Anda di halaman 1dari 93

SKRIPTA INFORMATIKA I (windows, word, excel)

Skripta za informatiku

UPOTREBA IT-A U SVAKODNEVNOME IVOTU


Gdje su raunari pogodniji od ljudi?
Kod ponavljajuih poslova - jer ponavljajui poslovi vrlo brzo zamaraju onoga tko ih obavlja, pa njihovo izvravanje postaje neuinkovitije. Kod poslova koji se lako automatiziraju - jer je kod jednostavnijih poslova mogue dio posla prepustiti raunaru kako bi se oni izvravali mnogo bre i uinkovitije. Npr. sistem telefonije danas je uglavnom automatiziran, dok su se prije pozivi runo prespajali putem operatera. Kod matematikih izrauna - raunari su idealna za matematike proraune. Prije njih koristili su se runi kalkulatori s rolama papira na kojima se obino zbrajalo, izraunavao total (suma) koji bi se dodavao drugim kolonama, pa kada bi se pogreno ukucao jedan broj to bi izazvalo lananu reakciju na ostale proraune. Ponovno raunanje moglo je trajati satima, pa ak i danima, dok na raunaru za to treba svega nekoliko sekundi. Raunari omoguavaju razne vezane, uvjetovane funkcije. Isto tako, raunari omoguuju izradu velikih i sloenih prorauna s mnogo parametara. Kod opasnih situacija - nadgledanje zagaenog ili radioaktivnog okolia najbolje je obavljati uz pomo kompjuteriziranoga robota, jer bi ovjek pri tome bio izloen riziku po njegovo zdravlje. Dehumanizirani, raunarski nadzirane maine izvode istraivanja npr. i u svemiru.

Gdje ljudi mogu biti pogodniji od raunara?


Kad vam nije dobro i elite posjetiti lijenika, elite s njime razgovarati, jer razni imbenici mogu utjecati na vae zdravlje (npr. osobni problemi) koje radije iznosite osobi, lijeniku u kojega imate povjerenja. Dakle, u veini poslova, bilo da se radi o lijeniku, bankovnome slubeniku, trgovcu ili nekome etvrtome ljudski kontakt je vrlo vaan. Godinama je znanstvena fantastika opisivala mislee androide (npr. porunik Data iz Zvjezdanih staza). No, u stvarnosti dug je put do takvih sposobnosti kod robota. U kreativnome razmiljanju ovjek je jo uvijek nedostian za robote, jer raunari u svome sadanjem obliku pamte injenice, no ne mogu biti kreativni kao ovjek. Raunari su loi u prepoznavanju i interpretaciji oblika. Ona mogu fotografirati i snimati na video, no nemaju razumijevanje oblika i mogu se lako zbuniti oblicima koji se preklapaju. Ljudski proces prepoznavanja uzoraka, kao to su pokazala nedavna istraivanja, daleko je sloeniji nego to smo mislili. Stoga npr. ljudi, a ne raunari pregledavaju tkiva u bolnicama da bi otkrili abnormalnosti.

Skripta za informatiku

OSNOVNI POJMOVI
Hardver, softver, informacione tehnologije
Pojam hardvera opisuje fizike komponente raunari, "ono" to se vidi, to se moe opipati. Npr. kuite, mi, tipkovnicu, monitor itd.

Softver ili program(i) skup je naredbi "razumljivih" raunaru koje mu omoguavaju rad.

Informacione tehnologije - IT - pojam Informacione tehnologije oznaava upotrebu raunara za izradu i obrade podataka, tj. informacija u svim oblicima i namjenama.

to je PC?
3

Skripta za informatiku

U svojemu izvornome odreenju, osobni raunar (Personal Computer - PC) je raunar "namijenjen jednoj osobi za izvravanje jednoga posla u jednome trenutku". Po svojim fizikim svojstvima, osobni raunari ne zahtijevaju nikakve posebne radne uvjete, u pravilu mogu se smjestiti na uobiajeni radni stol i ispravno rade u jednakome okruenju u kojemu i ovjek normalno radi. Za rad osobnim raunarom, od korisnika se ne trai nikakva posebna specijalistika izobrazba, nego samo odreena, ne prevelika, znanja i vjetine. Prvi osobni raunar (u dananjemu smislu rijei) proizvela je amerika tvrtka IBM 1981. godine. Unato velikome napretku u razvoju tehnologije, temeljna ideja PC-a ostala je nepromijenjena od tada do danas. Danas u svijetu postoji cijeli niz proizvoaa osobnih raunara. Pojam "PC kompatibilni raunar" oznaava injenicu da je osobni raunar, proizveden od bilo koje tvrtke sukladno tehnikim postavkama standardnoga (uobiajenoga) sklopa PC-a.

Dijelovi osobnoga raunara


Ulazni ureaji omoguavaju unos podataka bilo koje vrste (tekst, zvuk, slika) u raunar. Najei ulazni ureaji su tastatura i mi. To mogu jo biti specijalne olovke, crtae ploe (tzv. tableti), skeneri, mikrofoni itd.

Rezultate svojega rada raunar prikazuje na izlaznim ureajima. Najei izlazni ureaji su monitor i pisa. To mogu jo biti zvunici, projektori itd.

Periferni ureaji ili krae - periferija su ureaji koji nisu neophodni za normalan rad raunari, a dodatno se prikljuuju ili ugrauju u raunar za razliite svrhe i po potrebi i/ili elji korisnika. 4

Skripta za informatiku

Primjeri periferije su pisai, modemi, skeneri, jedinice za pohranu podataka itd. Sistemska jedinica ili kuite raunara je "kutija" u kojoj su smjeteni i objedinjeni svi vani dijelovi raunara koji zajedno ine PC. U svakodnevnim, normalnim uvjetima uporabe raunara, korisniku su ti dijelovi nedostupni. U kuitu su uobiajeno smjeteni matina ploa, centralni procesor ( Central Processing Unit CPU), glavna memorija - RAM, tvrdi disk, disketna jedinica, CD/DVD ureaj, grafika kartica, zvuna kartica, jedinica strujnoga napajanja, ventilatori za hlaenje, razni prikljuci itd. Na matinu plou, smjetenu u kuitu raunari spojeni su ili izravno (tj. utaknuti u odgovarajua podnoja/utinice) ili pomou odgovarajuih kablova svi vani raunalni sklopovi. Objedinjeni na taj nain, oni ine cjelovito osobno raunar. S obzirom da tehnoloki razvoj rezultira izmeu ostaloga smanjivanjem veliina gotovih svih raunalnih sklopova, to se i veliina matine ploe sve vie smanjuje. O njenome dizajnu i izradi (raspored podnoja, utinica i sl.) u dobroj mjeri zavise i mogunosti raunari (brzina rada, pouzdanost). Ako se otvori kuite modernoga stolnog raunari, vidi se da je ono zapravo dosta "prazno".

Centralna procesorska jedinica ili krae - procesor (Central Processing Unit - CPU) odgovorna je za izvravanje programskih naredbi, prijenos informacija unutar raunara i kontrolu rada raunara. Ona svojim radom odreuje osobitosti rada cijeloga raunara.

Radna ili glavna memorija (Random Access Memory - RAM) mjesto je gdje se smjetaju programi (upravljaki sistem i aplikacije) za vrijeme njihovoga izvoenja, kao i podatci koji se trenutno obrauju (tekst koji se pie, slika koja se crta, tablica koja se pregledava, glazba koja se slua itd.).

Skripta za informatiku

ROM-BIOS (Read Only Memory Basic Input Output System) specijalizirani je sklop na matinoj ploi koji sadri naredbe i podatke potrebne za pokretanje raunari, uitavanje upravljakoga sistema i podrku prijenosa podataka izmeu razliitih ureaja. Serijski prikljuak nalazi se obino na stranjoj strani kuita raunari i omoguava spajanje/prikljuivanje nekih vanjskih ureaja (periferija), npr. modema ili mia. Obino je oznaen s COM1 ili COM2. Paralelni prikljuak nalazi se obino na stranjoj strani kuita raunari i omoguava spajanje/prikljuivanje nekih vanjskih ureaja (periferija), npr. pisaa. Obino je oznaen s LPT1 ili LPT2. Univerzalni serijski prikljuak (Universal Serial Bus - USB) noviji je PC. Slui za istovremeno spajanje/prikljuivanje vie razliitih ureaji na njega. USB-prikljuaka na raunaru moe biti jedan ili vie i smjeteni su s strane kuita. Na USB mogu se prikljuiti mi, tastatura, skener, vanjski modem, digitalna kamera i sl. sklop koji se ugrauje u prilagoenih za spajanje prednje i/ili sa stranje vanjski CD/DVD ureaj,

Tastatura je ulazni ureaj. Slui za unos podataka ili informacija u raunar, zadavanje naredbi itd. Mi (Mouse) ulazni je ureaj koji slui za rad s objektima u grafikome radnom okruenju (izbor, oznaavanje, premjetanje i/ili kopiranje izbornika, sliica, preaca, dijelova teksta i sl.), zadavanje naredbi, crtanje itd. Upotreba mia u mnogome olakava rad u okruenju grafiki orijentiranoga upravljakoga sistema, kao to su npr. Microsoft Windows ili Apple MacOS. Disketni ureaj (Floppy disk) slui za snimanje/spremanje i itanje podataka s medija zvanoga disketa. Svojstva disketnoga ureaja i diskete su : kapacitet (koliina podataka koja stane na disketu) je 1,44 MB relativno spori u radu dosta nepouzdani ("danas snimljena disketa, sutra se ne moe proitati") malih dimenzija i lako prenosivi Danas je disketa zbog svojih mana gotovo izala iz uporabe i zamijenili su je daleko bri i pouzdaniji mediji veega kapaciteta. CD-ROM ureaj (Compact Disc - Read Only Memory) sastavni je dio svakoga dananjega osobnog raunari i slui za itanje CD diskova. CD disk po svojim svojstvima identian je glazbenim CD-ovima, samo to umjesto glazbe sadri podatke. Svojstva CD-ureaja i diska su : kapacitet je cca 680 MB (dakle, kao 470-tak disketa) brzi u radu dosta pouzdani (rijetko kada se disk ne uspije proitati "od prve") malih dimenzija i lako prenosivi S obzirom na nain snimanja podataka postoje 3 vrste CD diskova i sukladno tome odgovarajuih ureaja :

Skripta za informatiku

samo za itanje - prilikom proizvodnje, podatci se u tvornici utisnu da disk i moe ih se samo viekratno itati, ali ne i mijenjati za jednokratno pisanje i viekratno itanje - nosi oznaku R (Recordable) - u trgovini se kupi prazan disk i onda se na njega u odgovarajuem ureaju (u argonu zvanom "prilica") podatci mogu samo jednokratno snimiti i zatim viekratno itati za viekratno pisanje i itanje - nosi oznaku RW (Rewritable) - medij koji se u odgovarajuem ureaju (takoer zvanom "prilica") moe viekratno pisati-brisati-itati

DVD ureaj (Digital Versatile Disc ili ranije Digital Video Disc) slui za itanje DVD diskova. DVD diskovi slini su CD-diskovima, ali puno veega su kapacitete - na njih se moe snimiti koliina od 4,7-17 GB podataka. U "sprezi" s brzim procesorom i dovoljnom koliinom glavne memorije DVD diskovi i ureaji omoguavaju spremanje i gledanje na raunaru kompleksnih multimedijalnih sadraja (npr. filmova). S obzirom na nain snimanja podataka postoje 3 vrste DVD diskova i sukladno tome odgovarajuih ureaja : samo za itanje - prilikom proizvodnje, podatci se u tvornici utisnu da disk i moe ih se samo viekratno itati, ali ne i mijenjati za jednokratno pisanje i viekratno itanje - nosi oznaku R (Recordable) - u trgovini se kupi prazan disk i onda se na njega u odgovarajuem ureaju (u argonu zvanom "prilica") podatci mogu samo jednokratno snimiti i zatim viekratno itati za viekratno pisanje i itanje - nosi oznaku RW (Rewritable) - medij koji se u odgovarajuem ureaju (takoer zvanom "prilica") moe viekratno pisati-brisati-itati

Zip disk je novija vrsta disketa. Od klasine diskete razlikuje se u sljedeem : znaajno vei kapacitet - 100 ili 200 MB vea brzina snimanja i pristupa podatcima znaajno vea pouzdanost i sigurnost neto skuplji mediji ZIP ureaj i disketa mogu se koristiti za pohranu/arhiviranje podataka ili za prijenos podataka s raunari na raunar.

Skripta za informatiku

USB Stick noviji je ureaj za svakodnevno snimanje i prijenos podataka. Osobine su mu da je malih dimenzija, lagan je, relativno velikoga je kapaciteta (od 16 MB do 1 GB), jeftin je, pouzdan je i brz. S tim svojstvima idealna je zamjena za klasine i/ili ZIP diskete. Prikljuuje se iskljuivo na USB prikljuak (odatle mu i naziv). Po svojoj tehnolokoj izvedbi, spada u grupu tzv. Flash memorije.

Tvrdi disk spada u skupinu ureaja/medija vanjske memorije. On je glavno mjesto pohrane i trajnoga uvanja programa i podataka u raunaru, te stoga spada i u skupinu ureaja za pohranu. Svojstva tvrdoga diska su : veliki kapacitet - red veliine deseci i stotine GB (gigabajta) brzina rada - brzi pristup i dohvat podataka (mjeri se u milisekundama - to je broj manji, to je disk bri) pouzdanost podatci su trajno i sigurno sauvani i nakon gaenja raunari (u usporedbi s glavnom memorijom) S obzirom na nain ugradnje/prikljuenja na raunar, dvije su vrste tvrdoga diska : unutarnji - ureaj je trajno ugraen u kuite raunari. To je najei nain njegove uporabe i u stolnim raunalima i u prijenosnicima. vanjski - tvrdi disk smjeten je u posebno prenosivo kuite i na raunar se spaja odgovarajuim kablovima preko odgovarajuih prikljuaka (serijski, USB). Ovakav tip diska koristi se kada se eli prenijeti vea koliina podataka s jednoga raunari na drugo ili kada se eli imati izmjetena, brza i lako dostupna sigurnosna pohrana svih svojih podataka i programa.

Osnovne jedinice veliina Bit - raunari rade u binarnom (dvoznamenkastom) sistemu, tj. podatke pretvaraju u 0 i 1. Ta nula ili jedinica naziva se bit. Bajt (Byte) - sastoji se od 8 bitova. Kilobajt (kB) - sastoji se od 1024 bajtova. Megabajt (MB) - sastoji se od 1024 kB ili 1,048,576 bajtova. Gigabajt (GB) - sastoji se od 1024 MB ili 1,073,741,824 bajtova. Terabajt (TB) - sastoji od 1024 GB ili 1,099,511,627,776 bajtova. Monitor ili ekran ili zaslon izlazni je ureaj na kojemu raunar prikazuje rezultate rada programa koji se trenutno izvrava.

Skripta za informatiku

Zvuna kartica slui za proizvodnju zvuka u raunaru i njegovo izvoenje na zvunicima prikljuenima ili ugraenima na raunar. To znai da korisnik moe preko raunari sluati glazbu s glazbenih CD/DVD-ova, popratiti svoje aktivnosti na raunaru razliitim zvukovima (npr. zvonjava telefona moe oznaiti prispijee nove elektronike pote), uti zvukove dok gleda film ili se igra. Ukoliko je na raunar spojen mikrofon, uz odgovarajue programe mogue je snimati govor i/ili druge zvukove. Danas postoje programi koji omoguavaju davanje govornih naredbi raunaru ili unos podataka (npr. "pisanje" teksta), ali to se (za sada) ne moe raditi na hrvatskome jeziku.

Modem (akronim od modulator-demodulator) ureaj je koji se koristi za spajanje raunari na telefonsku liniju za komunikaciju s drugim udaljenim raunarm. Spojen na raunar, modem podatke dobivene od raunari pretvara u zvukove koji se zatim alju preko telefonske ice. S druge strane ice prima ih isti takav ureaj i pretvara ih natrag u podatke. eli li se raunarom povezati na Internet, potreban je modem.

Pisai su ureaji iz skupine perifernih ureaja koji slue za ispis podataka s raunari na razliite medije (papir, naljepnice, folije i sl.) i u razliitome obliku (tekst, tablica, grafikon, slika, crte, nacrt, dijagram itd.). Skeneri su periferni ureaji koji omoguavaju uitavanje ispisanoga materijala (tu se podrazumijevaju tekstovi, fotografije, crtei i sl.) u slike koje raunar raspoznaje i koje se mogu spremiti u njega. Te slike mogu se zatim obraivati, moe im se mijenjati veliina i mogu se ispisivati na pisau.

Skripta za informatiku

Radna svojstva raunara


Na sveukupna radna svojstva raunara (performanse) utjee istovremeno nekoliko initelja. Ugradi li se u raunar jedna komponenta vrhunskih svojstva, a sve ostale su u okvirima prosjenosti, onda e i rad cijeloga raunari biti u okvirima prosjenosti. Tek usklaenjem i uravnoteenjem svojstava rada svih dijelova, mogu se oekivati i zadovoljavajua radna svojstva cijeloga raunari. Brzina procesora Temeljno svojstvo rada procesora njegova je brzina. Pri tome vrijedi pravilo da procesor s "vie" GHz-a je bri, a time u pravilu i cjelokupno raunar radi bre. Koliina glavne memorije (RAM-a) Koliina ugraene glavne memorije utjee na radna svojstva raunari na nain da to je vie RAM-a, to raunar radi bre i pouzdanije. Pored toga, s vie memorije moe se izvravati vie poslova odjednom ili se obavljati sloeniji poslovi (npr. obrada slika), a sve uz manju "opasnost" od "zaglavljivanja" raunari, zastoja u radu, otkazivanja poslunosti i slinih tegoba. Brzina tvrdoga diska Jedno od svojstava tvrdih diskova njihova je brzina rada. Ona se izraava prosjenim vremenom pristupa i mjeri se u milisekundama. to je to vrijeme krae, to e tvrdi disk bre pristupati podatcima - snimati i/ili itati ih.

Softver - tipovi softvera


Softver ili program(i) skup je naredbi "razumljivih" raunaru koje hardveru omoguavaju rad. Dvije su osnovne vrste softvera: - upravljaki sistem - skup programa koji moraju biti postavljeni na raunar da bi ono bilo sposobno za rad. Upravljaki sistem automatski se uitava u memoriju i pokree odmah nakon ukljuivanja raunari i zavrava svoj rad gaenjem raunari. - aplikativni softver - programi pomou kojih se obavljaju razliiti poslovi i zadatci (ureivanje teksta, izrada tablica i grafikona, crtanje, sluanje glazbe, obrada baze podataka itd.). Korisnik izravno poziva i pokree pojedini program kada mu ustreba, a zavrava njegov rad kada se ne eli vie sluiti njime. Dodatne su dvije vrste koje nisu ni upravljaki ni aplikativni softver, ali sadre znaajke obojega : - mreni softver - omoguava suradnju i komunikaciju povezanih raunari i grupa raunari - programski jezici - pruaju programerima alate potrebne za stvaranje programa Softver je "iva stvar" i njegov razvoj suglasan je proirenju i rastu elja i potreba korisnika. To znai da se svaki program nakon svojega nastanka i predaje na upotrebu esto dodatno proiruje novim mogunostima, poboljavaju se njegova radna svojstva i/ili se otklanjaju pogreke u njemu. Tako nastaju razliite inaice (verzije) programa. One se vrlo esto oznaavaju brojevima, npr. V. 1.0 , V. 1.1, V. 2.0 itd.

Upravljaki sistem
10

Skripta za informatiku

Upravljaki sistem (Operating System - OS) ili operativni sistem ili sistemski softver skup je programa koji moraju biti postavljeni na raunar da bi ono bilo sposobno za rad. Upravljaki sistem automatski se uitava u memoriju i pokree odmah nakon ukljuivanja raunari i zavrava svoj rad gaenjem raunari, dakle aktivan je cijelo vrijeme rada raunara. U dananje vrijeme proizvoai raunari najee ve kod sebe ugrauju (postavljaju, instaliraju) upravljaki sistem i isporuuju ga kupcu zajedno s hardverom. Zadatak upravljakoga sistema je omoguavanje korisniku rad na raunaru i obradu njegovih podataka. To u sebi ukljuuje: - provjeru, povezivanje i upravljanje radom svih dijelova - pozivanje odgovarajuih programa - organizaciju i smjetaj podataka na medije za pohranu (tvrdi disk, disketa, CD/DVD ) - auriranje podataka (dodavanje, brisanje, mijenjanje) - razmjenu podataka izmeu i unutar medija (premjetanje i kopiranje) - rad s perifernim ureajima (pisai, zvunici, skeneri itd.) - povezivanje raunari i ukljuivanje u mreu - odravanje ispravnosti sistema itd. Svojstva upravljakoga sistema odreuju nain rada na raunaru. Dananji sistemi temelje se veinom na grafikome korisnikom suelju, koje omoguava jednostavniji i osmiljeniji korisnikov rad. Razvoj upravljakih sistema kretao se usporedno s razvojem osobnih raunari: prvo se kao osnovni OS javio DOS (Disk Operating System) amerike tvrtke Microsoft. On je bio linijski, to znai da su se naredbe, koje je korisnik morao dobro poznavati, upisivale (unosile) samo u jednoj liniji na ekranu. Vremenom se javlja zamisao izrade upravljakoga sistema temeljenoga na grafikome suelju koji e obinome korisniku biti jednostavniji i laki za upotrebu. Sredinom i krajem 80-tih godina prologa stoljea bila su popularna osobna raunari tipa Atari i Amiga sa svojim grafiki orijentiranim upravljakim sistemima. Istovremeno pojavljuje se programski paket Microsoft Windows ija je prava komercijalna inaica nosila oznaku 2.1, a daljnjim usavravanjem oznaku 3.1. Razvojem mrea ugrauje se podrka za mreni rad, te nastaju MS Windows 3.11 for WorkGroups. Pojavom Pentium procesora upravljaki sistemi se unapreuju i postaju bri i bolje ispunjavju svoje zadae. Tako nastaje inaica MS Windows 95 ija je velika novina bila da se automatski uitavaju kada se raunar ukljui i postaju primarni upravljaki sistem. Razvoj i daljnje usavravanje tekao je inaicama MS Windows 98, NT, 2000, XP, 2003. Za njih je izmeu ostaloga znaajno da imaju ugraene dijelove programa za pregledavanje Interneta ( MS Internet Explorer). Rad raunarm za obine korisnike postaje jo jednostavniji i laki, a pristup Internetu vrlo jednostavan. Uz najrairenije MS Windowse, danas postoji jo nekoliko upravljakih sistema za osobna raunari. Tu su OS/2 (razvijen u suradnji tvrtki IBM I Microsoft, ali znatno manje prisutan u PCima), Unix (neto stariji OS, pouzdan i moan, ali dosta sloen za upotrebu) i Linux (sistem koji postaje sve prisutniji na osobnim raunalima, prije svega jer je besplatan). Raunari tvrtke Apple (Macintosh) rabe OS nazvan MacOS.

Aplikacije
Aplikacija ili aplikativni softver je program pomou kojega korisnik izvrava svoje razliite poslove i zadatke. Aplikativne programe ugrauje (postavlja, instalira) korisnik sukladno svojim potrebama i eljama. Korisnik izravno poziva i pokree pojedini program kada mu ustreba, a zavrava njegov rad kada se ne eli vie sluiti njime. Cijeli niz je razliitih aplikacija i gotovo da ne postoji ljudska aktivnost i/ili djelatnost koja se bar na nekakav nain ne moe obavljati upotrebom raunara. Neki primjeri primjene aplikativnoga softvera : - obrada teksta - programi omoguavaju unos teksta, njegovo ureivanje i oblikovanje, umetanje slika, crtea, grafikona, tablica i 11

Skripta za informatiku

slinoga, ispis u razliitim obuhvatima (sve ili samo poneke stranice, samo oznaeni dio teksta), pohranu itd. tablini kalkulatori ili proraunske tablice - podatci (prije svega brojani) upisuju se u unaprijed odreene tablice. S njima se tada moe raunati (od najjednostavnijih raunskih operacija zbrajanja do vrlo sloenih) i temeljem njih crtati grafikone raznih oblika. Podatci se mogu slagati (sortirati), filtrirati, analizirati, vriti procjene i predvianja. obrada baza podataka - baza podataka skup je strukturiranih podataka o nekome predmetu ili pojmu (npr. o zaposlenicima, o knjigama, o kupcima, o raunima itd.) smjetenih u tzv. polja i organiziranih u slogove i tablice. Programi za obradu baza podataka omoguavaju upravljanje takvim podatcima, tj. njihovo auriranje (dodavanje, mijenjanje, brisanje), pretraivanje, slaganje, redanje, pohranu, izvjeivanje, dijeljenje itd. izrada prezentacija - programi omoguavaju stvaranje prezentacija sastavljenih od tzv. slajdova koji mogu sadravati tekstove, crtee, grafikone i sl. Prezentacija se moe zatim prikazivati u seriji slika kao "slide show" na monitoru ili preko projektora. web preglednici - aplikacije koje omoguavaju pretraivanje i pregledavanje stranica na Internetu. U irem smislu, preglednici omoguavaju pregledavanje svih sadraja stvorenih u tzv. HTMLformatu. projektiranje - programi za izradu projekata, nacrta, crtea u arhitekturi, graevinarstvu, strojarstvu, elektrotehnici itd.

Grafiko korisniko suelje


Grafiko korisniko suelje (Graphical User Interface - GUI) osobina je upravljakoga sistema koja omoguava rad i suradnju korisnika s raunarm, i obrnuto - raunari s korisnikom na ovjeku najprihvatljiviji nain - na vidljivi nain. To znai, sve to je potrebno za rad "nacrtano" je, vidljivo je i dostupno je na monitoru. U suglasju s time, slika, tj. radna povrina na monitoru naziva se radni stol ( Desktop) i na njoj su smjeteni objekti - sliice, izbornici, prozori, okviri za razgovor itd. Korisnik u grafikome okruenju ne mora pamtiti sadraj, oblik i pravila pisanja naredbi, niti nazive objekata (programa, datoteka, mapa i sl.) jer sve vidi na radnome stolu. Rad s objektima intuitivan je i osmiljen na nain da oponaa svakodnevan rad u "obinome" okruenju. Npr. kao to se list nepotrebnoga papira baci u ko, tako se i nepotreban tekst jednostavno odvue ili "baci" u elektroniki ko. Ili kao to se list papira na radnome stolu premjesti s jednoga mjesta na drugo, tako se i objekt (sliica, prozor, dio teksta) povlaenjem miem premjesti s jednoga mjesta na drugo na ekranu. Svi programi koji se pozivaju i koji rade u grafikome okruenju izgledaju slino i niz aktivnosti u njima izvravaju se na jednak nain. To u mnogome olakava rad korisnicima i brzo privikavanje na upotrebu novoga programa. Nezamjenjivu ulogu u grafikome okruenju ima ulazni ureaj - mi. Pomou njega oznaavaju se i premjetaju ili kopiraju objekti, izabiru se opcije izbornika, oznaavaju se dijelovi teksta, tablice i sl.

RAUNARSKO OKRUENJE
Osnovni pojmovi

12

Skripta za informatiku

Mi (Mouse) ureaj je prikljuen na raunar koji u mnogome olakava rad u okruenju MS Windowsa. Raunar prati korisnikove pokrete miem po podlozi, prenosi ih na zaslon raunari i prikazuje ih kao pokrete pokazivaa mia (Mouse Cursor). Postoji vie oblika pokazivaa mia: strjelica nagnuta u lijevo, strjelica nagnuta u desno, tanka uspravna crta, tanki krii, debeli krii, otvorena aka, aka s ispruenim kaiprstom, itd. Oblik ovisi o programu kojim korisnik trenutno radi i o mjestu pokazivaa na zaslonu. Neki oblici pokazivaa mia :

Promjenom izgleda pokazivaa mia program korisniku ukazuje na trenutno mjesto na zaslonu i koja akcija je mogua ako u tom trenutku npr. klikne na tipku mia. Lijevo i desno dugme mia Najee se koristi lijevi dugme mia. Npr., elite li izabrati neki objekt, dovedite pokaziva mia iznad njega i pritisnite (kratko) lijevi dugme mia. Ovaj "pritisak" na dugme esto se naziva "klik". U ovom priruniku kada pie "koristite dugme mia" i ako nije drugaije navedeno, misli se na lijevi dugme. "Izaberi, a zatim rukuj" elite li neto raditi u Windowsima, morate im rei s ime elite rukovati. To znai da eljeni objekt morate prvo izabrati/oznaiti jednim klikom lijevoga dugmea mia na njemu. Dvostruki klik znai dva kratka, brza, uzastopna pritiska na lijevi dugme mia. To je steeno umijee/vjetina i najei razlog zato ne uspijeva je nedovoljna brzina i/ili nedovoljno mirno dranje mia za vrijeme "klikanja". Tehnika dvostrukoga klika koristi se npr. za prikaz sadraja diskova, pokretanje programa na radnoj povrini (Desktop). "Povuci-i-ispusti" (Drag andDrop) - premjetanje 1. Pritisnite i zadrite pritisnuti lijevi dugme mia na eljenome objektu 2. Pomaknite mia na eljeno mjesto 3. Pustite dugme mia. Tim postupkom mogu se premjetati objekti s jednoga mjesta na drugi (sliice na radnome stolu, datoteke izmeu mapa, dijelovi teksta u dokumentu, polja u tablici i sl.). "Povuci-i-ispusti" - kopiranje Postupak je slian povuci-i-ispusti premjetanju s tom bitnom razlikom da se izabrani objekti kopiraju, tj. ostaju na izvornome mjestu, ali se istovremeno kopiraju i na novo. elite li izabrani objekt kopirati, za vrijeme pomicanja mia morate istovremeno na tipkovnici drati pritisnutu tipku Control (Ctrl). Tehnika viestrukoga izbora Da bi oznaili, odnosno izabrali odreeni objekt na radnome stolu, mapi, tablici, potrebno je postaviti pokaziva mia na njega i kliknuti lijevim dugmeom. Meutim, klikom na sljedei objekt, prethodni prestaje biti oznaen. Da bi oznaili vie objekata odjednom: 1. Klikom oznaite prvi objekt

13

Skripta za informatiku

2. 3. 4.

Na tipkovnici pritisnite (i ne putajte) tipku Control (Ctrl) Izaberite i ostale objekte Kada ste gotovi, pustite tipku Ctrl.

Desno dugme mia Jednim klikom desnim dugmeom mia na objekt u njegovoj blizini prikazujete "plivajui", pomoni izbornik koji prikazuje naredbe koje je mogue izvriti nad tim objektom u tome trenutku. Na primjer, desnim klikom na prazan prostor radnoga stola ( Desktop) prikazati e se pomoni izbornik pomou kojega moete urediti i oblikovati radno okruenje Windowsa:

to je radna povrina (Desktop)?


Pokretanjem (ukljuivanjem) raunara, automatski se pokree i upravljaki sistem. Nakon 1-2 minute poetnih provjera (koje raunar obavlja samo i na koje korisnik u pravilu ne moe i ne treba utjecati) na zaslonu se pojavljuje poetna slika Windowsa, tzv. radna povrina ( Desktop). Ona zauzima cijelu povrinu zaslona i na njoj su rasporeeni svi objekti.

to je dugme Start?
Dugme Start smjeten je u lijevome kraju programske linije (Taskbar) na dnu ekrana. Namjena mu je pokretanje razliitih radnji tijekom rada u Windowsima. Klikom na taj dugme otvaramo izbornik Start : Desnim klikom mia na dugme Start otvaramo pomoni izbornik :

14

Skripta za informatiku

Open: Sadraj izbornika Start prikazuje u Windows Exploreru Explore: Pokree program Windows Explorer koji daje hijerarhijski prikaz cijeloga sistema. Search: Pokree program za pretragu sistema pomou kojega se mogu traiti objekti (datoteke) po nazivu, sadraju, datumu Izbornik Start Izbornik Start sadri mape s preacima do vaih aplikacija i dokumenata. Moete se kretati kroz razne mape i podmape tako da pokazivaem mia doete na odreenu mapu koja vas zanima i kliknete je, ili saekate dok je raunar otvori. Otvaranje izbornika Start Kliknite na tipku Start koja se nalazi u donjemu lijevom kutu ekrana.

Elementi izbornika Start

1.

All Programs: Mapa koja sadri preace do aplikacija instaliranih na vaem raunaru, ponekad organiziranim u podmape. Te podmape kreiraju se automatski instalacijom aplikacije. Savjet: Unutar ove mape moete dodati i svoje podmape. Uinite to tako da desnom tipkom mia kliknete na tipku Start te zatim kliknete na naredbu Open. Unutar mape Programs moete stvoriti nove podmape, preace, dokumente, brisati ili presloiti postojee objekte 2. Lista preaca do aplikacija koje ste koristili u zadnje vrijeme. Sadraj se mijenja, ovisno o koritenim aplikacijama

15

Skripta za informatiku

3. 4. 5. 6. 7. 8.

Lista preaca do aplikacija koje najee koristite, poput Internet Explorera ili Outlooka. Moete dodati i svoje preace, postupkom "povuci-i ispusti" Ime korisnika ovih Windowsa Preaci do mapa s vaim dokumentima, slikama, glazbom Preaci do mapa sa alatima za upravljanje i podeavanje sistema, kao i mapa s pisaima, mrenim vezama Preaci do sistema pomoi, aplikacije za pronalaenje dokumenata (Search) i naredbenoga retka (Run) Dugmad za odjavu iz Windowsa ili njihovo gaenje

Ukljuivanje raunara
Uvjerite se da su svi kablovi sigurno prikljueni u raunar. Budite sigurni da nema diskete u disketnoj jedinici. Pronaite prekida i ukljuite raunar. Nakon nekoliko sekundi trebali bi vidjeti neto na ekranu. Ako ne vidite nita, provjerite je li ukljuen monitor. Pravilno iskljuivanje raunara 1. Snimite sve datoteke na kojima radite 2. Zatvorite sve pokrenute programe 3. Kliknite na dugme Start 4. Kliknite na dugme Shut Down 5. U okviru za razgovor Shut Down Windows izaberite naredbu Shut down 6. Priekajte gaenje Windowsa, a zatim e se ugasiti i samo raunar. Imate li raunar ili Windowse starije generacije, trebati ete runo ugasiti raunar, ali tek nakon to Vam Windowsi ispiu poruku da to smijete uiniti. Na taj nain moete biti sigurni da su svi podaci spremljeni i da nee biti izgubljeni gaenjem raunara. Izbornik Shut Down

Osim naredbe Shut Down, moete izabrati jo neke naredbe: 1. Kliknite na strjelicu da bi vidjeli sve dostupne mogunosti.

16

Skripta za informatiku

Log off: Doputa Vam odjavljivanje kao trenutni korisnik. Pri tome se raunar nee ugasiti, a Vi ili neki drugi korisnik moe se ponovno prijaviti. Shut Down: Sprema sve nesnimljene podatke na tvrdi disk, iskljuuje Windowse, a zatim i samo raunar. Restart: Sprema sve nesnimljene podatke na tvrdi disk, iskljuuje Windowse, ponovo pokree raunar i ponovno ukljuuje Windowse. Stand by: Stavlja raunar u stanje ekanja - zaustavlja vrtnju tvrdoga diska, prestaje prikazivati sliku. Pritisak na tipku tastature ili pomak mia raunar vraa u prvobitno stanje. Starija raunari ponekad ne mogu izvriti ovu naredbu. Ponovno pokretanje raunara Raunari gasimo kada nam vie ne trebaju radi utede struje, smanjenja buke, sigurnosti, produljenja vijeka trajanja Meutim, postoje trenuci kada smo prisiljeni izvriti (privremeno) gaenje raunari i protiv svoje volje. Na primjer : instalacija novih programa ponekad trai ponovno pokretanje Windowsa raunar se "zablokiralo ili "zaledilo" i vie ne odgovara na nae naredbe Restartanje raunara "Najblai" oblik ponovnog pokretanja Windowsa je "restartanje" ili ponovno pokretanje : 1. Kliknite na dugme Start 2. Kliknite na dugme Shut Down 3. Izaberite naredbu Restart Na ovaj nain 'nareujete' Windowsima da se sami ugase (spremajui prije toga sve vane podatke), ponovno pokrenu raunar i ponovo se uitaju. Resetiranje raunara U nekim sluajevima kada Vam se "zablokira" raunar, tj. kada vie ne odgovara na vae naredbe, biti ete prisiljeni upotrijebiti tipku Reset na kuitu raunari. Ona je vrlo 'razarajua' za nesnimljene podatke, jer se radna memorija brie i podaci se gube nepovratno. Stoga ovu tipku koristite tek u krajnjoj nudi, a prije toga svakako pokuajte zatvoriti program koji ne odgovara na vae naredbe.

Radna povrina
Radnom povrinom (Desktop) nazivamo poetni izgled Windowsa - kada ih pokrenemo i prijavimo se na sistem: Na radnoj povrini se obino nalazi nekoliko ikona preaca prema mapama, diskovima, aplikacijama. na radnu povrinu moete staviti i vlastite preace ili dokumente, kako bi im mogli to bre pristupiti. Ikone na radnoj povrini Dvostrukim klikom na ikonu My Computer - otvarate prozor koji sadri sljedee ikone:

17

Skripta za informatiku

Napravite dvostruki klik na neku od ovih ikona i raunar e vam pokazati sadraj tog objekta bilo da je rije o vanjskoj memoriji poput disketne jedinice ili CD itaa (to jest diskete ili CDa u njima), tvrdog diska u vaem raunaru, mrenog diska ili Control Panela mape u kojoj Windowsi dre aplikacije za podeavanje sistema. Smee (Recycle Bin) Obriete li neki dokument naredbom Delete, on e "prividno" biti izbrisan. U stvari, dokument je samo preseljen u specijalnu sistemsku mapu Recycle Bin. Na taj nain Windows vas titi od vas samih i sluajnog brisanja vanih podataka.

Napomena: Dokumenti u Recycle Binu nee ondje ostati zauvijek. Windowsi e ih obrisati kada primijete da ih ima previe. Ponekad dokument nee niti biti kopiran u Recycle Bin ako je dokument na disketi, ako je prevelik, ako ste iskljuili koritenje Recycle Bina

Rad s prozorima
Naslovna linija nalazi se na vrhu prozora kod gotovo svih programa, mapa i okvira za razgovor. Slui za prikaz informacija o nazivu aplikacije ili mape i dokumenta na kojem trenutano radite. Informacije prikazane ovdje mogu biti razliite. Na primjeru je prikazana naslovna linija za program pod nazivom Microsoft Word u kojemu je trenutno otvoren dokument pod nazivom Koritenje raunara i rad s dokumentima.doc.

Glavni izbornik sadrava niz padajuih izbornika. Primjer pokazuje glavni izbornik za aplikaciju Word.

Minimiziranje, maksimiziranje, promjena veliine, premjetanje i zatvaranje prozor 18

Skripta za informatiku

Dugmad za kontrolu prozora nalaze se u desnom gornjem uglu svakog prozora. Kada kliknete na dugme za maksimiziranje prozora Maximize, prozor e se proiriti na punu veliinu zaslona, dugme za minimiziranje Minimize sakriva prozor te je vidljiv samo kao dugme u programskoj traci (Taskbaru), dugme Restore vraa prozor na prijanju veliinu: Minimiziranje prozora Minimize Maksimiziranje prozora Maximize Vraanje na prijanju veliinu - Restore Zatvaranje prozora Close Kretanje izmeu programa Za prelaenje iz jednog prozora u drugi jednostavno kliknite lijevom tipkom mia na dugme eljenog programa. takoer, ako vidite barem dio prozora koji elite "aktivirati", kliknite unutar njega. Alternativa ovome je upotreba kombinacije tipki Alt+Tab na tipkovnici. Ako imate vie otvorenih prozora, drite stisnutu tipku Alt i pritiskujte tipku Tab (Windowsi e pomicati okvir oko ikona otvorenih prozora i ispisivati njihovo ime) dok ne doete do eljenog programa :

19

Skripta za informatiku

UPRAVLJANJE DATOTEKAMA
Osnove upravljanja datotekama
Kada pristupate nekom tvrdom disku, bilo da je fiziki u vaem raunaru ili dostupan preko mree, Windowsi koriste dodjeljivanje logikih naziva (slova abecede) razliitim fizikim ureajima kojima imate pristup. Svakom logikom nazivu (drive-u) mogue je pristupiti i dobiti uvid o datotekama koje se na njemu nalaze. Kada bi se sve datoteke nalazile na istom mjestu sistem bi bio teak za koritenje zbog velikog broja raznovrsnih datoteka. Da bi sve datoteke bile organizirano poredane koristimo se mapama kao bismo izvrili podjele i pod podjele datoteka. Hijerarhijski sistem mapa unutar mapa koji predstavljaju va tvrdi disk naziva se directory tree (stablo mapa), te se sukladno tome izvorina mapa naziva root directory (korijenska mapa). Kraj ove strukture ine razne datoteke koje mi koristimo. Ime svake moe sadravati do 255 znakova. Datoteke Podatci i programi organiziraju se i spremaju na disku, CD/DVD-u, disketi itd. kao objekti zvani datoteke. Sukladno tome, postoje programske i podatkovne datoteke. Mape Mape (Folders) koriste se za grupiranje i organiziranje datoteka s ciljem njihovoga lakeg pronalaenja i upravljanja. Stariji naziv za mape je direktorij. Naini i razlozi grupiranja datoteka mogu biti razliiti : prema njihovome tipu (tekstovi, tablice, slike, glazba i sl.) prema srodnosti podataka koje sadre (datoteke kupaca, dobavljaa, studenata, osnovnih sredstava, knjiga itd.) prema svrsi (programske datoteke za obradu teksta, programske datoteke upravljakoga sistema itd.) i tako dalje Unutar mape mogu se nalaziti druge mape - podmape, a u njima sljedee podmape itd. Dakle, mape se mogu organizirati hijerarhijski. Mapa na najvioj razini naziva se "korijenska" ( Root) mapa. Na donjoj slici prikazana je jedna struktura mapa na tvrdome disku.

Na vrhu je korijenska mapa "System (C:)", a hijerarhijski ispod nje su postavljene podmape "Documents and Settings", "Program Files", "Temp" i "WINDOWS". Oznaka "+" ispred naziva mape oznaava postojanje podmapa (barem jedne) unutar te mape. Zapis u datoteci skup je podataka sadranih u datoteci.

Prozor Windows Explorera


Windows Explorer vam doputa pretraivanje svih dijelova vaeg sistema upotrebom hijerarhijskog pogleda.

20

Skripta za informatiku

Prozor Windows Explorera podijeljen je u dva okna. Na lijevoj strani moete vidjeti sve mape sistema, dok je na desnoj strani prikazan sadraj oznaene mape. Uz pregledavanje sistema mapa mogue je provoditi i razne administrativne zadae kao: Kreiranje novih mapa i preaca Mijenjanje obiljeja bilo koje datoteke ili mape Dodati ili odstraniti mreni disk Mijenjati odnose vrsta datoteka i programa Ponititi zadnje uinjeni korak

Pregledavanje datoteke i mapa na disku 1. Pokrenite Windows Explorer 2. Nain prikaza vaih mapa moe se mijenjati na primjeru su prikazani u saetom pogledu.

3.

Dvostruki klik na bilo koju ikonu ureaja proiriti e prikaz kao to je primjerom prikazano za disketni ureaj Floppy (A:)

Datoteke unutar oznaene mape prikazane su u desnome dijelu prozora. U danom primjeru je izabrana datoteka "Setup.exe"". Dvostruki klik (ili jedan klik i tipka Enter) pokree ovaj program (ili otvara dokument).

21

Skripta za informatiku

Kreiranje mapa i podmapa


Da bi kreirali novu mapu unutar Windows Explorera: 1. Pokrenite Windows Explorer izborom Start /Programs / Accessories / Windows Explorer (ili tipkama Windows+E). 2. Kliknite na dio stabla mapa gdje elite kreirati podmapu. 3. Izaberite iz izbornika File / New / Folder. Mapa e se pojaviti sa imenom odreenim od strane Windowsa. U primjeru imamo mape naziva New Folder, New Folder(2) i New Folder(3).

Da bi kreirali mapu unutar mape: 1. Otvorite mapu i kreirajte novu mapu unutar njega. Postupak se moe ponavljati dok se ne dobije eljeni broj razina.

Da bi kreirali mapu izravno na radnoj povrini: 1. Desnim klikom mia kliknite bilo gdje na praznom dijelu radne povrine. 2. U izborniku izaberite New / Folder kao to je primjerom prikazano.

Sada moete iskoristiti novonastalu mapu za organiziranje vae radne povrine i odravanje reda i preglednosti. Svaka mapa moe sadravati podmapu.

Preimenovanje datoteka i mapa koristei Windows Explorer 1. 2. Oznaimo datoteku ili mapu kojem elimo promijeniti naziv Koristei padajui izbornik File izaberemo naredbu Rename

ili kliknemo desnom tipkom mia, te iz padajueg izbornika izaberemo istu naredbu 3. Unesemo novi naziv 4. Pritisnemo ENTER za potvrdu

Kopiranje i premjetanje
Oznaavanje pojedinane datoteke ili mapa unutar Windows Explorera 1. Otvorimo Windows Explorer 2. Otvorimo mapu u kojem se nalazi datoteka koju elimo oznaiti 3. Datoteku oznaujemo jednostavnim klikom na nju Oznaavanje kontinuiranog niza datoteka 22

Skripta za informatiku

1. 2. 3. 4. 5. 6.

Otvorimo Windows Explorer Izaberemo mapu Kliknemo na prvu datoteku niza kojega elimo oznaiti Drimo pritisnutu na tipkovnici tipku <SHIFT> Kliknemo na posljednju datoteku eljenoga niza Pustimo tipku <SHIFT>

Oznaavanje odreenih datoteka koje nisu u kontinuiranom nizu 1. Otvorimo Windows Explorer 2. Izaberemo mapu 3. Kliknemo na prvu datoteku niza. 4. Drei pritisnutu na tipkovnici tipku < CTRL> kliknemo na sve preostale datoteke 5. Pustimo tipku <CTRL>

Kopiranje datoteka i mapa koristei Windows Explorer 1. Otvorimo Windows Explorer 2. Izaberemo mapu ili datoteku koju emo kopirati 3. Iz padajueg izbornika Edit izaberemo naredbu Copy 4. Izaberemo eljeno odredite koristei listu mapa u Windows Exploreru 5. Iz padajueg izbornika Edit izaberemo naredbu Paste Koritenje 'drag & drop' postupka za premjetanje objekata U prikazanom primjeru imamo dvije mape: 1-Primjer i 2-Primjer. U mapi 1-Primjer nalaze se slijedee datoteke: 1.datoteka, 2.datoteka i 3.datoteka.

U ovom primjeru elimo premjestiti tri datoteke iz mape 1-Primjer u mapu 2-Primjer. Prvo moramo oznaiti datoteke koje elimo premjestiti. To emo uiniti tako da drimo pritisnutu na tipkovnici tipku <SHIFT> i kliknemo na zadnju datoteku niza. Nakon to pustimo tipku <SHIFT>, datoteke ostaju oznaene. Koristimo mia da bi izveli 'drag & drop' oznaenih datoteka. Tijekom tog postupka moemo uoiti da su datoteke koje prenosimo obiljeene kvadratiima, a tekst linijom.

23

Skripta za informatiku

Ukoliko elimo kopirati datoteke, umjesto da ih premjetamo, prilikom 'drag & dropa' drali bi pritisnutom tipku <CTRL> Brisanje datoteke ili mapa Datoteke ili mape mogu se lako brisati iz Windows Explorera. Ovu mogunost je potrebno paljivo koristiti, jer se mnoge vidljive datoteke koriste za ispravan rad Windows okruenja. Vano je takoer upamtiti da Windows Explorer ima i naredbu Undo Delete za ponitavanje brisanja koja se nalazi na padajuem izborniku Edit. 1. Pokrenemo Windows Explorer 2. Oznaimo datoteku ili mapu koju elimo izbrisati 3. Pritisnemo na tipkovnici tipku < Delete> ili desnom tipkom mia kliknemo na oznaeni objekt i izaberemo naredbu Delete

4. Potvrdimo brisanje Napomena: Sve datoteke izbrisane Windows Explorerom prenose se u mapu zvanu Recycle Bin i iz nje mogu se vratiti na prijanje mjesto.

Recycle Bin i brisanje datoteka


Kad briemo datoteku, ona se u biti premjeta u Recycle Bin. Tamo se datoteke uvaju neko vrijeme iz razloga da bi ih mogli vratiti ukoliko se predomislimo. Vraanje izbrisanih datoteka i mapa iz Recycle Bina 1. Otvorimo Recycle Bin dvostrukim klikom na ikonu na radnome stolu.

2. 3.

Oznaimo datoteke i mape koje elimo vratiti Pozovemo izbornik File i izaberemo Restore naredbu

24

Skripta za informatiku

Ukoliko je mapa koja je sadravala datoteku takoer izbrisana, prilikom vraanja datoteke Windowsi e automatski vratiti i mapu. Pranjenje "Smea" Recycle Bina 1. Otvorimo mapu Recycle Bin 2. Iz padajueg izbornika File izaberemo naredbu Empty Recycle Bin Napomena: Da bi izbrisali samo odreene datoteke i mape, oznaimo ih koristei postupak izmjeninog oznaavanja s tipkom <CTRL>, te iz padajueg izbornika File izaberemo Delete.

25

Skripta za informatiku

WORDPAD
WordPad je aplikacija za pisanje i ureivanje teksta. Pokreete je klikom na Start / All Programs / Accessories / WordPad. On nije toliko moan kao na primjer Word, ali je vrlo koristan kod kreiranja dokumenata u kojima trebate uz tekst i slike, razliite fontove, veliine slova, podcrtana i ukoena slova, natuknice Upisivanje teksta u WordPadu Jednostavno ponete tipkati. WordPad se otvara sa istom stranicom u koju upisujete svoj tekst tipkovnicom ili ubacujete slike ili tekst (naredbom Paste) iz neke druge aplikacije. Spremanje WordPad dokumenta elite li sauvati promjene u postojeemu dokumentu ili spremiti dokument koji ste upravo stvorili, prije nego zatvorite WordPad morate spremiti dokument koritenjem izbornika File i naredbom Save.

Koristei polje Save in: izaberite mjesto na koje elite pohraniti svoj dokument (tvrdi disk, disketa, server). Kliknete li na strjelicu u desnom rubu tog polja , vidjet e te padajui izbornik sa moguim lokacijama. U polju File name: upiite naziv dokumenta. U polju Save as type: moete promijeniti oblik spremljenog dokumenta svaki od njih ima svoje prednosti i mane. Na primjer, izaberete li Text Document, dokument e biti vrlo mali i lako prenosiv, ali izgubit ete sva oblikovanja (vrsta slova, veliina, boja) i slike. Preporuujemo Rich Text Format (RTF) - sva oblikovanja i slike biti e spremljene.

Na kraju kliknite na dugme Save. Ova operacija je potrebna samo prilikom prvog spremanja dokumenta, poto do tada Wordpad nije znao podatke poput imena, mjesta i tipa pod kojem elite pohraniti ovaj dokument. Primijetite da je okvir za razgovor koji se otvorio na va klik na naredbu Save zapravo Save as (spremi kao). Idui put kada kliknete na naredbu Save, raunar e ponovno pohraniti dokument, ali nee vas nita pitati dokument se sprema na isto mjesto, pod istim imenom i tipom kao ve postojea, prijanja verzija. To znai da e nova verzija zamijeniti (izbrisati) staru! elite li sauvati, staru verziju, ali pohraniti i novu verziju, izaberite naredbu Save As dobit ete ponovno priliku da odreujete ime i/ili mjesto.

26

Skripta za informatiku

Naredbu Save moete zadati i klikom na alat Save Kreiranje novoga WordPad dokumenta

. .U okviru za razgovor

U izborniku File izaberite naredbu New ili kliknite na alat New izaberite tip i kliknite na dugme OK.

Otvaranje postojeeg WordPad dokumenta U izborniku File kliknite na Open. Moete koristiti i alat Open . U okviru za razgovor Open izaberite (kao i kod spremanja) lokaciju, kliknite na ime traena dokumenta, a zatim kliknite na dugme Open. Dvostruki klik na ime automatski otvara dokument.

Spremanje dokumenta
Spremanje dokumenta u odreenu mapu Okvir za razgovor Save As vam je na raspolaganju u skoro svim Windows programima. U njemu moete izabrati mjesto na koje elite spremiti svoj dokument. Raunar e obino predloiti mapu My Documents, ali vi to moete i promijeniti. Na primjer, izabrati disketu ili USB memoriju kao mjesto spremanja, ako elite kasnije tim medijem (takozvanim vanjskim memorijama) prenijeti dokument na neko drugo raunar. Naravno, dokument moete spremiti i u neku drugu mapu ili disk nekog drugog raunari - ako imate mrenu vezu do njega.

Stvaranje nove mape

27

Skripta za informatiku

Ako elite pohraniti svoj dokument u mapu koja jo ne postoji, otvorite okvir za razgovor Save as i u njemu izaberite mjesto za svoju novu mapu (polje Save in:) te zatim kliknite na alat Create New Folder Raunar u trenutnu mapu ubacuje novu mapu, imenuje je New Folder i eka da vi promijenite ime i/ili potvrdite tipkom Enter.

Zatvaranje WordPada elite li zatvoriti aplikaciju u kojoj trenutno radite, kliknite na dugme Close desnom kutu WordPadovog prozora. u gornjem

28

Skripta za informatiku

PAINT
Program Paint je namijenjen za kreiranje grafickih fajlova u bitmap formatu (BMP). Pokrece se iz sistema podmenija startnog menija i put do njega je obicno ovakav: startni meni - Programs - Accessories - Paint.

Crtanje linije 1. Klik na odgovarajucu tipku u okviru sa alatima (u okviru ispod okvira sa alatima kliknuti na ponudene debljine linije, kliknuti na boju na paleti boja za boju linije) 2. Dovesti pokazivac mia na poziciju gdje ce linija pocinjati i pritisnuti tipku mia, a zatim ne putajuci tipku povuci liniju do eljene pozicije. Da bi se nacrtala pravilna horizontalna, vertikalna ili linija pod uglom od 45 stepeni, treba drati pritisnutu tipku SHIFT dok se linija povlaci. Crtanje olovkom 1. Klik na odgovarajuci alat pa klik na eljenu boju 2. Dreci pritisnutu tipku mia povlaciti liniju Crtanje savijene linije 1. Klik na odgovarajuci alat, klik na debljinu linije, klik na boju 2. Crtanje prave linije povlacenjem mia, klik pored linije da joj se proizvede zakrivljenost koja zavisi od mjesta gdje se kliknulo (maksimalno dva puta) Crtanje elipse i krunice 1. Klik na odgovarajuci alat 2. Klik na boju za linije 3. Klik desnom tipkom na boju za prostor elipse ili kruga, klik na stil popunjavanja prostora (ispod okvira alata) 4. Za crtanje elipse povlaciti pokazivac mia dijagonalno, a za crtanje krunice/kruga pri tome drati pritisnutu tipku SHIFT.

29

Skripta za informatiku

Crtanje pravougaonika i kvadrata 1. Klik na odgovarajuci alat (prazni ili popunjeni oblik - zaobljneih ili otrih uglova) 2. Klik na boju za liniju 3. Klik desnom tipkom mia na boju za popunu prostora objekta 4. Za crtanje pravouganika povlaciti pokazivac mia u eljenom pravcu dijagonalno, a za kvadrate drati pritisnutu tipku SHIFT pri toj radnji. Crtanje poligona 1. Klik na odgovarajuci alat, klik na boju za liniju 2. Za crtanje popunjenog poligona (obojene pozadine) kliknuti desnom tipkom mia na eljenu boju, pa kliknuti na stil popune (ispod okvira alata) 3. Crtati poligon tako to se klikne na svaki buduci ugao poligona, dvostruki klik zavrava poligon. Dreci pritisnutu tipku SHIFT postie se crtanje poligona sa uglovima od 45 i 90 stepeni. Ubacivanje i formatiranje teksta 1. Klik na odgovarajuci alat 2. Kreirati okvir u kojem ce se ispisivati tekst povlacenjem pokazivaca mia dijagonalno, odabrati font, velicinu i stil koji se eli u otvorenom okviru, 3. Kliknuti unutar definisanog okvira i otkucati tekst. Velicina okvira se moe mijenjati a okvir premjestiti na drugu poziciju. Klik na boju u paleti boja definie boju slova. Da bi se promijenila boja pozadine na kojoj se slova ispisuju, kliknuti desnom tipkom mia na boju u paleti boja. 4. Po zavretku kucanja kliknuti izvan okvira za tekst. Popuna bojom 1. Klik na odgovarajuci alat 2. Klik na podrucje koje treba obojiti Crtanje cetkom 1. Klik na odgovarajuci alat, klik na oblik traga cetke ispod okvira alata, 2. Klik na boju iz palete boja, 3. Bojenje se vri povlacenjem pokazivaca mia Crtanje sprejom 1. Klik na odgovarajuci alat, klik na velicinu spreja ispod okvira alata, klik na eljenu boju 2. Bojenje se vri povlacenjem pokazivaca mia. Preuzimanje boje drugog objekta 1. Klik na odgovarajuci alat 2. Klik na objekat koji je obojen eljenom bojom 3. Klik na objekat koji se namjerava obojiti Selekcija dijela slike 1. Za selekciju pravougaone povrine: klik na odgovarajuci alat i povlacenje mia dijagonalno, 2. Za selekciju nepravilne povrine: klik na odgovarajuci alat i povlacenje mia uokolo eljene povrine Brisanje manjih povrina 1. Klik na odgovarajuci alat, klik na velicinu brisaca ispod okvira alata 2. Brisanje povlacenjem pokazivaca mia.

30

Skripta za informatiku

Brisanje vecih povrina 1. Klik na jedan od alata za selekciju i selekcija povrine povlacenjem pokazivaca mia, 2. Kliko desnom tipkom mia na boju izavace promjenu boje oznacenog dijela slike, 3. U meniju Edit klik na opciju Clear Selection da se podrucje deselektuje. Kopiranje dijela slike 1. Selektovati eljeni dio, kliknuti na jednu od ponudenih mogucnosti (ispod okvira alata): selekcija sa bojom pozadine ili bez nje (sa transparentnom pozadinom) 2. Klik na Copy u meniju Edit 3. Klik na Paste u meniju Edit 4. Premjestiti dobijenu kopiju selektovanog dijela slike povlacenjem na eljenu poziciju 5. Da se dio deselektuje kliknuti izvan selektovanog dijela. Promjena velicine slike 1. U meniju Image klik na opciju Attributes, 2. Klik na mjernu jedinicu u dobijenom okviru 3. Kucanje vrijednosti za duinu i irinu Uvecavanje i umanjivanje prikaza slike U meniju View izabrati opciju Zoom, a zatim u dobijenom meniju kliknuti na Normal Size (normalan prikaz), Large Size (uvecan prikaz) ili Custom (definisanje velicine prikaza). Okretanje i rotiranje slike 1. Selektovati eljeni dio slike 2. U meniju Image kliknuti na Flip/Rotate 3. Kliknuti na eljenu opciju u dobijenom okviru Razvlacenje i naginjanje slike 1. Selektovati eljeni dio slike 2. Umeniju Image kliknuti na Stretch/Skew 3. Kliknuti na eljenu opciju u dobijenom okviru Prenos slika na Desktop 1. Da se slikom pokrije kompletan desktop tako to se ona ponavlja na desktopu koliko je potrebno za to, u meniju File kliknuti na opciju Set As Wallpaper (Tiled), 2. Da se slika centrira na desktopu, u meniju File kliknuti na opciju Set As Wallpaper (Centered). Slika mora prethodno biti snimljeana.

31

Skripta za informatiku

OBRADA TEKSTA NA RAUNARU


Obrada teksta u uredskom poslovanju jedan je od najeih poslova. S informatikoga gledita, moe se podijeliti u 3 odvojena koraka: unos (upisivanje) ureivanje i oblikovanje tiskanje (tampanje, ispis). Unos teksta postupak je tijekom kojega korisnik, najee upotrebom tastature, upisuje tekst. Pri tomu, u pravilu, ne vodi rauna o izgledu teksta. Ureivanje i oblikovanje teksta postupci su odreivanja kako e tekst izgledati (oblik i veliina slova, prored, uvlake, odmaci od rubova papira, prijelomi i brojevi stranica, umetanje specijalnih znakova, okviri, sjenanja itd.). Ovaj korak nije nuan, a moe se izvravati istovremeno s prvim (npr. korisnik moe odmah prilikom upisa naslova odrediti da bude centriran, podvuen i ispisan velikim i masnim slovima) Tiskanje (ispis) teksta na neki od medija (papir, folija, naljepnice i sl.) radnja je koja se izvrava na kraju postupka obrade teksta. Ona takoer nije nuna, a korisnik je moe ponavljati bezbroj puta i u trenucima kada mu odgovara. Prednosti obrade teksta putem raunara viestruke su: tekst se moe unositi viekratno jednom napisani tekst moe se bezbroj puta ispravljati, doraivati, prepravljati napisani tekst moe se oblikovati, tj. "uljepavati" niz radnji moe se automatizirati i prepustiti raunaru voenje brige o njima: provjera pravopisa, brojanje i ispisivanje stranica, kontrola prijeloma stranice, ispisivanje zajednikih podataka na svim stranicama odjednom, itd.; tek kada je korisnik zadovoljan sadrajem i izgledom teksta, moe ga tiskati (ispisati) u cijelosti, djelomino, samo poneku stranicu i sve to (praktino) bezbroj puta i u bezbroj primjeraka; napisani i ureeni tekst moe se dopunjavati drugim napisanim i ureenim tekstovima; prijenosom na neki od medija vanjske memorije (disketa, CD/ DVD), putem mree ili Interneta, napisani tekst moe se dostavljati ili davati na uvid i upotrebu drugim korisnicima. Neki osnovni pojmovi Osnovni pojam prisutan u obradi teksta jest odlomak (ulomak, paragraf): Odlomak jest dio teksta "omeen" s dva pritiska na tipku Enter na tipkovnici raunari Korisnik prilikom pisanja teksta ne mora voditi rauna o prijelazu u novi redak. O tome brine raunar (tj. program) tako da na kraju redka (a duljina redka odreena je veliinom papira, veliinom rubova - odmacima od fizikog ruba papira, veliinom primijenjenoga pisma) automatski prijee na poetak novog, sljedeeg redka. Tek kada korisnik eli zavriti prethodni i zapoeti novi odlomak ili umetnuti prazan redak, uini to pritiskom na tipku Enter na tipkovnici. Pritom se toka upisivanja teksta postavlja na poetak novog redka. O programu Microsoft Word Microsoft Word programski je paket za obradu teksta. Izraz "dokument" oznaava objekt, tj. datoteku izraenu Microsoft Wordom i spremljenu (snimljenu) u neku mapu na nekome mediju (tvrdi disk, disketa, CD/DVD itd.). Izraz "tekst" oznaava pojedine dijelove dokumenta - znak, rije, reenicu, odlomak itd. sukladno temi o kojoj se trenutno govori.

32

Skripta za informatiku

UPOTREBA APLIKACIJE
Pokretanje i zatvaranje aplikacije
Pokretanje: 1. Kliknite na dugme Start 2. Kliknite na All Programs 3. Kliknite na Microsoft Word iz popisa programa ili Kliknite na preac na radnome stolu ili programskoj traci na dnu radne povrine Zatvaranje: Kliknite na dugme Close u gornjem desnom kutu Wordovog prozora ili Odaberite naredbu Datoteka / Izlaz ili Istovremeno pritisnite tipke Alt+F4 na tipkovnici 1.

Opis radnoga prostora


Prozor programa MS Word uobiajeni je prozor iz okruenja operacijskog sistema MS Windows sa svim uobiajenim elementima: naslovna traka glavni izbornik alatne trake traka stanja dugmad za rad prozorom trake za pomak (uspravno i vodoravno) radna povrina. Meutim, Wordov prozor ima i neke posebnosti:

33

Skripta za informatiku

Okno zadataka prikazuje se zajedno s dokumentom. U njemu su organizirani i prikazani najei zadaci i moe ih se birati dok se radi na dokumentu (npr. otvoriti novi dokument, izraditi skupno pismo, umetnuti crte itd.) Na ravnalu (Ruler) ispisane su oznake u izabranim jedinicama mjere (centimetrima, milimetrima, inch-ima, tokama) za odreivanje granica teksta (tj. irine redka), veliine uvlaka odlomaka, te smjetaja tabulatora. Na njegovome lijevom i desnom rubu nalaze se oznake za uvlaku odlomaka. Uobiajeno se (dulji) tekst pregledava ( Browse) upotrebom klizaa na traci za uspravni pomak pomicanjem redak-po-redak ili stranica-po-stranica. U donjem desnom uglu radne povrine nalaze se tri dugmea pomou kojih korisnik moe odrediti i druge naine kretanja kroz tekst: po umetnutim slikama, tablicama, napomenama, sekcijama, knjinim oznakama, naslovima itd. MS Word omoguava nekoliko vrsta pogleda na sadraj dokumenta (o vrstama pogleda vidjeti neto dalje u tekstu). U donjem lijevom uglu radne povrine nalaze se dugmad pomou kojih korisnik moe odreivati vrste pogleda na dokument. U traci stanja prikazane su sljedee informacije (gledano s lijeva udesno): Polje Pokazuje Stranica Redni broj prikazane stranice temeljem brojeva koji su dodijeljeni dokumentu (moe # se razlikovati od fizikoga broja stranice) Sekc Broje sekcije prikazane stranice Broj/broj Broj (fizike) stranice / ukupan broj (fizikih) stranica Na Udaljenost od vrha stranice do toke unosa izraena u izabranim jedinicama mjere Rd Redak teksta na stranici u kojem je toka unosa St Udaljenost, izraena brojem znakova od lijevog ruba teksta do toke unosa Sni Stanje snimatelja makro naredbi (dvostruki klik za ukljuivanje/iskljuivanje) Evp Stanje praenja promjena u tekstu (dvostruki klik za ukljuivanje/iskljuivanje) Stanje naina rada proirenoga oznaavanja (dvostruki klik za ir ukljuivanje/iskljuivanje) Nain rada 'Pisanje preko postojeega' (Overwrite) (dvostruki klik za PPP ukljuivanje/iskljuivanje) Hrvatski Izabrani jezik provjere pravopisa i gramatike Stanje pravopisne i gramatike provjere. Kada program provjerava tekst, iznad knjige se pojavljuje animirana olovka. Ako pogreaka nema, pojavljuje se kvaica, a u suprotnom crveni znak 'X'. Za ispravak pogreaka dvostruko kliknuti na sliicu. Stanje spremanja u pozadini. Kada se pojavi sliica treperee diskete, program u pozadini sprema dokument, dok korisnik radi. Stanje ispisa teksta u pozadini. Kada se pojavi sliica pisaa,Word u pozadini ispisuje tekst. Broj pored sliice pisaa pokazuje broj stranice koja se upravo ispisuje. Za odustajanje od ispisa dvostruko kliknite na sliicu pisaa. Najei oblik pokazivaa mia jest koji se pojavljuje u trenutku kada se nalazi iznad teksta na radnoj povrini. Klikom na neko mjesto u tekstu korisnik odreuje (postavlja) toku unosa teksta koja je oznaena tankom uspravnom crtom koja treperi. Pokaziva mia u obliku strjelice nagnute ulijevo koristi se za izbor objekata u prozoru (mogunosti glavnog izbornika, alata u alatnim trakama, pomicanje unutar traka za pomak i sl.), a strjelica nagnuta udesno za oznaavanje redka ili odlomka ili cijeloga teksta. Klikom desnim dugmetom mia na prozoru prikae se pravokutni pomoni skoni izbornik s mogunostima primjerenima mjestu klika.

34

Skripta za informatiku

Otvaranje postojeeg dokumenta


Izraz "postojei dokument" oznaava dokument ili tekst koji je ranije napravljen i pohranjen (snimljen) u mapu na nekom mediju (tvrdi disk, disketa, CD/DVD i sl.) 1. Odaberite naredbu Datoteka / Otvori ili 2. Kliknite na alat Otvori u alatnoj traci Standard U dijalokom okviru Otvaranje otvorite eljenu mapu ili ureaj (disketu, drugi tvrdi disk, CD/DVD i sl.): 1. Oznaite eljeni dokument 2. Dvostruko kliknite na oznaeni dokument ili 1. Oznaite eljeni dokument 2. Kliknite na dugme Otvori.

Zaglavlje dijalokog okvira Otvaranje:

Klikom na dugme sa strjelicom prema dolje otvara se padajui izbornik iz kojega moete odabrati eljene mape i podmape. Znaenje ostalih znakova: Vraanje na prethodnu mapu Vraanje na prethodnu, viu razinu mapa Traenje na Web-u Brisanje dokumenta Kreiranje nove mape Odabir naina prikaza dokumenata Prikaz mogunosti otvaranja i pohrane dokumenata

Stvaranje novog dokumenta


35

Skripta za informatiku

Otvaranje novoga dokumenta temeljem uobiajenoga predloka (Template) 1. Kliknite na dugme Novi prazni dokument u alatnoj traci Standardna

2. 3. 4.

Otvaranje novoga dokumenta temeljem drugih predloaka: Odaberite naredbu Datoteka / Nova U oknu zadatka kliknite na Opi predloci

5.

U dijalokom okviru Predloci klikom odaberite predloak

6.

Kliknite na U redu

O spremanju dokumenta
Radna memorija raunari (RAM) uva podatke koji se u njoj nalaze (npr. tekst na kojemu trenutno radite) tako dugo dok je raunar ukljueno. Iskljuivanjem raunari bez prethodnoga spremanja (pohrane) iz radne memorije na vanjsku memoriju (tvrdi disk i sl.) podaci e biti nepovratno izgubljeni. Podaci se briu iz radne memorije i u trenutku zavretka rada u Word aplikaciji. elite li podatke trajno sauvati, potrebno je sadraj radne memorije spremiti na neku vanjsku memoriju. Spremanje dokumenta pomou alata Spremi O svakome dokumentu koji se sprema na medij vanjske memorije (tvrdi disk, disketa itd.) moraju postojati dvije informacije: naziv mjesto (lokacija) gdje je spremljen. Prilikom prvog spremanja dokumenta, Word trai od korisnika upisivanje tih dviju informacija. U tu svrhu slui dijaloki okvir Spremi kao, koji se automatski otvara nakon klika na alat Spremi na alatnoj traci Standardna.

36

Skripta za informatiku

Prilikom sljedeih spremanja, klikom na alat Spremi dokument se pohranjuje bez pozivanja bilo kakvog dijalokog okvira pod istim nazivom i na isto mjesto. Ovaj alat vrlo je praktian za spremanje izmjena u dokumentu. Spremanje dokumenta na drugo mjesto Odaberite naredbu Datoteka / Spremi kao U dijalokom okviru Spremi kao kliknite na dugme sa strjelicom nadolje uz polje Spremi u: i iz padajueg izbornika odaberite eljeni ureaj ili mapu U popisu mapa otvorite eljenu mapu i/ili podmapu Kliknite na dugme Spremi.

Spremanje dokumenta kao predloka U uobiajenom uredskom poslovanju esto se izrauju i rabe dokumenti koji izgledaju vrlo slino (memorandum, slubeni dopis, faks i sl.) i/ili koji sadre iste elemente (logotip tvrtke, naziv tvrtke s adresom i popisom telefona, ime i slika potpisa odgovorne osobe i sl.). U tu svrhu rabe se predloci (Template), posebni Wordovi dokumenti tipa .dot koji slue kao podloga pri izradi novoga dokumenta. Svaki put kada otvarate dokument temeljem predloka, Word stvara kopiju originalnog predloka koji je zatien od promjena i koji ostaje dostupan za kasniju primjenu. Taj novi dokument (kopija predloka) ima nastavak .doc i ima sva obiljeja uobiajenoga Wordovog dokumenta. Dokument se sprema kao predloak na sljedei nain: Odaberite naredbu Datoteka / Spremi kao U dijalokom okviru Spremi kao kliknite na polje Naziv datoteke: i upiite naziv predloka 37

Skripta za informatiku

Kliknite na dugme sa strjelicom nadolje uz polje Spremi u obliku: i iz padajueg izbornika odaberite oblik (tip) Predloak dokumenta (*.dot). Pri tome treba primijetiti da Word automatski odredi mjesto spremanja dokumenta u posebnu mapu odreenu za predloke. Kliknite na dugme Spremi. Zatvaranje dokumenta Kliknite na dugme Close u gornjem desnom kutu Wordovoga prozora ili Odaberite naredbu Datoteka / Izlaz ili Istovremeno pritisnite tipke Alt+F4 na tipkovnici elite li zatvoriti dokument u kojemu su napravljene neke izmjene, a koje nisu pohranjene, Word prikae dijaloki okvir sa sljedeim upitom:

Odgovorite li klikom na Da, program e spremiti dokument pod njegovim nazivom i na njegovo mjesto. Radi li se o dokumentu koji se zatvara/pohranjuje prvi puta (kao na slici), dodatno e se otvoriti dijaloki okvir Spremi kao. Odgovorite li klikom na Ne, program e zatvoriti dokument bez spremanja promjena. Odgovorite li klikom na Odustani, odustajete od zatvaranja i nastavljate rad na dokumentu.

Prilagodba postavki
Vrste pogleda na dokument Word nudi nekoliko vrsta pogleda na otvoreni dokument: Obian pogled pokazuje unos i oblikovanje teksta, ali pojednostavljuje izgled stranice kako bi upisivanje, ureivanje i oblikovanje bilo bre. U ovom pogledu ne vide se zaglavlja, fusnote, podloge, fizike granice stranice, a grafiki objekti (crtei i slike), ako ih ima u tekstu, uvijek su uz lijevi rub teksta. Prijelom stranice prikazan je tokastom crtom. Pogled Web-izgled prikazuje dokument kako e izgledati ukoliko ga objavite na Internetu ili gledate koritenjem Internet pretraivaa (IE, Netscape, Opera) - nema prijeloma stranice, irina teksta uvijek je prilagoena irini prozora, nema poravnanja odlomaka i sl. Izgled ispisa prikazuje dokument na ekranu upravo onako kako e biti ispisan, s vidljivim rubovima, zaglavljima i podnojima, fusnotama, svim grafikim objektima na svojim mjestima, poravnanjima itd. Pogled Struktura temeljen je na glavnim naslovima. Pogodan je za pregledavanje i ureivanje dugakih dokumenata. U ovome prikazu ne vide se granice stranica, zaglavlja i podnoja, slike i podloge.

38

Skripta za informatiku

Izbor vrste pogleda: Odaberite u izborniku Prikaz vrstu pogleda ili Kliknite na jednu od 4 sliice u donjem lijevom uglu prozora Alat Zumiraj U svrhu lakega pregledavanja i itanja dokumenta ponekad je potrebno promijeniti veliinu prikaza: Odaberite naredbu Prikaz /Zumiraj

ili

Kliknite na alat Zumiraj u alatnoj traci Standardna

Kliknete li na brojku poveanja (u prikazanome sluaju 100%) moete upisati proizvoljan broj izmeu 10 i 500. Znak postotka nije potrebno upisivati. Kliknete li na strjelicu udesno od kuice s postotkom, u izborniku moete izabrati neku od ponuenih veliina poveanja/smanjenja teksta. Napomena: Poveanje/smanjenje teksta izvreno na ovaj nain ne utjee na veliinu ispisa na papiru.

39

Skripta za informatiku

Alatne trake U Word je ugraeno gotovo tridesetak alatnih traka i obino su prikazane dvije: Standardna i Oblikovanje. Korisnik moe samostalno postavljati i sakrivati ostale trake: 1. Odaberite naredbu Prikaz / Alatne trake Iz prikazanog izbornika/popisa kliknite na ime trake koju elite prikazati. Alatne trake koje su trenutano prikazane imaju ispred imena kvaicu. elite li alatnu traku sakriti kliknite ponovno na njeno ime.

ili 1. Kliknite desnim dugmeom mia unutar prikazanih alatnih traka. U dobivenome popisu ukljuite/iskljuite alatnu traku na isti nain kako je gore opisano. Osnovne postavke Odreivanje osnovnih postavki Wordovog okruenja: 1. Odaberite naredbu Alati / Odrednice

Kratko pojanjenje postavki na karticama: Prikaz odreivanje koji elementi prozora biti e vidljivi Openito - osnovne postavke Ureivanje - postavke prilikom ureivanja teksta Ispis - postavke ispisa dokumenta Spremanje - postavke spremanja dokumenta Informacije o korisniku naziv, inicijali i adresa korisnika Kompatibilnost - postavljanje nekih postavki na nain starijih inaica Worda Mjesta datoteka odreivanje podrazumijevanih mjesta (mapa) za spremanje dokumenata, predloaka i drugih objekata koji se kreiraju i rabe u Wordu Sigurnost - odreivanje pristupnih lozinki o sl. Pravopis i gramatika - postavke za provjeru pravopisa i gramatike u tekstu Evidencija promjena - postavke praenja i oznaavanja promjena u tekstu

40

Skripta za informatiku

UNOS I UREIVANJE TEKSTA


Postupak unosa teksta
Tekst se najee unosi upotrebom tastature. Pri tome vano je znati da na kraju redka ne treba pritisnuti tipku ENTER, jer program sam prelazi u novi redak kada 'shvati' da upisana rije vie ne stane u tekui redak. eli li se tekst umetnuti na neko mjesto unutar ve postojeega teksta, potrebno je klikom mia ili upotrebom tipaka sa strjelicama dovesti toku unosa (tanka uspravna treptava crta) na eljeno mjesto. Dakle, nije dovoljno vidjeti eljeno mjesto u tekstu, nego je potrebno i toku unosa postaviti na njega. Upotreba tipki tijekom unosa Tipka slui za unos velikih slova ili gornjih znakova na tipkama koje ne sadre slova. Pritiskom na tipku Caps Lock ukljui se stalan unos velikih slova. Istovremeno se u desnome dijelu tastature upali aruljica ispod koje pie Caps Lock. Ponovnim pritiskanjem tipke iskljuuje se pisanje velikih slova i aruljica se gasi. Tipka Caps Lock nema utjecaja na ostale tipke na kojima nisu slova. Tipka Enter koristi se za prelazak u novi redak, tj. za poetak novoga odlomka ili za ubacivanje praznog retka. Tipka AltGr smjetena zdesna od razmaknice, slui za unos treega znaka na tipki. Na primjer, za unos znaka @, drite pritisnutu tipku AltGr i pritisnete tipku na kojoj je slovo V i znak @. Ili znak eura unosi se istovremenim pritiskom na tipke AltGr+E. Tipka AltGr koristi se i za unos sloenih znakova kao to su , , , , , , i slino. to je "Klikni-i-pii"? "Klikni-i-pii" omoguuje korisniku postavljanje toke unosa dvostrukim klikom bilo gdje na stranici i nastavljanje unosa teksta na tome mjestu. Preduvjet za takav nain unosa je da se Word nalazi u nainu prikaza Izgled ispisa . Umetanje posebnih znakova i simbola elite li unijeti u tekst neki poseban znak, simbol, grko slovo ili znak svojstven pojedinome stranom jezik uinite sljedee: 1. Postavite toku unosa na eljeno mjesto 2. Odaberite naredbu Umetanje / Simbola

41

Skripta za informatiku

U padajuoj listi Font odredite font temeljem toga koju vrstu znakova elite umetnuti: slova iz nekoga drugog pisma (obini tekst) grka slova - Symbol znakovi za ukraavanje teksta - Wingdings 3. Kliknite na eljeni simbol 4. Kliknite na dugme 5. Umetni Izabrani simbol moete prenijeti i dvostrukim klikom na njega. Korake 4. i 5. moete ponavljati vie puta, za svaki simbol posebno! 6. Za zavretak umetanja kliknite na Odustani

Oznaavanje teksta
Oznaavanje pomou mia Oznaavanje proizvoljnoga dijela teksta postavite pokaziva mia na poetak odabranoga teksta, pritisnite lijevu tipku mia i povlaite ga udesno preko eljenoga teksta. Na slian nain tekst se moe oznaiti pomicanjem mia ulijevo od kraja teksta. Oznaavanje jedne rijei - postavite pokaziva mia na eljenu rije i dvostruko kliknite. Oznaavanje reenice - drite pritisnutu tipku Ctrl i kliknite na bilo koji dio reenice. Oznaavanje retka - postavite pokaziva mia u visini redka ulijevo od teksta (u prostor izmeu teksta i ruba papira) dok ne poprimi oblik strjelice nagnute udesno i kliknite jednom. Oznaavanje odlomka - postavite pokaziva mia u visini odlomka ulijevo od teksta (u prostor izmeu teksta i ruba papira) dok ne poprimi oblik strjelice nagnute udesno i dvostruko kliknite. Oznaavanje cijelog dokumenta - pritisnite tipku Ctrl i kliknite jednom bilo gdje ulijevo od teksta u prostoru izmeu teksta i ruba papira ili Kliknite triput zaredom ulijevo od teksta u prostoru izmeu teksta i ruba papira ili Pritisnite istovremeno tipke Ctrl+A na tipkovnici. Oznaavanje stupca u tekstu postavite pokaziva mia na poetak odabranoga teksta, pritisnite na tipkovnici lijevu Alt tipku, pritisnite lijevu tipku mia i pomiite mia udesno/ulijevo i prema dolje/gore. 42

Skripta za informatiku

Ureivanje teksta
Prijelaz izmeu naina pretipkavanja i naina umetanja elite li ubaciti/umetnuti novi tekst u postojei tekst, trebate ukljuiti nain rada U metanje. Taj nain se prepoznaje po tome to je u traci stanja polje PPP prikazana u sivoj boji, tj. iskljueno je. Ovo je poetni (zadani) nain rada u Wordu. Dvostrukim klikom na polje PPP (skraeno od Pii Preko Postojeega) ukljuuje se nain rada pretipkavanje preko postojeega teksta, a polje PPP prikazuje se u crnoj boji Ponovnim dvostrukim klikom Umetanje se ukljuuje. Drugi nain ukljuivanja/iskljuivanja ovoga naina rada upotreba je tipke Insert na tipkovnici. Naredbe Poniti i Vrati poniteno elite li ponititi posljednju izvrenu naredbu, kliknite na alat Poniti u alatnoj traci Standardna. ponitavanje naredbe (Undo) ponavljanje naredbe (Redo) Istu naredbu moete pozvati i iz izbornika Ureivanje u glavnome izborniku i odabirom naredbe Poniti pored koje pie koja naredba e se ponititi.

elite li ponititi slijed vie naredbi pozvanih u ranijim koracima, kliknite na dugme sa strjelicom uz alat Poniti i iz padajue liste odaberite slijed naredbi.

Ponitene naredbe moete ponoviti pomou alata Vrati poniteno. Istu naredbu moete pozvati i iz izbornika Ureivanje u glavnome izborniku i odabirom naredbe Vrati poniteno pored koje pie koja naredba e se vratiti.

Kopiranje, premjetanje, brisanje


Kopiranje teksta Postupak pri kopiranju teksta: 1. Oznaite tekst koji elite kopirati 2. Odaberite naredbu Kopiraj (alat u alatnoj traci Standardna ili u skonom izborniku ili naredbom Ureivanje / Kopiraj

43

Skripta za informatiku

3. 4.

Postavite toku unosa na mjesto gdje elite kopirati oznaeni tekst Odaberite naredbu Zalijepi (alat u alatnoj traci Standardna ili u skonom izborniku ili naredbom Ureivanje / Zalijepi

Premjetanje teksta Postupak pri premjetanju teksta: 1. Oznaite tekst koji elite premjestiti 2. Odaberite naredbu Izrei (alat u alatnoj traci Standardna ili u pomonome izborniku ili u naredbi Ureivanje u glavnome izborniku) 3. Postavite toku unosa na mjesto gdje elite premjestiti oznaeni tekst 4. Odaberite naredbu Zalijepi (alat u alatnoj traci Standardna ili u pomonome izborniku ili u naredbi Ureivanje u glavnome izborniku

Brisanje pojedinanoga znaka 1. Postavite toku unosa na mjesto u tekstu gdje elite obrisati znak. 2. elite li obrisati znak iza toke unosa (udesno) pritisnite tipku Delete na tipkovnici. elite li obrisati znak ispred toke unosa (ulijevo) pritisnite tipku Backspace(tipka koja na sebi ima strelicu ulijevo i nalazi se iznad tipke Enter) na tipkovnici. Brisanje dijelova teksta 1. Oznaite dio teksta na jedan nain kako je to opisano u poglavlju Oznaavanje pomou mia 2. Pritisnite tipku Delete na tipkovnici

Traenje i zamjena
Obiljeje traenja i zamjene teksta prua mogunost pronalaenja odreenoga niza znakova unutar teksta i njegovoga zamjenjivanja drugim nizom znakova. Pri tome obiljeje Trai samo pronalazi i oznaava traeni niz znakova, dok obiljeje Zamijeni pronalazi i zamjenjuje. Traenje 1. Odaberite naredbu Ureivanje / Trai Ili 1. Pritisnite istovremeno tipke Ctrl+F na tipkovnici. Pojavljuje se dijaloki okvir Traenje i zamjena

2.

U polje Trai ovo: upiite traeni niz znakova

44

Skripta za informatiku

3.

Kliknite na dugme Trai sljedee i program u tekstu pronalazi prvo pojavljivanje upisanoga niza. 4. Ukljuite li potvrdni okvir Istakni sve stavke pronaene u: , dugme Trai sljedee pretvori se u Trai sve i program oznai sva mjesta u tekstu pojavljivanja upisanoga niza znakova. 5. Klikom na dugme Vie, program nudi dodatne mogunosti odreivanja uvjeta traenja. Zamjena Primjer: Zahtijeva li lektor teksta zamjenu rijei monitor s rijei zaslon, pomou ove naredbe to moete uiniti automatski i neovisno o duljini teksta. 1. Odaberite naredbu Ureivanje / Zamijeni ili 1. Pritisnite istovremeno tipke Ctrl+H na tipkovnici

2. 3. 4.

U polju Trai ovo: upiite eljeni niz znakova U polje Zamijeni sa: upiite zamjenski niz znakova elite li izvriti odjednom zamjene na svim mjestima u tekstu kliknite na Zamijeni sve. 5. elite li pojedinano pronalaziti niz znakova u tekstu i onda ga izravno mijenjati kliknite na Trai sljedee i zatim na Zamijeni.

45

Skripta za informatiku

OBLIKOVANJE
Zato oblikovanje
Postupcima oblikovanja odreuje se izgled teksta, tj. kako e on ili pojedini njegovi dijelovi biti prikazani na ekranu i/ili ispisani na pisau. Vano je znati da se tim postupcima ne mijenjaju sadraj i struktura teksta. Pri tome vrijedi pravilo 'oznai-i-oblikuj', to znai da je potrebno prvo oznaiti koliinu teksta (znak, vie znakova, rije, reenica, odlomak itd.) i zatim oznaeno oblikovati na eljeni nain. Oblikovanje teksta vri se na 3 razine, sukladno tome koja je najmanja koliina teksta koju treba oznaiti i zatim je oblikovati na eljeni nain: Na razini znaka odreivanje vrste pisma, veliine i boje, stil teksta, dodavanje obruba i sjenanja, Na razini odlomka poravnanje i uvlaenje, oznaavanje i obrojavanje, dodavanje obruba i sjenanja, razmak i prored, Na razini stranice rubovi, usmjerenje papira, prijelomi, zaglavlje-podnoje.

Oblikovanje teksta
Alati za oblikovanje teksta smjeteni su u glavnome izborniku ispod naredbe Oblikovanje:

46

Skripta za informatiku

Sliice za brzi pristup najee koritenim alatima oblikovanja smjetene su u alatnoj traci Oblikovanje:

Zadri li se pokaziva mia (strjelica nagnuta ulijevo) 1-2 sekunde iznad pojedine sliice (bez klikanja!), udesno od nje prikae se kratak opis njene namjene i funkcije:

Odreivanje vrste i veliine pisma - fonta Font je skup znakova (slova, brojeva, posebnih znakova) istoga izgleda (irina, visina, nagib, debljina, zaobljenost, prisutnost ili odsutnost tzv. serifa i sl.), stila (kao kurziv/italic) i teine (kao podebljano). Fontove podjednako rabe raunari za prikaz teksta na monitoru i pisai za ispis na neki od medija (papir, naljepnice Svaki font ima svoj naziv i neki od najpoznatijih su:

47

Skripta za informatiku

Klikom na alat Font otvori se padajui izbornik u kojemu se moe odabrati vrsta pisma, a klikom na alat Veliina fonta otvori se padajui izbornik za odreivanje veliine pisma (izraene u tokama).

Najmanja veliina moe biti 1 toka, a najvea 1638 toaka (priblino 55 cm). Uobiajene veliine su:

Napomena: Za uobiajena poslovna dopisivanja preporua se veliina fonta 10 (sitnija slova) ili 12 (neto vea slova). Za sloenije promjene vrste, stila i veliine fonta uinite sljedee:

48

Skripta za informatiku

Odaberite naredbu Oblikovanje / Font

U kartici Font odreuju se razliita svojstva fonta: vrsta, stil, veliina, boja, nain podcrtavanja i dodatni efekti. U kartici Razmak meu znakovima moe se dodatno promijeniti zadani razmak izmeu znakova i visina poloaja gornjih/donjih znakova (podignuto/eksponent sputeno/indeks). U kartici Tekstni efekti oznaenome tekstu mogu se dodijeliti dodatni efekti. Odreivanje stila teksta Tekstu je poetno zadan stil Obian, a moe mu se neovisno o vrsti i veliini fonta dodatno pridruiti jedan od stilova: Podebljano Kurziv Podcrtano Pri tome mogue su njihove razne kombinacije: Podebljano i kurziv Podebljano i podcrtano Kurziv i podcrtano Podebljano, kurziv i podcrtano itd. Stil oznaenoga teksta mijenja se klikom na dugmee u alatnoj traci Oblikovanje: Podebljano (Bold) Kurziv - ukoeni znakovi (Italic) Podcrtano (Underline) Prvim klikom na dugme primjenjuje se odgovarajui stil. Ponovnim klikom na isti dugme, upotreba stila se iskljuuje. Stil pisma moe se odrediti i pomou okvira Stil fonta u dijalokom okviru Font (vidi sliku na prethodnoj stranici). Na istome mjestu moe se odrediti jo i nain i boja podcrtavanja. Indeks i eksponent Word ne omoguuje izravan unos znakova u obliku eksponenta (podignuto) ili indeksa (sputeno). Takvi znakovi se utipkaju kao i inae, oznae se i oblikuju klikom na odgovarajui

49

Skripta za informatiku potvrdni okvir Eksponent (kao u rijei m2) ili Indeks (kao u rijei H2O) u dijalokom okviru Font. Promjena malih i velikih slova Upisanome tekstu moe se mijenjati oblik u smislu velika-mala slova, bez obzira kako je izvorno napisan: 1. Oznaite tekst 2. Odaberite naredbu Oblikovanje / VELIKA/mala slova 3. U prikazanome dijalokom okviru odaberite vrstu slova.

Promjena boje teksta 1. Oznaite tekst 2. Odaberite naredbu Oblikovanje / Font - padajui izbornik Boja fonta

1. 2.

ili Oznaite tekst Kliknite na alat Boja fonta u alatnoj traci Oblikovanje

Promjena 1. 2. 3. 4.

boje pozadine Oznaite tekst Odaberite naredbu Oblikovanje / Obrubi i sjenanje Odaberite karticu Sjenanje Odaberite boju ispune u odjeljku Ispuna

50

Skripta za informatiku

Naglaavanje teksta 1. Kliknite na alat Osvjetljavanje u alatnoj traci Oblikovanje

2. 3. 4.

Klikom na jednu od ponuenih boja ili na " Nema" pokaziva mia poprimi oblik Oznaite eljeni tekst Kliknite ponovo na alat Osvjetljavanje za iskljuivanje naglaavanja teksta

Prijenos oblikovanja teksta Primjenom alata Prenositelj oblikovanja u alatnoj traci Standardna znaajke oblikovanja jednoga dijela teksta (font, veliina, boja, stil i sl.) se mogu 'prenijeti' na druga mjesta u tekstu, a bez ponavljanja cijeloga postupka oblikovanja: 1. Kliknite unutar dijela teksta ije oblikovanje elite prenijeti 2. Kliknite na alat . Pritom se uz uobiajeni oblik pokazivaa mia (oblika velikog slova I) pojavi i mala sliica kista . Takvim pokazivaem mia "obojite" (oblikujte) eljeni dio teksta Nakon oznaavanja prve "koliine" teksta, prenositelj oblikovanja se iskljui. Meutim, eli li se prijenos oblikovanja izvriti na vie mjesta za redom, potrebno je na alat kliknuti dvostruko. 5. Kada ste gotovi, alat iskljuite jo jednim klikom na njega. 3. 4. Stilovi Stil je skup znaajki oblikovanja koje moete primijeniti na tekst, tablice i popise u dokumentu kako biste im brzo promijenili izgled. Kada se primijeni neki stil, jednim se jednostavnim potezom primjenjuje cijela grupa oblikovanja. U Wordu postoje gotovi stilovi, ali korisnik moe samostalno stvoriti i svoje vlastite stilove.

51

Skripta za informatiku

Kreiranje stila Jednostavan nain stvaranja stila: Oznaite dio teksta oblikovanoga po elji i temeljem kojega elite stvoriti stil Kliknite na naziv stila unutar okvira Stil na alatnoj traci Oblikovanje. Upiite naziv stila po izboru Novi naziv potvrdite tipkom Enter. Primjena stila Oznaite tekst kojemu elite dodijeliti stil Iz okvira Stil u alatnoj traci Oblikovanje izaberite stil

Prijelom rijei U Wordu kao i u ostalima programima za obradu teksta na raunaru, cijele rijei automatski prelaze u novi redak kada vie ne stanu u prethodni. Meutim, ponekad je potrebno tekst urediti tako da se rijei koje ne stanu u red rastave crticom. Odaberite Alati / Jezik / Rastavljanje rijei

Za automatsko rastavljanje kliknite na potvrdni okvir Automatski rastavi rijei u dokumentu kliknite U redu. Ako niste zadovoljni nainom na koji je Word rastavio rijei, kliknite na dugme Runo

U okviru za razgovor, u polju Rastavi na: pojavljuje se prva rije u tekstu koja je "kandidat" za rastavljanje nalazi se na kraju reda i predugaka je da cijela stane u taj redak. Word rije prikazuje rastavljenu na slogove, s treptavom uspravnom crtom na preporuenom mjestu prijeloma. elite li prijelom na nekom drugom mjestu, miem kliknite na to mjesto. Nakon potvrde prijeloma dugmeom Da, Word prelazi na sljedeu rije koju mora prelomiti.

52

Skripta za informatiku

Oblikovanje odlomka
Umetanje oznake odlomka Postavite toku unosa na mjesto u tekstu gdje elite umetnuti oznaku odlomka i pritisnite tipku Enter. Ukljuite li alat Pokai/sakrij na alatnoj traci Standardna koji prikazuje i sakriva oznake oblikovanja, na ekranu se vide oznake odlomka.

Poravnavanje odlomka Poravnavanje odlomka u dokumentu znai poravnavati uneseni tekst izmeu granica lijeve i desne uvlake smjetenih na ravnalu:

Tekst moe biti: poravnat uz lijevu granicu centriran izmeu granica poravnat uz desnu granicu poravnat sa obje strane Poravnanje odlomka: 1. Postavite toku unosa u odlomak ili oznaite vie odlomaka 2. Kliknite na odgovarajui alat u alatnoj traci Oblikovanje 1. Lijevo alat 2. Centrirano alat 3. Desno alat 4. Obostrano alat Uvlaenje odlomka Postavite toku unosa u odlomak ili oznaite vie odlomaka Pomicanjem oznake lijeve uvlake uvlaite cijeli odlomak slijeva. Pomicanjem uvlake prvoga redka uvlaite samo prvi redak u odlomku. Pomicanjem oznake desne uvlake uvlaite odlomak zdesna. Odlomak se moe uvui, tj. pomaknuti udesno i klikom na alat Poveaj uvlaku u alatnoj traci Oblikovanje. Klikom na alat Smanji uvlaku odlomak se pomie ulijevo.

Razmak izmeu redaka Pri unosu teksta razmak izmeu redaka unutar odlomka jednostruki je i to je zadana postavka. elite li promijeniti razmak izmeu redaka, potrebno je u dijalokom okviru Odlomak u odjeljku Prored izabrati eljeni prored:

53

Skripta za informatiku

Razmak izmeu odlomaka Razmak izmeu odlomaka postavlja se u odjeljku Razmak u dijalokom okviru Odlomak: Polje Ispred postavlja razmak ispred odlomka Polje Iza postavlja razmak nakon odlomka.

Tabulatori Tabulatori su mjesta u retku udaljena od lijevoga ruba na koju se postavlja toka unosa kada pritisnemo tipkuTab na tipkovnici. Bez posebne prilagodbe razmaci izmeu tabulatora u novom dokumentu su 1,27cm. Postavljanjem oznake tabulatora u gornjem ravnalu podeavamo udaljenost i nain poravnavanja unesenog teksta na mjestu tabulatora. lijevi tabulator desni tabulator centralni tabulator decimalni tabulator Oznaka/vrsta tabulatora nalazi se u gornjemu lijevom kutu prozora ulijevo od ravnala (na mjestu spajanja okomitog i vodoravnog ravnala u Izgledu ispisa). Promjenu tabulatora vrite tako da na tabulator uinite jedan klik.

Grafike oznake i numeriranje Ispred odlomka (koje god veliine bio 1 redak ili vie redaka) moe se postaviti grafika oznaka, tj. moe ga se oznaiti kao natuknica: Postavite toku unosa u odlomak ili oznaite vie odlomaka Kliknite na alat Grafike oznake u alatnoj traci Oblikovanje

Grafika oznaka otklanja se ponovnim klikom na alat . Grafike oznake moete dodatno oblikovati: Odaberite naredbu Oblikovanje / Grafike oznake i numeriranje Otvorite karticu Grafike oznake

54

Skripta za informatiku

Obrojavanje odlomka Ispred odlomka moete postaviti brojanu oznaku, tj. moe ga se obrojati: Postavite toku unosa u odlomak ili oznaite vie odlomaka Kliknite na alat Numeriranje u alatnoj traci Oblikovanje

Brojana oznaka otklanja se ponovnim klikom na alat . Brojana oznake moete dodatno oblikovati: Odaberite naredbu Oblikovanje / Grafike oznake i numeriranje Otvorite karticu Numerirano

Obrubi i sjenanje odlomaka Klikom na alat Obrub u alatnoj traci Oblikovanje otvara se okvir s alatima za dodavanje rubnih traka:

55

Skripta za informatiku

Pri koritenju tih alata vano je znati sljedee: Postavite li toku unosa negdje unutar odlomka (bez da oznaujete slova, rijei, reenice) i kliknete na alat, obrub e se postaviti oko odlomka, od ruba do ruba:

Oznaite li slovo, rije ili reenicu, obrub e biti postavljen samo oko oznaenoga teksta.

Postavljanje obruba s puno vie mogunosti oblikovanja: 1. Odaberite naredbu Oblikovanje / Obrubi i sjenanje 2. Otvorite karticu Obrubi

Odjeljci: Postavka Stil Boja irina Pregled Primijeni na

oblik obruba stil obruba boja obruba debljina linije obruba postavljanje pojedinih rubova i prikaz rezultata odabir podruja primjene

Dodavanje obruba stranice 56

Skripta za informatiku

1. 2.

Odaberite naredbu Oblikovanje / Obrubi i sjenanje Odaberite karticu Obrub stranice

Dodavanje sjenanja 1. Odaberite naredbu Oblikovanje / Obrubi i sjenanje 2. Odaberite karticu Obrub stranice

Odjeljci: Ispuna Uzorci Pregled Primijeni na

odabir boje odabir are prikaz rezultata odabir podruja primjene

Oblikovanje stranice
57

Skripta za informatiku

Za oblikovanje stranice koristimo dijaloki okvir Datoteka / Postava stranice.

Margine odreivanje odmaka teksta od gornjega, donjega, lijevoga i desnoga ruba papira Usmjerenje odreivanje smjera ispisa Umetanje runog prijeloma stranice 1. Postaviti toku unosa teksta na kraj posljednjega odlomka na stranici ili na poetak prvog odlomka na 'novoj' stranici. 2. Na tipkovnici istovremeno pritisnuti tipke Ctrl+Enter. 3. Ukljuivanjem alata Pokai/sakrij na ekranu se prikae oznaka oblikovanja koja oznaava prekid stranice.

1.

ili Odaberite naredbu Umetanje / Prijeloma

Zaglavlje i podnoje Zaglavlje (Header) i podnoje (Footer) su podruja na vrhu i dnu stranice, potpuno odvojena od ostalog teksta. U njih se upisuju informacije i podaci koje elite vidjeti na svim stranicama dokumenta. To mogu biti brojevi stranica, datum, vrijeme, logotip tvrtke, naslov dokumenta, neki proizvoljan tekst i slino.

58

Skripta za informatiku

S obzirom na to da su zaglavlje/podnoje odvojeni od glavnog dijela teksta, na njima se mogu primijeniti sva oblikovanja na razini znaka i odlomka potpuno neovisno od oblikovanja glavnog teksta. Veliina prostora zaglavlja/podnoja odreuje se tijekom oblikovanja stranice. Zaglavlje/podnoje moete oblikovati: za cijeli dokument za pojedini dio dokumenta jedno zaglavlje/podnoje na prvoj stranici, a drugo za ostale stranice izostaviti samo s prve stranice, a na ostalima prikazati razliita zaglavlja/podnoja na parnim i neparnim stranicama. Napomena: Zaglavlje/podnoje odvojeni su od ostalog teksta. To znai, kada se pie u zaglavlju/podnoju, ne moe se raditi na glavnom tekstu (on je prikazan sivom bojom) i obratno. Kreiranje zaglavlja/podnoja Postupak kreiranja zaglavlja i podnoja: 1. Otvorite izbornik Prikaz 2. Odaberite naredbu Zaglavlje i podnoje 3. Upiite sadraj zaglavlja ili podnoja 4. Word uokviruje prostor zaglavlja i podnoja i samo taj prostor je dostupan za pisanje. 5. Na ekranu se prikazuje alatna traka Zaglavlje i podnoje koja sadri alate za kreiranje zaglavlja i podnoja.

Ispravljanje zaglavlja/podnoja 1. Zadajte naredbu Prikaz / Zaglavlje i podnoje ili 1. Dvostruki klik bilo gdje u podruju zaglavlja/podnoja. Brisanje zaglavlja/podnoja 1. Zadajte naredbu Prikaz / Zaglavlje i podnoje 2. Obriite elemente zaglavlja/podnoja Umetanje 1. 2. 3. brojeva stranica Zadajte naredbu Prikaz / Zaglavlje i podnoje Postavite toku unosa na mjesto gdje elite umetnuti broj strane Kliknite na odgovarajui alat na alatnoj traci Zaglavlje i podnoje

Umetanje 1. 2. 3.

datuma i vremena Zadajte naredbu Prikaz / Zaglavlje i podnoje Postavite toku unosa na mjesto gdje elite umetnuti datum ili vrijeme Kliknite na odgovarajui alat na alatnoj traci Zaglavlje i podnoje

59

Skripta za informatiku

Automatsko obrojavanje stranica Obrojavanje stranica moete obaviti u zaglavlju ( Header) ili u podnoju (Footer) stranice. Odaberite naredbu Umetanje / Brojeva stranica

Poloaj odreivanje smjetaja brojeva stranica zaglavlje, podnoje Poravnanje uz lijevi rub, desni rub ili u sredini Pokai broj na prvoj stranici ako je potvrdni okvir ukljuen, broj stranice se vidi na prvoj stranici.

60

Skripta za informatiku

PRIPREMA ISPISA
Pregled prije ispisa
Naredbom Datoteka / Pregled ispisa Wordu nareujete prikaz dokumenta u onom obliku kako e biti ispisan na odabranom pisau. Isti uinak postie se odabirom alata Pregled ispisa Korisniku su u tom nainu prikaza dostupni sljedei alati: .

slanje dokumenta na pisa Ukljuivanje/iskljuivanje alata Povealo prikaz jedne cijele stranice dokumenta prikaz vie stranica odabir veliine prikaza u postotcima prikaz ravnala Alat Stisni da stane prikaz punog ekrana Zatvaranje Pregleda ispisa i vraanje u Wordov prozor pruanje pomoi u ovom nainu prikaza

Ispis na zadanom pisau


Najbri nain ispisa dokumenta je koritenjem alata Ispis sa alatne linije Standardna. Napomena: Ukoliko se odluite za taj nain ispisa, raunar e u otisnuti itav dokument bez vae kontrole ispisa. Ispis pokreete naredbom Datoteka / Ispis U dijalokom okviru za ispis podesite parametre Kliknete na dugme U redu. Podeavanje ispisa Daljnja kontrola naina ispisa dokumenta vri se dijalokim okvirom Ispis koji otvarate naredbom Datoteka / Ispis Pisa Raspon stranica Kopije Ispii Zumiranje podeavanje pisaa definiranje broja stranica koje se ispisuju definiranje broja kopija koje elite ispisati definiranje elemenata dokumenta koji se ispisuju definiranje opcije zumiranja

61

Skripta za informatiku

RAD S MICROSOFT EXCELOM


Microsoft Excel je program iz skupine proraunskih tablica. To znai da su podaci smjeteni i organizirani u tablicama. S njima se moe raunati, moe ih se analizirati, na temelju njih mogu se izraivati razna izvjea i moe ih se prikazivati u obliku grafikona. Osnovni dokument s kojim radi MS Excel je radna knjiga (WorkBook). Radna knjiga sastoji se od jednog ili vie (do 255) radnih listova (WorkSheet). Radni list drugi je naziv za tablicu koja se uvijek sastoji od 256 stupaca i 65536 redaka. Svaka nova radna knjiga poetno sadri tri prazna radna lista koji su oznaeni oznakama na dnu prozora radne knjige. Listovima su dodijeljeni poetni nazivi List1, List2, List3 (Sheet1, Sheet2 i Sheet3).

Pokretanje Excela
Microsoft Excel pokree se na jedan od naina uobiajenih u okruenju upravljakoga sistema MS Windows: Klikom na dugme Start / All Programs / Microsoft Excel Klikom na dugme Excel u liniji "Microsoft Office Shortcut Bar" koja se, ukoliko je postavljena na raunar, nalazi na nekome od rubova radne povrine (obino gornjem) Dvostrukim klikom na ikonu (sliicu, preac) na radnome stolu (ako je postavljena)

Jednim klikom na sliicu MS Excela u alatnoj liniji za brzo pozivanje Quick Launch u programskoj liniji ( TaskBar) (ako je prikazana) Kada se program pokrene, automatski se otvara nova radna knjiga s 3 radna lista. Zatvaranja Excela Excel se moe zatvoriti tj. zavriti rad njime: Klikom na dugme Close u gornjem desnom kutu prozora Istovremenim pritiskom na tipkovnici tipki Alt+F4 Izborom naredbe Datoteka/Zatvori u glavnome izborniku Ako je prilikom zatvaranja Excela u njemu otvorena radna knjiga koja nije prethodno spremljena, prikazuje se okvir za razgovor koji pita ele li se sauvati promjene koje su u njoj nainjene:

62

Skripta za informatiku

Dugme Da Ne Odustani

Posljedice Spremate radnu knjigu i zatvarate Excel Knjiga se ne sprema i Excel se zatvara Odustajete od zatvaranja Excela

Stvaranje nove radne knjige Novu radnu knjigu moete otvoriti na temelju uobiajenoga predloka: 1. ili Primjenom okna zadatka: U glavnome izborniku odaberite naredbu Datoteka - naredba Nova Excel e otvoriti okno zadataka Nova radna knjiga 2. U oknu zadataka kliknite na opciju Prazna radna knjiga Osim prazne radne knjige, moete otvoriti i predloke za pojedine vrste tablica: 1. U glavnome izborniku odaberite naredbu Datoteka - naredba Nova Excel e otvoriti okno zadataka Nova radna knjiga 2. U oknu zadataka kliknite na opciju Opi predloci ili Tipkama Ctrl+N Kliknite na alat Novo u alatnoj liniji Standardna

3.

Odaberite predloak i potvrdite odabir klikom na dugme U redu

Otvaranje postojee radne knjige 1. U glavnome izborniku odaberite naredbu Datoteka - naredba Otvori ili 2. kliknite na alat Otvori u alatnoj liniji Standardna U okviru za razgovor Otvori pronaite i oznaite eljeni dokument (ili vie njih)

63

Skripta za informatiku

Ako je potrebno promijeniti mapu kliknite na alat Jednu razinu gore u: odaberite eljenu mapu.

ili u polju Pogledaj

Za oznaavanje vie dokumenta koje elite istovremeno otvoriti, potrebno je prilikom izbora pritisnuti tipku Shift (za oznaavanje niza) ili Ctrl (za nesusjedne dokumente). Vano je napomenuti da se ne moe odjednom otvoriti dva ili vie dokumenata koje se nalaze u razliitim mapama. 3. Kliknite na dugme Otvori. Prebacivanje izmeu radnih listova i otvorenih radnih knjiga Za prelazak izmeu listova unutar jedne radne knjige rabe se kartice listova koje se nalaze na dnu prozora radne knjige. Klikom na karticu lista otvara se taj list.

Zatvaranje radne knjige Radna knjiga zatvara se klikom na dugme Close u gornjemu desnom kutu prozora dokumenta (ne prozora programa!) ili naredbom Datoteka / Zatvori u glavnome izborniku

Ureivanje postavki
Zamrzavanje/odmrzavanje redaka i stupaca Zaleivanje redaka i/ili stupaca omoguuje da ti redci/stupci uvijek budu vidljivi, bez obzira kako i koliko se korisnik pomie po tablici gore/dolje i/ili lijevo/desno. Na primjer, u prvom stupcu nalaze se nazivi pojedinih redaka (Red 1, Red 2, Red 3, itd.), a u svim stupcima do 15-toga podaci. Da bi korisnik mogao istovremeno vidjeti prvi stupac i 15-ti stupac potrebno je zamrznuti prvi stupac i na uobiajen nain pomaknuti se u tablici do 15-tog stupca. Zamrzavanje stupca: 1. Oznaiti prvi stupac desno od onoga koji se eli zamrznuti 2. Zadati naredbu Prozor / Zamrzni okna Primijetite da e Excel zapravo zamrznuti sve stupce koji su lijevo od oznaenoga. U primjeru na slici dolje lijevo, zamrznuti e se stupci "A" i "B". Pomicanjem po tablici u desno, dobije se uinak prikazan na slici dolje desno.

64

Skripta za informatiku

Na slian nain zamrzavaju se i redovi. Excel e naredbom Zamrzni okna zamrznuti sve redove koji se nalaze iznad oznaenog reda. Ukoliko se umjesto itavog reda ili stupca, oznai samo jedna elija/polje, naredbom Zamrzni okna zamrznuti e se svi redovi iznad i svi stupci lijevo od oznaene elije. Odmrzavanje stupca/retka: Kliknite na naredbu Prozor / Odmrzni okna Vano je primijetiti da se ovim postupkom odmrzavaju odjednom svi redci i stupci koji su trenutno zamrznuti.

65

Skripta za informatiku

ELIJE
elija (polje, Cell) prostor je u tablici na presjeku redka i stupca u koji se upisuju podaci. Svakoj eliji pridruena je jednoznana adresa koja se sastoji od ureenoga para (uvijek prvo slovo, a zatim broj) kao oznakama stupca i redka na ijem presjeku se nalazi. Npr. C5, L75, AC123 i sl.

O nainu unosa podataka


1. Klikom oznaiti eliju 2. Upisati podatak Upisani podatak istovremeno je vidljiv u eliji i u liniji za formule koja se nalazi neposredno iznad tablice. Ako se upisani podatak ne moe u potpunosti prikazati u samoj eliji (na primjer, zbog premale irine stupca), u liniji za formule uvijek se vidi cijeli sadraj oznaene elije. 3. Upis potvrditi pritiskom na tipku Enter u liniji za formule ili upis otkazati pritiskom na tipku Esc ili klikom na znak u liniji za formule Unos brojeva Postoji vie vrsta podataka koji se mogu upisivati u elije. Temeljna vrsta su brojevi - cijeli, decimalni, negativni, razlomci. Negativni brojevi unose se tako da se ispred broja upie znak minus ili se broj napie u zagradi. Ovo vrijedi samo za izravan unos brojeva u eliju. Kod unosa formula, negativni brojevi piu se iskljuivo s negativnim predznakom, jer zagrade slue drugoj svrsi. Za unos decimalnoga mjesta vano je znati kako je na raunaru, tj. na razini upravljakoga sistema (MS Windows) postavljen decimalni znak, koji moe biti toka ili zarez. To se odreuje u okviru ControlPanel - postavke Regional and Language Options. Uneseni brojevi i svi podaci koji imaju obiljeja brojeva (datum i vrijeme) automatski se unutar elije poravnavaju uz desni rub. Ako je potrebno broj ili formulu unijeti kao tekst (npr. vrijednosti 000245, tj. broj s vodeim nulama), tada se ispred takvoga podatka treba upisati znak apostrofa '. Primjer (vidi sliku dolje): u elije A1 i A2 upisani su cijeli brojevi 3 i 4 u eliju B2 upisana je formula "=A1+A2" u eliju A3 upisan je broj 5 s apostrofom ispred u eliju B3 je unesena formula "=A2+A3" u eliju B4 je unesena formula "=A1+A2" s apostrofom ispred.

Unos datuma i vremena Vano je znati da Excel datum 'pamti' kao cijeli broj, tj. kao broj dana proteklih od 01. sijenja 1900. godine. Dakle, kao veliinu s kojom moe raunati. Na primjer, datum 1. sijenja 2003. Excel shvaa i pamti kao broj 37621.

66

Skripta za informatiku

Slino tome, Excel vrijeme shvaa i 'pamti' kao decimalni dio broja pri emu je 1 sekunda0,000012 (tonije 1/86400 ili 0,0000115740740740741). Sukladno tome, na primjer datum 15. oujka 2003. godine u 16:32:45 sati Excel pamti kao decimalni broj 37695,689409 Meutim, datum i vrijeme unose se u obliku datuma i vremena i pri tome se trebaju potovati postavke odreene na razini upravljakoga sistema (MS Windows), u okviru Control Panel postavke "Regional Settings": oblik - dd/mm/yy, mm/dd/yy, yy/mm/dd HH:mm:ss ili hh:mm:ss AM/PM znak razdvajanja - za datum toka (.) ili kosa crta (/) - za vrijeme dvotoka (:) Iza godine ne stavlja se nikakav znak! Za brzi unos tekueg datuma koristi se kombinacija tipki Ctrl + Shift + ";" a za unos tekueg vremena kombinacija tipki Ctrl + Shift + ":" Unos teksta Sve to ne prepozna kao ispravan broj, datum ili vrijeme Excel smatra tekstom. Upisani tekst automatski se u eliju poravnava uz lijevi rub. Ako uneseni tekst sadri vei broj znakova od irine elije (stupca), a elija desno je prazna, Excel prikazuje cijeli sadraj oznaene elije preko susjedne elije. Ako susjedna elija nije prazna, u oznaenoj eliji vidljiv je samo dio teksta. Meutim, sadraj elije uvijek je u cijelosti vidljiv u liniji za formule.

Oznaavanje elija
Oznaavanje pojedinane elije Nad elijama pokaziva mia pretvara se u iroki krii (slika dolje lijevo). Pojedina elija oznaava se klikom na nju, ime postaje aktivnom elijom. Oznaena elija ima crni rub oko sebe (slika dolje desno).

Oznaavanje susjednih elija (u nizu) 1. Kliknite na prvu eliju u nizu 2. Drite pritisnutu lijevu tipku mia i povlaite ga preko elija koje elite oznaiti ili 1. Kliknite na prvu eliju u nizu (gornji lijevi kut raspona) 2. Pritisnite tipku Shift i zadrite je pritisnutom 3. Kliknite na posljednju eliju u nizu (donji desni kut raspona) 4. Otpustite tipku Shift U primjeru na slici dolje oznaene su susjedne elije. Prva elija bila je B3 kada je stisnuta tipka mia, a zadnja C6 kada je tipka mia otputena.

Oznaavanje nesusjednih elija

67

Skripta za informatiku

1. Kliknite na prvu eliju koju elite oznaiti 2. Pritisnite tipku Ctrl i zadrite je pritisnutom 3. Kliknite na ostale elije koje elite oznaiti 4. Otpustite tipku Ctrl U primjeru na slici dolje oznaene su nesusjedne elije B3, C4, B5 i C6. elija C6 takoer je oznaena, ali ona je oznaena posljednja i kae se da je aktivna.

elije oznaene na ovaj nain mogu se " odznaiti" klikom na bilo koju eliju bez pritisnute tipke Ctrl. Ukoliko je korisnik oznaio pogrenu eliju, morati e oznaavati sve elije ispoetka. Oznaavanje pojedinanoga redka Postaviti mia na zaglavlje redka (brojana oznaka). Pokaziva se pretvori u crnu strjelicu koja pokazuje udesno (vidi slike dolje). Klikom miem oznai se cijeli redak.

Napomena: Ukoliko se mi postavi na crtu izmeu zaglavlja dvaju redaka, pojavljuju se strjelice za izmjenu veliine redka. Oznaavanje vie susjednih redaka 1. Kliknite na zaglavlje prvoga redka kojega elite oznaiti i povucite mia do zadnjega redka ili 1. Kliknite na zaglavlje prvoga redka kojega elite oznaiti 2. Pritisnite tipku Shift i zadrite je pritisnutom 3. Kliknite na posljednji redak 4. Otpustite tipku Shift Primjer:

Oznaavanje vie nesusjednih redaka 1. Kliknite na zaglavlje prvoga redka kojega elite oznaiti 2. Pritisnite tipku Ctrl i zadrite je pritisnutom 3. Kliknite na zaglavlje svakoga redka kojega elite oznaiti 4. Otpustiti tipku Ctrl Oznaavanje pojedinanoga stupaca 68

Skripta za informatiku

Postaviti mia na zaglavlje stupca (slovana oznaka). Pokaziva se pretvori u crnu strjelicu koja pokazuje prema dolje (vidi sliku). Klikom miem oznai se cijeli stupac.

Oznaavanje cijeloga radnog lista Kliknite na 'dugme' smjeten u gornjem lijevom kutu tablice gdje zapoinju oznake stupaca i redaka

ili pritisnite istovremeno na tipkovnici tipke Ctrl+A. Oznaavanje vie radnih listova jedne radne knjige 1. Kliknite na oznaku prvoga radnog lista kojega elite oznaiti 2. Pritisnite tipku Shift za susjedne radne listove ili tipku Ctrl za nesusjedne 3. Drite tipku pritisnutom i klikom mia oznaite ostale listove.

Redovi i stupci
Umetanje elija 1. Oznaite eliju 2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Umetanje - naredba elije 3. U okviru za razgovor Umetanje izaberite: Cijeli redak elite li umetnuti cijeli redak na mjesto oznaene elije. Svi redci ispod elije pomiu se za jedan redak nadolje. Cijeli stupac elite li umetnuti cijeli stupac na mjesto oznaene elije. Svi stupci desno od elije pomiu se za jedan stupac udesno. Pomicanjem elija desno pomie elije smjetene u istome redku desno od oznaene za jedno mjesto udesno Pomicanjem elija dolje pomie elije koje su ispod oznaene za jedno mjesto nadolje. Brisanje elija 1. Oznaite eliju 2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Ureivanje - naredba Izbrii 3. U okviru za razgovor Brisanje izaberite: Cijeli redak elite li obrisati cijeli redak u kojemu se nalazi oznaena elija. Svi redci ispod elije, pomiu se za jedan redak nagore.

69

Skripta za informatiku

Cijeli stupac elite li obrisati cijeli stupac u kojemu se nalazi oznaena elija. Svi stupci desno od elije, pomiu se za jedan stupac ulijevo. Pomicanjem elija lijevo pomie elije smjetene u istome redku i desno od oznaene za jedno mjesto ulijevo Pomicanjem elija gore pomie elije smjetene ispod oznaene elije za jedno mjesto nagore.

Brisanje redaka / stupaca 1. Oznaite redak / stupac (ili vie njih) 2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Ureivanje -naredba Izbrii ili 1. Kliknite desnim miem na zaglavlje oznaenoga redka / stupca 2. U pomonome izborniku kliknite na Izbrii Promjena irine stupca i/ili visine redka 1. Pokaziva mia postavite na desni rub zaglavlja stupca, odnosno na donji rub zaglavlja redka 2. Kada se pokaziva mia pretvori u simbol s dvije strjelice lijevo/desno, tj. gore/dolje kliknite i povlaenjem mia odredite irinu stupca, odnosno visinu redka.

Pri tome je u utom okviru pokraj pokazivaa mia ispisana trenutana irina stupca u srednjem broju znamenki 0-9 i u zagradi u pikselima ( Pixels). Visina redka ispisana je u tokama i u zagradi u pikselima.

1.

U glavnome izborniku odaberite naredbu Oblikovanje - naredba Retka naredba Visina za redak, tj. u glavnome izborniku odaberite naredbu Oblikovanje - naredba Stupca - naredba irina za stupac 2. U okviru za razgovor upiite vrijednost Automatsko podeavanje irine stupca, tj. redka: 1. U glavnome izborniku odaberite naredbu Oblikovanje - naredba Retka naredba Samoprilagodi za redak, tj. U glavnome izborniku odaberite naredbu Oblikovanje - naredba Stupca - naredba Samoprilagodi za stupac. ili 2. Dvostruko kliknite na donjem rubu zaglavlja redka, tj. desnom rubu zaglavlja stupca. Pri tome se visina, odnosno irina postave tako da je sadraj svih elija u redku, tj. stupcu u cijelosti vidljiv.

ili

70

Skripta za informatiku

UREIVANJE PODATAKA
Ispravljanje podataka upisom novoga podatka Izmjena cjelokupnih podataka u eliji: 1. Oznaite eliju 2. Jednostavno upiite nove podatke. Ukoliko je u eliji ve bilo podataka, oni se upisom prvoga znaka automatski obriu. Izmjena dijela podataka u eliji: 1. Oznaite eliju 2. Dvostruko kliknite na eliju ili pritisnite na tipkovnici tipku F2 ili kliknite miem na liniju za formule. 3. Upotrebom tipki , , Backspace i/ili Delete na tipkovnici pomiite pokaziva mia unutar sadraja elije i upiite nove podatke ili obriite postojee. 4. Potvrdite izmjene pritiskom na tipku Enter ili ih otkaite pritiskom na tipku Esc. Sadri li oznaena elija formulu, tada je u tablici na njenome mjestu prikazan rezultat te formule. Dvostrukim klikom na takvu eliju na njenome mjestu prikae se formula, a ne rezultat te formule. Nakon toga postupak promjene formule isti je kao i gore opisani u tokama 3. i 4. Redanje (sortiranje) podataka Podatke u tablici mogue je poredati po: Rastuem (Poredaj Padajuem

redoslijedu uzlazno) redoslijedu silazno)

(Poredaj

Oznaite elije koje elite razvrstati Tipkom TAB na tipkovnici postavite aktivnu eliju u stupac po kojemu elite razvrstati podatke 3. Kliknite na alat za redanje po rastuem ili padajuem redoslijedu. Primjer :

1. 2.

Na lijevoj slici vide se neporedani podaci, na srednjoj su podaci razvrstani u rastuemu redoslijedu po stupcu A, dok su na desnoj slici razvrstani u rastuemu redoslijedu po stupcu B.

71

Skripta za informatiku

Radni list
Umetanje novoga radnog lista 1. Kliknite na oznaku lista ispred kojega elite umetnuti novi radni list 2. Pritisnite desnu tipku mia

3.

U prikazanome izborniku odaberite naredbu Umetni

U prikazanom okviru za razgovor oznaite Radni list i kliknite na U redu. Novi radni list automatski dobije novi slijedni broj ili U glavnome izborniku odaberite naredbu Umetanje - naredba Radnog lista

4.

1.

Preimenovanje radnoga lista 1. Kliknite na oznaku lista kojemu elite promijeniti naziv 2. Pritisnite desnu tipku mia

3. 4. 5.

U prikazanome brzom izborniku odaberite naredbu Preimenuj Na oznaci oznaenoga radnoga lista upiite novi naziv Pritisnite tipku Enter ili 1. Dvostruko kliknite na oznaku lista. 2. Na oznaci oznaenoga radnoga lista upiite novi naziv 72

Skripta za informatiku

3.

Pritisnite tipku Enter

Brisanje radnoga lista Postupak brisanja radnog lista: 1. Kliknite na oznaku lista kojega elite obrisati 2. Pritisnite desnu tipku mia 3. U prikazanome brzom izborniku odaberite naredbu Izbrii

4.

U okviru za razgovor s upozorenjem da e radni list(ovi) biti trajno obrisan(i) kliknite na Izbrii.

Formule i funkcije
Formule su izrazi upisani u jednu eliju koji izvode proraune s vrijednostima na radnome listu i rezultat izrauna prikazuje se u eliji. Svaka formula zapoinje znakom jednakosti (=) i moe sadravati: funkcije - unaprijed odreene formule koje izvode proraune pomou vrijednosti zvanih argumenti, upisanih u tono zadanome redoslijedu i/ili strukturi reference - adrese koje oznaavaju elije ili raspon elija na radnome listu i koje govore Excelu gdje treba traiti vrijednosti ili podatke koje se eli koristiti u formuli operatore - simboli koji navode vrstu operacija koje se ele provesti na elementima formule konstante - vrijednosti koje se ne izraunavaju Primjeri formula: Formula Opis =C4 prikazuje vrijednost iz elije C4 u eliji u kojoj je formula upisana =(A6+C3)/9 zbroj vrijednosti u elijama A6 i C3 dijeli se s vrijednosti 9 i rezultat prikazuje u eliji u kojoj se formula nalazi Aritmetike formule U aritmetikim formulama mogu se koristiti sljedei matematiki operatori: Znak + * / ^ Operacija zbrajanje oduzimanje mnoenje dijeljenje potenciranje

Unos formula 1. Oznaite eliju u koju elite unijeti formulu 2. Upiite znak jednakosti (=)

73

Skripta za informatiku

Unesite elemente formule. Tijekom unosa, formula je istovremeno vidljiva u liniji za formule i u eliji 4. Potvrdite unos tipkom Enter. Nakon unosa, u eliji se prikae rezultat rada formule, dok je sama formula i dalje vidljiva u liniji za formule.

3.

Unos adresa elija ili raspona oznaavanjem Adrese elija mogu se u formulu upisati oznaavanjem, tj. klikanjem na eljene elije. Primjer : Unos formule "=A3*C7" u eliju B2 : 1. Kliknite na eliju B2 2. Upiite znak jednakosti (=) 3. Kliknite na eliju A3 nakon ega se u formulu doda adresa A3, tj. formula sada glasi '=A3' 4. U nastavku formule upiite zvjezdicu (*) kao znak mnoenja, tj. '=A3*' 5. Kliknite na eliju C7, nakon ega formula glasi '=A3*C7' 6. Potvrdite unos tipkom Enter Redoslijed izvravanja matematikih operacija Kombinirate li vie operatora u jednoj formuli, Excel izvodi operacije redoslijedom koji je dolje prikazan. Sadri li formula operatore s istom prednou na primjer, operatore mnoenja i dijeljenja Excel ih vrednuje, tj. izvrava zdesna na lijevo. 1. Unarne operacije (odreivanje predznaka + / - ) 2. Potenciranje (^) 3. Mnoenje i dijeljenje (* ili / ) 4. Zbrajanje i oduzimanje (+ i ) 5. Operacija povezivanja (&) 6. Operacije usporeivanja (=, <, >, <=, >=, <>)

Adrese elija
Apsolutne i relativne adrese Excel zadano koristi relativno adresiranje, tj. u formulama se rabe relativne adrese. Kada se adrese upisuju oznaavanjem, upisuju se kao relativne. U sljedeem primjeru koriste se relativne adrese.

U eliji C4 upisana je formula =B4*F2, a u eliji D4 upisana je formula =B4+C4. Formule u tim elijama moemo kopirati u elije ispod upotrebom ruice popunjavanja (pokaziva mia je u obliku tankoga kriia)

74

Skripta za informatiku

Povlaei prema dolje s pritisnutom tipkom mia formule se kopiraju. Rezultat ovog kopiranja nije ispunio naa oekivanja.

U elijama C5 i C6 rezultat je 0. Ako oznaimo eliju C5, u liniji formule vidimo adresu =B5*F3. U toj formuli adresa B5 je dobra, ali elija s adresom F3 je prazna i zato je rezultat 0. Relativne adrese B4 i F2 u poetnoj formuli tijekom kopiranja/povlaenja nadolje prilagoavaju se novome okruenju, te je relativna adresa B4 postala B5, a relativna adresa F2 postala je F3. A to nije dobro ! Apsolutne adrese Gornji problem rjeavaju apsolutne adrese. Adresa F2 upisana je kao relativna i zbog toga se tijekom kopiranja mijenja. Meutim, upiemo li adresu kao apsolutnu u obliku $F$2, tijekom kopiranja nee se mijenjati. Prema tome, formula u eliji C4 napisana u obliku =B4*$F$ nakon kopiranje ima u eliji C5 oblik =B5*$F$2, a u eliji C6 oblik =B6*$F$2. Dakle, relativna adresa oblika npr. K23 pretvara se u apsolutnu upisivanjem znaka $ ispred oznake stupca i redka, tj. $K$23. Relativnu adresu moemo pretvoriti u apsolutnu i pomou funkcijske tipke F4: 1. Oznaite eliju za upis formule (npr. C4) 2. Upiite znak jednakosti 3. Kliknite na eliju B4 da bi se u formulu upisala njena adresa (u relativnome obliku) 4. Upiite operator mnoenja (*) 5. Kliknite na eliju F2 da bi se u formulu upisala njena adresa (u relativnome obliku) 6. Pritisnite funkcijsku tipku F4 da bi relativnu adresu F2 pretvorili u apsolutnu $F$2 7. Pritisnite tipku Enter

75

Skripta za informatiku

Funkcije Funkcije su formule, unaprijed odreene i ugraene u Excel koje izvode proraune pomou vrijednosti zvanih argumenti, upisanih u tono zadanome redoslijedu, strukturi i/ili obliku. Ti izrauni mogu biti sloene matematike, financijske, statistike i logike operacije, operacije s bazama podataka, raunanja s datumom i vremenom i sl. Funkcije se u formule upisuju izravno ili pomou alata fx Umetni funkciju u liniji za formule.

Svaka funkcija sastoji se od 3 dijela : naziva otvorene i zatvorene okrugla zagrada argumenata ili parametara unutar zagrada, koji u nekim funkcijama mogu i izostati

Funkcija u eliji nikada ne moe stajati samostalno , nego je uvijek sastavni dio neke formule. Prema tome, upisivanje funkcije uvijek zapoinje znakom jednakosti (=). Upie li se ipak funkcija bez znaka = onda je Excel shvaa kao obian tekst, koji nita ne izraunava. Primjeri funkcija: Naziv TODAY() MAX(C5:F10) MIN(B2:D6) AVERAGE(A12:E15) COUNT(A3:A10) ROUND(A5;2) SUM(A5:D8) Opis rada automatski upisuje tekui datum pronalazi najveu vrijednost u rasponu C5:F10 pronalazi najmanju vrijednost u rasponu B2:D6 izraunava srednju vrijednost u rasponu A12:E15 prebrojava koliko je upisano vrijednosti u rasponu A3:A10 zaokruuje vrijednost iz elije A5 na dvije decimale zbraja sve vrijednosti zapisane u rasponu A5:D8

Automatsko upisivanje funkcija 1. Kliknite na alat Umetni funkciju

76

Skripta za informatiku

2. 3.

Odaberite kategoriju i naziv funkcije Kliknite na dugme U redu.

4. 5.

Ako je potrebno, upiite argumente koje funkcija zahtijeva Kliknite na dugme U redu.

Upotreba funkcije automatskoga zbrajanja - SUM 1. Oznaite eliju u koju elite upisati rezultat zbrajanja

2.

Kliknite na alat SamoZbroj

3.

Tipkom Enter potvrdite 'ponudu' programa za podruje elija iji sadraji e biti zbrojeni (uokvireno isprekidanom linijom)

4.

elite li zbroj sadraja drugih elija, 'ponudu' programa zanemarite, eljene elije oznaite miem i potvrdite tipkom Enter.

Upotreba funkcije prosjene vrijednosti - AVERAGE Funkcija AVERAGE izraunava prosjenu vrijednost podataka sadranih u oznaenome rasponu. 1. Oznaite eliju u kojoj elite imati izraunatu prosjenu vrijednost. 2. Upiite znak jednakosti = 3. Upiite naziv funkcije i otvorenu zagradu =AVERAGE( 4. Oznaite elije iz kojih elite izraunati prosjenu vrijednost.

5. 6.

Zatvorite zagradu ) Potvrdite tipkom Enter.

77

Skripta za informatiku

Upotreba funkcije MAX Funkcija MAX pronalazi najveu vrijednost u oznaenome rasponu. 1. Oznaite eliju u kojoj elite imati najveu vrijednost. 2. Upiite znak jednakosti = 3. Upiite naziv funkcije i otvorenu zagradu =MAX( 4. Oznaite elije za koje elite pronai najveu vrijednost.

5. 6.

Zatvorite zagradu ) Potvrdite tipkom Enter.

Upotreba funkcije MIN Funkcija MIN pronalazi najmanju vrijednost u oznaenome rasponu. 1. Oznaite eliju u kojoj elite imati najmanju vrijednost. 2. Upiite znak jednakosti = 3. Upiite naziv funkcije i otvorenu zagradu =MIN( 4. Oznaite elije za koje elite pronai najmanju vrijednost

5. 6.

Zatvorite zagradu ) Potvrdite tipkom Enter.

Upotreba funkcije COUNT Funkcija COUNT prebrojava u oznaenome rasponu elije s nekom vrijednou 1. Oznaite eliju u kojoj elite imati izraunatu vrijednost. 2. Upiite znak jednakosti = 3. Upiite naziv funkcije i otvorenu zagradu =COUNT( 4. Oznaite elije koje elite prebrojati, a koje sadre neku vrijednost.

5. 6.

Zatvorite zagradu ) Potvrdite tipkom Enter.

Oblikovanje
Oblikovanje radnoga lista postupci su kojima se odreuje oblik i nain prikaza sadraja elija. 1. Oznaite eliju/e koje elite oblikovati 2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Oblikovanje - naredba elije ... ili Kliknite desnim dugmeom mia iznad oznaenih elija i u brzome izborniku izaberite Oblikuj elije ...

78

Skripta za informatiku

3.

U okviru za razgovor Oblikovanje elija, izaberite jedan od 6 naina oblikovanja : nain prikaza brojeva, datuma, vremena i sl. poravnanje i usmjerenje podataka u elijama odreivanje vrste i stila fonta zadavanje obruba (stil crte, boja, smjetaj) zadavanje uzorka, tj. boje pozadine elije odreivanje zatite elija od izmjene ili vidljivosti njenoga sadraja

Oblikovanje brojeva

Kategorija Brojana Polje Decimalna mjesta odreivanje broja prikazanih decimalnih mjesta Potvrdni okvir Koristi razdjelnik tisuica ako je ukljuen, onda su u prikazu broja tisue, milijuni odvojeni tokom Okvir popisa Negativni brojevi odreivanje naina prikaza negativnih brojeva sa znakom ili u boji

79

Skripta za informatiku

Oblikovanje datuma

Prelamanje teksta unutar elije (tekst u vie redaka) Primjer pokazuje tekst ispisan u eliji C1 koji ne stane u postojeu irinu elije.

Postupak omotavanja teksta u eliji : 1. Oznaite eliju 2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Oblikovanje - naredba elije 3. U okviru za razgovor Oblikovanje elija odaberite karticu Poravnanje

4. Ukljuite opciju Prelamaj tekst 5. Kliknite na U redu Nakon toga tekst iz primjera izgleda ovako:

80

Skripta za informatiku

Poravnavanje sadraja unutar elije Horizontalno poravnavanje znakova unutar elije pomou alata iz alatne linije Oblikovanje: lijevo poravnavanje (Poravnaj lijevo) centralno poravnavanje (Sredina) desno poravnavanje (Poravnaj desno) Poravnavanje pomou kartice Poravnanje u okviru za razgovor Oblikovanje elija : 1. Oznaite elije u kojima elite poravnati znakove 2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Oblikovanje - naredba elije 3. U okviru za razgovor Oblikovanje elija odaberite karticu Poravnanje 4. Odredite postavke vodoravnoga i okomitoga poravnanja unutar elije

5. Kliknite na dugme U redu Uinak pojedinih opcija:

Spajanje i centriranje naslova iznad grupe elija Alat Spoji i centriraj iz alatne linije Oblikovanje spaja vei broj elija u jednu veliku i centrira podatak unutar te jedne elije. Primjer :

1. 2.

Upiite tekst u krajnju lijevu eliju Oznaite sve elije unutar, tj. preko kojih elite spojiti i centrirati podatak.

3.

Kliknite na alat Spoji i centriraj

81

Skripta za informatiku

Konani izgled teksta spojenoga i centriranoga preko vie elija (stupaca)

Promjena usmjerenja teksta unutar elije 1. Oznaite elije u kojima elite promijeniti usmjerenje teksta 2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Oblikovanje - naredba elije 3. U okviru za razgovor Oblikovanje elija odaberite karticu Poravnanje 4. U podruju Usmjerenje pomicanjem crvenoga kvadratia odredite usmjerenje teksta.

Dodavanje obruba 1. Oznaite elije kojima elite dodati obrub 2. Kliknite na strjelicu pokraj alata Obrubi u alatnoj liniji Oblikovanje

3. U prikazanom okviru odaberite vrstu obruba Dodavanje obruba pomou kartice Obrub u okviru za razgovor Oblikovanje elija 1. Oznaite elije kojima elite dodati obrub 2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Oblikovanje - naredba elije 3. Odaberite karticu Obrub 4. 5. 6. Odaberite stil linija u podruju Vrsta Odaberite boju obruba iz izbornika Boja Odaberite mjesta postavljanja obruba u podruju Obrub ili Izaberite vrstu obruba u podruju Prethodne postavke 7. Kliknite na U redu

82

Skripta za informatiku

GRAFIKONI
Kreiranje grafikona
Grafikoni se u Excelu stvaraju iskljuivo temeljem podataka upisanih u tablicu, tj. u radnome listu : 1. Kreirajte tablicu temeljem koje elite napraviti grafikon. U njoj redcima i stupcima dodajte zaglavlje. 2. Oznaite podruje elija koje sadre podatke od kojih pravite grafikon. U oznaavanje obvezno ukljuite i zaglavlja redaka i stupaca.

3.

Kliknite na alat arobnjak za grafikon

Grafikon se stvara u etiri koraka : 1. U prvome koraku odaberite tip grafikona

Kliknite na dugme Dalje. Napomena: Klikom na dugme Nazad vraate se na prethodni korak. 2. U drugome koraku odredite mjesto gdje se nalaze podaci temeljem kojih se crta grafikon. U kartici Raspon podataka, u polju Raspon podataka, upisano je podruje koje ste oznaili prije pokretanja arobnjaka. Izravnim upisivanjem raspona u polje ili ponovnim oznaavanjem, raspon podataka moe se promijeniti.

83

Skripta za informatiku

Izborom mogunosti Skupovi u odreuje se nain prikaza podataka iz tablice temeljem toga jesu li skupovi podataka (povezane toke podataka koje su nacrtane na grafikonu. Svaki skup podataka na grafikonu ima jedinstvenu boju ili uzorak i predstavljen je u legendi grafikona), tj. njihove vrijednosti upisani u redcima ili stupcima. Grafikoni obino imaju dvije osi (crte koja omeuje podruje crtanja) : os Y obino je okomita os koja sadri skupove podataka, tj. vrijednosti os X obino je vodoravna os i sadri kategorije 3D grafikoni imaju i treu os (Z). Tortni i prstenski grafikoni nemaju osi. U kartici Skup mogu se dodati ili ukloniti skupovi podataka, odrediti mjesta, tj. raspone elija gdje su smjeteni podaci za naziv i vrijednosti skupa, te raspon elija s natpisima osi kategorije (X).

Kliknite na dugme Dalje. 3. U treemu koraku moete odrediti razliite postavke vezane uz grafikon :

Naslovi upis naslova grafikona i osi X i Y Osi ureivanje osi grafikona Crte reetke postavljanje pomonih linija Legenda postavljanje legende i odreivanje njenoga poloaja Naslovi podataka postavljanje natpisa vrijednosti ili naziva iznad oznaka podataka u grafikonu Tablica podataka odabir prikaza grafikona i tablice istodobno Kliknite na dugme Dalje. 4. U posljednjemu, etvrtome koraku odreujete mjesto smjetaja grafikona:

84

Skripta za informatiku

za postavljanje grafikona samostalno na novi radni list kliknite na znak ispred Kao novi list i upiite naziv (ili ostavite predloeni). za postavljanje grafikona na postojei radni list , uz tablicu, kliknite na znak ispred Kao objekt u i u popisu odaberite eljeni radni list. Kliknite na dugme Zavri i Excel ubacuje grafikon na odabrano mjesto :

Dodavanje/brisanje naslova grafikona Klikom na grafikon mijenja se sadraj glavnoga izbornika umjesto izbornika Podaci Excel ubacuje izbornik Grafikon. U novome izborniku prve etiri naredbe odgovaraju koracima u arobnjaku za izradu grafikona :

Izborom tree naredbe Odrednice grafikona otvara se okvir za razgovor Odrednice grafikona u kojemu moete upisati naslove grafikona i pojedinih osi polja Naslov grafikona i Os kategorije (X) i (Y).

Brisanje naslova s grafikona 1. U okviru za razgovor Odrednice grafikona oistite polje Naslov grafikona 2. Kliknite na dugme U redu

85

Skripta za informatiku

ili 1. Klikom mia oznaite naslov grafikona

2.

Pritisnite tipku Delete na tipkovnici.

Promjena boje pozadine 1. Kliknite na grafikon 2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Oblikovanje naredba Oznaeno podruje grafikona ili dvostruko kliknite na pozadinu grafikona. 3. U okviru za razgovor Oblikuj podruje grafikona u kartici Uzorci u podruju Povrina odaberite boju pozadine.

Promjena tipa grafikona Promjenu tipa grafikona moete izvriti na dva naina: 1. Kliknite na alat Vrsta grafikona u alatnoj liniji Grafikon

2.

Izaberite jedan od 18 osnovnih tipova grafikona. ili 1. U glavnome izborniku odaberite naredbu Grafikon - naredba Vrsta grafikona 86

Skripta za informatiku

Kopiranje i premjetanje grafikona


Kopiranje grafikona unutar istoga radnoga lista : 1. Kliknite na grafikon koji elite kopirati. Na rubnoj liniji grafikona pojave se mali crni kvadratii, to je znak da je grafikon oznaen. 2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Ureivanje - naredba Kopiraj 3. Oznaite mjesto gdje elite kopirati grafikon 4. U glavnome izborniku odaberite naredbu Ureivanje - naredba Zalijepi. Kopiranje grafikona u drugi radni list unutar iste radne knjige : 1. Kliknite na grafikon koji elite kopirati 2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Ureivanje - naredba Kopiraj 3. Odaberite radni list u koji elite kopirati grafikon 4. Oznaite mjesto gdje elite kopirati grafikon 5. U glavnome izborniku odaberite naredbu Ureivanje - naredba Zalijepi. Kopiranje grafikona u radni list unutar druge radne knjige : 1. Kliknite na grafikon koji elite kopirati 2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Ureivanje - naredba Kopiraj 3. Otvorite radnu knjigu u koju elite kopirati grafikon 4. Odaberite radni list u koji elite kopirati grafikon 5. Oznaite mjesto gdje elite kopirati grafikon 6. U glavnome izborniku odaberite naredbu Ureivanje - naredba Zalijepi. Premjetanje grafikona unutar istoga radnoga lista : 1. Kliknite na grafikon koji elite premjestiti 2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Ureivanje naredba Izrei 3. Oznaite mjesto gdje elite premjestiti grafikon 4. U glavnome izborniku odaberite naredbu Ureivanje - naredba Zalijepi. Premjetanje grafikona u radni list druge radne knjige :

87

Skripta za informatiku

1. 2. 3. 4. 5. 6.

Kliknite na grafikon koji elite premjestiti U glavnome izborniku odaberite naredbu Ureivanje naredba Izrei Otvorite radnu knjigu u koju elite premjestiti Odaberite radni list u koji elite premjestiti grafikon Oznaite mjesto gdje elite premjestiti grafikon U glavnome izborniku odaberite naredbu Ureivanje - naredba Zalijepi.

Promjena veliine grafikona


1. Kliknite na grafikon kojemu elite mijenjati veliinu. Na rubnim linijama prikau se crni kvadratii, to je znak da je grafikon oznaen.

2. Postavite pokaziva mia na jedan od crnih kvadratia na vrhovima grafikona i kada pokaziva promijeni oblik u dvosmjernu strjelicu, pritisnutom tipkom mia i povlaenjem mijenjajte oblik i veliinu grafikona.

88

Skripta za informatiku

PRIPREMA IZLAZA
Podeavanje margina
1. U glavnome izborniku odaberite naredbu Datoteka - naredba Postava stranice 2. U okviru za razgovor Postava stranice odaberite karticu Margine 3. Upiite eljene vrijednosti za lijevu, desnu, gornju i/ili donju marginu.

Ispis sadraja radnoga lista na jednome listu papira


U glavnome izborniku odaberite naredbu Datoteka - naredba Postava stranice 2. U okviru za razgovor Postava stranice odaberite karticu Stranica 3. U podruju Skaliranje odaberite mogunost Prilagodi: Napomena: Istom mogunou moete odrediti i drugaije postavke ispisa, na primjer 2 stranice iroko i dvije visoko: 1.

Primijetite da se izborom mogunosti Prilagodi: esto automatski promjeni veliina postotka uobiajene veliine u polju Prilagodi na:

Zaglavlje i podnoje

89

Skripta za informatiku

Namjena i svrha zaglavlja i podnoja u Excelu ista je kao i u Wordu, tj. informacije upisane u ta podruja vidljive su (i ispisane) na svim stranicama dokumenta. Excel nudi nekoliko oblika uobiajenih zaglavlja i podnoja. 1. U glavnome izborniku odaberite naredbu Datoteka naredba Postava stranice 2. U okviru za razgovor Postava stranice odaberite karticu Podnoje/Zaglavlje

3.

Kliknite na dugme sa strjelicom desno od polja ili Kliknite na dugme sa strjelicom desno od polja Podnoje 4. Izaberite zaglavlje iz popisa uobiajenih zaglavlja

Zaglavlje

Ispis raspona elija unutar jednoga radnog lista


1. 2. 3. Oznaite elije koje elite ispisati U glavnome izborniku odaberite naredbu Datoteka - naredba Ispis U okviru za razgovor Ispis, u podruju Ispii odaberite Oznaeno

4.

Kliknite na dugme U redu.

Ispis svih stranica aktivnoga radnog lista


1. 2. 3. Oznaite radni list kojega elite ispisati U glavnome izborniku odaberite naredbu Datoteka naredba Ispis U okviru za razgovor Ispis, u podruju Ispii raspon odaberite Sve

90

Skripta za informatiku

4. 5.

U podruju Ispii odaberite Aktivne listove Kliknite na dugme U redu.

Ispis cijele radne knjige ukljuujui sve njezine listove


1. 2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Datoteka - naredba Ispis U okviru za razgovor Ispis, u podruju Ispii odaberite Cijelu radnu knjigu.

3.

Kliknite na dugme U redu.

91

Skripta za informatiku

SADRAJ
UPOTREBA IT-A U SVAKODNEVNOME IVOTU..............................................................2

Gdje su raunari pogodniji od ljudi?................................................................................2 Gdje ljudi mogu biti pogodniji od raunara?...................................................................2
OSNOVNI POJMOVI............................................................................................ 3

Hardver, softver, informacione tehnologije.....................................................................3 to je PC?.........................................................................................................................3 Dijelovi osobnoga raunara.............................................................................................4 Radna svojstva raunara ...............................................................................................10 Softver - tipovi softvera.................................................................................................10 Upravljaki sistem.........................................................................................................10 Aplikacije.......................................................................................................................11 Grafiko korisniko suelje...........................................................................................12
RAUNARSKO OKRUENJE .................................................................................12

Osnovni pojmovi............................................................................................................12 to je radna povrina (Desktop)?...................................................................................14 to je dugme Start?........................................................................................................14 Ukljuivanje raunara....................................................................................................16 Radna povrina...............................................................................................................17 Rad s prozorima.............................................................................................................18
UPRAVLJANJE DATOTEKAMA...............................................................................20

Osnove upravljanja datotekama.....................................................................................20 Prozor Windows Explorera ...........................................................................................20 Kreiranje mapa i podmapa.............................................................................................22 Kopiranje i premjetanje................................................................................................22 Recycle Bin i brisanje datoteka......................................................................................24
WORDPAD..................................................................................................... 26

Spremanje dokumenta....................................................................................................27
PAINT.......................................................................................................... 29 OBRADA TEKSTA NA RAUNARU............................................................................32 UPOTREBA APLIKACIJE......................................................................................33

Pokretanje i zatvaranje aplikacije .................................................................................33 ........................................................................................................................................33 Opis radnoga prostora ...................................................................................................33 Otvaranje postojeeg dokumenta ..................................................................................35 Stvaranje novog dokumenta ..........................................................................................35 O spremanju dokumenta ...............................................................................................36 Prilagodba postavki........................................................................................................38
UNOS I UREIVANJE TEKSTA................................................................................41

Postupak unosa teksta....................................................................................................41 Oznaavanje teksta.........................................................................................................42 ........................................................................................................................................43 Ureivanje teksta...........................................................................................................43

92

Skripta za informatiku

Kopiranje, premjetanje, brisanje..................................................................................43 ........................................................................................................................................44 Traenje i zamjena.........................................................................................................44


OBLIKOVANJE.................................................................................................46

Zato oblikovanje...........................................................................................................46 Oblikovanje teksta.........................................................................................................46 Oblikovanje odlomka.....................................................................................................53 Oblikovanje stranice .....................................................................................................57


PRIPREMA ISPISA............................................................................................. 61

Pregled prije ispisa ........................................................................................................61 ........................................................................................................................................61 Ispis na zadanom pisau ................................................................................................61


RAD S MICROSOFT EXCELOM................................................................................62

Pokretanje Excela...........................................................................................................62 Ureivanje postavki.......................................................................................................64


ELIJE......................................................................................................... 66

O nainu unosa podataka ..............................................................................................66 Oznaavanje elija.........................................................................................................67 Redovi i stupci...............................................................................................................69


UREIVANJE PODATAKA.....................................................................................71

Radni list........................................................................................................................72 Formule i funkcije..........................................................................................................73 Adrese elija..................................................................................................................74 Oblikovanje....................................................................................................................78


GRAFIKONI.................................................................................................... 83

Kreiranje grafikona .......................................................................................................83 Kopiranje i premjetanje grafikona................................................................................87 Promjena veliine grafikona .........................................................................................88
PRIPREMA IZLAZA............................................................................................ 89

Podeavanje margina ....................................................................................................89 Ispis sadraja radnoga lista na jednome listu papira .....................................................89 Zaglavlje i podnoje ......................................................................................................89 Ispis raspona elija unutar jednoga radnog lista ...........................................................90 Ispis svih stranica aktivnoga radnog lista......................................................................90 Ispis cijele radne knjige ukljuujui sve njezine listove ...............................................91 SADRAJ......................................................................................................................92

93

Anda mungkin juga menyukai