Ako je izraunati period povrata manji od maksimalno prihvatljivog perioda povrata: projekat se prihvata Ako je izraunati period povrata

manji od maksimalno prihvatljivog perioda povrata: projekat se odbacuje Ako je jaz prosjenog vremena vezivanja (DGAP) pozitivan, odnos izmeu promjena kamatne stope i promjena trine vrijednosti institucije je: c. negativan Ako je kod nekog projekta indeks profitabilnosti vei od 1, tada je: NPV > 0 Ako je kod nekog projekta interna stopa rentabilnosti vea od granine stope povrata takav projekat treba: Prihvatiti, jer je rentabilan Ako je kod nekog projekta NPV < 0, tada je diskontna stopa: Vea od interne stope rentabilnosti Ako je kod nekog projekta NPV > 0 , tada je diskontna stopa: Manja od interne stope rentabilnosti Ako je kod nekog projekta NPV > 0 takav projekat treba: Prihvatiti Ako je kod nekog projekta NPV > 0, tada je: indeks profitabilnosti vei od 1 Ako je kod nekog projekta period povrata manji od maksimalno prihvatljivog perioda povrata takav projekat treba: Prihvatiti Ako je NPV pozitivna to znai da projekat: poveava bogastvo dioniara Analiza take pokria (prag rentabilnosti) spada u: Statike i dinamike metode ocjene investicionih projekata Budua (konana) vrijednost predstavlja: poetnu vrijednost uveanu za iznos kamata Budua vrijednost koja se dobije godinjim ukamaivanjem je u odnosu na buduu vrijednost dobijenu ispodgodinjim ukamaivanjem za isti vremenski period: manja Budua vrijednost koja se dobije ispodgodinjim ukamaivanjem je u odnosu na buduu vrijednost dobijenu godinjim ukamaivanjem za isti vremenski period: A. vea Budua vrijednost koja se dobije prostim ukamaivanjem je u odnosu na buduu vrijednost dobijenu sloenim ukamaivanjem za isti vremenski period: D. manja Cijena bilo kojeg finansijskog instrumenta jedanaka je: D. sadanjoj vrijednosti oekivanih novanih tokova investicije Cijena po kojoj se na tritu mogu prodavati obveznice predstavlja: trinu vrijednost Diskontna stopa koja izjednaava sadanju vrijednost buduih neto novanih tokova investicionog projekta sa vrijednou inicijalnog ( poetnog ) ulaganja u projekat naziva se: interna stopa rentabilnosti Diverzifikacijom je mogue izbjei: nesistemski rizik Dokumenati u procesu risk menadmenta: Plan menadmenta rizikom I Izvjetaj o proceni rizika Duina vremena izmeu izdavanja narudbe za neki artikl i zaprimanja tog artikla na zalihe naziva se: Period narudbe Efekt promjena kamatnih stopa na trinu vrijednost kapitala ili neto vrijednost finansijske institucije ( D E) sastoji se od: 1.Jaza prosjenog vremena vezivanja prilagoen finansijskoj poluzi, 2. Veliine promjene kamatne stope 3. Veliine finansijske institucije Ekonomije ostvarene spajanjem pri kojemu je mogunost kombinovanog preduzea vea od njegovih prethodno izdvojenih dijelova naziva se: Sinergija EPS za neki hipotetski nivo EBI-a dobijamo koristei slijedeu formulu: EPS = (EBIT-I)(1-t)-PD/NS

Faktori koji utjeu na dobit finansijske institucije odobravanjem kredita su: a. Naknade za obavezne rezerve b. Premija valutnog rizika c. Garantni depozit Funkcijska veza izmeu natprosjenih prinosa pojedinanog vrijednosnog papira i natprosjenog prinosa trinog portfolia moe se predstaviti: karakteristinom linijom Hipoteza menaderskog opkopavanja ukazuje da su prepreke, postavljene kako bi se sauvala zaposlenja menadera, tetne za: Zaposlene Indeks profitabilnosti se rauna kao: odnos sadanje vrijednosti buduih neto gotovinskih tokova projekta i inicijalnog ulaganja u projekat Izbor odgovarajueg porfolia zavisi od : isplate dividendi u tekuoj godini b. korelacije (uzajamne povezanosti prinosa) izmeu pojedinanih vrijednosnih papira c. rizika pojedinanih vrijednosnih papira d. sve od navedenog Izbor odgovarajueg porfolia zavisi od : vjerovatnoe vrijednosnih papira Izraunavanje budue vrijednosti novanih tokova je: ukamaivanje Izraunavanje sadanje vrijednosti buduih novanih tokova je: diskontovanje Jaz (gap) u svakoj kategoriji dospijea rauna se procjenom razlike izmeu: a. sve od navedenog b. aktive osjetljive na stope (RSA) u bilansu stanja c. pasive osjetljive na stope (RSL) u bilansu stanja d. kapitala osjetljivog na stope (RSC) u bilansu stanja Jaz prosjenog vremena vezivanja finansijske institucije slui kao: mjera cjelokupne izloenosti finansijske institucije riziku promjene kamatne stope Kamatna stopa koja se koristi za izraunavanje sadanje vrijednosti naziva se: diskontna kamatna stopa Kamatna stopa koja uz godinje ukamaivanje osigurava iste godinje kamate kao i nominalna kamatna stopa uz obraun kamata za m perioda predstavlja: efektivnu kamatnu stopu Kombinacija dva ili vie vrijednosnih papira, valuta, nekretnina ili neke druge aktive u posjedu pojedinca, kompanije ili institucionalnih investitora naziva se: D. portfolio Kombinacija dviju ili vie kompanija pri kojoj samo jedna kompanija preivi kao pravni subjekt naziva se: Spajanje Kreditna politika finansijske institucije o prihvatanju ili odbijanju molbe za ovu vrstu kredita zasniva se na: Analiza omjera (analiza finansijskih pokazatelja) 2. Kreditna sposobnost dunika (kreditna analiza 5 C). Kreditna sposobnost dunika (kreditna analiza 5 C) zavisi od: a. uslovi poslovanja zajmotraioca b. karakteristike zajmodavca Kupovina svih dionica ili imovine neke kompanije, podrunice, ili odjela koje skupina investitora uglavnom finansira dugom naziva se: Poluni otkup - LBO Licitacijska prodaja dionica podrunice u kojoj roditeljska kompanija zadrava veinsku kontrolu naziva se: Umanjivanje vlasnitva kapitala Meu najvanije varijable pri odabiru utrivih vrijednosnih papira ubrajamo: Utrivost i Prinos Meu tri motiva zbog kojih preduzee dri gotovinu ubrajamo: pekulativni motiv I Motiv opreza Metoda kojom se rjee kontroliu jeftinije nego skuplje zalihe je: Just-in-Time Metode ubrzavanja primanja gotovine su: a. Produavanje vremena za uplate koje ostaju kao nenaplaena sredstva b. Spora priprema i slanje rauna (faktura) c. Usporena plaanja kupaca preduzeu d. Nita od navedenog Metode ubrzavanja primanja gotovine su: Skraivanje vremena za uplate koje ostaju kao nenaplaena sredstva I Ubrzana plaanja kupaca preduzeu

Mnogobrojni faktori mogu izazvati menadment da privatno uzme kompaniju a najei su: A. Isplata kamata B. Administrativni prihodi naplate dividendi C. Dionice se ne moraju registrovati D. Nita od navedenog Mnogobrojni faktori mogu izazvati menadment da privatno uzme kompaniju a najei su A. Isplata dividendi D. Trokovi javnog postojanja kompanije Mnogobrojni faktori mogu izazvati menadment da privatno uzme kompaniju a najei su A. Dokapitalizacija B. Isplata dividendi C. Sve od navedenog D. Trokovi javnog postojanja kompanije Motivi finansijske kupovine jedne kompanije su: Rasprodaja imovine i Smanjenje trokova Motivi finansijske kupovine jedne kompanije su:A. Rasprodaja imovine Smanjenje trokova D. Koritenje sinergetskog efekta B. Sve od navedenog C.

Nain prodaje dijela imovine kod kojega podrunica ili neki odjel postaju samostalne kompanije naziva se: Izdvajanje Najvaniji faktori koji utiu na nivo rizika kamatne stope su: a. Rona transformacija sredstava b. Preferencije komitenata (klijenta) c. Sve od navedenog d. Plasmani u vrijednosne papire Najvaniji faktori koji utiu na nivo rizika kamatne stope su: b. Inflacija c. Vremenska vrijednost novcad. Ulaganje u vrijednosne papire Nivo do kojeg zalihe moraju pasti kako bi signalizirale da se treba izdati nova narudba za popunjavanje nekog artikla je: Taka narudbe Niz jednakih isplata (primitaka) u jednakim vremenskim intervalima u odreenom vremenskom periodu predstavlja: periodinu rentu Organizaciona struktura za menadment rizikom se sastoji od slijedeih elemenata: Vodei tim menadmenta rizikom (RM Board) I Rukovodilac menadmenta rizikom(Program Manage Osnovne determinante rizika nelikvidnosti su : a. duina vremenskog perioda b. ukupna (bilansna) likvidnost institucije c. stabilnost sekundarnog trita aktive d. likvidnost pojedinih oblika aktive finansijske institucije Osnovne faze menadmenta rizikom su: 1.Procjena rizika 2. Dokumentovanje rizika Osnovni oblici ispoljavanja rizika zemlje su: a. Rizik saobraaja b. Sve od navedenog garancija d. Rizik neplaanja c. Rizik

Period vremena koji je potreban da se kumulativni oekivani tokovi gotovine izjednae sa inicijalnim (poetnim) ulaganjem predstavlja: Period povrata Preferencijalne dionice mogu biti: kumulativne i nekumulativne Prema Altmanov Z-scoring modelu kompanija ima: d. Z-score< 1,81 - nizak rizik neplaanja Prema tzv. tradicionalnoj klasifikaciji postoji pet osnovnih vrsta rizika a meu njih spadaju: a. rizik nesolventnosti b. kamatni rizik c. nita od navedenog d. devizni rizik

Pretvaranje licitacijske kompanije u privatnu otkupom dionica od strane trenutnog menadmenta i/ili vanjskih privatnih investitora naziva se: Privatizacija Razlikujemo dva pristupa izraunavanja dobiti za kredit: Tradicionalni pristup dobiti na aktivu ROA Razlikujemo nekoliko nedostataka modela prosjenog vremena vezivanja: b. Velike promjene kamatnih stopa i konveksnost c. Usklaivanje durationa moe biti skupo Reagibilnost natprosjenih prinosa odreenog (pojedinanog) vrijednosnog papira u odnosu na natprosjene prinose trinog portfolia mjeri se: D. beta koeficijentom Sistem upravljanja gotovinom sastoji se od slijedea dva toka: Tok informacija I Tok sredstava to je obraun kamata ei to je vei iznos diskonta: D. vei to je uestalije ukamaivanje, odnosno to je m vee razlika izmeu efektivne i nominalne kamatne stope je: vea Taka indiferencije kod EBIT-EPS analize se javlja izmeu sljedeih alternativa: - vie odgovora Obine dionice i preferencijalne dionice i Obine dionice i duga Taka indiferencije kod EBIT-EPS analize se ne javlja izmeu sljedeih alternativa: - vie odgovora: Obine dionice i komercijalnog zapisa i Duga i preferencijalne dionice Taka indiferencije kod EBIT-EPS analize se ne javlja izmeu sljedeih alternativa: - vie odgovora: Obine dionice i komercijalnog zapisa i Obine dionice i blagajnikog zapisa Taka indiferencije kod EBIT-EPS analize za dvije ili vie alternative structure kapitala daje: Isti nivo EPS-a Taka pokria u fizikim jedinicama proizvoda, odnosno stepen iskoritenosti kapaciteta koji obezbjeuje poslovanje bez gubitka i dobitka, izraunava se prema sljedeoj formuli: QBEP = FC/pv U alternativne metode za ocjenu i izbor projekta ne ubrajamo: Interna stopa likvidnosti U alternativne metode za ocjenu i izbor projekta ubrajamo: indeks profitabilnosti U antipreuzimaka sredstva ubrajamo A. Odredba o zamrzavanju B. Otrovna pilula C. Ponuda otkupa uz premiju D. Sve od navedenog U antipreuzimaka sredstva ubrajamo A. Odredba pravedne cijene spajanja U instrumente trita novca ubrajamo: Bankarski akcepti (BAs) i Sporazumi o ponovnoj kupovini (RPs; repos) U instrumente trita novca ubrajamo: Bankarski akcepti (BAs) i Utrivi certifikat o depozitu U koncentracijske usluge za prenos sredstava ubrajamo: Prenosivi depozitni ek (DTC) I Automatizovani kliring elektronskog transfera (ACH) U literaturi se najee navode sljedei tipovi dividendi: - vie odgovora Redovne novane dividende i Dionike dividende U nedostatke dinamikih metoda ocjene efikasnosti investicionog projekta ubrajamo: A. Sloenije su u odnosu na statike, te je potrebno vie vremena za primjenu ovih metoda B. Javlja se problem kod izbora diskontne stope U nedostatke statikog pristupa ocijeni efikasnosti investicionog projekta ubrajamo: a) ne uzima u obzir dogaaje poslije vremena povrata / naplate investicije i d) ne uzima u obzir vremensku vrijednost novca U osnovne politike dividendi ubrajamo: - vie odgovora Teorija poreske diferencijacije, Teorija ptice u ruci, Teorija irelevantnosti dividendi

U osnovne vrste politike dividendi ubrajamo: vie odgovora Politika isplate manjih redovnih dividendi uveanih za ekstra dividende i Politika konstantnih odnosa u raspodjeli U pokazatelje aktivnosti ubrajamo: koeficijent obrta ukupne aktive I koeficijent obrta zaliha U pokazatelje efikasnosti investicija ubrajamo: dividende po dionici I zarada po dionici U pokazatelje rentabilnosti ubrajamo: koeficijent prinosa vlastitog kapitala I koeficijent mare prinosa U pokazatelje zaduenosti ubrajamo: koeficijent pokrivenosti kamata I odnos duga i glavnice U prednosti dinamikih metoda ocjene efikasnosti investicionog projekta ubrajamo: C. Uzima u obzir vremensku vrijednost novca pri ocjeni efikasnosti investicije D. Rezultati su korektniji i pouzdaniji U prednosti statikog pristupa ocjeni efikasnosti investicionog projekta ubrajamo: 1. Nije potrebno odluivanje o diskontnoj stopi 2. Jednostavnija i bra primjena U sluaju kada glavnica uveana za iznos kamate prethodne godine predstavlja osnovicu za raunanje kamate za narednu godinu govorimo o: sloenom ukamaivanju U stope za odreivanje sposobnosti klijenta za odravanje hipotekarnih isplata ubrajamo: b. TDS omjer (ukupna otplata kredita) Ukoliko je kumulativna jednogodinja promjena cijene jaza (CGAP) pozitivna a doe do istog pada kamatnih stopa na strani aktive i pasive, neto kamatni prihod e se: Smanjiti Ukoliko se kamata obraunava vie puta u toku godine, rije je o: A. ispodgodinjem diskontovanju Ukupna kamata za n perioda predstavlja: razliku budue vrijednosti na kraju n perioda i poetne vrijednosti Ukupno vrijeme izmeu slanja eka kupca i dostupnosti gotovine preduzeu koje prima ek naziva se: Float naplate Varijable koje utiu na strukturiran opis rizika su: Interesne grupe Veina polunih otkupa ukljuuje: Kapitalno intenzivna preduzea Za neki portfolio se ne moe rei da je efikasan ako postoji bilo koji drugi portfolio koji ima: Veu oekivanu stopu prinosa i istu standardnu devijaciju Za procjenu cjelokupnog jaza prosjenog vremena vezivanja finansijske institucije prvo moramo odrediti: SVE a. duration portfolia pasive finansijske institucije (DL) b. duration portfolia kapitala finansijske institucije (DC) c. sve od navedenog d. duration portfolia aktive finansijske institucije (DA) i