PRIMJENA ELEKTROLUNOG ZAVARIVANJA PRITISKOM APPLICATION OF ARC STUD WELDING Ivan Samardi * Marko Duner ** Zvonimir Kolumbi * * Mechanical

engineering faculty in Slavonski Brod Trg I.B.Maurani 18, 35000 Slavonski Brod ** Stjepana Radia 16/4, Novi Travnik, Bosnia and Hercegovina

Kljune rijei: elektroluno zavarivanje pritiskom, primjena, parametri zavarivanja, greke Key words: arc stud welding, application, welding parameters, failures

Saetak: U radu se obrazlae princip i primjena elektrolunog zavarivanja pritiskom. Ovaj je postupak zavarivanja primjenljiv kod niskougljinih, srednje ugljinih, visokougljinih elika, kod niskolegiranih elika, toplinski obraenih konstrukcijskih elika, visokolegiranih austenitnih elika, kao i materijala koji nisu na bazi eljeza (aluminij, magnezij, bronca ...). Navode se glavni parametri zavarivanja i vaniji imbenici koji utjeu na kvalitetu i pouzdanost spojeva zavarenih elektrolunim postupkom zavarivanja pod pritiskom. Pored toga se pokazuju karakteristini primjeri uspjene primjene ovog postupka zavarivanja s posebnim naglaskom na primjenu u kotlogradnji, te normativi vremena potrebnog za primjenu ovog postupka zavarivanja. Zakljuno se obrazlae pristup optimalizaciji parametara elektrolunog zavarivanja pritiskom. Abstract: This paper explained principle and application of arc stud welding. This welding process is applicable at welding of low carbon, medium and high carbon steels, high alloyed austenitic steels, heat treated structural steels and nonferrous materials (aluminum, magnesium, bronze ...). The main welding parameters and influence items on quality and reliability of arc stud welds were explained. Beside that, some practical examples of arc stud welding application mostly in steam boiler application and normative were explained. Finally, an approach to optimization of welding parameters at arc stud welding was explained.

1. UVOD U praksi postoje dva osnovna izvora energije koji se koriste za formiranje elektrinog luka kod elektrolunog zavarivanja svornjaka. To su istosmjerni izvori struje za zavarivanje vrlo slini onima koji se koriste kod runog elektrolunog zavarivanja taljenjem i energetski nabijeni kondenzatori. Daleko se vie koriste istosmjerni izvori struje za zavarivanje koji kao i kod runog elektrolunog zavarivanja taljenjem (REL) imaju strmo padajuu (CC) karakteristiku. Slinosti sa elektrolunim postupcima zavarivanja taljenjem proizlaze iz primjene elektrinog luka za lokalno taljenje i omekavanje radnog komada i svornjaka, dok su razlike brojnije. Elektroluno zavarivanje svornjaka pritiskom je postupak zavarivanja svornjaka ili slinog manjeg komada na odreeni radni komad, zasnovano na toplini koja se razvija u kratkotrajnom programiranom elektrinom luku koji lokalno tali i omekava mjesto spoja, te kratkotrajnom programiranom pritisku koji omoguuje stvaranje fizike veze u spoju. To je visokouinski postupak zavarivanja bilo da se radi o poluautomatskom ili automatskom zavarivanju, a njegova je primjena ekonomina za tono odreenu primjenu. Poetak primjene ovog postupka se vee uz primjenu kod gradnje brodova. Tonije, za postavljanje i fiksiranje drvenih podova i drvene konstrukcije na metalnu konstrukciju unutar broda. Nakon toga ovaj se postupak godinama razvijao i usavravao, tako da je danas naao primjenu u razliitim proizvodnim djelatnostima u graevinarstvu, mostogradnji, kotlogradnji, brodogradnji, automobilskoj industriji i dr. U nastavku e se obrazloiti osnove elektrolunog zavarivanja svornjaka pritiskom, s posebnim naglaskom na primjenu u kotlogradnji. 2. PRINCIP ELEKTROLUNOG ZAVARIVANJA SVORNJAKA PRITISKOM Princip elektroluog zavarivanja svornjaka pritiskom je u sutini vrlo jednostavan. Postoji nekoliko varijanti postupka ovisno o vrsti izvora energije za zavarivanje (DC izvor struje, nabijeni kondenzator), vrsti zatite mjesta zavarivanja (keramiki prsten, plinska zatita, bez ikakve zatite, slika 2), te obliku i stanju povrine vrka svornjaka koji se zavaruje. S obzirom na uestalost primjene u praksi, najrasprostranjeniji je postupak zavarivanja sa keramikim prstenom. Taj je postupak elektrolunog zavarivanja shematski prikazan na slici 1. Svornjak se stavlja u pitolj koji je sastavni dio ureaja za zavarivanje, potom se na vrh svornjaka postavlja keramiki prsten, svornjak sa prstenom se priljubi uz radni komad na kome je predvieno zavarivanje svornjaka. Nakon toga se u tono odreenom trajanju puta struja, uspostavlja elektrini luk, svornjak se malo udalji od radnog komada kako bi se uspostavljenim elektrinim lukom postiglo ravnomjerno zagrijavanje, lokalno taljenje i omekanje materijala na mjestu spoja, nakon ega djeluje pritisak u odreenom trajanju koji potiskuje svornjak i daje konani oblik zavarenom spoju. Vrijeme gorenja elektrinog luka i utiskivanje svornjaka u lokalno rastaljeni i omekani osnovi materijal se automatski kontrolira pomou upravljake jedinice koja je sastavni dio opreme za zavarivanje. Zbog injenice da je ciklus gorenja elektrinog luka kod elektrolunog zavarivanja svornjaka pritiskom vrlo kratak (vremenski interval gorenja elektrinog luka ovisi o promjeru svornjaka i iznosi 0,05 do 2 sekunde, no najee se kree ispod jedne sekunde), to ima za posljedicu vrlo mali toplinski input u zavareni spoj u odnosu na konvencionalno elektroluno zavarivanje taljenjem.

DC

DC

Slika 1. Shematski prikaz principa elektrolunog zavarivanja svornjaka pritiskom uz primjenu keramikog prstena.

a)

b)

c)

Slika 2. Faze nastajanja zavarenog spoja kod elektrolunog zavarivanja svornjaka pritiskom: zavarivanje uz primjenu zatitnog prstena (a), zavarivanje u zatitnom plinu (b) kratkotrajno zavarivanje sa ili bez plinske zatite (c). [1]

Prosjean je uinak zavarivanja 5 zavarenih svornjaka u minuti, iako je i 15 zavarenih svornjaka uobiajeno u nekim sluajevima zavarivanja. Oblik keramikog prstena ovisi o obliku svornjaka koji se zavaruje. Tako postoji vie oblika i vrsta svornjaka kao i keramikih prstena. Uloga keramikog prstena je vienamjenska: - koncentrira toplinski input na usku zonu, - ne doputa istiskivanje rastaljenog materijala u stranu - spreava pregrijavanje i stvaranje ukljuaka i zavaru, - doprinosi pravilnom formiranju oblika zavarenog spoja, - titi zavarivaa i okolinu od tetnog utjecaja elektrinog luka za oi. Najee koriteni materijali za svornjake su niskougljini elik, nerajui elik i aluminij. Ostali materijali koriste se za posebne sluajeve. Oprema za zavarivanje se sastoji od pitolja za zavarivanje, upravljako kontrolne jedinice za vrijeme i jakost struje zavarivanja, DC izvora struje za zavarivanje sa strmo padajuom karakteristikom i odgovarajuih kabela za zavarivanje. 2.1 Glavni su parametri kod elektrolunog zavarivanja svornjaka pritiskom Glavni su parametri kod elektrolunog zavarivanja svornjaka pritiskom: jakost struje zavarivanja, (A) trajanje gorenja elektrinog luka kod zavarivanja, (s) veliina pomaka (posmaka) svornjaka, (mm) snaga opruge, (N) ili brzina utiskivanja svornjaka, (mm/s) protok zatitnog plina kod zavarivanja u zatiti plinova Jakosti struje za zavarivanje i trajanje zavarivanja ovise o promjeru svornjaka koji se zavaruje (slika 3). Jakost struje, A

Trajanje zavarivanja, ciklusi (60 ciklusa=1 sekunda) Slika 3. Dijagram za odreivanje jakosti struje zavarivanja i trajanja zavarivanja ovisno o promjeru svornjaka. [2] 2.2. Aktivnosti na osiguranju kvalitete zavarenih spojeva Za dobivanje kvalitetnog zavarenog spoja nuni su odgovarajui materijali kako za svornjak tako i za poziciju/sklop na koji se zavaruje svornjak. Pored toga nuna je odgovarajua oprema za zavarivanje, postavke parametara zavarivanja, odgovarajua procedura za zavarivanje (WPS) i uvjebani operater. Odgovarajue postavke parametara zavarivanja podrazumijevaju podeavanje odgovarajueg povratnog hoda (posmaka) svornjaka u odnosu na keramiki prsten, te podeavanje jakosti struje i vremena zavarivanja. Kvaliteta zavarenih spojeva usko je povezana sa panjom koja

se posveuje kontroli utjecajnih imbenika na kvalitetu procesa zavarivanja. Prije zavarivanja potrebno je: - imati odgovarajui izvor DC struje sa strmo padajuom karakteristikom za odreenu veliinu i tip svornjaka koji se zavaruje, - osigurati dobro spajanje masenog kabela na radni komad, - imati kabele za zavarivanje odgovarajue duljine i vodljivosti, - koristiti odgovarajue keramike prstene, - osigurati odgovarajue naputanje svornjaka u odnosu na keramiki prsten, te odgovarajui povratni hod pitolja za zavarivanje (posmak) u cilju optimalnog voenja procesa zavarivanja (naputeni dio svornjaka se tali u elektrinom luku to je potrebno uzeti u obzir kod podeavanja parametara zavarivanja, duljina naputanja svornjaka ovisi u prvom redu o promjeru svornjaka pa prema tome i jakosti struje zavarivanja). Npr. za promjer svornjaka od 5 do 13 mm naputanje svornjaka je oko 3 mm, dok je za promjer od 16 do 22 mm naputanje oko 5 mm. - dranje pitolja u odgovarajuem poloaju tijekom zavarivanja (obino je to okomiti poloaj u odnosu na radni komad). Nepoeljni pomaci tijekom zavarivanja mogu uzrokovati greke u zavarenom spoju. - ienje povrina koje e biti u zoni zavarenog spoja, - drati opremu za zavarivanje u urednom i ispravnom stanju, - provoditi ispitivanja kvalitete zavarenih spojeva i odabranih parametara zavarivanja prije poetka rada (vizualna kontrola kvalitete i mehanika ispitivanja). Na slici 4, pored ispravno zavarenog spoja (slika A) prikazane su karakteristine greke koje mogu nastati kod elektrolunog zavarivanja svornjaka pritiskom (slike B do F).

Slika 4. Izgled zavarenih spojeva zadovoljavajue (A) i nezadovoljavajue kvalitete (B do F). Nedovoljno uranjanje svornjaka (B), ovjeenje svornjaka (C), loe poravnanje (D), nedovoljan toplinski input (E), prevelik toplinski input (F). [2] Greka tipa B moe biti posljedica puhanja elektrinog luka. Ovjeenje svornjaka moe nastati kod nepravilnog izbora vrijednosti naputanja svornjaka i povratnog hoda (posmaka). Greka tipa D posljedica je nepravilnog poloaja pitolja sa svornjakom u odnosu a radni komad tijekom zavarivanja, dok su greke tipa E i F posljedica nepravilnog toplinskog inputa koji je rezultat djelovanja odreene jakosti struje u odabranom vremenu zavarivanja. Mehanika ispitivanja podrazumijevaju najee savojno i vlano ispitivanje. Rezultati ispitivanja i kriteriji prihvatljivosti ovise u prvom redu o materijalima koji se zavaruju, o zahtjevima za kvalitetu te o odabranim parametrima zavarivanja.

3. PRAKTINI PRIMJER ZAVARENIH SPOJEVA ELEKTROLUNIM ZAVARIVANJEM SVORNJAKA PRITISKOM U KOTLOGRADNJI

U nastavku se daju karakteristini primjer primjene elektrolunog postupka zavarivanja svornjaka u kotlogradnji. Svornjaci se zavaruju na cijevne stjenke ili oplate kotlova. U pravilu su od elika koji su postojani na visoke temperature u dugom vremenskom periodu i uvjetno su zavarljivi. Ovisno o obliku i dimenzijama svornjaka u jednoj se smjeni zavari do 1000 svornjaka.

Slika 4. Prikaz zavarivanja svornjaka na cijevni zid 4. ZAKLJUAK Elektroluni postupak zavarivanja svornjaka moe se svrstati u specijalne postupke zavarivanja zbog razliitosti u odnosu na konvencionalne elektrolune postupke zavarivanja. To je ujedno i visokouinski postupak zavarivanja, bilo da se radi o poluautomatskom ili automatskom zavarivanju. U radu se obrazlae princip elektrolunog zavarivanja svornjaka, a navedeni su i osnovi parametri kod ovog postupka zavarivanja, te uobiajene greke koje se mogu pojaviti zbog nepravilno odabranih parametara zavarivanja ili nepridravanja mjera osiguranja kvalitete. Zakljuno se navode neki primjeri primjene ovog postupka zavarivanja u kotlogradnji. Literatura
1. 2. 3. 4.

Kco Bolzenschweissen, prospekt proizvoaa opreme za elektroluno zavarivanje svornjaka. Kearns,W.H. Welding Handbook. 7th edition, volume 2. Welding processes arc and gas welding and cutting, brasing and soldering. AWS, 1978, page 264-290. Howard,B.Cary. Modern welding technology. 1979 by Prince-Hall Inc. Englewood Cliffs, N.J. 07632. ISBN 0-13-599290-7, page 119-126. Dokumentacija tehnolokog odjela za zavarivanje tvornice Austrian energy, Slavonski Brod, HR.