VELEUILITE U VARADINU Odjel Graditeljstva

Marko Zidari, Tomislav Fitrek, Goran Oreki Kolegij: Prostorno planiranje i urbani am MEZOPOTAMIJA !"M#$%&!K# &%'

(ara)din, studenog *+,-.

VELEUILITE U VARADINU Odjel Graditeljstva

Kolegij: Prostorno planiranje i urbani am MEZOPOTAMIJA !"M#$%&!K# &%'

Predmetni nastavnik: %ntonia /ogadi dia.

!tudenti: Marko Zidari Tomislav Fitrek Goran Oreki

(ara)din, studenog *+,-.

Sadr aj!

"# Uv$d Ovim seminarskim radom proi emo kroz povijest planiranja gradova koji su se smjestili na podruju Mezopotamije. Gradovi: UR, URUK, AGA , K! predstavljaju jedne od najstariji"

gradova za koje danas znamo. #a podruju Mezopotamije tako$er smjestila se jedna od najrazvijeniji" i povijesno najzanimljiviji" %iviliza%ija &'umerani&. %iviliza%iju na podruju graditeljstva. Graditeljstvo o(u"vaa sva podruja )ivota i rada nastala dru*tvenim raslojavanjem. U svr"u njezine regula%ije u okviru sveukupnog +unk%ioniranja dru*tva razvio se ur(anizam. Ur(anizam kao koordinirajua dis%iplina graditeljske djelatnosti. On je ponajprije (io usmjeren na u)e podruje gradova *to je ujedno i glavni zadatak ovog seminara, gdje emo se (azirati na u)a podruja ur(aniza%ije i planiranja gradova. 'revna ar0itektura u Me opotamiji je bila u povijesnom ra voju oko *1 stoljea. 2 aluvijalnim ravni3ama Tigrisa i "u4rata, kamen i drvo pogodni a gradnju su rijetki. 'olo je, me5utim, obilje glina, koja se, komprimirana u kalupima i suena na sun3u ili pei, donosila 3iglu a sve vrste struktura. Osim masivni0, kula6 utvrda, 0ram kompleksi i pala7e su i vrsne gra5evine, 0ramovi su tipi7na a babilonsku ar0itekturu i asirske pala7e. Zgrade su podignute na sirovim 3igla6plat4ormama, svaka prema svojoj va)nosti, a glavni su sveti 0ramovi 8 igurati,8 umjetne planine koje se sastoje od eta)a, pravokutni0 stepeni3a koje su porasle od broja jedan do sedam tokom me opotamske povijesti. Osim utvrda i igurata, i gradnje svi0 vrsta bile su raspore5ene oko veliki0 i mali0 dvorita, prostorije uski0 i debeli0 idova, koji su nosili ba7vaste svodove od 3igli, a ponekad i kupole. %r0itektura je u Me opotamiji, be ob ira na ra ne epo0e i dr)ave koje su se u Me5urije7ju smjenjivale, imala ajedni7ke 3rte. Pored upotrebe luka, svoda i kupole, ovoj ar0itekturi su poseban pe7at davali utvr5eni gradovi na obalama "u4rata i Tigrisa, koji prvi put u 0istoriji ljudskog drutva odre5uju jedan smiljen obrambeni sistem, sastavljen od moni0 bedema i kula. teta (i (ila ne spomenuti tu

%# P$vijes&i 'r$st$r Me($'$ta)ije'$ta)ije Prostor Me oopotamije se)e daleko i van u)eg podru7ja i me5u dviju rijeka, prote)e se i me5u rubni0 dijelova #ranskog gorja i %rapske pustinje, od Per ijskog aljeva na jugoistoku do armenskog visoravni na sjevero apadu. !jeverna Me opotamija ra vu7eno je brdovito podru7je s usje7enim dolinama

rijeka i pote ima pustinje i stepe. !rednja i ju)na Me opotamija naplavno je podru7je veliki0 rijeka u ravni3i, puno mo7varni0 panjaka. Prema per ijskom aljevu Me opotamija postaje 7vrstim tlom. avrava lagunom, koja tijekom tisuljea sve vie

slika ,. prostor Mezopotamije

-rve seoske kulura nestaju u sjevernoj Mezopotamiji jo* u do(a mezolitika. #ji"ova su stani*ta rasuta po (re)ulj%ima u podno)ju gorja i na ru(nim terasama uz rijene doline. .u se izme)u gorski" kamenjara na naplavni" podruja prote)e pojas umjerene plodnosti. U slojevima maselja (rojni" telova nalaze se svjedoanstva kulturnog napretka od nelotika do (alkolitika. #akon nekog vremene postepeno i na podruju je)ne Mezopotamije poinje kultiviranje naplavni" pa*njaka odnosno nastaju prvi gradovi.

Gledano 3ivili a3ijski !umerani na jugu stvaraju najstariju visokora vijenu kulturu 9 gradovi 2r, 2ruk, "rida, $ipur, Ki i :aga,nakon doseljavanja semita mo se premjeta u %kad, te na kraju u ujedinjeno !umersko;%kadsko kraljevstvo 9 2r i :aga<

*# Materijali + ar,ite-t+ri Me($'$(a)ije 2 ar0itekturi, Me opotamija je dala 7ovje7anstvu svoj najvei doprinos pronalaskom konstruk3ije luka, svoda i kupole. 2pravo bog toga to je na podru7ju nekadanje semeranske i babilonske dr)ave gotovo jedini gra5evinski materijal bila emlja, od koji su se pravili 3rijep i opeku. Osnovni materijal je emlja od naplava "u4rata i Tigrisa. Od nje se pravio 3rijep i pe7ena opeka. (eli7ine i dimen ije opeke bile su ra li7ite. /ilo i0 je najvie kvadratni0 i pravokutni0. 'imen ije kvadratni0 kretale su se od -+ do -= 3m po strani3i, debljine =,> do ,+ 3m. Pravokutne su imale od *- do -* 3m irine, -, do -> 3m du)ine i oko = 3m debljine. 2 ovoj ar0itekturi primjenjivane su bile i plan konveksne opeke, kod koji0 je jedna strana bila aobljena. 'u)ina ida mjerila se brojem opeka, a visina brojem slojeva. Osim ovi0 obi7ni0 vrsta pravljene su i opeke ra li7iti0 oblika: u obliku isje7ka kruga, dijela prstena, itd. Opeke bile su bojene, a sadr)avale su naj7ee ornamente u vidu ro ete, ili su opeke a oblaganje slagane u vidu 4igural ni0 kompo i3ija. Kamena je bilo u sjevernom dijelu Me opotamije, u %siriji. Osim kamena, u %siriji je bilo i alabastera, koji se upotrebljava upotrebljavao a oblogu, a u skulpturi naro7ito a relje4e. Openito, kamen se a temelje, oblaganje, poplo7avanje uli3a, dovratnike i portale. emljani malter ili bitumen, koga je u prirodnom

Kao malter upotrebljavan je

stanju bilo u ogromnim koli7inama u Me opotamiji. .# Ur/a&i(a) Me($'$ta)ije (isoko ra vijene kulture i urbani am me5usobno su uvjetovani. Grad postaje to7ka kon3entra3ije gospodarske, politi7ke i vjerske moi drutva. ?eri0on i @atal AuBuk su prete7e kasniji0 gradova.

Gradovi Me opotamije kon3entriraju se u - skupine koje se poklapaju sa sredinjim podru7jima naseljavanja politi7ki i kulturno vodei0 naroda. ju)na skupina ; !umerani od -=++ g.p.n.e. grade gradove 2r, "ridu, 2ruk, $ipur, :aga i :arsa< sredinja skupina 9 %ka5ani i /abilon3i grade: Ki, !par, %kad, Mari,

/orsipu i /abilon< sjeverna skupina 9 %sir3i grade: %ur, Kal0u, $inivu i 'ur Carakin. !umerski tip D0ramskog gradaE predstavlja najstariji sa7uvani model grada. Zidine grad su ovalne 4orme, u sreditu se nala e pala7e i sakralne gra5evine. 2li7na mre)a je proi voljnog toka sa 7estim slijepim avre3ima. Glavne rgade su orjentirane prema stranama svijeta, ali nisu u me5usobnom pravilnom odnosu. Gradom dominiraju stepenasti tornjevi 9 igurati. Plan grada 2ra je najstariji sa7uvan plan grada. %sirski gradovi su pravilniji, prilago5eni kon4igura3iji emljita. Glavne pala7e i 0ramovi grupirani su u rub gradski0 idina kao tornjasto pove ane skupine pove ane s gradskim bedemom i vodenim putem. Gradovi imaju oblik pravokutnika 7iji su vr0ovi orjentirani prema stranama svijeta, uli7na mre)a je paralelna s gradskim bedemima. 2svajanje uli3e kao na7ela reda stvara pretpostavku a planiranje grada. /abilonski urbanii am ujedinjuje sumersku i akadsku tradi3iju s na7elima %sira3a. Karakteri ira ga geometrijski raspored 3jeline, sredinji polo)aj glavnog svetita, te eks3entri7an polo)aj pala7e koja je poput utvrde spojena s gradskim bedemom i vodenim putem. Glavne uli3e slijede geometrijsku mre)u, dok pojedina7ne gradske 7etvrti nemaju nikakav planski raspored. Prvi put se u uli3i pro3esije svjesno oblilkuje uli7ni prostor kao monumentalni gradski pote . /abilon svojom veli7inom od oko =,F km*, te 7injeni3om da su se njegova predgra5a spojila s obli)njim gradovima /orsipom i Kiom predstavlja jedinstveni gradski krajolik u 3ijeloj anti3i. 0#Sta)/e&e 1etvrti )e($'$ta)s-i, 2rad$va !tambene 7etvrti me opotamijski0 gradova ra vijaju se be 7vrstog

na7ela reda, tek %sir3i uvode susrav glavni0 uli3a, ali unutarnja struktura DblokovaE re ultat je vlasni7ki0 odnosa. Proi voljan tok i irina uli3a su i dan danas tipi7an na7in gradnje gradski0 7etvrti trgova3a i obrtnika. 2li3e su uske, 7esto i slijepe GsukH, kue su otvorene prema uli3i samo jednim uskim vratima, rijetko su poplo7ane i opremljene uli7nim jarkom. %bra0amova 7etvrt u 2ru 9 primjer nepravilni0 krivudavi0 uli3a i nepravilne urbane strukture. /abilon 9 7etvrt Mereke 9 pravilnija gradnja u glavnu uli3u pro3esije, no to se vie udaljujemo od nje struktura sve vie podjea na onu i 2ra. Kao standardni tip

stambene gradnje ra vija se tip kue s dvoritem Preobra ba seoski0 gospodarski0 kua u kuu s dvoritem dovrena je oko *+++ g.p.n.e. Prototip je na5en u 2ru u gradskoj 7etvrti i ra doblja :arsa. !ve prostorije su orjentirane prema sredinjem dvoritu i i osigurava i njega dostupne. Kua je prema uli3i potpuno atvorena. Pri emni3ama se kasnije 7esto dodaje kat, kome se pristup galerije Gkoja prati oblik dvoritaH. 'vorite je 7esto poplo7ano i ima pod emni odvod vode. 2la i u prostorije su u pravilu smjeteni u sredini du)e strane. Glavna prostorija kue je orjentirana prema smjeru Ddobrog vjetraE, slu)i kao pretea dnevnog boravka, sobe a primanje i blagovaoni3e. Prosotrije a boravak i spavanje naj7ee su smjetene na katu. Ova temeljna s0ema ostavlja ograni7nu koli7inu mjesta a proirenje. Primjeri i :agaa i /abilona poka uju da su mogua proirenja, ali u uskraivanje dnevnog svjetla prostorijama koje se nala u drugom redu u odnosu na dvorite. !ustav kue s dvoritem postaje ope pri0vaen na7in tlo3rtne organi a3ije 9 ova tipologija gradnje Gkua s dvoritemH se kao temeljni oblik adr)ala na Orijentu do danas. $je ina kon3ep3ija proirila se preko !redo emlja sve do sjeverne "urope. 3a(e ra(v$ja Me(a'$ta)s-e ar,ite-t+re 3a(a I# Oblikovanje unutarnjeg prostora je bio najva)niji adatak slijedee 4a e

ra voja, koji je na kraju prapovjesnog ra doblja re ultirao nastankom ar0ai7nog tipa 0rama koji se sastoji od i du)ene 3ele s bo7nim sporednim prostorima i ula om na du)oj strani, kao kod seoske kue Gvidi primjer 9 seoska kua Tel AasunaH. !lijeda 4a a bila je naglaavanje 7eonog dijela i njegovo odjeljivanje od svetita koje je od tada pod nad orom novog stale)a ; sveenstva. II 3a(a ra(v$ja $akon ra doblja 2ruka ra voj 0rama se prekida, nove sakralne gra5evine su skromne, naj7ee se dr)e na7ela gradske kue s dvoritem. ?ednostavne DkrinjeE se grupiraju Gu po7etku be 7vrstog pravilaH oko unutarnjeg dvorita. Te krinje su jednostavne, nera7lanjene i du)ene 3ele s jednim bo7nim ula om. (anjski prostor 0rama se ogra5uje svetim ogradnim idom GkisuH, a u unutranjosti se na 7elu 3ele pojavljuju prika i bo)anstava, a svetite Gsa likom

bo)anstvaH se odvaja od ostatka 0rama. $a kraju tog ra doblja svetite postaje eg aktno planiranim velikim kompleksom. III 3a(a ra(v$ja !umerska i semitska kultura stavaraju monumentalne 0ramove koje su repre entativan okvir a obredno tovanje bogova. Temeljna pravila nji0ove organi a3ije su: odvojenost od vanjskog svijeta, unutarnja dvorita, naglaen ula ni dio, ra7lanjivanje idova stup3ima i niama. 2 ju)noj i srednjoj Me opotamiji na temelju ranodinsti7ki0 tipova 0ramova nastaje tip 0rama sa irokom 3elom. $jegova je gra jest 3ela koja stoji popre7no na glavnu os svetita, a ispred koje stoji jo jedna istovrsna pred3ela. ?e gra 3ele obavijena je ni om prostorija ili 0odnikom, te je tako svetita i simboli7ki trostruko i olirano od vanjskog svijeta. 'vorite ispred 0rama okru)uju sporedne prostorije. !lijed dvorite, pred3ela i 3ela primjenjuje se i u gradnji pala7a a prostornu skupinu oko prijestolne dvorane. Osim slobodnostojei0 0ramova 7esto se pojavljuju kombina3ije viestruki0 0ramova, s vie dvorita, 0ramova i kapela. Kod igurata je po prvi put impo antna gra5evinska masa presudno odre5ena vertikalom, pri 7emu nije bitna gradnja prostora, ve gradnja tektonskog naka koji prostorom dominira.

Mezopotamski gradovi
UR -lan sredi*njeg sumeransko/ akadske prijestolni%e. Ur je (io izgra$ene ve naseljen u 0! tisuljeu u do(a kulture 1l O(eid. 'redinom !!!. Milenija UR se razvio u jedan od najistaknutiji" sumerski" gradova. 2a prve dinastije izgra$ene su, me$u ostalima, velike nadsvo$ene kraljevske gro(ni%e s (ogatim umjetnikim inventarom. -otkraj istog tisuljea, nakon razaranja, grad ponovo do)ivljava pro%vat. U sredi*tu