MOBBING

Mr. Alma Vrani, EOQ QMS & EA Mr. Vanja Kenji, EOQ QMS & EA

Sarajevo, april/travanj 2013.

Agenda:

Definicija mobbinga

Cilj mobbinga

Vrste mobbinga

EU i BIH pravni regulatori

Ko su zlostavljai

Osobine zlostavljaa mobera

Ko su rtve mobinga

Mobing aktivnosti

Posljedice mobinga

Prvu zvaninu definiciju mobinga dao je Hajnc Leman 1984. godine. Po njegovom shvatanju mobing ili psiholoki teror na radnom mjestu odnosi se na neprijateljsku i neetinu komunikaciju koja je usmjerena od strane jednog ili vie pojedinaca prema, uglavnom, jednom pojedincu.

Westhues, 2002. kampanja saradnika na poslu, kako bi iskljuili, kaznili i ponizili ciljnu osobu.

Zlostavljanje na radu ili mobing dolazi od engleskih rijei to mob to u prijevodu znai mafija i mobbish, odnosno prostaki, grub, vulgaran, a oznaava represivno proganjanje pojedinca od skupine ili organizacije, odnosno stalni pritisak na neku osobu u obliku psihoterora. Moete li ih prepoznati?!?

Globalizacija i prelasci na nove naine poslovanja vre pritisak na zaposlene te dovode do dodatno poremeenih meuljudskih odnosa s posebnim teitem na odnose izmeu mladih i starih radnika. To su verbalne forme agresije: vikanje, omalovaavanje, psovanje, uvrede, nazivanje pogrdnim imenima, prijetnje, ogovaranje, poniavanje osobe u prisustvu drugih, ismijavanje, sarkazam, lane optube itd.

Prola su vremena kad je rad bio zdrav za duu i tijelo, kad je na radnom mjestu socijalno okruenje bilo ugodno i poticajno, kad je rad zadovoljavao osnovne potrebe ovjeka kao drutvenog bia: potrebu za sigurnou, pripadanjem, afirmacijom, samopotovanjem. Rad posvuda postaje pakao, ludnica. Oni koji imaju sree da rade, rade u atmosferi neizvjesnosti i straha od gubitka posla, i ta im prijetnja neprestano visi nad glavom. Bez obzira to su zdravstvene ustanove javne, pojedinci se ponaaju kao da je to njihovo privatno vlasnitvo.

"Radno mjesto je jedino mjesto gdje se kre ljudska prava a da za to krenje niko ne odgovara."

Bjeati, uzvraati ili boriti se i ostati miran pitanje je sad?

Psihiko zlostavljanje na radnome mjestu ili jednostavno, mobing nije nov fenomen, postoji otkad postoji ljudski rod i elja pojedinaca za vlau, potreba za poniavanjem drugih, otkad postoje osjeaji ljubomore, zavisti, mrnje. Osnivaju se uredi za ljudske resurse, kojima je primarni zadatak smanjenje stresa na radnom mjestu. Internim pravilnicima do detalja su regulirani odnosi i ponaanja meu uposlenicima, ali SPIN i kazne nisu predvieni. Takoer, to je vrlo vano, svaki je radnik upoznat s tim pravilnicima (web) i potpisao ih je u sklopu svog ugovora o radu. Odgovornost je obostrana i reklo bi se sve je ureeno.
8

Cilj mobbinga Izbacivanje ciljne osobe s posla, uzrokujui psiholoke povrede kao i financijski gubitak.

Pitanje: - da li je oportunitetno biti osoba koja misli svojom

glavom, koja ivi od rada svojih ruku, osoba uspravna, savjesna, odgovorna?

Ili je korisnije biti u ulozi dojavljivaa, dounika, postati sirovina

oloa, bagre ili pojednostavljeno - fukara?

Cilj mobbinga Pojavnosti 'mobbinga', naalost, pogaaju najbolje pojedince. One koji su radili na sebi i imaju struno znanje, one koji vole raditi, imaju kimu i nisu korisnici glagola kleati, povijati se, slijepo odobravati. Takvi su poznati kao radoholiari, to namee negativnu asocijaciju - alkoholiari, pa u se posluiti neologizmom (kovanicom) radoradosnici.

10

Cilj mobbinga Dok upitni rukovodilac svoje podobnike/mobere glade i tetoe, istodobno nastoje onemoguiti i obezvrijediti one najstrunije, najsavjesnije i najodgovornije. Boje se da oni, nazovimo ih misleima i vrijednima, ne otkriju bljedou i beskrvnost njihovih profesionalnih i(li) rukovodeih "sposobnosti" . Stoga ih nastoje obezvrijediti i potisnuti, bolje rei ine sve kako bi obezvrijedili najbolje pojedince u kolektivu.

11

Vrste mobinga: Uzimajui u obzir ko je zlostavlja, a ko rtva mobbing se dijeli na: okomiti (vertikalni) i vodoravni (horizontalni). Cijela grupa radnika zbog unutarnjih problema, napetosti, ljubomore, moe izabrati jednog radnika za rtveno janje na kojemu e iskazati svu svoju frustraciju i dokazati da su snaniji i sposobniji (vodoravni mobing).

12

Vrste mobinga: Vertikalni mobing - pretpostavljeni zlostavlja jednog podreenog uposlenika Serijski (strateki) mobing - pretpostavljeni zlostavlja jednoga po jednog uposlenika dok ne uniti cijelu grupu. Strateki mobing Upravljaki se vrh dogovori koji su uposlenici nepoeljni i kako ih to prije udaljiti s radnog mjesta. Nepoeljnim se smatraju svi oni uposlenici koji su postali nesimpatini nekom od vodeih ljudi. Razlozi mogu biti: da su previe razliiti, da prednjae svojim kvalitetima, moberu predstavljaju konkurenciju, ugroavaju ga, da imaju plave oi, da su graanske provincijencije i sl.
13

Vrste mobinga: Dakle, uprava odlui tko treba biti udaljen i mobing najee provodi direktni pretpostavljeni sa svojim najbliim saradnicima. Katkad mobing, i to na samom poetku, treba biti vrlo neprimjetan, jer je prvi cilj profesionalno onesposobiti rtvu i tek kad postane nepotrebna konkurenciji, treba je udaljiti iz institucije. Zlostavlja donosi odluku o progonu odreenog uposlenika i ini sve da isti napusti radno mjesto, obino iz razloga ili to mu ta osoba smeta ili vidi svog oveka na poziciji osobe na koju vri pritisak. Cilj stratekog mobinga je ukloniti jednog po jednog uposlenog. Ovo se radi da zaposlene ne bi otputali kao tehnoloki viak (zbog otpremnine i slino) ili kako bi sklonili zaposlene koji im ne odgovaraju, a za koje nemaju objektivne razloge da ih otpuste.
14

Osnovna Ideja ove prezentacije koju elim podijeliti sa vama je negativan uticaj mobinga na zaposlene u javnim ustanovama, njihovo zadovoljstvo poslom koji obavljaju, motivacija, efikasnost i efektivnost i interna komunikacija unutar VI. Dakle, pouzdano tvrdim da mobing u javnim ustanovama postoji (kolstvo, zdravstvo). Primjer: N.N., uposlenik EFSA.

15

Prema naelima WHO-a, i ILO-a svaki ovjek ima pravo na sigurno radno mjesto i zdravo okruenje, koje e mu omoguiti normalan socijalni i ekonomski produktivan ivot.

Ovo ima poseban znaaj, jer provodimo treinu svog ivota radei.

16

% zlostavljanja po pojedinim djelatnostima u EU:

Dravna uprava 14 % kolstvo i zdravstvo 12 % Transport i komunikacija 12 % Hotelijerstvo i restorani 12 % Trgovina 9 % Finansijsko posredovanje 5 % Zlostavljanje radnika na radnom mjestu zakonski je kanjivo u mnogim europskim zemljama, a najbolja legislativa je u vedskoj, Norvekoj, Francuskoj i vicarskoj. U tim zemljama mober, je krivino odgovoran, a mobirani, ima pravo na odtetu za nanesenu tetu.
17

Nacrt Okvirnog sporazuma koji se odnosi na stres prouzroen na radnom mjestu potpisan je u oktobru 2004. godine, a moraju ga primijeniti sve organizacije lanice prema navodima lanka 139. Ugovora o Europskoj zajednici u roku od 3 godine nakon potpisivanja. Prema Sporazumu, model spreavanja stresa je: uzronike stresa treba ukloniti! Zato treba: razviti sistem prava, obaveza i odgovornosti u propisima o zatiti na radu.

18

Ko su, zapravo, moberi (zlostavljai, gruparoi, oporai i(li) hukai)? Pojedinci koji ne vole raditi i bave se zakulisnim radnjama; Puni svoje nevanosti i nemoi imaju osjeaj vladavine na tuom sudbinom; Naepureni svojim statusom i trenutnom moi; Oholi i arogantni; Priljubljeni uz efa kojeg slijepo podravaju dok se istovremeno ele zatititi od svog nerada (kako ih niko ne bi smio prozvati zbog istog); Osnivai grupa protiv pojedinaca (ljubomora, strah...);

19

Zbog osobne koristi spremni su tolerisati sve, pa i ono to je s etikog gledita neprihvatljivo. Nasilnici, frustrirani i neostvareni pojedinci, neispunjeni svojim ivotom; Izraena zavist u odnosu na sposobnost rtve; Imaju izraene loe komunikacijske vjetine; neemo diskutovati Posjeduju mentalitet osvete i odmazde; Omaloavaju sposobnosti, znanje, pristojnost i integritet drugih; Svoj profesionalni poloaj koriste za traenje slabosti drugih, kako bi prikrili vlastitu neadekvatnost i nesigurnost na poslu. U svom ponaanju ne vide nita loe. Svoje postupke opravdavaju time da sve to rade, rade za dobrobit institucije ili uposlenika.
20

Osobine mafije oporai svaku inicijativu omiljenoga efa doekaju pljeskom, a on im uzvraa lakim zaduenjima, na njihovo neobavljanje dunosti miri, ak vie neke od takvih, naroito "zaslune" predlae za nagrade i pohvale. Moberi su drutvene tetoine. Osobe sa poremeenom linou, psihopate. Umjesto da su zbrinuti u zdravstvenim ustanovama, oni uspjeno funkcioniu u javnim ustanovama i kompanijama. Osobe koje oko sebe prave tim sa slabijim linostima - poltronima
21

ta se deava u umu mobera i to natjera, motivira ovjeka na takvo ponaanje: Frustracija ljubomora, zavist potreba (npr. krajnje siromatvo) mentalna poremeenost (zabluda) dezorganizacija osobni neuspjesi drutvo obiteljsko okruenje droga, alkohol neurohemijski disbalans...

22

tetan za dravu i njenu ekonomiju, instituciju u kojoj radi, iri negativnu organizacijsku klimu, stvara nesigurnu radnu okolinu, smanjuje kreativnost, ometa se napredovanje uposlenika, proizvodi nesuglasice i sukobe, rezignacijom uposelnika smanjuje performanse i kvalitet rada,

23

stvara se potreba za stalnim internim premjetajima, stalno dovoenje novih uposlenika, dovode do zatvaranja postojeih radnih mjesta i otvaranja novih, smanjuje budet institucije (vlastita sredstva) dovodi do umanjenja plaa i naknada uposlenicima, pokreu se sudski sporovi i dovodi do naknada tete za neto to se nije moralo desiti, dugorono dovodi do nestabilnosti penzionog fonda zemlje jer izaziva poveanje trokova i naknada ranog penzionisanja uposlenika.

24

Koji ljudi najee postaju rtve mobbinga? Istraivanja pokazuju da su to obino: ljudi koji su odbili biti podloni; bezuvjetno posluni; profesionalno sposobni (potencijalno opasni za njihovu profesionalnu budunost); ugledni, linosti od integriteta, priznati u drutvu, popularni; oni koji imaju pozitivan odnos i stav prema drugima. rtve mobinga imaju mozak kojim znaju razmiljati i prosuivati. Pravilno se postavljaju prema problemima i tako postaju "opasni" za rukovodioca koji stoji strno na staklenim nogama.

25

Koji ljudi najee postaju rtve mobbinga? Najee mete "mobbera su osobe koje nekim svojim pozitivnim kvalitetama izazivaju zavist. Uglavnom su to oni koji vole svoj posao, fokusiraju se na njega, entuzijasti, imaju visoka postignua, rade volonterski ili uzimaju ekstra poslove, imaju visoke etike standarde. Oni koji nemaju "zalee" i nisu politiki angairani. Nezavisni ljudi koji dobro izgledaju i popularni su u drutvu. Kada se nau u pogreno vrijeme na pogrenom mjestu, a ranjivi su na neki nain (npr. moraju otplaivati hipoteku, imaju obiteljske odgovornosti i sl.), lako postaju mete mobbera.

26

Mobing aktivnosti Za razliku od nisko kvalificiranih radnika, drugaije se postupa s radnicima na rukovoditeljskim radnim mjestima. Protiv njih se, u pravilu, provodi mobing (jednog po jednog), dok se ne postigne eljeno, tj. zlostavlja se kompletna rukovoditeljska struktura, kako bi na koncu isti sami napustili posao i potraili drugo zaposlenje. Mobing nad rukovoditeljima i starijim uposlenicima prisutan je u javnim ustanovama u velikom postotku, jer zbog neureene Drave, zakonske legislative, nepostojanja UO na lanicama i sl, dovodi do samovoljne reorganizacije institucije od strane top menadmenta, veze i poznanstva, nepotizam i sl.
27

Posljedice mobinga po rtvu: Gubitak samopotovanja Gubitak socijalne uloge Osjeaj beskorisnosti Obiteljska kriza Rastava braka Smanjenje plae Otkaz Smanjenje kunog budeta Trokovi lijeenja (kardiolog, psiholog) Antisocijalno ponaanje (prevare, droga, alkohol, la, fizika agresija, ugroavanje javnog reda i mira...)

28

29

Glavu gore!
Otklonite: Policijske metode Demokratiju vienu oima zlostavljaa Upravljae bez demokratskih manira
PPS: Belleke Tekst: onbekend

Netolerantne ljude Ljude bez ljubavi prema narodu i Dravi....

30