DANI PROMETNICA 2013

Mjerenja, ispitivanja i monitoring na prometnicama

Seminar strunog usavravanja u graditeljstvu

ANALIZA SIGURNOSTI NA ELJEZNIKO-CESTOVNIM PRIJELAZIMA

Georg Davor Lisicin, Igor Novaid

HRVATSKI AUTOKLUB, Avenija Dubrovnik 44, 10010 Zagreb

24. 25. listopada 2013. Split

Sadraj

Uvod Analiza sigurnosti prometa na eljeznikocestovnim prijelazima Meunarodna praksa i iskustva EU direktive i smjernice Zakljuak

24. 25. listopada 2013. Split

Uvod

eljezniko-cestovni prijelazi u razini jesu kolizijske toke eljeznikog i cestovnog sustava na kojima esto dolazi do izvanrednih dogaaja odnosno prometnih nesreda s uglavnom tekim posljedicama i smrtnim ishodom ili tekim ozljeivanjem

24. 25. listopada 2013. Split

Uvod - motivacija

24. 25. listopada 2013. Split

Analiza sigurnosti prometa na eljeznikocestovnim prijelazima

Nain osiguranja eljezniko-cestovnih prijelaza dinamika rjeavanja (podizanja razine osiguranja) CP-a
Godina/nain osiguranja Prometni Znakovi+ Trokut Preglednosti automatski/meha niki tehniki ureaji osiguranja Ukupno

2005 1096

2007 1080

2010 1055

2013 923

458

466

487

531

1554

1546

1542

1514

U Hrvatskoj je na gotovo 70% CP-a jo uvijek relativno nepovoljno stanje sigurnosti eljeznikog i cestovnog prometa 24. 25. listopada 2013. Split

Sigurnost prometa na eljezniko-cestovnim prijelazima

24. 25. listopada 2013. Split

Sigurnost prometa na eljezniko-cestovnim prijelazima

24. 25. listopada 2013. Split

Posljedice prometnih nesreda na CP

Godina Ukupno prometnih nesrea 2001. 81.911 2002. 86.611 2003. 92.102 2004. 76.540 2005. 58.132 2006. 58.283 2007. 61.020 2008. 53.496 2009. 50.388 2010. 44.394 2011. 42.443 Ukupno 705.320

Ukupno prometnih nesrea na CP

578

530

517

487

454

496

514

415

462

409

376

5.238

Udjel (%)

0,706%

0,612%

0,561%

0,636%

0,781%

0,851%

0,842%

0,776%

0,917%

0,921%

0,886%

0,743%

Potreba za realnim pokazateljima, odnosno usporedbi apsolutnih i relativnih podataka o broju prometnih nesreda

24. 25. listopada 2013. Split

Posljedice prometnih nesreda na CP

Odnos ukupnog broja poginulih osoba u cestovnom prometu i na CP

24. 25. listopada 2013. Split

Sigurnosni aspekti koritenja CP-a s ocjenom stanja

Program rjeavanja eljezniko-cestovnih prijelaza u Republici Hrvatskoj Nacionalni program eljeznike infrastrukture Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa Program graenja i odravanja javnih cesta
=> pokazatelji sigurnosti prometa na CP-ima upuduju na nezadovoljavajude stanje.

24. 25. listopada 2013. Split

Meunarodna praksa i iskustva EU direktive i smjernice

Akcijski plan EU 2011.- 2020. [14] i Direktiva o upravljanju i sigurnosti cesta *9+ nalau aktivne i standardizirane metode i konkretne prijedloge za uklanjanje mogudih nedostataka na mjestima prometnih nesreda. Direktiva o sigurnosti eljeznikog prometa u V. Poglavlju, s druge strane, takoer nalae potrebu za istragom i donoenjem sigurnosnih preporuka, posebice u sluaju tekih nesreda s poginulim osobama *10+

24. 25. listopada 2013. Split

Projekt SELCAT

24. 25. listopada 2013. Split

Projekt SELCAT

Uestalost koritenja CP u razini

24. 25. listopada 2013. Split

Projekt SELCAT

Nesigurnost vozaa na CP-ima koji nisu opremljeni tehniko- sigurnosnim sustavom

24. 25. listopada 2013. Split

Projekt SELCAT

Pogreno tumaenje trepdudih crvenih svjetala

24. 25. listopada 2013. Split

Mogudnosti poboljanja

Okvir za multidisciplinarni pristup problemu Program procjene sigurnosti eljeznikocestovnih prijelaza Zakon o sigurnosti i interoperabilnosti eljeznikog sustava, NN 82/2013

24. 25. listopada 2013. Split

Program procjene sigurnosti eljeznikocestovnih prijelaza

Medotologija testiranja - AHP Analitiki hijerarhijski proces Procjena sigurnosti sa stajalita svih korisnika CP-a, vozaa , strojovoe i pjeaka

24. 25. listopada 2013. Split

Program procjene sigurnosti eljezniko-cestovnih prijelaza

Modeli grupiranja kriterija (parametara) sigurnosti po kategorijama

Prostorna i vremenska izvedba

Dnevna preglednost (vidljivost)

Razina sigurnosti CP (procjena)

Pristupanost

Nona preglednost (vidljivost)

24. 25. listopada 2013. Split

Program procjene sigurnosti eljezniko-cestovnih prijelaza

Prostorna i vremenska izvedba Vremenska izvedba (faze)

Prostorna izvedba

irina i duljina CP

Duljina pjeakog prijelaza

Pjeaki otoci i staze za pjeake

Uinkovitost zelene faze

Uinkovitost crvene fazezatitno vrijeme

Broj kolosijeka - smjer prometa Broj i irina prometnih traka ceste - smjer prometa

Duljina i frekvencija zatvorenosti CP

Broja faze za pjeake i vozae

Toke kolizije vlak-automobilpjeaci Materijali i stanje kolnika i kolosijeka odravanje Vertikalni zavoj ceste i nagib pruge

Sihroniziranost u mrei prometnica

Osiguranje CP polubranici ili branici, uvar

Prostorna i vremenska izvedba prijelaza (23% udjela u ocjeni)

24. 25. listopada 2013. Split

Program procjene sigurnosti eljezniko-cestovnih prijelaza

Dnevna preglednost (vidljivost) (20 % udjela u ocjeni)

Dnevna preglednost (vidljivost)

Minimalna udaljenost vidljivosti

Trokut preglednosti

Vidljivost i stanje horizontalne signalizacije

Svjetlosna signalizacija

Vidljivost i stanje vertikalne signalizacije

irina i nain izvedbe pjeakog (biciklistikog) prijelaza

24. 25. listopada 2013. Split

Program procjene sigurnosti eljezniko-cestovnih prijelaza

Nodna preglednost (vidljivost) (39%udjela u ocjeni)

Nona preglednost (vidljivost)

Stanje osvjetljenosti

Trokut preglednosti

Minimalna udaljenost vidljivosti

Svjetlosna signalizacija

Vidljivost i stanje horizontalne signalizacije irina pjeakog (biciklistikog) prijelaza

Vidljivost i stanje vertikalne signalizacije

24. 25. listopada 2013. Split

Program procjene sigurnosti eljezniko-cestovnih prijelaza

Pristupanost (18% udjela u ocjeni)

Taktilne staze

Uputeni rubnjaci

Zvuni signali

Prepreke za pjeake

irina staza i rubnjaka

Pristupanost

24. 25. listopada 2013. Split

Primjena metode AHP u koracima:

1. razvije se hijerarhijski model problema odluivanja prioriteta vede vanosti s ciljem na vrhu, kriterijima i potkriterijima na niim razinama te alternativama na dnu modela; 2. na svakoj razini hijerarhijske strukture u parovima se meusobno usporeuju elementi te strukture, pri emu se preferencije donositelja odluke izraavaju uz pomod odgovarajude skale (Saatyeva skala relativne vanosti *18+) koja ima 5 stupnjeva i 4 meustupnja verbalno opisanih intenziteta i odgovarajude numerike vrijednosti za njih u rasponu 1 do 9; 3. iz procjena relativnih vanosti elemenata odgovarajude razine hijerarhijske strukture problema pomodu odgovarajudeg matematikog modela izraunaju se lokalni prioriteti (teine) kriterija, potkriterija i alternativa, koji se zatim sintetiziraju u ukupne prioritete alternativa; 4. provodi se analiza osjetljivosti.

24. 25. listopada 2013. Split

Primjena metode AHP

vanost (teinski udio) wmj opdeg kriterija Aj povezanog s opdim makrokriterijem Cm; vanost (teinski udio) opdeg makrokriterija Cmkoji doprinosi cilju (razina sigurnosti)

24. 25. listopada 2013. Split

Primjena metode AHP

ajk = wj/wjk , gdje je wj teina povezana s kriterijem j i wk s kriterijem k , tada vrijedi sljedede: ajj=1, ajk=1/ajk (uzajamnost odnosa nuan za osiguravanje simetrije procjene raspostranjenosti), aji*aik=ajk (odnos konzistencije).

Ako je w vektor teine wi, moemo dokazati da je:

Aw

nw
j

aij w j

nwi

1 n

a ij w j
j

24. 25. listopada 2013. Split

Primjena metode AHP

izraun indeksa konzistencije

CI RI

CR
gdje je: indeks konzistencije

0,1

lmax n CI n-1
: u sluaju idealne konzistencije (lmax = n) CI=0, RI je sluajni indeks. On predstavlja prosjenu vrijednost CI za kvadratnu, pozitivnu i simetrinu matricu reda n sluajno generiranu; vrijednosti za RI su poznate u funkciji n

24. 25. listopada 2013. Split

Primjena metode AHP

kompozitni indeks sigurnosti

razina sigurnosti CP izraunava se kroz vrijednost ponderiranog prosjeka, odnos meu kriterijima (parametrima) nije uzet u izraun (tj. kombinacija uinaka od dva ili vie kriterija nije uzeto u obzir kod izrauna).

Indeks sigurnosti
m

m j

(w j

A)
j

Gdje je : teina (udio) opdeg kriterija Aj povezanog s glavnim makro-kriterijem Cm teina (udio) glavnog makro-kriterija Cm koji pridonosi opdem cilju (razina sigurnosti)

24. 25. listopada 2013. Split

Primjena metode AHP

indeks makrokriterija (kategorija parametara)

m j

m j

w A

za kriterij j odreuje se i radi lakeg odreivanja karakteristika koje moraju biti poboljane

24. 25. listopada 2013. Split

Zakljuak

provedba meunarodnih komparabilnih testova konkretne mjere i preporuke za poboljanje pojedinog CP sustavno pradenje incidenata i nesreda na CP kako bi se mogli kvantificirati uinci uvoenja pojedinih poboljanja

24. 25. listopada 2013. Split

HVALA NA POZORNOSTI
Georg - Davor lisicin, dipl.ing e-pota: lisicin@hak.hr Igor Novai, dipl.ing. e-pota: novacic@hak.hr

Hrvatski autoklub, Zagreb, Av. Dubrovnik 44

24. 25. listopada 2013. Split