I Vjeba Proitaj tekst i navedi svoje miljenje da li svaki poetak mora biti na ovaj nain ispitan, sa ovom formom

zapitanosti ta? Poto je dat odgovor na to ta, usmjeri svoju misao o istom na druge oblike zapitanosti npr. kako je nastala logika, kada, gdje...! ta je logika? Ime i pojam 1 Logika - gr.- govor, rije, um, nauka; -glagol oznaava radnju, sabiranja povezivanja raznolikog u cjelinu; filozofska disciplina koja putem miljenja dolazi do istine ta je filozofija? Filozofija - gr. filosofija-ljubav prema mudrosti; u svakodnevnom govoru ee je prisutna rije filozofija (uticaj njemakog) umjesto filosofija. Sama filozofija teko se odreuje, definie. Karakteristike filozofije koje Adorno navodi u Uvodu u filozofiju su: 1) Predmet filozofije je sve to jeste (bitak, bivstvovanje, gr. lat. sum, esse, njem. sein-tri znaenja koja proizlaze iz promjene glagola sein-ivjeti, izrastatati, prebivati)2 2) Specifinost filozofije je u pojmovnom miljenju ( a u pojmu uvijek ima neto nepojmljeno)
1 2

pojam- ono bitno, to ini to to jeste tim to jeste ono to je sve i nita, to izmie naoj spoznaji tako da se na pitanje ta je bitak uvijek odgovaralo biem ( kako je naglasio Hajdeger) koje je trebalo da bude sutina sveg to jeste, tako da se sad treba suoiti sa zaboravom bitka; bie ili bivstvujue ( gr. )ono to jeste;bit- (lat. essentia) ono to ini to to jeste tim to jeste, ono trajno, vjeno sve do okreta u savremenoj filozofiji gdje je egzistencija primarnija i ona odreuje esenciju.

3) Specifinost filozofije je u terminologiji; 4) Svaka filozofija je odraz duha vremena;

II Vjeba Aristotel je u djelu Nikomahova etika izrekao misao da je poetak vie od polovine neke cjeline. Hajdeger je govorio o teini kraja (mjesta), kao nepretecivo dovrenog poetka u koji smo baeni. Pokuaj izraziti svoj stav o navedenoj misli! Filozofija je uvijek poetak, jer pitanje o bitku (bivstvovanju, stvarnostkako je do sada ovjek zamiljao sve to jeste) mora biti prezentno. Predmet filozofije je sve to jest i on oteava definisanje i odreenje filozofije. Predmet nije nikad neposredno dan. Dok druge nauke imaju jasno preciziran predmet, metod, vidljiv napredak, filozofija ima muku poetka. III Vjeba Adorno je isticao u Uvodu u filozofiju kako je cilj filozofije da upoznajui istoriju miljenja- misli ono to jo nije miljeno, ono to izmie miljenju. Danas smatraju da bi njen cilj morao biti jasan, da ona mora biti traenje samo, traenje bitka.3 Traenje je neophodno, jer se razumijevanje, tumaenje zasnivaju na tome. Odvoenje neeg natrag na njegovo mesto (Ort) mi nazivamo raspravljanjem (Errterung). Objanjavanje i tumaenje temelje se na raspravljanju. (Hajdeger, 2003 :412) Kako se moe tumaiti, raspravljati o traenju? IV Vjeba Kada proita odgovor na pitanje, zapitaj se da li je dosadanje miljenje moglo ovjeka odvesti na traeno mjesto istine? ta je miljenje?
3

Nevolja mjesta se mora uoiti. Stoga Hajdeger pita: gdje je istina, gdje je vrijeme, imaju li oni mjesto. Da li je to gdje nedostupno naem miljenju, sakriveno znanju? Mesto skuplja. Skupljanje sklanja u ono to je skupljeno u njegovu sutinu. [...]. Otkud dolazi sutina? Gde treba da je traimo?

Osnovna crta dosadanjeg miljenja4 bila je predstavljanje koje se izvodilo u -u i iji je cilj bio da pojedinani predmet odnosno konkretno bie uini svima pristupanim u njegovoj neposrednosti. V Vjeba Proitaj tekst i navedi koje pitanje se danas pojavljuje kao problem? Bez pitanja nema miljenja. Istorija filozofije istorija pitanja ta je sutina svih stvari? ta se nalazi iza promjenljivog? ta je ovjek? Koje bie predstavlja bitak? ta je ispravno i emu treba teiti da bi se postiglo blaenstvo ili uitak? Nerijeena pitanja, problemi nicali su i nestajali, a nain da se uoi problem ne postoji.

VI Vjeba Poslije odgovora o istini koja su se smjenjivala u istoriji pokuaj otkriti ta je to to izmie miljenju kad postavi pitanje? Istina za ranu grku misao istina je bila neskrivenost ; u kosmolokom razdoblju- Elejska kola -Parmenidistina je bitak otkriven miljenjem; u antropolokom razdoblju-sofisti zastupaju relativizam istine; Sokrat - istina ima univerzalni karekter ako se trai induktivno-dijalektikom metodom; Platon -istina je u idejnom svijetu; Aristotel - istina je istost, podudaranje, teorija korespondencije ; mjesto istine postao je iskaz, sud; u novovjekovnoj filozofiji - Dekart- istina postaje izvjesnost subjekta; Hegel- istina je cjelina organsko jedinstvo (pupoljak, cvijet, plod);
4

Kritikujui miljenje Hajdeger istie da je to bila njegova osnova karakteristika. Miljenje drugog poetka mora iskuavati bezdan ono nita to i nauci i filozofiji izmie. Kada se napuste zakoni logike treba potovati, istie Hajdeger, novo pravilo- prikladnosti kazivanja koje ukljuuje strogost razmiljanja, tedljivost rijei i brigu o kazanom .

Nie- ovjeku je potrebno utoite od istine - svijet umjetnosti; pragmatizam- Pers, Dems i Djui istina se mora potvrditi u djelu, kriterijum istine praktina korist; Hajdeger- pitanje o biti istine treba postati pitanje o istini biti; mora se traiti mjesto biti, sutine to je nemogue bez postavljanja i novog obraanja onom to se uvijek predstavljalo kao sve to jeste, samoj stvarnosti, bivstvovanju (Sein); potrebno je miljenja koje nee bit predstavljanje; novo obraanje onom miljenom - korakom nazad korak nazad kree iz metafizike u sutinu metafizike, a zaboravljena diferencija izmeu bitka ili bivstvovanja (Sein) i bia ili bivstujueg (Seiende) vodi u ono o emu se nije razmiljalo.

VII Vjeba
Zapamti i objasni ime osnovnim filozofskim disciplinama. Na primjeru metafizike gdje se objasnilo kako je njeno pitanje moglo biti i zato je uopte ono to biva a ne ak nita, pokuaj raspraviti i pitanja u okviru drugih navedenih filozofskih disciplina?

Filozofske discipline Metafizika filozofska disciplina ( gr. iza i -pojavljivanje

u cjelini, ono to biva kao takvo u cijelom)- ta je sutina svih stvari? ta je uzrok svih stvari? ta je iza pojavnog? Ontologija-filozofska disciplina - to on- bie; -govor, rije, um; ta je sutina bia? Gnoseologija- filozofska disciplina - gr.gnosis-spoznaja; nominalni osniva Don Lok, Ogledi o ljudskom razumu- ta mogu znati, koje su granice spoznaje i koji su popratni inioci spoznaje? Etika filozofska disciplina - gr.ethos- mjesto stanovanja, obiaji, navike; ta je ispravno, dobro? Estetika fil. disciplina - nominalni osniva Aleksandar Baumgarten- nia senzitivna sposobnost; ta je problem lijepog? Logika- gr.- govor, rije, um, nauka; -glagol -sabiranje, povezivanje raznolikog u cjelinu -filozofska disciplina koja putem miljenja dolazi do istine; VIII Vjeba

Prvi logiki spis Aristotelov Organon imao je cilj da miljenje sigurno vodi istini, a samim tim otkriu bitka. Da li sadraj djela upuuje na sam metod dolaska do istine? Poznata je Aristotelova misao koja moe pomoi prilikom traenja odgovora 'da je sam poetak vie od polovice neke cjeline i rasvjetljava mnoge stvari...jer ako je postavak istinit, sve su injenice u skladu sa njim, ako je laan, injenice su ubrzo u nesaglasju s njim.' ( Aristotel,1982:12) Organon( ) - Aristotel Organon ine ovi spisi: 1. O kategorijama tj. uenje o osnovnim oblicima bia i miljenja 2. O tumaenju u kom Aristotel izlae uenje o stavu, o sudu i o modalnim iskazima 3. Prva analitika u kojoj Aristotel izlae svoje uenje o zakljuivanju tj. Silogistiku 4. Druga analitika u kojoj je izloeno uenje o dokazivanju, o definiciji i klasifikaciji i saznavanju na osnovu principa 5. Topika sadri uenje o dijalektikom ili vjerovatnom zakljuivanju i dokazivanju 6. O sofistikim pobijanjima sadri analizu i kritiku sofistikih tj. prividnih i lanih dokaza IX Vjeba 1. Razmisli ta je ono to ini neki predmet tim predmetom! ta5 neku au ini aom? 2. Da li je problem filozofije i nauke u tome to nisu prodirali u bit stvari, to se nisu pitale o nita? X Vjeba Razmisli kako je nastala logika? ta je uslovilo njen nastanak?
Novo, a uvijek isto, u filozofiji, miljenju, istini, uslovljeno je uvijek pitanjem koje izvire ili iz uenje, ili iz sumnje. Nain postavljanja pitanja otkriva duh vremena koje pita. Grki duh postavlja pitanje ta' jer tek sa Hajdegerom postaje jasna razlika izmeu 'to je' i 'ja sam'.uenje je bilo raspoloenje unutar kojeg je grkim filozofima bilo zagarantovano odgovaranje bitku bia. Posve je druge vrste ono raspoloenje koje je odredilo da miljenje postavi na nov nain tradicionalno pitanje o tome to je bie ukoliko ono jeste, i da tako zapone novo doba filozofije. Kod Dekarta je pitanje, naglaava Hajdeger, doivjelo modifikaciju, jer je sumnja raspoloenje iz kog ono izrasta. Samo pravilnim postavljanjem pitanja se, po Hajdegeru, otvara filozofska istina i obraa se oblasti miljenog, istoriji filozofije. Nova pitanja imaju i nov oblik zapitanosti i raspoloenja koja izviru iz opasnosti.
5

Hajdeger istie da je logika izum nastavnika, a ne filozofa. Pitanja koja postavlja Hajdeger su kako postaje sutina miljenja, kako dolazi do iz-stupanja i na-stupanja i kako taj kao um i razum dolazi do gospodarenja nad bitkom u poetku grke filozofije. Hajdeger upozorava da spoznaja odnosa -a i -a na kraju grke filozofije kod Platona i Aristotela treba biti jasna i u tom cilju ponovo propitana. Iz-stupanje logosa i njegovo prethodno spremanje za sudilite nad bitkom deava se jo unutar grke filozofije. To je kraj te filozofije, ali kod Grka, rije kraj znaila je i mjesto. Kraj koji prua boravite ovjeku, ali ga on sam mora izgraivati za stanovanje u kom nee samo prebivati ve i boraviti. Bez tog otkria nema izvornog poetka. Menjanje bia od -a u -u izdejstvovava ak jednu od sutinskih formi kretanja u kojima se odvija istorija Zapada uopte, a ne samo istorija njegove umetnosti. Sada valja isleivati ta odgovarajue pretumaivanju -a biva od logosa. Otvaranje onoga-to-biva deava se u logosu kao sabiranju (zbiranju). To sabiranje (zbiranje) izvorno se ispunjava u jeziku (govoru). Zato logos postaje merodavno odreivanje sutine govora (zborenje). Jezik, kao ono to se izgovara i kazuje, i ono to se ponovo moe kazivati i dalje kazivati. U njemu se iri ouvavana istina i to tako to se ne svaki put naroito razabira (doivljava) samo ono-to-je-u-sabiranju-izvorno-otvoreno-to-biva. U onome to se dalje kazuje istina se tako rei odvaja od onoga to biva. To moe ii tako daleko da naknadno kazivanje postaje puko deklamovanje [...]. U tome lei: odluivanje o onome to je istinito vri se sada u raz-pravljanju (raspravljanju) izmeu tanog kazivanja i pukog deklamovanja. Logos u smislu kazivanja i iskazivanja postaje pak podruje i mesto u kome se sada odluuje o istini, to jest izvorno o neskrivenosti onoga to biva i time o biu onoga to biva. Poetni je logos-kao-sabiranje deavanje neskrivenosti, u njoj se osniva (utemeljuje, obrazlae) i njoj (je duan da) slui. Sada je logos-kao-iskaz, obrnuto mesto (stanite) istine u smislu tanosti. Dolazi do Aristotelove postavke prema kojoj je logos kao iskaz ono to moe biti istinito ili lano. Istina, izvorno, kao neskrivenost, neko deavanje samoga onog vladajueg to biva, i kojom upravlja sabiranje, postaje sada svojstvo logosa. Time to postaje svojstvo iskaza, istina ne menja samo svoje mesto, ona menja i svoju sutinu. Posmatrano (polazei) od iskaza, ono to je istinito postie se onda kada se kazivanje pridrava onoga o emu se iskazuje, kada se iskaz upravlja prema onome to biva. Istina postaje tanou logosa. Time logos iz-stupa iz izvornog zadravanja u deavanju neskrivenosti, i to tako to se sada (polazei) iz njega, i unatrag prema njemu, odluuje o istini i time o onome to biva, ve ak i, najpre o biu. Logos je sada , kazivati neto o neemu. Ono o emu se kazuje jeste svagda ono to lei u osnovi 6

iskaza, ono to lei pred njime, (subjectum). Posmatrano (polazei) od logosa kao onog to osamostaljuje u iskaz, proizlazi bie kao to pred-leanje. (To odreenje bia se kao i u pogledu svoje mogunosti prethodno obrazuje u -u. Samo vladanje, koje izrasta od sebe, moe se kao prisustvo odreivati u izgledanje i pred-leanje). U iskazivanju se ono to lei u osnovi moe prikazivati na razne naine [...]. Poto se ona kao naini kazivanja-biti crpi iz logosa- a iskazivati je -odreenja bia onoga to biva nazivaju se , kategorije. (Hajdeger,1976 :197) Cilj od tada, po Hajdegeru, ontologije bilo je uenje o kategorijama. Istorija bitka se stapa sa istorijom istine. U obliku iskaza i sam logos je postao neto to se moe prethodno nalaziti. Otuda se namee misao, istie Hajdeger, da put do istine treba shvatiti kao , kao orue lako za rukovanje. Hajdeger smatra da su te promjene omoguile pojavu logike. Od tog trenutka postaje , istina tanost, a logos postaje iskaz, mjesto istine. Dosadanji pojam bitka, po Hajdegeru, nepotpun je za imenovanje svega onoga to 'jeste'. Pogreno tumaenje miljenja, i pogrena upotreba pogreno tumaenog miljenja, moe se prevladati samo nekim pravim i izvornim miljenjem i niime drugime. Ponovno osnivanje (utemeljivanje, obrazlaganje) jednog takvog miljenja zahteva pre svega drugog vraanje na ispitivanje sutinskog odnoenja miljenja prema biu (bitku), a to znai razvijanje ispitivanja bia (bitka) kao takvoga. Prevazilaenje tradicionalne logike znai ne ukidanje miljenja i ovladavanje pukih oseanja, ve izvornije, stroe, biu (bitku) pripadajue miljenje.( Hajdeger, 1976: 135)

Literatura Aristotel. 1970. Organon. Beograd: Kultura. Aristotel . 1982. Nikomahova etika. Zagreb: Sveuilina naklada Liber. Hajdeger, M. 1976. Uvod u filozofiju. Beograd: Vuk Karadi. Hajdeger, M. 2003. Putni znakovi. Beograd: Plato.