam dosao u Sjedinj enc Drzave
1939, utvrdio sam da je ta glasina vrlo rasprostranjena, mno
go vise nego u Evr opi, gdje je moj rad bio bolje poznat.
V Amer ici je izvor glasine bio cak i nejasniji nego sto j e
bio u Evropi, ali su izvjesni zna'kovi jasno ukazivali da je
potekao iz i stog evropskog izvora.
Situacija nije bila lisena humora. Ubrzo nakon mog ras
kida s Medunarodnim psihoanaliti ckim udruzenj em, oso
ba Ikoj a j e prva zapocela ovu glasinu pret rpjela je zivcani
slom i bila prisiljena da provede nekoliko tjedana u du
sevnoj bolnici. Ovu Cinjenicu mi je neposredno saopeio sve
ucilisni profesor koj i je bio dobro obavi j esten 0 situaciji.
Oeit o, zivcani slom je ovog klevetnika strahovito prestrasio.
Nasao se u to vrij eme u teskoj situaciji: s jedne strane
uocio je ispravnost mojeg razvoj a; s druge, nij e se mogao
odvoj-iti od organizacije koja se ostro protivila ovom raz
voju. Kao 5.to je uobicajeno u ovakvim sllucajevima, isko
r istio je prilike da bi otklonio paznj u sa sebe i usredo
toeio je na mene kada sam bio u sredistu kriticke rasprc.
Mislio je da sam uniSten, a prilika da mi zada j03 jcdan
udarac bila je suviSe privlacna. Nj egova reakc\j':\ bila jc
posebna kugom zahvaeena projekcija.
Nikada nisam bio dusevno bolestan, niti sam bio osuden
na dusevnu bolnicu. No-sio sam sve do dana je
dan od najtezih tereta ikada naometnutih jednom covjeku,
bez ikakva poremeeaj a svoj e sposobnosti za rad i Ijubav.
Postati dusevno bolestan nije sramota. Poput svakog psihi
jatra koji sam sebe postuje, i ja osjeeam duboku sirnpatiju
za dusevne bolesnike i cesto se divim njihovim sukobima.
Kao sto sam vee naglasio, dusevni bolesnik m i se cini da j
,leko ozbiljnijim, dalek? ?,liZim pravim funkcijama z.iv,ota
nego sto su malogradam Ih drustveno opasne osobe obol]ele
od kuge. Ova kleveta trebala je da unisti mene i moj rad
i izazvala je brojne ozbiljne situacije 'koj'ima nije bilo lako
ovladati. S nekim studentima, na primjer , imao sam do
d atnih teskoea da ih uvjerim da nisam dusevno bolestan.
V izvj esnim fazama vegetativne terapij e, specifican meha
nizam cuvstvene kuge se neizbjezno pojavljuje. Cim pacijent
Hi ucenik dode u dodir sa svojim p,]azmatickim strujanji
rna, javlja se jaka orgazamska tjeskoba. Dogada se da se
na vegetO'terapeuta -gleda kao na >, prlj avu sekisuailnu s'VinjiJ.
iill ludog covjeka. zelim naglasiti da se dva reakcijoa jav-
Ija TedoviJto. VeCilTI'a Iffiojdh st'1.lldena
'
ta je zaiSota cll'la 0 g'la
smi. Nekli vidovri. Iteonije Ispalne ekonomi je su tako revo
IlucionaJrni; da je kraj11'joe l'cilko cSamu teorilju 'sr'natmti. lu
453
452
dom. Moram reCi ovdje da su, kao posIjedica ove glasine, nosti sto ovaj sporazum nije pomogao, 5to je konacno nje
neke slozene situacije post ale smrtno Trebalo bi macka diktatura povela rat s ruskom diktaturom. Niti su
da postoje izriCite zakonske mogucnosti za sprecavanje ta mogle naknadne racionalizacije promijeniti cinjenicu da je
kvih posljedica kugom zarazene reakcij e. Sarno svojem kli sporazum potpisan.
nickom iskustvu moram da zahvali m da sam bio u stanju
Da navedemo jos jedan primjer iz .podrucja cuvstvene
sretno prebrodit,i - uz vee postojece teskoee mojeg posla
kuge. Lav Trocki se moran braniti protiv optufbe da je
- opasnosti koje su proizasle iz glasine 0 mojoj dusev
kovao zavj eru protiv zivota svojeg supam ika. Bilo j e to ne
noj bolesti.
sbvatlj<ivo, jer bi u morstvo Sta,ljina sarno stetilo trockis
Afera ni je bila bez popratnih komicnih dogadaja. Kada je
tima. To je postalo shvatljivo kada je Trocki ubij en 1941.
nekoliko godina kasnij e uoeeno da moj znanstveni rad jas
(ave cinjenice nemaju nikakve veze s politickim stajalis
no pokazuje da nisam shizofreni bolesnik, rasirila se nova
tern za iIi protiv trockista.)
glasina, i opet iz istog izvora. Sada se govorilo da sam,
Ako ,!TatimO- nekoliko desetljeca... unatrag-u povijest
sreeom, ozdravio od svoje shizofrene bolesti.
politike, nail;g imo na poznati slucaj Dreyfus . Visoki vojni
Specifi cne reakcij e kuge se susreeu naroeito u podrueju
Ijudi francuskog generalStaba procfaU su planove Nijemci
politike. Za vrijeme posljednjih nekoliko godina uvijek smo
rna; da bi se pokr ili, optuzi!i su bezazlenog i cijenj enog ka
iznova dozivlj avali da su diktatorsko-imperijalistieke vlade,
petana Dreyfusa za isti zlocin koji su oni pociniH. Uspjeli
sa svakom novom pobjedom zrtvi pripi sivali upravo one'
su da njihova zrtva bude osudena, i on je eamio od
namjere su ih same imale a kasnij e i provele. Na pri
pet godina u zatvoru na jednom udalj enom otoku. Bez Zo
mjer, govorilo se da je Polj ska tajno planirala da napadne
Hnog hrabrog posredovanja, ova specifi cna r eakcija kuge oi
Njemacko carstvo, da to treba ocekivati, i zato su oprav
kada ne bi bila pobijedena. Dreyfus je kasnije bio slavIjen,
davali Njemacku 5tO je napala PoJjsku. Napad na Sovjetski
no to ne ni na koji nacin grozote pocinjene protiv
Savez opravdavao se na isti naein.
njega. Da politikom drlave nisu upravIjali do tako velike
Takoder su ilustrativni za ovu specificnu r eakciju kuge
mjere zakoni Cuvstvene kuge, bilo bi sarno po sebi razum
sada poznati "Moskovski procesi protiv Len ii novih ranih
Ijivo nacelo da se takve strahote nikad ne hi uopee smjele
suradO'ika. U tim je procesi>ma protiv opozici}s.kih funk
dogoditi. Medttt!:n. da cuvstvena kuga upravIja stva
cionara Ruske komunistieke parti ie podi gnuta optuzba zbog ,
ranjem javnog miSljenj a,- on a_ UJdj ek..lliIilieva svo
veJeizdaje; okrivljeni su bili optuzeni da su poddavali iz
je zlocine kao iaIjenja vrijedne pr avde. tek.
ravnu vezu s njemaekim fasistima i zajedno s njima plani
bila u moguenosti da nekaznjeno lOastavi svoj a nedj ela.
rali zbaci vanje vlade. a nima koji su nesto znali 0 pro
Kada se radi 0 covjeku iz vIadajueeg kruga, nj egov osob
ovih optuzeni h, bilo je jasno da su optuzbe protiv
ni karakter ima ogromnu vaznost za drustveni zivot u cje
njih izmmjene. Ali 1936. nit ko nij e mogao objasniti svrhu
li ni. Ako je, na primjer, prij ateljica bilo kojegkraIja Fran
tako ocite JaZ;ne optlrlbe. Rus ka vJada bila je dovoljno jaka
cuskinja, mozete biti uvjereni da ee u svjetskom ratu za
da manie provi dnim dokazima ukJoni svaku nezgodnu opo
o
ziciju. Tek 1939. ova ie zagonetka bila barem
'Vr ijeme vIadavine toga kralja nj egova zemlja biti na strani
r\' Francuske protiv njemackog zakletog neprijatelja. Ako taj
za one koji su vee bili upoznati s posebnim mehanizmom
isti kralj izgubi prij estolje krat'ko prije i1i u pocetku dru
kuge. Godine 1936. govori lo se da su optuzeni poeinili upra
gog svjetskog rata, i ako njegov nasIjednik ima bilo kakve
vo onaj protiv drfave koji ,ie sarna vlada u stvari
osobne odnose s bilo kakvom njemackom zenom, [sta dr
1939. Potpisala je sporazum s Hi tJerom koji Ie pred
zava ce se u r atu boriti na strani Njemacke, svog ranijeg
1,
"-
vidao rat s Poljskom i podiielila PoJisku s niemaekim fa
zakletog neprijateIja, a protiv Francuske, svog ranijeg sa
Tek se tada shvatilo da je, klevecuCi druge, drlava
"
veznika.
usp jela da se opravda zboS! sporazuma s HitJerom, tako
Tko god pomno
dobro u stvari da su implikacije ove akcij e ostaJe nepo
votu ddava, sve ce zapadati u bIisko a'kutnoj
znate javnosti. Ovaj slucaj je bio jedna potvrda cinie
i bufljenoSfi. Da Ii je moguce, netko ce se zapitaN, da kIe
nice da javnost dj eluje kao da nema pameenja. Takve poli
rilnllizam nekog politickog diktatora iii Ijubavna afera ne
ti cke reakci je kuge u stvari racunaj u upravo na iracionaI
koga kralja moze odJucivati 0 dobru i zIu nekoliko genera
nost u masovnom mmjenju. NiJe ovdje ni od kakve vaf
454
455
cija? Zar iracionalnost u seze
boko-. ar j e zaista mogu e da milij uni odras tn raul1111
-.Ijudi nisu toga svjesni, stoviSe, odbijaju da budu toga svje.
- sni ?
'" Ova pitanja cine se neobicnima sarno zbog toga sto su
ucinci cuvstvene kuge suvise fantasticni da bi se osjetiIi
kao nesto zbHjsko. Ljudski urn ocito odbija priznati da
takve apsurdnosti mogu prevladati u tako sirokoj mjeri. I
ta silna nelogicnost ovakvih drustvenih prilika predstav.
lja njihovu najjacu zastitu. Molim citaoca da to protuslov.
Ije izmedu golemosti i nevjerajatnasti emocion3!lne kuge uz.
me najozbiljnije sto moze. Cvrsto vjeruj em da nijedno dru
stveno zIo bilo kojeg opsega ne moze biti uklonjeno dokle
: \1
god javnost odbij a da spozna da ta besmislenos,t doista po.
\
stoji i da je taka golema da se ne vidi. U usporedbi s veli

cinom drustvene besmislenosti, koju neprestano hrani du
boko ukorijenjena cuvstvena kuga, osnovne funk
cije ljubavi, rada i znanja, koje upravljaju zivotnim pro
z- ' C'
I
\If
:1 [
cesom, cine se neizmjemo malenima; one, stovise, u jed
-
-
'
nako tako golemoj mjeri izgledaju smijesne. U to se lako
\-
mozemo uvjeriti.
Na temelju duge i opsezne lij ecnicke praiksc znamo da,
rna kako da je nerijesen, -problem spolnosti mladlh igra
neusporedivo vecu ulogu u formiranju nasih drustvenih i
moralnih ideologija nego neki tarifni zakon Hi nesto slicno.
/ Zamislimo da parlamentarac, koji je uz to i lijecnik, za
trazi od svoje vlade da problem puberteta iznese na sjednici
parlamenta i da se 0 njemu raspravlja kao sto se rasprav
Ija 0 tarifnom zakonu. Zamislimo, nadalje, da ta ista istak
nuta osoba pribjegava opstrukciji u parlamentu, (tj. da
drZi beskonacno duge govore), jer je njen zahtjev odbijen.
Vjerujem da ovaj primjer na jednostavan nacin pokazuje
I
osnovno proturjecje izmedu svakodnevnog zivota i admini
strativnog obli ka koji njime vlada. Ako tu stvar razmotri-
J
mo mimo i objektivno, naCi cemo da nema nicega vrlo
rposebnoga oko zakonske rasprave 0 problemima puberteta.
Svatko je, ukljucujuCi svakog clana parlamenta, prosao
,kroz pakao mladenacke neuroze izazvane spolnom frustra
cijom. Nijedan drugi sukob ne moze se po veliCini i vaz
nosti usporediti s ovim. To je problem ad opcedrustvenog
\ interesa. Razumno rjesenje teskoca puberteta ukloIlilo bi
jednim udarcem mnostvo drustvenih zala kao sto je mh
denatka delinkvencija, skrb za mentalno oboljele, nevolja
razvoda brakova, bijeda odgajanja djeteta itd. - tisuce
formalnih budzetskih programa i tarifni sustav,i nikada se
ne mogu calk ni priblieiti ovom problemu.
Stoga zahtj ev naseg.. Clana par Iamenta smatramo nesum
nji vo razboritim, naprednim_i korisnim, tJ isto vrijeme, me
dutim.. sami ga odbacujemo. Nesto se u nama protlVitrno
gucnosti jayne, parlamentarne raspnive 0 tom predmetu.
Ovo nesto je upravo ucinak i namjer a drustvene cuvSltve
ne kuge, koj a stalno t ezi da -oeuva sebe i svoje inst ifuClje.
Ona j e povukla ostru granicu izmedu drustvenog i pri
vatneg- Zivota, i potonjem je osporen pristup javnoj plat
formi. Sluzbeni zivot je aseksuaIan na povrs'iili a pornograf
ski ili nastran .rspod povrsine. Da ova opreka -ne postOjI, sTU
zbeni zivot bi se odmah slagao s privatnirg zivotom i foeno
odraiavao svakodnevni zivot u veIiklm drustvenim oblici
rna. Ovo ujedinjenje svakodnevnog iivcita i dhlstvenih in
slozeno. Tada bi, me
nestalo- one E9drucje u drustvenom okvi
ru kO-je ne sarno sto ne pridonosi OCU\l.'l!!Ju aruStvenog ii
vota, vee g3: povrerneno dovodi do ruba ponora. To podrjlc.j.e
mozemo nazvati .1?. vjsoka-p-olitika. -
Nastavak jaza izmedu stvamog zivota zajednice i njclle
sluzbene vanjstine jedan je od zestoko branjenih ciljeva
euvstvene kuge. Ne postoji drugi naCin da se objami ci
njenica da cuvstvena kuga uvijek pribjegava sili oruzja ka
da se ucini napor da se dotakne taj jaz na objektivan i
razuman naein. Predstavnici visoke poIitike, bilo da su osob
no pogodeni iIi ne, uvijek pokusavaju da osujete rasprosti
ranje spolno-ekonomskog spoznavanja odnosa izmedu co
vj ekova bioloskog organizma i drzave. U svojem najblazem
obliku, njihovi napadi su nesto poput: Ove 'spolne filolO
fije' su nemoralni eirevi na drustvenom tijelukoji se otva
raju od vremena na vrijeme. Istina je da ljudska zivotinja
ima spolnost, ali to je sarno za zaljenje. Konacno, spolnost
nije sve u zivotu. Postoje drugi, daleko vazniji, problemi,
na primjer ekonomija i politika. Spolna ekonomija pretje
ruje. Bilo bi nam mnogo lakse bez nje.
Ovo je uobieajeni argument, a njegove se neke varijacije
redovito susreeu pri lijecenju neke osobe od biopatije i cak
pri podueavanju studenta. Uvjereni smo da taj argument
proistjeee iz orgazamske tjeS'kobe i da je njegov cilj da
sprijeCi uznemiravanje rezigniranog stava neke osob-:!. Suo
cen s is'tim na javnom skupu 0
jeni. ( ovjek ne moze r azoruzati zagovornike Imlt).lI'.iu1il-dPt
gih vrednota ukazujuci na njiho\l.. oliobnL QklQp i od
P9
1ni
Ikoji upotri jebi J:akav pri'stup
oi-skup prativ sebe, jer ekonomijedUl!U s.
skupom OVUKarak<ternu crtu i jracionalni argument koii
proizlazi iz nje. Mnogi se Ujeenik i nastavnik spotakao ovdje.
457
456
--- -
Postoji neoboriv, cisto logican protudokaz koji je, na te
melju naseg iskustva, uspjesan.
Slaiemo 'se s protivnikom: spolnost nij e Sve u ZlvotU.
Cak dodajemo da u zdravih Ijudi spolnost nije predmet
razgovora iIi srediste n jihova razmiSljanja. Ali ka:ko objas_
njavamo da spolnost, koj a nije sve u zivotu, zapravo zau
zima najvainije mjesto u covjekovu zivotu i miSIjenju? Ova
se cinjenica ne moze poreci. Da navedemo jos j edan pri
mjer da to pokazemo.
Kruzenje pare u tvornicki m cijevima je neosporan predu_
vjet za rad tvornice. Medutirn, radni ci u tvorni ci jedva da i
pomiSljaju na kruienje pare. Nj ihovu paznju potpuno zao.
kuplja njibov posao. Energija koj u stvara para nije sve u
tvornici. Postoje druge vai ne stvari, npr. izrada ,strojeva i
sIicno. Zamisnmo da se iznenada zacepi j edan Hi vise pal".
nih vent ila. Dotak energije stvarane parom odmah bi pre
stao. Pokretni klipovi hi staIi; kotaci se vise ne bi okre
tali; rad ne bi dolazio U obzir. Svi bi radnici moraIi hitno
usmjeriti painju na sprijeceni tok pare u cijevima. Sve
bi razmiSIjanje bilo usredotoceno na jedno pitanje: kako
lIla najbrZi nacin ponovo uSpostaviti redovito kruzenje pa
re. ZamisIimo dalje da neki r adnici 0 toj situaciji pocnu
raspravljati ovako: Ta prokleta teorija 0 topIini preuve],i
cava ulogu pare. Istina je da je para potrebna, ali ona je
daleko od toga da bUde sve u tvornici. Zar ne vidite da
ima drugih stvari 0 kojima se treba brinuti? $to je s eko
nomijam? V slomu poput opisanog, ovim mozgovima bi
Se sarno nasmijaIi, i brzo bi se pokusalo ukloniti osnovni
poremecaj u kruzenju pare prije nego sto se obrati paznja
na druge stvark Nebi imalo nikakva smisla raspravljati 0
mteresima ekonomiie kada su parni veThtili zacepIjeni.
Ovaj pdmjer pokazuje prirodu spolnog problema u na
sem drustvu. Tok bioloske energije, tj . spolna energija, je
poremecen u vecine Ijudi. Biosocijalni mehanizam drustva
zato funkcionira lose a katikad nikako, pa imamo neraz.
borite politicare, neodgovornost na strani masa, biopatije,
umorstva - ukratko, emocionalnu kugu. Da svi liudi ispu.
njavaju svoje prirodne spol ne potrebe na prirodan nacin,
'Mlo bi malo govora 0 spolnom probtemu; ne bi postojao
spolni problem. Tada bismo s pravom t vrdHi da poSitoje
i druge stvark
Buduci da je spolna ekonomija zainteresirana da vidi
ove takozvane druge stvari kako dolaze k sebi, ona trosi
mno/!o vremE!na i napora pokusavajuCi da ukloni osnovni
problem. _ CinJenica da. se Sve ___
naj sigurniji je znak eta postoji j ak-poremecaj ne sarno u _ _
Ijudske
por:emecaj.a,-1L!!i QiQsocij alnorn _iYn!);,ciojJiraqj.u.
Spolna danomija.ieli da otvori ventile koj i spreeavaju tok
bioloske energij e u Jj udskoj 2ivotinii, .da funkelo
nirati dr uge vazne stvari _kao_ j e
prirodna skromnost i rad, _a p orno,grafsl@
spolnoot ne bi neCi je cjelokupno razmisljia
nj e, kao sto _
._______- Ovaj poremecaj toka energi je ima dubok ucinak na os
novi biosoci j alnog funkcioniranja i na taj naem upravlja
i vremenskim ogranieenjima i viSim funkcijama Ijudske zivo
tinj e. Vjerujem da osnovni bio!oski kar akter ovog poreme
eaj a ne shvacaju u njegovom punom opsegu i dubini eak ni
neki seksualni ekonomi. A da bismo se ukra tko obavijestili
o toj dubioni i 0 odnosu seksualne ekonomije prema dru
gi m znanostima, eva opet jednog primjera:
@rodne zanemaruju ovaj .2S
novnibiQQIki RQreme.ea i_ sa-SK'ujiiilOm.. inZen.ieLiI- na zel iez
nici. Zamislimo da ovi piSu t isuce slozenih tehnic
ki-n--Knj igaopisujuCi konstrukci ju vlakoVa, n j ihovu veiThinu
i vratab rozora, siedafa i prostora za spavanje,yo
seban kemijski sa_staY zeljeza_l drva, jaeinu kocnica, !?q:;i nu
koj om ovi tr eba da putuj u _i
Sta-ruceo--SYaklL!2Qj.e.dino.sLs.va.ke- poj-e-d-iRe-p-ruge,--U -S\CakQL
kniizi, medutim, ovi rec;l_2'{Lt o ispustaiu jednu po
jedinost - ne s-pominju dina1'!!.i ku 2are. p rirodniaci nisu
upoznatl - sp roucawiemrunkcionalnih zivotnirh procesa.
!Qiile mo@ usporeditL s Qvim
sualni ekonomist ne maze vrsiti svoi posao ako u potpu
noSti ne shvaiiCia ] e- on inzenier fJVotnog -clpar al a. _Ni1e
kao inzenjeri zivog, aparata. _p-rvo i
na iprije bavimo_ energi iom. Nemamo ni
manieg razloga da se oSlecamo poni zenima zbog toga. Bas
naprotiv: imamo sve r azloge da budemo ponosni na nag ,/
tezak zadatak.
Netko ee pitOJti zacudeno kako ie moguce da se tako pot
puno bolest koja je uniStavala covi ecanstvo taka dugo
vremena. '_Ona j t ko je zasao do sa.,!lle srii cuvstvene kuge
zna da j e_ skrivanje diD njezine _nriroae:-Ona duwte-swr
uspi eh nemogucnosti da se do nie dode. da se kroz niu
vi di , da se a na s'hvati - sve je to di o n iezina cilia. Vee
sam r aniie naglasio da je bolest suviSe ocita da bi privukla
paZni u. (Hitler: "Sto ie veca laz. to ioi se spremniie vie
ruie.) Prii e analize karaktera niie bilo znanstvene metade
za otkrivanie i raZ01!krivanie cuvstvene ku!!e. Politika i izraz
miSljenja cinilo se da ima posebnu vrstu raz
459
458
loga; bili smo milje udaljeni od pomisli na iracionalni ka
rakter pO'Iiticke kuge. A sarna cuvstvena kuga ima,la je nad
zor nad najvaznijim drustvenim institucij ama i bila, stoga,
u mogucnosti da sprijeci prepoznavanje njezine naravi.
Moramo se baviti cuvstvenom kugom svaki put kada lije
cimo biopatije i svaki put kada moramo restrukturirati na
stavnika iIi lijecni'ka. Tako, calk i pri ispunjavanju ovog obra
zovnog programa, cuvstvenakuga prijeci nase napore u
obliku reakcija otpora karaktera. Na taj nacin ucimo je
klinicki, i na ovim iskustvima temeljimo nasu tvrdnju da
nije ostavila nijedno Ijudsko bice nepovrijedenim.
Takoder ucimo 0 nj ezinoj prir odi kroz tipicne reakcije
znanstvenih otkrica orgonomij e. Ca'k i ako oni pogodeni cuv
stvenom 'kugom nl-su neposredno pogodeni posljedicama na.
sega znanstvenog rada, cak i ako su oni vrlo daleko iIi
neupoznati s predmetom, oni su nekako naslut ili i osjetiH
prij etnju od razotkrivanja cuvstvene kuge dok se zbiva u
tihim uredima 'karaktero-analiticara i orgonskih terapeuta.
Usprkos cinjenici da oni nisu neposredno pogodeni, rea
girali su klevetom i posebnom reakcijom kuge mnogo prije
nego sto je pojedini orgonomicar i pomislio da je pred od
lukom da se u'kljuci u najtezu borbu koju su lijecnici i
nastavnici ikada poduzeli. a vo cemo podrobno obraditi u
razmatranju 0 obrazovanju Iij ecnika i nastavnika. Ovdje je
sarno vazno da se da vrlo temeljit opis opcenitih znacajki
cuvstvene kuge, tako da svatko moze biti u stanju da ih
raspozna u sebi i u drugima.
i e_Y'rnjela dobra prikriyenilU ! ! q ....1UWU1
ziranim...akcijama pre.duh.itl:1ti mog]1,a o1lQta. Djelova,la je
poput otmjeno obucena ubojice l\.ome se skida .J>r inka Cuv
stvena kuga je bila uspjesna kroz vise od jednog desetljeca;
gotovo je uspjela da osigura sebi opstanak za stoljeca koja
dolaze . ...QmLbi zaist'! li kovala da nije postala tako razoma
i bucnoo.cita kao diktature i masovna..zaraza. Pokrenuh
je rat nezamislivih opsega i pridonijela trajnom, svakodnev
nom umorstvu. Pokusala je da se sakrije iza vrlo zvucnih
ddavnih interesa i novih redova, iza tisucugodiSnJih
carstava i rasnih zahtjeva. Godinama joj je yj eroxao psi
hijatrijski bolestan svijet . Ali njezina_ dkla izda je bila su
suviSe glasna. Povrij edila je prirodne svih
muskaraca i . .iena. ne ostavlj ajuCi oni je_duu po_wQiCjl i pi
jedno zanimanje uedirnutfma. Poja\Ce-.koi e sUJ araoktero
-analliticari i orgouski terapeuti naucilL da proucavaj u i da
se s .njima bore tako dobro kcoz.. ta-lro dugo- vr.emensko
razdoblje u tiSini svojih radnih soba
jedno s pojavamasvjetske katastrofe. r u
460
likom znacajke bile su iste. Tako je sama
cuvstvena kuga dosla u pomoc prirodnoj znanosti i radu
nekolicine psihijatara i odgajatelja. Svijet je poceo da pita
o svoj oj prirodi i da trai i odgovor . Ovaj odgovor dat ce se
u skladu s nasim znanjem i svijeScu. __
ce otkriti cuvstvenu kugu u sebi i na.....taj nacin bolje shva
luti sto uVIJ ek ponbvo gura svij et u tragediju. Novi red
uvijek _E.
Razotkrivanj e ovih skr ivenih a'ktivnosti i mehanizama izo
pacenog zivota ima dva cilja: prvo, ispunjenje obveze prema
drustvu. Ako, u slucaju vatre, zapne dotok vade a netko
zna gdje je zapelo, njegova je duinost da to kaze. Drugo,
buducnost spolne ekonomije i orgonske biofizike treba da
bude zasticena ad cuvstvene kuge. U Aus'triji 1930, u Nje
mackoj 1932. i 1933, U Danskoj 1933, u Luzernu 1934, u Dan
skoj i Svedskoj 1934. i 1935. i u Norveskoj 1937. i 1938. moj
posteni rad na ljudskoj strukturi podvrgnut je napadima.
Osvrcuci se unatrag, gotovo sam sklon da se osjecam za
hvalnim za ove neopravdane napade, jer su ani okoncali
moju dobronamjernu bezazlenost i otvorili moje oci za
opcenito opasan, mada patoloski, sustav klevete i progona. /'::
Kada lopov ide suvise daleko i odbaci svaki oprez, on .
uvelike riskira da bude uhvacen i onemog
ucen
. Do prije ot
prHike deset godina, ani koji su bili zahvaceni i Sirili. cuv
stvenu kugu osjecali su se sigurnima. Bili su suvise uvje
reni u svoju pobjedu. Mnogo godina, u stvari, izgledalo je
da je pobjeda na njihovoj strani. Velika ustrajnost, duboko
ukljucenje u eksperimentalni i prirodni znanstveni rad i
nezavisnos
t
od javnog misljenja - nezavisnost za koju
mozemo biti sarno zahvalni - uCinili su njihovU pobjedu ne
mog . cuvstvena kuga se nikada ne predaje niti po
ucom
civa dok nije opovrgla velika d jela, dok nije zatrovala plo
dove ljudske marljivosti, istrazivanja i postizanja is tine. Ne
mislim da je uspjela ovaj pllit ili da ce uspjeti. Ova je po
prvi put da je cuvstvena kuga suocena ne samo s poste
nim stavovima vee i s neophodnim poznavanjem zivotnih pro
cesa, koji uvij ek nadoknaduju u jasnoCi ono sto im ne
dostaje u snazi. Snaga i uporna primjena orgonske prirod
ne znanost i omogucila mi je da se oporavim od teskih i opas
nih udaraca koje mi je nanijela cuvstvena kuga. Kada je
to bilo moguce, cini mi se da je najtei i dio izvrSen.
Sto se tice mene i moga rada, ht io bih citaoce nase (psi
hoanali:ticke) literature zamoliti da razmisle a ovom jed
nostavnom CinjenWkom stanju: Neurotski psihoanaliticari iz
javili su da sam dusevno bolestan; 'Pravolinijs,ki komunisti
objavili su da sam trockist; u seksuaolnom smislu lakomi
461
sleni Ij udi optuiili su me da sam nezakoillti vlasnik jayne
kuce; Gestapo me progonio pod izli kom da sam bOljsevi,k
(F.tH je UCIUlO isto. p Od izlikom da sam njemaeki SPIJUU)'
vlastOlJublve majke zeljele su me predati potomstvu kao za:
VOdlll ka djece; sarlatani na Po.1JU pSihiJatrije nazivali su
me sarlatanom; takQzvani spas lOci covj ecanstva nazivali SU
me novim lsusom ili Lenjinom. Ma ka,.Iw laskavi iIi nelas
kavi bili ovi razni nazivi, toliko mora biti jasno: nije vje
r Oj atno da bib, buduci da sam jedna OSQba, mogaQ biti
vlasnik jayne kUce, spijun, trockist, ShizQfreni bOlesnik i
spasilac, sve u isto vr iJ eme. SVaka od Qvih aktivnosti is
pUnila bi citav zivot. Ali ja ne mogu biti sve to iz jedno
stavnog razloga sto moji interesi i moja nastojanja leze na
drugom mjestu, naime u radu na iracionalnoj IjUdSkoj
strukturi i u krajnje napornom r adu na razumijevanju ne
davno otkrivene kozmiCke zivotne energije; oni Jeze, ukrat
ko, u podrucju spolne ekonomije i orgonske biofizike. Moi
da ce ovo logieno razmisljanje pomoCi da se ukloni nespo
razum u vezi sa mnom.
Veliki pisci i pjesnici opisivali su emocionalnu kugu Qt
kad ana uopce bjesni i borili se protiv nje. Oni koji su
citali i uistinu razumj eli djela tih velikih .lena i muskaraca,
znaju koje podrueje oznaeavamo kao euvstvenu kugu. Na
zalost, OVa velika postignuca ostaZa su bez bitnog drustvenog
uCinka. Nisu bila ill organizirana niti su stvorila temelj za
osnovne drustvene institucije. Da se to dogodilo, bilo bi
teskQ bi mQgla dosed raz
koje je-dosegla it: Istina, po
dignuti su spomenici u cast velikih majstora knjizevnosti,
ali i suviSe eesto vidimQ da euvstvena kuga zna kako da
-.$agradi velike muzeje u Kojima se ova vdiJ(a dostignuca
mogu zakZjucati i uCiniti neskodZjivima krQZ Zaino divZje
nje. SvakQ Qd ovih dostignuca bilo bi dovoljno da se sa
gradi razuman svijet, da je uzetQ ozbiljno kao praktiena
roogucnost. Nisam prva osoba koja pokusava shvatiti i bo
riti se protiv euvs tvene kuge. Ja samo vjerujem da sam
prvi prirodni znanstvenik koji je, otkricem orgona, osigu
rao evrst temelj na osnovi kojeg se cuvstvena kuga moze
razumjeti i pobijediti.
Danas, pet, osaro, deset, cetrnaest godina nakQn razliCi
tib neocekivanih i neshva tlji vih katastrofa, QVO je moje sta
ja'liSte: kao sto bakterioZog posvecuje sve Svoje napore i
energiju potpunom ukZanjanju zaraznih boZesti, medicinski
orgonomicar pOSvecuje Sve svoje napore i energiju razotkri
vanju i Suzbijanju cuvstvene kuge kao boZesti koja uzima
maha medu ljudima u svijetu. Svijet ce se PQstepeno na
viknuti na Qvaj no.vi obli k lijecrucke aktivnosti. Naueit ce
da shvati cuvstvenu kugu u sebi i u drugima i da valja
iei u znanstvena sredg ta a ne na policiju, javnom tuzio.cu,
ill vodi stranke. Ima policaj aca i javnih tuZilaca, pa ca'k i
spasilaca, ko.ji su zainteresirani za svladavanje cuvstvene
kuge u sebi i u drugima. Jer PQlicija i javni tuiilac mo
raju ipak da se bave biopatskim zlQCinom, a oljudski spasi
telj bespomQcno.scu i masovnim biQpatijama u covjeku. Od
sada zelimQ da povucemo. ostru granicu izmedu onih koji
diskutiraju uz pomoc policije ipolitickih progona ili uz
pomo.c znanstvenog raspravljanja. TakQ cemo biti u stanju
da razlikujemo Qnog tko je pogoden cuvstvenom kugom
od onoga tko nije. V OVQm trenutku zeliQ bih naglasiti da
ne pocinjemQ rasprave ni 0 politici ni 0. policij i. Naprotiv, 0
pozdravljamQ svaki obli'k znanstvene rasprave; sto.viSe, Qce- /t' ,11 .
kujemQ je. . I
Vj erujem da j e dosl o vrijeme kada bespomocnost prema
cuvstvenQj kugi pocinje da nestaj e. Do sada su se nj ezini
napadi Qsjecali kaQ nesto stQ se mQze usporediti sa stablQm
koje se rusi na zemlju iIi kamenom koji pada s krova. Takve
stvari se jednostavnQ dogadaju, i covjek je imaQ srecu i
o.s tao ziv i1i nesrecu i pao mrtav. Odsada znamQ da se stablo
ne rusi slucajno i da Kamen ne pada s krova prema vlastitQj
volji. ZnamQ sada u oba slucaja da dobro skrivena, dusevno
PQremecena Ijudska zivotinja uzrokuje da se drvQ preva
ljuje a kamen otkQtrlja s krova. Kada se to jednom shvati,
ostalo slijedi samo Qd sebe.
Zato, kada neki lijecnik Po.dnosi prijavu protiv bilo kojeg
seksualnog ekonoma zbog ove iii one nezakonite aktivnQ
sti, kada neki politicar podnQsi prijavu PQliciji protiv bilQ
Ikojeg seksualnog ekonoma zbQg utaje poreza{(, zavodenja
djeteta, s.pijunaze iIi trockisticke o.Pozicij e, kada cuje
mo glasine da o.vaj iIi o.naj dusevno bolesni orgQnomicar
zavodi sVQj e pacijente, vodi ilegalnu javnu kucu itd., tada
znamo da imamQ PQsla s PQlicijQm iii poli tickom taktikQm
a ne sa znanstvenim dokazivaujem. Nastavni zahtj evi Orgon
skog inst1tuta i zahtjevi svakodnevnog rada javno su jam
stVQ da mi cinimo nMe najbQlj e da bismo suzbili osnQvna
Qbil jezja euvstvene kuge.
Ne skrivamQ, niti smo ikada skrivali, da ne mozemQ vje
rovati u dobrobit IjudskQg QPstanka dokle god se biologija,
psihij atri ja i obrazovna znanost ne uhvate u 'kostac sa sve
opeom euvstvenom kugom i ne povedu s njom nemilQsrdnu
bQrbu kao sto. se borimo sa stakQrima zarazenim kugom.
Takoc:ler ne skrivamo cinj enicu da su nas opsi rna, pazljiva
463
462
1 lSCrpna klinicka istrazivanja dovela do ovog zakl jucka:
. sarno ponovno uspostavljanje_prirodnog ljubavnog zivota
d]ece:m fadih i Qdraslih mai.e-.o.slalio71itfsVijetlClInrkternih
neuroza i, s karakt ernim neu.rQZ{J.11:la-Cuvst, --- - . L.
_ zinfm razlicitim oblicima.
KAZ AtO iNi t!:N A 1 POJ MoVA
Abraham, Karl, 131, 151 bilj.,
181
Adler, Alfred, 94 bilj., 144 bilj.,
238 bilj., 285
Adolescentna-s.polnost (spolnost
mladih), 458
Aktualna neuroia, 12
Aktualna tjeskob'h-D:46-147.!,..
J.?8, 237; V. takoder Zastojna
tJeskoba
Alexander, Franz, 37, 199, 202,
206, 250, 252
Algolagnia, 195
Alkoholicari, alkoholizam, 191,
438
Ambivalencija osjecaja, 235
Analiticka pasivnost, 5
Analni karakter, XX
Anemija, 400
Anksioznost, v. Tl eskoj:>a
M Orgontj a:-anorgonshl, 271
bilj., 323, 333, 388, 396, 397,
400
Apstinencija, pravilo -, 117,
119
Arc de cercle, 312
Aristotel, 255 bilj.
Baker, Elsworth, 348 bilj.
Becki seminar, 21, 65, 113, 248,
250
Becko psihoanaliticko drustvo,
186
Beethoven, Ludwig van, 369,
395
Benedek, Therese, 197-198, 240
Bernfeld, Siegfried, 194, 248 bilj.
Bioenergija, bioloska energija,
otkrice
- il 290 bilj.;
potpuno otpustanje -, 356;
u biopatijama, 357;
u shizofreniji, 361, 370, 400,
402, 416;
u katatonom napadu, 391--,
u
u oklopljenih .
41 2;
,u sklQnQs..!L:@ cu\!Stvenu ku
gu,448;
u spolnom problemu, 460
I Bioni, 290 bilj., 319, 405
Biopatija, definicija - , 310, 313;
.. shizofrena,- 37S-;-:r84; - -
pomanjkanje orgonskog osje
tila u -, 3W;-
cuvstvena kuga kao -, 435,
437-438
Boehm, Felix, 191 bilj.
Bornstein, Berta, 293
Brak, institucija -, 143
465
YCIJvs tvena kuga, reakcija cuv
njegova aktivna tehnika in.
VVstvene kuge, 395, 433--434,
terferencije, 292
435--466;
Fiksacija u ranom djetinjstvu,
specificna reakcija kuge, 451
382
-452
Fobicka difuzija, 162
Cuvstvena zakocenost, 66
Fobija, 171-173
Freud, Sigmund, njegova nace
De la Mettrie, 454
la, 8;
Deutsch, Helene, 252 i izravno interpretiranje, 9
00;-. Djelovanje orgazma, v. Orga
10; -
zamska funkcija o nestajanju simptoma, 9;
Dnevno sanjarenje, 277 o sjecanju, 19;
Doeblin, 385 i otpori, 24, 28;
Dreyfus, 457 o prijenosnoj neurozi, 29;
Driesche, 255 bilj., 385 o tjeskobi, 40;
teorija 0 formiranju i raz
rj esenj u otpora, 58;
Eddington, 385
o ispolj avanju, 70;
Edipski kompleks, stadij, 22, o prijenosu, 107, 120;
45-46, 56, 67, 133, 135, 138,
o ulozi analiticara, 122-123;
142, 151, 152, 153, 164, 168,
o crtama karaktera, 130-131;
173, 214, 221, 229, 252
o edipskom kompleksu, 142;
Ego
i autoplastieka i aloplasticka
-ideal, 57, 139, 140, 148, 153, prilagodba, 145; v
160, 167;
o potiskivanju, 153;
-nagoni,259-260;
o sublimaciji, 159;
-obrana, 47, 56, 58, 68, 70, 109,
i mazohistieki karakter,
110, 117, 255;
194;
-struktura, 104, 154
o mazohizmu i sadizmu, 195
Ehrenberg, 197
-197, 202, 206 bilj.;
Ekshibicionizam, 216
teorija aktualne tjeskobe,
Emocionalna kuga, v. Cuv
, J?8;
stvena kuga
VO'eorija
Eritrofobija, 20, 188, 190, 217
teorija nagona smrti, 248,
Evolucija, teorija -, 235 bilj.
255-256;
o dezorganizaciji govora, 376
Falicki sadizam, 190
Funkcija orgazma, v. Orga
zamska funkcija
Falicko-narcisticki karakter, 139
-140, 176, 186-192 Funkcionalizam, 245
Federn, Paul, 212
Felacija, 191
Fenichel, Otto, 184 bilj ., 195 Galileo, 369
bilj., 216 bilj.
Gauguin, Paul, 344, 385
Ferenczi, Sandor, 3, 10, 19, 26,
vd4enitalan karakter, 11, 129, 144,
70, 145, 177, 252, 292;
150, . 187-188, 280, 282, 283,
466
297, 311, 344, 372, 438, 439, 440,
442, 444, 446, 448
Glover, 37
Goethe, J. W., 171 bilj ., 452
Gogh, Vincent van, 344, 385
GCi tz von Berlichingen, 171,
184
Haarmann, 191
Hartmann, 233
Hebefr eni proces, 342
Hertz, 256 bilj.
Histericki karakter, histerik,
histerij a
klopljivanje u -, 134;
u zene, 141, 163, 175, 287;
neurotska reakcij ska osnova
-,164;
izucavanj e -, 175- 179;
u vanjskom izgledu, 186;
---i. Ijubav, 218;
i opasnost, 238;
_ promjena fU.11kcije u nagon
,- skim zahtjcvima, 259;
odredivanje fizickih poreme
caja u -, 316
razlika od shizofrenog iskust
va, 408
Hitler, 424, 429, 456, 461
Homoseksualnost, 188, 189, 190
-191
Ibsen, Henrik, 344, 385
Id, 40, 42;
-poticaj , 58;
-struktura, 151-152;
-teznja, 58
Impulzivna Iienost, karakter,
137-138, 148
Impulzivne neuroze karaktera,
XV
I sus Krist , 360, 366, 427, 428,
464
Jones, Ernest, 131, 181
Kaiser, Hellmuth, 266
Karakter, I X, 290-291;
ObllKovanje i ekonomska fun
kcija -, 144;
- ega, 146;
odnos prema potiskivanju,
146;
ekonomska naeela -, 147;
r azvoj karaktera, 273
Karaktcrna struktura, v. Stru
ktura karaktera
Karakterne reakcijske forma
cije, 135
Ka;::.akte.rni. oklop, XII I, 40'
labavljenje - , 44, 67;
ii1fantllna tj eskoba, 69;
- i sadisticke i narcisticke
energije, 113-114;
, 132-133;
spolno-ekonomska funkcija
-,144;
- u histeriekog karaktera,
175;
struktura -, 262;
u karaktero-analitickoj prak
si, 251, 283-284;
klinicko izucavanje -, 290
-291;
- i misicna krutost, 298, 301,
316;
- i miSicni oklop, 302;
rasvjetljavanje -, 316;
v. talwaer MisiCni oklop
Karakterni staY, 141, 166, 169
-170, 173, 204, 300, 311, 323,
328
Kar cinom, kancerozna biopati
ja, 372, 378, 397, 400, 435, 438
Katarticka terapija, 9
Katatona kataJepsija, 416
Katatoni stupor, 149, 293, 297,
312, 342, 380, 389, 423
467
nClLt) vLU qA
t Katolicka inkvizicija, 435
I}ompleks manje vrijednosti,
f V'..-osjeeaji, 140, 144 bilj. , 277-278
195
Kraus, Siegfried, 233, 236 bilj .
Kretschmer, Arthur, 187
KUrten, 191
Lamarck, 145
Landauer, Karl, 113
Landru, 191
Lange, Friedrich, 454
Lenjin, 456, 461
Libido-ekonornija, 10-11, 119,
144 bilj., 149, 150-151, 155
-157, 158, 159-160, 173, 179,
229, 235, 253
Lodge, 385
MalinOWSki, Bronislaw, XX
Manicni pacijenti, 297
Masturbacija, 118
Mazohisticki karakter, mazo
histi, 191, 193-231, 238, 253,
279, 289
Mazohizam, 283-239, 240, 284,
285-286
Maxwell, 256 bilj.
Medicinska (lijecnicka) orgon
ska terapija, X, 346, 350;
v. takotler Orgonska terapija
Melankolija, melankolik, 177,
239, 286, _297
Misieni oklop, 19 bilj., 49 bilj.,
137 bilj., 290, 296, 298, 301,
305, 315, 324, 448; v. takotler
Karakterni oklop
MoraIno Iudilo, 188, 190-191
Mussolini, 191
Nacelo nirvane, 239, 285, 286,
290
, stvarnosti, 200
ugode, naceIo ugode-ne
.,..
468
ugode, 148. 200-201.
286, 333
Nagom, teorIja -, 232
Nagonski sputan (inhibiran) LX.J
karakter, 138
Nagon smrti, i mazohisticki
karakter, 193-194;
i tjelesna ljubav, 197, _129,
233;
i procesi koji stvaraju stmk
turu, 197-198;
i psihicki sukob, 198;
i mazohizam, 202, 208, 220,
230;
kao posljedica narcistickog
bijega, 239;
i melankolija, 239;
i Freudovo prvobitno pravi
10, 245-246;
pobijanje -, 245;
i sputavanje (inhibicija) spol
nih teznji, 248;
i negativna terapijska reak
cija, 249;
i ego-obrana, 255;
i spolnost, 257;
formulacije, 285-289
Napoleon, 191
Nasljede, 73, 141
Negativna terapij ska reakcija,
249-250, 287, 289
Nemogucnost uspostavljanja
dodira, 265, 266-277, 298, 301
Neosjetljivost penisa, 270-271
Neuroticar, definicija -, 280
Neurotska reakcijska osnova,
158, 164
Neurotska tjeskoba, 233
Neurotski karakter, 11, 40, 45,
135, 144, 150, 282, 297, 311
-312, 438, 440, 441, 442, 445,
447, 448
Neurotski planinar, 163
Nietzsche, 344, 385, 452
Nunberg, Hermann, 14, 16, 36,
199, 252, 255 bilj .
Oklopljivanje, ega, 131, J ?4, 171 ;
- 1 ugoaa-neugooa, 132?
- kaOzamjena fobije, 170;
vanjski oblik -, 175;
- u hi sterickog karaktera, 177;
- u mazohistickog karakte
ra, 203;
periferno - , 290, 295;
- u shi7..0frenog bolesnika,
348, 353;
sprecavanje - , 387;
lj utnja, 397;
v. takotler Karakterni oklop
i
Oklopni segmenti, 316;
ocni, 317-318;
oralni, 317-318;
vratni, 320-321;
grudni, 321;
dijafragmatski, 324;
trbusni (abdominalni), 332;
zdjelicni, 332
Ophuijsen, J. H. W. van, 181
Orgasticka moe (potencija) ,
115 bi1j., 150, 152, 203, 251
-252, 254, 291. 305, 324, 388
Orgasticka nemoc (impotenci.
ja), 12, 313, 333, 437, 453
Orgazam, teorija -, 246, 251 ,
253, 282, 289
Orgazamska funkcija, XIII, 252
Orgazamska tjeskOba, 193, 251,
266, 275- 277, 28no8, 414,
446,, 455, 459
Orgazamski refleks, 305, 313
315,316, 318,330-332,334,368,
383, 405, 430
Orgonomija, I X, 346, 383, 397,
462
Orgonska biofizika, izdanja 0
- , IX- X;
kao bioenergetsko izucava
nje cuvstava, X;
i karaktero-analiticke raspre,
XIII;
prijelaz do -, XIV;
cilj orgonske terapije s obzi
rom na -, 115 bilj. ;
i frustr iranje primarnih pot
reba, 137 biIj .;
i dubinska psihologija, 256
bilj.;
terapijski zadatak s obzirom
na -, 315;
i covjekove cuvstvene funk
cije, 340;
i struktura karaktera, 392;
klinicka potvrda -, 411;
klinicko iskustvo -, 413;
i Ilomo normalis, 433;
i cuvstvena kuga, 462;
i Reichovi interesi, 464
///
o/Orgonska cnergija, i cuvstva,
1X; -
i psihicka energija, X;
otkrice -, X, 255- 256 om.;
i tjelesni dodir, 213 bilj.;
i nagom, 232 bilj.;
i terapij a, 305, 307, 383;
u van Goghovim sIikama,
344;
u shizofrenih bolesnika, 384,
408-409;
u bionima, 405;
zracenje sa -, 431;
i cuvstvena kuga, 464
Orgonska luminacija, 335
Orgonska terapija, postupak u
- , IX- X;
i vegetoterapija, XI , XIII;
i patogena sjecanja, 19 bilj.;
i prisilan govor, 34 bilj .;
i zakocenost pokreta, 49 bilj.;
i analiza karaktera, 102 bilj.;
cilj -, 115 biIj .;
koncept - , 305;
sasvim fizioloski, 307;
i segmentni oklop, 337;
i stavovi mrZnje, 368-369;
ig ovor, ".,,'
469
pogreSno shvacanje -, 383
- 384, 388;
i shizof reni mehanizmi, 401;
pacijentovo neprijatelj stvo
prema -, 415;
i pacijenti, 424;
i cuvstvena kuga, 436, 447;
v. takoder Medicinska (lij ec
nicka) orgonska terapija
Orgonski akumulator, 307 bilj.,
396, 400--401, 423
Osuaivanje nagona, 252
Otpor karaktera, 37, 43--44, 59,
69, 100, 131, 298
Otpori, 4;
pritajeni (Iatentni), 25-26
Pasivno-feminini karakt er, 73,
100,110,139,149,184, 188,190,
207, 259, 278, 293
Patrijarhalna porodica, XIX v'
Plahost, 133, 137 J
Polje orgonske energijc, 271
bilj., 345, 386, 404, 405, 406
Pomanjkanje psihickog dodira,
246
PoviSeni krvni pritisak, X
Praprizor, 20, 72, 85, 87, 89, 90,
92, 93, 94, 96, 97
Predobrana od neuroza, XVII,
136, 179, 220
Prijenos, 4, 6-7, 14-17, 21, 28,
31, 107;
negativan, 6, 21, 28, 31, 113
114, 120-121, 249
Primarni porivi, 137 bilj.
Prisila ponavljanja, 14, 16, 200
-202, 225-228
Prisilan govor, 34 bilj.
Prisilni karakter, prisilni neu
rotik,
sadizam u -, 148, 162-163;
konverzivni simptomi u
164;
i afektivna zakocenost, 170,
211;
izraz lica i naCin hoda u _,
176;
izucavanje -, 179- 186;
i genitalna frustr acija, 190;
i l jubay, 218;
i pasivna fantazija batina
nja, 227;
i ljubavni poticaj,
1 r eagiranje na opasnost, 238;
promj cna funkcije u nagon
skim zailtj evima u - , 259;
i nemogucnost uspostavlja
nj a dodira, 269, 270;
sadis ticki stav zene, 278;
i orgonsko osjetilo, 390;
obilj eija -, 430
Protuka teksa (pr otuzaposjednu
eel, 4, 13
Protupri jenos, 122
Pseudologija (pseudologia phan
tastica); 103, 176
Rado, Sandor, 285
Rank, Otto, 9, 10, 121, 212,250
Razdoblje latencije, 182 bilj.
Raynaudova bolest (gangrena
vrhova prstijU),323
Reakcijska formacija, 101, 158
-159, 163-164, 178, 188, 267,
268
Reakcij ska osnova karaktera,
163, 172;
U mazohizmu, 203
Refl eks orgazma, v. Orgazam
ski r efleks
Regresija, 382
Reik, Theodor, 199
Sachs, Hans, 252
Sadger, 191 bilL 202, 212
Sadizam, sadisticki poticaji, u
pri silnog karaktera, 148, 195
- 196, 200, 238, 439, 452
1
"q
\\''"
Schilder, Paul, 256
Sekundarni narcizam, 115, 137
Sektmdarni porivi, 137 bilj.,
193, 436, 439, 442, 445, 452;
v. takoder Sadizam i Mazo
hizam
Shizofrenija, shizofreni boles
nik,
shizofreno cijepanje, 301, 317;
prikaz slucaja, 342-434, 435,
438, 451-452;
glasine 0 Reichu i - , 455
-456, 463-464
Shizoidna depersonajizacija, 269
Simptomatske formacije, 135
Sklonosti samoubojstvu 239
Siobodna asocijacija, 4 '
Slobodno lebd' t' I b TJelesna
eca Jes <0 a p-;:-;:-r;;- - -

1
163 'Jesl\.oba, 236-2 , 271
Stal jin, 457
Stekel, Wilhelm; 250
Strah od ugo9,228,
Struktura Karaktera, XII,
XVIII, XIX, XXI-XXII, 135,
142, 392
Sublimacija. J5.8=.l$;
prema Freudu, 159, 178-179,
203, 216, 240, 252
Superego, struktura - , 153
Swedenborg, . 385
.
403 ..
TeonJa hblda, 10, 144 bIIJ., 165,
.z85.
Spolna politika, 248
Spolno-ekonomski, spolna eko
nomija, njezini zaceci, XIII;
i Freud, XIV;
i 158;
i histerit ki karakter, 178
-179;
i mazohizam, 193-194; 203;
trajni poremeeaj -, 239;
i orgazam, 245,252,253;
i terapija, 251;
i zamjenski dodir, 281;
pojmovi usklaaene i neuskla
aene _ , 282;
i zivci, 293;
. i biopsihicka energi,B.. 298
bilj .;
u odnosu na tjeskobu i ugo
du, 300;
i kultivirani snobovi , 452;
revolucionarni vidovi -, 456;
argumenti protiv - , 459;
i osnovni problem, 460--461;
i cuvstvena kuga, 462;
i Reichovi interesi, 464
Spolno-ekonomsko usklaaenje
energije, 13S
Vegetoterapija, X, XIII, 305,
307
Weber, 236 biJj.
Weissmann, 335
Zamjene za dodir (zamjenski
dodir), 277-281, 283, 298
Zastojna tjeskoba, 115, 146
-147, 159, 163-164, 17C"-Z37, -
289;
v. lakoder Aktualna tj eskoba
Zavist zbog penisa, 140
Zola, Emile, 457
Zondek, 233, 236 bilj.
zelja za ozdravljenjem, 120
bilj.
Zivotna energija, 464;
v. takoder urgonska energi
ja 1 l"t l() p nprC111::l
471
470
,.
('I

, A
tl i
l....
'-' G
1"'
"
I'
....
...
t I I .() J')
"
")
L
'I. _.
...
,.., .....
n '; j
IJ
lA
BILJESKA 0 PISCU
Wilhelm Reich je roden u Austriji 24. ozujka 1897. kao
sin imucnog p ol joprivrednika. Rane godine zivota pro
yea je u seoskoj sredini i to je mozda odredilo njegovo
'kasnije zanimanje za biologij u i pr.irodne znanosti. Po
slije sudj elovanja u prvom svjetskom ratu upisao je me
dicinu na Sveucilistu u Becu, g'dje je diplomirao 1922.
Godine 1920. su-sreo Ije F.reuda i usk<:>r o postao istaknu
ti m s<uaionikom u roni m psi hoanoli-liokim i menta lno
-zdravstvenim pokreti ma. Freudova zamisoo 0 psihicko j
energiji , njegovo 0 libidu, posluzile su kao poti
coj zo Reiohova klini cko i eksperimentalna is-rrai iva nja
prave prirode ove energije, koja se ocitovala
u orgazmg. Ova su ga izucavanja
vela d o ol!k.rica i ivotne
Prisil.jen d a bjezi iz naci sticke Nj emaoke 1933, Reich je
nastavio radom 'u Skandi naviji do ruj-na 1939, kada je
otisao u Sjedinjene Driave i osnovao laboratorij uFo
rest H.illsu, New Yopk. Kasnije ga je preselio u Ren
geley, Maine . Go-dine 1954. Savezna uprava za hranu
i podnijel a je zahtjev da mu se zabrani rad,
napcse njegovo otkri ce orgo'nske energi,je,
koje supo svaku cijenu zeljeli diskrediti roti. Odbio je
da pristupi sudu !kao tuzeni u predmetu osnovnih pri
rodnih istrozivanja, pa je presuda 0 zabrani rada iz'
dana bez njegove prisutnosti. Narkon toga op-ruzen je
za nepoStovanje ove zabrane i, nakon sudskog procesa
u svibnju 1956, u ;kojem Ije izjavi o da se ne smatra kri
vim, osuden je no dvije -godine zatvora. Umro je 3.
stude-nog 1957. u Saveznom zatvoru u Lewisburgu, Penn
sylvonia.