Analitičko Opisivanje Brodske Geometrije

SVEUILITE U RIJECI
TEHNIKI FAKULTET

ANALITIKO OPISIVANJE BRODSKE GEOMETRIJE
GLOBALNOM INTERPOLACIJOM RADIJALNIM
OSNOVNIM FUNKCIJAMA

DOKTORSKA DISERTACIJA

mr. sc. DARIO BAN

Rijeka, 2012.
SVEUILITE U RIJECI
TEHNIKI FAKULTET

ANALITIKO OPISIVANJE BRODSKE GEOMETRIJE
GLOBALNOM INTERPOLACIJOM RADIJALNIM
OSNOVNIM FUNKCIJAMA

DOKTORSKA DISERTACIJA

mr. sc. DARIO BAN

Mentor: Red. prof. dr. sc. Bruno ali,

Rijeka, 2012.
mr. sc. Dario Ban: ANALITIKO OPISIVANJE BRODSKE GEOMETRIJE GLOBALNOM INTERPOLACIJOM
RADIJALNIM OSNOVNIM FUNKCIJAMA, Doktorska disertacija

i
ZAHVALA

Ova disertacija se temelji na viestoljetnom radu brojnih znastvenika koji su razvili znanost do dananjih razina.
Zahvaljujem im na njihovom trudu i elji za znanjem i napretkom koje su podijelili sa cijelim svijetom.
Meu njima, posebno se zahvaljujem kolegama koje sam naveo u literaturi disertacije; bez njih ovaj rad ne bi bio
mogu.

Posebno se zahvaljujem profesoru aliu radi prihvaanja mentorstva mog rada, i na angamanu u za njega
tekim ivotnim trenucima.
Nadalje, zahvaljujem se Tehnikom fakultetu Sveuilita u Rijeci na prihvaanju moje disertacije.
Zahvaljujem se i profesoru Markovini na pomoi u ostvarenju iste.
Takoer, zahvaljujem se mojoj matinoj kui Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, te profesoru
Pavazzi na potpori u izradi disertacije.

Posebno se zahvaljujem Boli, Frani i Sikori na druenju, komentarima i pomoi, te Janiju, bez ijih savjeta i
posjeta Apetitu ne bi bilo ovog rada.

Konano, posebno se zahvaljujem mojoj obitelji, supruzi Adi, kerki Kajsi Ivi i siniu Sebastianu na njihovoj
ljubavi, podrci i razumijevanju.


ii
SAETAK
Analitiko opisivanje brodske geometrije globalnom interpolacijom bezmrenom, analitikom, eksplicitnom
metodom opisivanja po dijelovima, pomou radijalnih osnovnih funkcija (RBF), je tema ove disertacije. U svrhu
omoguavanja analitikog opisa predloena su nova rjeenja opisivanja lomova brodske forme i problema
oscilacija ruba, koritenjem analitike geometrijske transformacije elastinim pomakom, te kompozicijom
polinomskih RBF s cjelobrojnim eksponentima i L
1
normom, s gustim opisom oko diskontinuiteta. Kubno-
linearne polinomske RBF (PRBF) pritom omoguuju vrlo precizan dvodimenzijski opis brodske geometrije, uz
direktno rjeenje presjeka broda s valnom okolinom, kao i rjeenje osnovnih integrala brodske hidrostatike.
Na temelju RBF rjeenja brodske proraunske geometrije i multivarijantnih svojstava RBF, opis hidrostatskih
svojstava broda krivuljama izokarena pantoklina je zatim proiren na opisivanje n-parametarskim pantokarenama
pantoklinama odabranih nagiba i hidrostatskih znaajki broda. Presjecanjem tako dobivenog ukupnog prostora
hidrostatskih svojstava broda skleronomskim ogranienjima gibanja broda, omoguena je izrada hiperplohe
hidrostatskih svojstava odreenog stanja optereenja broda, te odreivanje plovne vodne linije broda kojom je
poloaj broda potpuno odreen, to je glavni cilj prorauna brodske hidrostatike.


iii
SUMMARY
Analytical ship geometry description by meshless, analytic, explicit, piecewise method, using global RBF
interpolation, is the subject of this thesis. In order to enable analytical description, new solutions of ship's form
discontinuities and boundary oscillations are suggested, based on analytical geometrical transformation using
elastic shift, and the composition of polynomial RBFs with integer exponents and L
1
norm, with dense
discontinuity description. The cubic-linear polynomial RBFs (PRBFs) ensure very precise 2D ship geometry
description in it, with direct solution of the intersection between ship and wave surrounding, as well as the
solution of basic integrals of ship hydrostatics.
On the basis of the RBFs ship computational geometry solutions and their multivariant properties, the
description of ship hydrostatics based on the curves of isocarenas pantoclinas is expanded on n-parametric
pantocarenas pantoclinas of chosen inclinations and ship hydrostatic properties. The intersection of thus obtained
total space of ship's hydrostatic properties, with scleronomic constraints of ship motion, enables the building of
hydrostatic properties hyperplane for certain ship load case, together with ship's actual waterline determination
by which the ship position is fully determined, as the main goal of ship hydrostatic calculations.

iv
PREDGOVOR
Opisivanje trupa broda i njegovih unutarnjih prostora, te odreivanje njihovih hidrostatskih i hidrodinamskih
svojstava u proraunskoj geometriji predstavlja osnovni zadatak prorauna teorije broda, kojima se omoguuju
daljnji prorauni u brodogradnji. U tu svrhu je potrebno izvriti mnogobrojne istovjetne proraune geometrijskih
presjeka ravnina vodnih linija s unutarnjom i vanjskom brodskom geometrijom, te proraune integracije
osnovnih brodograevnih integrala u hidrostatici. Razvojem numerike matematike postavljaju se rjeenja gore
navedenih hidrostatskih prorauna, koja omoguuje njihovo izvoenje u praksi. Oni se uglavnom temelje na
mrenim metodama opisa, te iteracijskim metodama prorauna, pa je za njihovo omoguavanje bilo potrebno
razviti dovoljno jaka raunala koja mogu izvriti traene proraune, to je i ostvareno u drugoj polovini 20.
stoljea. Tada se razvoj proraunske geometrije usmjerava k lokalnim metodama opisivanja, te razvoju
manifolda kao osnovnih analitikih elemenata opisa.
Meutim, mrene metode imaju ogranienja u minimalnoj udaljenosti izmeu toaka opisa, tj. veliini
elemenata, te u mogunosti postizanja konvergencije iteracijskih prorauna. Kod prorauna presjeka javlja se
problem prorauna za vee kuteve nagiba broda, odnosno velike promjene stanja krcanja, kakve se javljaju kod
naplave broda ili kod prevrtanja broda, radi problema prorauna presjeka dvaju priblino paralelnih pravaca i
ravnina, odnosno postizanja konvergencije iteracijskih prorauna. Iz tih razloga, takvi prorauni esto nisu
mogui koritenjem numerikih metoda, to je uoeno u praksi kod izrade prorauna stabiliteta oteenog broda
za razne tipove brodova, koritenjem raznih raunalnih brodograevnih programa. Dugogodinjim radom na
izradi raunalnog programa za proraun stanja krcanja broda, te iskustvom sa oko 60-ak ugraenih instalacija
programa Saloma/Salona na raznim tipovima brodova u hrvatskim brodogradilitima, autor je imao priliku uoiti
gore navedene numerike probleme i nedostatke koji se javljaju kod prorauna stabiliteta neoteenog i
oteenog broda u teoretskom, pripremnom proraunu, te u praktinoj primjeni ugraenih programa na
brodovima.
Nadalje, numerika ogranienja geometrijskog modeliranja koja su prilagoena simulacijskom prikazivanju na
raunalu, te ogranienja analitikih metoda opisa geometrije kojima se ne mogu opisivati diskontinuiteti, ne
omoguuju dovoljno precizan opis promatrane geometrije. Numerike metode opisivanja koje se temelje na B-
splineu i NURB-splineovima su temeljno aproksimacijske, ne omoguuju toan funkcijski opis ve postojee
geometrije, te ne omoguuju direktan proraun svojstava iz postavljenog NURB modela. Glavni razlog njihovog
nastanka su bile potrebe projektiranja u automobilskoj industriji 60.-ih godina, te su u njihove temelje ugraena
raunalna ogranienja tog doba. Te metode su danas dosegle vrhunac svog razvoja, ali se nisu uspjeli rjeiti
njihovi osnovni proraunski nedostaci.

Usporedo s razvojem numerikih, mrenih metoda prorauna, krajem 19. stoljea zapoinje razvoj bezmrenih
metoda prorauna, ija primjena nije bila mogua bez upotrebe raunala, radi velikog broja proraunskih
operacija koje je potrebno izvesti u postavljaju bezmrenog modela promatranog objekta, te inverziji
interpolacijske/aproksimacijske matrice koju je potrebno izvesti. Raunala 21. stoljea, procesorskom snagom
omoguuju ove proraune, te dolazi do brzog razvoja bezmrenih proraunskih metoda. 30.-ih godina prolog

v
stoljea Bochner postavlja matematske temelje rjeenja interpolacije ratrkanih podataka, te definira radijalne
osnovne funkcije s udaljenou izmeu toaka kao argumentom kao njihov temelj. Iako je prva primjena
bezmrenih metoda bila u geodeziji, dananji razvoj bezmrenih metoda je uglavnom usmjeren k proraunu
vrstoe objekata, te kinematici fluida u hidrodinamici (SPH Smoothed Particles Hydrodynamics method).

Primjena bezmrenih metoda u opisu geometrije sloenih objekata nije prepoznata, radi vremenski zahtjevnog
prorauna inverzije interpolacijske matrice koji je onemoguavao interakcijsko modeliranje na raunalu.
Meutim, najnovijim razvojem PC raunala s dvostrukom jezgrom taj proraun je reduciran na vremena ispod
10
-1
(s) i kod matrica veliine 1000x1000, pa primjena RBF metoda u geometrijskom modeliranju postaje
mogua. Za omoguavanje tonog opisa potrebno je omoguiti analitiki opis geometrije, to u konanici znai
da je potrebno nai nain analitikog opisa diskontinuiteta, tj. analitiki rjeiti Gibbsov fenomen oscilacije opisa
oko loma oblika. Takoer, potrebno je rjeiti i oscilacije opisa blizu rubova promatrane geometrije, tj. Rungeov
fenomen, to je najee problem globalnih metoda opisa. Nadalje, potrebno je koristiti metode interpolacije radi
velike tonosti opisa, kojom se dalje omoguuje integracija funkcijskog opisa promatranog objeka, to nije
mogue aproksimacijskim metodama opisa niske tonosti. Konano, opis treba biti globalan, a ne lokalan, da bi
se omoguio opis bez 2 manifolda, tj. opis loma jednom sloenom funkcijom. Svi ovi zadaci koje je potrebno
rjeiti, te sazrijevanje 3D spline metoda opisivanja geometrije, razlozi su to jo nije dolo do razvoja analitikih
metoda opisivanja temeljenih na bezmrenim metodama. Meutim, bez analitikog rjeenja opisa geometrije,
nije mogue direktno i jedinstvenim modelom rjeiti probleme proraunske geometrije: presjek povrine vode s
geometrijom broda, proraun integracije hidrostatskih svojstava za cijeli raspon stanja u kojima se brod moe
nai.

Mogue rjeenje gore navednih problema proraunske geometrije se moe oekivati u opisu brodske geometrije
interpolacijom radijalnim osnovnim funkcijama, s obzirom na njihovu osnovnu primjenu u geodeziji. Opis
radijalnim osnovnim funkcijama je gladak, velike preciznosti i odabranog C kontinuiteta, s obzirom na vei broj
osnovnih funkcija koje se koriste za opisivanje, pa ih to ini prikladnim za opis brodske geometrije. Sloenost
njihove formulacije ih, meutim, ini neprikladnim za integriranje i odreivanje presjeka s povrinom tekuine,
tj. upotrebu u masovnim proraunima kakvi se vre u brodogradnji, pa je potrebno nai proraunski prikladan
opis koji e omoguiti brz i efikasan proraun. Takoer, potrebno je rjeiti problem opisivanja diskontinuiteta,
to e se u ovoj disertaciji uiniti istraivanjem novih i modificiranih tipova radijalnih osnovnih funkcija, te
primjenom metoda analitikih geometrijskih transformacija. Pronalaenjem prikladnog oblika opisa radijalnim
osnovnim funkcijama bi se omoguio direktni proraun presjeka geometrije broda i povrine tekuine, te direktni
proraun 5 osnovnih integrala u brodogradnji, kojima bi se omoguio proraun hidrostatskih svojstava broda za
eljeni broj stupnjeva slobode gibanja ve u pretprocesnoj fazi prorauna, za razliku od dananjeg prorauna za
nulti kut bonog nagiba.

Konano, multivarijantna svojstva opisa radijalnim osnovnim funkcijama bi omoguila izradu i opis
viedimenzijskog prostora hidrostatskih svojstava broda, te direktan proraun stabiliteta broda uvrtavanjem
parametara stanja u dobiveni pantokarenu pantoklinu. Na taj nain bi se unaprijedio proraun hidrostatskih

vi
svojstava broda za velike kuteve nagiba sa dananjeg prorauna pantokarenama izoklinama na proraun cijelog
raspona stanja poloaja za odabrani broj stupnjeva slobode gibanja u kojima se brod moe nai ve u
preliminarnoj fazi prorauna. Time bi se omoguili toniji prorauni ostalih svojstava broda, s obzirom na
poveanu polaznu tonost hidrostatskih svojstava broda kao osnovnih svojstava broda potrebnih za ostale
proraune.

vii
SADRAJ
1. UVOD .................................................................................................................1
1.1. RAZVOJ OPISIVANJA GEOMETRIJE.................................................................................. 1
1.2. OPISIVANJE BRODSKE GEOMETRIJE ............................................................................... 2
1.2.1. Razvoj opisivanja brodske geometrije............................................................................................ 2
1.2.2. Openito o brodskoj geometriji ...................................................................................................... 2
1.2.3. Metode opisivanja brodske geometrije........................................................................................... 3
1.2.3.1. iani model (eng. Wire Frame Modeling).................................................................................... 3
1.2.3.2. B-rep mreni prikaz. Booleova geometrijska algebra .................................................................... 5
1.2.3.3. Opisi razliiti od opisa s 2 manifolda ............................................................................................. 5
1.2.4. Moderno geometrijsko opisivanje brodske forme .......................................................................... 6
1.2.4.1. Prednosti......................................................................................................................................... 6
1.2.4.2. Nedostaci geometrijskog modeliranja ............................................................................................ 6
1.2.4.3. Proraunski nedostaci..................................................................................................................... 6
1.3. PRORAUNSKA GEOMETRIJA............................................................................................. 7
1.3.1. Osnovni ciljevi ope proraunske geometrije................................................................................. 7
1.3.2. Brodska proraunska geometrija .................................................................................................... 8
1.3.2.1. Opi ciljevi ..................................................................................................................................... 8
1.3.2.2. Analitiko opisivanje brodskog trupa s diskontinuitetima, otvorima i privjescima........................ 9
1.3.2.3. Proraun svojstava stabiliteta broda ............................................................................................. 10
1.3.3. Problem prorauna plovne VL ..................................................................................................... 14
1.3.3.1. Iteracijski proraun VL................................................................................................................. 16
1.3.3.2. Analitiki proraun VL................................................................................................................. 18
1.3.3.3. Proraun hidrostatskih svojstava broda ........................................................................................ 18
1.3.3.4. Utjecaj momenta slobodne povrine za vee kuteve nagiba na stabilitet ..................................... 19
1.4. HIPOTEZA I CILJEVI DISERTACIJE.................................................................................. 21
1.4.1. Hipoteza disertacije ...................................................................................................................... 21
1.4.2. Matematska formulacija hipoteze................................................................................................. 22
1.4.3. Ciljevi istraivanja........................................................................................................................ 23
2. GLOBALNO ANALITIKO OPISIVANJE BRODSKE GEOMETRIJE.............25
2.1. ANALITIKO OPISIVANJE GEOMETRIJE....................................................................... 25

viii
2.1.1. Analitike funkcije ....................................................................................................................... 25
2.1.1.1. Eksplicitni oblik zadavanja funkcije............................................................................................. 25
2.1.1.2. Hilbertov (Euklidski) prostor ....................................................................................................... 26
2.1.2. Uvjeti za postojanje analitikih funkcija ...................................................................................... 26
2.1.2.1. Bijekcija ....................................................................................................................................... 26
2.1.2.2. Razvoj u Taylorov red.................................................................................................................. 26
2.1.2.3. Kontinuiranost .............................................................................................................................. 27
2.1.2.4. Raspon.......................................................................................................................................... 27
2.1.3. Globalno analitiko opisivanje geometrije ................................................................................... 27
2.1.3.1. Ogranienja analitikog opisivanja geometrije ............................................................................ 27
2.1.3.2. Nebijektivnost .............................................................................................................................. 28
2.1.3.3. Rungeov fenomen oscilacije ruba.............................................................................................. 28
2.1.3.4. Gibbsov fenomen oscilacije opisa blizu diskontinuteta............................................................. 29
2.1.3.5. Poopavanje ................................................................................................................................. 30
2.1.4. Proraunski uvjeti analitikog, funkcijskog opisivanja brodske forme ........................................ 31
2.1.5. Algebarska geometrija.................................................................................................................. 31
2.1.5.1. Analitike geometrijske metode transformacija ........................................................................... 31
2.1.6. Diferencijalna geometrija ............................................................................................................. 32
2.1.7. Energija opisa............................................................................................................................... 32
2.1.7.1. Energija krivulja........................................................................................................................... 32
2.1.7.2. Energija ploha............................................................................................................................... 32
2.1.7.3. Zakrivljenost................................................................................................................................. 33
2.2. ANALITIKE METODE OPISIVANJA GEOMETRIJE .................................................... 33
2.2.1. Openito ....................................................................................................................................... 33
2.2.1.1. Interpolacija.................................................................................................................................. 33
2.2.1.2. Aproksimacija .............................................................................................................................. 33
2.2.2. Potrebni podaci............................................................................................................................. 34
2.2.3. Raspored toaka opisa brodske forme.......................................................................................... 34
2.2.3.1. Openito ....................................................................................................................................... 34
2.2.3.2. Standardni raspored toaka u brodogradnji .................................................................................. 35
2.2.3.3. Jednoliki razmak toaka ............................................................................................................... 36
2.2.3.4. Procjena broja toaka kod opisivanja brodske forme ................................................................... 36
2.2.3.5. ebievljeve toke........................................................................................................................ 37
2.2.3.6. Haltonove toke............................................................................................................................ 37
2.2.4. Podjela prema organizaciji podataka............................................................................................ 38
2.2.5. Metode analitikog opisivanja...................................................................................................... 38
2.3. METODE INTERPOLACIJE .................................................................................................. 38

ix
2.3.1. Opisivanje osnovnim funkcijama ................................................................................................. 38
2.3.1.1. Opisivanje polinomima ................................................................................................................ 38
2.3.1.2. Mairhuber-Curtis-ov teorem......................................................................................................... 38
2.3.2. Lagrangeova interpolacija ............................................................................................................ 39
2.3.2.1. Haarov prostor.............................................................................................................................. 39
2.3.2.2. Hermitteova interpolacija ............................................................................................................. 40
2.3.2.3. Intepolacija kubinim splineom ................................................................................................... 41
2.3.2.4. B-spline ........................................................................................................................................ 42
2.3.3. Problem opisivanja ratrkanim podacima..................................................................................... 43
2.3.3.1. Interpolacija ratrkanih podataka.................................................................................................. 43
2.3.3.2. RBF funkcije ................................................................................................................................ 44
2.3.3.3. Opisivanje RBF interpolacijom.................................................................................................... 44
2.3.3.4. RBF aproksimacija....................................................................................................................... 45
2.4. KONVERGENCIJA, TONOST I STABILNOST METODA INTERPOLACIJE............ 45
2.4.1. Openito ....................................................................................................................................... 45
2.4.2. Tonost opisivanja........................................................................................................................ 46
2.4.2.1. Openito ....................................................................................................................................... 46
2.4.2.2. Definicije pogreke opisivanja ..................................................................................................... 46
2.4.2.3. Tonost opisa................................................................................................................................ 47
2.4.2.4. Tonost poopavanja.................................................................................................................... 47
2.4.3. Konvergencija .............................................................................................................................. 48
2.4.3.1. Konvergencija Lagrangeove interpolacije.................................................................................... 48
2.4.4. Poboljanje tonosti Lagrangeove interpolacije ........................................................................... 51
2.4.4.1. Poveanjem broja toaka unutar promatranog raspona ................................................................ 51
2.4.4.2. Poveanjem broja toaka izvan promatranog raspona.................................................................. 52
2.4.4.3. Zakljuak o konvergenciji s obzirom na dodavanje toaka opisa................................................. 53
2.4.5. Stabilnost ...................................................................................................................................... 54
2.5. POSTUPAK ELASTINOG POMAKA (ELP) ...................................................................... 55
2.5.1. Osnovne postavke......................................................................................................................... 55
2.5.2. Matematska definicija postupka ................................................................................................... 56
2.5.3. Konvergencija ELP postupka....................................................................................................... 58
2.6. RJEENJA PROBLEMA ANALITIKOG OPISIVANJA GEOMETRIJE ELP
POSTUPKOM............................................................................................................................ 59
2.6.1. Rjeenje nebijektivnih opisa......................................................................................................... 59
2.6.2. Rjeenje oscilacija ruba - Rungeovog fenomena.......................................................................... 60
2.6.3. Rjeenje problema opisivanja diskontinuiteta - Gibbsovog fenomena......................................... 60

x
2.7. ZAHTJEVI BRODSKE PRORAUNSKE GEOMETRIJE.................................................. 62
2.7.1. Nedvosmislen i precizan opis....................................................................................................... 62
2.7.2. Proraun presjeka ......................................................................................................................... 62
2.7.3. Proraun intrinsikih svojstava..................................................................................................... 63
2.7.4. Ispunjavanje ciljeva proraunske geometrije standardnih RBF.................................................... 63
3. RADIJALNE OSNOVNE FUNKCIJE................................................................65
3.1. OPENITO................................................................................................................................. 65
3.1.1. Problem interpolacije ratrkanih podataka ................................................................................... 65
3.1.1.1. Definicija problema...................................................................................................................... 65
3.1.1.2. Rjeenje problema baznim funkcijama......................................................................................... 66
3.1.1.3. Reprodukcijske jezgre Hilbertovih prostora................................................................................. 66
3.1.2. Invertibilnost interpolacijske matrice. Dobro-postavljen interpolacijski problem....................... 67
3.1.3. Radijalne (osnovne) funkcije........................................................................................................ 68
3.1.4. Definicija RBF mrea................................................................................................................... 68
3.1.5. Rjeenje problema interpolacije ratrkanih podataka ................................................................... 70
3.1.6. Pozitivno definitne funkcije ......................................................................................................... 71
3.1.6.1. Definicija pozitivno definitnih funkcija ....................................................................................... 71
3.1.6.2. Kriteriji prihvatljivosti osnovnih funkcija za rjeavanje problema interpolacije ratrkanih
podataka ....................................................................................................................................... 72
3.1.6.3. Bochnerov teorem o pozitivno definitnim funkcijama................................................................. 72
3.1.6.4. Striktno pozitivno definitne funkcije............................................................................................ 72
3.1.6.5. Potpuno monotone funkcije.......................................................................................................... 73
3.1.6.6. Viestruko monotone funkcije...................................................................................................... 73
3.2. STABILNOST I UVJETOVANOST RBF INTERPOLACIJE.............................................. 73
3.2.1. Uvjetni broj .................................................................................................................................. 73
3.2.2. Minimalna udaljenost izmeu toaka........................................................................................... 74
3.2.2.1. Granice odabranih RBF s L
2
normom.......................................................................................... 75
3.3. TIPOVI RBF I NJIHOVA SVOJSTVA................................................................................... 75
3.3.1. Podjela RBF s obzirom na normu................................................................................................. 75
3.3.2. Svojstva RBF mrea..................................................................................................................... 76
3.3.3. Intrinsika svojstva RBF .............................................................................................................. 76
3.3.4. Striktno pozitivno definitne radijalne osnovne funkcije............................................................... 76
3.3.4.1. Definicija...................................................................................................................................... 76
3.3.4.2. Primjeri funkcija........................................................................................................................... 76
3.3.5. Uvjetno pozitivno definitne radijalne funkcije............................................................................. 79

xi
3.3.5.1. Definicija radijalnih funkcija........................................................................................................ 79
3.3.5.2. Primjeri funkcija........................................................................................................................... 80
3.3.5.3. Neka svojstva uvjetno pozitivno definitnih funkcija .................................................................... 81
3.3.6. RBF s kompaktnom podrkom..................................................................................................... 81
3.3.7. Polinomska preciznost.................................................................................................................. 84
3.3.8. Minimalan stupanj polinoma funkcija.......................................................................................... 84
3.3.9. Analogija RBF s kubinim splineom............................................................................................ 85
3.3.10. Hermiteova RBF interpolacija...................................................................................................... 87
3.4. OVISNOST SVOJSTAVA RBF O PARAMETRIMA c I ................................................... 88
3.4.1. Openito ....................................................................................................................................... 88
3.4.2. Proireni oblik definicije RBF...................................................................................................... 89
3.4.3. Norma L
2
...................................................................................................................................... 89
3.4.3.1. Parametar oblika c........................................................................................................................ 89
3.4.3.2. Glavni eksponent funkcije ......................................................................................................... 91
3.4.4. Norma L
1
...................................................................................................................................... 92
3.4.4.1. Openito ....................................................................................................................................... 92
3.4.4.3. Pomoni eksponent funkcije ...................................................................................................... 94
3.5. RBF PRORAUNSKE GEOMETRIJE I NJIHOVA SVOJSTVA....................................... 95
3.5.1. Problem interpolacije ratrkanih podataka za p norme. Uvjetno pozitivno definitne funkcije
i p norme................................................................................................................................... 95
3.5.1.1. Problem singularnosti inverzne matrice ....................................................................................... 95
3.5.1.2. Haltonove toke............................................................................................................................ 95
3.5.2. Problem cjelobrojnih vrijednosti glavnih eksponenata................................................................. 95
3.5.3. PRBF............................................................................................................................................ 96
3.5.3.1. Ogranienje na 2D primjene......................................................................................................... 96
3.5.3.2. Glavni eksponent funkcije............................................................................................................ 96
3.6. PROBLEM OPISA DISKONTINUITETA.............................................................................. 98
3.7. VIEDIMENZIONALNOST RBF ........................................................................................... 98
4. SVOJSTVA RBF U PRORAUNSKOJ GEOMETRIJI .....................................99
4.1. OPENITO................................................................................................................................. 99
4.2. INTEGRACIJA RBF IZRAZA................................................................................................. 99

xii
4.2.1. Standardne RBF ......................................................................................................................... 100
4.2.1.1. 3D MQRBF................................................................................................................................ 100
4.2.1.2. 3D Gaussova RBF...................................................................................................................... 101
4.2.1.3. Tankostijeni spline ..................................................................................................................... 101
4.2.1.4. Funkcije s kompaktnom podrkom............................................................................................. 102
4.2.1.5. Integracija multivarijantnih standardnih RBF ............................................................................ 102
4.2.2. Izvodi standardnih RBF u Taylorov red..................................................................................... 102
4.2.2.1. 3D MQRBF................................................................................................................................ 102
4.2.2.2. 3D Gaussove RBF...................................................................................................................... 103
4.2.2.3. Tankostijeni spline i RBF s kompaktnom podrkom.................................................................. 104
4.2.2.4. Razvoj u red multivarijantnih standardnih RBF......................................................................... 104
4.2.3. PRBF.......................................................................................................................................... 104
4.3. PRORAUN PRESJEKA BRODSKE GEOMETRIJE S VODNOM LINIJOM.............. 104
4.4. PRECIZNOST OPISA BRODSKE GEOMETRIJE............................................................. 105
4.4.1. Tonost opisa.............................................................................................................................. 105
4.4.2. Opisivanje diskontinuiteta.......................................................................................................... 105
4.4.3. RBF opis osnovnih geometrijskih sastavnica brodskih formi .................................................... 105
4.4.4. Opisivanje pravca....................................................................................................................... 107
4.4.4.1. Opisivanje pravca funkcijom radijalnih potencija...................................................................... 107
4.4.4.2. Opisivanje pravca ostalim RB funkcijama ................................................................................. 108
4.4.5. Opisivanje unjosjenica............................................................................................................ 109
4.4.5.1. Openito ..................................................................................................................................... 109
4.4.5.2. Rotacija ulaznog skupa podataka ............................................................................................... 109
4.4.6. Intrinsiko svojstvo opisivanja unjosjenica RB funkcija s parnim cjelobrojnim
eksponentima.............................................................................................................................. 110
4.4.6.1. Funkcije radijalnih potencija ...................................................................................................... 110
4.4.6.2. Multikvadratne funkcije ............................................................................................................. 112
4.4.7. Opisivanje unjosjenica s RBF s neparnim cjelobrojnim eksponentima .................................. 114
4.4.7.1. FRP i PRBF................................................................................................................................ 114
4.4.7.2. MQ............................................................................................................................................. 115
4.4.7.3. Zakljuak.................................................................................................................................... 115
5. RJEENJE GLOBALNOG ANALITIKOG OPISA BRODSKE FORME .
S DISKONTINUITETIMA......................................................................117
5.1. OPISIVANJE DISKONTINUITETA..................................................................................... 117
5.1.1. Gibbsov fenomen ....................................................................................................................... 118

xiii
5.1.2. Rungeov fenomen....................................................................................................................... 118
5.1.3. Brodske forme ............................................................................................................................ 119
5.2. MATEMATSKI OPIS DISKONTINUITETA....................................................................... 121
5.2.1. Openito ..................................................................................................................................... 121
5.2.2. Opis RB funkcijama ................................................................................................................... 123
5.2.3. Opis brodskih formi.................................................................................................................... 124
5.2.4. Provjera rezultata opisa RB funkcijama, ELP postupkom ......................................................... 126
5.2.4.1. Opis testnog rebra s prelukom, ELP postupkom........................................................................ 126
5.2.4.2. Opis testnog rebra s prelukom i lomom ELP postupkom........................................................... 129
5.2.4.3. Zakljuak primjene ELP postupka kod opisa diskontinuiteta RB funkcijama ........................... 133
5.3. KOMPOZICIJA RB FUNKCIJA........................................................................................... 133
5.3.1. Openito ..................................................................................................................................... 133
5.3.2. Kompozicija RB funkcija........................................................................................................... 134
5.3.2.1. Postavke ..................................................................................................................................... 134
5.3.2.2. Usklaenost funkcija .................................................................................................................. 136
5.3.2.3. Prirodni opis ravnih dijelova krivulje......................................................................................... 137
5.3.3. Tonost opisa oko dodanih toaka loma..................................................................................... 140
5.4. PROBLEM OSCILACIJA KRIVULJE OPISA RB FUNKCIJAMA BLIZU NAGIBA
TANGENTE OD 90. PROBLEM BIJEKCIJE.................................................................... 142
5.4.1. Openito ..................................................................................................................................... 142
5.4.2. Opis kompozicijom RB funkcija uz zakretanje presjeka za povoljni kut ................................... 142
5.4.3. Rezultat opisa ploha hidrostatskih svojstava .............................................................................. 144
5.5. PROVJERA ZAKRIVLJENOSTI OPISA............................................................................. 144
5.6. ZAKLJUAK O GLOBALNOM ANALITIKOM OPISIVANJU................................... 145
6. PRORAUN PRESJEKA BRODSKE GEOMETRIJE S RAVNINSKIM
VODNIM LINIJAMA .............................................................................146
6.1. OPIS RAVNINE....................................................................................................................... 146
6.1.1. Jednadba ravnine ...................................................................................................................... 146
6.1.2. Odreivanje koeficijenata ravnine.............................................................................................. 146
6.1.3. Primjena u proraunu presjeka u brodogradnji........................................................................... 147
6.1.3.1. Metoda rebara............................................................................................................................. 148
6.1.3.2. Metoda vodnih linija .................................................................................................................. 148

xiv
6.2. RBF OPISI ................................................................................................................................ 148
6.2.1. Osnovni oblik ............................................................................................................................. 148
6.2.2. Polinomski oblik......................................................................................................................... 149
6.3. DIREKTNA RJEENJA PROBLEMA PRESJEKA............................................................ 149
6.3.1. Ogranienje stupnja polinoma.................................................................................................... 149
6.3.2. Postavke problema ..................................................................................................................... 150
6.3.2.1. Presjek rebara ............................................................................................................................. 150
6.3.2.2. Presjek vodnih linija................................................................................................................... 150
6.3.3. Rjeenje kubne jednadbe .......................................................................................................... 151
6.3.4. Rjeenje kvartne jednadbe ........................................................................................................ 153
6.3.5. Rjeenje kvintne i sekstne jednadbe ......................................................................................... 153
6.4. ZAKLJUAK O PRORAUNU PRESJEKA POMOU RBF .......................................... 153
7. PRORAUN HIDROSTATSKIH SVOJSTAVA BRODSKE FORME
ZADANE RBF OPISOM.......................................................................155
7.1. PRORAUN INTEGRIRANJEM.......................................................................................... 155
7.1.1.1. Osnovnih 5 integrala .................................................................................................................. 156
7.1.1.2. Osnovni RBF oblik..................................................................................................................... 157
7.1.1.3. RBF u polinomskom obliku ....................................................................................................... 157
7.1.1.4. Grupiranje pogreke u toci kod kvazi-interpolacijskih funkcija.............................................. 158
7.1.1.5. RBF aproksimacija..................................................................................................................... 158
7.2. PRORAUN POVRINE........................................................................................................ 159
7.2.1. Openiti izraz ............................................................................................................................. 159
7.2.1.1. Direktna integracija RB funkcija................................................................................................ 159
7.2.1.2. Integracija kompatibilne kubno-linearne PRBF......................................................................... 159
7.2.1.3. Integracija RB funkcija napisanih u polinomskom obliku ......................................................... 160
7.2.2. Proraun kod zakrenutog rebra................................................................................................... 160
7.2.2.1. Integracija pomou kompatibilne kubno-linearne PRBF ........................................................... 161
7.2.3. Proraun kod pomaka ELP postupkom...................................................................................... 161
7.2.3.1. Linearna funkcija translacije ...................................................................................................... 162
7.2.3.2. Translacija po krunici ............................................................................................................... 162
7.3. PRORAUN STATIKOG MOMENTA POVRINE REBRA U ODNOSU NA OS y ... 163
7.3.1. Opi integral ............................................................................................................................... 163
7.3.1.1. Integral u odnosu na os y kompatibilne kubno-linearne PRBF.................................................. 164
7.3.1.2. Integral u odnosu na os y za RB funkcije napisane u polinomskom obliku ............................... 165

xv
7.3.2. Proraun statikog momenta povrine zakrenutog rebra u odnosu na os y ................................ 165
7.3.3. Proraun kod pomaka ELP postupkom...................................................................................... 166
7.3.3.2. Pomak po krunici...................................................................................................................... 167
7.4. PRORAUN STATIKOG MOMENTA POVRINE REBRA U ODNOSU NA OS z ... 168
7.4.1. Opi integral ............................................................................................................................... 168
7.4.1.1. Integral momenta u odnosu na os z za kompatibilne kubno-linearne PRBF.............................. 168
7.4.1.2. Integral momenta povrine u odnosu na os z za RB funkcije napisane u polinomskom obliku. 169
7.4.2. Direktna integracija pomou y
2
.................................................................................................. 169
7.4.2.1. Interpolacijski problem za y
2
...................................................................................................... 170
7.4.2.2. Rjeenje interpolacijskog problema za y
2
kod kubno-linearne RBF........................................... 171
7.4.3. Proraun statikog momenta povrine zakrenutog rebra za os z ................................................ 171
7.4.4. Proraun kod translacije ELP postupkom................................................................................... 172
7.4.4.2. Pomak po krunici...................................................................................................................... 174
7.4.4.3. Pomak po krunici za kubno-linearnu PRBF ............................................................................. 175
7.5. PRORAUN MOMENTA INERCIJE VODNE LINIJE U ODNOSU NA OS x ............... 176
7.5.1. Osnovni integral ......................................................................................................................... 176
7.5.1.1. Integral momenta inercije za os x kubno-linearne PRBF........................................................... 176
7.5.1.2. Integral momenta za RB funkcije napisane u polinomskom obliku........................................... 177
3
.................................................................................................. 177
3
...................................................................................................... 178
3
kod kubno-linearne RBF .......................................... 178
7.6. PRORAUN MOMENTA INERCIJE VODNE LINIJE U ODNOSU NA OS y ............... 179
7.6.1. Osnovni integral ......................................................................................................................... 179
7.6.1.1. Integral momenta inercije VL za os y kompatibilne kubno-linearne PRBF............................... 179
7.6.1.2. Integral momenta za RB funkcije napisane u polinomskom obliku........................................... 180
7.7. PRIMJER PRORAUNA ZNAAJKI POVRINE REBRA............................................. 181
7.8. ZAKLJUAK O RJEENJU 5 OSNOVNIH BRODOGRAEVNIH INTEGRALA
POMOU RBF......................................................................................................................... 182
8. MULTIVARIJANTNI RBF OPIS HIDROSTATSKIH SVOJSTAVA BRODA...183
8.1. PRORAUN I PRIKAZIVANJE HIDROSTATSKIH SVOJSTAVA................................ 183
8.1.1. Primjena proraunskih rjeenja PRBF opisa .............................................................................. 183

xvi
8.1.2. Postupak prorauna hidrostatskih svojstava pomou RBF......................................................... 183
8.1.3. Matematske postavke multivarijantnog RBF opisa.................................................................... 184
8.1.4. Tonost viedimenzijskog opisivanja......................................................................................... 185
8.1.4.1. Globalna tonost opisa ............................................................................................................... 185
8.1.4.2. Tonost poopavanja.................................................................................................................. 185
8.1.5. Prikazivanje rezultata hidrostatskih prorauna pomou RBF..................................................... 185
8.1.6. Pantokarene pantokline .............................................................................................................. 186
8.2. KONSTRUKCIJA TOAKA PLOHA HIDROSTATSKIH SVOJSTAVA REBARA..... 187
8.2.1. Openito ..................................................................................................................................... 187
8.2.2. Primjena PRBF u proraunu toaka hidrostatskih svojstava rebra............................................. 187
8.2.3. Metoda korekcijskih trokuta....................................................................................................... 188
8.2.4. Veza izmeu globalnog i lokalnih koordinatnih sustava za nagibe broda.................................. 190
8.2.5. Redukcija raspona opisa hidrostatskih svojstava trupa broda..................................................... 191
8.3. OPIS PLOHA HIDROSTATSKIH SVOJSTAVA REBARA.............................................. 191
8.3.1. Pantokarene pantokline rebara ................................................................................................... 191
8.3.2. Proraun hidrostatskih svojstava rebara ..................................................................................... 192
8.3.3. Opis proraunskih problema....................................................................................................... 193
8.3.3.1. Opis ploha hidrostatskih svojstava rebara RBF interpolacijom.................................................. 194
8.3.3.2. Opis ploha hidrostatskih svojstava rebara RBF aproksimacijom............................................... 194
8.3.3.3. Usporedba preciznosti prorauna interpolacije i aproksimacije ................................................. 194
8.3.4. Primjer RBF opisa ploha hidrostatskih svojstava rebra.............................................................. 195
8.3.5. Rezultat opisa ploha hidrostatskih svojstava .............................................................................. 196
8.3.6. Provjera tonosti prorauna kod opisa pontona.......................................................................... 197
8.3.7. Poveanje tonosti RBF opisa redukcijom raspona opisa .......................................................... 201
8.4. KONSTRUKCIJA TOAKA I OPIS HIDROSTATSKIH SVOJSTAVA BRODA.......... 202
8.4.1. Openito ..................................................................................................................................... 202
8.4.2. Proraunska visina VL. Izbor koordinatnog sustava broda ........................................................ 203
8.4.3. Postupak prorauna .................................................................................................................... 203
8.4.4. Primjer prorauna hiperplohe hidrostatskih svojstava................................................................ 204
8.4.5. Zakljuak o broju hiperploha opis hidrostatskih svojstava......................................................... 207
8.4.6. RBF opis ukupnih hidrostatskih svojstava broda ....................................................................... 208
8.5. KONSTRUKCIJA TOAKA ZA OPIS HIDROSTATSKIH SVOJSTAVA UNUTARNJIH
PROSTORA BRODA.............................................................................................................. 208
8.5.1. Openito ..................................................................................................................................... 208
8.5.2. Relativni koordinatni sustav unutarnjih prostora broda.............................................................. 209
8.5.3. Odreivanje hidrostatskih svojstava unutarnjih prostora s poprenom simetrijom.................... 209

xvii
8.5.4. Odreivanje hidrostatskih svojstava popreno asimetrinih unutarnjih prostora ....................... 209
8.5.4.1. Odreivanje ploha hidrostatskih svojstava prostora ................................................................... 209
8.5.4.2. Postupak prorauna toaka prostora hidrostatskih svojstava...................................................... 211
8.5.5. Primjer rezultata prorauna hidrostatskih svojstava unutarnjeg prostora broda ......................... 211
8.5.6. RBF opis hidrostatskih svojstava unutarnjih prostora broda...................................................... 213
8.5.7. Zakljuak o opisivanju hidrostatskih svojstava unutarnjih prostora broda................................. 213
9. ODREIVANJE PLOVNE VODNE LINIJE BRODA POMOU
HIPERPLOHE HIDROSTATSKIH SVOJSTAVA.................................215
9.1. OPENITO............................................................................................................................... 215
9.2. HOLONOMSKO OGRANIENJE GIBANJA BRODA..................................................... 215
9.3. PROBLEM PRORAUNA PLOVNE VL............................................................................. 216
9.3.1. Openito ..................................................................................................................................... 216
9.3.2. Odreivanje hiperplohe hidrostatskih svojstava broda............................................................... 217
9.3.3. Prikaz hiperplohe hidrostatskih svojstava .................................................................................. 218
9.4. RJEENJE PROBLEMA PRORAUNA PLOVNE VL ..................................................... 220
9.4.1. Podjela varijabli multivarijatnog RBF opisa .............................................................................. 220
9.4.2. Odreivanje hidrostatskih svojstava broda u ravnotei .............................................................. 221
9.4.3. Odreivanje hidrostatskih svojstava nagnutog broda ................................................................. 221
9.4.3.1. Krivulja teita istisnine broda s konstantnim trimom............................................................... 222
9.4.3.2. Krivulja teita istisnine broda bez pomaka teine na brodu...................................................... 222
9.5. PRIMJER PRORAUNA HIDROSTATSKIH SVOJSTAVA BRODA ............................ 223
9.5.1. Podmornica................................................................................................................................. 223
9.5.1.1. Proraun hidrostatskih svojstava presjeka unutarnjeg trupa....................................................... 224
9.5.1.2. Odreivanje ukupnih hidrostatskih svojstava unutarnjeg trupa.................................................. 228
9.5.1.3. Prostor hidrostatskih svojstava unutarnjeg trupa broda............................................................. 233
9.5.1.4. Globalna provjera tonosti prorauna hidrostatskih svojstava ................................................... 235
10. ZAKLJUAK ..................................................................................................237
LITERATURA .........................................................................................................240
POPIS OZNAKA.....................................................................................................245

xviii
POPIS SLIKA..........................................................................................................252
POPIS TABLICA.....................................................................................................257
DODATAK A. 1): OPE TEST FUNKCIJE ............................................................259
DODATAK A. 2): TEST REBRA.............................................................................260
DODATAK A. 3): TEST BRODOVI.........................................................................262
DODATAK B: ELP POSTUPAK.............................................................................263
DODATAK C.1): JEDNADBE DERIVACIJA POJEDINIH BAZNIH FUNKCIJA..268
DODATAK C.2): FOURIEROVE TRANSFORMACIJE RB FUNKCIJA S
L
2
NORMOM................................................................................273
DODATAK D: REZULTATI RBF OPISA PRAVCA................................................274
DODATAK E: PRORAUN TESTNOG REBRA S PRELUKOM RBF
HERMITEOVOM INTERPOLACIJOM............................................276
DODATAK F: PRORAUNI TESTNOG REBRA BR. 1 S PRELUKOM, RB .
FUNKCIJAMA ................................................................................277
DODATAK G: PRORAUNI TESTNOG REBRA BR. 2, S PRELUKOM I .
LOMOVIMA, RB FUNKCIJAMA.....................................................278
DODATAK H: KONSTRUIRANJE PLOHE HIDROSTATSKIH SVOJSTAVA
REBARA POMOU KOREKCIJSKIH TROKUTA .........................279
DODATAK I: RBF OPIS HIDROSTATSKIH SVOJSTAVA CILINDRA U .
OBLIKU POLUKRUNICE.................................................. ..285

xix
DODATAK J: RBF OPIS HIDROSTATSKIH SVOJSTAVA .
TEST REBRA BR. 2 .......................................................................289
DODATAK K: RBF OPIS HIDROSTATSKIH SVOJSTAVA NESIMETRINOG .
TANKA............................................................................................293

KRATAK IVOTOPIS............................................................................................ 298


1
1. UVOD
1.1. RAZVOJ OPISIVANJA GEOMETRIJE
Od poetaka znanosti zapadne civilizacije u antikoj Grkoj, opisivanje svijeta je jedan od njenih osnovnih
ciljeva. Opisivanje geometrijskih tijela i oblika, uz razumijevanje i opisivanje prirodnih zakona, glavna je ideja
razvoja matematske misli onog doba. Tako dolazi i do nastanka aksiomatske teorije geometrije i njenih temelja u
opisivanju prostornih tijela i krivulja, kada temelje sadanje znanosti o geometriji postavlja Euklid u svom
uvenom djelu Elementi, [1]. On tada postavlja osnove na kojima se izgrauje i dananja geometrija,
postavljanjem aksiomatske teorije o likovima i tijelima, krivuljama i plohama. Temeljna postavka njegove teorije
je nematerijalna, bezdimenzionalna toka, koja jo uvijek predstavlja temelj matematike u opisivanju objekata
svijeta. Matematiari tog doba, ogranieni trenutnim napretkom matematske znanosti, pokuavaju sloene oblike
svijeta i njihovu interakciju opisati odreivanjem osnovnih pravilnih oblika na kojima grade sustav geometrije:
pravca, pravilnih poligona, pravilnih poliedara, ravnine, kugle i piramida. Svrha opisivanja se vidi u opisivanju
geometrije tijela u prirodi i prorauna njihovih svojstava.

Razvojem matematike u 17. stoljeu, zapoinje novo razdoblje u geometriji otkriem diferencijalnog rauna,
Leibnitza i Newtona. Taj novi alat omoguuje daljnji razvoj ne samo geometrije, ve i ostalih znanosti. Euler
nadalje sredinom 17. stoljea postavlja temelje prorauna hidrostatike i stabiliteta broda u svojoj knjizi Scientia
Navalis, [2]. To je i doba nastanka matematikih metoda aproksimacije i interpolacije, za matematsko
opisivanje geometrijskih tijela i njihove okoline. Razvojem teorije nizova i redova, definiraju se temelji moderne
analitike i viedimenzijskog matematikog opisivanja, metodama razvoja u redove, matematiara kao to su
Taylor, McLauren, Laurent, i drugi. Kada Fourier uspjeva izgraditi matematike jednadbe za opisivanje
objekata i pojava razvojem u trigonometrijski red definira se idua osnova za opisivanje objekata stvarnog
svijeta i njihove okoline kojom je mogue povezati razliite domene kojima opisujemo svijet i vriti njihove
tranformacije. Krajem 19. i poetkom 20. stoljea razvija se ne-euklidska matematika, te tenzorski raun koji
postaju zamanjak novih teorija u kozmologiji i fizici u radovima Riemanna, Einsteina i drugih.

Na slian nain prvotnim opisivanjima geometrije, moderne znanosti raunalne grafike i numerike matematike,
potaknute paralelizacijom i potrebama grafikog raunalnog predoavanja i simulacije, definiraju osnovne oblike
krivulje, poligone i poliedre, kojima opisuju i grade sloene oblike i pripadne proraune vlastitih i svojstava
objekata unutar okolnog sustava. Numerike metode opisa su brojne, s raznovrsnim odgovarajuim zahtjevima
za organizacijom ulaznog skupa podataka, dok se analitiki prikaz jo uvijek smatra neprikladnim radi
nedovoljne preciznosti, raunalne zahtjevnosti prorauna, te ogranienja analitikih opisa. Zbog ogranienja u
analitikom opisivanju geometrijskih tijela, opisivanje geometrije je tako danas razdvojeno u dvije grane, koje se
nazivaju geometrijsko oblikovanje i proraunska geometrija, gdje se geometrijsko oblikovanje bavi
prikazivanjem i projektiranjem novih objekata, dok se proraunska geometrija bavi proraunskim dijelom tog
zadatka.

2
1.2. OPISIVANJE BRODSKE GEOMETRIJE
1.2.1. Razvoj opisivanja brodske geometrije
Razvoj matematskog opisivanja brodske geometrije zapoine u 17. stoljeu, kada vedski brodograevni
projektant F. H. Chapman, [3], zapoinje sustavno ispitivanje brodskih linija i njihovih odnosa vezano za
brodska svojstva. Rad nekoliko autora nastavlja D. W. Taylor, [4], koji krajem 19. stoljea pokuava opisivati
brodske krivulje analitiki, primjenom algebarskih polinoma, u svrhu direktnog prorauna svojstava broda.
Meutim, radi sloene geometrije brodskih formi i ogranienja matematske znanosti u opisivanju geometrije
polinomima koje vrijede i danas, daljnji razvoj opisivanja brodske geometrije se zatim usmjerava k
parametarskom opisivanju, a proraunske metode teorije broda k numerikim, iteracijskim i mrenim
procedurama.

Sedamdesetih godina 20. stoljea, razvojem raunala, dolazi do razvoja mrenih, parametarskih metoda opisa
koje se temelje na splineovima. Tada dolazi do primjene teorije splinea koju je zasnovalo nekoliko autora kao to
su Schoenberg, [5], de Casteljau (Bernsteinov polinom, 1959. u Citroenu), Bezier (Bezierov spline, rane 60.-e u
Renaultu), Birkhoff i de Boor (B-spline, 1965., General Motors), [6], te kasnije NURB splineovi, s najvanijim
prednostima 3D opisivanja brodske geometrije. Usporedno nastaju proraunske mrene metode kao to su
Metoda konanih diferencija MKD (eng. Finite Differences Method FDM), Metoda konanih elemenata
MKE (eng. Finite Elements Method FEM), Metode rubnih elemenata MRE (eng. Boundary Elements
Method BEM), i tako dalje, koje danas predstavljaju standardne, najee koritene metode koritene za
proraune u brodogradnji.
Osim numerikih metoda, razvijaju se i analitike metode opisa brodske geometrije koje su prvenstveno
povezane s proraunskim ciljevima, gdje se brodska forma pokuava opisati Fourierovim redovima, te metodama
kompleksnog potencijala [Matoin], [7].

Konano, krajem 20. stoljea razvijaju se bezmrene, analitike metode opisa koje se temelje na radijalnim
osnovnim funkcijama i koje imaju svojstvo viedimenzijskog opisivanja objekata po segmentima. Na taj nain se
stvaraju uvjeti za globalno opisivanje geometrije, te direktne proraune svojstava u teoriji broda, ali uz uvjet
rjeavanja problema analitikog opisivanja geometrije.
1.2.2. Openito o brodskoj geometriji
Brod je prizmatiki objekt sloene geometrije orubljen ljuskom, s donje strane hidrodinamski oblikovanom
prema zahtjevima plovidbe unutar i na povrini tekueg fluida unutar potencijalnog gravitacijskog polja, a s
gornje strane pokrivene palubom odreenom prema zahtjevima vrstoe. Pritom, hidrodinamski oblikovan
brodski trup ima promjenjivu zakrivljenost, promjene stupnja kontinuiranosti derivacija, diskontinuitete i
nebijektivne dijelove, to oteava njegovo matematsko opisivanje.
Unutranjost broda je takoer sloena, te se pregrauje prema zahtjevima stabiliteta, smjetaja posade, te
prijevoza tereta, odnosno osnovne transportne namjene.

3

Sl. 1: Znaajni brodski prostori

Iako je panja u opisivanju brodske geometrije od poetka, radi sloenosti, usmjerena prema opisivanju ljuske
brodskog trupa, za potrebe prorauna stabiliteta u teoriji broda, pa tako i druge proraune u brodogradnji,
potrebno je geometrijski opisati i vanjske i unutarnje prostore broda. Dakle, kod vanjskog opisivanja prevladava
promjenjivo zakrivljena ljuska s diskontinuitetima i prekidima, izdancima i privjescima, dok kod unutarnjih
prostora postoji podjela na nestrukturne i strukturne prostore, zavisno da li se naslanjaju na trup broda ili ne. Kod
unutarnjih prostora pritom prevladavaju ravnine, koje se najee sijeku pod pravim kutem.
Odabrana metoda opisivanja geometrije mora omoguiti oba opisa, to moe biti oteavajui faktor u izboru
prikladne metode geometrijskog opisivanja s obzirom da, radi velike zakrivljenosti brodske forme, odabrane
metode opisivanja imaju vee vrijednosti C kontinuiranosti, odnosno derivabilnosti.

1.2.3. Metode opisivanja brodske geometrije
1.2.3.1. iani model (eng. Wire Frame Modeling)
U vremenu prije pojave raunala brodski arhitekti su crtali svoje projekte upotrebom olovke, papira i raznih
drugih pomonih naprava poput estara, ravnala, krivuljara, kutomjera, itd. Sloene oblike nije bilo mogue
opisati primjenom ovih jednostavnih crtaih alata, posebno u brodogradnji, zbog velikog broja promjenjivih
zakrivljenja. Osim toga esto je bilo potrebno glatko provui krivulju kroz niz zadanih toaka, kao i izraditi
nacrte u prirodnoj veliini koje je bilo nemogue nacrtati prostoruno.

4
Ovim problemima se doskoilo upotrebom tankih letvica nainjenih od drva ili plastike, koje se pridravaju
utezima i tako zadravaju traeni oblik. Krivulja koja se dobiva ovom metodom je glatka, a njena zakrivljenost
se postie pomicanjem utega u odreeni poloaj. Metoda opisa letvicama i utezima postaje temelj matematikih
metoda opisivanja geometrijskih oblika splineom.

Prve metode prikazivanja geometrijskih tijela se temelje na ianim modelima u kojima se presjecanjem
trodimenzionalnog oblika dobivaju dvodimenzionalne krivulje. Slobodno, trodimenzionalno modeliranje
plohama nije mogue, ve se prikazivanje i opisivanje temelji na krivuljama presjeka s odabranim ravninama. U
brodogradnji su to krivulje dobijene presjekom forme trupa s okomitim ravninama x y i, y z od kojih prve
predstavljaju vodne linije VL, a druge rebra R.

Sl. 2: iani opis brodske forme (preuzeto iz [8])

Dakle, sloeni oblici kao brodske forme su se opisivale krivuljama, na pogodnim, horizontalnim presjecima po
visini, nazvanim vodne linije (oznaka VL), te vertikalnim presjecima po duljini nazvanim rebra (oznaka R).
Meutim, samu jednadbu krivulja presjeka se nije moglo odrediti, te su se u proraunskim smislu odreivale
toke presjeka ravnina VL i R, na temelju kojih su vreni daljnji prorauni. Formalno formulirano, ovaj nain
opisivanja u brodogradnji jest tokasti, mreni model, pogodan za numerike proraune integracije, ali s
nedostacima vezanim za proraun presjeka brodske forme s vodnim linijama za vee kuteve nagiba broda, te
nemogunosti geometrijskog modeliranja.
Pritom je razmak izmeu presjeka odreen zahtjevima postupaka numerike integracije, to jest pravilima
najee koritenog Simpsonovog 1. pravila, pa su teorijski i drugi prikazi forme najee prilagoeni uvjetu
jednakog susjednog razmaka parova razmaka rebara, odnosno vodnih linija. Prorauni integracije se pritom vre
ili metodom rebara ili metodom vodnih linija, ali u konanici imamo zadane toke ( ) z y x , 2 / , T zadane
poluirinama y/2, na udaljenostima rebara x i vodnim linijama z pogodnim za integraciju Simpsonovim
pravilima.

5
Radi proraunske neprikladnosti modernih metoda opisivanja temeljenih na splineu kao to su Bezierov spline,
B-spline, [9], ili NURB-spline [10], [11], [12], ili Catmull-Clark metodi, [13], koje se koriste za generiranje
mrea za razliite mrene metode, prorauni integracije u brodogradnji se i dalje vre numerikom integracijom.
To jest, nakon geometrijskog modeliranja npr. NURB-splineom, potrebno je izraditi mreni opis tokama
pogodan za numeriku integraciju, najee po Simpsonovom 1. pravilu. Proraun presjeka s vodnim linijama se
i dalje vri numeriki, po pravcu ili nekoj drugoj polinomskoj krivulji, najee kvadratnoj.
1.2.3.2. B-rep mreni prikaz. Booleova geometrijska algebra
Brod je objekt sloene geometrije i promjenjive zakrivljenosti oblika, iji trup moe imati diskontinuitete oblika
i otvore, radi kojih vanjsku ljusku broda nije mogue opisati jednom jedinstvenom jednadbom, te se trup broda
najee opisuje u nekoliko dijelova. Stoga je u svrhu omoguavanja opisivanja svih uzgonskih i proraunskih
dijelova brodske geometrije potrebno primjeniti Booleovu geometrijsku algebru u geometrijskom oblikovanju,
kojom e se dodavati ili oduzimati dijelovi prostora koje odreuje mjeoviti B-rep, mreni prikaz broda s
tokama (eng. Boundary Representation). Koelman i ostali su 2001., [14], predloili upotrebu hibridnog H-rep
geometrijskog modeliranja brodskog trupa, kojim se iani model opisa broda proiruje za plohe i tijela, koji se
opisuju NURB i B-spline plohama. Ovdje e se koristiti mjeoviti B-rep prikaz, koji omoguuje analitiko
opisivanje i daljnje analitike proraune svojstava broda.
Sam B-rep prikaz, [15], pritom predstavlja geometrijsko opisivanje rubnim elementima, to su kod brodskog
trupa: statva, spoj boka i palube, linica, preluk i lomovi forme, zatim vorovima i plohama. Pritom je potrebno
opisu dodati podatke o susjednim plohama, rubovima i vorovima. Za toan opis ljuske brodskog trupa, potrebno
mrenom opisu dodati meu-toke, krivulje i plohe kojima se opisuju diskontinuiteti forme s pripadnim
derivacijama s obje strane loma, kako to pokazuje slika 2, te definirati tipove ploha i krivulja kojima se opisuje
brod.

U brodogradnji je uobiajen mreni raspored toaka radi potreba numerikog integriranja Simpsonovim
pravilima, te se stoga teorijski i ostali prikazi brodskog trupa najee prikazuju na taj nain. U ovoj disertaciji
e se pokazati mogunost koritenja bezmrenih metoda opisivanja brodske geometrije, pomou opisa radijalnim
osnovnim funkcijama, koje ne zahtjevaju nikakvu organizaciju ulaznih podataka kojima se opisuje brod.
1.2.3.3. Opisi razliiti od opisa s 2 manifolda
Metode opisivanja s 2 manifolda razdvajaju plohe jednog objekta u odvojene manifolde, tj. bridovima
odvojene analitike plohe, kao to je to primjer sa stranicama kocke. Nasuprot tome, opisi razliiti od opisa s 2
manifolda, [16], omoguuju spajanje stranica objekta u jedan entitet, zadravajui sve informacije o objektu u
jednoj sloenoj podatkovnoj strukturi.
Brodska forma je primjer opisivanja metodom 2 manifolda, gdje se odvojeno opisuju pojedine plohe brodskog
trupa kao to su brodska forma i paluba, ili dijelovi forme s diskontinuitetima. Da bi se opis forme s
diskontinuitetima objedinio potrebno je rjeiti problem njihovog analitikog opisivanja, to se se u ovoj
disertaciji uiniti opisom po segmentima radijalnim osnovnim funkcijama. Primjenom opisa razliitih od 2
manifolda bi se opis raznih cjelina objedinio u jedan opi zapis, to bi olakalo proraun teroretskih svojstava

6
broda. U ovoj disertaciji e se u poglavlju 5 pokazati postupak prorauna geometrije metodom opisivanja
razliitog od 2 manifolda kod kojeg je mogue opisati diskontinuitete geometrije kompatibilnim radijalnim
osnovnim funkcijama.
1.2.4. Moderno geometrijsko opisivanje brodske forme
Standardne metode opisivanja geometrije u brodogradnji se temelje na familiji postupaka za opisivanje brodske
forme plohama, temeljene na splineu, tj. postupcima kao to su: Bezierov spline, B-spline, NURB spline.
1.2.4.1. Prednosti
Najvanije prednosti opisivanja NURB-splineom se prema [17] i [18] mogu ukratko opisati kao:
Konveksnost, monotonost, lokalna podrka (eng. local support),
Interaktivno oblikovanje geometrijskih tijela slobodnim modeliranjem (eng. Free-form),
Opisivanje nebijektivnih dijelova geometrije,
Opisivanje diskontinuiteta,
Opisivanje unjosjenica,
3D opisivanje,
Osiguranje konveksnosti opisom unutar kontrolnim tokama zadanog poligona,
Geometrijska invarijantnost na afine transformacije i projektivna preslikavanja, te
Svojstvo rekurzije.

Iako su NURB-splineovi opisivanjem NURB plohama omoguili 3D oblikovanje brodske forme, u
proraunskom smislu nisu unaprijedili postupke prorauna. Naime, osim prednosti, NURB-splineovi imaju i
nedostatke i sa stajalita geometrijskog oblikovanja i sa stajalita proraunske geometrije.
1.2.4.2. Nedostaci geometrijskog modeliranja
Nedostaci geometrijskog modeliranja B-splineovima su sljedei:
Ne postoji veza izmeu Bezierovog, B-splinea, odnosno NURB-splinea s zadanim tokama kojima je
opisana brodska forma,
Nije poznato to predstavlja presjek 2 NURB-splinea,
Spoj 2 NURB-plohe se izvodi funkcijama izglaivanja koje mogu biti parametarski polinomi stupnjeva
iznad 50, koje je teko kontrolirati.
1.2.4.3. Proraunski nedostaci
Pripadni proraunski nedostaci su:
Mreni opis,
Problemi u opisivanju uzdunih lomova, npr. krmenog zrcala,
Ekstremne distorzije kod mono-NURB prikaza,
Opisivanje NURB-ovima je aproksimacijsko,

7
Nije mogue odrediti presjek NURB-splinea i ravnine,
Nemogunost direktnog prorauna svojstava,
Nemogunost direktnog prorauna interakcije s okolinom.

Zbog ovih nedostataka, u proraunskom opisivanju brodske geometrije jo uvijek prevladava na tokama
zasnovan iani model opisa, s tablicama oitanja poluirina forme y/2 na odreenim rebrima s udaljenostima x
od krmene okomice K.O., te vodnim linijama na visinama z, prilagoen numerikoj integraciji po
Simpsonovom prvom pravilu.
Gore navedena ogranienja, te nemogunost preciznog analitikog, globalnog opisivanja brodske geometrije,
doprinijeli su ograniavanju opisa brodske geometrije na teorijski opis samo za nulti boni nagib broda , tj.
za 0 = . To je nadalje uvjetovalo zadravanje ianog modela opisivanja u brodogradnji, gdje se razmaci
rebara, x
R
, i vodnih linija, z
VL
, i dalje odreuju prema zahtjevima integracije Simpsonovim 1. pravilom.

Kao pokuaj rjeenja ovih nedostataka razvijene su i hibridne metode prorauna koje kombiniraju opisivanje
geometrije NURB-splineovima i drugim metodama prorauna kao to je razvoj u Fourierov red, [19].
1.3. PRORAUNSKA GEOMETRIJA
1.3.1. Osnovni ciljevi ope proraunske geometrije
Dok se geometrijsko modeliranje se bavi matematskim prikazivanjem krivulja, ploha i vrstih tijela u svrhu
opisivanja kompleksnog fizikalnog ili inenjerskog sustava, pripadna proraunska geometrija se koristi u
razvoju, analizi i raunalnoj primjeni dobivenih algoritama opisivanja.
Proraunska geometrija nam daje metode prikazivanja sloenih objekata od poetne zamisli o objektu, do
kreiranja i modifikacije oblika na raunalu. Zbog ogranienja analitikog opisa dananje proraunske metode ne
omoguuju i direktan, vrlo precizan proraun svojstava objekta. Metode koje se koriste se razlikuju zavisno o
objektu koji se prikazuje, dostupnoj koliini informacija, te informacijama koje se mogu proizvesti.

Openito, proraunska geometrija definira 3 osnovna zadatka opisa neke geometrije koja je potrebno ispuniti:
Nedvosmislen i precizan opis promatrane geometrije,
Proraun svojstava promatrane geometrije,
Proraun presjeka promatrane geometrije.

Oita je analogija s problemima opisivanja brodske geometrije, te se namee upotreba principa proraunske
geometrije u opisivanju brodske geometrije.
Dosadanji pokuaji ispunjavanja sva 3 cilja su bili neuspjeni, a najbolje rezultate su postignuti relacijskom
geometrijom. Za globalno opisivanje u brodogradnji e se koristiti B-rep metoda opisivanja, temeljenja na
opisima rubnim, analitikim krivuljama.

8
1.3.2. Brodska proraunska geometrija
1.3.2.1. Opi ciljevi
Openito, opisivanjem sloenih objekata se bave dvije grane geometrije nastale razvojem raunala:
geometrijsko oblikovanje, i
proraunska geometrija.

U opisivanju brodske geometrije danas se najee koristi samo geometrijsko oblikovanje, dok je proraunska
geometrija slabo zastupljena, s naglaskom na numerika rjeenja prorauna i primjene u rjeavanju
diferencijalnih jednadbi, [10]. U ovoj disertaciji e se meutim razmatrati problemi globalne, analitike
proraunske geometrije, te e se u skladu s tim definirati brodska proraunska geometrija.

Cilj brodske proraunske geometrije je odrediti precizan opis brodske geometrije pogodan za daljnje proraune
svojstava broda. Pritom je potrebno precizno i pogodno opisati:
Brodsku vanjsku geometriju G
V
, te unutarnju geometriju broda G
U
.
Stohastiku okolinu tekueg fluida O, unutar potencijalnog, gravitacijskog polja, u kojem brod plovi.
Interakciju broda B s okolinom O.

Dakle, ako se promatra povrinski brod koji plovi u potencijalnom gravitacijskom polju, definiramo funkcijski
model objekta broda F, kojim se opisuje brod B, s vanjskom G
V
i unutarnjom geometrijom G
U
, pomou kojeg
se odreuju svojstva i ponaanje broda B unutar sustava S. Pritom se i vanjska G
V
i unutarnja geometrija broda
G
U
sastoje od sume brodskih prostora G
Vj
, odnosno G
Ui
. Dakle imamo:
=
=
U
N
i
Vi V
1
G G (1)
odnosno
=
=
U
N
i
Ui U
1
G G (2)
gdje su: N
V
broj vanjskih prostora kojima se opisuje brod,
N
U
broj unutarnjih prostora broda kojima se mijenjaju svojstva tereta kojeg sadre.

Pri odreivanju vanjske geometrije se koristi Booleova algebra, dok se unutarnji prostori zbrajaju.

Tema ove disertacije je analitiko opisivanje brodske geometrije G u svrhu pripreme teorijskih podataka o
geometrijskim i hidrostatskim svojstvima trupa broda G
V
i unutarnjim prostorima broda G
U
, potrebnim za

9
daljnje proraune u teoriji broda, pa e se stohastika valna okolina O pojednostavniti na mirnu, nepokretnu
povrinu, koja e se opisivati ravninama vodnih linija VL.
Takoer, razmatrat e se samo problemi opisivanja fiksne brodske geometrije, uz zanemarivanje promjena
brodske geometrije uslijed statikih i dinamikih utjecaja i pripadnih deformacija. Na taj nain e se raunati
presjek brodske geometrije s teorijskim, ravninskim vodnim linijama VL.

Odabran opis brodske geometrije mora biti prikladan za direktan proraun svojstava brodske geometrije, te
hidrostatskih svojstava broda, tj. funkcije opisa moraju biti integrabilne i derivabilne ili se moraju moi izvesti u
Taylorov red. Takoer, mora biti omoguen proraun presjeka brodske geometrije s ravninom vodne linije VL.
Ove uvjete zadovoljavaju analitike funkcije.

Osim toga, zahtjev direktnog, eksplicitnog prorauna presjeka brodske geometrije ograniava potenciju n
algebarskog polinoma na n = 6. Razlog tome jest ogranienje matematske znanosti danas po kojem je mogue
direktno rjeiti polinome do ukljuivo 6 stupnja; i to do 4. stupnja osnovnim matematskim operacijama (Abelov
teorem), a 5. i 6. stupnja hipergeometrijskim funkcijama.
1.3.2.2. Analitiko opisivanje brodskog trupa s diskontinuitetima, otvorima i
privjescima
Kao to je prije navedeno, brodski trup G
V
ima sloenu geometriju, s diskontinuitetima, otvorima, izdancima, i
promjenjivim zakrivljenostima. Osim toga, potrebno je opisati i unutranjost broda G
U
, tj. unutarnje brodske
prostore koji su pregradama podijeljeni u odvojene cjeline. Oito je da se ova sloena geometrija ne moe opisati
jednom jednadbom, pa se stoga u opisivanju brodske geometrije koristi geometrijska Booleova algebra. Za opis
ovako sloene geometrije potrebno je odabrati fleksibilan nain opisivanja, metodama kojima je mogue
opisivati po segmentima, a to su, osim aproksimacijske metode srednjih kvadrata, metode zasnovane na
interpolaciji ratrkanih podataka i radijalnim osnovnim funkcijama (eng. RBF, Radial Basis Functions
Radijalne osnovne funkcije) kao njihovom rjeenju:
( ) ( )
= x x w f (3)
gdje su: x ulazni podaci opisa,
radijalne osnovne funkcije,
w teinski koeficijenti radijalnih osnovnih funkcija,
f ukupni RBF opis.

Opisivanje po segmentima, temeljeno na osnovnim funkcijama omoguuje prilagodbu opisa zadanim toakama,
a za analitiko opisivanje je potrebno rjeiti probleme opisa diskontinuiteta i nebijektivnih dijelova geometrije.

10
1.3.2.3. Proraun svojstava stabiliteta broda
Euler u svom djelu Scientia Navalis, [2], postavlja temelje prorauna svojstava stabiliteta broda, koji se vre uz
koritenje principa ouvanja momenta koliine gibanja izraenog preko rada momenta statikog stabiliteta broda
nastalog uslijed djelovanja vanjske sile, koja predstavlja prekretni moment broda. Kinematska i dinamska
svojstva broda kao krutog tijela se pritom zanemaruju, te se proraun vri samo za ostvareni rad momenta
nastalog djelovanjem sprege sila teina i uzgona kod nagibanja broda, bez odreivanja putanje gibanja tijela
uronjenog u tekuinu. Dakle, zanimaju nas samo trenutni poloaji brodske forme uronjene u tekuinu, te
pripadni odnosi prekretnih i ravnotenih sila i njihovih momenata, bez razmatranja uzroka pomaka tijela iz
ravnotenog poloaja. U tom razmatranju, stabilitet se razmatra kao statiki problem prema Maupertuisovom
principu stacionarnog gibanja (tj. najmanjeg djelovanja, eng. the "principle of the least action"). Trenutna stanja
krcanja broda promatramo kao realizacije po Euler-Lagrangeovom principu djelovanja unutar globalnog
koordinatnog sustava x - y - z , tj. promatramo promjene poloaja materijalne toke ( ) ( ) ( ) ( ) t z t y t x r , ,
r
, ali uz
zanemarivanje vremenske komponente gibanja, tj. kao ( ) z y x r , ,
r
. Na taj nain se zanemaruje putanja
gibanja tijela od jednog do drugog poloaja, ve pretpostavljamo beskonaan protok vremena izmeu dva stanja
objekta.

Pretpostavka 1:
t (4)

Primjenom Mapertuisovog principa najmanjeg rada, dinamski problem odreivanja svojstava stabiliteta i plovne
vodne linije VL se reducira u statiki problem. Pritom se promatra samo odnos gravitacijskih sila S
G
, uslijed
djelovanja teinskog optereenja broda, te rezultirajuih uzgonskih sila S
B
uronjenog dijela trupa broda do
plovne vodne linijeVL , za trenutni nagnuti poloaj broda nastao uslijed djelovanja prekretnog momenta M
P
.
Stanje krcanja broda je odreeno masom istisnine = G, njenim gravitacijskim teitem sustava
{ }
G G G G
z y x , , X , te hidrostatskim svojstvima brodske geometrije. Kao varijable stanja krcanja broda se
time definiraju kut bonog nagiba , kut trima , gazovi broda na okomicama, pramanoj, g
P
, i krmenoj, g
K
, te
poloaj plovne vodne linije VL.

Procedura direktnog prorauna stabiliteta preuzima gornju pretpostavku o beskonanosti protoka vremena
izmeu dva poloaja broda. Uzrok gibanja broda iz ravnotenog poloaja se ne razmatra, kao ni dinamski efekti
tog gibanja, ve se prepostavlja vrijednost i raspodjela vanjske sile koja prekree brod. Ona je u proraun
stabiliteta ukljuena samo pretpostavljenim prekretnim momentom M
P
nastalim uslijed tlaka vjetra po jedinici
izloene povrine broda iznad vodne linije, koji se za neogranienu plovidbu, prema klasifikacijskim drutvima i
IMO-u, [20], odreuje na temelju statistika svjetskih mora.


11
Uz zanemarivanje putanje i gibanja broda, u proraunu stabiliteta se zanemaruju i sve ostale sile osim
ravnotenih sila uzgona i teina, te nas zanimaju samo poloaji broda u odnosu na okolnu tekuinu. Proraun
gibanja broda je u proraun stabiliteta ukljuen samo jednadbom njihanja broda oko uzdune osi x , gdje se
odreuje period bonog nagibanja broda, tj. kut do kojeg e se brod nagnuti nakon prestanka djelovanja
prekretnog momenta.
Poloaj broda kao 3D objekta jednoznano je odreen poloajem vodne linije VL koja orubljuje uronjeni dio
trupa broda, pa je u svrhu prorauna hidrostatskih svojstava broda potrebno odrediti plovnu vodnu liniju koja
proistjee iz poloaja broda u odnosu na povrinu tekuine.

Pretpostavka 2:
U teorijskom proraunu stabiliteta, ukupni moment broda se odreuje kao rezultat djelovanja prekretnog
momenta, M
P
, i momenta statikog stabiliteta broda, M
I
, za promatrane kuteve nagiba , zanemarivanjem
dinamikih utjecaja inercijalnih, gravitacijskih i viskoznih sila, tj. pretpostavljen je beskonani protok vremena
t do ravnotee svakog pojedinog poloaja broda.
Tako momente, kod razmatranja stabiliteta broda, dijelimo na prekretne i ispravljajue, [20], a ispravljajue jo
nazivamo i momenti statikog stabiliteta. Ukupni moment broda uslijed djelovanja sprege sila uzgona i sila
teina na brodu je dakle jednak razlici prekretnog,
P
M
r
, i ispravljajueg momenta stabiliteta,
I
M
r
.
( ) ( ) ( ) =
P I
M M M
r r r

(5)
gdje su: { } , , kutevi okretanja broda oko 3 osi brodskog koordinatnog sustava x - y - z .
to jest: kut okretanja broda oko osi x , i pripadno valjanje broda,
kut okretanja broda oko osi y , ili kut trima, odnosno pripadno posrtanje broda,
kut okretanja broda oko osi z , i pripadno zaoijanje broda.

U ispravljajue momente ukljuujemo sve uzgonske momente koje stvara trup broda M
B
, te tekuine unutar
tankova m
Bi
kao:
=
+ =
U
N
i
Bi B I
m M M
1

U prekretne momente se ubrajaju momenti uslijed djelovanja vjetra na izloenu povrinu broda M
WI
, djelovanje
valova M
WA
, te momente slobodnih povrina rasutih tereta i tekuina na brodu, m
SP
:
=
+ + =
U
N
i
SP WA WI P
m M M M
1

U ravnotei je moment gibanja broda jednak 0, pa kod statike ravnotee imamo:
0 = =
P I S
M M M M (6)


12
Pretpostavka 3:
Kako problem promatramo statiki, unutar potencijalnog gravitacijskog polja, translatorna gibanja{ } y x, ne
mijenjaju statiku raspored uzgona, pa ih moemo zanemariti. Od rotacijskih gibanja { } , , , rotacija
oko osi Z, , nema utjecaja na moment statikog stabiliteta, ve samo na odreivanje povoljne vodne linije, pa
tu komponentu momenta takoer zanemarujemo. Na taj nain nam ostaju 2 komponente momenta, oko osi x i y ,
tj. popreni moment stabiliteta M
, te uzduni moment M
, u zavisnosti o kutevima nagiba broda oko osi x i y ,

te visini vodne linije z . Dakle, od 6 stupnjeva slobode gibanja, za proraun stabiliteta su znaajna 3 gibanja:
{ } , , z (7)

U proraunima se najee ove komponente promatraju odvojeno, tj. promatra se samo popreni statiki
stabilitet oko osi Y, dok se uzduni stabilitet radi velikog uzdunog metacentra L MK zanemaruje. Meutim,
ova pretpostavka vrijedi samo za velike vrijednosti odnosa duljine i irine broda L/B, dok se za vrijednosti
L/B 1 mora raunati i uzduni stabilitet broda, npr. na nekim katamaranima sportske i turistike namjene.
Takoer, popreni i uzduni stabilitet se mogu promatrati odvojeno, sve dok su im pripadni periodi ljuljanja T
, i
T
vrlo razliiti, odnosno velika razlika izmeu uzdunog i poprenog metacentra L MK i B MK ,

0 >> B L MK MK , to je sluaj kod veine povrinskih brodova.
Meutim, kod odreivanja plovne vodne linije VL je potrebno uzeti u obzir obje komponente stabiliteta, kao to
e biti objanjeno u iduem potpoglavlju.

Izraz za poetni popreni statiki stabilitet plovila

M , s 1 / >> B L , izraava se kao,[21]:
( )
+ =
G B
z z NK M (8)
gdje su: masena istisnina broda, (t),
NK poloaj "prividnog" metacentra, koji se nalazi u toci presjeka pravaca sile uzgona prije i
nakon zakretanja broda za boni kut nagiba ,
B
z poloaj teita istisnine po visini za neki kut nagiba ,
G
z poloaj gravitacijskog teita teina sustava po visini za neki kut nagiba ,
B
y poloaj teita istisnine po irini za neki kut nagiba ,
kut nagiba , (rad).

Ovaj izraz za proraun momenta poprenog statikog stabiliteta se primjenjuje kod malih promjena kuteva
nagiba 0
i
, pa je sin , 0
F
y i . konst MK NK = , te kaemo da se radi o poetnom
stabilitetu ili stabilitetu malih promjena nagiba, gdje je MK poloaj stvarnog metacentra broda. Takoer,

13
pretpostavlja se ravnotea momenata prema izrazu (6) kod poetnog kuta bonog nagiba
0
, te se eli odrediti
statiki moment poprenog stabiliteta za neki proizvoljni kut nagiba . Ako nadalje izrazimo veliinu
metacentra pomou momenta tromosti vodne linije tekueg tereta i rasutih tereta dobiva se izraz za poetni
stabilitet:
|
|
|
.
|
\
|
+

=

G B
j
U j
z z
V
i I
M (9)
gdje su: I popreni moment inercije vodne linije, oko osi x , (m
4
),
i
j
prekretni moment slobodne povrine tekuine u tanku j na brodu, oko osi x , (m
4
),
gustoa tekuine u koju je brod uronjen,
gustoa tekuine unutar tanka na brodu.

U stvari, promatra se razlika poloaja teita istisnine i gravitacijskog teita teina broda prije nagibanja
1
i
nakon nagibanja
2
, uz pretpostavku konstantnog poloaja gravitacijskog teita teina broda . konst z
G
= .
Dakle, u opem sluaju se moe pisati:
( ) ( ) ( ) ( ) | | { } ( ) ( ) | |
cos sin
1 2 1 2
+ + =
B B G B B
y y z z z NK M (10)

Ili drukije pisano:
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
cos sin + + =
B G B
y z z NK M (11)
gdje su:
B B B B B
y y y y y = =
0 1 2
razlika poprenog poloaja teita istisnine y
B
za kut trenutni kut
i poloaja teita istisnine y
B0
za poetni kut prije nagibanja
0
,
B B B B B
z z z z z = =
0 1 2
razlika poprenog poloaja teita istisnine z
B
za kut trenutni kut i
poloaja teita istisnine z
B0
za poetni kut prije nagibanja
0
.

Kod velikih bonih nagiba broda 0 >> se od hidrostatskih svojstava broda, radi sloenosti prorauna,
najee raunaju samo poloaji teita istisnine broda u funkciji masene istisnine za odabrane kuteve bonog
nagiba, te se rezultati prikazuju Daymardovim pantokarenama izoklinama, [22], tj. krivuljama istih nagiba uz
promjenjivu istisninu broda, uz razdvajanje komponenti y
B
i z
B
, kako je to predloio Fatur u [23]. Izrazi za
statiki moment poprenog stabiliteta broda (8) i (9) vie ne vrijede, a u izrazu (9) ne vrijedi 1. lan u zagradi za
proraun poloaja prividnog metacentra NK , kojeg je za vee kuteve nagiba potrebno raunati iz presjeka dvaju
pravaca uzgona, prije i nakon nagibanja broda. Kako su pravci uzgona uvijek okomiti na ravninu vodne
linijeVL , oni predstavljaju pravce normala na VL s koeficijentima smjera k i segmentima pravaca l, pa moemo

14
pisati sustav jednadbi za odreivanje poloaja prividnog metacentra NK u matrinom obliku, ovisno o
kutevima nagiba VL,
1
i
2
, kao:
( ) | |
( ) | |
( )
( )
)
`
=
)
`
2 2
1 1
1
2
1
1
1
1
l
l
y
z
tg
tg
N
N
(12)

Pripadni poloaji teita VL , prividnog metacentra NK za vee kuteve nagiba se u praksi raunaju priblino i
ne prikazuju grafiki, pa e se u ovoj disertaciji pokazati nain njihovog direktnog prorauna i grafikog
predoavanja prema postavkama Bilesa, [24].

Glavni proraunski cilj opisivanja geometrije broda jest odreivanje pripadnih hidrostatskih i drugih svojstava
koji nam omoguuju proraun nekog proizvoljnog stanja optereenja. Dosadanji nain predoavanja
pantokarenama izoklinama, tj. krivuljama poloaja teita istisnine za konstantne kuteve bonog nagiba ,
proirit e se na opis za odabrani raspon kuteva nagiba { } , , = , te opisivanje plohama. Biles je 1908.
predloio predoavanje stabiliteta krivuljama izoklina i izovolumena, ali je u to doba izrada takvog prikaza bio
zahtjevan posao, s problemima u praktinom proraunu kod izvoenja dvoparametarske interpolacije. Ovdje e
se pokazati mogunost opisa ploha teita istisnine, teita vodne linije, te teita metacentara za sve odabrane
kuteve nagiba i sve volumene istisnine broda pomou radijalnih osnovnih funkcija, te odreivanje
hidrostatskih svojstava direktnim uvrtavanjem parametara kuteva nagiba i volumena tako odreenih ploha.
1.3.3. Problem prorauna plovne VL
Kada se openito promatra gibanje broda, brod je objekt koji se giba sa 6 stupnjeva slobode gibanja, te je stoga
odreivanje uzgonskog stanja broda S
B
, odnosno plovne VL, 6-dimenzijski problem s gibanjima
i
,
6 , , 1 K = i , gdje su prva 3 parametra gibanja u smjeru koordinatnih osi brodskog koordinatnog sustava,
{ } z y x , , X , a druga 3 rotacije oko tih osi, { } , , . Promatranjem broda statiki, po Maupertiusovom
principu, problem se reducira na 3 stupnja slobode gibanja: okretanja po osi x i y, te pomak po osi z,
odnosno
i
, 5 , 4 , 3 = i , { } , , z . Dakle, u proraunu stabiliteta i pripadne plovne VL promatramo bono
nagibanje, uzduno nagibanje i uron/izron broda.

Problem odreivanja plovne VL je problem odreivanja trenutnog geometrijskog stanja broda u odnosu na
povrinu tekuine koji se funkcijski moe izraziti kao presjek povrine tekuine s brodskom formom, odnosno:
( ) ( ) ( ) z y x P z y x F z y x VL , , , , , , = (13)
gdje su: ( )
V
z y x F G , , implicitni opis brodske forme,
( ) z y x P , , implicitni opis povrine tekuine u kojoj brod plovi.

15
Pripadni uvjeti hidrostatske ravnotee definirani kao 3 uvjeta plovnosti su:
1. Teina masene istisnine g do VL mora biti konstantna i mora biti jednaka masi broda G,
(Arhimedov zakon):
. konst G g = =
2. Teite uzgona uronjenog dijela trupa broda mora biti na istom pravcu s gravitacijskim teitem sustava
broda, tj. vrijedi:
x
B
= x
G
, y
B
= y
G

3. Kao uvjet plovnosti se pritom postavlja zahtjev za poloajem prividnog metacentra NK u odnosu na
osnovicu broda po kojem se popreni ili uzduni metacentar mora nalaziti iznad gravitacijskog teita
sustava broda po visini:
<
y osi po ,
x osi po ,
B
L
G
NK
NK
z
kojima se omoguuje stabilna ravnotea broda.

Iz toga proizlazi osnovni proraunski problem teorije broda, odreivanje hidrostatskih svojstava za zadano stanje
krcanja broda. Taj problem se moe formulirati kao odreivanje 3D geometrijskog poloaja trenutne plovne
vodne linije VL, odnosno uzgonskog stanja broda S
B
, za zadano stanje teinskog optereenja broda S
G
i zadani
raspon kuteva nagiba { } , . Pritom se mogu odrediti 2 osnovna proraunska zadatka vezano za proraun
stanja krcanja broda:

PRORAUNSKI ZADACI HIDROSTATIKE BRODA
1. Odreivanje poloaja ravnotee broda,
2. Odreivanje krivulje poloaja teita vodne linije VL kod nagibanja broda.

Potrebne varijable za odreivanje stanja krcanja se mogu odrediti iz gore navedenih uvjeta plovnosti, tj. to su
varijable teinskog stanja optereenja broda S
G
: x
G
, y
G
, z
G
i G, te z
B
. One zajedno s brodskom
geometrijom{ } G direktno odreuju hidrostatska svojstva stanja krcanja{ } H , u ravnotei broda. Pritom, teina
G, kod istisninskih, povrinskih brodova, predstavlja holonomsko, odnosno skleronomsko ogranienje
Lagrangeovog generaliziranog koordinatnog sustava, [25]. To svojstvo povrinskog gibanja broda nam
omoguava izradu plohe hidrostatskih svojstava broda, kako e to biti pokazano u poglavlju 9 disertacije.


16
Kao rezultat prorauna se dobiva krivulja VL koja se u proraunima opisuje svojstvima: povrinom A
VL
i
teitem { }
VL VL VL VL
z y x , , X . U opem sluaju brod u ravnotei ima neki uzduni nagib i popreni nagib
, pa je za odreivanje poloaja VL potrebno odrediti i ove parametre.
Vodna linija geometrijski predstavlja 3D krivulju, tj. funkciju ( ) z y x VL , , , pa je njeno odreivanje iteracijskim,
numerikim proraunom zahtjevno kod velikih promjena stanja krcanja, tj. poloaja objekta. Takoer,
stohastika valna povrina tekuine jo vie uslonjuje problem, pa se prorauni vre uz prikladna
pojednostavljenja i zanemarivanja. Ovdje e se to, kako je ve napomenuto, uiniti odreivanjem presjeka
ravninskih, teorijskih VL s brodskom formom.

MINIMALNI PODACI ZA OPIS POLOAJA VL

Moemo odrediti minimalan broj informacija potreban za opis poloaja ravnine vodne linije, koji se zbog
holonomskih ogranienja gibanja moe opisati poznavanjem 1 toke i 2 kuta. Stoga definiramo minimalne
parametre opisa s:
teitem
VL
X ,
kutem uzdunog nagiba , i
kutem poprenog nagiba .

Ovaj skup parametara{ } , , X
VL
e dalje koristiti u proraunu poloaja VL kako e biti opisano u
poglavljima 8 i 9 disertacije.

1.3.3.1. Iteracijski proraun VL
Kad se problem odreivanja plovne vodne linije rijeava iteracijski, postaje sloen problem bez obzira na
primjenu Maupertiusovog principa najmanjeg djelovanja i pojednostavljeni statiki pristup, gdje opet ostaje
nekoliko iteracijskih varijabli prorauna, tj. kut bonog nagiba, kut trima, te gazovi broda na pramanoj i
krmenoj okomici, g
F
i g
A
, [26]. Proraun postaje otean ili nemogu kod rjeavanja problema za velike kuteve
nagiba ili velike promjene istisnine od poetnog stanja 0 >> , pri proraunu stabiliteta oteenog broda.
Proraun se vri od poetne
0
VL , te je potrebno odrediti novu VL za zadanu ukrcanu/iskrcanu teinu. U sluaju
prorauna stabiliteta je potrebno izraunati i teorijske poloaje VL za odreeni raspon kuteva nagiba , i pritom
vrijedi samo uvjet konstatne masene istisnine broda, = konst. .

17

Sl. 3: Promjena poloaja teita VL broda za velike promjene kuteva nagiba broda

Proraun se najee izvodi postupkom uronjenog i izronjenog trokuta za pretpostavljene ravnine VL, po
presjecima rebara, do ispunjavanja unaprijed odreenih tolerancija
i
parametara iteracijskog postupka: , , te
g
F
i g
A
, ili zadanog broja koraka iteracije. Pritom je kod svake iteracije potrebno odrediti presjek VL s formom
brodskog trupa, te presjek povrina tekuine u tankovima.
Umjesto prorauna samo za popreni pomak teita vodne linije za
VL VL
z y , , i teita istisnine
B B
z y , ,
potrebno je izraunati i uzdune pomake teita
VL
x i
B
x , koji nastaju radi uzdune nesimetrinosti brodskih
formi, pa se broj iteracijskih varijabli jo poveava. Dok je taj uzduni pomak kod malih promjena poloaja
broda zanemariv, kod velikih kuteva nagiba, 0 >> , odnosno direktnog prorauna stabiliteta broda kod
naplave, moe biti znaajan, te se ne moe zanemariti, kako to pokazuje slika 3, gore.
U proraun je potrebno ukljuiti i promjene teita uzgona { }
Bi Bi Bi Bi
z y x , , X ,
U
N i , , 1 K = , tankova s
tekuinom, naplavljenih prostora i prostora zalivenih vodom, te skladita s rasutim teretima, provlaenjem
paralelnih ravnina
i
VL s vodnom linijom VL morske povrine. To dodatno uslonjava proraun plovne vodne
linije, naroito za velike kuteve nagiba i velike naplave broda.

Sloenost inkrementalnog, sekvencijalnog, iteracijskog prorauna najee onemoguuje izvoenje tonih
simulacija gibanja broda, te oteava optimizaciju procedura prekrcaja broda, naroito kod volumenskih brodova,
gdje broj jedininih tereta moe biti jako velik, kao to je to sluaj kod brodova za prijevoz spremnika.

18
1.3.3.2. Analitiki proraun VL
Omoguavanjem analitikog prorauna presjeka vodne linije i brodske forme bi se omoguilo direktno
odreivanje presjeka VL i brodske forme i u konanici omoguilo lake odreivanje plovne VL. U tu svrhu je
potrebno odrediti eksplicitni opis geometrije brodskog trupa ( ) z x f y , = sa to manje dijelova, po mogunosti
samo jednim globalnim opisom, prikladan za proraun presjeka s nekom vodnom linijom zadanom eksplicitno
s ( ) c z b x a z x VL y + + = = , . Takoer je potrebno na isti nain opisati i prostore koji su ispunjeni ili mogu
biti ispunjeni tekuinom ( ) z x f y
u
, = , te njihove pripadne presjeke s vodnom linijom
kao ( )
ui ui ui ui
c z b x a z x VL y + + = = , .

Dakle, kod prorauna presjeka dobivaju se 2 jednadbe s 3 nepoznanice, pa se prostorni problem prevodi u
ravninski tako da se odrede presjeci VL i opisa forme F na pojedinim rebrima, tj. rauna vrijednost z za poznati
x. U tu svrhu je potrebno odrediti raspon od x, to se moe uiniti presjecanjem ravnine VL sa statvom broda, te
je prethodno potrebno izraunati opis statve broda. Na taj nain bi se omoguio direktan proraun
jednadbe ( ) ( ) ( ) z y x P z y x F z y x VL , , , , , , = , eksplicitnim nainom.

U ovoj disertaciji e se ispitati mogunost opisivanja brodske geometrije analitikim, radijalnim osnovnim
funkcijama pogodnim za proraun presjeka broda s vodnom linijom. Takoer e se ispitati i mogunost
prorauna hidrostatskih svojstava broda opisanog radijalnim osnovnim funkcijama.
Nadalje, konstrukcija hiperplohe hidrostatskih svojstava broda za odabrani broj stupnjeva slobode gibanja bi
omoguila direktan proraun stabiliteta, zatim toniji proraun gibanja broda, te odreivanje tonijih procedura
prekrcaja broda.
1.3.3.3. Proraun hidrostatskih svojstava broda
Za proraun hidrostatskih svojstava broda potrebno je rijeiti 5 osnovnih integrala vezanih za njihovo
odreivanje, te omoguiti proraun presjeka brodske geometrije s vodnim linijama kojima se odreuju granice
integracije i krivulja koja odozgo omeuje uronjeni volumen broda, te volumeni tekuinom ispunjenih unutarnjih
i uzgonskih prostora.

Osnovni integrali vezani za odreivanje hidrostatskih svojstava kod (eksplicitnog) 2D prorauna svojstava su:
Integral povrine oko poprene osi,
Moment povrine oko poprene osi,
Moment povrine oko uzdune osi,
Uzduni moment inercije oko osi x,
Popreni moment inercije oko osi y.

U sluaju (eksplicitnog) 3D opisa jo bismo imali sljedee integrale:

19
Dvostruki integral volumena,
Dvostruki integral momenta povrine oko poprene osi,
Dvostruki integral momenta povrine oko uzdune osi.

Odabrani opis brodske forme G
V
i unutarnjih prostora G
U
mora omoguiti direktan proraun ovih integrala, za
cijeli raspon varijabli { } , , z .

Detaljnije e se proraun ovih integrala opisati u poglavlju 7.
1.3.3.4. Utjecaj momenta slobodne povrine za vee kuteve nagiba na stabilitet
Opis broda samo za nulti boni kut nagiba, = 0, ne osigurava dovoljan broj podataka potreban za detaljne
proraune stabiliteta neoteenog broda za velike kuteve nagiba, kada, kod malih brodova s teretnim ili
balastnim tankovima, negativan utjecaj momenta slobodne povrine na stabilitet moe biti presudan. Ovaj efekt
je posebno naglaen kod malih brodova s V oblikom rebara, gdje nije dovoljno izvriti proraun korekcije
momenta slobodne povrine tablinim proraunom odreenim od strane klasifikacijskih drutava, kao u [20].

Moment slobodne povrine oko neke osi m
SPi
(Nm), u nekom tanku s tekuinom G
Ui
, openito ovisi o momentu
tromosti te povrine i
Ui
odreenom za neki kut nagiba :
( )
Ui SPi
i f m =
gdje je: i
Ui
moment tromosti slobodne povrine tekuine u nekom tanku, u odnosu na neku glavnu os
koordinatnog sustava, (m
4
).

Sl. 4: Naginjanje tekuine u nekom pravokutnom tanku

20
Kako moment tromosti slobodne povrine tekuine pravokutnog tanka ovisi priblino o poprenoj dimenziji
tanka na treu potenciju, tj. o
3
Ui
b , moemo pisati priblino
3
Ui Ui
b i za moment prije naginjanja, te
3
Ui Ui
b i
za moment poslije naginjanja broda. Zatim je mogue postaviti trigonometrijsku ovisnost izmeu
Ui
b i
Ui
b
pravokutnog tanka, kako je pokazano na slici , tj.
cos /
Ui Ui
b b .
Ako se uz ovu pretpostavku postavi omjer momenata tromosti slobodne povrine nakon nagibanja i na momenta
na poetku dobiva se izraz:

( )
3
cos
1
Ui
Ui
i
i
.

Kako za 0 vrijednost 1 cos , promjena momenta tromosti slobodne povrine je za male kuteve
zanemariva. Meutim, poveanjem kuta nagiba :, omjer momenata tromosti slobodne povrine se poveava sve
do graninog kuta
Ui
Ui
GRANi
b
h
arctg = , te je za taj kut poveanje momenta tromosti slobodne povrine najvee
i iznosi:
|
|
.
|
\
|
|
|
.
|
\
|
Ui
Ui
Ui
Ui
b
h
arctg
i
i
3
cos 1 max

, gdje su: b
Ui
irina tanka, (m), h
Ui
visina tanka, (m).

Sl. 5: Utjecaj poprene dimenzije
Ui
b na moment slobodne povrine za tank trokutastog poprenog presjeka

Tako na primjer, za kut od 45, poveanje veliine momenta tromosti slobodne povrine iznosi
( )
828 , 2 2 2
2 1
1
3
=
Ui
Ui
i
i

, a na 60 stupnjeva imamo
( )
8
2 1
1
3
=
Ui
Ui
i
i

.

21
Dakle, vrijednost momenta tromosti slobodne povrine i
Ui
, a time i prekretnog momenta slobodne povrine m
SPi

pravokutnog tanka se poveava s recipronom vrijednou s treom potencijom kosinusa kuta nagiba . Ovaj
problem je jo izraeniji kod tankova trokutastog poprenog oblika kako pokazuje slika 5.

Takoer, kod zalijevanja gornje palube manjih brodova kod plovidbe na valovima ili prodora vode na iroke,
nepregraene palube brodova za prijevoz vozila, pripadni prekretni moment slobodne povrine moe biti
znaajan kod svih kuteva bonog nagiba i mora ga se uzeti u obzir u proraunu stabiliteta neoteenog broda ve
u predprojektu, [27].

Za sveobuhvatni proraun stabiliteta broda je potrebno izvesti pripadne proraune geometrijskih i hidrostatskih
svojstava za sve kuteve bonog nagiba, pa je opis broda za kut bonog nagiba jednak 0, = 0, potrebno
proiriti na cijeli projektni raspon kuteva nagiba. Dananji, teorijski podaci sadravaju samo numerike
vrijednosti hidrostatskih svojstava za teorijski, poetni, nulti kut bonog nagiba, te pripadnog prekretnog
momenta slobodne povrine, pa je taj opis potrebno proiriti.

Takoer, dananje metode prorauna se temelje na iteracijskim postupcima od poetnog, nultog bonog nagiba,
to kod velikih nagiba, te kod prorauna stabiliteta oteenog broda s velikim naplavama moe stvoriti
proraunske probleme, i konano, nemogunost prorauna geometrijskih i hidrostatskih svojstava broda. Uoeni
problemi s odreivanjem rezultata prorauna stabiliteta za vee kuteve nagiba kako oteenog, tako i
neoteenog broda iteracijskim procedurama, u programu ARGOS, Bureau Veritasa, potvruju ovaj problem.

1.4. HIPOTEZA I CILJEVI DISERTACIJE

Prvi korak u postizanju tonih prorauna presjeka brodske geometrije s valnom okolinom jest pronalanje
metoda vrlo preciznog opisivanja geometrije broda, koje ujedno omoguavaju i daljnje proraune. Taj cilj e se u
ovoj disertaciji postii odreivanjem globalnih analitikih interpolacijskih izraza za opisivanje dijelova brodske
geometrije uz koritenje geometrijske Booleove argebre. Osim vanjske ljuske broda orubljene gornjom palubom,
za eljene proraune je potrebno precizno opisati i palubne objekte koji doprinose uzgonu, te unutarnje prostore
broda, to e se uiniti primjenom istih metoda opisa temeljenih na radijalnim osnovnim funkcijama. Nove
metode opisa inenjerskih objekata moraju biti analitike, te omoguavati globalni prikaz dijelova objekta.
Nadalje, ove metode opisa moraju omoguavati ispunjavanje ostalih ciljeva proraunske geometrije, tj. proraun
vlastitih svojstava opisivanog objekta, te proraun presjeka broda s valnom okolinom.

1.4.1. Hipoteza disertacije
Iz gornjih razmatranja proizlazi i hipoteza disertacije:

22
HIPOTEZA: Globalnom interpolacijom bezmrenim metodama temeljenim na radijalnim baznim
funkcijama je mogue brod, kao objekt sloene geometrije, opisati analitikom preciznou na
nain pogodan za daljnje direktne, analitike proraune geometrijskih i hidrostatskih svojstava
objekta, te proraune presjeka broda s povrinom tekueg fluida koji ga okruuje, ime se
omoguuje direktni analitiki proraun stvarne vodne linije, te pripadnih hidrostatskih
svojstava broda za odabrani broj stupnjeva slobode gibanja.

Primjenom bezmrenih metoda temeljenih na radijalnim osnovnim funkcijama omoguuje se proirenje opisa
hidrostatskih svojstava broda pantokarenama izoklinama teita istisnine broda za bone kuteve nagiba, na
opisivanje hidrostatskih svojstava broda viedimenzijskim plohama za proizvoljni broj stupnjeva slobode gibanja
i proizvoljni broj hidrostatskih znaajki.

Pritom je za opisivanje sloene geometrije kao to je brodska potrebno rjeiti osnovne probleme analitikog
opisivanja, tj. omoguiti bijektivni opis nebijektivnih dijelova, te rjeiti problem opisivanja diskontinuiteta.
1.4.2. Matematska formulacija hipoteze
Matematska formulacija hipoteze dizertacije se moe postaviti kao opi problem analitikog opisivanja, tj.
eksplicitnog, funkcijskog opisivanja brodske geometrije, koju moemo pisati kao:

Definicija 1.: Analitiko, globalno, eksplicitno opisivanje brodske forme jest opisivanje dijelova brodske
geometrije
i
G , ili cijele brodske forme
U
i
i
G G = , funkcijskim, bijektivnim preslikavanjem
C IR : F , s podskupa podruja dvodimenzionalnog realnog prostora

2
IR ,
na jednodimenzionalni realni prostor s kontinuiranim derivacijama C , a zadano ulaznim
skupom podataka i izlaznim skupom podataka .

Dakle, potrebno je nai glatke, realne funkcije opisa iz IR
1
ili IR
2
kojima e se bijektivno opisati dijelovi
brodske geometrije, uz rjeavanje problema opisa diskontinuiteta i ispunjavanje zadaa brodske proraunske
geometrije. U sluaju odabira jednodimenzijskih funkcija, koristit e se mjeovito B-rep opisivanje brodske
geometrije, s trodimenzijskim krivuljama lomova i dvodimenzijskim presjecima brodske forme u smjeru
ortogonalnih osi fiksnog brodskog koordinatnog sustava. Proraun hidrostatskih svojstava e se pritom kod
IR vriti integriranjem areala pojedine znaajke, po duljini broda.

Kod opisa hidrostatskih svojstava, prostor ulaznog skupa podataka se proiruje na d dimenzijski realni prostor
koji odgovara broju stupnjeva slobode gibanja koji je odabran za opis, dok je izlazni skup podataka l
dimenzijski realni prostor koji odgovara broju hidrostatskih znaajki koje se opisuju.

23
Iz ovog proistjee sljedea definicija koja se odnosi na analitiko opisivanje hidrostatskih svojstava brodske
geometrije, koja se moe napisati kao:

Definicija 2.: Analitiko, globalno, eksplicitno opisivanje hidrostatskih svojstava brodske forme jest
viedimenzijsko opisivanje funkcijskim, bijektivnim preslikavanjem
C IR IR
l d
: F ,
s podskupa podruja d dimenzionalnog realnog prostora, na l dimenzionalni realni prostor
s kontinuiranim derivacijama C .

Razvojem bezmrenih, analitikih, multivarijantnih metoda opisivanja geometrije po segmentima (eng.
piecewise), (3), koje se temelje na radijalnim osnovnim funkcijama (eng. Radial Basis Functions RBF):
( ) ( )
= x x w , stvoreni su uvjeti za globalno, analitiko, vrlo precizno opisivanje sloene geometrije kao
to je brodska i primjenu tog tipa opisa na proraun geometrijskih{ } G i hidrostatskih svojstava{ } H broda, za
odabrani stupanj slobode gibanja objekta, pa e se one u ovoj disertaciji koristiti za rjeavanje gore navedneih
problema opisa.
1.4.3. Ciljevi istraivanja
Glavni cilj ovog istraivanja je pronalaenje naina vrlo preciznog, globalnog opisivanja brodske geometrije, uz
ispunjavanje zahtjeva brodske proraunske geometrije. Rjeenjem problema opisivanja diskontinuiteta, te
problema presjeka brodske geometrije s valnom okolinom eliminirati e se potreba za numerikom integracijom,
koja je jo uvijek dominantni postupak za odreivanje geometrijskih i hidrostatskih svojstava broda. Takoer,
takvim globalnim opisivanjem dijelova geometrije s diskontinuitetima dobit e se efikasan analitiki opis bez 2
manifolda, kojim e se olakati proraun i povezivanje dijelova opisa.
U novije vrijeme su razvijene metode bezmrene organizacije ulaznih podataka temeljene na radijalnim
osnovnim funkcijama koje eliminiraju nedostatke mrenih metoda opisa i koje omoguuju analitiki opis sloene
brodske geometrije, metodama koje e biti prikazane i iji temelji e biti objanjeni u ovoj disertaciji. Takoer,
one eliminiraju potrebu mukotrpne izrade razliitih mrenih opisa, ime se ubrzavaju i pojednostavljuju
prorauni teorije broda. Primjenom radijalnih osnovnih funkcija je mogue postii veu preciznost prorauna od
dosadanjih u brodskoj proraunskoj geometriji, to e biti prikazano u ovoj disertaciji.

Nadalje, dosadanje prikazivanje hidrostatskih svojstava broda za velike kuteve bonog nagiba, krivuljama
pantokarena izoklina teita istisnine, e se primjenom multivarijantnih svojstava radijalnih osnovnih funkcija
proiriti na opisivanje viedimenzijske plohe svih teita istisnine za odabrani broj stupnjeva slobode gibanja.
Dodatno e se omoguiti i opisivanje viedimenzijske plohe teita vodnih linija, te poloaja metacentara broda
za odabrani broj stupnjeva slobode gibanja ime e se omoguiti direktno odreivanje hidrostatskih svojstava
broda za proizvoljno stanje optereenja broda.


24
U svrhu ostvarivanja gore navedenih proraunskih ciljeva bit e potrebno rjeiti osnovne probleme brodske
proraunske geometrije, koji se sastoje u sljedeem:
potrebno je rijeiti 5 osnovnih integrala vezanih za odreivanje hidrostatskih svojstava broda,
izraunati derivacije potrebne za proraun geometrijskih svojstava objekta,
omoguiti proraun presjeka objekta broda s drugim objektima i okolinom za sva mogua stanja u kojima
se brod moe nai.

U ovoj disertaciji e se navedeni ciljevi postii primjenom globalne interpolacije radijalnim osnovnim
funkcijama. Na temelju svojstava radijalnih osnovnih funkcija, te velike preciznosti opisa, ispitat e se dalje
mogunost izrade hiperplohe vlastitih svojstava objekta (geometrijskih, hidrostatskih).

Tema ove disertacije je analitiko opisivanje brodske geometrije G, pa e se stohastika valna okolina
pojednostavniti na mirnu, nepokretnu povrinu, koja e se opisivati ravninama vodnih linija VL.

Takoer, razmatrat e se samo problemi opisivanja fiksne brodske geometrije, uz zanemarivanje promjena
brodske geometrije uslijed statikih i dinamikih utjecaja i pripadnih deformacija.
Odabran opis brodske geometrije mora biti prikladan za direktan proraun svojstava brodske geometrije, te
hidrostatskih svojstava broda, tj. funkcije opisa moraju biti integrabilne i derivabilne ili se moraju moi izvesti u
Taylorov red. Takoer, mora biti omoguen proraun presjeka brodske geometrije s ravninom vodne linije VL.
Ove uvjete zadovoljavaju analitike funkcije.

Na temelju svojstava radijalnih osnovnih funkcija, te velike preciznosti opisa, ispitat e se mogunost izrade
jedinstvenog, multivarijantnog opisa cijelog prostora hidrostatskih svojstava broda. Takav opis e u jednoj
cjelovitoj, sloenoj jednadbi, na temelju radijalnih osnovnih funkcija, sadravati sve poloaje objekta za
odabrani broj stupnjeva slobode gibanja. Presjekom dobivenog viedimenzijskog opisa teinom broda bi se
dobila hiperploha hidrostatskih svojstava objekta, te prostor moguih realizacija broda. Na taj nain bi se
omoguio i direktan proraun stabiliteta broda uvrtavanjem parametara stanja krcanja broda.

Za izradu disertacije se je koristila raunalna oprema Katedre za brodogradnju Fakulteta elektrotehnike,
strojarstva i brodogradnje, Sveuilita u Splitu, uz odgovarajuu programsku, raunalnu podrku matematskih
paketa Matlab i Mathematica, te brodograevnih paketa MaxSurf i Argos.

Provjera rezultata prorauna e se izvriti za nekoliko testnih brodskih geometrija i testnih presjeka, koji su
prikazani u Dodatku A.

25
2. GLOBALNO ANALITIKO OPISIVANJE BRODSKE
GEOMETRIJE
2.1. ANALITIKO OPISIVANJE GEOMETRIJE
2.1.1. Analitike funkcije
Analitike metode opisivanja se temelje na prikazivanju geometrijskih tijela opisanih tokama { } z y x , , X
kao osnovnim graevnim elementima, u Euklidskom, 3D Hilbertovom vektorskom prostoru
3
IR , kod kojih se
moe vriti dvostrano bijektivno preslikavanje (homeomorfizam, [29]) s ulaznog skupa podataka X na izlazni
skup Y. Definicija analitikih funkcija se pritom moe napisati kao:

Definicija 3: Analitike funkcije moemo openito definirati kao

C IR F
l
: , tj. funkcijsko
preslikavanje s podskupa podruja d-dimenzijskog realnog prostora
d
IR na neki l-dimenzijski realni
prostor
l
IR .
2.1.1.1. Eksplicitni oblik zadavanja funkcije
Analitike funkcije se mogu zadati u nekoliko oblika, i oni su:
eksplicitni,
implicitni, i
parametarski.

Radijalne osnovne funkcije koje ovdje razmatramo su, po analogiji s neuronskim mreama kojima pripadaju,
zadane eksplicitno, kao funkcijska veza ulaznih i izlaznih podataka kojima je opisana neka geometrija, pa nas
zanima taj oblik opisivanja.
U eksplicitnom, direktnom obliku opisivanja, radijalne osnovne funkcije su definirane kao:
( ) x y f = ,
d
IR x ,
l
IR y (14)
gdje su: { }
d
x x x , , ,
2 1
K x dimenzijske varijable ulaznog skupa toaka,
{ }
l
y y y , , ,
2 1
K y dimenzijske varijable izlaznog skupa toaka,
d dimenzija ulaznog skupa toaka,
l dimenzija izlaznog skupa toaka.

Dakle, broj ulaznih i izlaznih varijabli kod opisivanja (radijalnim osnovnim funkcijama) teorijski nije ogranien,
te njihov broj ovisi o odabranoj funkciji opisivanja, odnosno pripadnom funkcijskom prostoru.

26
2.1.1.2. Hilbertov (Euklidski) prostor
Hilbertov (Euklidski) vektorski prostor se moe definirati kao prostor kod kojeg postoji skalarni umnoak, [29],
te postoji metrika s kojom mjerimo udaljenosti i kuteve:
1. 0 , y x - postoji skalarni umnoak cos = y x y x
2. x x x , = - postoji norma kojom mjerimo udaljenost toaka kao:
( ) y x y x y x y x d = = , ,
U Hilbertovom prostoru vrijedi Caushy-Schwartzova nejednakost y x y x , iz koje proizlazi
nejednakost trokuta ( ) ( ) ( ) z y d y x d z x d , , , + .
2.1.2. Uvjeti za postojanje analitikih funkcija
Osnovni uvjet za postojanje analitikih funkcija jest postojanje bijekcije, tj. surjekcije i injekcije, izmeu ulaznog
skupa toaka X i izlaznog skupa toaka Y. Takoer, funkcija se mora poklapati s Taylorovim redom u okolini
svake toke opisa, [29].
Analitike funkcije su npr.: polinomi, eksponencijalne funkcije, trigonometrijske funkcije u pravokutnom
Kartezijevom (Decartes) koordinatom sustavu, te radijalne osnovne funkcije koje e se razmatrati u ovoj
disertaciji.
2.1.2.1. Bijekcija
Dakle, funkcija je analitika ako zadovoljava uvjete surjekcije i injekcije izmeu ulaznog skupa
toaka { } N i x
i
, , 1 . K = i izlaznog skupa toaka { } N i y
i
, , 1 . K = . Definira se nekoliko termina koji
se odnose na bijektivno preslikavanje i to su:
Domena skup vrijednosti nezavisnih varijabli kao argumenata koje ima neka funkcija,
Kodomena cijeli interval vrijednosti koju neka funkcija moe imati, i
Raspon vrijednosti koje funkcija ima za zadanu domenu. Raspon ne mora biti jednak kodomeni, tj. on je
njen podskup.
2.1.2.2. Razvoj u Taylorov red
Da bi funkcija bila analitika mora imati derivacije svih stupnjeva i poklapati se s Taylorovim redom u okolini
svake toke. Openiti izraz za razvoj funkcije jedne varijable u Taylorov red je sljedei:
( ) ( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( ) ( ) x R a f
n
a x
a f
a x
a f
a x
a f
a x
a f x f
n
n
n
+
+ +
+ =
!
...
! 3 ! 2 ! 1
3 2
(15)
gdje je: a toka oko koje se vri razvoj u red,
n broj lanova razvoja reda,
R
n
pogreka razvoja, o kojoj e se vie rei u zasebnom podpoglavlju 2.4..

27
2.1.2.3. Kontinuiranost
Funkcija takoer mora biti bijektivna, to znai da se iskljuuje mogunost globalnog opisivanja nebijektivnih,
odnosno nekonveksnih oblika. Iz tog razloga se obino izvode postupci podjele ukupne geometrije u manje
dijelove, ne nuno prema geometrijskim karakteristikama objekta. Ti geometrijski dijelovi se matematski
nazivaju manifoldi, i predstavljaju lokalno Euklidski, tj. openito Hilbertov vektorski prostor. U 2D opisivanju
se tako koriste elementi, a u 3D male plohe (eng. patch).

Funkcijska veza koja se uspostavlja izmeu ulaznog i izlaznog skupa podataka je takva da funkcija opisa mora
biti kontinuirana i bez viestrukih toaka. Pritom se mogu odrediti 2 vrste kontuniteta:
G kontinuiranost, tj. kontinuiranost raspona opisa,
C kontinuiranost, tj. kontinuiranost derivacija du opisa.
2.1.2.4. Raspon
Raspon opisivanja nekom funkcijom ovisi o ispunjavanju gore navedenih kriterija za postojanje analitikih
funkcija, i prema tome opis moe biti:
Globalan,
Lokalan,
Po segementima (eng. piecewise).
2.1.3. Globalno analitiko opisivanje geometrije
Umjesto podjele u manje elemente-manifolde, to je najei analitiki nain opisivanja brodske geometrije, u
ovoj disertaciji e se ispitati mogunost globalnog opisivanja brodske geometrije sa to manje, veih dijelova, po
mogunosti jednim globalnim opisom. To znai da je za globalan opis analitikim funkcijama potrebno rijeiti
probleme opisivanja nebijektivnih dijelova brodske geometrije, te opisivanje diskontinuiteta.
2.1.3.1. Ogranienja analitikog opisivanja geometrije
Osnovni uvjet analitikog opisivanja jest ostvarivanje bijektivnog preslikavanja F, radi ega je u opisivanju
nebijektivnih dijelova geometrije potrebno koristiti geometrijsku algebru ili metode preslikavanja, koje e
omoguiti bijektivan opis.
Zahtjevani kontinuitet analitikih funkcija onemoguava globalni opis analitikim funkcijama bez prekida, tj.
smanjenja razmaka izmeu toaka na teorijski beskonano malu vrijednost 0 x .
Iz tog razloga nastaju sljedea ogranienja analitikog opisa koje je potrebno rjeiti: opis diskontinuiteta, te
minimalni dozvoljeni razmak izmeu toaka. Opisivanje tokama dalje generira probleme oscilacija poopenja i
oscilacija ruba. Openito, potrebno je ostvariti konvergenciju metode opisivanja, pa tako i analitike metode
opisivanja. Dakle, problemi analitikog opisivanja koje je potrebno rijeiti su:
Nebijektivnost,
Diskontinuiteti Gibbsov fenomen,

28
Oscilacije ruba Rungeov fenomen,
Problemi poopavanja,
Tonost prorauna,
Konvergencija opisa,
Stabilnost prorauna.
2.1.3.2. Nebijektivnost
Jedan od osnovnih problema u analitikom opisivanju neke geometrije je postojanje nebijektivnih dijelova
geometrije. Prevedeno u matematski oblik, to znai da postoje dijelovi geometrije za koje za jednu vrijednost po
nekoj koordinati koordinatnog sustava, postoje 2 ili vie oitanja po nekoj drugoj koordinati, tj.:
( ) { }
n
y y y y y x f , , , ,
2 1
K = ,
+
> IN n n , 1 (16)

U analitikom opisivanju postojanje vie oitanja za jednu vrijednost ulaznog argumenta funkcije nije
dozvoljeno. Uobiajeni nain rjeavanja ovog problema je ralana u vie dijelova, a kod globalnog opisivanja je
biti potrebno izvriti neku od analitikih geometrijskih transformacija u svrhu postizanja bijektivnog prikaza.

U definiranju analitikih funkcija se stoga odreuje termin meusobno razliiti parovi (od eng. pairwise
distinct) toaka, tj. svaka ulazna toka ulaznog skupa mora imati samo jedan svoj par u izlaznom skupu toaka.
2.1.3.3. Rungeov fenomen oscilacije ruba
Jedan od openitih problem teorije opisivanja je problem oscilacija rubova opisa, tj. Rungeov fenomen. Ovaj
fenomen moe postojati zasebno, a dodatno ga pojaava postojanje diskontinuiteta, kako to pokazuje slika 41,
odnosno vea zakrivljenost na odreenom dijelu opisa, slika 6, dolje.
Sl. 6, ispod, pokazuje opis testne, Rungeove funkcije ( ) ( )
1
2
25 1

+ = x x f na rasponu| | 1 , 1 .
-1 -0.5 0 0.5 1
-0.5
0
0.5
1
1.5
2
x
y

Sl. 6: Opis Rungeove funkcije Lagrangeovim polinomima za jednoliki raspored toaka opisa uz N = 11

29
U rjeavanju problema opisivanja diskontinuiteta i problema oscilacija ruba e se primjeniti zajedniki pristup, to
jest oscilacije ruba e se promatrati kao lom forme s jednom granom saetom u singularnoj toci.

Rjeenje problema opisivanja geometrije s diskontinuitetima e detaljno opisati u poglavlju 5.
2.1.3.4. Gibbsov fenomen oscilacije opisa blizu diskontinuteta
Kod globalnih, analitikih metoda opisa s diskontinuitetima se javlja i problem oscilacija generalizacije opisa
poznat pod imenom Gibbsov fenomen. Isti sluaj je i s globalnim opisima kontinuiranim funkcijama po
dijelovima kao to su RB funkcije. Pritom se Gibbsov fenomen najee rjeava dodavanjem toaka oko mjesta
opisa [30], postprocesiranjem ulaznog skupa spektralnim filtriranjima [31], te preslikavanjima kao to je
konformno preslikavanje, odnosno preslikavanje spektralne projekcije na neku drugu osnovicu [32].
Ovdje meutim neemo dalje razmatrati spektralne metode, te metode filtiriranja i preslikavanja, ve emo
promotriti samo postupak dodavanja toaka oko toke loma.
Kod dodavanja toaka oko mjesta opisa postoji ogranienje meusobne udaljenosti izmeu toaka opisa, pa je
kvaliteta opisa loma time ograniena. To je posebno naglaeno kod opisa s vie varijabli.

Diskontinuitet moemo u opem sluaju opisati nekom krivuljom koja ima lom u toci L koja pripada krivulji.
Sl. 7 opisuje pretpostavljenu krivulju rebra s diskontinuitetom u toci L, gdje se nalazi spoj boka broda s ravnom
palubom. Diskontinuitet pritom tvori klin koji se sastoji od 2 grane, spojene u toci loma L pod nekim kutem.
Taj kut tvore 2 pravca tangenti iji su kutevi nagiba razliiti.
0 2 4 6 8
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10

Max
y/2, (m)
z
,

(
m
)
L

Sl. 7: Globalni RBF opis krmenog rebra broda za opi teret s lomom na spoju boka i palube

30
Radi karakteristika globalnog, analitikog opisa tokama i u sluaju diskontinuiteta i kod opisivanja rubova
dolazi do oscilacija opisa oko zadanih toaka N i x
i
, , 1 , K = . Da bi se eliminirale neeljene oscilacije, potrebno
je u interpolacijski problem ukljuiti dodatne informacije o obliku koji se opisuje. Za razliku od prije spomenutih
parametarskih NURB spline metoda, analitika rjeenja opisa loma se najee temelje na ralani opisa, te
Hermitteovim metodama. U ovoj disertaciji e se problem opisa loma rjeavati ukljuivanjem dodatnih toaka
opisa uz koritenje informacija o tangentama i normalama koje se mogu odrediti numerikim metodama.
2.1.3.5. Poopavanje
Metode interpolacije kao osnovni zadatak imaju tono opisivanje zadanih toaka, dok opis prostora izmeu
toaka nije tono matematski odreen u topolokom smislu, osim glatkosti opisa i pripadnog stupnja G i C
kontinuiranosti. Zbog toga najee dolazi do oscilacija opisa izmeu toaka, kako to pokazuje slika 8, dolje.

Osim zadanog skupa toaka potrebno je odrediti skup toaka za poopavanje, na kojem e se provjeriti opa
tonost opisivanja. Njega definiramo kao skup:
{ }
P Pi Pi P
N i z x , , 1 , , K = (17)
gdje je:
P
N broj toaka poopavanja.

U sluaju opisivanja gdje se zahtijeva velika tonost kao to je to ovdje, potrebno je i ulazne toke skupa
ukljuiti u skup toaka za opisivanje, tj.
P
. Da bi se skup za poopavanje mogao pritom odrediti,
potrebno je prethodno izvriti slaganje ulaznog skupa toaka po redu, recimo od najmanje, ka najveoj toci.
16.08 16.09 16.1 16.11
2
4
6
8
10
12
14
16
y/2, (m)
z
,

(
m
)

Sl. 8: Oscilacije opisa izmeu zadanih toaka

31
To moemo uiniti izradom orjenitranog skupa toaka{ } N i x
i
, , 1 , K
v
= , gdje je:
N
x x x < < < K
2 1
. Zatim se
vri popunjavanje razmaka izmeu ulaznih toaka novim tokama po nekom razmaku h
P
, najee prema
zahtjevima i mogunostima raunalne grafike, odnosno nekog proizvodnog procesa.

U teoriji opisivanja geometrije su razvijene metode interpolacije temeljene na osnovnim funkcijama, koje u
osnovi imaju cilj glatkog opisivanja krivulja i ploha, ali bez kontrole oscilacija. Oscilacije opisa se mogu
smanjiti upotrebom aproksimacije, ali uz smanjenje tonosti opisa.

Tonost, konvergencija i stabilnost prorauna su pritom jedni od glavnih ciljeva poopavanja, a ovdje emo ih
razmatrati u zasebnom poglavlju.
2.1.4. Proraunski uvjeti analitikog, funkcijskog opisivanja brodske
forme
Na temelju postavki proraunske geometrije mogu se postaviti glavni uvjeti proraunske kompatibilnosti koje
mora zadovoljiti analitika funkcija kojom opisujemo brodsku geometriju:
n-ta integrabilnost
n-ta derivabilnost
mogunost razvoja u red (binomni, Taylor-ov, Fourier-ov, ...)
mogue rjeenje presjeka s 2D krivuljom, 3D krivuljom i 3D plohom
opisivanje lomova, prekida i n-strukosti.
2.1.5. Algebarska geometrija
2.1.5.1. Analitike geometrijske metode transformacija
U analitike geometrijske metode tako ubrajamo:
Afine transformacije:
Saimanje (eng. Contraction),
Izduivanje (eng. Dilatation),
Odbijanje (eng. Reflexion),
Okretanje (eng. Rotation),
Smik (eng. Shear),
Translaciju (eng. Translation),
te njihove kombinacije:
Transformacije slinosti (eng. Similarity Transformations),
Spiralne transformacije (eng. Sprial Transformations).
Izometriju
Bijektivno preslikavanje izmeu 2 metrika prostora koji uvaju udaljenost.

32
U ovoj disertaciji e se tako koristiti afine transformacije translacije i okretanja u svrhu rjeavanja problema
bijekcije i diskontinuiteta. Kao rjeenje problema globalnog, analitikog opisivanja e se u ovoj disertaciji
predloiti postupak elastinog pomaka (ELP), koji e biti opisan u podpoglavlju 2.6, i opisom kompozicijom RB
funkcija prikazan u poglavlju 5, ime e se ponititi osnovna prednost koju imaju parametarske metode B-
splinea i NURB splinea pred eksplicitnim, analitikim metodama opisivanja u opisivanju 2D geometrije.
2.1.6. Diferencijalna geometrija
Meusobni odnosi izmeu susjednih toaka se opisuju pripadnim:
tangentama,
normalama,
binormalama,
odnosno ravninama:
normalnom,
oskulatornom,
rektifikacijskom,
te:
zakrivljenou,
torzijom.

2.1.7. Energija opisa
2.1.7.1. Energija krivulja
Energija krivulja opisa se najee opisuje pomou zakrivljenosti opisa po duljini luka krivulje s, [33],
izostavljajui torziju , kao:
= ds E
2

gdje je: ( )
( ) ( ) ( ) ( )
( ) ( ) | |
2 / 3
2 2
t y t x
t y t x t y t x
t
& &
& & & & & &
+
=
2.1.7.2. Energija ploha
Elastina energija savijanja ploa se dalje prema [29] i moe izraziti kao:
( )
+ = dS E
2
2
2
1

gdje su:
2 1
, - glavne zakrivljenosti plohe
Ako se upotrijebi Gaussova zakrivljenost
2 1
=
G
, te srednja zakrivljenost ( )
2 1
2
1
+ =
M
dobiva se:

33
( )
= dS E
G M
2 2
2 4 .
2.1.7.3. Zakrivljenost
Dakle, kao pokazatelj energije ploha, te njihove glatkosti se koriste zakrivljenosti krivulja i ploha, koje se u
prikazima raunaju i prikazuju na pravcima normala u odabranim tokama, koje se nazivaju zrakama.
Zakrivljenost e biti pokazana u prikazima RBF opisa krivulja u poglavljima o RBF koja slijede.

2.2. ANALITIKE METODE OPISIVANJA GEOMETRIJE
2.2.1. Openito
Kao osnovne matematske metode analitikog opisivanja geometrijskih oblika najee se koriste:
Interpolacija i
Aproksimacija,
gdje je razlika u opisivanju u broju toaka ulaznog skupa koji se koristi.
2.2.1.1. Interpolacija
Interpolacija je matematska metoda funkcijskog opisivanja gdje se interpolacijska funkcija provlai kroz sve
toke ulaznog skupa. Problem interpolacije se moe definirati kao:
Za zadanih N realnih brojeva i N razliitih toaka opisanih realnim vektorima x
i
, uz { } N i IR
d
i
,..., 1 , = x i
N realnih brojeva { } N i IR
l
i
,..., 1 , = y , potrebno je odrediti funkciju F, koja preslikava ulazni d-
dimenzijski vektor, definiran na
d
IR , u l-dimenzijski vektor, definiran u
l
IR , uz zadovoljavanje
interpolacijskih uvjeta:
N i y F
i i
,..., 1 = , ) ( = x (18)
Prema rasporedu podataka dijeli se na mrenu interpolaciju i interpolaciju ratrkanih podataka.

Ovdje e se razmatrati opisivanje interpolacijom radi vee tonosti opisa sloene geometrije kao to je brodska,
koja ima diskontinuitete i razliite C kontinuiranosti opisa, po pojedinim dijelovima geometrije.
2.2.1.2. Aproksimacija
Za razliku od interpolacije, kod aproksimacije se ne koriste sve toke ulaznog skupa u proraunu, tj. koristi se
broj toaka O < N. Moderne aproksimacijske metode koje se koriste u brodogradnji se temelje na
deformacijskoj krivulji odnosno plohi. Najee se koriste metode temeljene na splineu, kao to su kubini
spline, Bezierov spline, B-spline (eng. Basis Spline) i NURB (Non-uniform Rational Basis) spline.
Ove metode opisivanja su pribline i nedovoljno precizne za potrebe prorauna svojstava u brodogradnji.

34
2.2.2. Potrebni podaci
Za opisivanje neke geometrije osim podataka o toakama kojima se danas najee opisuju geometrijski objekti,
potrebni su nam i podaci i relativnim i fiksnim odnosima izmeu toaka, krivuljama koje ih spajaju, te
svojstvima ploha koje formiraju, kako je to opisano B-rep nainom opisivanja 3D geometrije. Dakle, potrebni su
nam toni podaci o tokama opisa, te toni ili priblini podaci o derivacijama plohe brodske forme, minimumima
i maksimumima, tokama infleksije, tokama promjene zakrivljenosti, te drugi kognitivni podaci. U industrijskoj
brodogradnji je uobiajeno prikazivanje geometrije trupa ravnalicama i direktrisama osim tokama opisa, pa se
time dobivaju dodatni podaci koje se moe iskoristiti u proraunu. Prikladna metoda opisivanja geometrije koja
koristi informacije o derivacijama u tokama je Hermiteova interpolacija, pa e se ovdje razmotriti njena
upotreba u opisivanju brodske forme.
Dakle, osim ulaznih podataka koji se sastoje od ulaznih i izlaznih vrijednosti pojedinih toaka kojima definiramo
interpolacijski proces, potrebno je odrediti i karakter ploha i krivulja kojima je forma opisana. U nedostatku
podataka, esto je ocjena neke zakrivljenosti subjektivna, te je potrebno navesti neke podatke koji nisu sadrani
u podacima i ne mogu se dorediti numeriki kao to su, recimo, koji su ravni dijelovi forme, podatke o
razmotljivim plohama, podatke o lomovima, i tako dalje.

Openito, po analogiji na treniranje neuronskih mrea kojima RBF opis prirodno pripada, postoje 2 naina
opisivanja objekata vezano za uee korisnika u procesu uenja mree:
NADZIRANO,
NENADZIRANO.

U svrhu tonog, nedvosmislenog opisivanja je potrebno ukljuiti korisnika u proces opisivanja geometrije, tj.
koristiti nadzirano uenje, te izraditi matematiki model koji e omoguavati globalno opisivanje osnovnim
funkcijama, razliitih C zakrivljenosti.
2.2.3. Raspored toaka opisa brodske forme
2.2.3.1. Openito
Uobiajeni nain proraunskog opisivanja brodske forme jest prikaz pomou toaka koje se dobivaju presjekom
okomitih ravnina rebara R i vodnih linija, kako je to prikazano na slici 9.

Dobijeni prikaz se zatim predoava projekcijama presjeka geometrije broda s ravninama:
Nacrtom rebara, u ravnini y - z,
Nacrtom vodnih linija, u ravnini x - y,
Nacrtom uzdunica, u ravnini x - z, te
Nacrtom irnica, u ravnini x - y.

35

Sl. 9: Presjeci broda ravninama (preuzeto iz [34])

Dobijene toke se zatim spremaju u dokument koji se zove Tablice oitanja, a sadre vrijednosti poluirina y/2
na pojedinim rebrima udaljenostima x od, te vodnim linijama udaljenostima z od ishodita brodskog
koordinatnog sustava, podatke o tokama 2D krivulje statve broda, podatke o tokama 3D krivulje linice, te
tokama 3D krivulja lomova forme du broda.
2.2.3.2. Standardni raspored toaka u brodogradnji
Standardni raspored toaka u opisivanju geometrije u brodogradnji je definiran ianim, mrenim modelom
prikazivanja, prilagoen numerikoj integraciji. Numerika integracija se najee vri ili metodom rebara ili
metodom vodnih linija.
Kada se proraun hidrostatskih svojstava vri metodom rebara najprije se vri integracija povrine rebra R, te
izrauju Bonjeanove krivulje, a zatim izrauju areale rebara A
R
i vri integriranje po duljini promatrane vodne
linije VL broda. Kod metode vodnih linija, postupak kree od integracije povrina vodnih linija A
VL
, a zatim se
ukupna svojstva broda za neku VL raunaju integracijom po visini z.
Broj toaka kojima se teorijski zadaje brodska forma nije velik i omoguuje opis metodama globalne
interpolacije bez ralane u dijelove, uz rjeavanje problema diskontinuiteta i bijekcije.

36
2.2.3.3. Jednoliki razmak toaka
Raspored toaka opisivanja u brodogradnji odreen je zahtjevima numerike integracije (Simpsonovo 1.
pravilo), te je stoga najee jednolik po svakoj od odabranih osi i razliit je po broju toaka po duljini x i visini
broda z . Uobiajeni teorijski nain prikazivanja i oznaavanja brodske forme najee se sastoji od opisivanja
tokama, dobijenim presjekom vodnih linija s rebrima i statvama/statvom broda. Rebra broda su pritom
jednolikog razmaka h iji je broj N
R
viekratnik broja 10, s dodanim meu-rebrima na krajevima broda N
R+
s
razmakom koji ovisi o odabranoj metodi numerike integracije. Vodne linije su najee razmaknute proizvoljno
s razmakom h i brojem N
VL
, uz neto gui opis blizu dna broda. Tome je potrebno dodati i toke kojima su
opisani lomovi forme
L Li
N i N , , 1 , K = , te toke za opisivanje preluka broda N
PR
i statve N
ST
, po svakom
rebru broda. Ukupni broj toaka za opisivanje neke forme dakle iznosi priblino:
( )

+ + + + =
+
i
Li ST PR R R VL
N N N N N N N
Ako za primjer uvrstimo najee vrijednosti broja toaka po rebrima i vodnim linijama dobivaju se slijedei
ukupni brojevi toaka:
N
R
= 21, N
R+
= 6, N
ST
= 2, N
VL
= 10, N
PR
= 0 i N
L
= 0 imamo:
( ) 270 0 0 2 4 21 10 = + + + + = N toaka opisa,
Dvostrukim poveanjem broja rebara i vodnih linija dobiva se:
( ) 980 0 0 2 8 41 20 = + + + + = N toaka,
etverostrukim poveanjem broja rebara i vodnih linija dobiva se: ( ) 3960 2 16 81 40 = + + = N toaka.
Proraunske granice direktne interpolacije matrice dananjih osobnih, vieprocesorskih raunala se mogu
postaviti na veliine matrica od oko 5000 x 5000 toaka, pa e se skup toaka opisa kod direktne interpolacije za
potrebe provjere prorauna na osobnom raunalu ograniiti na N 5000.
Kao glavni problem interpolacije ovakvih skupova toaka s jednolikim razmakom javlja se problem loe
uvjetovanosti matrice. Ovaj problem e se detaljnije razmatrati u narednim poglavljima.
2.2.3.4. Procjena broja toaka kod opisivanja brodske forme
Prema gore navedenoj pretpostavci jednolikog razmaka toaka opisa, moemo uiniti priblinu procjenu broja
toaka kojima moe biti opisana neka brodska forma.

Ako pretpostavimo opise po konstruktivnim rebrima velikih trgovakih brodova iznad 150 metara duljine, tada
broj rebara raste na oko 200 do 250, a broj vodnih linija na oko 30, dobiva se priblian broj od oko
( ) 8400 2 28 250 30 = + + N toaka.

Ako promotrimo granini sluaj na primjer, ULCC broda, duljine oko 350 m i visine oko 30 m broj toaka e
biti jo vei. Pretpostavimo ukupan broj od oko N
R
= 500 rebara i oko N
VL
= 40 vodnih linija. Na taj nain

37
dobiva se broj toaka od oko 20000 500 40 = N , to je zahtjevan broj toaka za direktan proraun
interpolacijske matrice na osobnom raunalu. Iz tog razloga je potrebno ili raunati s manjim brojem toaka, ili
podijeliti problem u nekoliko manjih globalnih dijelova (npr. na pramac, krmu i srednji dio broda), ili koristiti
metode ralane i brzih transformacija. Dakako, proraune je mogue vriti i na super-raunalima ili umreenim
raunalima, to bi omoguilo rjeavanje i problema s brojem toaka koji prelazi 5000.
Kod postupaka skeniranja forme broj toaka opisa moe iznositi i nekoliko milijuna, pa je postupak opisivanja
potrebno prilagoditi geometriji koja se opisuje.
2.2.3.5. ebievljeve toke
Jedan od izbora rasporeda toaka po duljini raspona | | b a, koji se moe izabrati jest postavljanje toaka na
ebievljeve razmake, na jednakim lunim udaljenostima, koje se dobivaju dijeljenjem polukrunice
polumjera | | b a, na n jednakih kuteva. Izraz za poloaje toaka po ebievu je prema [35]:
N i
N
i
x
i
, , 0 ,
2 2
1 2
cos K =
|
.
|
\
|
+
+
= .
Prema [35], interpolacija po ebievljevim tokama daje gotovo optimalnu aproksimaciju.
2.2.3.6. Haltonove toke
Haltonove toke (Halton 1960., [36], i Wong i ostali 1997., [37]) su toke koje su dobivene iz van der
Corputovih nizova (eng. van der Corput sequences). Poetna toka u definiranju Haltonovih toaka je injenica
da se svaki ne-negativni cjeli broj moe jedinstveno opisati pomou prim brojeva p kao:
=
=
k
i
i
i
p a n
0
(19)
gdje je: a
i
cijeli broj takav da je p a
i
0 .

Zatim se definira funkcija h
P
takva da preslikava ne-negativne cijele brojeve na raspon| ) 1 , 0 pomou:
( )

=
+
=
k
i
i
i
p
p
a
n h
0
1
(20)
Rezultirajui niz ( ) { } N n n h h
p N p
,..., 2 , 1 , 0 :
,
= = se zove van der Corputov niz.
Pritom su Haltonove toke jednoliko rasporeene sluajne toke opisa na rasponu (0,1)
s
.

Kod opisivanja geometrije u brodogradnji, toke su najee jednoliko raspodjeljene, tj. imaju jednaki mreni
razmak osim na krajevima opisa radi naslijea potreba numerike integracije (Simpsonovo 1. pravilo), odnosno
nemaju raspored po Haltonovim tokama. Radi problema singularnosti je mogue nepovoljan takovog izbora
toaka, te postoji potreba prijelaza na druge sustave predoavanja brodske forme nemrenog tipa.

38
2.2.4. Podjela prema organizaciji podataka
Prema organizaciji podataka zadanih skupovima toaka, [38], metode opisivanja geometrije se dijele na:
1. Mrene,
Openito, mrenu organizaciju podataka opisa zahtjevaju proraunske metode zasnovane na elementima
(MKD eng. FDM, MKE eng. FEM, MRE eng. BEM, ...) i najee nastaju preraunavanjem iz
drugih naina prikaza.
2. Bezmrene,
Nije potrebna nikakva mrena organizacija podataka, niti se zahtjeva redoslijed unosa podataka, po bilo
kojem kriteriju (Mfree, MLPG (Meshless Loval Petrov-Galerkin metode, te SPH (Smoothed Particles
Hydrodynamics) metoda).

Rjeavanjem problema interpolacije/aproksimacije ratrkanih podataka omogueno je ovakvo prikazivanje
geometrije, uz potrebu rjeavanja problema opisa lomova i rubova, to je jedan od ciljeva ove disertacije.
Radijalne osnovne funkcije ne zahtijevaju nikakvu organizaciju, niti redoslijed koritenja podataka, pa se zato
pripadni opisi zovu bezmreni opisi geometrije.
2.2.5. Metode analitikog opisivanja
U metode analitikog opisivanja ubrajamo postupke:
Interpolacije,
Aproksimacije.

2.3. METODE INTERPOLACIJE
2.3.1. Opisivanje osnovnim funkcijama
2.3.1.1. Opisivanje polinomima
Najjednostavniji i proraunski najefikasniji nain opisivanja geometrije jest opisivanje algebarskim polinomima.
Pripadni interpolacijski izraz za osnovne funkcije ima samo potencije argumenta funkcije.
( )

=
=
n
j
j
j
x a x P
0
(21)
2.3.1.2. Mairhuber-Curtis-ov teorem
Kod univarijantnih problema je poznato, [39], da se N razliitih podataka moe opisati interpolacijskim
polinomom stupnja N 1. Meutim, to nije mogue i kod multivarijatnih problema, to je definirano teoremom
Mairhuber-Curtisa.


39
Teorem 1. (Mairhuber-Curtis): Ako
s
IR , 2 s sadri unutarnju toku, tada ne postoji Haarov prostor
kontinuiranih funkcija osim kod jednodimenzionalnih funkcija.

Tumaenje ovog teorema jest da za dobru uvjetovanost interpolacijske matrice ne moemo unaprijed odabrati
fiksne osnovne interpolacijske funkcije na proizvoljnim poloajima, ve one moraju ovisiti o poloajima
podataka ulaznog skupa. Ovaj zakljuak je temelj budueg razvoja bezmrenih metoda koje se temelje na
radijalnim osnovnim funkcijama.
2.3.2. Lagrangeova interpolacija
Interpolacijski izraz Lagrangeovim polinomima se moe napisati prema [40] kao:
( ) ( )

=
=
n
j
n
j v
v v j
v
j
x x
x x
x f x P
0 1

(22)
gdje je: ( )

=
n
j v
v v j
v
v
x x
x x
x l
1
polinom n-tog stupnja,
Ovaj izraz je slian polinomskim opisu prikazanom jednadbom (21), gore.

To jest, Lagrangeovi polinomi se ponaaju prema Kronecker delta funkciji:
( )
=
= =
j v
j v
x l
v
, 0
, 1

Interpolacijska funkcija koji tono opisuje neki zadani skup toaka se zove kardinalna funkcija.
2.3.2.1. Haarov prostor
Definicija 4: Neka linearni funkcijski prostor konanog broja dimenzija ( ) C B ima
osnovice{ }
N
B B , ,
1
K . Tada je B Haar prostor na ako je:
( ) 0 det A (23)
za bilo koji skup razliitih toaka
N
x x , ,
1
K u . Matrica A pritom ima lanove ( )
j k jk
x B A = .

Postojanje Haar prostora osigurava invertibilnost interpolacijske matrice A, [39], odnosno postojanje i
jedinstvenost interpolanta oblika (3) za podatke iz prostora odreene u tokama
N
x x , ,
1
K . Ovo je temeljna
pretpostavka za daljnji razvoj interpolacijskih metoda.

40
2.3.2.2. Hermitteova interpolacija
Glavni problem Lagrangeove interpolacije je pojava velikih oscilacija unutar raspona | | b a x , , koji se rjeava
dodavanjem dodatnih uvjeta u zadanim tokama { }
j
x vezano za nagib krivulje, tj. potrebno je poznavati i 1.
derivaciju f' promatrane krivulje osim vrijednosti f. Taj postupak je razvio Hermite, te e se ovdje promotriti
svojstva Hermiteove interpolacije, [41].

Za zadane podatke ( ) ( ) { }
n
j
j j j
x f x f x
0
'
, ,
=
konstruiramo polinom
1 2 +
n n
P h sa svojstvima:
( ) ( )
j j n
x f x h = i ( ) ( )
j j n
x f x h = .

Polinom h openito mora biti stupnja 1 2 + n da bi zadovoljio 2 2 + n ogranienja.

Neka je ( ) x l polinom n - tog stupnja s rjeenjima u
n
x x , ,
1
K . Tada se mogu odrediti osnovni Hermiteovi
polinomi 1. i 2. tipa, [41], s:
( )
( )
( )
( ) ( ) ( )
2 1
1 x l x x
x l
x l
h
v v
v
v
v (

= i ( ) ( ) ( )
2 2
x l x x h
v v v
= (24)
gdje su: n v , , 2 , 1 K =
( )
( )
( )( )
v v
v
x x x l
x l
x l

= - Lagrangov interpolacijski polinom
Ovi polinomi imaju sljedea svojstva:
( )
( )

v v
x h =
1
,
( )
( ) 0
' 1
=
x h
v
,
( )
( ) 0
2
=
x h
v
i
( )
( )

v v
x h =
' 2
(25)
gdje su: n v , , 2 , 1 , K = .

Nadalje, neka su
n
f f , ,
1
K vrijednosti argumenta u zadanim tokama, a
' '
1
, ,
n
f f K njihove pripadne 1.
derivacije. Tada se jedinstveni Hermiteov interpolacijski polinom dobije kao:
( )
( )
( )
( )
( )

= =
+ =
n
v
v v
n
v
v v n
x h f x h f x W
1
2 '
1
1
(26)

Za njega vrijedi sljedee:
( )
( )
' '
v v n
v v n
f x W
f x W
=
=

Osnovni polinomi imaju i sljedea svojstva:

41
( )
( )
( )
( ) 1
1 1
1
= + + x h x h
n
K i
( )
( )
( )
( ) x x h x h x
n
v
v
n
v
v v
= +

= = 1
2
1
1

Hermitteova metoda interpolacije je jedna od osnovnih metoda interpolacije, koja osim podataka o tokama
kojima se opisuje eljena krivulja, zahtjeva i poznavanje pripadnih derivacija u tokama opisa. Podaci o formi
broda esto sadre i podatke o nagibima krivulje, pa je ova metoda potencijalno primjenjiva u opisivanju brodske
forme radijalnim osnovnim funkcijama, to e biti pokazano u poglavlju 3.

U svrhu izbjegavanja diskontinuiteta 1. derivacije interpolacije po dijelovima, koristi se analogija s Hermiteovim
interpolacijskim funkcijama. Neka je interpolant s
j
Hermiteov interpolant na zadanim tokama
( ) ( ) { }
j j j
x f x f x
'
, , i ( ) ( ) { }
1
'
1 1
, ,
j j j
x f x f x . Rezultirajua funkcija ( ) ( ), x s x S
j
= | |
j j
x x x ,
1
e
uvijek imati kontinuiranu derivaciju | |
n
x x C S ,
0
1
ali i openito | |
n
x x C S ,
0
2
zbog diskontinuirane 2.
derivacije u zadanim tokama.

Ovakav kubini polinom P
3
ima 4 parametra, te zahtjevamo da intepolira i f i f' kao:
( ) ( ) n j , x f x s
j j j
, , 1
1 1
K = =

( ) ( ) n j x f x s
j j j
, , 1 , K = =
( ) ( ) n j x f x s
j j j
, , 1 ,
1 1
K = =

( ) ( ) n j x f x s
j j j
, , 1 , K = =
2.3.2.3. Intepolacija kubinim splineom
Umjesto postavljanja 1. derivacije ( )
j
x S na neku vrijednost kao kod Hermiteove interpolacije, kod splineova
se samo zahtijeva da krivulja bude kontinuirana na nekom rasponu| |
n
x x ,
0
. Taj dodan stupanj slobode
omoguava postavljanje dodatnog uvjeta kontinuiranosti i 2. derivacije ( )
j
x S , te se ti interpolanti zovu kubini
splineovi, [42]. Toke interpolacije { }
n
j
j
x
0 =
se ovdje zovu vorovi.

Uvjeti kubinog splinea su sljedei:
( ) ( ) n j , x f x s
j j j
, , 1
1 1
K = =

( ) ( ) n j x f x s
j j j
, , 1 , K = =
( ) ( ) 1 , , 1 ,
1
= =
+
n j x f x s
j j j
K
( ) ( ) 1 , , 1 ,
1
= =
+
n j x f x s
j j j
K


42
Vidimo da smo narinuli 4n 2 uvjeta na n polinoma koji imaju 4n stupnjeva slobode. Stoga postoji
beskonano mnogo moguih izbora funkcije ( ) x S .

Postoji nekoliko kanonskih izbora 2 dodatna uvjeta koji jedinstveno odreuju S i to su:
Cjelokupni spline za odreene vijednosti ( )
0
x S i ( )
n
x S ,
Prirodni spline za ( ) ( ) 0
0
= =
n
x S x S , te
"Not-a-knot" splineovi zahtijevaju kontiuitet S u
1
x i
1 n
x .

Prirodni spline je uobiajen izbor jer on minimizira zakrivljenost. Oni takoer predstavljaju fizikalni temelj
splineova, gdje drvene letvice imaju ravni zavretak na krajevima.
Dakle, dodavanjem dodatnih uvjeta dobili smo sustav od 4n jednadbi s 4n nepoznanica (koeficijenata
kubinog polinoma). Ove jednadbe tvore 3-dijagonalnu matricu koja se moe efikasno rjeiti Gaussovom
eliminacijom.
2.3.2.4. B-spline
U svim gore navedenim standardnim polinomskim interpolacijama, [42], P
n
je odreen kao linearni prostor
dimenzije n + 1 na kojem je odreen interpolacijski polinom za razliite osnovne funkcije. Ako se odredi skup
osnovnih splineova (eng. "basis splines") koji ovise samo o poloaju vorova i stupnju aproksimirajueg
polinoma po dijelovima dobiva se kontinuirana funkcija po dijelovima nazvana B-spline. Kubinog spline ima
kontinuirane 1. i 2. derivacije, pa tako ista svojstva ima i B-spline.
B-splineovi se dobivaju rekurzivno iz konstantnih B-splineova. Iako interpoliramo n + 1 podataka u
vorovima
n
x x , ,
0
K , trebamo i dodatne toke izvan| |
n
x x ,
0
za izgradnju potrebnih baza.
Stoga je potrebno dodati vorove na svakoj strani x
0
i x
n
:
L L L < < < < < < < <
+ 1 1 0 1 2 n n
x x x x x x

Za tako definirane vorove moemo odrediti konstantne B-splineove kao:
( )
| )

=
+
, 0
, , 1
1
0 ,
j j
j
x x x
x B

Izgradnja B-splineova veeg stupnja se vri rekurzivnim izrazom:
( ) ( ) ( ) x B
x x
x x
x B
x x
x x
x B
k j
j k j
j
k j
j k j
j
k j 1 , 1
1 1
1
1 , , +
+ + +
+
+
|
|
.
|
\
|
+
|
|
.
|
\
|
=
Pritom ( ) x B
k j ,
osigurava jednu vie kontinuiranu derivaciju od ( ) x B
k j 1 ,
.


43
Svojstva B-splinea su sljedea:
( ) IR C B
k
k j
1
,

kontinuiranost,
( ) | |
1 , ,
, 0
+ +
=
k j j k j
x x x x B kompaktna podrka,
( ) | |
1 , ,
, 0
+ +
>
k j j k j
x x x x B pozitivna definitnost.
Na temelju tako konstriuranog splinea se moe napisati izraz kojim se interpolira ( ) { }
n
j
j j
f x
0
,
=
kao linearna
kombinacija osnovnih splineova. Ako se kao ( ) x S
k
oznai spline koji se sastoji od polinoma po
dijelovima
n
P koji zadovoljava uvjete:
( ) n j f x S
j j k
, , 0 , K = = , i
| | 1 , ,
0
1

k x x C S
n
k
k
.

Dobivamo n + 1 jednadbu s nepoznatim koeficijentima
k j
c
,
u izrazu:
( ) ( )
=
=
j
j k j k j j k
x B c x S
, ,
(27)
Neki navedeni koncepti koji su ovdje navedeni e se koristiti u zgradnji teorije interpolacije radijalnih osnovnih
funkcija.

Osnovne metode opisivanja brodske geometrije se danas temelje na B-splineu, tj. na B-splineu i njegovom
poopenju NURB-splineu. Njihova glavna namjena je geometrijsko oblikovanje na raunalu radi interaktivnosti
koju im omoguuje svojstvo rekurzije. Istovremeno, to je i glavni razlog njihove neadekvatnosti u proraunske
svrhe, jer su radi unaprijed predefinirane glatkosti B-spline metode aproksimacijske, s nepoznatom vezom
ulaznih i izlaznih toaka opisa.

Svojstva B-splinea stoga su ovdje ukratko prikazana s ciljem usporedbe s ostalim metodama opisivanja
geometrije.
2.3.3. Problem opisivanja ratrkanim podacima
2.3.3.1. Interpolacija ratrkanih podataka
Kod uobiajenog pristupa rjeavanju problema ratrkanih podataka, [39], koristi se pretpostavka da je funkcija P
f

linearna kombinacija odeenih baznih funkcija B
k
, tj.:
( ) ( )
s
N
k
k k f
IR B w P =
=
x x x ,
1
(28)


44
Oblik rjeenja (28) proizlazi iz svojstava RBF po kojima se one nalaze u Hilbertovom prostoru repodukcijskih
jezgri (eng. Reproducing Kernel Hilbert Spaces), te imaju orto-normalne osnovne funkcije, to e biti pokazano
u potpoglavlju 3.1.1, gdje e se detaljnije opisati svojstva RBF.

Rjeavanjem interpolacijskog problema, uz gore navedenu pretpostavku, dobiva se sustav linearnih jednadbi
oblika:
y w A = (29)
gdje su: lanovi interpolacijske matrice A zadani kao ( )
j k jk
x B A = , N k j ,..., 1 , = , | |
T
N
w w , ,
1
K = w i
| |
T
N
y y , ,
1
K = y .
2.3.3.2. RBF funkcije
Openito, radijalna osnovna funkcija ima oblik, [39]:
( ) O i f
i
, , 1 ,
2
K = = t x (30)
tj. ovisi o Euklidskoj udaljenosti izmeu ulaznog skupa toaka x i specijalnih toaka, toaka razvoja t
i
iji je
broj openito jednak O, te oko kojih se razvija funkcijski opis.
Kod interpolacije, toke t
i
su jednake x, pa imamo izraz:
( ) N i f
i
, , 1
2
K = = , x x (31)
Ovaj oblik funkcije omoguuju bezmreni opis podataka, tj. nije potrebna nikakva organizacija u njihovom
koritenju u proraunu.

Meutim, za pravilan i nedosmislen opis, tj. ispravno poopavanje, potrebno je odrediti odnose meu toakam
kako je to navedeno u B-rep i prikazima geometrije bez 2 manifolda.
2.3.3.3. Opisivanje RBF interpolacijom
Analitiko oblikovanje globalnom interpolacijom radijalnim osnovnim funkcijama je nova metoda
geometrijskog oblikovanja koja e se predstaviti u ovom radu, a koja proizlazi iz svojstava radijalnih osnovnih
funkcija, te novih naina opisivanja nelinearnih fenomena: lomova, prekida, singulariteta i parnosti. U ovoj
metodi je takoer mogue koristiti algebarsku geometriju, tj. Booleovu algebru, te zasebno opisivati dijelove
sloene geometrije, ali se to moe izvesti i globalnim opisom kada je opisivani objekt relativno nepomian u
odnosu na cijeli objekt. Opisivanje nelinearnih fenomena se moe izvoditi na vie naina, npr. translacijom i/ili
velikom gustoom toaka u okolini navedenih geometrijskih fenomena. Ova metoda je po svojim
karakteristikama takoer metoda koja ne koristi 2 manifolda, a moe se izvoditi i kao iani model i kao metoda
oblikovanja vrstim tijelima, tj. 2D ili 3D. Velika prednost ove metode je mogunost globalnog opisa presjeka
brodske forme ili dijelova uzduno podijeljenog volumena.


45
Dakle, kad se koristi kao 2D metoda dobiva se funkcijski izraz za krivulju presjeka brodskog trupa, a u 3D formi
se dobiva funkcijski izraz za cijeli dio volumena presjeen popreno po odreenom rebru. Zavisno o potrebi
opisuje se cijeli presjek broda, te se vri translacija parnog dijela krivulje/plohe u smjeru bijektivnog opisa, a
zatim u konanom izrazu translacija ponitava. Na taj nain se dobiva analitiki izraz koji omoguuje direktni
proraun svojstava promatranog objekta, te proraun interakcije objekta s okolinom. Na isti nain, razvijanjem
plohe koja se opisuje i njenim povratom, se moe dobiti analitiki 3D opis objekta.

Radijalne osnovne funkcije e se dalje detaljno razmatrati u poglavlju 3.
2.3.3.4. RBF aproksimacija
Osim postupaka interpolacije, kod opisivanja geometrije se koristi i aproksimacija, u sluajevima kad osigurava
dovoljno veliku tonost opisa. RBF aproksimacija se najee koristi u neuronskim mreama, a temelji se na
Moore-Penroseovoj pseudo-inverziji, te se najee izvodi prema izrazu:
y A w =
+
( )
T T
G G G G
1
+
=
(32)
gdje je: A aproksimacijska matrica, O N ,
( )
T T
A A A A
1
+
= Moore-Penroseova pseudo inverzija,
N broj toaka ulaznog skupa,
M broj toaka centara razvoja neuronske mree.

Osnovna pretpostavka aproksimacije je da je broj centara razvoja O mree manji od broja toaka ulaznog skupa
N, tj. O < N.

2.4. KONVERGENCIJA, TONOST I STABILNOST METODA
INTERPOLACIJE
2.4.1. Openito
Odabrane metode interpolacije moraju imati zadovoljavajuu tonost, konvergenciju i stabilnost prorauna.
Konvergencija opisivanja je pritom povezana s brojem i minimalnom udaljenosti izmeu toaka kojima
opisujemo neki problem, dok je stabilnost metode povezana s njenim proraunskim svojstvima, najee vezano
za inverziju interpolacijske matrice.

Prema teorijskim razmatranjima, opis Lagrangeovim polinomima predstavlja graninu vrijednost RBF opisa, pa
e se ovdje razmotriti tonost opisivanja Lagrangeovom interpolacijom, kao referenca za dalje odreivanje
tonost opisivanja RBF opisom.

46
2.4.2. Tonost opisivanja
2.4.2.1. Openito
Umjesto globalne i lokalne tonosti opisivanja, mjeriti emo ukupnu tonost opisa u tokama i tonost
poopavanja. Kao mjeru ukupne tonosti opisa u tokama emo koristiti jednu od mjera koja se temelji na
kvadratu pogreke, dok emo tonost poopavanja mjeriti apsolutnom vrijednosti pogreke.
2.4.2.2. Definicije pogreke opisivanja
Na zadanom skupu toaka | | b a x x x
N i
, , , , ,
1
K K , gdje je: N i , , 1 K = broj toaka opisa, odreen je opis
analitikom funkcijom preslikavanja

C IR f , s vrijednostima na zadanom skupu toaka
( ) ( ) ( )
N i
x f x f x f , , , ,
1
K K . Zadani su jednoliki razmaci izmeu ulaznih toaka skupa
| | | |
N N N
x x r x x r , , , ,
1 1 2 1 1
= = K , koji na poetku iznose
1
1
= = =
+
N
a b
x x h h
i i i
.

Pogreka opisa neke analitike funkcije na zadanom skupu toaka moe se, prema [42], prikazati izrazom za
ostatak Taylorovog izvoda u red neke analitike funkcije u nekoj toci | | x x c ,
1
, te primjenom teorema o
srednjoj vrijednosti kao:
( )
( )
( )
( )
( ) c f
n
x x
x R
n
n
n
1
1
1
! 1
+
+
+
= (33)
gdje je: n - posljednji lan razvoja u red.

Ovaj izraz se naziva i Lagrangeov ostatak prema analogiji sa izrazom za pogreku opisa Lagrangeovom
interpolacijom:
( )
( )
( )
( )
r
r
r
r
c f
r
h
x E
1
1
! 1
+
+
+
(34)
gdje je: h - jednoliki razmak izmeu toaka
r - raspon izmeu toaka za koji se pogreka rauna
c
r
- toka ekstrema opisa na promatranom rasponu r, prema Roleovom teoremu

Poopeni Rolleov teorem
Ako je f kontinuirana na | | b a , i diferencijabilna na ( ) b a , , te ( ) ( ) 0 = = b f a f , tada postoji c na ( ) b a ,
takav da je ( ) 0 = c f .
Ako je f' kontinuirana na | | b a , i diferencijabilna na ( ) b a , i postoje toke
2 1 0
, , a a a na| | b a , gdje je
( ) ( ) ( ) 0
2 1 0
= = = a f a f a f , tada postoji c na ( ) b a , takav da je ( ) 0 = c f .

47
Openito, neka su
( ) n
f f f L , , sve kontinuirane na | | b a , , i pretpostavimo n + 1 rjeenja od f na | | b a , .
Tada postoji ( ) b a c , takav da je
( )
( ) 0 = c f
n
.
2.4.2.3. Tonost opisa
Uobiajena mjera tonosti koja e se koristiti je RMSE (eng. Root Mean Squared Error kvadratni korijen
srednjeg kvadrata pogreke):
N
y x f
N
i
i
=

=
1
2
) ) ( (
RMSE
(35)
gdje su: N - broj elemenata ulaznog skupa podataka,
N i y
i
,..., 1 , = - skup izlaznih podataka,
) (x f - radijalna osnovna funkcija.

Zahtjevana tonost opisa e pritom ovisiti o svojstvima integracije odabrane funkcije, te pripadnog efekta
grupiranja pogreke opisivanja u 1 toci, koji se javlja kod malih tonosti opisa, kao to e biti pokazano u
poglavlju 7 disertacije.
2.4.2.4. Tonost poopavanja
Osim pogreke opisivanja u tokama, to je najee tema teorijskih razmatranja tonosti, zanima nas i tonost
poopavanja, tj. tonost izmeu zadanih toaka opisa. Za interpolaciju se predpostavlja velika lokalna tonost
opisivanja u zadanim tokama, pa e se ovdje razmatrati meuprostor izmeu toaka. Kod globalnog analitikog
opisivanja su este neeljene oscilacije izmeu toaka opisivanja, na rubovima opisa, te blizu diskontinuiteta, pa
je lokalna tonost opisa od presudne vanosti za toan opis.

Tonost poopavanja e se promatrati kroz maksimalnu pogreku opisivanja na cijelom skupu toaka za
poopavanje kao:
( ) ( )
P P P
T x
y z x f =

, max Err
max

(36)
gdje je: { }
P P P
z x X , . skup podataka za provjeru tonosti poopavanja.

Kod opisivanja brodske forme, tonost poopavanja e se provjeravati proraunom lokalnih pogreaka na
odreenim pozicijama kao to je uzvoj sa odreenim radijusom, prijelaz sa zakrivljenog na ravni dio kod
prijelaza sa uzvoja na ravni bok, opis ranih dijelova, s prihvatljivom vrijednosti Err
max
od 0,1 mm.

48
2.4.3. Konvergencija
Konvergencija je openito mjera ponaanja koritene metode prorauna koja nam pokazuje da li postoji neka
granina vrijednost tonosti postupka ili ne. Ovdje nas zanima konvergencija opisa radijalnim osnovnim
funkcijama, openito, pa emo razmotriti konvergenciju tog opisa bez detaljnog razmatranja vezanog za
pojedinu radijalnu osnovnu funkciju.

Prema [43] i [44], Lagrangeovi polinomi imaju svojstvo graninih funkcija analitikog opisa, tj. opisi analitikim
funkcijama konvergiraju prema Lagrangeovim polinomima kada parametar oblika RB funkcija tei 0, tj. za
c 0. Kako su RB funkcije analitike funkcije, njihov opis takoer konvergira prema Lagrangeovim
polinomima [45], pa e se razmotriti njihova teorijska svojstva opisa kao referentna RBF opisu geometrije.
2.4.3.1. Konvergencija Lagrangeove interpolacije
U [40] je definirana granina vrijednost pogreke opisa Lagrangeovim polinomima, koji ovisi o broju jednoliko
razmaknutih toaka opisa za skalirani raspon opisa na podruje opisa 1 1 x , te promatra konvergenciju
tog opisa ne temelju maksimalne vrijednosti pripadnih polinoma, tj. pomou Lebesquove konstante
N
.
Konvergencija opisa Lagrangeovom interpolacijom za jednoliki raspored toaka opisa se moe odrediti
Lebesqueovom konstantom, [46], kao:
( )

=
=
n
j
n
j k
k k j
k
x
N
x x
x x
X
0 1
1 1
max (37)
Kod jednoliko razmaknutih toaka Lebesqueova konstanta
N
raste eksponencijalno, te postoji asimptotska
procjena:
( )
N N e
X
N
N
ln
2
1

+

(38)
dok kod ebievljevog rasporeda toaka pripadni
N
raste logaritamski, te postoje donja i gornja granica od
N
, [47]:
( ) 4 ln
2
1 ln
4
2
+ N X N
N

(39)
gdje je: X toka u kojoj se javlja maksimalna pogreka.

Ovdje nas osim kovergencije zanima i raspodjela lokalne pogreke opisa, ija vrijednost opada s udaljavanjem
od rubova domene. Tj., najvea vrijednost odstupanja, ( )
1
sup f , se uvijek nalazi najblie rubovima opisivane
krivulje na rasponima | |
1 0 1
, x x r i | |
N N N
x x r ,
1
, a zatim opada i mijenja predznak kako je to pokazano
slikama 10 i 11.


49
U literaturi nije mogue nai priblian izraz za raspodjelu pogreke po duljini raspona kod opisa neke krivulje
Lagrangeovim polinomima, pa e se u ovoj disertaciji razmotriti nekoliko karakteristinih sluajeva opisa
krivulja sa i bez diskontinuiteta.
U svrhu razmatranja problema, ovdje e se promotriti opisivanje polukrunice jedininog radijusa R = 1
Lagrangeovim polinomima s jednolikim razmakom toaka, te pripadna raspodjela ekstrema. Osim slike s
maksimalnom lokalnom pogrekom, ovdje e se pokazati i raspodjelu pogreaka sljedeih raspona
5 , , 2 , K = i r
i
.
10 20 30 40 50 60
10
-2
10
-1
10
0
N
l
o
g
(
E
r
r
)
min(Err
max
)
N
min
N
zn

Sl. 10: Globalna tonost opisa polukrunice Lagrangeovim polinomima

Iz ovojnice tog opisa Lagrangeovim polinomima je mogue odrediti maksimalnu globalnu pogreku opisa
Err
max
, kojom odreujemo potreban broj toaka N. Ako pogledamo raspodjelu globalne tonosti Err
max
kod
opisa polukrunice Lagrangeovim polinomima na slici 10, vidimo da postoji kontinuirano smanjenje pogreke
do nekog broja toaka N
min
iza koje dolazi do poveanja pogreke i divergencije opisa.
Znaajan je meutim broj toaka N
zn
jer je opis do tog broj stabilan, tj. broj ekstrema odgovara redu polinoma, a
iza njega dolazi do nekontroliranih oscilacija "valiastog" tipa. Razlog nastanka ovih oscilacija je smanjenje
razmaka izmeu toaka, koje iza neke granine vrijednosti d
min
rezultira nestabilnou opisa.

Broj ekstrema n je do minimalne vrijednosti pogreke opisa Err
max
jednak N 1, tj. na svakom rasponu
| |
i i
x x ,
1
se nalazi jedan ekstrem, a zatim se nakon poveanja broja toaka nekontrolirano poveava bez obzira
na broj toaka opisa N.


50
Nadalje, vidimo da vrijednost ekstrema opada prema sredini raspona opisa, te je uvijek ( ) ( )
2 1
sup sup f f > ,
kao to pokazuje viestruka slika 11. Vrijednost ( )
2
sup f moe biti i nekoliko redova veliine manja od
maksimalne pogreke prvog ekstrema, kako je to pokazuje slika 11d). Tu injenicu e se iskoristiti kod
opisivanja zadanih tokama za poveavanje tonosti prikaza, translacijom opisa izvan podruja najveih
oscilacija, kako e to biti opisano kasnije u ovom poglavlju.
-1 -0.5 0 0.5 1
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
x
y

-1 -0.5 0 0.5 1
-10
-8
-6
-4
-2
0
2
4
6
8
x 10
-4
x
E
r
r

0 10 20 30 40 50 60
10
-20
10
-15
10
-10
10
-5
10
0
N
l
o
g
(
|
E
r
r
|
)

0 10 20 30 40 50 60
10
-8
10
-6
10
-4
10
-2
10
0
N
l
o
g
(
|
E
r
r
|
)
sup(f
1
)
sup(f
2
)
sup(f
3
)
sup(f
4
)
sup(f
5
)

Sl. 11: Opis jedinine polukrunice Lagrangeovim polinomima,
a) x - y, b) x Err, c) N log(|Err|), d) N log(|Err(1:5)|)

Prikazano samo preko broja toaka opisa s jednolikim razmakom imamo izraz:
( )
( )
( )
( )
( )
( ) ( )
( )
( )
r
r
r
r
r
r
r
r
c f
r N
a b
c f
r
N
a b
x E
1
1
1
1
1
1 1 ! 1
1
+
+
+
+
+
+

=
+
|
.
|
\
|

Ovdje nas zanimaju oscilacije rubova opisa koje se u teoriji nazivaju Rungeov fenomen. To jest, zanima nas
najvea oscilacija opisa, koja se kod opisa analitikim funkcijama bez diskontinuiteta nalazi u rasponu izmeu
toaka najblie rubovima, tj. r
1
i r
N-1
, uz pripadnu pogreku:
( ) ( )
( )
( )
( )
1 2
2
1
2
1
! 2 1 ! 2
c f
N
a b
c f
h
x E
=


51
Takoer, kada postoji konvergencija opisa ona je odriva do nekog razmaka toaka, kada dolazi do izraaja
problem minimalne dozvoljene udaljenosti toaka, te divergencije opisa radi poveanja ( ) c f . Nadalje,
raspodjela pogreke po rasponu opisa kod Lagrangeove interpolacije je takva da udaljavanjem od rubova
pogreka uvijek opada po nekom zakonu, tj. imamo:
i
E E E > > > K
2 1
odnosno
( ) i
f f f > > > K .
2.4.4. Poboljanje tonosti Lagrangeove interpolacije
2.4.4.1. Poveanjem broja toaka unutar promatranog raspona
Poboljanje opisa, tj. poveanje tonosti kod jednolikog rasporeda toaka se najee pokuava postii
poveanjem broja toaka unutar razmaka zadanog skupa toaka s N na neku vrijednost N
~
, gdje je
d
N N N + =
~
, a
d
N j , , 1 K = broj dodanih toaka opisa unutar raspona opisa. Iz gore navedenog razmatranja
vidimo da postoji ogranienje razmaka h
min
s obzirom na konvergenciju povoljnih opisa kod kojih se tonost
opisa poveava smanjenjem h.
Ako dakle promotrimo ponaanje pogreke opisa Lagrangeovim polinomima na rasponu r
1
vidjet emo da bi
pripadna pogreka ( ) x E
1
trebala padati sa smanjenjem h, tj. poveanjem broja toaka N.
Postavljanjem u omjer poetne pogreke ( ) x E
1
s poetnim brojem toaka N i pogreke ( ) x E
1
~
s poveanim
brojem toaka N
~
, tj. uz N N
~
dobiva se sljedei omjer na rasponu r
1
:
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
1
1
2
1
1
2
2
1 2
2
1 2
2
1
1
~
1
~
1
~
1
~
1
! 2 1
~
! 2 1
~
~
c f
c f
N
N
c f
c f
N
N
c f
N
a b
c f
N
a b
x E
x E

|
.
|
\
|
= (40)

Osnovni zahtjev je ostvarenje konvergencije opisa i smanjenje pogreke opisa, pa vidimo da 1. lan omjera
pogreaka, nakon poveanja toaka, opada s kvadratom omjera broja toaka, jer je N N
~
. Meutim, promjena
2. lana izraza je puno vea to se vie pribliavamo rubovima, jer se zbog poveanja broja toaka toka
1
~
c
nalazi izmeu toaka
0
a i
1
c , tj.
1 1 0
~
c c a < < , pa je za ponaanje pogreke s obzirom na promjenu broja toaka
dominantan omjer ( ) ( )
1 1
~
c f c f .

Dakle, uvjet konvergencije opisa Lagrangeovom interpolacijom je:
( )
( )
2
1
1
1
1
~
~
|
|
.
|
\
|
<

N
N
c f
c f

(41)

52
2.4.4.2. Poveanjem broja toaka izvan promatranog raspona
Vidjeli smo da se poveanje tonosti opisa moe u nekim sluajevima postii poveanjem broja toaka unutar
raspona opisa | | b a, do ogranienja razmaka toaka h
min
. Ovdje e se pokazati poveanje tonosti opisa
dodavanjem toaka istog, poetnog razmaka h , izvan poetnog raspona opisa | | b a, kada je to mogue uiniti s
obzirom na oblik krivulje na rubovima opisa. Tj., to su krivulje za koje je ( ) . lim konst x f
x
=

ili kod kojih je
kut nagiba tangente rubova krivulje 2 << .

Na taj nain se raspon opisa poveava za h N
d
, tj. na | | b h N a
d
, + , odnosno na | | b b h N a a
d
= + =
~
,
~
.
Pritom nas zanima samo pogreka unutar poetnog raspona| | b a, , dok proirenje zanemarujemo.
Promatrani, poetni raspon toaka r
1
se ne mijenja, a u novom opisu s dodanim tokama izvan raspona opisa on
je pomaknut u
d
N
r
~
, tj.:
1
~
r r
d
N

Odgovarajua Lagrangeova pogreka opisa s dodanim tokama na rasponu | |
1
,
~
+
=
d d d
N N N
x x r je tada:
( )
( )
( )
( )
d
d
d
d
N
N
d
N
N
c f
N
h
x E
~
~
! 1
~
1
1
+
+
+

Prikazano samo preko broja toaka N
~
opisa s jednolikim razmakom h imamo izraz:
( )
( )
( )
( )
( )
( ) ( )
( )
( )
d
d
d
d
d
d
d
N
N
d
N
N
N
N
d
N
N
c f
N N
a b
c f
N
N
a b
x E
1
1
1
1
1
~
~
1 1
~
! 1
1 ~
+
+
+
+
+
+

=
+
|
.
|
\
|

Ako postavimo omjer pogreaka na poetku ( ) x E
1
, te nakon dodavanja toaka izvan raspona opisa ( ) x E
d
N
~

dobiva se sljedei izraz:
( )
( )
( )
( ) ( )
( )
( )
( )
( )
( )
( )
( ) ( )
( )
( )
( )
1
1
1
1
1
2
2
1
1
1
1
~
1 ! 1
2
! 2 1
~
! 1 1
~
c f
c f
N N
a b
c f
N
a b
c f
N N
a b
x E
x E
d
d
d
d
d
d
d
d
d N
N
N
d
N
N
N
N
N
N

+

=

+

=
+
+
+
+

Uvrtavanjem poetnog razmaka toaka h imamo izraz:
( )
( ) ( )
( )
( )
( )
1
1
1
1
~
! 1
2
~
c f
c f
h
N x E
x E
d
d
d
d N
N
N
d
N

+
=
+

(42)

Na primjer, ako je broj dodanih toaka jednak 1 =
d
N imamo:

53
( )
( )
( )
( ) ( )
( )
( )
( )
( )
1
2
1
2 0
1
2
1
1
~
3
1
~
! 2 1
! 2
~ ~
c f
c f
c f
c f
h
x E
x E
x E
x E
d
N

=

+
= =
=

Za 2 =
d
N imamo:
( )
( )
( )
( ) ( )
( )
( )
( )
( )
1
3
1
3 1
1
3
1
2
~
12
1
~
! 3 1
! 2
~ ~
c f
c f
h
c f
c f
h
x E
x E
x E
x E
iv iv
N
d

=

+
= =
=

Vidimo da konvergencija opisa ovisi o poetnom razmaku izmeu toaka, omjeru derivacija na promatranom
razmaku, te broju dodanih toaka
d
N . Vrijednost lana s faktorijelama opada s poveanjem
d
N , kao i omjer
derivacija jer vrijedi
( ) i
f f f > > > K , dok lan koji ovisi o poetnom razmaku toaka moe rasti ili
padati.

Skaliranjem poetnog skupa toaka tako da bude 1 < h , konvergencija opisa e uvijek postojati jer funkcija
faktorijela u gornjem izrazu bre raste od funkcije potencija, te vrijednosti derivacija opadaju s poveanjem broja
dodanih toaka.

Za razliku od smanjenja razmaka izmeu toaka gdje postoji
min
h iza kojeg dolazi do divergencije opisa, ovdje je
. konst h = , pa u sluaju dodavanja toaka izvan raspona opisa konvergencija uvijek postoji.

Broj toaka
d
N , koji je potrebno dodati za ostvarenje zahtjevane tonosti opisa Err se odreuje iz izraza za
pogreku opisa Lagrangeovom interpolacijom, na temelju potrebne vrijednosti derivacije na razmaku
d
N
r
~
:
( )
( )
( )
( ) Err
~
! 1
~
1
1
<
+
d
d
d
d
N
N
d
N
N
c f
N
h
x E
Iz tog izraza dobiva se potrebna vrijednost derivacije na razmaku
d
N
r
~
kao:
( )
( )
( )
Err
! 1 ~
1
1
+
<

+
d
d
d
N
d
N
N
h
N
c f (43)

Pomou izraza (43) je mogue odrediti broj toaka koji je potrebno dodati opisu.
2.4.4.3. Zakljuak o konvergenciji s obzirom na dodavanje toaka opisa
Dakle, vidimo da je dodavanjem toaka opisa izvan poetnog raspona opisa uvijek mogue postii konvergenciju
opisa, te zahtjevanu tonost kod situacija kada je proirenje izvan raspona mogue. Kada se kut nagiba tangente

54
rubova krivulje priblii kutu /2 mogue je produenje opisa po pravcu, a kod krivulja s kutom tangente
jednakom /2 antisimetrino zrcaljenje, kako e biti pokazano na slici 15, na stranici 59.

Za opisivanje izvan raspona zadanog skupa ulaznih toaka potrebno je openito dodavati toke bez stvarne
informacije o njihovom odnosu prema zadanim tokama, te se za njihovo odreivanje mogu koristiti dostupne
informacije o razmaku toaka oko rubova ili diskontinuiteta, te zakrivljenosti na rubovima.
2.4.5. Stabilnost
Stabilnost interpolacijskih metoda je povezana s proraunom inverzije interpolacijske matrice, te pripadnim
brojem toaka potrebnim za eljeni opis. Pritom se nastoji postii dobra uvjetovanost interpolacijske matrice
koja nee biti singularna, tj. oteavati proraun inverzije.

Standardni kriterij mjerenja numerike stabilnosti interpolacijske metode je njen uvjetni broj. Kod RBF
interpolacije promatramo uvjetni broj interpolacijske matrice H s lanovima ( )
j i ij
x x H = . Za bilo koju
matricu H njen uvjetni broj se za normu L
2
se definira kao:

( )
min
max
2
1
2
= =

H H H cond
(44)
gdje su:
max
i
min
, najvea i najmanja vrijednost pojedinanog elementa matrice H.

Proraunski problemi sa stabilnou interpolacijskog postupka su vezani za direktnu inverziju matrice, te
pripadan broj ulaznih toaka N, koji odreuju dimenziju pripadne matrice. Kod RBF opisa se definira kvadratna
interpolacijska matrica H, to nam daje matrice dimenzija N N . Kako je navedeno u podpoglavlju 2.2.3.3
gdje je razmatran jednoliki raspored toaka opisa po koordinatnim osima, broj toaka kod opisivanja geometrije
brodskog trupa moe brzo narasti na vrijednosti oko 4000.

Kod klasinih jednoprocesorskih raunala procesorski i vremenski zahtjevne su inverzije matrice ve od oko
1000x1000 elemenata. Meutim, kod vieprocesorskih raunala je rjeavanje inverzije matrice sa oko
4000x4000 elemenata je dostian cilj, pa e se u ovoj disertaciji kao granica direktne interpolacije postaviti
matrica s 5000x5000 elemenata. Pretpostavlja se da je iznad ove vrijednosti broja toaka potrebno koristiti
metode brzih transformacija i ralane prorauna interpolacijske matrice.


55
2.5. POSTUPAK ELASTINOG POMAKA (ELP)
2.5.1. Osnovne postavke
U prethodnom podpoglavlju smo vidjeli da proirenjem opisa poveanjem toaka izvan raspona opisa dobivaju
se opisi vee tonosti kod kojih je konvergencija usto uvijek mogua. Nadalje, opisivanja loma pomou
elastinog pomaka (ELP) se temelji na osnovnom svojstvu opisivanja krivulja i ploha analitikim funkcijama
kod kojih opis ima manje oscilacije u sredini opisa nego je to sluaj na krajevima opisivanog objekta, kako to
pokazuje slika 12, na kojoj je pokazan opis Frankeove 1D funkcije, Lagrangeovim polinomima, koji
predstavljaju granini opis RB funkcijama.
-1 -0.5 0 0.5 1
-5
0
5
10
15
x
y

Ulazne toke, N=21
Lagrangeov polinom
Frankeova 1D funkcija

Sl. 12: Opis Frankeove 1D funkcije na rasponu od -1 do 1, N = 21

Pripadna jednadba Frankeove 1D funkcije je zadana izrazom prikazanim u Dodatku A. 1).

Stoga e se analitiki, globalni funkcijski opis neke krivulje prema metodi elastinog pomaka premjestiti u
podruje manjih oscilacija izglaivanjem opisa dodavanjem toaka izmeu razdvojene toke diskontinuiteta, te
oko rubova izvan domene opisa. Opis metode e se promotriti na primjeru 2D opisa geometrije. Sl. 13 prikazuje
opis Frankeove 1D funkcije dodavanjem po 10 dodatnih toaka jednakog razmaka oko rubnih toaka raspona,
kojima se prvotni raspon od -1 do 1 proiruje na -2 do 2.
-2 -1.5 -1 -0.5 0 0.5 1 1.5 2
-1
0
1
2
3
4
5
x 10
6
x
y

Ulazni podaci, N=41
Lagrangeov polinom

Sl. 13: Opis Frankeove 1D funkcije na rasponu od -2 do 2, N = 41

56
Vidimo da je poveanjem broja toaka znaajno poveana oscilacija opisa Lagrangeovim polinomima na
rubovima, na red veliine 10
5
, tj. opis Lagrangeovim polinomima divergira poveanjem broja toaka kod
opisivanja Frankeove 1D funkcije.

Meutim, ako pogledamo samo prvotni raspon funkcije od -1 do 1 prikazan na slici 14, vidjet emo da su
oscilacije oko -1 i 1 znaajno smanjene s vrijednosti reda 10
0
na vrijednosti oko 10
-2
, to je znaajno poboljanje,
te se u ovom sluaju pretpostavlja da postoji konvergencija Lagrangeovog opisa.
Dodavanje toaka izvan podruja opisa je efikasna metoda ponitavanja oscilacija ruba, to e se pokazati na
opisu brodske forme.
-1 -0.5 0 0.5 1
0.2
0.4
0.6
0.8
1
1.2
1.4
1.6
x
y

Ulazne toke, N=41
Lagrangeov polinom

Sl. 14: Prikaz dijela opisa Frankeove 1D funkcije na rasponu od -2 do 2, N = 41, u dijelu od -1 do 1

Za primjere rjeenja diskontinuiteta su odabrani opisi klina dobijenog od jedinine polukrunice, te ravnih grana,
kako je pokazano na slikama 16 i 45. Na oba prikaza se mogu uoiti oscilacije rubova, koje se pojaavaju
postojanjem loma krivulje kao kod klina. U dijelu krivulja koji su udaljeni od rubova i gdje nema diskontinuiteta
dolazi do smanjenja oscilacija, pa se vidi da su to povoljna podruja opisa s malim pogrekama. Iz ovih injenica
proizlazi osnovna ideja elastinog pomaka, kojim se opis premjeta u podruje malih oscilacija dodavanjem
toaka izvan domene opisa.

Ovdje e se dalje pokazati matematska formulacija ELP metode, a detaljna procedura izvoenja metode
elastinog pomaka je pokazana u Dodatku B.
2.5.2. Matematska definicija postupka
Sumiranjem svega navedenog se moe odrediti matematska definicija za analitiko globalno opisivanje ELP
postupkom. Postupak e se pokazati na 2D opisu kad se sastoji od 2 pomaka s , po koordinatama osi x i y,
jednog funkcijskog analitikog opisivanja f, te se moe prikazati kao kompozicija funkcija ( ) s f s o o .


57
Definicija 5: Zadani skup toaka { } N j y x
j j
, , 1 , , K = , s | |
s
j
IR b a x
0
, i | | IR d c y
j

0
, je
potrebno proiriti tokama
s
k
IR x ,
d
N k , , 1 K = , tako da dobijemo novi skup toaka
( )
d j j
N N j y x + = , , 1 , , K . Na novom skupu toaka moe se zatim odrediti bijektivno preslikavanje
kompozicijom funkcija r f t o o kao:
( ) | |( ) y y x r f s y x ELP x = , , : o o , | |
s
j
IR b a x , , | | IR d c y
j
, ,
0
b b ,
0
d d (45)
gdje su: ( ) y x ELP , sloeno preslikavanje ELP postupkom,
s funkcija koja ostvaruje pomake ( ) y x , ,
f analitiko, funkcijsko preslikavanje,
r translacijska funkcija koja vri pomake povrata za ( ) y x , .

Translacijska funkcija t pomie proireni skup toaka za pomake ( ) y x , tako da se dobije bijektivan odnos
izmeu ulaznog i izlaznog skupa toaka pogodan za rjeavanje problema oscilacija ruba ili opisivanje
diskontinuiteta. U oba sluaja, potrebno je najprije poredati ulazne toke po redoslijedu pojavljivanja, tj. kreirati
orjentirani skup toaka ( )
dod j j
N N j y + = , , 1 , , K
v v
x , gdje oznaka strelicom oznaava orjentaciju.
Njoj ista po veliini, ali suprotnog predznaka je funkcija translacijskog pomaka r, koja vraa toke u poetni
poloaj, te stoga vrijedi: r = s.

Kao funkcije translacije s za ELP postupak su odabrane:
linearna funkcija, tj. translacija, te
kvadratna funkcija kojom se vri pomak po krunici oko toke loma.

Translacija se moe napisati kao:
( )
( ) ( )
= +
=
0
0
,
j j
y y B x x A
y x t s
j j
j j
y y x x
y y x x
> >
> >
,
,

gdje je: NL j , , 1 L = toka loma.

Odgovarajui pomak po krunici se moe napisati kao:
( )
( ) ( )
= +
=
0
,
2 2 2
R y y x x
y x s
j j

a pomak ovisi o kvadrantu krunice po kojem se vri rotacija.


58
Dakle, postupkom elastinog pomaka se najprije ulazni skup toaka { } N i x
i
, , 1 , K = , na rasponu s njegovim
injektivnim parovima izlaznih toaka{ } | | N i d c y
i
, , 1 , , K = , proiruje za
dod
N dodanih toaka i pomie za
pomake ( ) y x , , tako da se dobiva novi ulazni skup podataka { }
dod i i i i
N N i y y x x + = + + , , 1 , , K .
Zatim se skup toaka za poopavanje odreuje prema tom novom proirenom skupu kao{ }
P s
N j x , , 1 , K = .
Nakon toga se odreuje funkcijski opis f proirenog skupa toaka za dodane i pomaknute toke kao ( ) x x f +
uz interpolacijske uvjete y y + . Dobivene se funkcijske vrijednosti translatiraju u poetne vrijednosti
pomacima ( ) y x , i tako dobiva opis krivulje s lomom, a dodane toke translatiraju u toku loma L.
Kratko zapis navedenog se moe prikazati u sljedeem obliku:
( ) y x f y
x x x
=
+ =
(46)
odnosno pisano zajedno:
( ) y x x f y + =
x x x =
(47)

Provjera efikasnosti postupka e se pokazati u poglavlju 5, gdje e se rjeavati problem opisivanja
diskontinuiteta brodskog rebra.
2.5.3. Konvergencija ELP postupka
U razmatranjima svojstava Lagrangeove interpolacije prikazanima prethodnim podpoglavljima, vidjeli smo
probleme konvergencije opisa koje ona ima kod poveanja broja toaka opisa unutar definiranog raspona. Za
neke od krivulja koje smo eljeli opisati nije bilo mogue postii eljenu tonost, a slina je situacija i kod
postojanja diskontinuiteta krivulje, gdje nikako nije mogue postii poboljanje tonosti opisa na cijelom
rasponu opisa.
Za razliku od standardne procedure poveanja broja toaka unutar raspona opisa, kod postupka Elastinog
pomaka se toke dodaju izvan poetnih raspona opisa. Vidjeli smo da kod odreivanja pripadne pogreke opisa
proirenjem izvan raspona ulaznih toaka uvijek postoji konvergencija opisa, prema (43). Kako se diskontinuiteti
razliiti od rubova sastoje od najmanje 2 grane, proirenje opisa e se izvriti s obje strane loma L.


59
2.6. RJEENJA PROBLEMA ANALITIKOG OPISIVANJA
GEOMETRIJE ELP POSTUPKOM
2.6.1. Rjeenje nebijektivnih opisa
U sluaju nebijektivnog opisa je potrebno je odrediti nebijektivno podruje geometrije, tj. odrediti njegovu
poetnu T
NB
i zavrnu toku T
B
. Zatim je potrebno preslikati nebijektivni skup oko toke nebijektivnosti T
NB
,
metodama ELP postupka.
Kod pomaka translacijom u odnosu na toku nebijektivnosti tako imamo pomak ( )
i i
y x , :
( ) ( )
( )
+ =
> + =
NB i i i
NB i i NB i i i
y y f y y
x x x x x f x x
t
,

Dakle, dozvoljeno je odabrati bilo koju funkciju, ali je potrebno zadovoljiti uvjet da je toka
i
x koja se nalazi u
nebijektivnom podruju vea od toke x
NB
. Na primjer, u sluaju linearne funkcije bismo mogli imati izraz:
( )
NB i i i
x x x x + = 2 .
Kod zakrivljenih dijelova geometrije broda koji su nebijektivni, kao to su to bulbovi, potrebno je odrediti toke
kod kojih poinje nebijektivnost, te je postaviti kao os antisimetrinog preslikavanja, kako to pokazuje slika 15,
dolje. U tu svrhu je potrebno odrediti i sredite zakrivljenosti u toci nebijektivnosti, koje se odreuje na temelju
normala u okolnim toakama geometrije.

Sl. 15: Odreivanje sredita zakrivljenosti u toci nebijekcije

Nakon toga se vri antisimetrino zrcaljenje, kako je pokazano na slici 15.


60
2.6.2. Rjeenje oscilacija ruba - Rungeovog fenomena
Primjenom ELP postupka je mogue ostvariti poveanje tonosti opisa dodavanjem toaka istog, poetnog
razmaka h, izvan poetnog raspona opisa | | b a, , kako je to opisano u potpoglavlju 2.4.4.2. Izraz za kovergenciju
Lagrangeove interpolacije dodavanjem toaka izvan raspona opisa (43), pokazuje da je rjeenje Rungeovog
problema ovim nainom uvijek mogue. To pokazuje i slika 14 na kojoj je pokazan opis Frankeove 1D funkcije,
kod koje se vidi poveanje tonosti opisa u odnosu na Lagrangeov opis poveanjem broja toaka unutar raspona
opisa, na slici 12.

2.6.3. Rjeenje problema opisivanja diskontinuiteta - Gibbsovog
fenomena
Provjera efikasnosti rjeenja opisa diskontinuiteta, tj. Gibbsovog fenomena, metodom elastinog pomaka, ispitat
e se na sluaju opisa loma s granama odreenim dijelovima jedinine krunice, prikazane na slici 16, koja
pokazuje i jedan od rezultata opisa za N = 11.

-0.5 0 0.5
0
0.1
0.2
0.3
0.4
0.5
0.6
0.7
0.8
0.9
1
x
y
L

-0.5 0 0.5
-0.04
-0.02
0
0.02
0.04
0.06
0.08
0.1
0.12
0.14
0.16
x
E
r
r

0 10 20 30 40 50 60
10
-5
10
0
10
5
10
10
10
15

0 10 20 30 40 50 60
10
-5
10
0
10
5
10
10
10
15
N
l
o
g
(
|
E
r
r
|
)

Sl. 16: Opis loma odreenog dijelovima jednine krunice Lagrangeovim polinomima za N = 11


61
Nakon postupka elastinog pomaka na krunicu najveeg zajednikog radijusa, pogreka opisa simetrinog klina
s granama radijusa jedinine krunice Lagrangeovim polinomima s N = 11 toaka se mijenja u opis krunice s
N = 21 tokom, koji pokazuje slika 17, dolje. Usporedbom pogreaka opisa koje pokazuje slika 18, vidimo da
se dodavanjem 10 toaka (5 sa svake strane loma) pogreka opisa sa oko Err
max
0,15 pomie na oko Err
max

10
-6
.
Dakle, priblian potreban broj toaka se moe odrediti iz dijagrama pogreke opisa krunice, prikazan na slici
16, odreen za jednoliki raspored toaka opisa. Pritom, pripadni dijagrami pogreke N Err i r Err, izraeni
za jedininu krunicu, daju najbolju konvergenciju za glatke opise Lagrangeovim polinomima.
-1 -0.5 0 0.5 1
-0.2
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
1.2
x
y
L
D
R
L1
R
D1
L
L
P
+

Sl. 17: Dodavanje toaka po najveem radijusu, ELP faza III
-1 -0.5 0 0.5 1
10
-20
10
-15
10
-10
10
-5
10
0
x
l
o
g
(
|
E
r
r
|
)

Klin
Klin log(Err(x))
Kruznica
Kruznica log(Err(x))

Sl. 18: Usporedba lokalne tonosti opisa loma prije i nakon dodavanja toaka po ELP postupku

Za drukije rasporede toaka je potrebno napraviti odgovarajue dijagrame pogreke opisa jedinine krunice,
kao to su ebievljev raspored ili Haltonove toke.


62
2.7. ZAHTJEVI BRODSKE PRORAUNSKE GEOMETRIJE
Prema definiranim osnovnim ciljevima brodske proraunske geometrije mogue je definirati zahtjeve koje
osnovne funkcije opisa promatrane geometrije brodskog trupa moraju ispuniti. To su:
2.7.1. Nedvosmislen i precizan opis
Prvi cilj proraunske geometrije je mogue ispuniti ako metoda i funkcije opisa omoguavaju nedvosmislen i
precizan opis svih geometrijskih karakteristika objekta. Pritom, najveu prepreku u ispunjavanju tog cilja
predstavlja opis loma forme brodskog trupa, odnosno bijektivnost geometrije. Osim toga, opis forme odabranim
funkcijama mora zadovoljavati vrijednosti G i C kontinuiranosti. Radi izbjegavanja efekta grupiranja pogreke u
jednoj toci dodatno je potrebno uvesti i kriterij velike preciznosti opisa, pa iz svega toga proizlaze i sljedei
zahtjevi koje funkcije trebaju ispuniti. Oni su:

Zahtjev 1: Velika lokalna preciznost opisa odabranim funkcijama od RMSE < 10
-4
, to je deseti dio
zahtjevane tonosti u brodogradnji.

Zahtjev 2: Odabrane funkcije moraju omoguiti gladak opis promatranog objekta, tj. ispuniti zahtjeve C i G
kontinuiranosti po cijelom promatranom objektu, odnosno dijelovima objekta.

Zahtjev 3: Odabrane funkcije moraju omoguiti opis lomova forme bez oscilacija.

Zahtjev 4: Odabrane funkcije moraju omoguiti opis nebijektivnih dijelova forme.

2.7.2. Proraun presjeka
Nadalje, odabrane funkcije moraju omoguiti direktni proraun presjeka kod 2D, odnosno 3D problema opisa.
Kod prorauna brodske geometrije, to znai da je potrebno omoguiti proraun presjeka vodne linije VL s
brodskim trupom. Proraun presjeka nam dalje omoguava i proraun intrinsikih, hidrostatskih svojstava broda.

Zahtjev 5: Direktan proraun presjeka brodske geometrije s morskom okolinom za ravninske vodne linije.

Direktni proraun presjeka kod 2D, odnosno 3D problema opisa, moe se postii samo opisom objekta
polinomima, bilo algebarskim, bilo trigonometrijskim.
Iz toga proizlazi sedmi zahtjev za osnovne funkcije opisa a temelji se na ogranienju dananje matematske
znanosti koja poznaje rjeenja cjelobrojnih polinoma do ukljuivo 6. stupnja.

Zahtjev 6: Stupanj odabranih polinoma mora biti nii ili jednak 6. stupnju, tj. prihvatljivi su polinomi
stupnjeva od 1 do 6.

63
Rjeenja polinoma do ukljuivo 4. stupnja se mogu odrediti osnovnim algebarskim operacijama (Abelov
teorem), dok se rjeenja polinoma 5. i 6. stupnja mogu odrediti pomou hipergeometrijskih funkcija.
2.7.3. Proraun intrinsikih svojstava
Proraunom intrinsikih svojstava nekog objekta se dobivaju njegova vlastita svojstva. U sluaju brodske forme,
intrinsika svojstva su geometrijska svojstva trupa broda, zajedno sa njegovim hidrostatskim svojstvima. Njihov
direktni proraun se u sluaju primjene funkcija opisa vri dvostrukom integracijom po 2 odabrane osi globalnog
koordinatnog sustava. Pritom nastaje problem grupiranja pogreke u jednoj toci. Iz toga proizlazi sljedei
zahtjev za globalnom tonou opisa:

Zahtjev 7: Velika globalna preciznost opisa odabranim funkcijama od iskustvenih oko RMSE < 10
-4
.

Zahtjev 8: Integrabilnost odabrane funkcije za 2D i 3D probleme integracije, tj. s odabranim funkcijama je
potrebno moguiti proraun jednostrukih i dvostrukih osnovnih 6 integrala u brodogradnji.

Zahtjev 9: Derivabilnost odabrane funkcije iznad minimalno 2. derivacije, u svrhu osiguranja prorauna
zakrivljenosti, tangenti, normala i binormala, te drugih svojstava diferencijalne geometrije krivulja
i ploha.

U potpoglavlju 7.1.1.4 je prikazan primjer opisa brodskog rebra kod kojeg se javlja grupiranje pogreke u jednoj
toci u sluaju niske globalne preciznosti opisa.

2.7.4. Ispunjavanje ciljeva proraunske geometrije standardnih RBF

Standardne RBF koje su opisane u prethodnom poglavlju ispunjavaju samo neke od ciljeva proraunske
geometrije. Sve odabrane funkcije ispunjavaju kriterije invertibilnosti interpolacijske matrice, zahtjev 1, te
djelomino zahtjev G i C kontinuiranosti, zahtjev 3. Ovaj zahtjev ispunavaju djelomino radi beskonane
derivabilnosti koju posjeduju posjedovanjem racionalnog eksponenta to im osigurava analitika svojstva, ali i
oscilatorni karakter. Iscrtavanje krivulje centara zakrivljenosti i vektora normala u zadanim ulaznim tokama
nam pokazuje neeljene oscilacije izmeu toaka opisa niskog intenziteta.

Meutim, zahtjeve lokalne tonosti, zahtjev 2, i tonosti opisa loma bez oscilacija, zahtjev 4, ispunjavaju samo
funkcije s polinomskom preciznou i funkcije s kompaktnom podrkom (u Dodatku G) je prikazana tablica s
rezultatima tonosti razliitih RBF funkcija u opisivanju odabranog testnog brodskog rebra s lomom i prelukom).

Nadalje, RBF s polinomskom preciznou i RBF s kompaktnom podrkom, radi velike preciznosti opisa,
omoguuju i proraun intrinsikih svojstava broda, tj. proraun jednostrukih integrala kod 2D metoda. Proraun

64
dvostrukih integrala intrinsikih svojstava kod 3D metoda prorauna se ne moe izvesti radi nepostojanja
rjeenja dvostrukih integrala radijalnih osnovnih funkcija sa Euklidskom L
2
normom (to e biti opisano u
Poglavlju 4 ove disertacije).

Konano, standardne RBF ne omoguuju direktan proraun presjeka jer ispunjavaju zahtjev kod kojeg im
eksponent ne smije imati cjelobrojnu vrijednost. Stoga imaju racionalne vrijednosti eksponenta, te se dobivaju
polinomi s racionalnim eksponentima za koje dananja matematika ne poznaje rjeenje. Iz tog razloga se
standardne RBF izvode u redove (Taylorov, Laurentov, ), izvode u nove oblike metodama brze transformacije
(FFT, FGT, FMM, ), odnosno modificiraju metodama dekompozicije.

U sljedeem poglavlju e se pokazati nestandardne RBF koje zadovoljavaju sve zahtjeve koje funkcije opisa
moraju ispuniti u cilju opisivanja brodske geometrije.


65
3. RADIJALNE OSNOVNE FUNKCIJE
3.1. OPENITO
Razvoj matematske teorije bezmrenih metoda zapoinje prije stotinjak godina radovima statistiara
Woolhousea 1870., De Foresta 1873. i 1874., te Grama 1883. godine, koji su razvijali metode bezmrene lokalne
regresije temeljene na metodi pokretnih najmanjih kvadrata (eng. Moving Least Squares Method).

Zatim se razvoj bezmrenih metoda usmjerava ka rjeavanju problema interpolacije ratrkanih podataka (eng.
Scattered Data Interpolation Problem), odnosno problemu inverzije pripadne interpolacijske matrice.
Kao rjeenje problema interpolacije ratrkanih podataka su odreene radijalne osnovne funkcije (RBF), ijom se
primjenom dobiva interpolacijska matrica iju inverziju je potrebno osigurati. Radovi i teoremi Bochnera, 1933.,
[48], Schoenberga 1938., [49], [50] i Williamsona 1956. godine, [51], iz sredine 20.-og stoljea se usmjeravaju
ka osiguranju invertibilnosti interpolacijske matrice, to je mogue postii pozitivno definiranim funkcijama.
Njihov rad u zadnja 3 desetljea nastavljaju Micchelli 1986., [52], Schaback 1995., [53], Wendland 1995., [54], i
Wu 1995., [55], koji razvijaju nove, bezmrene tehnike prorauna temeljene na RBF.

Nadalje, Poggio and Girosi su u radu iz 1998., [56], dokazali da RBF imaju svojstvo najboljih aproksimatora
(eng. the best approximation property), te se RBF od tada sve vie koriste za modeliranje 3D objekata sloene
geometrije pomou tehnika lokalne interpolacije i aproksimacije.

3.1.1. Problem interpolacije ratrkanih podataka
Problem interpolacije ratrkanih podataka se moe definirati kao problem odreivanja funkcije P
f
koja dobro
opisuje skup tokama zadanih podataka, odreenih mjerenjem na tokama mjerenja koje ne moraju biti pravilno
rasporeene u mrenom obliku.
3.1.1.1. Definicija problema
Definiramo preciznu formulaciju problema interpolacije ratrkanih podataka:
Definicija 6: (Interpolacija ratrkanih podataka). Za zadani skup toaka ( ) N j y
j j
, , 1 , , K = x , s
IR y IR
j
s
j
, x potrebno je nai (kontinuiranu) funkciju
f
P takvu da je ( ) . , , 1 , N j y P
j j f
K = = x

Kako je dozvoljeno da se x
j
nalazi u proizvoljnom s dimenzionalnom prostoru
s
IR (s oznaava prostor
Soboleva prostor kontinuiranih integrabilnih funkcija), formulacija problema nam dozvoljava razne primjene
rjeenja gore navedenog problema, pa tako i u opisivanju geometrije objekata kao to je brodski trup.


66
3.1.1.2. Rjeenje problema baznim funkcijama
Kod uobiajenog pristupa rjeavanju problema ratrkanih podataka koristi se pretpostavka da je funkcija P
f

linearna kombinacija odeenih baznih funkcija B
k
, tj.:
( ) ( )
s
N
k
k k f
IR B w P =
=
x x x ,
1
(48)
Oblik rjeenja (48) proizlazi iz svojstava RBF po kojima se one nalaze u Hilbertovom prostoru repodukcijskih
jezgri (eng. Reproducing Kernel Hilbert Spaces), te imaju orto-normalne osnovne funkcije, to e biti pokazano
u sljedeem potpoglavlju.

Rjeavanjem interpolacijskog problema uz gore navedenu pretpostavku dobiva se sustav linearnih jednadbi:
y w A = (49)
gdje su: ( ) N k j x B A
j k jk
,..., 1 , , = = - lanovi interpolacijske matrice A,
| |
T
N
w w , ,
1
K = w , i
| |
T
N
y y , ,
1
K = y .
3.1.1.3. Reprodukcijske jezgre Hilbertovih prostora
Pretpostavka (48) je rezultat razmatranja Hilbertovih prostora, te pripadnih reprodukcijskih jezgri (eng.
Reproducing Kernel), koji je u analizu uveo Aronszajn 1950. godine, Error! Reference source not found..

Teorem 1: Neka je H Hilbertov prostor realnih funkcija ( ) IR IR f
s
: sa skalarnim umnokom
H
.,. . Tada se funkcija IR K : zove reprodukcijski kernel na H ako vrijedi:
1) ( ) x H x K , .,
2) ( ) ( ) = x H f x K f x f
H
, , ., ,

Postojanje reprodukcijskog kernela je ekvivalentno injenici da su funkcionali
x
u toci orubljeni linearni
funkcionali na (Rieszov reprodukcijski teorem), tj. postoji pozitivna konstanta M = M
x
takva da je:
( ) = x H f f M x f f
H
x
, ,

Takoer vrijedi i ( ) y H y K , ., , pa Hilbertov prostor ima svojstva:
1) ( ) ( ) ( ) = y x x K y K y x K
H
, , ., ., ,
2) ( ) ( ) = y x x y K y x K , , , ,

67
3) Konvergencija norme Hilbertovog prostora proizlazi iz Caushy-Schwartzove nejednakosti:
( ) ( ) ( ) = x x K f f x K f f x f f
H
n
H
n n
, ., ., ,
a implicira konvergenciju u toci (eng. Pointwise convergence), tj.:
Ako 0
H
n
f f za n , onda ( ) 0 x f f
n
, x .

Reprodukcijski kernel K je pozitivno definiran, pa se pojam pozitivno definitne funkcije moe proiriti na
pozitivno definiranu jezgru.
Iz svojstava Hilbertovog prostora reprodukcijskih jezgri proizlaze i sljedea svojstva:
konvergencija u toci (poglavlje 3.1.1.3),
striktno pozitivna definiranost,
ortonormalnost rjeenja.
3.1.2. Invertibilnost interpolacijske matrice. Dobro-postavljen
interpolacijski problem
Problem 1. je dobro postavljen, tj. rjeenje problema e postojati i biti jedinstveno, onda i samo onda ako je
matrica A nesingularna.

Za jednodimenzionalne probleme je poznato da je mogue interpolirati N proizvoljnih razliitih podataka
koritenjem polinoma stupnja N 1. Meutim, to ne vrijedi i za viedimenzionalne probleme o emu govori
teorem Mairhubera iz 1956., [58], i Curtisa iz 1959. godine, [59].

Teorem 2: (Mairhuber-Curtis). Ako , 2 , s IR
s
sadri unutarnju toku, tada ne postoje Haar prostori
kontinuiranih funkcija osim za jednodimenzionalne prostore.

Teorem Mairhuber-Curtisa nam dalje govori da se dobro-postavljen problem interpolacije ratrkanih podataka ne
moe dobiti za unaprijed zadan fiksni skup osnovnih funkcija, ve on treba ovisiti o poloaju ulaznih podataka.
Rjeenje ovog problema je jednostavno i zahtjeva malo odstupanje opisa od mrenog. Iz tog razloga se osnovne
funkcije B nadalje temelje na udaljenostima izmeu toaka, tj. njihovim pripadnim normama.
Iz gore navedenog se moe definirati zahtjev koji odabrana funkcija opisivanja mora ispuniti:
Osnovna funkcija koja se koristi za opisivanje geometrijskog objekta mora omoguiti ispunjavanje
zahtjeva invertibilnosti interpolacijske matrice.

Takve funkcije su funkcije temeljene na normi, a jedne od njih su radijalne osnovne funkcije.

68
3.1.3. Radijalne (osnovne) funkcije
Prema Teoremu Mairhuber-Curtisa dobro postavljen interpolacijski problem se dobiva koritenjem osnovnih
funkcija koje se temelje na udaljenostima izmeu ulaznih toaka. Takve funkcije su radijalne osnovne funkcije,
kao funkcije koje se temelje na normama (obino Euklidskoj, L
2
normi) izmeu skupa toaka ulaznih podataka i
toaka centara razvoja.

Ove funkcije obino imaju samo jedan parametar koji se zove parameter oblika, c, a njihova definicija u sluaju
interpolacije je:
( )
s
j j j
IR c c c = = = x x x x x t x , , ) ; , ( ) ; , (
2
(50)
gdje su: t
j
toke centara razvoja RBF s M j ,..., 1 = , gdje je broj O centara razvoja funkcije,
x
j
toke centara razvoja RBF za interpolaciju, gdje je O = N.
Toke x
j
i t
j
se ne moraju nuno poklapati s tokama x ulaznog skupa podataka.

Ovaj oblik funkcije omoguava definiranje funkcija vie varijabli, koje su pritom i radijalne. Moemo pisati
sljedeu definiciju:
Teorem 3: Funkcija IR IR
s
: se zove radijalna ako ona omoguava postojanje funkcije jedne varijable
| ) IR 0, : takve da je:
( ) ( ) x x x = = r IR r
s
, , (51)

Iz uvjeta radijalnosti funkcije proizlazi svojstvo:
( ) ( )
s
IR x x x x x x = = =
2 1 2 1 2 1
,
To znai da je vrijednost radijalne funkcije konstantna za bilo koju toku na nekoj udaljenosti od ishodita.
3.1.4. Definicija RBF mrea
RBF mree se po analogiji s neuronskim mreama mogu definirati kao direktne, unaprijedne, jednoslojne
neuronske mree. Osnovno svojstvo im je da imaju:
mogu beskonaan broj lanova ulaznog skupa podatka,
mogu beskonaan broj lanova izlaznog skupa podataka,
moguu beskonanu dimenziju ulaznog skupa podataka,
moguu beskonanu dimenziju izlaznog skupa podataka.

Njihovi ulazi i izlazi su povezani teinskom sumom radijalnih osnovnih funkcija to im omoguuje pripadnost
reprodukcijskim jezgrama Hilbertovog prostora, te se definicija RBF mree, kao to je pokazuje slika 19.

69
RBF mree su mree iji su ulazi i izlazi su povezani teinskom sumom radijalnih osnovnih funkcija
translatiranih oko toaka centara razvoja, iji broj ovisi o odabranoj matematikoj proceduri opisa promatranog
objekta, interpolaciji ili aproksimaciji.

Sl. 19: Unaprijedna, jednoslojna RBF neuronska mrea
Kada je broj elemenata ulaznog skupa podataka jednak broju elemenata skupa centara razvoja, O = N, imamo
interpolacijsku mreu, sa interpolacijskom metodom prorauna i odgovarajuom matricom. Ako to nije tako, tj.
O N, dobiva se aproksimacijska mrea, sa odgovarajuom aproksimacijskom matricom. Poloaj toaka
ulaznog skupa u odnosu na toke centara razvoja je prikazuje slika 20, gdje su toke ulaznog skupa oznaene s
x
i
, a toke centara razvoja sa O.

Matematski, RBF mree su definirane kao linearna kombinacija odreenih osnovnih funkcija, sljedeim
izrazom:
( ) ( )

= = =
= = =
O
j
j j
O
j
j j
O
j
j j
t x w x w B w x f
1 1 1
, ) (
(52)
gdje su:
s
i
IR x N i x = ; ,..., 1 , skup ulaznih podataka,
B
j
osnovne funkcije,

j
radijalne osnovne funkcije,
t
j
centri razvoja RBF mree s O j ,..., 1 = , gdje je Obroj centara razvoja,
w
j
teinski koeficijenti RBF mree,
radijalne osnovne funkcije temeljene na Euklidskoj normi izmeu ulaznih podataka i
centara razvoja mree, te
) (
x f poopena interpolacijska/aproksimacijska funkcija.


70

Sl. 20: Poloaji toaka ulaznog skupa i toaka centara razvoja

U svrhu zadovoljenja zahtjevane preciznosti opisa kojom se moe postii i integrabilnost i derivabilnost
poopene funkcije RBF mree, u ovoj disertaciji e se primarno razmatrati interpolacijske metode.
Odabrane radijalne osnovne funkcije e morati zadovoljiti uvjet invertibilnosti inverzne matrice, tj. one e morati
biti pozitivno definitne funkcije.
3.1.5. Rjeenje problema interpolacije ratrkanih podataka
Rjeenje problema interpolacije ratrkanih podataka se dobiva direktnom inverzijom interpolacijske matrice H
pomnoenom s vrijednostima izlaznog skupa podataka y, tj. s:
y =
1
H w (53)
gdje su: y toke izlaznog skupa podataka, 1 N .
w vektor teinskih koeficijenata RBF izraza, 1 N ,
H interpolacijska matrica neuronske mree, N N s elementima
ji
r :
(
(
(
(
(
(
=
) ( ) ( ) (
) ( ) ( ) (
) ( ) ( ) (
1
1
1 1 11
NN Nj N
iN ij i
N j
r r r
r r r
r r r

K K
M O M N M
K K
M N M O M
L K
H
gdje je:
ji
r - norma
i j
x x , N i j , , 1 , K = .
Kao rezultat prorauna se dobivaju teinski koeficijenti mree w
j
, iji je broj jednak broju centara razvoja.

Glavni nedostatak RBF mrea je problem s proraunom teinskih koeficijenata mree povezan s moguom
singularnou gornje interpolacijske matrice, odnosno problem invertibilnosti te matrice. Matrica H mora biti
dobro-postavljena, a glavni kriterij za to je da je interpolacijska matrica pozitivno definirana.

71
3.1.6. Pozitivno definitne funkcije
Pozitivno definitne funkcije je prvi prouavao Mathias 1923. godine, [60], a Stewart je 1976., u [61], prvi
proirio to razmatranje na striktno pozitivno definitne funkcije. Konano, Michelli je 1986. godine, [52], prvi
povezao interpolaciju ratrkanih podataka s pozitivno definitnim funkcijama.
3.1.6.1. Definicija pozitivno definitnih funkcija
Definicija pozitivno definitnih funkcija je:
Teorem 4: Kompleksno definitna funkcija IC IR
s
: se zove pozitivno definitna na
s
IR ako je:
( ) 0
1 1

= =
N
j
k j
N
k
k j
x x w w (54)
za bilo kojih N razliitih toaka
s
N
IR x x , ,
1
K i | |
N T
N
IC w w = , ,
1
K c .

Definicija 7: Osnovna svojstva pozitivno definitnih funkcija su, [39]:
1) Ne-negativna linearna kombinacija pozitivno definitnih funkcija je pozitivno definirana.
Ako su
N
,...,
1
pozitivno definirane na IR
s
i N j w
j
,..., 1 , 0 = tada je i funkcija
( ) ( )
s
n
j
j j
IR x x w x =

=
, 0
1

takoer pozitivno definirana. Usto, ako je ijedna
j
striktno pozitivno definirana, te ako je odgovarajui
teinski koeficijent 0 >
j
c , tada je pozitivno definirana.
2) ( ) 0 0 ,
3) ( ) ( ) x x = ,
4) Bilo koja pozitivno definirana funkcija je orubljena, tj.
( ) ( ) 0 x ,
5) Ako je pozitivno definirana s ( ) 0 = 0 tada je 0 ,
6) Umnoak (striktno) pozitivno definitnih funkcija je (striktno) pozitivno definitna funkcija.

Svojstva 1) i 2) proistjeu direktno iz definicije 3. Svojstvo 5) proistjee iz 4), a 6) je rezultat teroretskih
zakljuaka iz linearne algebre prema Schurovom teoremu koje je iznio Wendland 2005. godine, [62].

72
Postojanje Haar prostora osigurava invertibilnost interpolacijske matrice H, odnosno postojanje i jedinstvenost
interpolanta oblika (48) za podatke iz prostora B odreene u tokama
N
x x , ,
1
K .
3.1.6.2. Kriteriji prihvatljivosti osnovnih funkcija za rjeavanje problema
interpolacije ratrkanih podataka
Glavni uvjet prihvatljivosti osnovne funkcije u rjeavanju problema interpolacije ratrkanih podataka moe biti
ispunjen ako osnovna funkcija zadovoljava jedan od sljedea 3 kriterija; tj. da je funkcija:
Striktno pozitivno definitna,
Potpuno monotona, i
Viestruko monotona funkcija.

Funkcije koje zadovoljavaju gore navedene uvjete se nazivaju pozitivne, radijalne osnovne funkcije.
3.1.6.3. Bochnerov teorem o pozitivno definitnim funkcijama
Integralnu karakterizaciju pozitivno definitnih funkcija su definirali Bochner i Schoenberg 30.-ih godina prolog
stoljea. Bochner je u svojim radovima definirao karakterizaciju pozitivno definitnih funkcija za s = 1, 1932.,
[63], te za opi s, 1933. godine, [48], u smislu Fourierove transformacije, za pozitivno definitne funkcije iz (57).
Teorem 5: (Bochner) Neka (kompleksna) funkcija ( )
s
IR C je pozitivno definitna na
s
IR ako i samo onda
ako je Fourierova transformacija konane ne-negativne Borelove mjere na
s
IR , tj.:
( ) ( )
( )
( ), y
2
1

= =
s
IR
y x
s
d e x x
s
IR x
(55)

3.1.6.4. Striktno pozitivno definitne funkcije
Da bismo dobili dobro-postavljen problem Bochnerova karakterizacija se mora proiriti na striktno pozitivno
definitne funkcije:

Teorem 6: Neka je kontinuirana funkcija na ( )
s
IR L
1
, gdje je L Lebesqueova mjera. je striktno pozitivno
definitna onda i samo onda ako je orubljena i ako je njena Fourierova transformacija
ne-
negativna i nije identino jednaka nuli.

Wendland je u svojoj knjizi iz 2005., [62], pokazao da je za osiguranje pozitivne definiranosti funkcije
potrebno osigurati samo to da je
ne-negativna.

73
Kada nam Fourierova transformacija nije dostupna, postoje 2 alternativna kriterija za ocjenu da li je funkcija
striktno pozitivna i radijalna na
s
IR .

3.1.6.5. Potpuno monotone funkcije
Schoenberg je 1938. godine u svojim radovima [64] i [65], dokazao da je funkcija striktno pozitivna i radijalna
na
s
IR ako je potpuno monotona.

Uvjet potpune monotnosti za svaki s je:
( )
( )
( ) ... , 2 , 1 , 0 , 0 , 0 1 = > l r r
l l
, . konst (56)

Wendland je 2005. dokazao da vrijedi i obrnuto, [62].

Teorem 7: (Haussdorff-Bernstein-Widder). Funkcija | ) IR , 0 : je potpuno monotona na | ) , 0 onda i
samo onda ako je Laplaceova transformacija konane Borelove mjere na | ) , 0 , tj. ako je
oblika:
( ) ( ) ( )
= =
0
t d e r L r
rt

3.1.6.6. Viestruko monotone funkcije
Williamson je dodatno 1956. godine, [51], pokazao da su osim potpuno monotonih funkcija i viestruko
monotone funkcije striktno pozitivne i radijalne na
s
IR za neki fiksni s.

Uvjet da je viestruke monotonosti je da je funkcija ne-negativna, ne-rastua, i konveksna ili jednostavno:
0 (57)
3.2. STABILNOST I UVJETOVANOST RBF INTERPOLACIJE
3.2.1. Uvjetni broj
U poglavlju 2 smo vidjeli da se ocjena stabilnosti i uvjetovanosti neke interpolacijske matrice moe dati na
temelju uvjetnog broja. Kod RBF interpolacije promatramo uvjetni broj interpolacijske matrice H s
lanovima ( )
j i ij
x x H = . Za bilo koju matricu H njen L
2
uvjetni broj se definira kao:

74
( )
min
max
2
1
2
= =

H H H cond
(58)
gdje su:
max
i
min
, najvea i najmanja singularna vrijednost od H.

Ako promatramo samo pozitivno definitne matrice, tada se uvjetni broj od H moe izraunati kao omjer:
( )
min
max
= H cond
(59)
najveeg i najmanjeg rjeenja (eng. eigenvalue).

Prema Gershgorinovom teoremu (Meyer 2000. [66]) vrijedi:
{ } N i H H
N
i j
j
ij ii
,..., 1 za ,
1
max

=

gdje je:
max
- najmanje rjeenje simetrine pozitivno definitne matrice.

Stoga vrijedi:
( )
j i
X x x
ij
N j i
x x N H N
j i
=
= , ,..., 1 ,
max
max max
Tj., za striktno pozitivno definitne funkcije vrijedi:
( ) 0
max
N (60)
to proizlazi iz svojstava pozitivno definitnih funkcija u ishoditu.

Dakle, za odreivanje granica uvjetnog broja od H, potrebno je nai njegove donje granice
min
, odnosno gornje
granice norme inverzne matrice
2
1
H , Ball i ostali 1992., [67], Narkowich i ostali 1994., [68].

Iz Courant-Fischerovog teorema proizlazi najmanje rjeenje simetrine pozitivno definitne matrice kao:
w w
Hw w
T
T
IR w
N
0 /
min
min
= (61)
3.2.2. Minimalna udaljenost izmeu toaka
Narcovich i Ward, [68], su uspostavili granice norme inverzije od H u smislu minimalne udaljenosti izmeu
toaka koja je dozvoljena da bi matrica bila dobro uvjetovana s:
2
min
2
1
j i
j i
x x q =

(62)

75
gdje za
q moemo uzeti radijus najvee kugle koja se moe opisati oko neke toke bez preklapanja s kuglom
druge toke.
3.2.2.1. Granice odabranih RBF s L
2
normom
Granice odabranih RBF koje e se dalje koristiti su navedene u tablici 1, ispod, [62]. Sve su skalirane radi
eliminiranja utjecaja parametra oblika funkcija c.

Tab. 1: Granice nekih RBF
Osnovna funkcija, ( ) r
Izraz
Granice norme od H
-1
Gaussove
2 2
x c
e

( )
( )
2
2
71 , 40
min
2

X
q
s
s
s
e q C

Poopena (inverzna)
multikvadratna
( )
0
2
/ , 1 IN IR cx +

( )
c q
M
s
X
s
e q c s C
2
2
1
2
min
, ,

+

Tankostijeni spline
( ) ( ) IN x x
+
, log 1
2
1

( ) ( )

2 2
min
2 q M c s C
s

Funkcije radijalnih potencija
( )
(
IN x 2 0 , 1
2
<

( ) ( )

q M c s C
s

2
min

RBF s kompaktnom podrkom
( ) ( ) x x
k s k s , ,
= ( )
1 2
min
,
+

k
q k s C

Vrijednosti granica norme
min
inverzije matrice H
-1
podijeljene s konstantama C e se korisititi u provjeri
dobre uvjetovanosti interpolacijskih matrica u daljnjem proraunu.

3.3. TIPOVI RBF I NJIHOVA SVOJSTVA
3.3.1. Podjela RBF s obzirom na normu
Najee koritene RBF, danas, su osnovne funkcije koje se zasnivaju na Euklidskoj L
2
normi razlike ulaznih
podataka i centara razvoja, za koje postoji teorijska podloga temeljena na Bochnerovom teoremu, odnosno
Fourierovim transformacijama radijalnih osnovnih funkcija. Ostale norme su manje koritene, i nedovoljno
istraene. Razlog tome je prvobitna namjena RBF u statistici i kartografiji, te u skorije vrijeme razvijenim
bezmrenim metodama prorauna u vrstoi (Meshless methods) i mehanici fluida (SPH method), [38].

RBF su do sada malo koritene u svrhu geometrijskog modeliranja, te u proraunskoj geometriji. U tim
primjenama su uglavnom koritene u metodama aproksimacije, s tonou koja ne omoguava integriranje i
deriviranje bez pojave grupiranja pogreke u jednoj toci. Zahtjevi proraunske geometrije zahtjevaju rjeavanje

76
problema presjeka dvaju geometrijskih tijela, te proraun njihovih svojstava, kako je to opisano u potpoglavlju
2.7.4.

U ovom podpoglavlju e se opisati standardne, dosad koritene radijalne osnovne funkcije s njihovim
svojstvima, dok e se u iduem podpoglavlju opisati nove RBF definirane u ovoj disertaciji.

3.3.2. Svojstva RBF mrea
RBF mree predstavljaju direktnu, eksplicitnu metodu opisivanja promatranih geometrijskih objekata. To je
metoda opisa po dijelovima (eng. piecewise), koja moe biti globalnog i lokalnog karaktera.
Osnovni problemi takvih metoda opisa su osiguravanje bijektivnosti opisa promatranog objekta, te opis lomova i
singulariteta oblika.
Iz tog razloga je za ispunjavanje zahtjeva proraunske geometrije potrebno izvriti metode preslikavanja opisane
u dijelu 2 ove disertacije.
3.3.3. Intrinsika svojstva RBF
RBF mree imaju neka dobra intrinsika svojstva koja su redom:
Translacija,
Rotacija, i
Refleksija.

Ova svojstva RBF proistjeu iz njihove pripadnosti Hilbertovom prostoru reprodukcijskih funkcija njihovom
Nativnom prostoru. Ona e se koristiti u izboru koordinantog sustava opisa, te u rjeavanju problema opisa loma.
3.3.4. Striktno pozitivno definitne radijalne osnovne funkcije
Ako kao osnovne funkcije
i
B u formulaciji RBF mree izaberemo funkcije koje generiraju striktno pozitivno
definitnu interpolacijsku matricu, Mitcchelli 1986. godine, [52], uvijek emo imati dobro-postavljen
interpolacijski problem.
3.3.4.1. Definicija
Prema Wendlandovom teoremu, [62], radijalna osnovna funkcija je striktno pozitivno definitna i radijalna
na
s
IR onda i samo onda ako je sdimenzionalna Fourierova transformacija od ( ) x ne-negativna i identino
razliita od nule.
3.3.4.2. Primjeri funkcija
Primjere striktno pozitivno definitnih funkcija navodi Fasshauer, 2007., [39]:

77
Gaussove funkcije radijalne funkcije,
Laguerre-Gaussove beskonano diferencijabilne, oscilatorne funkcije (ne striktno pozitivno definitne i
radijalne na s IR
s
, ), Andrews i ostali (1999), [69],
Poissonove funkcije - oscilatorne funkcije koje su radijalne i striktno pozitivno definitne na
s
IR (i sve
s IR
), nisu definirane u ishoditu, ali se mogu proiriti tako da budu beskonano diferencijabilne za
sve
s
IR , Fornberg i ostali (2004), [70],
Matrn funkcije ovise o modificiranim Besselovim funkcijama 2. vrste (ponekad se zovu modificirane
Besselove funkcije 3. vrste, ili MacDonaldove funkcije, ili Sobolevljevi splineovi reda v , Schaback
(1995), [71].

Gore navedene funkcije su poopenja Gaussove funkcije i mogu se svrstati u jednu kategoriju, tj. samo osnovna
Gaussova funkcija e se dalje razmatrati u odreivanju prikladnih funkcija za opisivanje geometrije brodskih
formi. Tab. 2 i slika 21 prikazuju funkcije koje su poopenje Gaussove funkcije.

Tab. 2: Striktno pozitivno definitne funkcije koje se temelje na Gaussovoj funkciji
Osnovne
funkcije,
( ) x
Izrazi
Fourierova
Transformacija,

Gaussova
0 ,
2 2
>
c e
x c

( )
2
2
4
2
1
c
s
e
c

Laguerre-Gaussova
( )
( )
( )
k
N
i
k
s
n
s
n
x
t
k n
s n
k
t L
x L e
|
|
.
|
\
|
=
0
2 /
2
2 /
2 /
!
1
,
2
0
4 !
2 0
2
4
2
n
j
j
j
s
j
e

Poissonova
( )
2 ,
1 2 /
1 2 /
s
x
x J
s
s

( )
( )
1 ,..., 1 , ,
2
2
1
1
1
2
2
2
< <
|
.
|
\
|

s
s
s
s

Matrn spline
( )
( )
2 ,
2
1
2 /
2 /
s
x x K
s
s
( )

2 , 0 , 1
2
< > +

s

78
-10 -5 0 5 10
-0.5
0
0.5
1
1.5
2
2.5
3
x
y

Laguerre-Gaussian, s=2, n=2
Gaussian, c=2
Poisson, s=2
Matern, =2, s=2

Sl. 21: Striktno pozitivno definitne funkcije koje se temelje na Gaussovoj funkciji

Druga grupa striktno pozitivno definitnih i radijalnih osnovnih funkcija koje se ne temelje na Gaussovoj funkciji
su prema Fasshaueru, 2007., [39]:
Inverzne Multikvadratne (eng. MQ, Multiquadrics) beskonano diferencijabilna, Hardy 1971., [72],
Ope Multikvadratne, Fornberg and Wright 2004, [73],
Odrezane funkcije potencija (eng. Truncated Power Functions) funkcije s kompaktnom podrkom,
Potencijali i Whittakerove radijalne funkcije, Abramowitz and Stegun (1972), [74].

Tab. 3, dolje, pokazuje funkcije striktno pozitivno definitne funkcije koje nisu poopenje Gaussove funkcije.

Tab. 3: Striktno pozitivno definitne funkcije koje se ne temelje na Gaussovoj funkciji
Osnovne
Funkcije, ( ) x
Izrazi
Inverzna
Multikvadratna
( )
s
IR x IN c r + , 2 , 0 ,
2 2

Opa
Multikvadratna
( )
s
IR x IN c r > + , 2 , 0 , 1
2 2

Odrezane funkcije
potencija
( )
l
r
+
1
Potencijali i
Whitteker
( ) ( )

2 2 / , 1
0
1
+
+
s k dt t f rt
k

gdje je
2
j
x x r = .
Sl. 22 prikazuje grafove funkcija koje izlistava tablica 3.

79
-10 -5 0 5 10
0
5
10
15
20

Truncated Power, l=2
Generalized Inverse, MQ, =-0.5
Whittakers Function, =0,k=2

Sl. 22: Striktno pozitivno definitne funkcije koje se ne temelje na Gaussovoj funkciji
3.3.5. Uvjetno pozitivno definitne radijalne funkcije
Idua klasa radijalnih osnovnih funkcija su uvjetno pozitivno definitne funkcije (eng. Conditionally Positive
Definite) reda m, Micchelli (1986), [52], i Guo i ostali (1993), [75]. To su funkcije koje omoguuju prirodno
poopavanje RBF interpolacije s polinomskom preciznou, koja se moe primjeniti na opis geometrije
brodskog trupa.
3.3.5.1. Definicija radijalnih funkcija
Izraz za RBF opis se dakle moe izmijeniti u izraz:
( ) ( )
s
M
l
l l
N
j
j i
IR x x p c t x w x f + =

= =
, ; , ) (
1 1
(63)
gdje
M
p p K
1
tvore osnovu za ( )
1
1
+
=
m s
m
M dimenzionalni linearni prostor
s
m 1
polinoma ukupnog
stupnja manjeg ili jednakog m 1 za s varijabli.

Postoje uvjetno i striktno pozitivno definitne funkcije. Potreban uvjet da bi funkcija bila uvjetno pozitivno
definirana je da ima poopenu Fourierovu transformaciju reda m, kontinuiranu na { } 0
s
IR , tj. ako je
ne-
negativna i ne iezava.
Za osiguranje jedinstvenog rjeanja potrebno je dodati M dodatnih uvjeta:
( ) M l p w
N
l
l l l
, , 1 , 0
1
K = =
=
x (64)
s najveim stupnjem polinoma 1 m .

Funkcija
je striktno uvjetno pozitivno definitna funkcija reda m na

s
IR ako je njen kvadratni oblik jednak 0
samo za 0 w .

80
Ako se njihova uvjetna pozitivna definitnost moe povezati s potpuno monotnim i viestruko monotonim
funkcijama ali ne i poopenom Fourierovom transformacijom, imamo novi kriterij striktno uvjetno pozitivno
definitne radijalne funkcije .
3.3.5.2. Primjeri funkcija
Primjere uvjetno pozitivno definitnih funkcija navodi Fasshauer 2007., [39]:
Poopene multikvadratne, Hardy (1971), [72],
S radijalnim potencijama (bez parametra oblika c), bez parnih potencija,
Tankostijeni splineovi (bez parametra oblika c, poliharmonijski splineovi), Duchon (1976), [76].

Tab. 4 i slika 23 pokazuju neke od uvjetno pozitivno definitnih radijalnih funkcija.

Tab. 4: Uvjetno pozitivno definitne radijalne funkcije

Osnovne
Funkcije,
( ) x
Izrazi
Fourierova
Transformacija,

Ope
Multi-
kvadratne
( )
s
IR x IN c r > + , 2 , 0 , 1
2 2

( )
( ) 0 ,
2
2
2
1
|
|
.
|
\
|

+

+

c K
c
s
s

Radijalnih
Potencija
(tankostijeni
3D spline)
( )
s
IR x IN r > , 2 , 0 , 1

( ) 2 0 ,
2
2
2
2
IN
s
s
s
<
|
.
|
\
|

|
.
|
\
| +
0 ,
Tankostijeni
spline 2D
( )
s
IR x IN r r
+
, , log 1
2 1

( ) IN
s s
s
|
.
|
\
|
+

+
+

, !
2
2 1
2
2
1 2
1

-5 -4 -3 -2 -1 0 1 2 3 4 55
0
10
20
30
40
50
60
x
y

Generalized MQ, =1.5,c=2
Radial Power, =3, c=2
Thin-plate spline, =2

Sl. 23: Uvjetno pozitivno definitne radijalne funkcije

81
3.3.5.3. Neka svojstva uvjetno pozitivno definitnih funkcija
Uvjetno pozitivno definitna matrica N N reda 1 je pozitivno definirana na podprostoru dimenzije N 1i ima
svojstvo da je najmanje N 1 njenih rjeenja (eng. eigenvalues) pozitivno. To svojstvo proizlazi iz Courant
Fischerovog teorema iz linearne algebre.

Teorem 8: (Courant-Fischer) Neka je H realna simetrina matrica N N s rjeenjima
N
...
2 1
.
Tada je:
Hx x
T
x
v x k
k
1
dim
min max
=
=
=

(65)
i
Hx x
T
x
v x k N
k
1
1 dim
max min
=
+ =
=

(66)

Ako dodatno uvjetujemo da je matrica uvjetno pozitivno definitna matrica N N reda 1 i nema pozitivni trag,
tj. ( ) 0
1
=
=
N
k
k
A tr , tada ona ima jedno negativno i N 1 pozitivnih rjeenja. Ovo dodatno svojstvo
vrijedi za negativne Hardyjevu MQRBF za 1 0 < < ili negativne polinomske radijalne funkcije s
cjelobrojnim eksponentima.

Teorem 9: (Michellijev teorem o interpolaciji) Pretpostavimo da je striktno uvjetno pozitivno definitna reda 1
i da je ( ) 0 0 . Tada za bilo koje razliite toke
s
N
IR x x ,...,
1
, matrica H, sa
elementima ( )
k j jk
x x H = , ima N 1 pozitivnih i 1 negativno rjeenje, te je stoga
nesingularna.
3.3.6. RBF s kompaktnom podrkom

RBF s kompaktnom podrkom (eng.Compactly Supported Radial Basis Function, CSRBF) su striktno uvjetno
pozitivne i radijalne funkcije reda m > 0, ali ne za sve s na
s
IR , Micchelli (1986), [52]. Prihvatljiv raspon RBF
s kompaktnom podrkom je definiran na nekom ogranienom rasponu s , sa uvjetom

2 2 + m k s , tj. za
maksimalnu s vrijednost. Ovo ogranienje omoguava da bude integrabilna i stoga posjeduje klasinu
kontinuiranu Fourierovu transformaciju
. Za integrabilne funkcije, poopena Fourierova transformacija se

poklapa s klasinom Fourierovom transformacijom.


82

Sl. 24: Kompaktna podrka funkcija

U svrhu dobivanja kompaktne podrke, udaljenost toaka centara od toaka poopavanja se dijeli s nekom
veliinom, d, koja mora biti vea od minimalne udaljenosti izmeu toaka (na primjer 2,5 puta), kako pokazuje
slika 24. Na toj slici se vidi primjer kod kojeg toka poopavanja
G
x ima kompaktnu podrku toaka centara t
koje su oznaene crveno, dok plava toka ne pripada kompaktnoj podrci toke x
G
.

Funkcije
s,k
s kompaktnom podrkom su podrane na [0, 1] i imaju polinomski opis, s minimalnim stupnjem
opisa za zadanu dimenziju prostora s i glatkost 2k.

Ove funkcije
s,k
su striktno pozitivno definitne i radijalne na
s
IR i imaju oblik:
( ) | |
>
=
1 , 0
, 1 , 0 ,
,
,
r
r r p
k s
k s
(67)
s polinomom s jednom varijablom
s,k
stupnja

1 3 2 + + k s .

Na primjer, Wendlandove RBF s kompaktnom podrkom, [54], su dobivene uzastopnim ponavljanjem operatora
I, odnosno njegove inverzije D po nizu dimenzija (eng. "Dimension walk") nad odrezanom funkcijom potencija
( )
l
l
r
+
= 1 , uz konano dobivene funkcije:

1 2 / , + +
=
k s
k
k s
I .

Wendland je pritom operatore I i Ddefinirao kao:

Definicija 8: Operatori I i Dsu definirani kao:

Neka je takva da je ( ) | ) , 0
1
L t t t . Tada definiramo integralni operator I kao:

83
( )( ) ( ) 0 , =
r dt t t r I
r
(68)
Za parne ( ) IR C
2
definiramo diferencijalni operator D kao:
( )( ) ( ) 0 ,
1
= r r
r
r D (69)

Tab. 5, dolje, pokazuje popis nekih od funkcija s kompaktnom podrkom, Wendland (1995), [54], Wu (1995),
[55], Buhmann (1998), [77].

Tab. 5: Funkcije s kompaktnom podrkom

Osnovne
Funkcije
( ) x
Izrazi
Wendland

( )

( ) ( ) | |
( ) ( ) ( ) | | 3 6 3 3 4 1
1 1 1
1 2 / with , 1
2 2 2
2 ,
1
1 ,
0 ,
+ + + + + =
+ + =
+ + = =
+
+
+
+
+
r l r l l r
r l r
k s l r
l
s
l
s
l
s

Wu
( ) ( )
( ) ( )
3 2 4
3 ,
4 3 2 5
2 ,
5 20 29 16 1
5 25 48 40 8 1
r r r r
r r r r r
s
s
+ + + + =
+ + + + + =
+
+

Buhmann
1 12 32 21 log 12
2 3 4 4
+ + = r r r r r

Sl. 25 prikazuje grafove funkcija s kompaktnom podrkom koje izlistava tablica 5.
-1 -0.5 0 0.5 1
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
x
y

Buhmann
Wu, k=2
Wendland, k=2

Sl. 25: Grafovi funkcija s kompaktnom podrkom

84
Poznate su jo i oscilatorne RBF s kompaktnom podrkom, Gneiting 2002., [78], te funkcije koje se zovu
"Euklidov eir" (eng. Euclid's hat). Funkcije "Euklidovog eira", konstruirane po analogiji prema B-spline
funkcijama konvolucijom karakteristine funkcije, nisu striktno pozitivno definitne i radijalne za sve IR
s
za s >
1, a za s = 1su striktno pozitivno definitne za parne redove.

Oscilatorne RBF s kompaktnom podrkom su striktno pozitivne i radijalne na
S
IR za 3 s koritenjem
posebnog operatora (eng. "turning bands operator") i koje se nee koristiti za geometrijsko opisivanje radi
oscilatornog karaktera.

Najvea prednost RBF s kompaktnom podrkom je to daju interpolacijsku matricu H kvazi-dijagonalnog
oblika, tj. kompaktna podrka osigurava da je velik broj elemenata matrice H jednak 0. Radi smanjenja broja
lanova razliitih od 0, inverzija odgovarajue interpolacijske matrice je laka za raunanje.

3.3.7. Polinomska preciznost
Openito gledano, rjeavanje proirenog interpolacijskog problema s polinomskim lanom vodi ka rjeavanju
sustava linearnih jednadbi oblika:
(
=
(
0
y
w
0 P
P H
T
(70)
gdje su: ( ) N j i x B H
j i ij
, , 1 , , K = = ,
( ) M l x p P
j l lj
, , 1 , K = = ,
| |
T
N
w w , ,
1
K = w ,
| |
T
M
, ,
1
K = ,
| |
T
N
y y , ,
1
K = y ,
0 je nulti vektor duljine M.

Gornji sustav linearnih jednadbi se moe rjeiti samo pomou kriterija (64) i stoga se jedinstveno rjeenje moe
dobiti uvrtavanjem tog kriterija.

3.3.8. Minimalan stupanj polinoma funkcija
Za odabranu uvjetno pozitivno definitnu RBF, odreen je minimalni stupanj polinoma prema, [79], kako je
pokazano u tablici 6.


85
Tab. 6: Minimalni stupanj polinoma ovisno o odabranoj RBF
Minimalan zahtjevani stupanj Osnovna
Funkcija,
( ) r
Osnovni
stupanj
2D 3D
Biharmonijski
spline
1 1 0
Triharmonijski
spline
2 2 1
Multikvadratna 2
2
1 2
: 0 2
polinoma Bez : 0 2
=
<
d

Dodani polinom osigurava dodatnu glatkost opisa, pa je potrebno paljivo koristiti ga, te ga njegov stupanj treba
birati prema karakteristikama geometrije koja se opisuje.
3.3.9. Analogija RBF s kubinim splineom
Splineovi imaju nekoliko znaajnih svojstava koji su motivirali daljnji razvoj teorije aproksimacije, te nastanak
radijalnih osnovnih funkcija. Ta svojstva su:
1. Oni su polinomi po dijelovima,
2. Interpolacijski prirodni kubini spline ima svojstvo minimalne norme,
3. Posjeduju lokalne osnovne funkcije (B-spline).

Njihovo najvanije svojstvo je definicija po dijelovima dok su svojstvo minimalne norme i posjedovanje
osnovnih funkcija dalje doprinijeli razvoju teorije multivarijantih funkcija.

Poznato je da kubini spline ( ) X S
3
ima baze ( ) N j x
j

+
1 ,
3
, uz dodatnu prozvoljnu baznu funkciju.
Oznaka
+
x oznaava nenegativne vrijednosti x , a ostale su jednake 0. Prema [62], svaki prirodni
spline ( ) X S
3
N se moe napisati kao:
( ) ( )

= =
+
+ =
3
0 1
3
j
j
j
N
j
j j
x x x x s (71)

Kako prirodni spline s ima dodatne uvjete, s je linearan na vanjska 2 intervala. Stoga je u njegovom
prikazu ( )

=
=
3
0 j
j
j
x x s nuno 0
3 2
= = .
Nadalje, koritenjem jednakosti ( ) 2 /
3
3
3
x x x + =
+
, uz uvjete 0
1 1
= =

= =
N
j
j j
N
j
j
x koje moraju zadovoljiti
koeficijenti
j
prirodnog splinea, dobiva se:

86
( ) ( ) x x x x x x s
N
j
j
j
N
j
j
j
1 0
1
3
1
3
2 2

+ + + =

= =

( ) ( ) x x x
l
x x x s
N
j
l l
j j
l
l
N
j
j
j
1 0
1
3
3
0
3
1
3
1
3
2
1
2

+ +
|
|
.
|
\
|
+ =

=
=

( ) x x x x s
N
j
j j 1 0
1
3
~ ~
~
+ + =
=

(72)
gdje su: 2
~
j j
= , N j 1

=
3
2
1
0 0
~
j j
x

+ =
2
2
3
1 1
~
j j
x

Rezultirajui spline je linearna kombinacija pomaka radijalnih funkcija ( ) = .

Funkcija se zove radijalna jer je kompozicija univarijantnih funkcija s Euklidskom normom na IR . Poopenje
radijalnih funkcija na
d
IR daje interpolante oblika jednakim onima u matrinom obliku (70) opisanim kod
polinomske preciznosti:
( ) ( ) ( ) x p x x x s
N
j
j j
+ =
=1
3
,
d
IR x (73)
gdje je: | )
d
IR , 0 : univarijatna funkcija,
( )
d
m
IR p
1
d-varijantni polinom niskog stupnja.

Dodatni uvjeti za koeficijente su:
( ) 0
1
=
=
N
j
j j
x q , ( )
d
m
IR q
1
(74)
U praksi se dodatni polinomski lanovi esto izostavljaju, a kada se koriste govori se o polinomskoj preciznosti
kao to je pokazano u potpoglavlju 3.3.7.

Na temelju teorije splineova se dalje razvila teorija multivarijantnih funkcija. Gore navedeno 2. svojstvo
splineova omoguuje nepromjenivost funkcijskog izraza bez obzira na broj dimenzija problema, to proizlazi iz
sljedeeg razmatranja:
Ako prirodni interpolacijski kubini spline oznaimo s
X f
s
,
, uz pretpostavku da je funkcija
| | | | b a L b a C f , ,
2
, dio prostora svih integrabilnih funkcija Soboleva | | b a H ,
2
, te da zadovoljava
interpolacijske uvjete ( ) N j f x f
j j
= 1 , , vrijedi jednakost:
( )
| |
0 ,
,
, ,
2
=
b a L
X f X f
s s f

87
to je lako zakljuiti iz Pitagorinog teorema:
| | | |
| |
2
,
2
,
,
2
,
,
2
2 2
b a L
b a L
X f
b a L
X f
f s s f = +

Kako je prije navedeno, traimo kontinuiranu funkciju interpolacije s na nekom definiranom podruju
b x x a X
N
< < < < K
1
: na kojem imamo definirane vrijednosti funkcija
N
f f , ,
1
K . Dakle, traimo
funkciju | | IR b a s , : s uvjetima:
( ) N j f x s
j j
, , 1 , K = = .

Poznato je da se za funkciju s moe odabrati polinom p s najviim stupnjem 1 N , tj. ( ) IR p
N 1
.
Openito, za jednodimenzijske probleme uz 1 = d , ako je Haarov prostor ( ) IR C S dimenzije N fiksan,
uvijek postoji jedinstven interpolant S s . S pritom ima svojstvo da ovisi samo o zadanim tokama. Prema
Maierhuber-Curtisovom teoremu to nije mogue i za viedimenzijske sluajeve za 2 d , kako je to navedeno
ranije u potpoglavlju 3.1.2. Skup kubinih splineova za gore zadani ulazni skup se moe napisati kao:
( ) | | | | ( ) { } N i IR x x s b a C s X S
j j
=
+
0 , , | : ,
3 1
2
3
, gdje je: a x =
0
i b x
N
=
+1
.

On se sastoji od dva puta diferencijabilnih kubinih polinoma na intervalu X . Prostor ( ) X S
3
ima
dimenziju ( ) ( ) 4 dim
3
+ = N X S , tako da interpolacijski uvjeti ( ) N j f x s
j j
, , 1 , K = = ne osiguravaju
dovoljan broj uvjeta za postojanje jedinstvenog interpolanta. U tu svrhu e se dodati jo 4 dodatna uvjeta kojima
e se dobiti prirodni kubini spline, tj. dodavanjem uvjeta ( ) ( ) 0
1 1
= = x s x s i ( ) ( ) 0 = =
N N
x s x s .
Stoga prirodni kubini spline ( ) X S
3
N ima dimenziju ( ) ( ) N X S =
3
dim N .
3.3.10. Hermiteova RBF interpolacija
Kao jedna od metoda opisivanja geometrije, u literaturi se navodi i Hermiteova RBF interpolacija, [80], [39],
[81], koja je potencijalno primjenjiva u opisivanju brodskih formi.

Definiramo skup podataka { }
s
j j j
IR N j f L = x x , , , 1 , , K , gdje je { }
N
L L , ,
1
K = L skup linearno
nezavisnih linearnih funkcionala. Traimo interpolant oblika:
( ) ( ) x x
=

N
j
j j f
L w P
1
(75)
gdje funkcional diferencira RBF izraz po centrima razvoja, uz zadovoljenje uvjeta:
N i f L P L
i f i
, , 1 , K = =


88
Formiramo linearni sustav jednadbi f L = w H s lanovima
j i ij
L L H = , N j i , , 1 , K = . Uz
pretpostavku { }
2
, IR y x = x zadan je skup ulaznih podataka kao unija skupova ( ) { }
n
i i i
f
1
,
=
x x i
( ) { }
N
n i
i x
f
i
1
,
+ =
x x .

Tada imamo:
( ) ( ) ( )
j
N
n j
j j
n
j
j
x
w w Pf x x x x x
=

+ = =
1 1
(76)
i
(

=
xx x
x

H (77)
gdje su: ( )
j i ij
x x = , n j i , , 1 , K =
( )
j i ij x
x
x x
=

,
, N n j n i , , 1 ; , , 1 K K + = =
( )
j i ij x
x
x x
=

,
, n j N n i , , 1 ; , , 1 K K = + =
( )
j i ij xx
x
x x
=
2
2
,

, N n j i , , 1 , K + =

Ovaj pristup se u literaturi zove Kansin pristup Hermiteovoj RBF interpolaciji, [80]. U sluajevima konstantnih
vrijednosti parametra oblika funkcije kod MQRBF interpolacijska matrica postaje singularna, pa je potrebno
koristiti N j konst c
j
, , 1 ., K = .
Rezultati opisa brodskog rebra s lomom su pokazani u Dodatku E i vidljivo je da tonost opisa nije
zadovoljavajua. Potrebno je dakle primjeniti neki drugi pristup problemu opisa loma, to e biti uinjeno u
sljedeim poglavljima.
3.4. OVISNOST SVOJSTAVA RBF O PARAMETRIMA c I
3.4.1. Openito
Svojstva RBF ovise o odabiru parametara oblika funkcije c , te eksponentu funkcije , kako je to pokazano u
jednadbi (50), gdje je naveden osnovni oblik RBF. U prethodnom potpoglavlju su navedene radijalne osnovne
funkcije temeljene na L
2
normi, koje se najee koriste u opisivanju. Iz pripadnih Fourierovih transformacija
RBF se dalje mogu odrediti i podruja dozvoljenih vrijednosti globalnih eksponenata funkcije , to umnogome
odreuje proraunska svojstva RB funkcija s L
2
normom.


89
Za razliku 3D primjena, u 2D opisima geometrije se prirodno L
2
norma reducira u L
1
normu, sa slabijim
ogranienjima parametara RBF, kao:
( ) ( ) ( )
s
j j
IR x c x x c x x c r = = = , , , ;
1
(78)
gdje je:
j
x x r =

Za gore odabrane RBF pokazat e se njihova ovisnost o parametru oblika c , te glavnom eksponentu , za L
1
i
L
2
norme razlika vrijednosti ulaznih toaka
j
x i centara razvoja
i
x . Kao testne funkcije e se koristiti standardne
Frankeove funkcije, koje su navedene u Dodatku A.1).
Za potrebe daljnjeg razmatranja izvest e proireni oblik definicije RBF s vie parametara.
3.4.2. Proireni oblik definicije RBF
Kao glavni parametri kojima su standardno definirane RBF odreeni su globalni eksponent , te parametar
oblika c , kako je to navedeno u jednadbi (50):
( ) ( )
s
j
IR x c c r = = , , ;
2
x x , gdje je:
2
j
r x x =
Kod standardnih RBF s euklidskom L
2
normom, o parametru oblika direktno ovise i svojstva funkcije, tj. tonost
opisa, kako je to pokazano na slici 26, dolje.

Za razliku od L
2
norme, RBF s L
1
normom imaju drukija svojstva, sa slabijim ogranienjima parametra
funkcije, koji omoguavaju bolja proraunska svojstva RB funkcija, slika 26. Stoga e se u ovoj disertaciji broj
parametara RB funkcija proiriti odabranu normu, eksponent norme , globalni eksponent funkcije , te
parametar oblika c, ime e se RBF definirati u obliku:
( ) ( )
+ =

c r l c r f
l
, , ; ;
(79)
gdje su: r
l
- Lebesqueova norma,
l - parametar Lebesqueove norme,
- eksponent norme.
3.4.3. Norma L
2

3.4.3.1. Parametar oblika c
Kao to je prije spomenuto, o parametrima oblika RB funkcije, ovise, ne samo tonost RBF opisa, ve i njegova
glatkost. Stoga se u literaturi preporua izbor vrijednosti parametra oblika c blizu 0, kako to pokazuje slika 26, za
MQ i Gaussovu RBF kod opisa Frankeove 2D funkcije.

90
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5
10
-10
10
-5
10
0
10
5
10
10
10
15
c
R
M
S
E
0 0.1 0.2 0.3 0.4 0.5
10
-5
10
0
10
5
10
10
10
15
10
20
c
R
M
S
E
Sl. 26: Dijagram senzitivnosti funkcija u opisu Frankeove 2D funkcije s N=841 tokom,
a) MQRBF, 5 , 0 = b) Gaussova RBF 2 =

Izbor vrijednosti parametra oblika osim toga direktno utjee na dobru uvjetovanost interpolacijske matrice RBF
opisa, te je potrebno paljivo birati vrijednosti parametra c.

Sl. 27: Opis Frankeove 2D funkcije s N=841 tokom, uz MQRBF s 5 , 0 = 001 , 0 = c

Vidimo da se moe odrediti granina vrijednost parametra c, tj. podruje za koje je tonost opisa
zadovoljavajua, ovisno o odabranoj RB funkciji. Gaussova RBF tako ima neto niu tonost opisa u odnosu na
MQRBF, te kod veeg broja toaka kod nje moe doi do oscilacija ruba opisa. Kod MQRBF ne dolazi do
oscilacija, pa su one openito najpogodnije za 3D opisivanje geometrije.

91
3.4.3.2. Glavni eksponent funkcije
Vrijednosti globalnih eksponenata funkcije su ograniene na nepovoljne vrijednosti sa stajalita proraunske
geometrije, kako e to biti dalje pokazano u ovom potpoglavlju.

Promotrit emo utjecaj glavnog eksponenta funkcije MQRBF, te Fourierovu transfomaciju njenog poopenog
izraza odreenu s:
( )
( )
( )
s
s
s
IR x c c K
c
>
|
|
.
|
\
|

=
+

+
, 0 , 0 ,
2
2
2
1

(80)
gdje su: Gama funkcija,
K
v
modificirana Besselova funkcija 2. vrste, reda v (MacDonaldova funkcija).

U nazivniku gornjeg izraza se nalazi Gama funkcija iji graf i graf njene reciprone vrijednosti su prikazani na
slici 28.
-4 -2 0 2 4
-15
-10
-5
0
5
10
x
y

1/

Sl. 28: Graf Gama i reciprone Gama funkcije

Vidimo da funkcija MQRBF nije definirana za cjelobrojne vrijednosti eksponenta , te se u literaturi preporua
koritenje vrijednosti K , 2 , 1 ,
2
= = k
k

Ako se pogleda dijagram senzitivnosti funkcije MQRBF o glavnom eksponentu funkcije kod opisa testne
Frankeove 2D funkcije dobije se dijagram na slici 29.

92
-2 0 2 4 6 8 10 12 14
10
0
10
20
l
o
g
(
R
M
S
E
)

Sl. 29: Dijagram senzitivnosti - log(RMSE), kod MQRBF opisa Frankeove 2D funkcije s N=841

Iz slike 29 vidimo da funkcija ima singularne vrijednosti za cjelobrojne, pozitivne vrijednosti eksponenta , to
potvruje gornje razmatranje o Fourierovoj transformaciji MQRBF. Takoer, vidi se da su rezultati opisa toniji
to je eksponent funkcije nii. Za negativne vrijednosti eksponenta, tj. u podruju definicije inverzne MQ RBF,
tonost opisa je odlina, ali bez potrebne glatkosti opisa, kako e to biti pokazano u Dodatku F.

Openito se moe uoiti problem glatkosti poopavanja opisa geometrije f
, gdje je mogue postii zahtjevanu

tonost opisa, ali to istovremeno ne osigurava i pripadnost RBF opisa prostoru kontinuiranih funkcija, tj.
( ) IR C f
. Slini zakljuci se mogu izvesti i za druge RB funkcije, kako je prikazano Fourierovim

transformacijama u tablicama 1 do 3.

Dobijeni funkcijski izrazi za RB funkcije s L
2
normom sadre racionalne funkcije, u kompoziciji s drugim
funkcijama, te su ti izrazi proraunski nepovoljni kako e to biti pokazano u Poglavlju 4. Proraunski su
najpovoljnije funkcije s cjelobrojnim eksponentom, tj. polinomi, pa e se dalje potraiti RBF s takvim
svojstvima u ovisnosti o drugim normama argumenata funkcije, kao to je norma L
1
.
3.4.4. Norma L
1

3.4.4.1. Openito
Ako se umjesto norme L
2
odabere norma L
1
, glatke funkcije se dobivaju u podruju definicije 2D funkcija, tj. za
( ) IR C f , dok se za 3D opise dobivaju opisi ( ) IR C f
0
, tj. opisi su mogui, ali bez osiguranja
kontinuiranosti derivacija, to ove funkcije iji prikladnim za potrebe proraunske geometrije, ali ne i
geometrijskog oblikovanja.

93
Dok je podruje efikasnih vrijednosti parametra oblika funkcije c kod L
2
normi ogranieno, kod L
1
norme cijelo
podruje vrijednosti daje dobre rezultate tonosti opisa, kako to pokazuje slika 30, dolje. Lou uvjetovanost
interpolacijske matrice je lako izbjei izbjegavanjem jednolikog razmaka toaka po pravcu, te izborom drukijeg
rasporeda toaka, kako je to opisano u poglavlju 2, tj. izborom ebievljevih ili Haltonovih toaka, odnosno
sluajnim rasporedom.

Kao primjer za istraivanje senzitivnosti parametra oblika c kod L
1
norme je uzet opis Frankeove testne 1D
funkcije s = 3, prikazan dijagramom c - log(RMSE), na slici 30.

Sl. 30: Dijagram senzitivnosti ) RMSE log( c , kod MQRBF opisa Frankeove 1D funkcije,
= 3, = 1, N = 65, bez skaliranja, raspon| | 15 , 10

Vidimo da je oblik dijagrama ( ) RMSE log vrijednosti obrnut od onog kod norme L
2
, gdje je porastom
vrijednosti parametra c padala tonost opisa MQRB funkcijom. Umjesto toga, minimalna tonost opisa se
postie za 0 c , dok poveanjem vrijednosti c vrijednost ( ) RMSE log dobiva neku asimptotsku
vrijednost iznad traene tonosti od 10
-4
.

to se tie negativnih vrijednosti c, kao i kod norme L
2
, kod poopavanja nije osigurana glatkost opisa funkcije
poopavanja f
, pa se ovo podruje funkcija preporua samo u proraunske svrhe.


94
3.4.4.3. Pomoni eksponent funkcije
Promjenom norme L
2
u normu L
1
, svojstva opisivanja funkcije MQRBF kod 3D problema se ne mijenjaju, tj. za
vrijednosti glavnog eksponenta je i dalje potrebno izabirati vrijednosti razliite od cjelobrojnih. Meutim,
odabrana vrijednost pomonog eksponenta 2 = , kojom se reducira racionalna funkcija norme i osigurava
dodatna glatkost opisa, kod norme L
1
ne mora biti jednaka 2. Ako se pomoni eksponent funkcije, tj. eksponent
norme, s = 2 u = 1, dobiva se povoljnija situacija vezano za izbor vrijednosti glavnog eksponenta funkcija
MQRBF, kako e biti dalje pokazano.

Kao i ranije, i ovdje e se promotriti MQRBF opis Frankeove testne 2D funkcije, tj. osjetljivost izbora glavnog
eksponenta funkcije .
-2 0 2 4 6 8 10 12 14
10
-10
10
0
10
10
10
20
l
o
g
(
R
M
S
E
)

Sl. 31: Dijagram senzitivnosti - log(RMSE) za Frankeovu 1D funkciju uz = 1
Interpolacija MQ RBF, 019 , 0 = c , N = 65, nije skalirano| | 15 , 1

Na slici 31, gore, se vidi da singularne toke log(RMSE) nisu jako izraene, za razliku od rezultata prorauna
za normu L
2
, te se ne javljaju kod cjelobrojnih vrijenosti eksponenta. Kako izborom norme L
1
argument RB
funkcije vie nije racionalna funkcija, a za glavni eksponent moemo izabrati cjelobrojne vrijednosti, kao
rezultat dobiva se polinom, tj. RBF polinomskog tipa, prikladne za namjenu u proraunskoj geometriji.


95
Potrebno je jo ispitati svojstva polinomskih RBF u opisivanju brodske geometrije s diskontinuitetima, to e biti
uinjeno u narednim poglavljima.
3.5. RBF PRORAUNSKE GEOMETRIJE I NJIHOVA SVOJSTVA
Kao to je objanjeno u poglavlju 3.4 standardne RBF ne mogu ispuniti sve zahtjeve koje osnovne funkcije
moraju ispuniti da bi se ostvarili svi ciljevi proraunske geometrije. Zbog toga se prema zakljucima iz
prethodnog poglavlja u ovoj disertaciji uvode nove radijalne osnovne funkcije koje e ispuniti vei broj ili sve
gore navedene zahtjeve ovisno o dimenzionalnosti metode koja se koristi u opisivanju brodske geometrije.
Nove radijalne funkcije se temelje na eksponentima blizu i jednakim cjelobrojnima, te normama razliitim od L
2
,
s osnovnom primjenom kod 2D problema opisa geometrije.
3.5.1. Problem interpolacije ratrkanih podataka za p norme.
Uvjetno pozitivno definitne funkcije i p norme
Osim L
2
norme mogue je koristiti i druge norme, tj. promatramo problem interpolacije ratrkanih podataka
radijalnim funkcijama s p normama, Baxter 1991., [82]. Te norme su openito obino definirane kao:
< |
.
|
\
|
=

=
p IR x x x
s
p
s
i
p
i
p
1 , ,
1
1

(81)
3.5.1.1. Problem singularnosti inverzne matrice
Dyn i ostali su 1989., [83], pokazali da ako promatramo samo matrice udaljenosti, tj. interpolacijske matrice
generirane osnovnim funkcijama ( )
p
x x = uz izbor p = 1 dobiva se singularna matricu za vrlo jednostavan
skup razliitih interpolacijskih toaka ( ) ( ) ( ) ( ) { } 1 , 0 , 1 , 1 , 0 , 1 , 0 , 0 = , kod koje je matrica udaljenosti za normu
L
1
singularna. Iz tog razloga L
1
norme se vie nije koristila kod radijalnih funkcija, niti istraivala.
Meutim, istraivanje primjene L
1
norme kod opisivanja brodske forme u ovoj disertaciji je pokazalo njenu
nadmo nad drugim normama kod 2D problem opisivanja, te moguu primjenu i kod 3D opisivanja brodske
geometrije, to e se pokazati u narednim poglavljima
3.5.1.2. Haltonove toke
Primjenom Haltonovih toaka se, meutim, nikada ne dobiva singularna L
1
matrica udaljenosti. U stvari, matrica
ima N 1 negativno i1 pozitivno rjeenje.
Postupak dobivanja Haltonovih toaka je opisan u podpoglavlju 2.2.3.6.
3.5.2. Problem cjelobrojnih vrijednosti glavnih eksponenata
Osim ogranienja na L
2
normu, standardne radijalne funkcije su ograniene i izborom racionalnog eksponenta
funkcija, osim onih Gaussovog tipa. Na taj nain se ograniava izbor RBF na funkcije razliite od polinoma, to

96
je ograniavajui faktor za daljnje proraune svojstava. Jedino je koritenjem polinoma, algebarskih ili
trigonometrijskih, mogue direktno izraunati sve potrebne karakteristike objekta, te proraun presjeka
promatranog objekta. Zbog toga se u ovoj disertaciji istrauje efikasnost radijalnih baznih funkcija i s
cjelobrojnim eksponentima.
3.5.3. PRBF
Kao vrlo povoljne funkcije s obzirom na zahtjeve proraunske geometrije openito, mogu se definirati
Polinomske RBF, skraeno PRBF, koje moemo pisati u obliku:
( ) ( ) c f c
j j
; ; , x x x x = (82)
Odnosno, PRBF moemo pisati u razvijenom obliku kao:
( ) ( ) c c
j
j j
+ =
x x x x ; ,
(83)

Vidimo da umjesto L
2
norme, kao argumenta funkcije PRBF, imamo normu L
1
, koja predstavlja apsolutnu
vrijednost razlike ulaznih varijabli x i centara razvoja x
j
. Takoer, vrijednost parametra oblika c se vie ne
nalazi unutar zagrade pod eksponentom funkcije, ve izvan njega, te omoguuje uglaivanje funkcije na eljenu
tonost opisa, kako e to biti pokazano kasnije.
3.5.3.1. Ogranienje na 2D primjene
Kako je ve ranije navedeno, Maierhuber-Curtisov teorem ograniava primjenu polinomskih RBF na 2D
probleme, uz pretpostavku koritenja L
2
norme kao argumenta funkcija. Kao argument funkcije kod 2D
problema ostaje samo jedna varijabla x , pa se gornji izraz moe reducirati:
( ) ( ) c x x c x x
j
j j
+ =

; ,
(84)
Ovdje e se dodatno ispitati mogunost primjene PRBF kod 3D problema opisivanja, koritenjem norme L
1
, te
promjenjivog pomonog eksponenta funkcije .
3.5.3.2. Glavni eksponent funkcije
Kao glavni eksponent funkcije PRBF se mogu odabrati i cjelobrojne vrijednosti, kako to pokazuje slika 32,
ispod. Iz nje se vidi da je mogu izbor neparnih cjelobrojnih vrijednosti glavnog eksponenta, ime su omogueni
direktni, jednostavni prorauni presjeka, te integrala svojstava u hidrostatici.

97
0 2 4 6 8 10 12
10
-20
10
-10
10
0
10
10
10
20
l
o
g
(
R
M
S
E
)

Sl. 32: Dijagram ovisnosti - log(RMSE) funkcije PRBF kod opisa 1D Frankeove funkcije s N = 41
Kod PRBF dobri rezultati opisa se postiu za cijeli raspon vrijednosti parametra oblika c, kako to pokazuje slika
33, dolje.

Sl. 33: Dijagram ovisnosti c - log(RMSE)funkcije PRBF kod opisa 1D Frankeove funkcije s N = 41

Za razliku od MQRBF, meutim, mogu je i izbor c = 0, pa se time izraz za PRBF moe reducirati u izraz:
( ) ( )
=
j
j j
x x c x x

; ,
(85)
uz provjeru glatkosti opisa.

Vidimo da je tonost opisa PRBF vrlo velika u irem rasponu vrijednosti parametra oblika c, pa je u svrhu
osiguranja glatkosti opisa provjeriti ispravnost odabira parametra oblika.

98
3.6. PROBLEM OPISA DISKONTINUITETA
Jedan od osnovnih problema direktnog, analitiko, globalnog opisivanja odreene geometrije je postojanje
diskontinuiteta oblika koji se oituje postojanjem lomova i singulariteta. Lomovi forme su uobiajeni na
modernim brodskim formama, te je taj problem potrebno rjeiti to je izreeno 4. zahtjevom proraunske
geometrije.
Glavna prednosti i razlog iroke primjene parametarskih spline metoda kao to su B-spline, te NURB spline su
mogunost opisivanja loma ponavljanjem iste toke, s eljenim C prekidom koji se eli ostvariti.

Prema trenutnom razvoju matematskoj znanosti, direktne, analitike metode prorauna ne mogu tono opisivati
lomove, pa tako ni RBF opisi. Problemi analitikog opisivanja diskontinuiteta su direktno povezani sa
uvjetovanou interpolacijske matrice vezano za minimalnu udaljenost toaka ulaznog skupa. U poglavlju 5 e
se pokazati da je to za 2D metode mogue primjenom kompozicije RB funkcija s gustim opisom oko toke loma,
te postupkom Elastinog pomaka.

Problem kojeg je potrebno rjeiti se u literaturi naziva Gibbsov fenomen, koji se opisuje kao neeljene oscilacije
oko toke loma. Uz njega se vezuje i problem oscilacija ruba, koji se naziva Rungeov fenomen.

3.7. VIEDIMENZIONALNOST RBF
Jedna od glavnih osobina RBF je viedimenzionalnost ulaznog i izlaznog skupa opisa. Za razliku od definicije 5,
gdje je zadani ulazni skup podataka pripadao
s
IR i imao dimenziju ( ) l X = dim , izlazni skup podataka koje je
potrebno opisati moe imati pripadati
s
IR s dimenzijom ( ) k Y = dim .

Definicija 9: (Interpolacija ratrkanih podataka s viedimenzijskim izlaznim skupom). Za zadani skup toaka
( ) N j
j j
, , 1 , , K = y x , s
s
j j
IR y x , potrebno je nai (kontinuiranu) funkciju P
f
takvu da
je ( ) N j P
j f
, , 1 , K = = y x , uz zadanu dimenziju ulaznog skupa 2 l i dimenziju izlaznog
skupa koja je vea od 1, tj. 1 > k .

Teorijski rjeenje ovako odreenog viedimenzijskog problema su takoer RBF opisi, te je njegovo rjeenje
osnova rjeenja problema izrade prostora hidrostatskih svojstava, kako e to biti pokazano u poglavlju 8.

99
4. SVOJSTVA RBF U PRORAUNSKOJ GEOMETRIJI
4.1. OPENITO
Osim primjena u statistici, prve primjene radijalnih osnovnih funkcija u opisivanju geometrije zapoinju u
kartografiji i geodeziji, [72]. Osnovna namjena RBF opisa je pritom 3D prikazivanje Zemljine povrine, koju
matematski karakterizira bijektivnost, te glatkost opisa. U ostalim primjenama u geometriji, RBF su danas
zastupljene u medicini u opisivanju ljudskog tijela, gdje se uglavnom primjenjuju implicitne metode opisivanja, s
velikim brojem toaka ulaznog skupa. U posljednje vrijeme zapoinje primjena RBF u opisivanju geometrije u
brodogradnji, gdje je prepoznato njihovo svojstvo opisivanja po dijelovima, te mogua primjena u opisivanju
sloene brodske geometrije,[84].

Vezano za proraunska svojstva RBF, ona se u relevatnoj literaturi spominju u kontekstu bezmrenih metoda
prorauna u vrstoi, te mehanici fluida, ali ne u proraunu geometrijskih svojstava prikazanih objekata. Razlog
tome je sloenost RBF izraza koji se sastoji od sume kompozicija vie funkcija, s obzirom da je argument RB
funkcija norma izmeu ulaznih toaka i centara razvoja, To naroito vrijedi za 3D opisivanje geometrije, gdje
pripadna L
2
norma razvojem daje racionalnu funkciju s 2 ulazne varijable { }
2
, IR y x = x . Osim toga razvoj
funkcije se vri oko definiranog broja toaka centara, iji se udio zbraja, te dobiva konaan RBF izraz. Stoga je
njihova primjena u proraunskoj geometriji ograniena, te standardne RBF ne omoguavaju ispunjavanje
zahtjeva integracije brodske proraunske geometrije koji su odreeni u poglavlju 2.7, to e biti pokazano u
ovom poglavlju, koji pokazuje proraunska svojstva najznaajnijih standardnih RBF s L
2
normom u 2D i 3D
problemima opisa. Rjeenja pripadnih integrala i razvoji u red su dobijena raunalnim programom
Mathematica, [85].

Meutim, kako je navedno u poglavlju 3, osim standardnih RBF temeljenih na normi L
2
, mogu se promatrati i
RBF s normom L
1
koje su proraunski povoljnije, te omoguuju razvoj proraunski efikasnih polinomskih RBF.
Dalje e se pokazati njihova primjenjivost u proraunima brodske geometrije u 2D i 3D opisima.

Osim tonosti opisivanja geometrije, glavni zahtjevi proraunske geometrije su integrabilnost RBF izraza, te
mogunost direktnog prorauna presjeka geometrije brodske forme s vodnim linijama, pa e se ovdje promotriti
sva 3 glavna zahtjeva.

4.2. INTEGRACIJA RBF IZRAZA
Kao jedan od glavnih proraunskih problema RBF izraza jest nepostojanje odgovarajuih rjeenja pripadnih
integrala. Dok rjeenja standardnih, odabranih, preciznih RB funkcija jedne varijable uglavnom postoje i
navedena su u Dodatku F, analitika rjeenja integrala volumena RB funkcija dvije varijable ili ne postoje ili su

100
sloena, te proraunski zahtjevna to onemoguava praktian proraun u brodogradnji. U ovom potpoglavlju e
se opisati problemi integracije i ispunjavanje ostalih zahtjeva proraunske geometrije RBF opisa.
4.2.1. Standardne RBF
Za potrebe integracije u proraunskoj geometriji, izraze za opis 3D geometrije, s 2 ulazne
varijable { }
2
, IR y x = x , potrebno je transformirati u prikladne oblike, kako e to biti pokazano ispod u
tekstu.
4.2.1.1. 3D MQRBF
Izraz za 3D opis geometrije pomou standardnih MQRBF je za integriranje potrebno transformirati u oblik:
( ) ( ) ( ) | |
2
2 2
,

c b y a x y x f + + =
(86)
te se dobiva pripadni dvostruki integral kao:
( ) ( ) | | dxdy c b y a x I
d e

+ +
0 0
2
2 2

, = , , 3 , 1 K
gdje su: a , b koordinate toke centra razvoja funkcije MQRBF
d , e gornje granice integracije MQRBF,
c globalni parametar oblika RBF izraza.

Kao rezultat integracije se dobiva vrlo sloen izraz. Ako se provede samo 2D intergracija po varijabli y, uz
granice d, e, kao rjeenje integrala se dobije izraz koji vrijedi uz uvjet postojanja rjeenja, prema [85]:
( ) ( ) ( ) (
) ( )
( )( ) | |
2 2
2 2
2
1 2
2 2 2
2 2
2
1 2
2 2 2
2 2
1
2 2 2 2
2 2 /
2
,
2
1
,
2
3
, 1
2
2
,
2
1
,
2
3
, 1 5
5 2 5 2 2 2
2
x c ax a b
c x ax a
b
F
x c b ax a
c x ax a
b
F x e e c
be b ax a x e c be b ax a I
+ + +
(
(
|
|
.
|
\
|
+ +

+
+ + +
|
|
.
|
\
|
+ +
+
+ + + +
+ + + + + + + +
+

(87)
gdje su:
1 2
F - Gaussove hipergeometrijske funkcije.
( ) 1 , 0
2
2 2
+
e
x c ax a b
uvjet postojanja rjeenja

Dakle, rjeenje gornjeg integrala nije uvijek definirano, pa tako to nije ni rjeenje integrala po obje varijable x i
y, koje je jo sloenije ili ne postoji.


101
Stoga se moe zakljuiti da direktno integriranje MQRBF s vie varijabli nije pogodno za primjenu u brodskoj
proraunskoj geometriji, gdje je potrebno izvesti veliki broj istovrsnih prorauna svojstava.
4.2.1.2. 3D Gaussova RBF
Zapis dvostrukog integrala 3D Gaussove RBF za potrebe integriranja se moe napisati kao:
( ) ( ) | |
dxdy e I
d e
b y a x c

+
0 0
2 2
,
gdje su parametri funkcije istovjetni onima kod MQRBF, gore.

Kao rezultat intergriranja, prema [85], se dobiva izraz s funkcijama pogreke koje se dobivaju integracijom
normalne razdiobe:
( ) ( ) ( ) | | ( ) ( ) ( ) | |
c
e b c Erf c b Erf d a c Erf c a Erf
I
4

(88)
gdje je: ( )

=
x
t
dt e x Erf
0
2 2

Ovaj izraz je pogodan za daljnji proraun, pa e se dalje ispitati mogunost primjene Gaussove RBF za daljnju
primjenu u proraunskoj geometriji.
4.2.1.3. Tankostijeni spline
Tankstijeni splineovi imaju razliitu definiciju s obzirom na dimenzionalnost problema, te se razlikuju, kako je
to pokazano u tablici 3. Ovdje e se promotriti oba sluaja, tj. 3D i 2D problemi integracije.

3D
Tankostijeni 3D spline se za potrebe integracije moe napisati kao:
( ) ( ) ( ) | |
2
2 2
,

b y a x y x f + = , IN
Pripadni dvostruki integral tada glasi:
( ) ( ) | | dxdy b y a x I
d e

+
0 0
2
2 2

Vidimo da se ovaj izraz od 3D MQRBF razlikuje samo po tome to funkcija nema parametar oblika c , pa je
pripadni integral vrlo slian i sloen kao i kod 3D MQRBF, pa se moe zakljuiti da je takoer neprikladan za
daljnje proraune.

2D
Pripadni tankostijeni 2D spline se moe napisati kao:
( ) ( ) | | a x a x y x f = ln ,
2
, IN

102
Za potrebe integracije, apsolutna vrijednost ispod prirodnog logaritma se promatra kao pozitivna vrijednost.
Pripadni jednostruki integral tada glasi:
( ) | | ( )

d
dx a x a x I
0
2
ln

Njegovo direktno rjeenje je jednostavno i glasi:
( ) ( ) ( ) | | ( ) ( ) ( ) | |
( )
2
2 1 2 1
2 1
ln 2 1 1 ln 2 1 1

+
+ + + + + + +
+ +
d a d a a a
I (89)
Meutim, podruje definicije funkcije prirodnog logaritma je { } 0 / IR x , pa izvodivost integracije ovisi o
odnosu toke centra razvoja i granice inegracije, tj. nije je uvijek mogue postii, to onemoguava primjenu
direktne integracije i tankostijenog 2D splinea.
4.2.1.4. Funkcije s kompaktnom podrkom
Funkcije s kompaktnom podrkom imaju oblik odrezanih funkcija potencija, tj. definirane su samo u pozitivnom
podruju ulaznih varijabli, izmeu 0 i 1, kao{ } | | 1 , 0 , y x . Po obliku su meutim istovjetne MQRBF ili
sloenije, pa su stoga takoer neprikladne za integriranje.
4.2.1.5. Integracija multivarijantnih standardnih RBF
Kao rjeenje problema opisa multivarijatnih RBF s velikim brojem podataka se u literaturi navode pribline
metode rjeenja interpolacijske matrice ratrkanih podataka kao to su metode predprocesiranja, [86], [87], [88];
ralane: metoda jedininih particija, [89], [90], metoda kodiranih brzih stabala, [91]; transformacija i brzog
prorauna: NFFT, [92], brza Gaussova transformacija, [93], [69]. Ovdje e se razmotriti mogunost primjene
razvoja RBF u Taylorov red, kojim se RBF transformiraju u integrabilni polinomski oblik.

4.2.2. Izvodi standardnih RBF u Taylorov red
Kako je navedeno u prethodna 2 poglavlja proraun integracije i presjeka brodske forme s ravninskom vodnom
linijom je mogue izvesti izvodom standardnih 2D RBF u Taylorov red (15), uz matematsko ogranienje
maksimalnog stupnja polinoma s poznatim rjeenjem, to jest 6. stupnja. U odreivanju stupnja polinoma je
pritom potrebno odabrati najnii stupanj polinoma koji zadovoljava zahtjeve lokalne i globalne tonosti opisa.
Kod izvoda multivarijantnih RB funkcija u Taylorov red poveava se i pogreka opisa, pa je potrebno razmotriti
njihovu primjenjivost u svrhe proraunske geometrije.
4.2.2.1. 3D MQRBF
Kod razvoja u Taylorov red, izraz za 3D MQRBF e biti istovjetan onom kod intergiranja, (86). Pripadni izvod u
red prema [85], s maksimalnim stupnjem polinoma n = 6, glasi:

103
( ) ( ) ( ) | |
( ) ( )
( ) | | ( )
( ) ( )
( ) | | ( )
( )
( )
( ) | | ( ) | |
7 6 7 6 6
4 5
2 4 3
4 7 6 5
4 4 2 3 2
2 7 6 4
4 3 2 2 1
7 6 3 4 2 2 1
1
2
2
2
3
2
4
2
5
2 72
1
1
2
2
2
3
2
4
2 24
1
1
2
2
2
3
2 12
1
1
2
2
2 12
1
1
2
2
2
3
2
4
2 24
1
1
2
2
2
3
2 8
1
1
2
2
2 4
1
1
2 4
1
1
2
2
2
3
2 12
1
1
2
2
2 4
1
1
2 2
1
2
1
2
2
1
2 12
1
1
2 4
1
2
1
2
2
2 2
2
2 2 2
2
2 2 2
2 2 2 2
a x O a x b y O b y c
b y c
b y c c
a x b y O b y c
b y c b y c c
a x b y O b y c
b y c b y c c
b y O b y c b y c b y c c T
+
(
(
+ |
.
|
\
|
|
.
|
\
|
|
.
|
\
|
|
.
|
\
|
|
.
|
\
|
+
+ |
.
|
\
|
|
.
|
\
|
|
.
|
\
|
|
.
|
\
|
+
+ |
.
|
\
|
|
.
|
\
|
|
.
|
\
|
+ |
.
|
\
|
|
.
|
\
|
+
+
(
(
+ |
.
|
\
|
|
.
|
\
|
|
.
|
\
|
|
.
|
\
|
+
+ |
.
|
\
|
|
.
|
\
|
|
.
|
\
|
+ |
.
|
\
|
|
.
|
\
|
+ |
.
|
\
|
+
+
(
(
+ |
.
|
\
|
|
.
|
\
|
|
.
|
\
|
+
+ |
.
|
\
|
|
.
|
\
|
+ |
.
|
\
|
+ +
+
(
+ |
.
|
\
|
|
.
|
\
|
+ |
.
|
\
|
+ +

(90)

Vidimo da je pripadni izvod u Taylorov red sloen. Kad se tome dodaju problemi s tonou ovih izraza, te
pripadni problemi s grupiranjem pogreke kod prorauna integracije kako e to biti pokazano u potpoglavlju
7.1.1.4, moe se zakjuiti da izvodi u Taylorov red 3D MQRBF nisu prikladni za proraun RBF izraza koji se
sastoji od sume razvoja funkcija oko zadanih centara razvoja, iji broj kod multivarijantnih problema opisa
brodske forme vrlo brzo moe narasti na nekoliko tisua.
4.2.2.2. 3D Gaussove RBF
Kao i kod razvoja u Taylorov red 3D MQRBF, izraz za Gaussove RBF e biti istovjetan onom kod intergiranja.
Pripadni izvod u red prema [85], s maksimalnim stupnjem polinoma n = 6, glasi:
( ) ( ) ( ) | |
( ) ( ) ( ) | | ( )
( ) ( ) ( ) | | ( )
( ) ( ) ( ) | | ( ) | |
7 6 7 6 6 4 5 2 4
3
4 7 6 5 4 4 2
3 2
2 7 6 4 4 3 2 2
7 6 3 4 2 2
36
1
12
1
6
1
6
12
1
4
1
2 2
6
1
2
1
6
1
2
1
1
a x O a x b y O b y c b y c b y c
c
a x b y O b y c b y c b y
c c
a x b y O b y c b y c b y c c
b y O b y c b y c b y c T
+
(
+ +
+
(
+ + +
+
(
+ +
+
(
+ +
(91)

Ovaj izraz je puno povoljniji od izraza za razvoj u Taylorov red MQRBF. Meutim, on je jo uvijek sloen s
obzirom na potrebu direktnog prorauna presjeka brodske forme s VL, te to da je za priblino toan proraun
potrebno raditi s polinomima 6. stupnja, ije rjeenje uvijek ne postoji, kako e biti objanjeno u poglavlju 6.

104
4.2.2.3. Tankostijeni spline i RBF s kompaktnom podrkom
Pripadni izrazi za tankostijene RBF i RBF s kompaktnom podrkom odgovaraju onima kod izvoenja pripadnih
integrala. Izraz za 3D im je slian izvodu u red MQRBF, dok izraz za razvoj u red 2D tankostijenog splinea ne
postoji, pa se moe zakljuiti da tankostijene RBF nisu prikladne za primjenu u proraunskoj geometriji.
4.2.2.4. Razvoj u red multivarijantnih standardnih RBF
Vidimo da izrazi za razvoj u red multivarijantnih RBF uglavnom nisu prikladni za primjenu u proraunskoj
geometriji, osim Gaussovih RBF. Iako osiguravaju traenu glatkost, zbog ega se esto primjenjuju u RBF
aproksimaciji, odnosno neuronskim mreama, Gaussove RBF su temeljno aproksimacijske [56]. Rezultati opisa
prikazani u Dodatku F, pokazuju da Gaussove RBF ne mogu tono opisivati diskontinuitet rebra broda, pa se
pretpostavlja da to nije izvedivo ni u 3D sluajevima.

Iz gore navednih razloga se namee zakljuak koritenja RBF s jednom varijablom, tj. 2D proraunski postupci
integracije RBF. Pripadni izrazi su rjeivi uz koritenje vrlo preciznih postupaka interpolacije, kao to je to
opisano u poglavlju 7.
4.2.3. PRBF
Kao najpovoljnije RBF za integriranje se mogu odrediti polinomske RBF, iji je integral jednostavan. Takoer,
polinomske RBF svojom definicijom osiguravaju rjeenje presjeka brodske forme s ravninskom vodnom linijom,
do ukljuivo 6. stupnja. Maierhuber-Curtisov teorem definira ogranienje primjene polinomskih RBF za 3D
opise, pa e PRBF koristiti za 2D opisivanje brodske forme. Dalje e se u ovom poglavlju provjeriti tonost
opisivanja brodske forme pomou PRBF, dok e se u poglavljima 6 i 7 pokazati primjena PRBF u proraunu
presjeka brodske forme s ravninskom vodnom linijom, odnosno integrala PRBF u odreivanju hidrostatskih
svojstava broda.

4.3. PRORAUN PRESJEKA BRODSKE GEOMETRIJE S VODNOM
LINIJOM
Standardne RBF imaju L
2
normu, to uz racionalni eksponent, onemoguava zahtjevani, direktan proraun
presjeka brodske geometrije s pretpostavljenom ravninskom vodnom linijom, prema pretpostavci iz 1.3.3..
Dananja matematska znanost poznaje rjeenja algebarskih i trigonometrijskih polinoma, pa se kao rjeenja
problema presjeka nameu izvodi RBF u Taylorov red kod ravninskih vodnih linija, odnosno u Fourierov
trigonometrijskih red kod sinusoidalnih valova.

Kako je ranije pretpostavljeno, izvrit e se proraun dvodimenzijskog presjeka ravninske vodne linije s
brodskom formom direktnim rjeavanjem pripadnih polinoma, to e se detaljno pokazati u poglavlju 6.

105
4.4. PRECIZNOST OPISA BRODSKE GEOMETRIJE
Svrha koritenja RBF proirenih polinomom je njihova velika preciznost, kako lokalne tako i globalne, uz
postizanje zahtjevane glatkosti opisa. Dalje e se ispitati primjenjivost RBF sa ovim svojstvom, zajedno sa
uvjetno pozitivno definiranim RBF, RBF s kompaktnom podrkom, te Gaussovim RBF koje imaju povoljna
proraunska svojstva s obzirom na integrabilnost i mogunost razvoja u Taylorov red.
4.4.1. Tonost opisa
U Dodatku F pokazani su rezultati prorauna raznim standardnim RBF, iz kojih proizlazi gore izveden zakljuak
o standardnim RBF prihvatljivim za daljnje proraune, s naglaskom na integraciju RBF opisa, koja zahtjeva
veliku tonost prorauna. To je, uz zahtjev za opisivanjem diskontinuiteta, glavni razlog koritenja postupaka
interpolacije, umjesto aproksimacije, kod geometrijskog opisivanja brodskih formi.
U svrhu prorauna geometrijskih i hidrostatskih svojstava brodskog trupa i unutarnjih brodskih prostora,
potrebno je izvriti postupke integracije RBF opisa. RBF opisi manjih preciznosti ne omoguuju toan proraun
integracije, uz pojavu efekta grupiranja pogreke u toci, kao to e se pokazati u poglavlju 7.
4.4.2. Opisivanje diskontinuiteta
Navedeni Dodatak F opisuje i svojstva standardnih RBF u opisivanju loma krivulje odabranog testnog rebra.
Vidljive su oscilacije opisa u podruju loma koje se ne mogu eliminirati povoljnim postavljanjem ulaznih toaka,
uz nisku tonost opisa, pa je potrebno rjeiti taj problem. U Dodatku E je pokazan pokuaj opisivanja testnog
rebra s ravnim bokom Hermiteovom RBF interpolacijom, koji nije dao zadovoljavajue rezultate, pa se moe
zakljuiti da se ope rjeenje opisa mora temeljiti na principima poboljane Lagrangeove interpolacije
dodavanjem toaka izvan raspona opisa ili smanjivanju minimalnog dozvoljenog razmaka izmeu toaka.
Postupci rjeenja opisa diskontinuiteta forme e se pokazati u poglavlju 5.
4.4.3. RBF opis osnovnih geometrijskih sastavnica brodskih formi
Iz analitikih svojstava RBF mrea proistjeu odgovarajui problemi njihovog opisivanja brodske geometrije,
kao to su bijektivnost i opisivanje loma forme, za razliku od parametarskih metoda pomou B i NURB
splineova. Takoer, RBF mree sa standardnim parametrima funkcija nemaju intrinsiko svojstvo opisivanja
unjosjenica kao to to imaju NURB splineovi, to je dodatni razlog velike upotrebe B i NURB splineova u
opisivanju i modeliranju geometrije, kao to je opisano u poglavlju 2. Nadalje, standardne RBF mree kao ni
NURB-ovi ne mogu opisivati linearne geometrijske oblike kao to su pravac i ravnina, te je osim gore navedenih
potrebno nai rjeenja i tih problema za omoguavanje potpunog opisa brodske geometrije RBF mreama. U
poglavlju 2 su opisane RB funkcije koje se temelje na L
1
normi koje mogu opisivati linearne geometrijske
oblike, pa e se ovdje ispitati svojstva RBF mrea kod opisivanja i takvih osnovnih oblika.

Analitikom ralanom sloene brodske geometrije u dijelove, mogu se odrediti osnovne geometrijske sastavnice
brodskih formi te njihovi matematski ekvivalenti, s obzirom na dimenziju problema, odnosno 2D ili 3D opis.

106
Ralanom se dakle dobivaju sljedei osnovni 2D oblici brodskih formi zajedno s njihovim matematskim
prikazom za koje se ispituju svojstva RBF mrea:
a) Paralelni srednjak - pravac,
b) Kruni uzvoj - dio krunice,
c) Uzvoj u obliku elipse dio elipse,
d) Trup podmornice - polukrunica,
e) Trup podmornice - krunica,
f) Opis glavnog rebra bez preluka spoj uzvoja s ravnim dnom i ravnim bokom spoj pravaca s dijelom
krunice,
g) Opis glavnog rebra s prelukom opis krivulje promjenjive zakrivljenosti s lomom krivulje.

Opisi dijelova krunice, odnosno cijele polukrunice i krunice, te istovjetni opisi elipse pripadaju istoj
kategoriji opisa, tj. opisu krivulja koje su unjosjenice. unjosjenice su pritom krivulje koje nastaju presjekom
stoca ravninama, slika 34, a ovdje se nee razmatrati opis krivulja parabola i hiperbola.
Dakle, problemi b), c), d) i e) spadaju u istu kategoriju opisa, pa e se razmatrati u jednom potpoglavlju,
potpoglavlju 4.1.2., o opisivanju unjosjenica RB funkcijama.
Dakle, ovdje e se promatrati ralanjeni presjek brodskog rebra koji se sastoji od osnovnih krivulja, pravaca,
krunica i elipsi.

Sl. 34: Presjeci stoca ravninama koje daju razne kvadratne krivulje

Gore navedeni problemi analitikog opisivanja RBF mreama sadravaju sljedee osnovne zadatke opisivanja
brodske geometrije:
1. Opisivanje pravca,
2. Prirodno opisivanje unjosjenica,

107
3. Opis loma,
4. Bijekciju.

Pripadna rjeenja ovih problema e se traiti uz zadovoljavanje zahtjeva za RB funkcije navednih u poglavlju 2
ove disertacije.

Osim navedenog, pokazat e se i rjeenja 2 problema koja se javljaju kod opisivanja krivulja unjosjenica RBF
s cjelobrojnim eksponentima funkcije:
Problem simetrije opisa kod osnovnog svojstva opisivanja unjosjenica s RBF s parnim eksponentima.
Problem "guvanja" krivulje opisanu s RBF s neparnim eksponentima kada se nagib tangente na krivulju
opisa pribliava vrijednosti nula.
4.4.4. Opisivanje pravca
Pretpostavka je mnogih autora koji se bave RBF mreama da RB funkcije nemaju osnovno, intrinsiko svojstvo
opisivanja linearnih oblika, tj. pravaca i ravnina, definiranih u pravokutnom koordinatnom sustavu. To je tono,
ako se promatraju samo standardne RB funkcije u njihovom podruju definicije eksponenta i za dimenziju
problema za koju su izvedene, uz ogranien broj toaka ulaznog skupa. Meutim, proirenjem raspona i broja
eksponenata RB funkcija, dimenzije primjene, te koritenjem drugih normi osim L
2
norme, mogue je
zadovoljavajue opisati linearne oblike, to e se ovdje pokazati. Ovdje e se u vezi s navedenim stoga
promotriti dva sluaja, opis funkcijom radijalnih potencija, te opis ostalim RB funkcijama uz odabir povoljnog
broja toaka ulaznog skupa koji daje eljenu tonost opisa.
4.4.4.1. Opisivanje pravca funkcijom radijalnih potencija
Kao jedna od osnovnih RB funkcija navodi se funkcija radijalnih potencija, izvedena kao tankostijeni spline koji
je rjeenje sfernog problema opisivanja, kako je to pokazano u poglavlju 3:
( ) = r ( )
s
IR x IN r > , 2 , 0 , 1

Svoenjem L
2
norme na L
1
normu u 2D opisivanju dobiva se sljedei oblik funkcije radijalnih potencija:
( ) ( )

x x x f = = (92)

Uvrtavanjem = 1 dobiva se:
( ) x x x f = =
1
(93)
tj., dobiva se linearna jednadba za apsolutnu vrijednost argumenta funkcije. Ograniavanjem raspona ove
funkcije na pozitivne ili negativne argumente dobivaju se funkcije pravca, to je rjeenje ovog problema.
Dodatno, ova funkcija ima toku loma, tj. diskontinuitet derivacije C
0
za x = 0, pa je pogodna i za opisivanje
diskontinuiteta, to e biti pokazano u poglavlju 5 ove disertacije.

108
tovie, linearne FRP imaju intrinsiko svojstvo opisivanja pravca, tj. za opisivanje pravca trabaju minimalni
broj toaka, to u sluaju pravca znai N = 2, a poveanjem broja toaka to svojstvo se ne mijenja, kao to je
pokazano u Dodatku D.

Tab. 7: Znaajni rezultati prorauna pravca RBF opisom

Standardni
ebiev
Halton
Parametri Rezultati Rezultati Rezultati

c RMSE Err Opis RMSE Err Opis RMSE Err Opis
1 MQ 1 1 0,01 5,31510
-10
2,7510
-10
pravac 6,11210
-14
1,8010
-14
pravac 2,22610
-14
1,010
-14
pravac
2 GMQ 1 1 0,01 9,93510
-11
7,1610
-12
pravac 4,23910
-14
7,1010
-15
pravac 2,17210
-14
1,810
-14
pravac
3 FRP 1 1 0 2,38310
-10
4,2410
-11
pravac 4,79010
-14
2,4010
-14
pravac 1,79610
-14
1,010
-14
pravac
4 PRBF 1 1 0,01 5,31610
-10
2,7110
-11
pravac 6,11210
-14
1,810
-14
pravac 2,22610
-14
1,010
-14
pravac
k s d
5 Wend 1 0 5 2,71410
-11
par. 110
-11
pravac 2,71410
-11
1,0010
-11
pravac

Vidimo iz rezultata prorauna da su dobri opisi pravca postignuti za = 1, tj.
1
L normu MQ, GMQ, PRBF i
FRP funkcija. Takoer, dobar rezultat je postignut i za Wendlandovu CSRBF za konstantu glatkosti jednaku 0,
to odgovara opisu linearnih dijelova. Ipak, rezultati opisa pravca pomou FRP i PRBF su jako dobri, pa je
prirodna njihova primjena u opisivanju linearnih dijelova krivulje.
4.4.4.2. Opisivanje pravca ostalim RB funkcijama
Oblik i svojstva opisivanja RB funkcija ovise o njihovim parametrima, a najvie o parametru oblika c, te
eksponentima norme. Za razliku od svojstava RB funkcija sa eksponentom = 2 kod koje tonost opisa opada s
porastom vrijednosti parametra oblika c te brzo prelazi u neeljeno podruje tonosti ispod 10
-4
, kako to
pokazuje slika 35, dolje, kod = 1 tonost opisa raste s porastom vrijednosti c, odnosno ima visoku tonost za
veliki raspon vrijednosti parametra oblika c.

Sl. 35: Dijagrami osjetljivosti ( ) RMSE log c kod MQRBF za = 2 i = 1

109
Dakle, radijalne bazne funkcije sa eksponentom = 1 imaju povoljnije podruje parametra oblika c s obzirom
na tonost, pa ga je potrebno birati s obzirom na eljeni oblik i raspon funkcije opisa.

U Dodatku D su tablino prikazani rezultati opisa pravca za odabrane RB funkcije, uz promjenu glavnog i
pomonog argumenata funkcije, i .

Vidimo da se standardne RB funkcije s obzirom na mogunost opisivanja ravnih oblika mogu podijeliti na one
koje mogu opisivati pravce i one koje to ne mogu. One koje mogu opisivati pravce imaju ogranienu C
kontinuiranost, te postaju sve vie ravne (eng. Flat) poveanjem vrijednosti parametra oblika c prema
beskonanoj vrijednosti, tj. za c .
Funkcije koje ne mogu opisivati pravce su C
glatke, te promjena parametra c ne mijenja to njihovo svojstvo.

Meutim, poveanje vrijednosti parametra prema beskonanosti vrlo brzo smanjuje tonost opisa ovih funkcija
oblika c, uz gubitak stabilnosti opisa i nastanak grubih oscilacija gdje se pokazuje valino (eng. wavelet)
svojstvo RB funkcija.
4.4.5. Opisivanje unjosjenica
4.4.5.1. Openito
Kao i kod opisivanja linearnih geometrijskih objekata, standardne RBF nemaju intrinsiko svojstvo opisivanja
unjosjenica, tj. ne mogu opisivati dijelove kvadratnih funkcija kao to su krunice, elipse, parabole i hiperbole,
uz minimalan broj toaka. Kod opisivanja brodske geometrije nam je interesantan opis dijelova krunice i elipse,
pa emo ovdje razmotriti mogunosti opisivanja ovih geometrijskih oblika drugim RBF.

Kod opisivanja geometrije ije se tangente krajeva objekta pribliavaju kutu od 90 se javlja dodatnih efekt
oscilacija, pa e se ovdje pokazati postupak rotacije za neki povoljni kut, te usporedba rezultata s nezakrenutim
RBF opisom.
4.4.5.2. Rotacija ulaznog skupa podataka
U svrhu prorauna hidrostatskih svojstava broda za razne nagibe broda za neki kut oko bilo koje osi vrit e se
rotacija geometrije oko neke toke koja se nalazi u presjeku centralne ravnine s osnovicom.

Dakle, matrica ulaznih podataka se rotira za neki kut:
(
=
(
=
(
(
y
x
y
x
rot
y
x

cos

sin
sin cos
(94)

Nove, zakrenute vrijednosti ulaznih veliina se data mogu napisati kao:

110

sin cos + = y z z

sin cos = z y y
ili pojedinano za svaku toku prikazanu RBF interpolacijom:
( )
+ = + =
i
i i
z z f c z y z z
sin cos sin cos

( )
sin cos sin cos = =

z z z f c z y y
i
i i

Prikazano pomou interpolacijske matrice, izraz za

y je tada:

sin cos = z c H y (95)

Ovaj e se oblik RBF jednadbe koristiti dalje u proraunima, kod zakrenutih opisa.
4.4.6. Intrinsiko svojstvo opisivanja unjosjenica RB funkcija s
parnim cjelobrojnim eksponentima
Slino opisivanju pravca, koritenjem L
1
norme u 2D prostoru, eksponenti i parametri RB funkcija se mijenjaju,
te je mogue koristiti i cjelobrojne eksponente. tovie, odabirom parnih eksponenata mogue je opisivati
kvadratne krivulje, te RBF pokazuju svojstvo intrinsikog opisivanja unjosjenica uz uvjet 2 , tj. kada
parni glavni eksponent funkcije tei u beskonanost, uz uvjet da je dio unjosjenice koji se opisuje zakrenut
za neki kut. To je potrebno uiniti, ako je to mogue s obzirom na dio polukrunice koji se opisuje, da bi se
postigla eljena tonost opisa. Na taj nain se postie vea simetrija prikaza, radi svojstava domene RB funkcije
koja je simetrina i parnosti glavnog eksponenta.
4.4.6.1. Funkcije radijalnih potencija
Za parne eksponente funkcije RP, koja nema parametar oblika funkcije, tj. on je jednak 0, postoji granina
vrijednost broja toaka N za koje je tonost opisa zadovoljavajua, te ona iznosi N
gran
= + 1. Taj broj
odgovara minimalnom broju toaka polinoma odgovarajueg stupnja koji odgovara eksponentu RB funkcije, to
dodatno opravdava naziv, polinomske RBF, funkcija s radijalnim potencijama koje imaju cjelobrojne
eksponente. To svojstvo se moe nazvati intrinsiko polinomsko svojstvo potrebnog broja toaka opisa FRP s
parnim cjelobrojnim eksponentima.

Pritom je skup ulaznih toaka potrebno zakrenuti za neki povoljni kut, jer je tonost opisa Err
max
za poetni kut
prema poloaju uzvoja na brodu u odnosu na globalni koordinatni sustav mala za cijeli raspon promatranih
kuteva i opada s porastom globalnog eksponenta funkcije, kako to pokazuje tablica 8, dolje.


111
Sl. 36 ispod pokazuje opise etvrtine krunice pomou funkcija RP s razliitim parnim eksponentima,
nezakrenute i zakrenute za neki kut oko osi ravnine crtanja u sreditu koordinatnog sustava.

13.5 14 14.5 15 15.5 16 16.5
0
0.5
1
1.5
2
2.5
R = 2,5 m

7 8 9 10 11
9.5
10
10.5
11
11.5
12
12.5
13
13.5
y/2
z
R = 2,5m

Sl. 36: a) Nezakrenuti opis uzvoja radijusa R = 2,5m, b) Zakrenuti opis uzvoja radijusa R = 2,5m za kut od 45

Nadalje, slika 37, ispod, pokazuje opise etvrtine elipse pomou funkcija RP s razliitim parnim eksponentima,
nezakrenute i zakrenute za neki kut oko osi ravnine crtanja u sreditu koordinatnog sustava.

13 13.5 14 14.5 15 15.5 16 16.5 17
0
0.5
1
1.5
2
2.5
y/2
z

8 9 10 11 12
8
9
10
11
12
13
14
y/2
z
a = 2,5m
b = 3,5m

Sl. 37: a) Opis eliptikog uzvoja, a=2,5m i b=3,5m b) Zakrenuti opis eliptikog uzvoja sa a=2,5m i b=3,5m

U pripadnoj tabilici rezultata se vidi da se poveanjem parnog eksponenta funkcije poveava i tonost opisa
funkcija radijalnih potencija, Err
max
kada se objekt zakrene za neki kut.

Vidimo da kod nezakrenutih opisa dolazi do oscilacija blizu rubova. Kod zakrenutih opisa se oscilacije smanjuju,
pa je u sluaju veih oscilacija ruba to jedan od naina rjeavanja problema. Prestpostavlja se da je razlog
pojaanih oscilacija krivulje kod kuteva nagiba tangente od 90 sama definicija RB funkcija, koje daju gladak
opis na cijelom rasponu, bez mogunosti opisa dijelova bliskih tg(90).

112
Tab. 8: Rezultati opisa krunog i eliptikog uzvoja s FRP, za granine vrijednosti broja toaka

2 4 6 8 10 12 14
10
-15
10
-10
10
-5
10
0
10
5
l
o
g
(
R
M
S
E
)

Sl. 38: Vrijednosti RMSE za razliite vrijednosti parnih eksponenata FRP

Vidimo iz rezultata koje pokazuje tablica 8 da vrijednost Err
max
iza = 12 poine opadati, te se maksimum
tonosti nalazi oko te vrijednost glavnog eksponenta.

4.4.6.2. Multikvadratne funkcije
Slino svojstvo gore navedenom svojstvu opisivanja unjosjenica ima i familija MQ funkcija s pozitivnim
glavnim eksponentom, tj. uz > 0, te promjenjivim cjelobrojnim eksponentima . Kao i kod FRP, MQ
pokazuje intrinsiko svojstvo opisivanja unjosjenica s parnim cjelobrojnim eksponentima, jer su to iste
funkcije kao i FRP samo imaju aditivnu konstantu
c . Aditivna konstanta parametra oblika translatira PRBF

funkciju dalje od ishodita i time mijenja granini broj toaka funkcije.
Tab. 9 prikazuje granini broj toaka opisa krunice za c = 0,01, za razliite vrijednosti eksponenta , uz
pretpostavku da je RMSE manje od 10
-3
bez rotacije oko osi z.

Krunica Elipsa
0 45 0 45
RMSE ErrMax RMSE ErrMax RMSE ErrMax RMSE ErrMax
2 1.65710
-14
4,21010
-1
3,07710
-15
1,41010
-1
2,12110
2
334,894 1,02610
-15
8,84710
-2

4 1,07210
-12
6,52010
-1
1,04310
-13
2,70010
-2
6,34710
3
1,16910
4
3,34610
-14
1,75810
-2

6 4,23110
-10
2,301 6,08210
-13
5,03410
-3
7,69510
5
1,54710
6
1,02510
-12
8,04010
-3

8 9,95610
-8
12,878 1,72110
-10
9,04010
-4
3,48510
8
7,72310
8
3,52410
-10
2,28410
-3

10 5,80710
-4
93,397 3,55310
-8
1,56010
-4
4,83410
10
1,14410
11
1,18810
-6
4,30010
-4

12 5,621 807,325 7,07310
-6
8,90010
-5
6,62510
12
1,65710
13
3,73110
-5
1,25010
-4

14 7,33410
4
2,46010
5
3,78310
-3
7,23310
-3
- - - -

113
Tab. 9: Granine vrijednosti broja toaka za razliite kod MQ RBF
0 45

= 1 = 2 = 3 = 1 = 2 = 3
2 41 () 5 8 41 () 5 7
4 16 9 11 15 9 11
6 11 13 10 11 11 10
8 10 13 8 10 10 10
10 11 13 8 11 10 8
12 12 12 8 11 10 6
14 10 8 4 10 8 4

Vidimo da se granini broj toaka opisa N
gran
promijenio s aditivnom konstantom
c , pa to znai da je
koritenjem MQ funkcije mogue postii neto veu tonost opisa.

Osim toga, promjenom pomonog eksponenta funkcije opeg izraza za RB funkcije se dobivaju RBF razliitih
svojstava kao to je to pokazano u poglavlju 3. Rezultati prorauna MQ funkcijom za broj toaka N
gran
uz raspon
parnih glavnih eksponenata funkcije od 2 do 12, te pomone eksponente vrijednosti = 1, 2 i 3, su prikazani u
tablicama 10 i 11, dolje.

Tab. 10: Rezultati opisa krunog uzvoja s MQ i = 1 za granine vrijednosti broja toaka ulaznog skupa
0
= 1 = 2 = 3
RMSE ErrMax RMSE ErrMax RMSE ErrMax
2 5,04810
-8
3,57210
-3
3,18710
-13
0,652 4,32110
-4
0,756
4 3,49110
-3
8,50010
-2
2,58810
-7
12,878 3,45910
-3
5,88610
2

6 1,36710
-3
1,953 9,55110
-4
5,88010
2
2,47110
-5
7,37510
4

8 8,25610
-5
6,922 5,60310
-3
3,63010
3
1,01810
-4
4,33610
8

10 2,64910
-4
89,339 1,11410
-4
5,83010
5
1,11410
-4
1,09810
10

12 9,14810
-3
176,093 1,04910
-3
3,48010
7
3,14410
-3
1,65710
11

14 5,45210
-7
1010 2,29510
-3
1,73910
9
7,43510
-7
2,68710
9

Tab. 11: Rezultati opisa krunog uzvoja s MQ za = 1, za granine vrijednosti broja toaka ulaznog skupa, uz
rotaciju ulaznog skupa za kut 45 oko osi z
45
= 1 = 2 = 3
RMSE ErrMax RMSE ErrMax RMSE ErrMax
2 1,41410
-10
2,17810
-3
1,07510
-14
2,69510
-2
1,33210
-12
5,03210
-3

4 8,18610
-8
3,76110
-3
2,20810
-10
9,04010
-4
3,86810
-8
2,067
6 5,21510
-9
4,68010
-3
3,70310
-8
2,067 9,55210
-4
5,88510
2

8 1,28710
-9
3,31810
-2
7,00410
-7
29,257 4,07010
-4
3,27910
3

10 1,46710
-7
2,66810
-2
1,91010
-5
3,14010
2
5,55810
-2
2,01910
5

12 2,95310
-6
8,53310
-1
1,80110
-4
3,27910
3
6,53510
-9
1,46210
6

14 6,89110
-7
9,629 8,87010
-3
6,57910
4
5,36210
-11
1,36810
5


114
Iz tablica rezultata opisa krunice je ponovo vidljivo da se zakretanjem opisa za 45 postiu bolji rezultati radi
simetrinosti opisa i bolje prilagoenosti karakteru RB funkcija, kao i kod funkcija RP. Pritom, se najbolje
vrijednosti dobivaju za pomoni eksponent = 1, pa je njih potrebno preferirati u opisu krunica.
4.4.7. Opisivanje unjosjenica s RBF s neparnim cjelobrojnim
eksponentima
Osim RBF s parnim cjelobrojnim eksponentima posebno e se razmotriti i koritenje neparnih cjelobrojnih
eksponenata RB funkcija. Za razliku od parnih eksponenata funkcije RBF s neparnim eksponentima nemaju
intrinsiko polinomsko svojstvo potrebnog broja toaka opisa.
4.4.7.1. FRP i PRBF
Tab. 12, ispod, pokazuje rezultate opisa krunice za neparne glavne eksponente funkcije RP za
... 1,5; 1; 0,5; , 1 2 = + = k k , uz c = 0.

Tab. 12: Rezultati opisa za neparne glavne eksponente funkcije RP za ... 1,5; 1; 0,5; , 1 2 = + = k k , uz c =
0, za N toaka ulaznog skupa raspodjeljenih na ebievljevim vorovima
Krunica
0 45
N RMSE ErrMax N RMSE ErrMax
3 22 7,81710
-4
6,92410
-2
63 5,60110
-6
2,22410
-3

5 12 8,52510
-4
2,127 24 9,23210
-5
1,98010
-3

7 11 1,43610
-4
9,320 18 5,60810
-4
7,23710
-3

9 11 8,25610
-5
6,922 16 3,65810
-4
3,35510
-3

11 11 2,64910
-4
89,339 15 1,27110
-4
2,25710
-2

Generalizacijom opisa se moe uoiti problem neeljenih oscilacija krivulje opisa RB funkcijama s neparnim
cjelobrojnim eksponentima kada se nagib tangente na krivulju opisa pribliava vrijednosti nula, slika 39.
13.5 14 14.5 15 15.5 16 16.5
0
0.5
1
1.5
2
2.5
x
y
-0.1 -0.05 0 0.05 0.1
0
0.5
1
1.5
2
2.5
Err
y
Err
max
= 6,924e-2
na y = 5,810e-3

Sl. 39: Opis funkcijom RP uz = 3 kod nezakrenutog prikaza

115
Zakretanjem ulaznog skupa toaka za neki povoljni kut se dobiva toniji opis, te smanjuje efekt neeljenih
oscilacija kod FRP i PRBF s neparnim eksponentima funkcija, kako pokazuje slika 40, dolje.
13.5 14 14.5 15 15.5 16 16.5
0
0.5
1
1.5
2
2.5
x
y
-2 0 2 4
x 10
-3
0
0.5
1
1.5
2
2.5
Err
y
Err
max
= 2,246e-3
na y = 0

Sl. 40: Opis funkcijom RPuz 3 = kod zakrenutog prikaza za 45

Vidimo da se oscilacije blizu samog ruba prikaza, pri nagibu tangente od 90 ne mogu izbjei, ali su smanjene u
odnosu na nezakrenuti prikaz, te su naglaene samo blizu ruba opisa.
4.4.7.2. MQ
Tab. 13, ispod, pokazuje rezultate opisa krunice za neparne glavne eksponente MQ RB funkcije za
... 1,5; 1; 0,5; , 1 2 = + = k k , uz c = 0,01.

Tab. 13: Rezultati opisa za neparne glavne eksponente funkcije MQ RBF za 1 2 + = k , ... 2; 1; 0; = k , uz
c = 0,01, za N toaka ulaznog skupa raspodjeljenih na ebievljevim vorovima

Rezultati opisa krunice MQ RB funkcijom nepovoljniji to se tie globalne i lokalne tonosti opisa od FRP
RBF. Kako su PRBF sline funkcije u odnosu na FRP, ovdje se nee izvoditi njihov proraun, radi slinosti
rezultata.
4.4.7.3. Zakljuak
RBF opisi s cjelobrojnim eksponentima imaju prirodno svojstvo opisivanja unjosjenica parnim potencijama
eksponenata funkcija kao to su MQ , FRP i PRBF. Takoer, iste navedene funkcije mogu dovoljno tono
opisivati i pravce, to je preduvjet za toan opis brodske forme.
Krunica
0 45
N RMSE Err
max
N RMSE Err
max

3 47 1,28710
-4
5,85110
-3
77 5,48510
-4
7,06610
-3

5 12 4,41810
-4
2,355 26 2,09210
-4
1,18310
-3

7 11 2,53810
-4
9,385 19 1,99010
-3
3,45510
-3

9 11 9,17810
-4
39,403 17 6,84710
-3
3,89310
-3

11 11 4,45110
-4
215,037 14 7,59610
-4
4,14810
-2


116
Takoer, mogua je i upotreba cjelobrojnih neparnih glavnih eksponenata PRB funkcija polinomskog tipa,
povoljnih za daljnje prorauna svojstava, uz mogue oscilacije rubova i u situacijama kad se nagib tangente
krivulje opisivane krivulje pribliava kutu od 90.

Moe se zakljuiti da je upotreba RB funkcija u opisivanju unjosjenice mogua, ali uz paljivo koritenje
funkcija i pripadnih eksponenata radi oscilacija rubova i kod kuta nagiba tangente od 90.

Rjeenja problema oscilacija ruba kod neparnih glavnih eksponenata polinomske RBF e se pokazati u
sljedeem poglavlju.


117
5. RJEENJE GLOBALNOG ANALITIKOG OPISA
BRODSKE FORME S DISKONTINUITETIMA
5.1. OPISIVANJE DISKONTINUITETA
Jedan od glavnih problema u analitikom, globalnom opisivanju neke geometrije jest opisivanje lomova forme,
kako je to opisano u poglavlju 2, gdje su opisani problemi oscilacija opisa analitikim funkcijama oko
diskontinuiteta (Gibssov fenomen), te na rubovima objekta (Rungeov fenomen), na slici 41. Dakle, osim loma
krivulje ili plohe i rubovi opisa predstavljaju diskontinuitete opisa, s jednom singularnom granom loma.
Analitike funkcije ne mogu opisivati diskontinuitete bez njihovog direktnog, eksplicitnog oznaavanja
nadziranim uenjem (eng. supervised learning), te prikladne eliminacije loma.

Kako je jedna od najveih prednosti, koja se pripisuje parametarskim metodama temeljenim na NURB splineu
ispred direktnih, mogunost opisivanja lomova krivulja i ploha, ovdje e se pokazati istovjetno svojstvo RBF
opisa, tj. mogunost opisivanja diskontinuiteta RBF opisom. Pritom e se pokazati 2 naina rjeevanja problema
oscilacija opisa krivulja s diskontinuitetima: postupkom elastinog pomaka i primjenom kompozicije radijalnih
osnovnih funkcija.
-0.5 0 0.5
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
x
y
L

Sl. 41: Klin s granama odreenim dijelovima jedinine krunice, opisan Lagrangeovim polinomima za
jednoliki raspored toaka opisa uz N = 11. (Toka loma je oznaena s L.)

U svrhu provjere efikasnosti postupaka RBF opisa, odabrana su prva dva test rebra s prelukom, od kojih test
rebro br. 2 ima dodatan diskontinuitet, te predstavlja znaajan geometrijski zadatak za RBF opis. Dodatno,
provjera efikasnosti opisa e se izvesti i na rebru s bulbom, prekidom raspona, tj. G kontinuiteta,
diskontinuitetima i prelukom, test rebru br. 4.

118
5.1.1. Gibbsov fenomen
Kod globalnih, analitikih metoda opisa s diskontinuitetima se javlja problem oscilacija generalizacije opisa
poznat pod imenom Gibbsov fenomen. Isti sluaj je i s globalnim opisima kontinuiranim funkcijama po
dijelovima kao to su RB funkcije. Pritom se Gibbsov fenomen najee rjeava dodavanjem toaka oko mjesta
opisa, [94], postprocesiranjem ulaznog skupa spektralnim filtriranjima, [95], te preslikavanjima kao to je
konformno preslikavanje, odnosno preslikavanje spektralne projekcije na neku drugu osnovicu,[96]. Ovdje
meutim neemo dalje razmatrati spektralne metode, te metode filtiriranja i preslikavanja, ve emo promotriti
samo postupak dodavanja toaka oko toke loma.
Kod dodavanja toaka oko mjesta opisa postoji ogranienje meusobne udaljenosti izmeu toaka opisa, kako je
to navedeno u poglavlju 3 ove disertacije, pa je kvaliteta opisa loma time ograniena. To je posebno naglaeno
kod opisa s vie varijabli.
Diskontinuitet moemo u opem sluaju opisati nekom krivuljom koja ima lom u toci koja pripada krivulji. Sl.
41 opisuje pretpostavljenu krivulju s diskontinuitetom u toci L. Ta krivulja opisuje klin koji se sastoji od 2
grane odreene dijelovima jedinine krunice, spojene u toci loma L pod nekim kutem. Taj kut tvore 2 pravca
tangenti iji kutevi nagiba moraju biti razliiti.

Radi karakteristika globalnog, analitikog opisa tokama i u jednom i u drugom sluaju dolazi do oscilacija opisa
oko zadanih toaka N x
i
, , 1 , K . Da bi se eliminirale neeljene oscilacije, potrebno je u interpolacijski problem
ukljuiti dodatne informacije o obliku koji se opisuje. Za razliku od prije spomenutih parametarskih NURB
spline metoda, analitika rjeenja opisa loma se najee temelje na ralani opisa, te Hermitteovim metodama.
U ovoj disertaciji e se problem opisa loma rjeavati ukljuivanjem dodatnih toaka opisa uz koritenje
informacija o tangentama i normalama koje se mogu odrediti numerikim metodama.

5.1.2. Rungeov fenomen
Sljedei problem teorije opisivanja je Rugneov fenomen, tj. problem oscilacija rubova opisa. Ovaj fenomen
moe postojati zasebno, a dodatno ga pojaava postojanje diskontinuiteta, kako to pokazuje slika 41, gore,
odnosno vea zakrivljenost na odreenom dijelu opisa, slika 42, dolje.
Problem oscilacija rubova globalnih, analitikih opisa, tj. Rungeov fenomen, se najee rijeava poveanjem
broja toaka oko ruba, [97], pogodnim rasporedom toaka opisa kao to je ebievljev raspored toaka, te
pogodnim vrijednostima lokaliziranih parametara oblika, c, RB funkcija, [98]. Sl. 42, ispod, pokazuje opis
testne, Rungeove funkcije ( ) ( )
1
2
25 1

+ = x x f na rasponu| | 1 , 1 .

Ako se pogledaju svojstva RBF opisa, opisi s = 2 su optimalni opisi koji minimiziraju oscilacije rubova, dok
se kod ostalih opisa, s 2, mogu javiti oscilacije rubova kako je to pokazano u poglavlju 4, pa je ovaj problem
potrebno razmatrati i rijeiti.

119
Ovdje e se taj problem rijeavati dodavanjem toaka oko rubova domene, ali izvan podruja opisa. Takoer e
se izbor toaka opisa vriti preprocesiranjem ulaznog skupa postupkom relativnih odnosa radijusa zakrivljenosti
toaka kako je to pokazano u poglavlju 2.
-1 -0.5 0 0.5 1
-0.5
0
0.5
1
1.5
2
x
y

Sl. 42: Opis Rungeove funkcije Lagrangeovim polinomima za jednoliki raspored toaka opisa uz N = 11
5.1.3. Brodske forme
Dananje brodske forme najee imaju popreni diskontinuitet pri spoju boka i palube, koji se ne moe
dovoljno tono opisati globalnim opisima analitikim funkcijama bez oscilacija oko toke loma ak i kada se
koriste opisi po dijelovima (eng. "piecewise") RB funkcijama, kako pokazuje slika 43, na kojoj je pokazano test
rebro broda za opi teret, opisano s MQ RBF.
0 2 4 6 8
0
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10

Max
MQ RBF, = 1,5, c = 0,01
Neskalirano, N = 29, Ncrt = 2801

- RMSE = 1,68310
-6
(m)
- Maks. pogr. u toci = 4,7010
-11
(m)
- Maks. pogr. = 7,12110
-1
(m)
y/2
z
L

Sl. 43: Globalni opis krmenog rebra broda za opi teret pomou MQ RBF s = 1,5, = 2 i c = 0,01
Vidimo da RBF opis oscilira oko toke loma L, na spoju boka broda s ravnom palubom.

120
Ovdje e se pokazati rezultati opisa odabranim RB funkcijama za = 2 i = 1, koje pokazuju tablice u
Dodatku F. Prorauni testnog rebra broda za opi teret su izvreni za razliite glavne, , i pomone eksponente
funkcija, , te razne vrijednosti globalnog parametra oblika c, funkcija. Kod = 2 su izvreni prorauni bez i s
polinomskom preciznou za THS i MQ RBF opise, koji imaju svojstvo rerpodukcije polinoma. Ovdje su
izdvojeni rezultati povoljnih opisa RB funkcijama, tablica 14, ispod, a svi rezultati prorauna su prikazani u
Dodatku F.

Tab. 14: Opis testnog rebra broda za prijevoz opeg tereta povoljnim RBF opisima
Bez polinoma S polinomom
Tip RBF c
RMSE Err
max
1/cond(H) Ocjena RMSE Err
max
Ocjena
1,5 0,01 2 1,68310
-6
7,12110
-1
2,23710
-10
"zakriv." 3,16510
-9
7,08610
-1
"zakriv."
1,5 0,01 1 5,21910
-12
2,98410
-1
2,04710
-5

"zakriv.",
"osc. bulb"

2,5 0,01 1 1,56210
-7
6,50910
-1
2,93510
-9

"zakriv."
"osc. bulb"

MQ
3 0,01 1 5,52310
-6
7,12810
-1
5,39510
-11

"zakriv."
"osc. bulb"

Gauss 3 4 1 1,60310
-7
7,09710
-1
9,93610
-10
"zakriv."
2 1 3,41310
-9
5,24710
-1
3,08310
-8

"zakriv."
"osc. bulb"
1,26210
-10
5,16810
-1

"zakriv."
"osc. bulb"
THS
4 1 1,19610
-3
8,17110
-1
2,40610
-12

"zakriv."
"osc. bulb"
1,95610
-7
8,16110
-1

"zakriv."
"osc. bulb"
1,5 0,01 1 3,93910
-11
3,36710
-1
6,06610
-7

"zakriv."
"osc. bulb"

2,5 0,01 1 3,69310
-7
6,32510
-1
1,93710
-9

"zakriv."
"osc. bulb"

PRBF
3 0,01 1 4,69810
-6
7,15510
-1
2,53310
-10
"zakriv."

Prema rezultatima prorauna prikazanim u tablici 14 se zakljuiti sljedee:
Rezultati prorauna RBF opisa s = 2, s polinomskom preciznou (70) i bez nje ne razlikuju se puno po
veliini u interesantnom podruju tonosti, pa je utjecaj polinomske preciznosti ovdje zanemariv.
eljeni glatki opis krivulje rebra ali uz oscilaciju kod malog razmaka toaka na prijelazu s bulba na dno
rebra je dobijen kod MQ RBF za = 2 i = 1,5, te za = 1 s = 1,5, = 2,5 i = 3, uz c = 0,01;
te kod THS RBF za = 2 i = 4.
eljeni glatki opis bez oscilacije na prijelazu s bulba na dno rebra je dobijen za MQ RBF za = 1, uz
= 3 i c = 0,01, te kod Gaussove RBF uz = 3 i c = 4.
Za MQ RBF je openito poeljna manja vrijednost globalnog parametra oblika koja tei u 0, c 0.
Za Gaussove RBF je openito poeljna vea vrijednost globalnog parametra oblika koja tei u
beskonanost, c .

121
CSRBF opisi ne osciliraju oko diskontinuiteta u obliku Lagrangeovih polinoma, pa nisu pogodni za ELP
postupak,
Reciprone vrijednosti uvjetnih brojeva normi su visoke, u odnosu na povoljne vrijednosti blizu 1.

RBF opisi s = 2 nemaju oscilaciju rubova, pa je za njih potrebno rijeiti jedino problem oscilacije oko toke
loma. Ako se koriste RBF s 2 oscilacije rubova su mogue, pa je potrebno obratiti panju na taj problem.

5.2. MATEMATSKI OPIS DISKONTINUITETA
5.2.1. Openito
Diskontinuitet se moe definirati kao prekid unutar raspona dimenzija objekta kod kojeg imamo prekid svih C
kontinuiranosti uz zadravanje G
0
kontinuiteta, tj. kao singularitet u nekoj toci L. Matematski gledano, u toci
loma funkcija opisa ( ) x f ima razliite derivacije krivulje/plohe s razliitih strana loma. Sl. 44 pokazuje openiti
sluaj loma krivulje s 2 grane, lijevom, G
L
, i desnom, G
D
, tangentama t
L
i t
D
, normalama n
L
i n
D
, te radiusima
zakrivljenosti R
L
i R
D
, s centrima C
L
i C
D
.
Ako promotrimo analitiku funkciju po dijelovima ( ) | | b a x f , za koju smo pretpostavili da je
diskontinuirana u toci L x = , vidimo da vrijedi:
( )
( )
( )
+
= =

=
+ + +
+

L x f f f
L x f f
L x f f f
x f
n
L L L
L L
n
L L L
za , , , ,
za ,
za , , , ,
' ' '
' ' '
L
L
(96)

( ) n
- L
' '
- L
'
- L
- L
f
f
f
f
M
( ) n
L
' '
L
'
L
L
f
f
f
f
+
+
+
+
M

Sl. 44: Matematski opis diskontinuiteta krivulje

122
U sluaju rubova imamo situaciju kod koje vrijednosti derivacija sa strane izvan podruja definicije objekta nisu
odreene. Kako je pokazano u poglavlju 2, i energija opisa na rubovima je zbog toga neodreena, pa je potrebno
reducirati je ili proirenjem podruja opisa ili minimiziranjem linearizacijom.

Kao mjere tonosti opisa definiraju se globalna i lokalna pogreka opisa Err
max
i Err, za odabrani broj toaka
opisa N kao:
( )
P i j i ij
N i x f y , , 1 Err K = = ,
(97)
i
( )
i
Err max Err
max
=
(98)
gdje je: N
P
broj toaka poopenja opisa.
Broj toaka za crtanje N
crt
jednak je broju toaka poopenja opisa
P
N .

Ekstremi se kod opisa analitikim funkcijama izmijenjuju, te njihov broj ovisi o razmaku izmeu toaka opisa
kako e to biti pokazano dalje u tekstu.

Dakle, za neku toku loma L imamo iste vrijednosti funkcije s obje strane loma, te razliite derivacije s jedne i
druge strane loma. Takva singularna toka izaziva oscilacije oko toke loma radi prekida C kontinuiranosti, to
rezultira promjenom ekstrema od lokalnog minimuma prema lokalnom maksimumu, razliito od oscilacija bez
loma, s promjenom ritma izmjene ekstrema oko toke loma L, kako pokazuje slika 41, gore. Zavisno da li
imamo konkavni ili konveksni prikaz imamo lokalne minimume, odnosno maksimume oko toke loma. Za
konkavni problem vrijedi:
( )
( )
+ = <
+ = >
=
maksimumi - 1 - , , 1 , 1, - , , 4 , 2 , 0 : sup
minimumi - , , 2 , 2 , , 3 , 1 , 0 : sup
: 0
' '
' '
'
n n n i f f
n n n i f f
f
L L i i
L L i i
i
K K
K K

(99)
gdje je: n broj ekstrema

Oko toke loma, s obje starne se poveava broj i amplituda oscilacija, pa je njih potrebno smanjiti ili ponititi.
= <
= >
=
maksimumi - 1 , , 4 , 2 , 0
minimumi - , , 3 , 1 , 0
: 0
' '
' '
'
n j f
n i f
f
i
i
i
K
K

(100)

Da bi se lom mogao opisati sa eljenom pogrekom pritom je potrebno dodati dodatne toke ili blizu toke loma
da bi se izvrilo lokalno ponitavanje oscilacije ili izvriti translaciju opisa ralanjivanjem loma u 2 toke.

123
5.2.2. Opis RB funkcijama
Prema definiciji, radijalne bazne funkcije su beskonano glatke uz C
kontinuiranost ili glatke po dijelovima

opisa (eng. piecewise) uz C
n
kontinuiranost, gdje je n < . Beskonano glatke RB funkcije su:
Gaussove funkcije,
2D Tankostijeni splineovi,
Multikvadratne funkcije.

RB funkcije glatke po dijelovima su:
Funkcije radijalnih potencija,
Polinomske RBF.

Funkcije s kompaktnom podrkom:
Wendlandove funkcije,
Buchmannove funkcije.

Ako usporeujemo RB funkcije prema glatkosti, po dijelovima glatke RB funkcije su najpogodnije za opisivanje
formi promjenjivih zakrivljenosti, pa tako i diskontinuiteta oblika. U proraunu e se ostaviti samo slobodni
globalni parametar oblika funkcija c, pa e se u proraunu traiti njegove pogodne vrijednosti. Takoer e se
traiti pogodne vrijednosti glavnog i pomonog eksponenta funkcija, i , kao to e biti pokazano u narednim
podpoglavljima.
Kada c , za dvodimenzijske probleme, prema [99] i [45], Lagrangeovi polinomi imaju svojstvo graninih
funkcija analitikog RBF opisa, te u sluaju skaliranih Gaussovih RBF opis konvergira prema de Boor/Ronovoj
"najmanjoj" (eng. "the least") polinomskoj interpolaciji, [100]. (Objanjenje: to rjeenje je najmanjeg stupnja
polinoma, te je dualno prema svim ostalim rjeenjima najmanjeg stupnja.). Stoga e se ovdje razmatranje
konvergencije i svojstava opisa RB funkcijama kod primjene postupka elastinog pomaka promotriti
usporedbom s Lagrangeovim polinomima.

Prema navedenom, RBF ovise o globalnom parametru c, te se moe pisati:
( ) ( )
=
=
N
j
j j
c x x w c x f
1
; ;
(101)

Pripadan izraz za RBF kod translacije ELP postupkom se prema izrazima (45) i (101) moe pisati kao:
( ) ( )
=
=
N
j
j j
y x c x x w c x f
1
; ; ;
(102)

124
5.2.3. Opis brodskih formi
Kod brodskih formi se javljaju razni tipovi lomova, te moemo definirati dvodimenzionalni lom forme unutar
raspona, trodimenzionalni lom kod kojeg dolazi do spajanja vie lomova, te jednodimenzionalni lom, tj. rub
objekta. Meutim, sve ove tipove lomova moemo svesti na dvodimenzionalne lomove, jer se trodimenzionalni
lom moe jednostavno rastaviti na vie dvodimenzionalnih. Rubovi objekta se takoer mogu promatrati kao
diskontinuitet s beskonanim prekidom s jedne strane objekta, ime se definira unutranja i vanjska strana
objekta, pa se i ovaj lom moe promatrati kao dvodimenzionalan.
Diskontinuiteti su na brodskim formama uobiajeni na spoju boka i palube, kod izvedbe brizgobrana i uzdunih
strujnih vodilica, na statvama i kod izvedbe transoma.

Kao primjer graninog opisa e se ovdje razmotriti opis klina s ravnim granama razmaknutim kutem od 90 na
rasponu | | 1 , 1 , prikazan na slici 45, kao sluaj opisa suprotan od opisa klina s granama definiranim dijelovima
jedinine krunice.
-1 -0.5 0 0.5 1
-2
-1.5
-1
-0.5
0
0.5
1
1.5
x
y
L

-1 -0.5 0 0.5 1
-1.6
-1.4
-1.2
-1
-0.8
-0.6
-0.4
-0.2
0
0.2
0.4
x
E
r
r
L

0 20 40 60
10
-5
10
0
10
5
10
10
10
15
N
l
o
g
(
|
E
r
r
|
)

0 20 40 60
10
-5
10
0
10
5
10
10
10
15
N
l
o
g
(
|
E
r
r
|
)

Sl. 45: Opis loma odreenog pravcima Lagrangeovim polinomima za N = 11

125
Vidimo da pogreka opisa, za razliku od opisa dijela krunice, za pojedine raspone divergira nakon odreenog
broja toaka opisa, te se toka minimalne pogreke pojedinog raspona| |
1
,
+ i i
x x pomie prema veem broju
toaka, slino opisu klina s granama koje su dijelovi jedinine krunice. Meutim, minimalna vrijednost se
nikada ne sputa ispod traene vrijednosti od 10
-4
. Kako su grane loma definirane pravcima, sredite
zakrivljenosti toaka se nalazi u beskonanosti, pa nije mogue odrediti ih i koristiti za proraun. Tj., potrebno je
pretpostaviti radijus zakrivljenosti po kojima e se dodavati dodatne toke.
U tu svrhu e se izraditi dijagram raspodjele pogreke Err
max
opisa ravnog klina proirenog elastinim pomakom
po krunici za razliiti broj dodanih toaka N
dod
, na pojedinom razmaku izmeu toaka, r. Rezultati su dobiveni
razmicanjem grana loma uz promjenjivi radijus R, te dodavanjem meutoaka N
dod
.
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
-3
-2
-1
0
r
l
o
g
(
|
E
r
r
|
)

Klin - Pravci
N
dod
=1
N
dod
=2
N
dod
=3
N
dod
=4
N
dod
=5
N
dod
=6
N
dod
=7
N
dod
=8
N
dod
=9
N
dod
=10

Sl. 46: Dijagram ( ) ( )
dod
N r f , Err log =

Sl. 46, gore, pokazuje ovisnost pogreke opisa ( ) Err log o broju dodanih toaka po krunici N
dod
na pojedinim
rasponima | |
1
,
+ i i
x x izmeu toaka 10 , , 1 , = =
dod i
N i r K , klina s ravnim granama. Linija oznaena
podebljanom plavom bojom pokazuje raspodjelu pogreke ( ) Err log opisa po rasponima r izmeu toaka na
poetku, bez dodanih toaka, dok podebljana zelena linija pokazuje pogreku s 10 dodanih toaka. Vidimo da
raspodjela promjene pogreke s dodanim tokama nije jednolika ve promjeniva, te je kao najefikasnija s
obzirom na opis na cijelom rasponu odabrana vrijednost s N
dod
= 5 toaka. Isto kao i kod opisa raspodjele
pogreke po rasponu, ni ovdje nije mogue odrediti neku funkcijsku ovisnost pogreke opisa o broju toaka opisa
N i N
dod
, pa e se ovaj sluaj uzeti kao granini, zajedno s klinom definiranim granama u obliku krunice. Svi
drugi sluajevi e se promatrati unutar ova 2 granina sluaja.

126
5.2.4. Provjera rezultata opisa RB funkcijama, ELP postupkom
Provjera rezultata opisivanja diskontinuiteta RBF opisom koritenjem ELP postupka su izvreni proraunom 2D
testnog, krmenog rebra broda za prijevoz opeg tereta ve koritenog u podpoglavlju 4.1.3, za odabrane
parametre i tipove RBF. Prorauni su izvedeni za postupak ELP s translacijom po pravcu koji opisuje bok
testnog rebra, te prema zajednikom sreditu zakrivljenosti, kako je pokazano u tablicama 15 i 16.
5.2.4.1. Opis testnog rebra s prelukom, ELP postupkom
Kako je opisano prije u tekstu, ELP postupak se moe izvoditi na nekoliko naina, a ovdje su odabrani postupci
translacije i pomaka po krunici. Opis testnog rebra s prelukom e se izvesti na ova 2 naina i usporediti
rezultati.

ELP, translacija
Tab. 15: Opis testnog rebra ELP postupkom samo s translacijom

Vidimo da su najbolji rezultati opisa testnog rebra s prelukom postignuti za PRBF s = 3 i c = 0,01, uz
tonost opisa
4
10 189 , 2 RMSE
-
= i
4
max
10 426 , 1 Err
-
= , uz oscilacije uz toku loma koje se nastavljaju po
ravnom dijelu boka. Dobar opis je postignut i za PRBF s = 1,5, ali uz oscilacije blizu bulba radi malog
razmaka izmeu toaka opisa. Za opis s Gaussovom RBF za = 3 i c = 4 je takoer postignut dobar opis
probnog rebra, ali uz oscilaciju ruba, pa je taj problem potrebno rjeiti, kao i oscilacije ravnog dijela opisa.

Takoer, vidimo da je broj toaka koji je potrebno dodati za rjeavanje problema oscilacija rubova jednak
N
dod
= 5, dok se za N
dod
= 10 dobiva lokalna tonost ili priblino zahtjevana tonost opisa.
dod
N
3 4 5 10
Tip RBF
c
RMSE Err
max
RMSE Err
max
RMSE Err
max
RMSE Err
max
Ocjena

2 =
1,5 0,01 6,20410
-7
1,36710
-2
9,61210
-6
3,65810
-3
3,83410
-5
1,10410
-3
3,35610
-4
2,26710
-4
"osc. bulb"
MQ
2,5 0,01 6,08710
-1
- 3,791 - 1,45710
1
- 3,26310
2
- -

1 =
1,5 0,01 1,62710
-11
4,89410
-3
4,86410
-11
3,27210
-3
8,89810
-11
2,37510
-3
1,10610
-10
1,13310
-3
"skok bulb"
2,5 0,01 6,04810
-7
6,84710
-3
7,29610
-7
1,83810
-3
8,45610
-8
2,34410
-4
7,03310
-7
7,74510
-5
"skok bulb"
MQ
3 0,01 2,01510
-6
1,37910
-2
1,01110
-5
3,69210
-3
8,05710
-5
1,05810
-3
4,80710
-4
3,19810
-4
"skok bulb"
Gauss
3 4 1,09310
-7
9,89810
-3
6,30010
-7
1,16210
-1
1,06510
-6
6,21610
-3
1,44010
-8
5,15110
-3
"osc. rub"
THS
2 1 2,11510
-8
2,20110
-3
3,23510
-8
2,10210
-3
6,10710
-9
1,34010
-3
3,69710
-8
6,24910
-4
"osc. bulb"
1,5 0,01 2,81110
-11
4,21410
-3
6,88510
-11
2,87110
-3
1,29710
-11
2,08110
-3
1,13110
-10
9,93010
-4
"osc. bulb"
2,5 0,01 2,64910
-7
5,62310
-3
7,07510
-7
1,57310
-3
1,76110
-7
2,22310
-4
1,80610
-6
8,86710
-5
"osc. bulb"
PRBF
3 0,01 9,06310
-6
1,36710
-2
7,28610
-5
3,73410
-3
1,11610
-4
8,92610
-4
2,18910
-4
1,42610
-4
"zakriv."

127

Sl. 47: Opis probnog rebra broda za opi teret s PRBF s = 3 i c = 0,01, koritenjem ELP postupka s
translacijom, s N
dod
= 10 dodatnih toaka

Openito, moe se zakljuiti da se postupkom Elastinog pomaka samo translacijom moe postii eljena
globalna i lokalna tonost opisa primjenom PRBF i Gaussove RBF s = 3. Dodatno e se dalje jo ispitati i
opcije PRBF s = 1,5 i = 2,5 radi povoljnih rezultata prorauna.

b) ELP, pomak po krunici
Postupak elastinog pomaka po krunici e se izvesti dvojako: ravnomjernim rasporedom toaka, te
ebievljevim rasporedom toaka.
Iz rezultata koje prikazuju tablice 16 i 17, te slike 47 i 48 vidljivo je da se primjenom ELP postupka s pomakom
po krunici dobivaju neto loiji rezultati prorauna, nego kod ELP postupka s translacijom. Vidi se da je i ovdje
najbolji rezultat opisa testnog rebra s prelukom postignuti za PRBF s = 3 i c = 0,01, s ebievljevim
rasporedom toaka, uz tonost opisa
4
10 754 , 1 RMSE
-
= i
4
max
10 916 , 9 Err
-
= , te uz oscilacije uz toku
loma koje se nastavljaju po ravnom dijelu boka, kao i kod postupka s translacijom.


128
Tab. 16: Opis testnog rebra ELP postupkom, pomakom po krunici, s ravnomjernim rasporedom toaka

Tab. 17: Opis testnog rebra ELP postupkom, pomakom po krunici, s ebievljevim rasporedom toaka

N
dod

3 4 5 10
Tip
RBF
c
RMSE Err
max
RMSE Err
max
RMSE Err
max
RMSE Err
max
Ocjena
MQ = 2
1,5 0,01 9,61510
-7
3,64410
-3
6,76810
-6
4,80510
-3
3,18810
-5
1,98510
-3
2,24810
-4
1,30910
-3
"osc. bulb"
MQ = 1
1,5 0,01 1,55310
-11
1,01010
-2
4,28910
-11
7,35110
-3
7,29710
-11
5,77810
-3
9,60110
-11
4,10310
-3
"skok bulb"
2,5 0,01 4,58010
-7
1,35210
-3
5,26310
-7
4,16910
-3
7,04210
-8
2,65710
-3
4,69810
-7
1,36810
-3
"skok bulb"
Gauss 3 4 3,15710
-8
1,34510
-2
1,00610
-6
1,50410
-1
8,06110
-7
8,56810
-3
3,69910
-9
6,75010
-3
"osc. rub"
THS 2 1 1,58310
-8
7,15710
-3
2,35310
-8
4,51910
-4
2,87510
-9
1,71710
-2
1,60210
-8
7,19810
-3
"osc. bulb"
PRBF 1,5 0,01 2,51910
-11
9,39910
-3
5,80310
-11
6,86110
-3
1,06210
-11
5,40210
-3
7,63410
-11
3,72310
-3
"osc. bulb"
2,5 0,01 2,00410
-7
1,99610
-3
5,11810
-7
4,11410
-3
7,71010
-8
2,76810
-3
1,01710
-6
1,53210
-3
"osc. bulb"
3 0,01 7,65810
-6
3,60210
-3
5,44610
-5
4,85410
-3
7,55210
-5
2,07410
-3
9,91210
-5
1,18710
-3
"zakriv."
N
dod

3 4 5 10
Tip
RBF
c
RMSE Err
max
RMSE Err
max
RMSE Err
max
RMSE Err
max
Ocjena
MQ
= 2
1,5 0,01 2,97110
-7
1,85810
-3
2,81710
-6
2,99810
-3
5,13310
-5
1,65310
-3
1,63210
-4
9,76210
-4
"osc. bulb"
MQ
= 1
1,5 0,01 2,61810
-12
1,01510
-2
3,84810
-11
7,27210
-3
5,17210
-11
5,65610
-3
4,54710
-11
4,10410
-3
"skok bulb"
2,5 0,01 4,93410
-7
3,23110
-3
3,43110
-7
3,12410
-3
2,27310
-7
2,25810
-3
2,49510
-7
1,32810
-3
"skok bulb"
Gauss 3 4 3,15710
-8
1,34510
-2
1,00610
-6
1,50410
-1
8,06110
-7
8,56810
-3
3,69910
-9
6,75010
-3
"osc. rub"
THS 2 1 1,58310
-8
7,15710
-3
2,35310
-8
4,51910
-4
2,87510
-9
1,71710
-2
1,60210
-8
7,19810
-3
"osc. bulb"
PRBF 1,5 0,01 9,94510
-12
9,56210
-3
2,73610
-11
6,78110
-3
3,53510
-11
5,25210
-3
8,25110
-11
3,72410
-3
"osc. bulb"
2,5 0,01 2,44210
-7
3,98410
-3
7,37910
-7
3,17810
-3
1,44110
-7
2,37510
-3
1,27110
-8
1,53210
-3
"osc. bulb"
3 0,01 8,17810
-6
1,81610
-3
7,75910
-5
3,06610
-3
1,13810
-4
1,78710
-3
1,75410
-4
9,91610
-4
"zakriv."

129
6.194 6.196 6.198 6.2 6.202 6.204 6.206
7
7.5
8
8.5
9
y/2
z
-6 -4 -2 0 2 4 6 8
0
5
10
15
Max
PRBF, = 3,0; c = 0,01
N
crt
= 3801, Neskalirano,
N = 29, N
dod
=10, po krunici

- RMSE = 9,91210
-5

-4
(m)
- Maks. pogr. = 1,18710
-3
(m)
z
y/2

0 1 2 3 4
0.5
1
1.5
2
2.5
3
y/2
z

Sl. 48: Opis testnog rebra br. 1, s PRBF s = 3 i c = 0,01, koritenjem ELP postupka s pomakom po krunici,
s 10 =
dod
N dodatnih toaka, te prikazanim poveanjem podruja loma i bulba rebra

Rezultati prorauna za ELP s pomakom po krunici s ravnomjernim rasporedom toaka i s ebievljevim
tokama su priblino istog reda tonosti za brodsko rebro s prelukom.

Openito gledano, ELP postupak s translacijom i ELP s pomakom po krunici imaju priblino jednak red
veliine pogreaka, ali je postupak s translacijom neto toniji uz osnovnu prednost u jednostavnosti primjene, pa
se za opis rebra s prelukom preporua ovaj ELP postupak opisa. Razlog tome je prije naveden problem
analitikog opisivanja dijelova krivulje iji se kut nagiba tangente pribliava kutu do 90. Poboljanje opisa se
moe postii rotacijom ulaznih toaka za neki kut, kako je to opisano u poglavlju 4, ali to ne bi smanjilo
oscilacije oko toke loma, pa se taj postupak ovdje nee izvesti.

5.2.4.2. Opis testnog rebra s prelukom i lomom ELP postupkom
Osim testnog rebra br. 1 s prelukom, ispitat e se i probno rebro jednog broda za prijevoz auta i kamiona koje uz
preluk ima i boni lom. Kao probno rebro je odabrano jedno krmeno rebro s bulbom, u Dodatku A.2). Rezultati
su pokazani za RBF opise za odabrane tipove funkcija i parametre prema prethodnom podpoglavlju, proraunom
uz ELP postupak translacijom i pomakom po krunici.


130
a) ELP, translacija
15.549 15.55 15.551
23
24
25
26
27
28
29
Max
y/2
z
0 5 10 15
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
Max
PRBF, = 3,0, c = 2,11

- RMSE = 2,81110
-4

-4
(m)
- Maks. pogr. = 3.91510
-4
(m)
y/2
z

15.5495 15.55 15.5505
10
11
12
13
14
15
16
17
y/2
z
Sl. 49: Globalni opis testnog rebra 2 s bonim lomom PRB funkcijom s = 3, c = 2,11, ELP postupkom
translacijom s N
dod
= 10 dodanih toaka po lomu

Tab. 18: Opis testnog rebra s lomom ELP postupkom s translacijom
N
dod

3 4 5 10
Tip
RBF
c
RMSE Err
max
RMSE Err
max
RMSE Err
max
RMSE Err
max

Ocjena

= 2
MQ
1,5 0,01 6,74310
-3
3,83210
-2
8,73210
-2
1,62310
-1
1,01510
-1
1,71410
-1
2,35310
-1
3,37110
-1
"pomak"

= 1
1,5 0,01 3,68610
-8
4,10710
-2
3,75210
-8
2,83910
-2
8,18910
-9
2,07510
-2
3,35210
-8
6,89310
-2
"zakriv."
2,5 0,01 2,92110
-3
3,08410
-2
1,95810
-3
8,11210
-3
4,50310
-4
1,03610
-2
4,87610
-3
7,14810
-3
"zakriv."
MQ
3 0,01 6,21410
-2
1,32910
-1
5,92610
-3
1,69710
-2
9,67010
-2
1,64610
-1
1,99610
-1
2,85910
-1
"pomak"
3 4 4,67410
-10
1,76510
0
7,67710
-9
1,75710
0
1,19310
-8
4,87210
0
1,14110
-8
1,49610
0
"osc."
Gauss
20 6,31910
-4
3,94910
-2
5,16710
-4
1,08110
-2
1,90610
-4
2,90610
-3
2,01710
-3
2,01610
-3
"zakriv."
THS 2 1 8,34410
-6
4,40510
-2
1,84610
-5
2,86810
-2
3,54010
-5
2,04510
-2
1,59910
-4
6,41910
-2
" zakriv."
1,5 0,01 6,08610
-9
4,09810
-2
4,61110
-8
2,83110
-2
1,37910
-8
2,06910
-2
1,22610
-7
6,87110
-3
"zakriv."
2,5 0,01 1,02510
-3
2,62710
-2
6,85810
-4
1,29210
-2
2,26410
-4
9,67210
-3
3,70310
-3
5,42810
-3
"zakriv." PRBF
3 0,01 1,02610
-2
4,38610
-2
1,64810
-2
3,38810
-2
1,47210
-1
2,48710
-1
2,13710
-1
3,06310
-1
"pomak"

131
Iz rezultata tablice 18, gore, vidljivo je da nijedna RB funkcija i odabir parametara ne daje opis zahtjevane
lokalne tonosti. Meutim, za PRB funkcije s cjelobrojnim eksponentima ne vrijedi pravilna raspodjela tonosti
opisa RMSE, pa je potrebno provjeriti pripadni dijagram osjetljivosti PRB funkcije za glavni eksponent
funkcije = 3.
Tab. 19: PRBF s = 3 uz parametre oblika c koji daju minimalne vrijednosti RMSE
0 2 4 6 8 10
10
-4
10
-3
10
-2
10
-1
10
0
c
R
M
S
E

Sl. 50: Dijagram osjetljivosti opisa testnog rebra br. 2 opisanog s PRBF, uz = 3, ELP postupkom uz
translaciju s N
dod
= 10

Nakon izrade dijagrama osjetljivosti za PRBF uz = 3 i razne N
dod
, vidi se da za N
dod
= 10, s c = 2,11 dobiva
se priblino eljena lokaln tonost opisa od RMSE = 3,91510
-4
.

b) ELP, pomak po krunici
Tab. 20: Opis testnog rebra s lomom ELP postupkom pomakom po krunici uz ebievljeve toke
Kao i kod ELP postupka s translacijom, rezultati prorauna RB funkcijama ELP postupkom s pomakom po
krunici takoer ne daju zadovoljavajue rezultate lokalne tonosti, pa e se i ovdje odrediti dijagram
senzitivnosti PRB funkcije za glavni eksponent funkcije = 3.
N
dod
3 4 5 10
c 4,26 3,23 1,77 2,11
RMSE 2,88310
-4
1,80910
-4
1,56110
-4
2,81110
-4

Err
max
3,90710
-2
1,07810
-2
3,08510
-3
3,91510
-4

N
dod
3 4 5 10
Tip
RBF
c
RMSE Err
max
RMSE Err
max
RMSE Err
max
RMSE Err
max

Ocjena
1,5 0,01 8,45510
-10
4,03110
-2
5,07910
-8
2,77010
-2
3,59410
-8
2,06510
-2
2,75310
-8
8,21410
-3
"osc."
2,5 0,01 4,44010
-3
1,74110
-2
8,22010
-6
1,04410
-2
8,70110
-3
2,17510
-2
4,98110
-4
3,08410
-3
"osc."
MQ
3 0,01 3,46510
-1
6,17010
-1
2,60910
-2
5,21710
-2
3,47010
-1
5,75910
-1
9,73610
-1
1,372 "pomak"
Gauss 3 20 1,16110
-4
2,95610
-2
4,74210
-4
7,31510
-3
7,84310
-4
3,61810
-3
6,96010
-5
3,41510
-3
"osc."
1,5 0,01 3,35710
-8
3,99310
-2
2,31010
-8
2,74210
-2
3,48010
-8
2,04110
-2
2,37910
-8
8,05910
-3
"zakriv."
2,5 0,01 4,90510
-3
1,30010
-2
3,98110
-4
1,02510
-2
4,38810
-3
7,63310
-3
6,33310
-3
1,09310
-2
"zakriv."
PRBF
3 0,01 2,61810
-1
4,65910
-1
1,81410
-1
3,11610
-1
2,49010
-1
4,13810
-1
2,87010
-1
4,04710
-1
"pomak"

132
Tab. 21: PRBF uz = 3 i parametre oblika c koji daju minimalne vrijednosti RMSE
N
dod
3 4 5 10
c 9,91 8,41 3,46 0,93
RMSE 9,95810
-5
4,55210
-4
3,87310
-4
5,67410
-4

max
Err 2,93910
-2
6,66210
-3
2,66710
-3
8,47410
-4

0 2 4 6 8 10
10
-4
10
-3
10
-2
10
-1
10
0
10
1
c
R
M
S
E

Sl. 51: Dijagram osjetljivosti opisa probnog rebra s lomom i prelukom s PRBF uz = 3, c = 0,01, postupkom
ELP s pomakom po krunici, s N
dod
= 10 dodanih toaka po diskontinuitetu

15.549 15.55 15.551 15.552
26
26.5
27
27.5
28
28.5
29
29.5
y/2
z

-5 0 5 10 15 20 25
0
5
10
15
20
25
30
35
40
45
Max
PRBF, = 3,0; c = 0,93
Neskalirano, N = 39, N
dod
=20,
Ncrt = 5801, po krunici

- RMSE = 5,67410
-4

- Max. Point Error = 1,104 10
-3
(m)
- Max. Error = 8,474 10
-4
(m)
y/2
z

15.548 15.549 15.55 15.551 15.552 15.553
10
10.5
11
11.5
12
12.5
y/2
z

Sl. 52: Globalni opis probnog, testnog rebra 2, PRB funkcijom s = 3 i 93 , 0 = c , ELP postupkom pomakom
po krunici s N
dod
= 10 dodanih toaka po lomu

133
5.2.4.3. Zakljuak primjene ELP postupka kod opisa diskontinuiteta RB
funkcijama
Iz rezultata prikazanih prorauna za probna rebra s prelukom i rebro s lomom se moe zakljuiti da je primjenom
globalnih RBF opisa diskontinuiteta ELP postupcima mogue poboljanje lokalne tonosti opisa za nekoliko
redova veliine, s vrijednosti od priblino 10
-1
na vrijednosti blizu zahtjevanih 10
-4
. Pritom ELP postupak
translacijom daje neto bolje rezultate lokalne tonosti od postupka pomaka po krunici radi nedostatka opisa
dijelova rebra iji se kut nagiba tangente pribliava kutu od 90. Usporedbom vie tipova RB funkcija se moglo
zakljuiti da su najpovoljnije funkcije PRBF i Gaussova RBF s = 3, dok MQRBF daje dobre rezultate, ali
pokazuje efekt oscilacija kod smanjene udaljenosti toaka ulaznog skupa.

Sve navedene funkcije ipak osciliraju oko toaka loma, te ELP postupkom nije mogue nadzirati ponaanje opisa
u blizini loma. Nadalje, zahtjevano poveanje broja toaka moe biti zahtjevno sa stajalita raunalnog
procesorskog vremena, naroito kod eventualnih 3D primjena kod kojih se broj toaka koje je potrebno dodati
moe znaajno uveati. Iz navedenih razloga se moe izvesti zakljuak da je potrebno odrediti drukiji postupak
rjeavanja problema globalnog opisa diskontinuiteta analitikim funkcijama kojim e se moi kontrolirati
ponaanje opisa oko toaka loma.

To e se uiniti primjenom kompozicije radijalnih osnovnih funkcija s gustim opisom diskontinuiteta u
narednom podpoglavlju.

5.3. KOMPOZICIJA RB FUNKCIJA
5.3.1. Openito
Iz prikazanog opisivanja rebra s diskontinuitetima pomou RBF opisa ELP postupkom razmatranog u
prethodnom poglavlju se vidi da je teko postii zahtjevanu lokalnu tonost opisa od
4
max
10 1 Err
-
= radi
oscilacija opisa blizu toaka loma, tj. nemogunosti kontrole derivacija krivulje u blizini diskontinuiteta.
Hermitteova RBF interpolacija, postavljena na nain opisan u [81] i [39], takoer ne daje odgovarajue rezultate
kod primjene na jako zakrivljenu brodsku formu, tj. nije mogue ostvariti kontrolu derivacija u toci loma.

Problem Gibbsovog fenomena je razmatran i u radu [101], gdje je primjenjen postupak adaptivne, lokalne
aproksimacije, te razmatrana svojstva globalnog RBF opisa u blizini 2D diskontinuiteta u ovisnosti o parametru
oblika RB funkcija, uz razdvajanje loma u dvije grane. Ovdje e se takoer primjeniti postupak razdvajanja
diskontinuteta u dvije grane kako je to opisano u prethodnom podpoglavlju i prikazano na slici 44, koja pokazuje
razliite derivacije krivulje s razliitih strana loma. U svrhu smanjenja oscilacija i kontrole pripadnih derivacija
obje grane loma e se gusto postaviti dodatne toke oko toke loma vrlo malog razmaka uz 0 , tj. lom e

134
se opisati gustim rasporedom toaka, te linearnom PRB funkcijom kako je to opisano u poglavlju 4 koja
predstavlja prirodan opis pravca.

Osnovni problemi takvog opisa su vezani za pogoranu konvergenciju kod smanjenja udaljenosti h
min
ulaznih
toaka, opisanog u poglavlju 3, te primjeni razliitih baznih funkcija kod globalne interpolacije upotrebom
lineariziranih RBF oko toke loma te glatkih RBF u ostalom dijelu opisa.

Iz slike 11 koja prikazuje globalnu tonosti opisa polukrunice Lagrangeovim polinomima, moe se vidjeti da
postoji granini broj toaka opisa N
zn
iznad kojeg opis divergira, te stoga postoji ogranienje razmaka toaka
kod opisa standardnim RBF koje se temelje na normi L
2
. U usporedbi sa standardnim RBF, polinomske RBF
imaju poboljanu konvergenciju opisa s obzirom na razmak toaka jer se temelje na normi L
1
.

U ovom potpoglavlju e se pokazati mogunost opisivanja diskontinuiteta radijalnim osnovnim funkcijama, te
mogunost primjene RBF kao metode opisivanja geometrije bez 2 manifolda, kako je to opisano u uvodnom,
prvom poglavlju disertacije.
Za provjeru efikasnosti postupka je odabrano test rebro br. 2, s diskontinuitetima oblika i prelukom, ije
opisivanje predstavlja znaajan problem za sve globalne postupke opisivanja geometrije.

5.3.2. Kompozicija RB funkcija
5.3.2.1. Postavke
Kod globalnih opisa krivulja s diskontinuitetima se javlja potreba za koritenjem razliitih baznih funkcija:
glatkih RBF i lineariziranih (pseudo-linearnih) RBF u podruju diskontinuiteta. Upotrebom razliitih RBF
takoer dolazi do oscilacija koje su nepravilne i mogu biti jae od onih kod Gibbsovog fenomena, pa je potrebno
rjeiti taj problem, koji e se ovdje rjeiti primjenom kompatibilnih osnovnih funkcija koje nee izazvati
oscilacije vee od maksimalnih izvan podruja loma. Sibson i Stone su 1991., [102], predloili postupak koji se
temelji na traenju boljih baza za uvjetno pozitivno definirane radijalne bazne funkcije pomou reprodukcijskih
jezgri pripadnih nativnih prostora, a Beatson, Light i Billings su 2000., [103], taj postupak izveli za
poliharmonijske splineove.

Kompatibilnost razliitih RB funkcija treba omoguiti istovremenu primjenu razliitih baznih funkcija kod
globalnog opisa nekog objekta bez nastanka oscilacija.

Ako promotrimo beskonano male dijelie krivulje oko loma l, vidimo da se oni priblino mogu opisati
linearno, pravcem, kako to pokazuje slika 53, dolje. Tj., ulazni skup toaka se moe modificirati dodavanjem
toaka vrlo blizu toke loma L, na udaljenosti l.

135

Sl. 53: Opis diskontinuiteta gusto dodanim tokama i pravcima

Ulazni skup toaka { }
N N NL jL i L
x x x x x x x x , , , , , , , , , , ,
1 1 2 1
K K K K K se sada modificira u
{ }
N N NL NL NL jL jL jL i L L L
x x l x x l x l x x l x x l x x l x x x , , , , , , , , , , , , , , ,
1 1 1 1 2 1
+ + + K K K K K
tj. ulaznom skupu je potrebno dodati toke blizu toke loma L, toke
{ } l x l x l x l x l x l x
NL NL jL jL L L
+ + + , , , , ,
1 1
K K , gdje je: L jL j , , 1 K = =
broj
dodanih toaka oko lomova oblika. Poloaj dodatnih toaka je lako odrediti pomou udaljenosti l od toke loma
po pravcima tangenti t
L
i t
D
grana oko diskontinuiteta.
Stoga se nadalje moe iskoristiti osnovno svojstvo RBF mrea opisivanja krivulja i ploha po dijelovima (eng.
Piecewise). To jest, da bi se lom mogao opisati priblino linearno, infinitezimalno blizu toke loma, potrebno je
dodati toke opisa vrlo blizu singularne toke loma s njegove obje strane, kao to pokazuje slika 53, ili samo s
jedne strane loma, te koristiti linearnu ili pseudo-linearne RB funkcije.

Dodatne toke je potrebno postaviti vrlo blizu toke loma, reda veliine ispod globalne tolerance opisa od 10
-4
(m), to predstavlja problem vezano za problem singularnosti interpolacijske matrice i njene dobre uvjetovanosti,
odnosno njene inverzije, kako je to opisano u poglavlju 3. To je osnovni razlog koji sprjeava rjeenje ovog
problema koritenjem samo jednog tipa RB funkcije. Stoga e se u ovoj disertaciji pokazati rjeenje opisa
diskontinuiteta forme pomou kompatibilnih radijalnih osnovnih funkcija, kod kojih e se osnovna funkcija
koritena za opis objekta, u podruju loma zamijeniti drugom osnovnom funkcijom pogodnom za opisivanje
loma.

Izraz za RBF opis s kompozcijom funkcija se sada moe napisati u obliku:
( ) ( )
s
L
l
l l
N
i
i i
IR x c t x w c t x w x f + =

= =
, ; , ; , ) (
1
2 2
1
1 1

(103)
gdje su: N i , , 1 K = , toke ulaznog skupa, bez dodanih toaka oko diskontinuiteta,
L j , , 1 K = dodane toke ulaznog skupa, oko diskontinuiteta,

136

1
osnovna RB funkcije,

2
RB funkcija koja se koriste za opis diskontinuiteta.
5.3.2.2. Usklaenost funkcija
Kako su oscilacije opisa pravcem najmanje, to je opisivanje podruja oko loma najefikasnije opisati linearno,
odnosno priblino linearno. U poglavlju 4 su razmatrana osnovna svojstva RBF opisa u opisivanju pravca, te
pokazane RB funkcije koje daju dobre rezultate u njegovom opisivanju. Pokazano je da FRP i PRBF imaju
eljeni oblik kao u jednadbi (93), te osim toga, radi apsolutne vrijednosti argumenta funkcije te osnovnog
svojstva RBF opisivanjem po dijelovima, omoguuju opisivanje diskontinuiteta geometrije. U svrhu
izbjegavanja dodatnih oscilacija na spoju lineariziranih dijelova opisa i ostalog opisa potrebno je koristiti
kompatibilne funkcije, tj. funkcije koje meusobno ne izazivaju dodatne oscilacije, te povoljno opisuju ravne
dijelove krivulje. Dodatni uvjet u izboru kompatibilnih funkcija za opis diskontinuiteta jest minimalni dozvoljeni
razmak toaka opisa, koji je ograniavajui faktor i u izboru osnovne RB funkcije i funkcije za opis
diskontinuiteta.

Ovdje e se ispitati svojstva i mogunosti opisa PRBF, Gaussovih i MQRBF funkcija s 1 = u opisivanju
diskontinuiteta krivulje rebra. Standardnom rasporedu toaka su dodane toke blizu lomova, na udaljenosti 10
-4

(m) , samo na boku, to je rezultiralo loijim uvjetnim brojevima, kako to pokazuje donja tablica 22.

Tab. 22: Rezultati prorauna testnog rebra br. 2, kompozicijom RB funkcija s gustim opisom loma, po 1 tokom
sa svake strane oko toke loma, na udaljenosti od 10
-4
(m)
Tip RBF
c
Tip RBF
Linearno

RMSE Err
max
1/cond(H) 1/cond(H) *
1,5 0,01 MQ 0,5 4,52310
-9
1,103 5,47110
-9
5,41910
-9

2,5 0,01 MQ 0,5 3,50110
-4
1,381 3,96210
-12
3,89610
-12
MQ
2,5 0,01 MQ 1 6,40710
-5
2,147 3,96210
-12

3 40 PRBF 1 1,10310
-5
2,69210
-2
1,26310
-13

Gauss
3 40 Gauss 1 5,95410
-4
1,30110
-2
-
1,5 0,01 PRBF 0,5 6,36910
-10
8,89810
-1
1,98810
-7
3,54010
-10

1,5 0,01 PRBF 1 1,42410
-9
1,416 5,19710
-9

2,5 0,01 PRBF 0,5 2,03610
-5
1,164 1,39310
-9
6,54910
-14

2,5 0,01 PRBF 1 9,25110
-5
8,33810
-1
7,27410
-11

3 0,01 PRBF 1 5,25110
-3
1,19610
-2
1,40110
-11
4,70310
-15

PRBF
3 3,08 PRBF 1 1,42410
-4
2,38810
-4
1,39610
-11

* Uvjetni broj funkcije bez kompozicije s drugom RB funkcijom

Iz tablice 22 se moe zakljuiti da su PRB i Gaussova RB funkcije s = 3 prikladne za opis diskontinuiteta.
Pritom, PRB funkcija s = 3 za kompatibilnu funkciju ima PRBF s = 1, tj. pravcem, pa je to najpogodnija
funkcija za opis kompatibilnim funkcijama. Izradom dijagrama osjetljivosti RMSE c dobiva se bolja

137
vrijednost tonosti opisa testnog rebra, za c = 3,08, uz vrijednost
4
10 027 , 2 RMSE

= i
4
max
10 388 , 2 Err

= , to su vrijednosti blizu zahtjevanih globalnih i lokalnih tonosti.
15.5495 15.55 15.5505
27
27.5
28
28.5 Max
y/2
z
0 5 10 15 20
0
5
10
15
20
25
30
Max
Glavna funkcija: PRBF, = 3,0; c = 3,08
Funkcija oko loma: PRBF, = 1,0
Bez skaliranja, N = 39, Ncrt = 4001

- RMSE = 1,42410
-4

- Max. Point Error = 2,02710
-4
(m)
- Max. Error = 2.38810
-4
(m)
y/2
z

15.5495 15.55 15.5505
10
10.5
11
11.5
12
12.5
13
13.5
14
y/2
z

Sl. 54: Opis probnog rebra s lomom i prelukom kompatibilnim PRB funkcijama, uz PRBF s = 3 kao glavnom
funkcijom, te PRBF s = 1 kao funkcijom za opis loma

Slika 54, gore, pokazuje opis testnog rebra 2, s lomom i prelukom, kompozicijom PRB funkcija, uz PRBF s
= 3 kao glavnom funkcijom, te PRBF s 1 = kao funkcijom za opis loma. Vidimo da je PRBF s = 3
prikladna funkcija za gladak opis rebra s diskontinuitetima s njenom kompatibilnom funkcijom PRBF s = 1.
tovie, PRBF s = 1 predstavlja jednadbu pravca, pa prirodno odgovara opisu ravnih dijelova, te
diskontinuiteta.
to se tie uvjetovanosti matrice, ona se za PRBF znaajno poboljava u odnosu na vrijednosti dobijene bez
kompozicije funkcija, kao to to pokazuje tablica 22, ime se ponitava efekt dodanih toaka vrlo blizu toaka
loma.
5.3.2.3. Prirodni opis ravnih dijelova krivulje
Kako je bok broda probnog rebra ravan, tj. pravac, za opis boka broda su dovoljne samo 2 toke, to je prirodan
opis s dovoljnim brojem toaka za opisivanje pravca, kako je to pokazano u poglavlju 4. Stoga e se u ulaznom
skupu toaka izostaviti sve meutoke boka osim gusto dodanih toaka blizu loma i ispitati PRBF opis rebra s
lomom i prelukom postupkom kompatibilne funkcije za tako postavljen skup ulaznih toaka opisa. Pripadni izraz
RBF s kompatibilnim osnovnim funkcijama je:

138
( ) ( )
s
L
l
l l
N
i
i i
IR x c t x w c t x w x f + =

= =
, ; , ; , ) (
1
2 2
1
1
3
1

(104)
gdje vidimo da je funkcija kojom opisujemo glatke dijelove rebra kubini spline, a funkcija kojom opisujemo
ravne dijelove krivulje rebra linearna funkcija. Te funkcije kao argument imaju normu L
1
, tj. apsolutnu
vrijednost razlike x i x
i
,
i
x x .
0 5 10 15
0
5
10
15
20
25
30
Max
Glavna funkcija: PRBF, = 3,0, c = 2,41
Pomocna funkcija: PRBF, = 1.0,
Neskalirani podaci, N = 20, N
P
= 2101
- RMSE = 6,26010
-10
- Maks. Pogr. - tocka = 1,49810
-9
(m)
- Maks. Pogr. - ravno = 2,88910
-7
(m)
y/2 (m)
z

(
m
)

15.5499 15.5499 15.55 15.55 15.5501
0
5
10
15
20
25
30
Max
z

(
m
)
Sl. 55: Opis test-rebra br. 2, s lomom i prelukom, prirodnim opisom kompozicijom RBF funkcija,
uz PRBF s = 3 kao glavnom funkcijom, PRBF s = 1 kao funkcijom za opis loma, te s
tokama oko loma na udaljenosti
4
10
= z , 0 = y

Nakon izvedenog prorauna s PRBF uz = 3 i c = 2,41, te njenom kompatibilnom funkcijom PRBF uz
= 1, dobivaju se sljedee vrijednosti pogreaka kod opisa probnog rebra broda za prijevoz auta i kamiona:
10
10 260 , 6 RMSE

= i
7
max
10 889 , 2 Err

= , uz uvjetni broj
10
10 653 , 1

, koji je reda veliine
prethodno dobijenih vrijednosti bez gustog opisa toke loma.

Vidimo da obje vrijednosti zadovoljavaju kriterije tonosti opisa postavljene u poglavlju 2. Vrijednost lokalne
pogreke opisa Err
max
je znatno ispod zahtjevanih 10
-4
, te je ovime ostvaren zahtjev lokalne tonosti opisivanja
brodskih rebara s diskontinuitetima. Sl. 55, gore, prikazuje prirodni opis rebra s diskontinuitetima kompatibilnim
PRBF opisom, s 1 dodanom tokom blizu toke loma, te izostavljenim tokama koje opisuju ravni bok.

139

Takoer, podruje globalne tonosti za gornje postavke kompozicije funkcija PRBF-PRBF se premjeta sa
raspona od 10
-3
do 10
0
, na raspon tonosti od 10
-8
do 10
-6
, tj. cijelo podruje raspona parametra oblika
c radijalnih osnovnih funkcija je prihvatljivo za koritenje kako to pokazuje donja slika, slika 56.
0 2 4 6 8 10
10
-10
10
-9
10
-8
10
-7
10
-6
c
l
o
g
(
R
M
S
E
)

Sl. 56: Dijagram osjetljivosti opisa testnog rebra 2, s lomom i prelukom, kompatibilnim PRBF-PRBF
funkcijama, s = 3 i = 1

Moe se dodatno zakljuiti da je kod prirodnog opisa kompatiblinim PRBF-PRBF funkcijama uz = 3 i = 1
mogue ispustiti parametar oblika c RB funkcija, te se kao RBF opis dobiva isti polinomski opis, bez aditivne
konstante. Na taj nain se eliminira potreba za traenjem optimalne vrijednosti parametra oblika, to moe biti
zahtjevan zadatak kod 3D opisa. Osim toga, smanjuje se i broj toaka ulaznog skupa, jer je potrebno samo
naznaiti podruje gdje se nalazi ravnina, odnosno pravac.

Konani izraz za RBF opis kompatibilnim funkcijama se moe napisati kao:
( ) ( )
s
L
l
l l
N
i
i i
IR x t x w t x w x f + =

= =
, , , ) (
1
2
1
3
1

(105)
gdje nije potrebno uvoditi parametar oblika funkcije c, tj. funkcijski opis ne mijenja znaajno svoja svojstva
promjenom c, kako je to pokazano na slici 56, gore.

Dodatno, za PRBF vrijedi:
( ) ( )
s
L
l
l l
N
i
i i
IR x t x w t x w x f + =

= =
, ) (
1 1
3

(106)

Ovaj zakljuak povezuje Polinomske RBF s Funkcijama Radijalnih Potencija, koje su u teoriji navedene kao
poliharmonijski splineovi, tj. one takoer ne ovise o parametru oblika funkcije c. Izraz (58) objanjava i

140
potvuje naziv Polinomske RBF, jer vidimo da se u konanici dobiva kubini spline sa argumentom apsolutne
vrijednosti razlike izmeu ulaznih toaka i toaka centara RBF opisa.

Sumiranjem lanova pojedinih potencija, konano dobiva se kubni polinom:
( )
0 1
2
2
3
3
C x C x C x C x f + + + = (107)
gdje su:
3
C ,
2
C ,
1
C i
0
C - koeficijenti kubnog polinoma.

Ovaj funkcijski opis polinomima je vrlo jednostavan i omoguuje daljnje proraune hidrostatskih svojstava
broda, tj. ispunjavanje ciljeva brodske proraunske geometrije i pripadnih im zahtjeva opisanih u poglavlju 2. U
poglavljima 6 i 7 e se pokazati primjena PRBF u rjeavanju problema presjeka broda s ravninskom vodnom
linijom, te proraun osnovnih integrala koje je potrebno rjeiti u svrhu odreivanja hidrostatskih svojstava broda.

5.3.3. Tonost opisa oko dodanih toaka loma
Kako smo vidjeli ranije, udaljenost izmeu toaka opisa je ograniena na neku vrijednost ispod koje dolazi do
oscilacija opisa, kako je to pokazano kod Lagrangeove interpolacije, gdje postoji neki znaajan broj jednoliko
rasporeenih toaka opisa N
zn
iznad kojeg dolazi do pojave nekontroliranih oscilacija. Vrijednosti minimalnih
udaljenosti izmeu toaka za RB funkcije, odnosno uvjetnih brojeva koji osiguravaju inverziju interpolacijske
matrice su pokazani u tablici 23, te predstavljaju pribline vrijednosti koje je potrebno provjeriti.

Ovdje e se ispitati osjetljivost tonosti opisa kompozicije PRBF s { } 1 , 3 = i c = 2,41 o poloaju toaka
dodanih blizu toaka loma, tj. njihovog smjera i udaljenost u odnosu na toke loma za testno rebro br. 2, sa slike
59, zadanog vertikalnim z i horizontalnim udaljenostima y od toaka loma, kako to pokazuju tablica 23 i
slika 57, ispod.

Tab. 23: Utjecaj poloaja dodanih toaka na rezultate opisa testnog rebra s lomom
Vertikalni pomak dodanih toaka z Horizontalni pomak dodanih toaka y ,
4
10
= z
Pomak RMSE Err
max
1/cond(H) Pomak RMSE Err
max
1/cond(H)
10
-1
2,55210
-7
5,09110
-3
1,23910
-9

10
-2
2,10810
-7
8,15010
-5
1,22210
-9

10
-3
8,68210
-8
9,14810
-7
1,22010
-9
10
-4
2,11210
-9
4,57610
0
1,65310
-10

10
-4
6,26010
-10
2,88910
-7
1,65310
-10
10
-5
1,61810
-9
4,57610
-1
1,65310
-10

10
-5
1,79310
-7
3,69210
-6
1,65310
-11
10
-6
3,07810
-9
4,57610
-2
1,65310
-10

10
-6
9,22410
-7
4,03310
-5
1,65310
-12
10
-9
4,23110
-9
4,55910
-5
1,65310
-10

10
-7
1,16010
-5
5,15510
-4
1,65310
-13

10
-8
2,29010
-5
2,53710
-3
1,65310
-14

10
-9
9,32110
-4
3,62310
-2
1,65310
-15


141
10
-10
10
-5
10
0
10
-10
10
-5
10
0
log(z) (m)

log(RMSE)
log(Err
max
)
10
-8
10
-6
10
-4
10
-10
10
-5
10
0
10
5
log(y)(m)

log(RMSE)
log(Err
max
)
Sl. 57: Utjecaj pomaka dodanih toaka za opis loma od toke loma

Iz rezultata se moe zakljuiti da o tonost opisa ovisi o poklapanju dodanih toaka s tangentama oko toki loma.
U promatranom primjeru opisa znaajniji je horizontalni pomak dodanih toaka oko loma, jer on pokazuje
odstupanje od nagiba tangente u tokama loma. Lokalna pogreka Err
max
opisa raste linearno s y , dok RMSE
ne ovisi znaajno o y .

S druge strane, vertikalni pomak z pokazuje promjenu tonosti opisa o poloaju dodanih toaka na tangenti u
toci loma. Vidimo da postoji podruje prihvatljivih vrijednosti z , koje daju zadovoljavajue vrijednosti opisa,
u rasponu od 10
-3
do 10
-7
(m).
Moe se zakljuiti da je dodatne toke opisa potrebno postavljati na pravce tangenti u tokama loma, uz
udaljenost na tangenti koja treba iznositi oko vrijednosti zadane tolerancije opisa.
Kao potrebne informacije za opisivanje geometrije kompozicijom RB funkcija s gustim opisom toaka loma,
potrebno je poznavati i tangente s obje strane toaka loma, ime se zahtjevaju dodatne informacije u odnosu na
klasian RBF opis samo tokama, no s manjim brojem informacija nego je to sluaj kod Hermiteove
interpolacije.

Broj potrebnih informacija za opis kompozicijom RB funkcija s gustim opisom toaka loma je stoga:
L N + 2 , gdje je: N broj toaka opisa, te L 2 broj dodanih toaka opisa oko toaka loma s nagibom
smjera tangente u toci loma.


142
5.4. PROBLEM OSCILACIJA KRIVULJE OPISA RB FUNKCIJAMA
BLIZU NAGIBA TANGENTE OD 90. PROBLEM BIJEKCIJE
5.4.1. Openito
Kada se nagib tangente geometrijskog objekta koji opisujemo u nekoj od zadanih toaka pribliava vrijednosti
90, kod analitikog opisa RB funkcijama s neparnim cjelobrojnim eksponentima dolazi do efekta "guvanja", tj.
deformacije opisa koji odstupa od zamiljene glatke krivulje. Pritom dolazi do neeljene infleksije i pojave
minimuma i maksimuma, kako to pokazuju slike 36 i 37 u prethodnom poglavlju, poglavlju 4. Pokazat e se da
problem oscilacija rubova rjeava zakretanjem za povoljan kut oko osi okomite na ravninu opisa, tj. kod
brodskog rebra to je os x.

Kao primjer opisa uzet e se probno glavno rebro karakteristinog tankera s ravnim dnom, ravnim bokom
paralelnog srednjaka, krunim uzvojem, te ravnim prelukom, kao to to pokazuje slika u Dodatku A.1), potpuno
sastavljenog od linearnih dijelova i krunog uzvoja. Rebro je zadano s N = 38 toaka kako je prikazano na slici
103. Standardne RBF metode opisa zahtijevaju dodavanje dodatnih toaka opisa ravnih dijelova dna i preluka, pa
se broj toaka moe znanto poveati.
Kod rebra s ravnim dnom i ravnim prelukom se javlja i problem bijekcije, pa e se ovdje pokazati da je
transformacija ulaznog skupa zakretanjem, zajedniko rjeenje problema. Tj., bez zakretanja nije mogue rjeiti
problem bijekcije.

U dodatku F se prikazuje proraun opisa zakrenutog probnog, glavnog rebra broda tankera s prelukom bez
komaptibilnih funkcija. Iz rezultata opisa se moe vidjeti da se rebro ne moe dobro opisati, niti polinomskim,
niti standardnim RB funkcijama, ako se ne koriste kompatibilne osnovne funkcije.
Stoga e se ovdje pokazati proraun glavnog rebra s ravnim dnom, bokom i ravnim prelukom, kompatibilnim
radijalnim osnovnim funkcijama, uz transformaciju ulaznog skupa zakretanjem nebijektivnih dijelova krivulje za
neki povoljan kut.

5.4.2. Opis kompozicijom RB funkcija uz zakretanje presjeka za
povoljni kut
Iz slika 58, dolje, vidi se da se rotacijom za neki kut od 45 moe rjeiti problem neeljene oscilacije krivulje
blizu nultog nagiba tangente na krivulju opisa. Primjenom kompatibilnih PRBF se i ovdje ulazni skup toaka
maksimalno reducira u minimalni skup, gdje nije potrebno ravne dijelove krivulje opisivati s vie toaka od
dvije, pa se umjesto poetnih N = 38 i vie toaka, rebro moe zadati s N = 25 toaka.

143
-15 -10 -5 0 5 10 15
0
5
10
15
20
25
PRBF, = 3,0; c = 0,01
PRBF, = 1,0
Nije skalirano, N = 25, Ncrt = 2802
Zarotirano za 45
- RMSE = 6,56810
-7

-9
(m)
y/2
z

Sl. 58: Opis probnog rebra s ravnim dnom, bokom i prelukom, kompatibilnim PRBF zakretanjem za 45

0 10 20
0
5
10
15
20
y/2
z
0 5 10
-5
0
5
10
x 10
-7
y/2
E
r
r
0 1 2 3
-5
0
5
10
x 10
-3
z
E
r
r
0 10 20
-5
0
5
10
15
x 10
-7
z
E
r
r
17.6 17.8 18
-2.2
-2.1
-2
-1.9
x 10
-5
z
E
r
r
0 5 10
-1.4
-1.35
-1.3
-1.25
-1.2
x 10
-6
y/2
E
r
r

Sl. 59: Rezultati lokalnih pogreaka i opisa probnog rebra s ravnim dnom, bokom i prelukom, kompatibilnim
PRBF zakretanjem za 45

Sl. 59, gore, pokazuje rezultate lokalne tonosti opisa probnog rebra po pojedinim segmentima rebra. Iz nje se
moe vidjeti da se najvea lokalna pogreka opisa Err
max
oekivano dobiva na spoju dna rebra s krunim
uzvojem, te iznosi 5,17210
-3
m, tj oko 5 mm. Ostale lokalne pogreke su znaajno manje, s tim da kod se
opisivanja ravnog preluka dobivaju pravci.

Globalna tonost opisa je velika i iznosi
7
10 568 , 6 RMSE

= , to je zadovoljavajua preciznost opisa,
superiorna pred ostalim metodama opisa, pokazanim u dodacima F i G.

144
5.4.3. Rezultat opisa ploha hidrostatskih svojstava
Kao rezultat opisa rebra dobivaju se vektori teinskih koeficijenata w,

RBF opisa dimenzija N x 1, gdje je N -
broj ulaznih toaka opisa. Dakle kao izlazni skupovi podataka opisa dobivaju se teinski koficijenti RBF kao:
Ri Ri Ri
y H w =
1
(108)

U daljnjem proraunu se koriste ovi proraunati teinski koeficijenti rebara w
Ri
, zatim ulazni podaci poluirina y
na kojima je zadano pojedino rebro i koji kod RBF interpolacije predstavljaju centre razvoja RBF opisa, te
postavke odabrane RB funkcije. Ovdje je to kompozicija PRBF s { } 1 , 3 = i gustim opisom toaka loma.
5.5. PROVJERA ZAKRIVLJENOSTI OPISA
Osiguranje zakrivljenosti opisa se dodatno provjerava zrakama zakrivljenosti. Ovdje je to uinjeno za testno
rebro br. 1, uz opis PRB kompozicijom funkcija s { } 1 , 3 = .
0 2 4 6
-2
0
2
4
6
8
10
y/2 (m)
z

(
m
)

Sl. 60: Opis testnog rebra br. 1 pomou kompozicije PRBF, uz prikaz zraka zakrivljenosti

Vidimo da je zakrivljenost opisa zadovoljavajua za potrebe brodske proraunske geometrije. Kako je ravni dio
boka opisan s vie toaka od 2, postoje oscilacije opisa boka, ali su nagibi normala zraka zakrivljenosti korektni.
Takoer, RBF funkcije nemaju aproksimacijsko svojstvo B-splinea, pa je u svrhu preciznijeg geometrijskog
modliranja potrebno je dodati jo toaka opisa.

145
Vidimo takoer da je prema izrazu (107) mogue lako kubno-linearnu PRBF napisati u obliku polinoma 3.
stupnja, tj. dobiva se kubna jednadba s 4 koeficijenta, koju je lako derivirati, pa se moe zakljuiti da je
odabirom PRBF ispunjen 9. zahtjev brodske proraunske geometrije, kojim je zahtijevana derivabilnost funkcije
opisa.
5.6. ZAKLJUAK O GLOBALNOM ANALITIKOM OPISIVANJU
Nakon provedenih globalnih interpolacijskih prorauna opisa rebara s diskontinuitetima RBF opisom,
postupkom elastinog pomaka, te postupkom kompozicije funkcija moe se zakljuiti da je mogue opisivati
diskontinuitete analitikim funkcijama, te rjeiti Gibbsov i Rungeov fenomen opisivanja 2D geometrije, uz
ispunjavanje zahtjeva brodske proraunske geometrije.

ELP postupak omoguuje opis diskontinuiteta krivulje, rjeenjem Rungeovog i Gibbsovog fenomena, pomakom
u podruja niih oscilacija opisa, uz nemogunost njihove potpune eliminacije. Kod primjene na RBF opis,
tonost lokalnog opisa se pribliava vrijednostima od oko 10
-4
to su zahtjevane vrijednosti tonosti opisa.

Opis kompozicijom RB funkcija je jo efikasniji u opisivanju diskontinuiteta, te omoguuje i opis ravnih
dijelova krivulje. Nadalje, ovim postupkom se omoguuje eliminacija parametra oblika c iz izraza za RBF opis,
te dobiva znatno poboljana uvjetovana interpolacijska matrica. Na taj nain je mogue dodatno smanjiti
probleme singularnosti interpolacijske matrice na nov nain. Pritom su najefikasnije kompozicije PRBF funkcija
s glavnim eksponentima = 3 i = 1. Primjenom kompozicije RBF uz zakretanje presjeka oko osi okomite na
ravninu 2D opisivanja, moe se rjetiti i problem bijekcije, te problem oscilacija rubova opisa iji se nagibi
tangenti pribliavaju kutevima od 90.

Moe se zakljuiti da kompozicija RB funkcija ovime ispunjava sve zahtjeve brodske proraunske geometrije za
2D probleme osim zahtjeva br. 5 i 8. Proraun kompozicijom RB funkcija takoer poveava lokalne i globalne
tonosti opisa koje omoguuju daljnje proraune geometrijskih i hidrostatskih svojstava brodskih rebara za
proizvoljnu vodnu liniju, proizvoljnog kuta nagiba, te odgovarajui proraun presjeka krivulje rebra i vodne
linije koji se svodi na rjaavanje kubne jednadbe, kako e to biti pokazano u poglavlju 6, gdje e se rjeavati
zahtjev br. 5. Problem integracije RBF naveden zahtjevom 8 e se rjeavati u poglavlju 7 disertacije.

Kompozicija radijalnih osnovnih funkcija predstavlja metodu opisivanja geometrije bez 2 manifolda koja je
efikasnija metoda opisivanja od dosada koritenog ianog modela opisivanja brodske geometrije. Pritom je
rjeen problem 2D opisivanja, dok za problem 3D opisivanja geometrije nije naeno rjeenje, to predstavlja
zadatak za budua istraivanja brodske proraunske geometrije.


146
6. PRORAUN PRESJEKA BRODSKE GEOMETRIJE S
RAVNINSKIM VODNIM LINIJAMA
Nakon prorauna RBF opisa brodske geometrije dovoljne tonosti, potrebno je prema opim zahtjevima
proraunske geometrije odrediti hidrostatska svojstva broda i presjek brodskog trupa i unutarnjih prostora s
nekom proizvoljnom ravninskom vodnom linijom, prema pretpostavci iz potpoglavlja 1.3.3.
U svrhu rjeavanja integrala hidrostatskih svojstava, potrebno je odrediti pripadne granice integracije
proraunom presjeka funkcijskog RBF opisa s vodnim linijama vanjske geometrije trupa broda G
V
i unutarnje
geometrije broda G
U
. Kako je prethodno reeno, pretpostavljeno je da se proraun vri za ravne vodne linije
koje se mogu opisati ravninama, pa su vanjske i unutarnje vodne linije meusobno paralelene.
Proraunom presjeka brodske geometrije s vodnom linijom se pritom ispunjava 3. zahtjev ope proraunske
geometrije, a ovdje se to vri direktnim proraunom presjeka RBF opisa s ravninama vodnih linija.

Da bi se mogao izvriti direktni proraun presjeka geometrije s ravninom potrebno je izraze za ravninu i za opis
geometrije prikazati u polinomskom obliku. Jednadba ravnine prirodno ima taj oblik, dok je RBF opis
geometrije potrebno transformirati u prikladan polinomski oblik razvojem u Taylorov red prema jednadbi (15),
gdje je to potrebno. Dakako, Polinomske RBF je lako preformulirati u polinomski oblik, kao to je pokazano u
jednadbi (107).

Rezultat presjeka, kako vanjske, tako i unutarnje geometrije broda s ravninama vodnih linija, su trodimenzijske
krivulje ( ) z y x VL , , , iji eksplicitni oblik glasi:
( ) z x f y , =

Promatrani 3D proraunski problem se sastoji od 2 jednadbe: jednadbe ravnine i RBF opisa geometrije, te se
jedna varijabla moe eliminirati iz jednadbe ravnine.
6.1. OPIS RAVNINE
6.1.1. Jednadba ravnine
Opi oblik jednadba ravnine jest:
0 = + + + D z C y B x A
gdje su: { } C B A , , - koeficijenti jednadbe ravnine predstavljaju vektor normale na ravninu.
6.1.2. Odreivanje koeficijenata ravnine
Prikladniji oblik za proraun je segmentni oblik jednadbe ravnine koji se moe pisati kao:

147
1 = + +
c
z
b
y
a
x

gdje su:
A
D
a = ,
B
D
b = ,
C
D
c = duljine segmenata na koordinatnim osima

Sl. 61: Desnokretni koordinatni sustav broda postavljen u krmenu okomicu

Kutevi smjera su ovdje oznaeni prema oznakama kuteva koji se koriste u brodogradnji, tj. s , i , kako
pokazuje slika 61.

Pripadni meusobni kutevi smjera parova segmenata se raunaju prema izrazima:
b
a
z = = tan 0
b
c
x = = tan 0 , gdje je: kut bonog nagiba, kut poprenog nagiba oko osi x
a
c
y = = tan 0 , gdje je: kut trima, kut uzdunog nagiba oko osi y
6.1.3. Primjena u proraunu presjeka u brodogradnji
U sadanjim teorijskim proraunima u brodogradnji, vodne linije se najee zadaju bez nagiba, tj. paralelne su
s ravninom x y, te se stoga zadaju samo visinom z.
Ovdje e se raunati s nagnutim vodnim linijama, te e odgovarajue ravnine kojima su opisane vodne linije biti
zadane visinom z uz y = 0, te trima kutevima nagiba: kutem bonog nagiba i kutem trima, dok e se kut
zaokreta zanemariti. Kako je pokazano u prethodnom podpoglavlju iz kuteva smjera parova segmenata se
mogu odrediti koeficijenti jednadbe ravnine.

148
Cilj nam je odrediti veliine segmenata a, b i c iz gornje 3 jednadbe s 3 nepoznanice, to se moe uiniti
poznavanjem jedne toke kroz koju prolazi ravnina. Ta toka je toka { } z , 0 , 0 , dakle zadana je visina vodne
linije na krmenom perpendikularu . .O K .

Tada je c = z, pa je lako mogue odrediti koeficijente a i b, tj.:
tan
c
a z c = = i
tan
c
b =
Iz vrijednosti a i b se onda lako odreuje i kut zaokretanja .

Prikladan oblik za proraun presjeka se dobiva prevoenjem ovog izraza u 2D oblik, za poznate vrijednosti x
kod prorauna hidrostatskih svojstava broda metodom rebara, odnosno vrijednosti z kod metode vodnih linija.
Integriranje po presjecima y = konst. nije pritom povoljno, radi mogue velike zakrivljenosti ulaznih podataka
integracije po osi y, te oteanog odreivanja lomova forme, pa metoda uzdunica nee biti razmatrana.
6.1.3.1. Metoda rebara
. konst x = c z b y + =
(109)

6.1.3.2. Metoda vodnih linija
. konst z = b x a y + =
(110)

6.2. RBF OPISI
6.2.1. Osnovni oblik
RBF opis se u nepromijenjenom, osnovnom obliku, sastoji od teinske sume radijalnih osnovnih funkcija,
translatiranih oko toaka centara razvoja opisa, kao:
( )
=
=
N
i
i i
w y
1
x x

Kada se koristi za 2D opisivanje, dobiva se oblik:
( ) ( )

= =
= =
N
i
i i
N
i
i i
x x w x x w y
1 1


149
Daljnji oblik funkcije ovisi o odabranoj RBF, ali kod svih funkcija osim PRBF, izrazi su sloeni i ne omoguuju
direktno rjeavanje presjeka. tovie, potrebno je primjeniti numerike metode traenja rjeenja, to moe biti
ograniavajui faktor kod prorauna stabiliteta velikih nagiba i kod sluajeva
6.2.2. Polinomski oblik
Kao to smo vidjeli u poglavlju 3, kod 2D problema se mogu definirati Polinomske RBF, s vrlo pogodnim
izrazom za daljnje, direktne proraune, kao u jednadbi (107). Openito, polinomske RBF se mogu opisati u
obliku polinomskih baza, kao u jednadbi (21), tj. kao:
( )

=
=
n
j
j
j
x C x f
0

(111)
gdje su:
j
C , n j , , 0 K = koeficijenti polinoma,
n najvei stupanj polinoma.

Osim polinomskih, neke RBF se mogu izvesti u Taylorov red, te na taj nain moemo dobiti eljeni polinomski
oblik pogodan za integriranje i proraun presjeka trupa broda s VL.

6.3. DIREKTNA RJEENJA PROBLEMA PRESJEKA
6.3.1. Ogranienje stupnja polinoma
Prema gore pokazanom, tona rjeenja presjeka RBF opisa brodske geometrije s ravninskim vodnim linijama se
mogu dobiti pomou polinomskog oblika RBF. Radi ogranienja matematske znanosti u rjeavanju polinomskih
jednadbi, stupanj konani eksponent razvoja Taylorovog polinoma u jednadbi (15), odnosno eksponent
Polinomske RBF , su pritom ogranieni na cjelobrojne vrijednosti manje ili jednake 6. To jest, na temelju toga
je definirano ogranienje, odnosno zahtjev 6 za RB funkciju, po kojoj su:
6
(112)

tovie, prema Abelovom teoremu o nemogunosti prorauna rjeenja polinoma, polinomi sa stupnjem do 4 se
mogu rjeiti osnovnim algebarskim, matematskim operacijama zbrajanja, oduzimanja, mnoenja i dijeljenja, dok
se polinomi viih stupnjeva trebaju rjeavati na neki drugi nain. U teoriji je pokazano da se polinomi viih
stupnjeva, tj. stupnjeva 5 i 6 mogu rjeiti hipergeometrijskim funkcijama, dok matematskoj znanosti danas jo
nije poznato rjeenje polinoma viih stupnjeva od 6.

Iz ovoga se moe zakljuiti da je za direktan proraun presjeka najpovoljnije koritenje polinoma iji stupanj
razvoja ne prelazi 4, u to spada i kubna Polinomska RBF. Polinomske RBF i razvoji u Taylorov red viih

150
stupnjeva od 4, daju polinome ija se rjeenja odreuju sloenim proraunom. Rjeenja kvintne i sekstne
jednadbe se radi sloenosti nee ovdje pokazati.
6.3.2. Postavke problema
Kao to je prije pokazano, 3D problem presjeka ravninskine vodne linije VL s brodskom geometrijom G
V
je
transformiran u dva 2D problema presjeka pravaca s presjecima geometrije broda, opisane RBF opisom
presjekom rebara ili presjekom vodnih linija. Kao to je navedeno na poetku ovog poglavlja, integriranje po
presjecima y = konst. nije pritom povoljno radi mogue velike zakrivljenosti ulaznih podataka integracije po
osi, pa se nee razmatrati.
6.3.2.1. Presjek rebara
Kod presjeka rebara, koristimo izraz za pravac
c z b y + =
te RBF opis krivulje rebra, prikazanog u obliku polinoma:
=
=
n
j
j
j
z C y
0

Iz ove dvije jednadbe s dvije nepoznanice se dobiva jednadba po z kao:
=
= +
n
j
j
j
z C c z b
1
(113)

Grupiranjem lanova jednadbe prema stupnjevima dobiva se izraz:
0
0
=
=
n
j
j
j
z D (114)
gdje su: n j C D
j j
, , 2 , K = = ,
b C D + =
1 1
,
c C D =
0 0
.
Odabirom stupnja razvoja polinoma, odnosno tipa Polinomske RBF dobiva se odgovarajui polinom ija rjeenja
je potrebna nai.
6.3.2.2. Presjek vodnih linija
Kao kod presjeka rebara, i kod presjeka pravca i vodne linije koristimo izraz za pravac:
b x a y + =
te RBF opis krivulje rebra, prikazanog u obliku polinoma:
=
=
n
j
j
j
x C y
0


151
Iz ove dvije jednadbe s dvije nepoznanice se dobiva jednadba po x kao gore:
=
= +
n
j
j
j
x C b x a
1

Grupiranjem lanova jednadbe prema stupnjevima dobiva se:
0
0
=
=
n
j
j
j
x D
gdje su: n j C D
j j
, , 2 , K = = ,
a C D + =
1 1
,
b C D =
0 0
.

Kao i gore, odabirom stupnja razvoja polinoma, odnosno tipa Polinomske RBF dobiva se odgovarajui polinom
ija rjeenja je potrebna nai. Dalje e se pokazati rjeenja kubne i kvartne polinomske jednadbe, a rjeenja
kvintne i sekstne jednadbe e se ukratko pokazati u podpoglavlju 6.3.5.

6.3.3. Rjeenje kubne jednadbe
Kubna jednadba koju je potrebno rjeiti ima osnovni oblik:
0
0 1
2
2
3
= + + + a z a z a z
(115)

Njena rjeenja je naao N. Tartaglia, a prvi objavio G. Cardano u 16. stoljeu, [104], eliminiranjem kvadratnog
lana jednadbe supstitucijom:
2
3
1
a x z = , u oblik:
q px x = +
3

(116)

Najefikasnije rjeenje je dao Vieta, [105], supstitucijom:
w
p
w x
3
=
kojom se dobiva jednadba:
0
27
3
3
3
= q
w
p
w
Konano, mnoenjem s
3
w dobiva se kvadratna jednadba, prema [105]:
( ) 0
27
3
3
2
3
= qw
p
w

152
Kao rjeenja kubne jednadbe se dobiju 3 rjeenja, koja ovisno o determinanti imaju realne ili kompleksne
vrijednosti.
3 2 3 2 3 2 3
27
1
4
1
2
1
27
4
2
1
Q R R p q q p q q w + = + =
|
|
.
|
\
|
+ =
(117)
gdje su:
9
3
2
2 1
a a
Q

= ,
54
27 2 9
0
3
2 2 1
a a a a
R

=

Definiranjem novih koeficijenata kao:
2 3
R Q D +
3
D R S +
3
D R T
gdje je D diskriminanta polinoma, [105], te dobiva se vrlo jednostavan oblik A i B kao:
T S B + = , i
T S A = .
Iz ovoga se konano dobivaju rjeenja poetne kubne jednadbe kao:
( )
( ) ( )
( ) ( ) T S i T S a z
T S i T S a z
T S a z
+ =
+ + =
+ + =
3
2
1
2
1
3
1
3
2
1
2
1
3
1
3
1
2 2
2 2
2 1

(118)

Ovdje nas zanimaju samo realna rjeenja jednadbe, pa je u sluaju viestrukih rjeenja potrebno izabrati
povoljna rjeenja, tj. ona koja se nalaze unutar promatranog raspona toaka{ }
1
,
+ i i
x x . Ove 3 jednadbe koje
daju rjeenja kubne jednadbe se ponekad nazivaju Cardanova rjeenja kubne jednadbe.

Iz gore navedenog se moe vidjeti da proraun rjeenja kubne jednadbe nije sloen, te ga je potrebno uvrstiti u
osnovno teorijsko obrazovanje studenata tehnikih znanosti, kao i rjeenja ostalih polinoma do ukljuivo 6.
stupnja.

153
6.3.4. Rjeenje kvartne jednadbe
Kvartna jednadba koju je potrebno rjeiti ima osnovni oblik:
0
0 1
2
2
3
3
4
= + + + + a z a z a z a z
(119)

Kao i kod kubne jednadbe, njena rjeenja je prvi objavio G. Cardano u istom djelu kao gore, [104], a pronaao
L. Ferrari. Rjeenja jednadbe se dobivaju eliminiranjem kubnog lana jednadbe supstitucijom
3
4
1
a x z = ,
u oblik:
r qx px x = + +
2 4

(120)

Ovaj oblik se zatim transformacijama moe pisati u obliku kubne jednadbe pomou osnovnih, poetnih
koeficijenata jednadbe kao:
( ) ( ) 0 4 4
0
2
3
2
1 0 2 0 3 1
2
2
3
= + + a a a a a y a a a y a y
ije rjeenje je prikazano u prethodnom podpoglavlju.

6.3.5. Rjeenje kvintne i sekstne jednadbe
Za razliku od polinoma do ukljuivo 4. stupnja, polinomi viih stupnjeva prema Abelovom teoremu nisu rijeivi
osnovnim algebarskim operacijama. Njihova rjeenja se mogu izvesti primjenom specijalnih hiperegeometrijskih
funkcija, ija je primjena takoer ograniena na nekoliko osnovnih oblika jednadbe polinoma.

Kao to smo vidjeli ranije, u sluaju opisivanja RB funkcijama najee se nakon razvoja u Taylorov red dobiva
polinom 6. stupnja, dok se za glavne eksponente PRBF mogu birati neparne cjelobrojne vrijednosti. Prema gore
navedenom ogranienju stupnja polinoma, moe se zakljuiti za eksponent funkcije PRB:
+
+ = IN k k , 1 2 , 5

Trenutan razvoj matematske znanosti omoguuje samo ogranien raspon rjeenja polinoma 5. i 6. stupnja, pa je
time vanije rjeenje opisa geometrije kubnim, analitikim, kompatibilnim, polinomskim radijalnim osnovnim
funkcijama, prikazano ranije.

6.4. ZAKLJUAK O PRORAUNU PRESJEKA POMOU RBF
Kao i kod opisivanja brodske forme s diskontinuitetima, u poglavlju 5, i u ovom poglavlju o analitikom rjeenju
prorauna presjeka brodske geometrije s ravninama vodne linije, rjeavan je 2D problem presjeka, jer se 3D
problem odreivanja presjeka s nekom geometrijom svodi na sustav od 2 jednadbe s 2 nepoznanice. Prema

154
zakljucima iz poglavlja 5 i trenutnom teorijskom poznavanju rjeenja polinoma, kao povoljne RB funkcije su
odabrane Polinomske RBF s cjelobrojnim eksponentima, te je kao najpovoljnija odabrana PRBF s eksponentom
= 3, koja se prema izrazu (107) moe napisati kao kubna jednadba. Stoga se problem presjeka brodske
geometrije s ravninskom vodnom linijom moe primjenom kubne PRBF svesti na problem rjeavanja kubne
jednadbe, za koju su poznata rjeenja polinoma prema radovima N. Tartaglie, G. Cardana [104] i drugih, od 16.
stoljea.

Na ovaj nain je ispunjen zahtjev br. 5 brodske proraunske geometrije, u kojem se zahtijevalo rjeenje presjeka
brodske geometrije s ravninskim vodnim linijama. Takoer, odabirom kubne PRBF ispunjen je i zahtjev 6 kojim
je stupanj polinoma opisa ogranien na 6. tovie, kompozicija kubno-linearnih PRBF daje najnii cjelobrojni
stupanj polinoma kojim je mogue opisati 2D geometriju, te najefikasniji izraz za proraun presjeka geometrije s
ravninskom vodnom linijom.


155
7. PRORAUN HIDROSTATSKIH SVOJSTAVA BRODSKE
FORME ZADANE RBF OPISOM
7.1. PRORAUN INTEGRIRANJEM
U teoriji broda se definira 5 osnovnih integrala za proraun hidrostatskih svojstava broda, pod pretpostavkom
rjeavanja problema metodom rebara ili metodom vodnih linija. Integrali koje je potrebno rjeiti su vezani za
odreivanje hidrostatskih svojstava plovne vodne linije VL i svojstava pripadne istisnine broda i predstavljaju
jednostruke integrale po nekoj od koordinatnih osi broda.

Svojstva plovne vodne linije i pripadni integrali koje je potrebno odrediti su:
Povrina VL, A
VL
,
Teite VL, { }
VL VL VL
y x , X i
Moment tromosti VL, { }
B L VL
I I I , .
Pripadna svojstva volumena istisnine i integrali koje je potrebno odrediti su:
Volumen istisnine, , i
Teite istisnine, { }
B B B B
z y x , , X .
Nakon dobivanja vrijednosti svojstava po pojedinim presjecima, vri se integriranje po preostalim odabranim
osima i tako dobivaju ukupna hidrostatska svojstva broda, odnosno pojedinog uzgonskog prostora.

Za proraun teita VL je potrebno odrediti odgovarajue momente povrina kao:
VL VL VL
A M X = ,
odnosno momente volumena istisnine za proraun pripadnih teita:
B B
M X =

U sluaju eksplicitnog 3D opisa brodske geometrije, proraun svojstava istisnine je mogu direktnim
proraunom volumena istisnine za neku unaprijed odreenu VL i poznati opis ( ) z x f y , = , dvostrukim
integralom kao:

156
( )

=
2
1
2
1
,
x
x
z
z
dz dx z x f
gdje su:
2 1 2 1
, , , z z x x granice intergacije odreene presjekom poznate VL s opisom brodske geometrije.
Pripadni moment M
B
se moe takoer rjeavati dvostrukim integralom kao:
( )

=
2
1
2
1
,
x
x
z
z
M B
dz dx z x f M
Za odreivanje granica gore navedenih dvostrukih integrala potrebno je najprije odrediti presjek neke ope
vodne linije s brodskom geometrijom opisanom RBF izrazom, to je ionako svakako potrebno uiniti radi
odreivanja gore navedenih svojstava plovne vodne linije. Kako je ve pokazano u poglavlju 6, kod takvog
odreivanja presjeka imamo 2 jednadbe s 3 nepoznanice, pa je ovaj sustav neodreen. Iz tog razloga se
proraun vri za poznate vrijednosti x ili z, te dobivaju toke presjeka. Za tako odreene toke je zatim mogue
formirati problem RBF opisivanja prostorne krivulje, te odrediti svojstva povrina vodnih linija.
Problem prorauna svojstava volumena integriranjem dvostrukog integrala je meutim proraunski vrlo sloen, s
RBF izrazom pod integralom, te drugim RBF izrazima koji opisuju granice integriranja, pa nije pogodan za
direktni proraun i nee se razmatrati. Problem odreivanja svojstava volumena istisnine za odabranu
proizvoljnu vodnu liniju e se stoga svesti na problem integriranja areala pojedinog svojstva po duljini broda x,
kako e to biti pokazano u poglavlju 8. Brodska geometrija e se presjecati metodom rebara ili metodom vodnih
linija, te dobivati toke na temelju kojih e se RBF opisom formirati areale pojedinog hidrostatskog svojstva.

Poznavanjem eksplicitnog RBF opisa geometrije mogu je direktni proraun integrala hidrostatskih svojstava, pa
ovdje to biti pokazano za PRBF, dok su primjeri prorauna za MQ i Gaussovu RBF pokazani u poglavlju 4.
Direktni proraun je mogu na 2 naina:
Integriranjem RB funkcije, i
Integriranjem polinomskog izraza za RBF.
7.1.1.1. Osnovnih 5 integrala
Pet osnovnih integrala koje je potrebno rjeiti za odreivanje hidrostatskih svojstava broda su sljedei tipski,
jednostruki integrali po opoj koordinati x:
1. ( )
2
1
x
x
dx x f
2. ( )
2
1
x
x
dx x xf

157
3. ( ) | |
2
1
2
x
x
dx x f
4. ( ) | |
2
1
3
x
x
dx x f
5. ( )
2
1
2
x
x
dx x f x
U opem sluaju, opisi geometrije sadravaju translatirane toke preluka ELP postupkom, prema izrazu (45), te
mogu biti zarotirani za neki kut , koritenjem izraza (95). Stoga, opi izrazi za pripadne integrale sadre i
korekcije vrijednosti prema odabranoj funkciji ELP postupka, te rotaciju opisa.
7.1.1.2. Osnovni RBF oblik
Integracija osnovnog RBF opisa ovisi o samoj odabranoj radijalnoj osnovnoj funkciji, koja kod standardnih RBF
sadri L
2
normu. Pritom je osnovni cilj odabira RB funkcije prema zahtjevu 8 proraunske geometrije jesu 2D i
3D integrabilnost odabrane funkcije. Meutim, kod 3D integracija, nijedna osnovna funkcija ne omoguuje
direktno rjeavanje dvostrukog integrala, pa je to jedan od razloga odabira 2D opisa i radijalnih osnovnih
funkcija s L
1
normom:
( )
=
i
i i
x x f w y (121)

Kod RBF s L
1
normom, intergacija je jednostavnija, a zbog postojanja apsolutne vrijednosti potrebno je paziti na
predznak ispred integrala. Ovdje e se pokazati integracija MQRBF s = 1.
7.1.1.3. RBF u polinomskom obliku
Kao to smo vidjeli u poglavlju 3, kod 2D problema se mogu definirati Polinomske RBF, s vrlo pogodnim
izrazom za daljnje, direktne proraune, kao u jednadbi (107). Openito, polinomske RBF se mogu opisati u
obliku polinomskih baza, kao u jednadbi (21), tj. kao:
( )

=
=
n
i
i
i
x C x f
1
(122)
gdje su:
i
C , n i , , 1 K = koeficijenti polinoma,
n najvei stupanj polinoma, 6 n .

Osim polinomskih, neke RBF se mogu izvesti u Taylorov red, te na taj nain moemo dobiti eljeni polinomski
oblik pogodan za integriranje i proraun presjeka trupa broda s VL.
Proraun intergacije polinoma je jednostavan i ovdje e se pokazati samo integracija kubne Polinomske RBF.

158
7.1.1.4. Grupiranje pogreke u toci kod kvazi-interpolacijskih funkcija
Kod integracije interpolacijskih funkcija male globalne tonosti opisa javlja se efekt grupiranja pogreke u
jednoj toci kako pokazuje slika 62, ispod.

Sl. 62: Grupiranje pogreke u jednoj toci kod integracije s tonou RMSE = 4,1610
-2

To je jedan od glavnih razloga zbog kojeg metode aproksimacije, te priblinih opisa, kao to su metode ralane,
brzog raunanja i razvoja u red, nisu pogodne za primjenu u proraunskoj geometriji za proraun svojstava
objekta, odnosno presjeka objekta s okolinom.

Ovaj efekt se naglaeno javlja i kod integracije kvazi-interpolacijskih RB funkcija tipa ( ) c x f 1 , ija je
tonost opisivanja vrlo velika, ali ih se kod neke od integracije osnovnih 5 integrala moe javiti gore navedeno
grupiranje pogreke koje nije mogue izbjei, pa one ne ispunjavaju sve proraunske uvjete iz poglavlja 2.7.
7.1.1.5. RBF aproksimacija
U razmatranju moguih metoda opisivanja geometrije su razmatrane i mogunost koritenja aproksimacije, bilo
pomou RBF, bilo Metodom najmanjih kvadrata. Meutim, globalna tonost opisivanja aproksimacijom,
geometrije s diskontinuitetima, je nia od tonosti prorauna interpolacijom kod niih brojeva toaka opisa, ak i
kada se koristi nadzirano uenje, LOO metoda aproksimacije i ELP postupak.

Za razliku od aproksimacije, interpolacijom RBF opisom, uz primjenu ELP postupka ili kompatibilnih funkcija,
moe se postii zadovoljavajua tonost opisa, koja omoguuje eliminaciju grupiranja pogreke u toci. Zbog
toga je kao jedan od uvjeta opisivanja postavljen Zahtjev 1, kojim se iskustveno zahtijeva globalna tonost
opisivanja od RMSE < 10
-4
, koji se pokazao kao dobra mjera ispod koje ne dolazi do pojave efekta grupiranja
u toci.


159
7.2. PRORAUN POVRINE
7.2.1. Openiti izraz
Openiti izraz za odreivanje povrine nekog presjeka broda se moe napisati kao integral krivulje po nekoj osi,
tj. osnovni integral broj 1, a ovdje emo pokazati proraun povrine rebra, integracijom po osi z :
=
2
1
z
z
dz y A
(123)
gdje su:
1
z ,
2
z granice odreenog intergala.
U sluaju funkcijskog opisivanja geometrije krivulje s ( ) z f y = imamo:
( )
=
2
1
z
z
dz z f A
(124)
Ako za donju granicu integrala odaberemo poetnu toku presjeka na statvi z
S
, a za gornju granicu vodnu liniju
na visini z
VL
za koju raunamo integral, dobiva se izraz:
=
VL
z
z
dz y A
0

(125)

Kao to je to pokazano ranije, integracija se moe vriti direktno ili razvojem u Taylorov red, pa e se ovdje
pokazati ta 2 naina integracije odabranih, efikasnih RB funkcija.
7.2.1.1. Direktna integracija RB funkcija
U poglavlju 5 smo razmatrali efikasne RBF kojima je mogue postii vrlo precizan opis diskontinuiteta, te smo
odabrali PRBF, te Gaussovu RBF i MQRBF s = 1. Takoer, u poglavlju 4 su razmotrena svojstva proraunske
geometrije RB funkcija, te je pokazano da rjeenja dvostrukih integrala RB funkcija ili ne postoje ili nisu
prikladna za daljnje proraune svojstava broda. U poglavlju 4 su tako, u jednadbama od (87) do (89), navedena
redom rjeenja 2D RB funkcija: MQ, Gaussove i Tankstijenog splinea. Vidjeli smo da su pripadna rjeenja
integrala sloena, osim Gaussove RBF, koja ima rjeenje s funkcijama pogreke normalne razdiobe ( ) x Erf .
7.2.1.2. Integracija kompatibilne kubno-linearne PRBF
Osim gore navedenih RBF, ovdje e se pokazati i intergacija kubno-linearne kompatibilne PRBF s = 3 i
linearnim lanom s = 1, iji je opi izraz kako je prije navedeno:
( ) ( )

= =
+ + + =
1
2
3
3
1
3

i
i i
i
i i
c z z w c z z w y

160
Pripadni integral se moe napisati kao:
( ) ( )

(
(
(
+ + + =
= =
2
1
1
2
3
3
1
3
z
z
i
i i
i
i i
dz c z z w c z z w A

(126)
uz pripadno direktno rjeenje:
2
1
1
2
2
3
3
1
4
2 4
z
z
i
i
i
i
i
i
z c
z z
w z c
z z
w A
(
(
(
|
|
.
|
\
|
+
+
|
|
.
|
\
|
+
=

= =

(127)
7.2.1.3. Integracija RB funkcija napisanih u polinomskom obliku
Ako se RB funkcija moe napisati u polinomskom obliku, izraz za proraun povrine se openito moe napisati
kao:

|
.
|
\
|
=
=
2
1
0
z
z
n
k
k
k
dz z C A
(128)
Pripadno rjeenje integrala povrine se tada moe napisati kao:
2
1
0
1
1
1
z
z
n
k
k
k
z C
k
A |
.
|
\
|

+
=

=
+

(129)

Odnosno, rjeenje je:
( )
=
+ +

+
=
n
k
k k
k
z z C
k
A
0
1
1
1
2
1
1

(130)
7.2.2. Proraun kod zakrenutog rebra
Izraz za proraun povrine rebra broda se mijenja za rotaciju poprenog presjeka:
=
2
1
z
z
dz y A

Za sluaj funkcijskog opisivanja geometrije imamo:
( )
=
2
1
,
z
z
dz z f A
Prikazano pomou interpolacijske matrice H RB funkcije i izraza za rotaciju koordinantog sustava (94), imamo:

161
( )

= =
2
1
2
1
2
1
sin cos sin cos
z
z
z
z
z
z
dz z dz w H dz z w H A
Izraz za A moemo napisati i kao:
=
2
1
sin cos
1
z
z
A
dz z J A (131)
gdje je: ( )

= =
2
1
2
1
1
z
z
z
z
A
dz z f dz w H J osnovni integral povrine.
7.2.2.1. Integracija pomou kompatibilne kubno-linearne PRBF
Izraz za

y za uz koritenu kubno-linearnu kompatibilnu PRB funkciju glasi:
( ) ( )

sin cos
1
2
3
3
1
3

(
(
(
+ + + =

= =
z c z z w c z z w y
i
i i
i
i i

Uvrtavanjem u izraz za povrinu dobiva se:
( ) ( )

(
(
(
+ + + =
= =
2
1
2
1
sin cos
1 3
3
3
z
z
z
z
i
i i
i
i i
dz z dz c z z w c z z w A

Integriranjem po granicama integrala dobiva se:
2
1
2
1
2
sin
2 4
cos
2
1
2
3
3
4 z
z
z
z
j
i
i
i
i
i
z
z c
z z
w z c
z z
w A
(
(
(
|
|
.
|
\
|
+
+
|
|
.
|
\
|
+
=

= =

(132)
7.2.3. Proraun kod pomaka ELP postupkom
Za proraun povrine ELP postupkom emo koristiti izraz za funkcijski opis nakon translacije toaka za
pomak{ } y z , ime se dobiva integral za proraun povrine kao:
Ako uvrstimo izraz (102), za translatiranu RB funkciju, dobiva se izraz:
( ) ( )
=
=
2
1
1
;
z
z
N
i
i i
dz z t c z z w A
(133)
uz elastini povrat ulaznog skupa toaka:
z z z =
(134)

Razdvajanjem lanova integrala povrine, dalje moemo pisati:

162
( ) ( )

=
=
2
1
2
1
1
;
z
z
z
z
N
i
i i
dz z t dz c z z w A
odnosno:
( )
t
z
z
N
i
i i
A dz c z z w A =

=
2
1
1
; (135)
gdje je: ( )
=
2
1
z
z
p
dz z t A korekcija povrine za pomak ELP postupkom
Kako su funkcije translacije t koje su odabrane, linearna funkcija, te kvadratna funkcija pomaka po krunici,
zasebno e se pokazati njihovi integrali.
7.2.3.1. Linearna funkcija translacije
Kod linearne funkcije translacije ELP postupka moe se napisati sljedei izraz za integral povrine:
( )
=
2
1
z
z
p
dz z t A
gdje su: ( )
> +
=
0
,
j
z z l z k
z t funkcija pomaka (136)
NL j , , 1 K = toke loma

Moe se dalje pisati:
( )

+ = + =
2 2 2
'
z
z
z
z
z
z
p
j j j
dz l dz z k dz l z k A
Kao rjeenje imamo:
( )
j
j
z
z
p
z z l
z z
k z l
z
k A
j
+
=
(
+ =
2
2 2
2
2
2 2
2
(137)
Ako je 0 = k , tada je . , 0 konst y y = = ,
j
z z z = , te imamo izraz:
( )
j
z
z
z
z
p
z z y dz y dz y A
j j
= = =

2
2 2

(138)
7.2.3.2. Translacija po krunici
Kada se vri elastini pomak po krunici imamo sljedei izraz za pomak:
( )
( )
+
=
0
2 2
j j
y z z R
z t (139)

163
gdje se predznaci pomaka odreuju prema poloaju toaka. Uz
j
z z > i
j
y y > pomak se nalazi u etvrtom
kvadrantu te imamo predznak , a kod
j
z z > i
j
y y < u prvom kvadrantu pa imamo predznak +.
( )
|
.
|
\
|
+ =
2
2 2
z
z
j j p
j
dz y z z R A
(140)
Gornji integral se moe rastaviti u 2 integrala kao:
( )

+ =
2 2
2 2
z
z
j
z
z
j p
j j
dz y dz z z R A
Prikladnom supstitucijom ( ) R z z t
j
= sin , uz dz R tdt =1 cos , rjeavamo 1. integral i prema
Wolframovom on-line integratoru, [85], dobiva se:
( )
( )
( ) ( ) | | ( )
( )
)
|
|
|
.
|
\
|

+

=
= =
2 2
2 2 2 2 2
2 2
2 2
1
arctan
2
1
2
z z R
z z
z z R R R z z z z
z z R
dz z z R A
j
j
j j j
j
z
z
j p
j

Rezultat integracije je onda:
( )
j j p p
z z y A A + =
2 1

7.3. PRORAUN STATIKOG MOMENTA POVRINE REBRA U
ODNOSU NA OS Y
7.3.1. Opi integral
Openiti izraz za statiki moment povrine rebra broda u odnosu na os y glasi:
=
2
1
z
z
y
dz y z M (141)
Kada se uvrsti ( ) z f y = dobijemo:
( )
=
2
1
z
z
y
dz z f z M (142)
koji ima oblik osnovnog integrala broj 2.

Direktna integracija ovog izraza s RB funkcijama je sloena, pa se nee koristiti. Umjesto toga, pokazat e se
intergacija kubno-linearne PRBF, odnosno integracija RB funkcija zapisanih u obliku polinoma.

164
7.3.1.1. Integral u odnosu na os y kompatibilne kubno-linearne PRBF
Integral statikog momenta povrine rebra u odnosu na os y za kubno-linearnu PRBF se moe napisati kao:
( ) ( )

(
(
(
+ + + =
= =
2
1
1
2
3
3
1
3
z
z
i
i i
i
i i y
dz c z z w c z z w z M

(143)
Odnosno, gornji integral se moe rastaviti u 2 integrala, kao:
( ) ( )
+ + + =
= =
2
1
2
1
1
2
3
3
1
3
z
z
i
i i
z
z
i
i i y
dz z c z z w dz z c z z w M

Da bismo rjeili prvi intergal u gornjem izrazu, potrebno je razviti izraz za apsolutnu vrijednost kuba i pomnoiti
ga sa z:
3 2 2 3 3
3 3
i i i i
z z z z z z z z z z z z z + =
( ) | | ( ) ( )
( )
2
1
2
1
2
1
3
3
1
2
2
3 4 5
3
3
1
2
2 3 4 3
1
3
2 3
3
4
3
5

3 3
z
z
i i i
z
z
i i i
z
z
i
z c
z
z
z
z
z z
dz z c z z z z z z dz c z z z
(
+ + =
= + + = +

Isto radimo i s drugim integralom u izrazu:
i i
z z z z z z z =
( ) ( ) | | ( )
2
1
2
1
2
1
2
2 3
2
2
2
2 3
z
z
i
z
z
i
z
z
i
z c
z z
dz z c z z dz c z z z
(
+ = + = +

Konani izraz za statiki moment povrine rebra broda u odnosu na os y tada glasi:
( ) ( )
2 3 2 3
3
4
3
5
3 1
2
2 3
3
3
1
2
2
3 4 5
2
1
2
1

= =
(
+ +
(
+ + =

i i
z
z
i i
z
z
i i i i y
z c
z z
w z c
z
z
z
z
z z
w M (144)
Moemo pisati i drukije, kao:
( )
3 3 3
i i i i i
z z z z z z z z z z + =
te:
( )
i i i i i
z z z z z z z z z z + =
Konani izraz za direktnu integraciju statikog momenta povrine rebra broda u odnosu na os y tada glasi:

165
( ) ( ) ( ) ( )

= =
(
(
+
(
(
=
1
2
2
2 3
3
2
3
1
4 5
2
1
2
1
2 2 3 2 4 5

i
z
z
i
i i
i
i
z
z
i
i i
i y
z
c z
z z z z
w
z
c z
z z z z
w M (145)
7.3.1.2. Integral u odnosu na os y za RB funkcije napisane u polinomskom obliku
Za RB funkciju napisanu u polinomskom obliku, izraz za proraun statikog momenta povrine openito se
moe napisati kao:

|
.
|
\
|
=
=
2
1
0
z
z
n
k
k
k y
dz z C z M
(146)

Pripadno rjeenje integrala momenta se tada moe napisati kao:
2
1
0
2
2
1
z
z
n
k
k
k y
z C
k
M |
.
|
\
|

+
=

=
+

Odnosno, rjeenje je:
( )
=
+ +

+
=
n
k
k k
k y
z z C
k
M
0
2
1
2
2
2
1
(147)
7.3.2. Proraun statikog momenta povrine zakrenutog rebra u
odnosu na os y
Izraz za statiki moment povrine rebra broda u odnosu na zakrenutu os y glasi:
=
2
1
z
z
y
dz zy M

Uvrtavanjem izraza za y
dobiva se:
( )

= =
2
1
2
1
2
1
2
sin cos sin cos
z
z
z
z
z
z
y
dz z dz c H z dz z c H z M
=
2
1
2
1
sin cos
z
z
My y
dz z I M
gdje je: ( )

= =
2
1
2
1
1
z
z
z
z
My
dz z f z dz c H z J osnovni integral za proraun statikog momenta u odnosu
na os y .

166
7.3.3. Proraun kod pomaka ELP postupkom
Kao i kod prorauna povrine, u izraz za proraun statikog momenta je potrebno dodati i korekciju za pomak
prema ELP postupku. Ako uvrstimo izraz za RB funkciju s pomakom po RLP postupku dobiva se izraz:
( ) ( )
=
=
2
1
1
;
z
z
N
i
i i y
dz z p c z z w z M
(148)
z z z = .

( ) ( )

=
=
2
1
2
1
1
;
z
z
z
z
N
i
i i y
dz z p z dz c z z w z M
odnosno:
( )
yp
z
z
N
i
i i y
M dz c z z w z M =

=
2
1
1
;
gdje je: ( )
=
2
1
z
z
yp
dz z p z M - moment povrine oko osi y uslijed translacije
Dalje e se pokazati integrali korekcije za linearni pomak, te pomak po krunici.
Kod linearne funkcije translacije ELP postupka moe se napisati sljedei izraz za integral momenta povrine:
( )
=
2
1
z
z
yp
dz z t z M (149)
gdje su: ( )
> +
=
0
,
j
z z l z k
z t funkcija pomaka kao u (136).
NL j , , 1 K = toke loma
( )

+ = + =
2 2 2
2
z
z
z
z
z
z
yp
j j j
dz z l dz z k dz l z k z M
Kao rjeenje imamo:
2 3 2 3
2 2
2
3 3
2
2 3
2
j j
z
z
yp
z z
l
z z
k
z
l
z
k M
j
=
(
+ =
(150)

167
Ako je 0 = k , tada je C konst y y = = = . , 0 ,
j
2
2 2
2
2 2
j
z
z
z
z
yp
z z
C dz y dz C z M
j j
= = =

(151)
7.3.3.2. Pomak po krunici
Kada se vri elastini pomak po krunici imamo sljedei izraz za pomak kao u jednadbi (139):
( )
( )
+
=
0
2 2
j j
y z z R
z t
j
z z > i
j
j
z z > i
j
y y < u prvom kvadrantu pa imamo predznak +. Moemo
dalje pisati:
( )
|
.
|
\
|
+ =
2
2 2
z
z
j j yp
j
dz y z z R z M
(152)
Rjeavanjem ovog integrala dobiva se:
( )

+ =
2 2
2 2
z
z
j
z
z
j yp
j j
dz y z dz z z R z M
Supstitucijom ( ) R z z t
j
= sin uz dz R tdt =1 cos dobiva se za prvi lan integrala prema Wolframovom
on-line integratoru, [85]:
( )
( ) ( )
( )
(
(

+ =
= =

2 2
2 2 2 2 2 2
2 2
1
arctan 3 2 2
6
1
2
j
j
j j j j
z
z
j yp
z z R
z z
R x x R x x x z z R
dz z z R z M
j
(153)

Dok je drugi lan jednak:
|
|
.
|
\
|
=
2 2
2 2
2
2
l
j yp
z z
y M (154)

Konano, moemo pisati:
2 1 yp yp yp
M M M + =
(155)


168
7.4. PRORAUN STATIKOG MOMENTA POVRINE REBRA U
ODNOSU NA OS z
7.4.1. Opi integral
Izraz za statiki moment povrine rebra broda u odnosu na os z se moe napisati kao:
=
2
1
2
2
1
z
z
z
dz y M (156)

Uvrtavanjem izraza za krivulju ( ) z f y = dobiva se sljedei integral:
( )
=
2
1
2
2
1
z
z
z
dz z f M (157)
to je osnovni integral broj 3, kako je to navedeno na poetku ovog poglavlja.

Kao i kod momenta u odnosu na os y, direktna integracija gornjeg izraza s RB funkcijama je sloena, pa nee
biti koritena. Umjesto toga, bit e pokazana e se intergacija kubno-linearne PRBF, odnosno integracija RB
funkcija zapisanih u obliku polinoma. Dodatno e biti pokaano rjeenje gornjeg integrala primjenom inverzije
interpolacijskog problema za
2
y .
7.4.1.1. Integral momenta u odnosu na os z za kompatibilne kubno-linearne PRBF
Pripadni integral momenta za kubno-linearnu PRBF se moe napisati kao:
( ) ( )

(
(
(
+ + + =
= =
2
1
2
1
2
3
3
1
3
2
1
z
z
i
i i
i
i i z
dz c z z w c z z w M

(158)
Gornji integral se moe rastaviti u 3 integrala, kao:
( ) ( ) ( )
( )
(
(
(
+ +
+
(
(
(
+
(
(
(
+ +
(
(
(
+ =
=
= = =
2
1
2
1
2
1
2
1
2
1
2
3
3
1
3
2
3
3
1
3
2
1
2
1
z
z
i
i i
z
z
i
i i
i
i i
z
z
i
i i y
dz c z z w
dz c z z w c z z w dz c z z w M

Kako ovaj izraz, radi RBF zapisa u obliku translatiranih suma osnovnih funkcija, sadri viestruke lanove
integrala, nije pogodan za rjeavanje, pa e se ovdje pokazati izraz za proraun integrala u polinomskom obliku.

169
7.4.1.2. Integral momenta povrine u odnosu na os z za RB funkcije napisane u
polinomskom obliku
Za RB funkciju napisanu u polinomskom obliku, izraz za proraun momenta se openito moe napisati kao:

|
.
|
\
|
=
=
2
1
2
0
2
1
z
z
n
k
k
k z
dz z C M
(159)
Kvadriranjem se dobiva:
=
=
2
1
2
0
2
1
z
z
n
k
k
k z
dz z D M (160)
gdje su: ( )
k k
C f D =

U sluaju kubno-linearne PRBF, pripadno rjeenje integrala momenta se tada moe napisati kao:
( )
+ + + =
2
1
2
0 1
2
2
3
3
2
1
z
z
z
dz C z C z C z C M (161)
Kvadriranjem se dobiva:
( )
+ + + + + + =
2
1
0 1
2
2
3
3
4
4
5
5
6
6
2
1
z
z
z
dz D z D z D z D z D z D z D M
Rjeenje se zatim moe napisati u obliku:
2
1
0
1 3 2 4 3 5 4 6 5 7 6
2 3 4 5 6 7 2
1
z
z
z
z D z
D
z
D
z
D
z
D
z
D
z
D
M
|
.
|
\
|
+ + + + + + =
Odnosno:
( )

=
+ +
=
+
+
=
+
=
n
k
k k
k
z
z
n
k
k
k z
z z D
k
z D
k
M
2
0
1
1
1
2
2
0
1
1
1
2
1
1
1
2
1
2
1

(162)
2

Umjesto rjeavanja osnovnog integrala za proraun momenta
z
M razvijanjem izraza za RB funkciju koji je radi
postojanja normi sloen, navedeni integral se moe rjeiti odreivanjem teinskih koeficijenata w
2
za kvadrirani
izraz krivulje y, tj. za y
2
. Dakle, uvodimo varijablu
2
y q = , te dobiva se integral istog oblika kao to je integral
povrine, tj.:
=
2
1
2
1
z
z
z
qdz M
(163)
Uvrtavanjem izraza za RBF opis ( ) z f q
2
= dobiva se integral:

170
( )
=
2
1
2
2
1
z
z
z
dz z f M
(164)
koji je oblikom identian integralu povrine.

Meutim, funkcija f
2
ima razliite teinske koeficijente w
2
od interpolacije funkcije f, iji su koeficijenti jednaki
w. Zbog toga je openito potrebno definirati zaseban problem interpolacijski problem za y
2
, kako e biti
pokazano dalje u tekstu.
2

Umjesto interpolacijskog problema w H y = , definira se problem:
( )
2 2 2
2
w H z f y = =
(165)
gdje su: H
2
interpolacijska matrica za ulaznog skupa podataka,
w
2
vektor teinskih koeficijenata.
Kao i kod osnovnog problema interpolacije ratrkanih podataka, rjeenje ovog problema se dobiva inverzijom
interpolacijske matrice H
2
prema (53) kao:
2 1
2 2
y H w =

Kako interpolacijska matrica ne ovisi o skupu izlaznih, ve samo skupu ulaznih podataka, interpolacijska matrica
za y i y
2
su jednake, pa imamo:
H H =
2

Kako su interpolacijske matrice H i H
2
jednake, nije potrebno vriti jo jednu inverziju matrice, to znaajno
olakava proraun, tj. imamo:
2 1
2
y H w =

(166)
Dakle, rjeenjem inverzije osnovne interpolacijske matrice je mogue odrediti teinske koeficijente bilo koje
kombinacije podataka izlaznog skupa, te je stoga mogue skaliranje izlaznog skupa podataka, bez dodatnih
prorauna. Moe se napisati sljedea definicija:

Definicija 10: Opis RB funkcijama ima osnovno svojstvo afine transformacije skaliranjem izlaznog skupa
podataka .


171
2
kod kubno-linearne RBF
Rjeenje integrala statikog momenta povrine u odnosu na os z identino je rjeenju integrala za povrinu
koritenjem kubno-linearne PRBF uz koritenje teinskih koeficijenata w
2
:
2
1
1
2
2
2
3
3
1
4
2
2 4
z
z
i
i
i
i
i
i z
z c
z z
w z c
z z
w M
(
(
(
|
|
.
|
\
|
+
+
|
|
.
|
\
|
+
=

= =
(167)
Dakle, ako nam je poznato direktno rjeenje integrala RB funkcije, tada moemo lako odrediti i moment u
odnosu na os z. Ovo je najlaki nain rjeavanja ovog integrala, pa e se on primjenjivati u daljnjim
proraunima.

7.4.3. Proraun statikog momenta povrine zakrenutog rebra za os z
Izraz za statiki moment povrine rebra broda u odnosu na os z glasi:
=
2
1
2
2
1
z
z
z
dz y M

( ) ( )
2 2 2 2 2 2
sin cos sin 2 cos sin cos = = z w H z w H z w H y
Najjednostavniji nain prorauna
2
y se ne dobije kvadriranjem( ) w H , ve izrazom kako je to pokazano u
prethodnom podpoglavlju:
2
2
w H y =
Uvrtavanjem i sreivanjem dobijemo:
( )
2 2
2
2 2
sin 2 sin 2 cos + = z w H z w H y
Uvrtavanjem u izraz za
z
M dobiva se:
( ) ( )
+ =
2
1
2 2
2
2
sin 2 sin 2 cos
2
1
z
z
z
dz z w H z w H M
Drugi lan izraza pod integralom jest prvi integral momenta oko osi y,
1 My
J , pa imamo:
( )

+ =
2
1
2
1
2 2
1 2
2
sin 2 sin 2 cos
2
1
z
z
My
z
z
z
dz z I dz c H M

172
( )

+ =
2
1
2 2
1 1
2
sin 2 sin 2 cos
2
1
z
z
My Mz z
dz z I I M
gdje su:

= =
2
1
2
1
2
2 1
2
1
z
z
z
z
Mz
dz y dz c H J osnovni integral za proraun momenta oko osi z.
1 2 My Mz
J J =
Integral
1 Mz
J se rjeava kao i prvi integral u izrazu za povrinu uz zamjenu mnoenja vektorom koeficijenata w s
vektorom koeficijenata w
2
, pa imamo:
( )
z
z
My Mz z
z
J I M
3
sin 2 sin 2 cos
2
1
3
2
1 1
2
+ = (168)
7.4.4. Proraun kod translacije ELP postupkom
Kao i kod prorauna povrine, u izraz za proraun momenta oko osi z je potrebno dodati i korekciju za pomak
prema ELP postupku. Ako se uvrsti izraz za translatiranu RB funkciju (102) dobiva se izraz:
( ) ( )
=
=
2
1
2
1
;
z
z
N
i
i i z
dz z p c z z w M (169)
z z z = .

( ) ( ) ( ) ( )

+
(
=
= =
2
1
2
1
2
1
2
1
2
1
; 2 ;
z
z
z
z
N
i
i i
z
z
N
i
i i z
dz z p dz z p c z z w dz c z z w M
Primjenom supstitucije za
2
y dobiva se kao gore:
( ) ( ) ( ) ( )

+ =
= =
2
1
2
1
2
1
2
1 1
2
; 2 ;
z
z
z
z
N
i
i i
z
z
N
i
i i z
dz z p dz z p c z z w dz c z z w M
Odnosno:
( )
zp
z
z
N
i
i i z
M dz c z z w M =

=
2
1
1
2
;
gdje je: ( ) ( ) ( )

+ =
=
2 2
2
1
; 2
z
z
z
z
N
i
i i zp
j j
dz z p dz z p c z z w M

173
Vidimo da je prvi lan integrala ve rjeen i predstavlja poetni izraz za proraun momenta povrine oko osi z

od
toke loma z
j
do z
2
. Ostali lanovi ovise o odabranoj funkciji pomaka ( ) z p .
Kod linearne funkcije translacije ELP postupka moe se napisati sljedei izraz za integral povrine:
( ) ( ) ( )

+ + + =
=
2 2
2
1
; 2
z
z
z
z
N
i
i i zp
j j
dz l z k dz l z k c z z w M
(170)
gdje su: ( )
> +
=
0
,
j
z z l z k
z t pomak translacijom po pravcu, ELP postupkom,
NL j , , 1 K = toke loma.
( ) ( ) ( )

+ + =
= =
2 2 2
2
1 1
; 2 ; 2
z
z
z
z
N
i
i i
z
z
N
i
i i zp
j j j
dz l z k dz c z z w l dz c z z w z k M
Integral prvog lana izraza za korekciju momenta kod ELP postupka
zp
M je moment povrine oko osi y koji je
prije rijeen. Integral drugog lana izraza predstavlja povrinu, a trei lan je potrebno razviti. Tako imamo:

+ + + =
2 2 2
2 2 2
2 2 2
z
z
z
z
z
z
z zp
j j j
dz l dz z kl dz z k A l M k M
gdje su: ( )

=
=
2
1
;
z
z
N
i
i i z
j
dz c z z w z M
( )
=
=
2
1
;
z
z
N
i
i i
j
dz c z z w A
2
2 2
2 2 2
2 3
2
2
2
3
2 2
z
z
z
z
z
z
z
z
z
z
z zp
j
j j
j j
z l
z
kl
z
k A l M k M + + + =
Konano, imamo:
( ) ( ) | | ( ) ( ) | |
( ) ( )
j j
j
j j z z zp
z z l z z kl
z z
k
z A z A l z M z M k M
+ +
+
+ =
2
2 2 2
2
3 3
2
2
2 2
3
2 2

(171)

Ako je 0 = k , tada je C konst y y = = = . , 0 ,
j

174
( )

+ =
=
2 2
2
1
; 2
z
z
z
z
N
i
i i zp
j j
dz C dz C c z z w M
( )

+ =
=
2 2
2
1
; 2
z
z
z
z
N
i
i i zp
j j
dz C dz c z z w C M
Prvi lan gornjeg integrala je jednak integralu povrine i ovisi o odabranoj RB funkciji, dok je drugi integral
trivijalan. Vrijedi:
( ) ( ) | | ( )
j j zp
z z C z A z A C M + =
2
2
2
2
(172)
7.4.4.2. Pomak po krunici
Kada se vri elastini pomak po krunici imamo sljedei izraz za pomak kao u (139):
( )
( )
+
=
0
2 2
j j
y z z R
z t
j
z z > i
j
j
z z > i
j
y y < u prvom kvadrantu pa imamo predznak +. Moemo
dalje pisati:
( ) ( ) ( )

|
.
|
\
|
+ + |
.
|
\
|
+ =
=
2 2 2
2 2 2 2
1
; 2
z
z
j j
z
z
j j
N
i
i i zp
j j
dz y z z R dz y z z R c z z w M
(173)

Tj., moe se pisati kao:
( ) ( ) ( )
( )
|
.
|
\
|
+ +
+ =
= =
2
2 2
2
2 2
1
2 2
1
; 2 ; 2
z
z
j j
z
z
N
i
i i j
z
z
j
N
i
i i zp
j
j j
dz y z z R
dz c z z w y dz z z R c z z w M

Drugi integral u gornjem izrazu je intergal povrine, dok je trei rjeiv nakon supstitucija. Meutim, prvi
intergal ovisi o odabranoj RB funkciji i vrlo je kompliciran. Kako su RBF opisi translatirane sume osnovnih
funkcija, njihov je izvorni oblik nepraktian za proraun prvog intergala. Stoga je potrebno razviti RB funkciju u
polinomski oblik. Proraun e se dalje pokazati za Kubno-linearnu PRBF i ELP pomak po krunici.

Dakle, imamo:
( ) ( ) | |
j j
z
z
j zp
z A z A y A y M
j
= =
2 2
2 2
2

Rjeenje treeg integrala je sljedee prema Wolframovom on-line integratoru, [85]:

175
( )( ) ( ) ( )
( )
( )
2
3
arctan
3
2 2
2 2 2 2 2
3
z
z
j
j
j
j j j j j j zp
j
z z
z z R
z z
R y z z R z z y y R z z M
(
(
+ + + =

Kako se svugdje u izrazu nalazi z
j
, a donja granica integrala je takoer z
j
, ostaje nam samo uvrstiti gornju
granicu integrala z
2
:
( )( ) ( ) ( )
( )
( )
3
arctan
3
2
2 2
2
2 2
2
2
2
2 2
2 3
z z
z z R
z z
R y z z R z z y y R z z M
j
j
j
j j j j j j zp
+

+ + + =

7.4.4.3. Pomak po krunici za kubno-linearnu PRBF
Kako je ranije reeno, ovdje e se pokazati pomak po krunici kod opisa kubno-linearnom PRBF. PRBF e
ovdje biti napisana u polinomskom obliku , tj. kao:
( )
0 1
2
2
3
3
C z C z C z C z + + + =
Uvrtavanjem u gornji izraz za korekciju statikog momenta povrine
1 zp
M u odnosu na os z dobiva se:
( ) ( )
+ + + =
2
2 2
0 1
2
2
3
3 1
2
z
z
j zp
j
dz z z R C z C z C z C M
(174)

Dakle, imamo 4 integrala koja emo rjeavati zasebno. Prema Wolframovom on-line integratoru, [85], rjeenja
gornjih integrala su sljedea:
( )
( ) (
) ( )
( )
(
(
(

+ +
=
= =

2 2
2 2 2 4 2 2
4 3 2 2 2 2 2 3 4 2 2
2 2 3
3 13
arctan 3 4 24 8
16 6 29 6 83 6 6
15
1
8
1
2
j
j
j j
j j j j j j j
z
z
j zp
z z R
z z
R x R x x x R
R x x x R x x x R x x x x z z R
dz z z R z C M
j

( )
( ) ( )
( )
( )
(
(
(

+
+ =
= =

2 2
2 2 2
3 2 2 2 2 3 2 2
2 2 2
2 12
arctan 4
6 3 2 13 2 2
3
1
8
1
2
j
j
j
j j j j j
z
z
j zp
z z R
z z
R x R
x x R x x R x x x x z z R
dz z z R z C M
j


176
Oblik integrala ( )
dz z f z je jednak ve rjeenom integralu kod momenta oko osi y, pa imamo:

1 1 11 yp zp
M C M =
Isto vrijedi i za integral kod prorauna korekcije povrine kod pomaka po krunici ELP postupkom, pa imamo:
1 0 10 p zp
A C M =
Moemo zatim pisati izraz za
1 zp
M kao:
( ) ( )
13 12 1 1 1 0 13 12 11 10 1
2 2
zp zp yp p zp zp zp zp zp
M M M C A C M M M M M + + + = + + + =
(175)
Dakle, konano imamo izraz za korekciju momenta
zp
M kao zbroj integrala:
3 2 1 zp zp zp zp
M M M M + + =
Odnosno:
( )
3 2 13 12 1 1 1 0
2
zp zp zp zp yp p zp
M M M M M C A C M + + + + + = (176)

Vidimo da je pripadni proraun prilino sloen, pa je openito potrebno paljivo birati funkciju elastinog
pomaka kod opisivanja geometrije.
7.5. PRORAUN MOMENTA INERCIJE VODNE LINIJE U ODNOSU
NA OS X
7.5.1. Osnovni integral
Izraz za proraun integrala momenta inercije u odnosu na os x se moe napisati kao:
=
2
1
3
3
1
z
z
x
dx y I (177)
Uvrtavanjem izraza za krivulju ( ) x f y = dobiva se sljedei integral:
( )
=
2
1
3
3
1
z
z
x
dx x f I (178)
koji predstavlja 4. osnovni integral u odreivanju hidrostatskih znaajki broda kojeg je potrebno rjeiti.
7.5.1.1. Integral momenta inercije za os x kubno-linearne PRBF
Pripadni integral momenta za kubno-linearnu PRBF se moe napisati kao:
( ) ( )

(
(
(
+ + + =
= =
2
1
3
1
2
3
3
1
3
3
1
x
x
i
i i
i
i i x
dx c x x w c x x w I

(179)

177
Gornji integral se moe rastaviti u 4 integrala, kao:
( ) ( ) ( )
( ) ( ) ( )
(
(
(
+ +
(
(
(
+
(
(
(
+ +
+
(
(
(
+
(
(
(
+ +
(
(
(
+ =
= = =
= = =
2
1
2
1
2
1
2
1
3
1
2
2
1
2
3
3
1
3
1
2
2
3
3
1
3
3
3
3
1
3
3
1
3
1
x
x
i
i i
x
x
i
i i
i
i i
z
z
i
i i
i
i i
x
x
i
i i x
dx c x x w dx c x x w c x x w
dx c x x w c x x w dx c x x w I

Kako ovaj izraz, radi RBF zapisa u obliku translatiranih suma osnovnih funkcija, sadri viestruke lanove
integrala, nije pogodan za rjeavanje, pa e se ovdje pokazati izraz za proraun integrala u polinomskom obliku.
7.5.1.2. Integral momenta za RB funkcije napisane u polinomskom obliku
Za RB funkciju napisanu u polinomskom obliku, izraz za proraun momenta inercije vodne linije oko osi x se
openito moe napisati kao:

|
|
.
|
\
|
=
=
2
1
3
0
3
1
x
x
n
j
j
j x
dx x C I (180)
Kubiranjem se dobiva:
=
=
2
1
3
0
3
1
x
x
n
j
j
j x
dx x D I
gdje su: ( )
j j
C f D =

U sluaju kubno-linearne PRBF, pripadno rjeenje integrala momenta se tada moe napisati kao:
( )
+ + + =
2
1
3
0 1
2
2
3
3
3
1
x
x
x
dx C x C x C x C I (181)
Kubiranjem se dobiva sloeni izraz ije se rjeenje moe napisati u obliku:
( )

=
+ +
=
+
+
=
+
=
n
j
j j
j
x
x
n
j
j
j x
x x D
j
x D
j
I
3
0
1
1
1
2
2
0
1
1
1
3
1
1
1
3
1
2
1
(182)
3

Umjesto rjeavanja osnovnog integrala za proraun momenta inercije I
x
razvijanjem izraza za RB funkciju koji
je radi postojanja normi sloen, navedeni integral se moe rjeiti odreivanjem teinskih koeficijenata w
3
za
kubirani izraz za krivulju y, tj. za y
3
, kako je pokazano ranije. Dakle, uvoenjem varijable
3
y q = dobiva se
integral istog oblika kao to je integral povrine, tj.:

178
=
2
1
3
1
x
x
x
qdx I (183)
Uvrtavanjem izraza za RBF opis ( ) x f q
3
= dobiva se integral:
( )
=
2
1
3
3
1
x
x
x
dx x f I
koji je oblikom identian integralu povrine.

Funkcija f
3
ima razliite teinske koeficijente w
3
od interpolacije funkcije f, iji su koeficijenti jednaki w, te je
potrebno definirati zaseban problem interpolacijski problem za
3
y , kako e biti pokazano dalje u tekstu.
3

Umjesto interpolacijskog problema w H y = , definiramo problem:
( )
3 3
3
w H x f y = = (184)
gdje su: H interpolacijska matrica za ulaznog skupa podataka,
w
3
vektor teinskih koeficijenata.
Kako je ve pokazano, interpolacijska matrica ne ovisi o skupu izlaznih, ve samo skupu ulaznih podataka, pa
imamo:
H H =
3
(185)
Kao i kod osnovnog problema interpolacije ratrkanih podataka, rjeenje ovog problema se dobiva inverzijom
interpolacijske matrice H koja nam je prema (53) ve poznata kao:
2 1
2
y H w =

(186)
3
kod kubno-linearne RBF
Rjeenje integrala momenta oko osi z je identino rjeenju integrala za povrinu koritenjem kubno-linearne
PRBF uz koritenje teinskih koeficijenata w
3
:
2
1
1
2
2
3
3
3
1
4
3
2 4
x
x
i
i
i
i
i
i x
x c
x x
w x c
x x
w I
(
(
(
|
|
.
|
\
|
+
+
|
|
.
|
\
|
+
=

= =
(187)

Dakle, ako nam je poznato direktno rjeenje intergala RB funkcije, tada moemo lako odrediti i moment inercije
vodne linije u odnosu na os x.

179
7.6. PRORAUN MOMENTA INERCIJE VODNE LINIJE U ODNOSU
NA OS Y
7.6.1. Osnovni integral
Intergalni izraz za proraun momenta inercije vodne linije s obzirom na os y se moe napisati kao:
=
2
1
2
x
x
y
dx y x I (188)
Uvrtavanjem izraza za krivulju ( ) x f y = vodne linije dobiva se sljedei integral:
( )
=
2
1
2
x
x
VL y
dx x f x I (189)
koji predstavlja 5. osnovni integral za proraun hidrostatiskih svojstava u brodogradnji.

Direktna integracija ovog izraza s RB funkcijama je sloena, pa se nee koristiti. Umjesto toga, pokazat e se
intergacija kubno-linearne PRBF, odnosno integracija RB funkcija zapisanih u obliku polinoma.
7.6.1.1. Integral momenta inercije VL za os y kompatibilne kubno-linearne PRBF
Pripadni integral momenta inercije vodne linije u odnosu na os y za kubno-linearnu PRBF se moe napisati kao:
( ) ( )

(
(
(
+ + + =
= =
2
1
1
2
3
3
1
3
2
x
x
i
i i
i
i i y
dx c x x w c x x w x I

(190)
Odnosno, gornji integral se moe rastaviti u 2 integrala, kao:
( ) ( )

(
(
(
+ +
(
(
(
+ =
= =
2
1
2
1
1
2
2
3
3
1
3
2
x
x
i
i i
x
x
i
i i y
dx c x x w x dx c x x w x I

Da bismo rjeili prvi intergal u gornjem izrazu, potrebno je razviti izraz za apsolutnu vrijednost kuba i pomnoiti
ga s
2
x :
3
2
2
2
2
2
3
2
3
2
3 3
i i i i
x x x x x x x x x x x x x + =
| | ( ) ( )
( )
2
1
2
1
2
1
3
3
1
3
2
4 5 6
3
3
1
2
2
3 4 5 3
1
3
2
3 4
3
5
3
6
3 3
x
x
i i i
z
z
i i i
x
x
i
x c
x
x
x
x
x x
dx x c x x x x x x dx c x x x
(
+ + =
= + + = +

Isto radimo i s drugim integralom u izrazu:

180
i i
x x x x x x x =
2 2

( ) ( ) | | ( )
2
1
2
1
2
1
2
3 4
2
2 3
2
2
3 4
x
x
i
z
z
i
z
z
i
x c
x x
dx x c x x dx c x x x
(
+ = + = +

Konani izraz za moment inercije vodne linije broda u odnosu na os y tada glasi:
( ) ( )
3 4 3 4
3
5
3
6
3 1
2
3 4
3
3
1
3
2
4 5 6
2
1
2
1

= =
(
+ +
(
+ + =

i i
x
x
i i
x
x
i i i i y
x c
x x
w x c
x
x
x
x
x x
w I
(191)
7.6.1.2. Integral momenta za RB funkcije napisane u polinomskom obliku
Za RB funkciju napisanu u polinomskom obliku, izraz za proraun momenta inercije oko osi x se openito moe
napisati kao:

|
|
.
|
\
|
=
=
2
1
0
2
x
x
n
j
j
j y
dx x C x I (192)
To jest, imamo:

|
|
.
|
\
|
=
=
+
2
1
0
2
x
x
n
j
j
j y
dx x C I (193)

U sluaju kubne-linearne PRBF, pripadno rjeenje integrala momenta se tada moe napisati kao:
( )
+ + + =
2
1
2
0
3
1
4
2
5
3
x
x
y
dx x C x C x C x C I (194)
Rjeenje integrala se dobije jednostavno integriranjem svakog lana polinoma kao:
2
1
3
0
4
1
5
2
6
3
3
1
4
1
5
1
6
1
x
x
y
x C x C x C x C I
|
.
|
\
|
+ + + = (195)
Ili pisano zajedno kao:
2
1
0
3
3
1
x
x
n
j
j
j y
x C
j
I
|
|
.
|
\
|
+
=

=
+

Konano, dobiva se rezultat kao:
( )
=
+ +

+
=
n
j
j j
j y
x x C
j
I
0
3
1
3
2
3
1
(196)

181
7.7. PRIMJER PRORAUNA ZNAAJKI POVRINE REBRA
Primjer prorauna hidrostatskih svojstava presjeka broda e biti izveden za testno rebro br. 2, prikazano u
Dodatku A. 2). To je krmeno rebro broda za prijevoz auta i kamiona s ravnim bokom, bulbom, diskontinuitetima
i prelukom, koje je vrlo sloene geometrije, te se odgovarajui proraun pripadnih hidrostatskih svojstava po
visini rebra dobije kao:
{ } ( ) z f z y A
B B
= , ,
Osnovne vrijednosti svojstava odabranog rebra su izraunate u knjizi trima i stabiliteta, [106], broda kojem
promatrano rebro pripada, te ih pokazuje tablica 24, ispod:

Tab. 24: Usporedba rezultata prorauna direktnom integracijom PRBF opisa i vrijednosti iz Knjige trima i
stabiliteta, [106], test rebra br. 2, te test rebra br. 4, tj. polukrunice
Test rebro br. 2, do preluka Test rebro br. 4
PRBF Knjiga T & S PRBF Analitiki proraun
A(m
2
)
311,3901 311,3901 9,8178 9,8175
B
z (m) - 1,4389 1,4389

0 100 200 300 400
0
5
10
15
20
25
30

A
(y/2, z)
z
B
10
y
B
10

Sl. 63: Raspodjela svojstava povrine test rebra po visini

Analitiko rjeenje poloaja teita polukrunice po visini z
B
se dobije iz izraza:

182
3
4r
r z
B
=
Za r = 2,5 (m) se kao poloaj teita istisnine po visini tako dobije 4389 , 1 =
B
z (m).

Vidimo da su rezultati integracije svojstava rebra: povrine A, te komponenti teita istisnine
B
y i
B
z po
visini z , glatke krivulje, kao to je to zahtjevano brodskom proraunskom geometrijom. Iz tablice 24, gore, je
vidljivo da su rezultati vrlo precizni i odgovaraju proraunatim vrijednostima u Knjizi trima i stabiliteta test
broda br. 2.
Kao konani rezultat prorauna se dobivaju poopeni izrazi rjeenja 5 osnovnih intergrala hidrostatskih svojstava
rebara, prema gore navedenim izrazima, koji e se dalje koristiti u odreivanju hidrostatskih svojstava broda za
odabrane kuteve nagiba { } , , to e biti pojanjeno u sljedeem poglavlju, poglavlju 8.
7.8. ZAKLJUAK O RJEENJU 5 OSNOVNIH BRODOGRAEVNIH
INTEGRALA POMOU RBF
Rjeenjem 5 osnovnih integrala u brodogradnji se ispunjava posljednji neispunjen zahtjev, zahtjev br. 8, koji
odabrana funkcija opisa mora ispuniti u svrhu ispunjavanja svih zahtjeva brodske proraunske geometrije. Osim
integrabilnosti, pokazana je i velika tonost prorauna geometrijskih i hidrostatskih svojstava testnih rebara, uz
eliminiranje problema grupiranja pogreke u toci koji je povezan s globalnom tonou opisa geometrije.

Omoguavanjem direktnog prorauna RBF integracije eliminira se potreba za numerikom integracijom koja je
do sada bila dominantno koritena u proraunima svojstava u brodogradnji, te je uvjetovala raspodjelu presjeka
vodnim linijama i rebrima kojima se mreno opisivao brod. Direktnom RBF integracijom omoguuje se
proizvoljno postavljanje presjeka broda u njegovom opisivanju, te odreivanje raspodjele izraunatog svojstva
po visini, uz veliku proraunsku preciznost i kod postojanja diskontinuiteta geometrije.

Na ovaj nain su ispunjeni svi uvjeti brodske proraunske geometrije u opisivanju geometrije broda ravninskim i
prostornim krivuljama opisanim radijalnim osnovnim funkcijama iz funkcijskog prostora IR
1
. Ovime je
dokazana hipoteza disertacije, po kojoj je mogue globalnom interpolacijom bezmrenim metodama temeljenim
na radijalnim osnovnim funkcijama objekt sloene geometrije, kao to je brod, opisati analitikom preciznou
na nain pogodan za daljnje direktne, analitike proraune geometrijskih i hidrostatskih svojstava objekta, te
proraune presjeka i objekta s povrinom tekueg fluida koji ga okruuje. Time se omoguuje direktni analitiki
proraun stvarne vodne linije te pripadnih hidrostatskih svojstava broda za odabrani broj stupnjeva slobode
gibanja.

Potrebno je jo pokazati primjenu RBF u proraunu hidrostatskih svojstava broda za odabrani broj stupnjeva
slobode gibanja, to e biti napravljeno u sljedeim poglavljima.

183
8. MULTIVARIJANTNI RBF OPIS HIDROSTATSKIH
SVOJSTAVA BRODA
8.1. PRORAUN I PRIKAZIVANJE HIDROSTATSKIH SVOJSTAVA
8.1.1. Primjena proraunskih rjeenja PRBF opisa
Konani cilj opisivanja nekog objekta, osim njegovog geometrijskog oblikovanja i prikazivanja na raunalu, jest
omoguavanje prorauna njegovih svojstava. Jedan od osnovnih prorauna teorije broda, za kojeg e se ovdje
pokazati primjena RBF opisa, je proraun hidrostatskih svojstava broda kojim se odreuju uzgonska svojstva
broda { } H , koja proistjeu iz geometrije, tj. oblika broda. Prema postavkama iz poglavlja 1, geometrija broda je
opisana mjeovitim B-rep postupkom, koritenjem ravninskih i prostornih krivulja, uz opisivanje lomova forme
broda.
Zbog sloenosti brodske geometrije, prorauni osnovnih hidrostatskih svojstava se danas uglavnom vre
unaprijed, predprocesiranjem, gdje se odreuju pripadna svojstva za odabrani diskretan broj kuteva trima, te
najee bez bonog kuta nagiba, numerikim metodama proraunima. Hidrostatska svojstva broda, te pripadna
svojstva stabiliteta za velike kuteve nagiba kod kojih je sin , prikazuju se samo krivuljama teita
istisnine za ravnu kobilicu i odabrane diskretne vrijednosti kuteva bonog nagiba. U proraunu stvarne, trenutne
vodne linije se zatim kree od nekog poetnog poloaja vodne linije, te iteracijski, sukscesivno, raunaju njena
hidrostatska svojstva, kako je to opisano u podpoglavlju 1.3.3.1. U tim proraunima se, kako je to navedeno u
poglavlju 1, zanemaruju vremenska komponenta t i prostorna putanja gibanja broda, te se promatraju samo
trenutna stanja broda
B
P opisana poloajem { } z y x , , x na vodnoj liniji VL.

U ovom poglavlju e se pokazati primjena rjeenja opisa brodske forme kompozicijom PRBF s gustim opisom
diskontinuiteta iz poglavlja 5, njenog presjeka s ravninskim vodnim linijama iz poglavlja 6, te osnovnih 5
integrala u brodskoj hidrostatici iz poglavlja 7 ove disertacije, u proraunu i opisivanju hidrostatskih svojstava
presjeka rebara za eljeni raspon bonih kuteva nagiba, te cjelokupnih hidrostatskih svojstava unutarnjih prostora
i cijelog broda za odabrani broj stupnjeva slobode gibanja.
Nakon odreivanja ploha hidrostatskih svojstava rebara za bone nagibe, izvrit e se proraun ukupnih
hidrostatskih svojstava broda integriranjem po duljini broda, odnosno duljini promatranog uzgonskog prostora.
8.1.2. Postupak prorauna hidrostatskih svojstava pomou RBF
Proraun ukupnih hidrostatskih svojstava broda pomou RBF izvriti e se integracijom metodom rebara uz
sumiranje dobijenih vrijednosti po duljini broda. Postupak prorauna sadri nekoliko koraka koji se sastoje od
pripreme podataka za opis proraunom diskretnih toaka pomou PRBF, te viedimenzijskog RBF opisa. Ti
koraci su redom:

184
1. Konstrukcija toaka ploha hidrostatskih svojstava rebara,
2. RBF opis ploha hidrostatskih svojstava rebara na temelju prije izraunatih diskretnih toaka,
3. Konstrukcija toaka ukupnih hidrostatskih svojstava broda G
V
, odnosno pojedinih uzgonskih prostora
broda G
U
, pomou dvodimenzijskog RBF opisa ploha hidrostatskih svojstava rebara,
4. Multivarijantni RBF opis hipervolumena hidrostatskih svojstava broda G
V
, odnosno pojedinih uzgonskih
prostora broda G
U
, na temelju unaprijed odreenih diskretnih toaka, za proizvoljni broj stupnjeva
slobode gibanja d.

Za konstrukciju toaka hidrostatskih svojstava rebara, odnosno uzgonskih prostora broda koristit e se
proraunska svojstva PRBF kako je to ve prije navedeno; najprije za proraun svojstava rebra, a zatim za
integriranje areala pojedinih svojstava po duljini promatranog prostora broda.
Kod opisivanja ploha hidrostatskih svojstava rebara koristit e se dvodimenzijske RBF s L
2
normom, f(x, z),
odnosno viedimenzijske RBF f(x) kod opisivanja ukupnih hidrostatskih svojstava broda prema Definiciji 9.
Dimenzije vektora multivarijantnog RBF opisivanja, x IR
d
i y IR
l
, su pritom jednake broju stupnjeva
slobode gibanja broda d, odnosno broju hidrostatskih svojstava l, koji se opisuju.
Kao primjer prorauna e se pokazati proraun hidrostatskih svojstava test brodova: broda u obliku pontona, te
broda u obliku cilindrine forme u obliku polukrunice za cijeli raspon odabranih stupnjeva slobode gibanja
{ } , , z .
8.1.3. Matematske postavke multivarijantnog RBF opisa
Matematska postavka RBF opisa prostora hidrostatskih svojstava ima temelje u viedimenzijskim svojstvima
RBF, prema definiciji 8, iz 3.7. Dakle, potrebno je nai funkcijski izraz F temeljen na RBF, kojim e se opisati
preslikavanje sa skupa ulaznih podataka { }
d
x x x , , ,
2 1
K = x ,
d
IR x , na skup izlaznih podataka
{ }
l
y y y , , ,
2 1
K = y ,
l
IR y . Kada, pritom, broj ulaznih podataka prelazi 2 > d , tada govorimo o
geometrijskom hiperprostoru.
Prema analogiji s jednadbom (52) moemo pisati izraz za viedimenzijski RBF opis kao:
( ) ( )

= =
= = =
N
j
j j
N
j
j j
w w F
1 1
, ) (
x x x x y (197)

Odnosno, u matrinom obliku slino (53) imamo izraz:
y H w =
1
(198)
gdje su: w matrica teinskih koeficijenata RBF izraza, l N
H interpolacijska matrica neuronske mree, N N
y matrica izlaznih podataka, l N .

185
Vidimo da za razliku od jednodimenzijskog izlaza gdje imamo vektor teinskih koeficijenata w kao rjeenje
interpolacijskog problema, kod opisa 3D geometrije imamo matricu w, koja takoer ima dimenzije izlaznog
skupa podataka. Teorijski, broj ulaznih varijabli d i broj izlaznih varijabli l RBF opisa moe biti beskonaan, pa
broj hidrostatskih svojstava koji se eli opisati multivarijatnim opisom nije ogranien.
8.1.4. Tonost viedimenzijskog opisivanja
U poglavlju 2 je razmatrana tonost analitikog opisivanja, te su definirane veliine RMSE i
max
Err na osnovu
ijih vrijednosti je dalje vrijednovan opis RB funkcijama za 2D probleme. Ovdje e se ti izrazi proiriti na
viedimenzijske probleme.
8.1.4.1. Globalna tonost opisa
Za multivarijantne probleme globalna tonost opisa se moe napisati kao:
N
f
l
k
N
i
ik
= =

=
1 1
2
) ) ( (
RMSE
y x

(199)
gdje su: N - broj elemenata ulaznog skupa podataka,
, ,..., 1 , ,..., 1 , l k N i
ik
= = y - skup izlaznih podataka,
) (x f - poopeni opis radijalnom osnovnom funkcija.

Vidimo da se za razliku od izraza za RMSE u (35) pogreka sumira po ukupnom broju dimenzija izlaznog
skupa toaka l.
8.1.4.2. Tonost poopavanja
Kao i kod RMSE ,
max
Err se rauna po svim izlaznim varijablama, te odreuje maksimalna pogreka.
( ) ( )
l P P P
T x
y z x f
, max
, max Err =

(200)
gdje je: { }
Pd P P P
x x x , , ,
2 1
K skup podataka za provjeru tonosti poopavanja.
8.1.5. Prikazivanje rezultata hidrostatskih prorauna pomou RBF
Za razliku od dosadanjeg prikazivanja hidrostatskih svojstava broda dijagramnim listom, arealama rebara,
krivuljama teita istisnine za bone kuteve nagiba pantokarenama izoklinama, za ravnu kobilicu,
viedimenzijska svojstva RBF teorijski omoguuju analitiki, multivarijantni opis pripadnog skupa
geometrijskih{ } G i hidrostatskih svojstava{ } H , za odabrani broj stupnjeva slobode gibanja d, te njihovu
primjenu u direktnom proraunu vodne linije broda za cijeli teorijski raspon stanja optereenja{ } L , odnosno
cijeli raspon kuteva trima i bonog nagiba . Ovdje e se pokazati proirenje opisa teita istisnina

186
Daymardovim krivuljama panotkarena izoklina, za ravnu kobilicu i diskretne kuteve nagiba, [22], na opisivanje
hiperplohama teita istisnina, teita vodne linije, te poloaja poprenog metacentra za odabrani broj stupnjeva
slobode gibanja. Takoer, pokazat e se proirenje Bilesovog opisa sa opisa izoklinama i izovolumenima, [24],
na opisivanje teitima istisnine, teitima vodne linije, te poloajima poprenog metacentra.

Da bi se omoguilo viedimenzijsko opisivanje hidrostatskih svojstava pritom e se pretpostaviti da vrijedi:
viedimenzijski prostor svih poloaja { } P i prostor hidrostatskih svojstava{ } H su lokalno su glatki s
nekim C kontinuitetom,
osigurana je bijektivnost opisa pogodnim odabirom ortogonalnog, pominog rotacijskog koordinatnog
sustava.

Na taj nain se omoguuje multivarijantni RBF opis geometrijskih i hidrostatskih svojstava broda eljenog
raspona, bez potrebe za opisivanjem diskontinuiteta.
8.1.6. Pantokarene pantokline
Istisninski dio hidrostatskih svojstava broda, potreban za odreivanje poluga statikog stabiliteta prema (9),
najee se predoava pantokarenema izoklinama, tj. krivuljama poloaja teita istisnine
B
, za iste kuteve
bonog nagiba u oekivanom rasponu teinskih istisnina broda , uz konstantni kut trima koji se najee
postavlja na 0.
Primjena RBF opisa nam, meutim, umjesto opisivanja krivuljama izoklina i izovolumena, [21], [22], [23], [24],
omoguava opis cijele plohe krivulja
B
u funkciji i kao:
( ) ( ) , , X = = g f f
B
(201)

Pripadni opis po analogiji s pantokarenama izloklinama se moe nazvati:
PANTOKARENA PANTOKLINA
to u prijevodu znai Svi kutevi nagiba za cijeli trup broda.

Proirenjem prikazivanja stabiliteta za 1 kut na 2 kuta nagiba i, moemo formirati opis svih kuteva nagiba za
cijeli raspon istisnina kao:
( ) ( ) , , , , = = g f f
B
(202)

tj. moemo opisati cijeli prostor poloaja teita istisnine broda.
Opet po analogiji s pantokarenama izoklinama ovdje imamo sluaj pantokarene pantokline s 2 kuta nagiba, pa
nju moemo nazvati:
DVOPARAMETARSKA PANTOKARENA PANTOKLINA ili
PANTOKARENA PANTOKLINA ZA 2 KUTA NAGIBA

187
Ova pantokarena pantoklina za 2 kuta nagiba nije plona, ve zbog 3 stupnja slobode gibanja ima odreeni
volumen, te predstavlja geometrijsko tijelo poloaja teita istisnine broda.

U sluaju veeg broja stupnjeva slobode gibanja od 3 dobiva se hiperprostor poloaja teita istisnine i
vieparametarske pantokarene pantokline, zavisno o broju rotacija sustava. Dakle, openito, moe se odrediti
izraz za n-dimenzijski opis teita istisnine kao:
n-PARAMETARSKA PANTOKARENA PANTOKLINA

Po analogiji s teitima istisnine
B
, mogue je opisati i prostor teita
VL
svih moguih VL

koje se mogu
dogoditi brodu za cijeli raspon svih moguih istisnina i kuteva nagiba i kao:
( ) ( ) , , , , = = g f f
VL VL
(203)

To je konaan rezultat koji smo traili, to je jedan od ciljeva ove disertacije. Dalje u tekstu e biti pokazan nain
konstruiranja prostora hidrostatskih svojstava broda, te primjer prorauna n-parametarske pantokarene
pantokline test broda br. 1.
8.2. KONSTRUKCIJA TOAKA PLOHA HIDROSTATSKIH
SVOJSTAVA REBARA
8.2.1. Openito
Dananji pripremni prorauni svojstava rebara u projektnoj dokumentaciji su svedeni na proraun numerike
integracije Bonjeanovih krivulja za zadane toke, tj. proraun pripadne povrine i statikog momenta u odnosu
na os y lokalnog koordinatnog sustava rebra, bez bonog nagiba broda.
Kod prorauna ukupnih hidrostatskih svojstava nagnutog broda vrijednosti gaza izmeu zadanih toaka se
odreuju numerikom interpolacijom, a kod bonog nagiba se najee koristi metoda klinova, proraunom s
lijeve i desne strane rebra. Radi analitikih postavki prorauna, ovdje e se koristiti metoda korekcijskih trokuta
uz postavljanje koordinatnog sustava rebra u toku minimalnog gaza uz rotaciju za zadani kut bonog nagiba .
8.2.2. Primjena PRBF u proraunu toaka hidrostatskih svojstava
rebra
Prije nego to se prijee na proraun toaka hidrostatskih svojstava rebra, potrebno je najprije vrlo precizno
opisati promatrano rebro uz ispunjavanje zahtjeva brodske proraunske geometrije iz poglavlja 2.7. U
prethodnim poglavljima su pokazana vrlo dobra proraunska svojstva kubno-linearne PRBF uz primjenu gustog
opisivanja oko toaka loma, tj. vrlo precizan opis iz poglavlja 5, direktno rjeenje presjeka broda s vodnom
linijom u poglavlju 6, te proraun 5 osnovnih integrala hidrostatike direktnom integracijom PRBF iz poglavlja 7.


188
Kao rezultat prorauna PRBF opisa rebra dobivaju se:
teinski koeficijenti w
Ri
, i
toke centara razvoja x
Ri
.

Ovi podaci, uz parametre PRBF, ine ulazne podatke za proraun toaka hidrostatskih svojstava rebara za
proizvoljne bone kuteve nagiba. Ovdje je to kubno-linearna PRBF s = 3 i = 1, te = 1.
8.2.3. Metoda korekcijskih trokuta
Kako je reeno u tekstu gore, metoda korekcijskih trokuta se sastoji od prorauna svojstava rebra s obje strane
presjeka za toke zadane ulaznim skupom. Osim toaka presjeka za nagnutu VL, lako je odrediti i dodatne
kljune toke, na temelju kojih se dalje konstruiraju korekcijski trokuti.
Kao glavna proraunska varijabla se postavlja gaz z
p
=

z
,, za kojeg se raunaju sva svojstva rebra. Na taj nain

se osigurava bijektivnost opisa, te je z
p
, uvijek okomit na vodnu liniju zarotiranu za kut bonog nagiba .

Sl. 64 pritom pokazuje postupak prorauna pomou korekcijskih trokuta koji je detaljno opisan u Dodatku H.

Sl. 64: Odreivanje korekcijskih trokuta

Postupak prorauna kod postupka korekcijskih trokuta je ukratko sljedei:
1. Najprije se vri konstrukcija pomonih ploha hidrostatskih svojstava rebara, odnosno pantokarena
pantoklina, svih odabranih poprenih presjeka, za cijeli raspon kuteva bonog nagiba , te dobivaju
odgovarajue hiperplohe { } i S za cijeli raspon rebara R
i
,
R
N i , , 1 K = , gdje je
R
N broj rebara kojima je
opisana brodski trup. Pritom su rebra opisana kubno-polinomskom PRBF s = {3, 1} i gustim opisom

189
toaka loma, te u proraunu koristimo teinske koeficijente w
Ri
pojedinog rebra, dobijene prema izrazu
(108). Proraun se vri presjecanjem pojedinog rebra na presjeku
i
x s vodnim linijama
kj
VL , gdje su
i
N k , , 1 K = visine toaka
ik
z ulaznog skupa podataka na rebru R
i
, a
N j , , 1 K = kutevi bonog
nagiba za koje se vri proraun, te dobivaju toke presjeka vodne linije s geometrijom broda
( ) z y x
ijk
, , P u koordinatama u globalnom, brodskom koordinatnom sustavu broda. U dobivenom skupu
toaka se posebno izdvajaju dobivene vrijednosti gazova na okomicama
ijk K
g
,
i
ijk P
g
,
, te zagaznicama
broda
ijkl
d , gdje je l broj zagaznica, kojima se povezuju globalan i lokalni koordinatni sustavi.
2. Za izraunate toke presjeka vodnih linija s rebrom se zatim raunaju pripadna svojstva povrine
promatranog rebra broda:
( ) , z f A
R
= , povrinu rebra,
( ) , z f M
y
= , moment oko osi y,
( ) , z f M
z
= , moment oko osi z,
( ) , z f l
R
= , duljine vodnih linija rebara,
odnosno:
( ) , z f z
B
= , teite istisnine oko osi z,
( ) , z f y
B
= , teite istisnine oko osi y.
Pritom je mogue birati podatke koji e se opisivati: momente oko osi y i z, ili njihova teita oko tih osi.
3. Za dobijene toke rebra i njihova svojstva se zatim u jednom viedimenzijskom RBF izrazu odreuju
plohe hidrostatskih svojstava promatranih rebara za kut bonog nagiba broda .
4. Nakon toga se promatrana geometrija presjeca po svim rebrima R
i
odabranim vodnim
linijama
klj
VL gdje su
i
N k , , 1 K = visine vodnih linija
ik
z ulaznog skupa podataka,
N l , , 1 K = kutevi trima za koje se vri proraun, te

N j , , 1 K = kutevi bonog nagiba, koji ne
moraju nuno biti jednaki onima u koraku 1 postupka.
5. Nakon presjecanja geometrije vodnim linijama, dobivaju se toke presjeka rebara, te presjeka s
krivuljama loma. Za tako dobijene toke ( ) , z P
P
se zatim direktno raunaju hidorstatska svojstva
povrina rebara{ }
Pi
H .
6. Na temelju dobijenih toaka presjeka s rebrima pojedine vodne linije se zatim vri proraun RBF opisa sa
svake strane centralne ravnine, te raunaju svojstva VL:
VL
A ,
VL
x ,
VL
y ,
VL
z , F M
i F M
, odnosno
pripadni integrali
VL
A ,
x
M ,
y
M ,
x
I i
y
I kako je to opisano u poglavlju 7 gdje su rjeeni osnovni
brodograevni integrali, postupkom korekcije trokuta, opisanom u Dodatku H.

190
7. Nakon toga je jo potrebno opisati krivulje areale rebara, te pripadnih mometata oko osi y i z u jednom
RBF opisu, kako je prije opisano, te odrediti volumen i momente volumena oko osi x, y i z do pojedine
proraunske vodne linije.
8. Kao rezultat gornjih prorauna se dobivaju ulazni podaci toke, na temelju kojih je mogue izraunati
konaan, multivarijantni opis prostora hidrostatskih svojstava s gore navedenim svojstvima volumena
istisnine, te svojstvima vodne linije.
Kao rezultat prorauna dobivaju se skupovi toaka potrebne za proraun plohe hidrostatskih svojstava S :
{ }
M M M M F F F VL VL VL VL
z x z y z y x z y x A , , , , , , , , , , , = y
{ } , ,
p
z = x
(204)
Vidimo da izlazni skup ima vie od 3 varijable, pa se viedimenzijska ploha moe nazvati hiperploha. Pripadna
hiperploha kojom se opisuju hidrostatska svojstava broda se stoga moe nazvati:
HIPERPLOHA HIDROSTATSKIH SVOJSTAVA BRODA.
Iz pripadne hiperplohe hidrostatskih svojstava je mogue odrediti bilo koje stanje broda u kojem se brod moe
nai, pa je tako mogue odrediti plovnu vodnu liniju VL za bilo koji nagib i gaz .
8.2.4. Veza izmeu globalnog i lokalnih koordinatnih sustava za
nagibe broda
Da bi se omoguilo odreivanje hidrostatskih svojstava na temelju oitanja vrijednosti gazova u praksi, na brodu,
odreena je veza izmeu globalnog koordinatnog sustava x-y-z i lokalnih koordinatnih sustava
x -

y -

z
pomou gazova
ijk K
g
,
i
ijk P
g
,
, te zagaznica broda
ijkl
d . Njihovim uvrtavanjem u izlazni skup podataka dobiva
se veza izmeu proraunskih i mjerenih gazova na brodu.
S obzirom na korak u postupku izrade RBF opisa hidrostatskih svojstava potrebno je izvriti podjele ulaznih i
izlaznih varijabli, pa se tako vri zasebna podjela varijabli za izradu pantokarena pantoklina rebara, te
pantokarena pantoklina broda i pripadnih unutarnih prostora. Za potrebe prorauna ukupnih hidrostatskih
svojstava integracijom areala pojedinih svojstava po duljini, pantokarena pantoklina rebara se rauna za
proraunske gazove z
p
, pomou kojih se direktnim uvrtavanjem proraunatog gaza z
presjeka vodne linije i

rebra odreuju vrijednosti proraunatog svojstva. Vrijedi sljedea podjela varijabli ulaznog i izlaznog skupa
multivarijantnog opisa hirostatskih svojstava rebra za 3 stupnja slobode gibanja:
{ }
ijkl ijk P ijk K M M M M B B B VL VL VL VL
d g g z x z y z y x z y x A , , , , , , , , , , , , , ,
, ,
= y
{ } , ,
p
z = x
(205)
Kod konanog opisa ukupnih hidrostatskih svojstava broda, odnosno unutarnjih brodskih prostora, umjesto
proraunskog gaza z
p
je kao ulaznu varijablu potrebno postaviti volumen istisnine broda kako e to biti

191
objanjeno u poglavlju 9. Na taj nain se omoguuje povezivanje hidrostatskih svojstava sa svojstvima teina na
brodu, tj. direktno odreivanje hidrostatskih svojstava uvrtavanjem ulaznih varijabli stupnjeva slobode gibanja i
istisnine broda.
8.2.5. Redukcija raspona opisa hidrostatskih svojstava trupa broda
Ukupni skup hidrostatskih svojstava trupa broda{ } H sadri cijeli raspon moguih gazova i istisnina broda od 0
do maksimalne vrijednosti volumena trupa. Kako je brod objekt koji je slobodno uronjen u tekuinu, te uvijek
ima neku teinu istisnine, prema 1. uvjetu plovnosti mora uroniti na neki gaz g . Meutim, taj gaz radi vlastite
teine trupa ne moe biti jednak 0, ve ima neku vrijednost 0 > g , pa je tako i istisnina broda 0 > . Takoer,
pravila IMO i klasifikacijskih drutava odreuju granice dozvoljenih vrijednosti naplave broda, te se stoga moe
postaviti i gornja granica moguih istisnina broda na neku vrijednost ( ) < max . Iz tog razloga se ukupan
skup hidrostatskih svojstava trupa broda reducira na neki skup svih moguih dogaaja{ } L , te nije potrebno
opisivati ukupan prostor hidrostatskih svojstava trupa broda. Takoer, nije potrebno pokriti ni cijeli raspon
kuteva bonog nagiba broda , jer se provjera stabiliteta prema zahtjevima uvijek vri za neki kut < 90 .
Uvoenjem navedenih ogranienja se osigurava vea homogenost prostora hidrostatskih svojstava trupa kojeg je
potrebno opisati RBF opisom, jer ukupan prostor hidrostatskih svojstava trupa broda{ } H ima vee gradijente
nekih varijabli blizu 0 = i = 90 . Dakle, u praktinom proraunu nije potrebno opisivati cijeli skup toaka
hidrostatskih svojstava trupa broda{ } H , ve njegov podskup, skup toaka svih moguih dogaaja{ } L .
8.3. OPIS PLOHA HIDROSTATSKIH SVOJSTAVA REBARA
8.3.1. Pantokarene pantokline rebara
U proraunima stabiliteta se rezultati prorauna svojstava uzgona za velike kuteve bonog nagiba najee
predstavljaju krivuljama pantokarena izoklina, [21], [23], [23], [24], koje pokazuju poloaj teita istisnine broda
za neki volumen i odabrane diskretne kuteve bonog nagiba broda. Biles je poetkom 20. stoljea u svom radu,
[24], predloio predoavanje rezultata prorauna teita istisnine broda izoklinama i izovolumenima na nacrtu
rebara broda, ali radi sloenosti postupka i netonosti dvostruke interpolacije koju je bilo potrebno izvesti ovaj
postupak nije ire prihvaen.
Izradom plohe hidrostatskih rebara se umjesto krivulja izoklina dobiva ploha za cijeli raspon volumena i kuteva
nagiba, te se dakle dobiva 1-parametarska pantokarena pantoklina pojedinog hidrostatskog svojstva.

Na temelju proraunatih geometrijskih i hidrostatskih podataka, za svako rebro R
i
se moe izraditi odgovarajua
ploha hidrostatskih svojstava rebara u obliku:
{ } ( ) , , , , ,
i i i VLi zi yi Ri
z y S l M M A = (206)

192
Meutim, za potrebe prorauna ukupne hiperplohe hidrostatskih svojstava broda, funkcijsku ovisnost u (202) je
potrebno transformirati u pogodniji bijektivni oblik, kojim odreivanje vrijednosti hidrostatskih svojstava ovisi
samo o visini nagnute vodne linije
p i
z z =
, te kutu nagiba rebra , tj. kao:

{ } ( ) , , , ,
p i VLi zi yi Ri
z S l M M A = (207)
Vrijednosti visine vodne linije
p
z se pritom raunaju postavljanjem lokalnog koordinatnog sustava rebra u toku
minimalne visine za odabrani kut, kao to je to objanjeno u postupku odreivanja korekcijskih trokuta, u
Dodatku H.
8.3.2. Proraun hidrostatskih svojstava rebara
Gore odreena procedura koja se temelji na korekcijskim trokutima omoguuje proraun hidrostatskih svojstava
rebara za bilo koji kut nagiba . Kao rezultat se dobivaju diskretne toke{ } ,
p
z , koje predstavljaju ulazne
podatke za izradu plohe hidrostatskih svojstava nekog promatranog rebra. U ovom podpoglavlju e se pokazati
diskretni rezultati prorauna hidrostatskih svojstava odabranih test rebara.
Rezultati prorauna hidrostatskih svojstava presjeka e se provjeriti na primjerima jednog pravilnog presjeka, tj.
presjeka u obliku polukrunice, te testnog rebra broj 2, rebra s bulbom, ravnim bokom, 2 diskontinuiteta, te
prelukom, prikazanim u Dodatku A. 2). PRBF opis brodskog rebra omoguuje analitiko, direktno rjeenje
integrala hidrostatskih svojstava rebra broda, uz direktno rjeenje presjeka s ravninskom vodnom linijom. Na
slici 65 su prikazani rezultati prorauna povrine test rebra br. 2 u funkciji proraunske visine
z i kuta bonog
nagiba , ( ) ,
p R
z f A = , dok su ostali rezultati pokazani u Dodatku I.
0 100 200 300 400 500 600 700
0
5
10
15
20
25
30
35
40
A (m
2
)
z
P

(
m
)

Sl. 65: Povrine test rebra br. 2 za kuteve bonog nagiba od 0 do 90 po proraunskoj visini
P
z
Provjerom rezultata prorauna sa slike 65 se vidi da izraunate vrijednosti povrine rebra
R
A za sve kuteve
nagiba na krajevima imaju konstantne vrijednosti, te su krivulje povrina za pojedini kut glatke krivulje.

193

Sl. 66: Primjer prorauna hidrostatskih svojstava testnog rebra br. 2

Usporedbom rezultata iz tablice 37 u Dodatku J, moe se zakljuiti da je poklapanje s vrijednostima iz knjige
trima i stabiliteta reda veliine 10
-2
, to se moe ocijeniti odlinim. Na temelju rezultata prorauna integracijom
RBF opisa se moe izvriti i dodatna provjera prorauna, grafiki prikazom rezultatata prorauna za jedan kut
nagiba, dok e se cijeli raspon kuteva prikazati u Dodatku J. Na slikama se za pojedino rebro prikazuju poloaji
teita istisnine (zelena boja), poloaji teita vodnih linija (plava boja), poloaji metacentara (crvena boja), te
presjeci rebra s cijelim rasponomVL koje prolaze kroz zadane toke rebra.
Vidimo da ova procedura prorauna omoguuje opis hidrostatskih svojstava i sloenih rebara kao to je test
rebro 2, s diskontinuitetima, bulbom i prelukom, kao to je prikazano na slici 66. Takoer, preciznost prorauna
je vrlo velika, prema zahtjevima brodske proraunske geometrije. Ovako dobijene toke predstavljaju ulazne
podatke za formiranje plohe hidrostatskih svojstava rebra.
8.3.3. Opis proraunskih problema
Kako je prije navedeno, opisivanje viedimenzijskih diskontinuiteta nije jo matematski rjeeno, pa se u opem
sluaju javlja problem opisivanja brodskih rebara s lomovima. Iz tog razloga je potrebno raditi s veim brojem
toaka opisa, da bi se omoguio RBF opis. Takoer, javlja se problem loe uvjetovanosti matrice, pa je potrebno
razmotriti naine analitikog rjeenja ovog problema.
Broj toaka ulaznih podataka za hiperplohu rebara openito iznosi N
R
N
. Za potrebe vee tonosti opisa je kod

opisa brodskih rebara potrebno izvesti proraun za to vei broj kuteva bonog nagiba N
. Ako pretpostavimo
raspon kuteva | | 1 ; 90 , 0 = = dobiva se red veliine oko 3000 toaka, to daje interpolacijsku matricu
dimenzija oko 30003000, koja je rjeiva PC raunalima s Pentium 4 procesorom.

194
Za primjere opisa ploha hidrostatskih svojstava rebara odabrana su ista rebra kao kod prorauna hidrostatskih
svojstava rebara, tj. polukrunica i testno rebro br. 2.
Kao osnovne metode analitikog opisivanja geometrije se koriste metode interpolacije i aproksimacije. U
prethodnim poglavljima je pokazana prednost interpolacije nad aproksimacijom u dvodimenzijskoj brodskoj
proraunskoj geometriji, dok je ovdje potrebno razmotriti i trodimenzijska svojstva RBF opisa.
8.3.3.1. Opis ploha hidrostatskih svojstava rebara RBF interpolacijom
Kod opisivanja ploha s diskontinuitetima kao to je pantokarena pantoklina u opem sluajevima javlja se
problem loe uvjetovanosti matrice. Provjerom rezultata tonosti opisa panotkarene pantokline test rebra br. 2 s
diskontinuitetima, bulbom, ravnim bokom i prelukom, standardnim RBF u dodatku J, nije dobijeno povoljno
rjeenje opisa, tj. nijedan interpolacijski postupak nije dao dobre rezultate.
Moe se zakljuiti da je potrebno nai drugu metodu opisivanja, a ovdje e se to uiniti metodama aproksimacije
uz koritenje standardnih RBF, te primjenom PRBF.
8.3.3.2. Opis ploha hidrostatskih svojstava rebara RBF aproksimacijom
Kao rjeenje problema opisa pantokarene pantokline je umjesto interpolacije odabran postupak RBF
aproksimacije. Postupkom aproksimacije se na jednostavan nain uklanja problem loe uvjetovanosti
interpolacijske matrice. U svrhu ouvanja visoke tonosti opisa, odabran je aproksimacijski postupak LOO (eng.
Leave-One-Out), [105], kod kojeg se u proraunu izostavlja samo jedna toka ulaznog skupa, tj. broj centara
razvoja je 1 = N M .
Provjerom rezultata prorauna test rebra br. 2 kao povoljna RB funkcija se pokazala MQRBF s = 0,5.
8.3.3.3. Usporedba preciznosti prorauna interpolacije i aproksimacije
Iz gore dobijenih rezultata prorauna metoda interpolacije i aproksimacije se moe vidjeti da je metoda
aproksimacije efikasnija u opisu pantokarene pantokline, pa e se usporediti preciznost RBF opisa
interpolacijom i aproksimacijom na primjeru Frankeove 2D funkcije u ovisnosti o broju toaka prorauna N ,
slika 67, primjenom MQRBF.

Sl. 67: Usporedba rezultata opisa Frankeove 2D funkcije MQRBF interpolacijom i aproksimacijom

195
Vidimo da za odreeni broj toaka ulaznog skupa N , aproksimacija postaje efikasnija od interpolacije. Kod
opisa pantokarene pantokline je ovaj odnos jo izraeniji prema manjem broju toaka opisa, gdje samo
aproksimacija daje opise s globalnom tonou manjom od 10
-1
, pa je kod opisivanja hidrostatske plohe rebara
potrebno koristiti RBF aproksimaciju.
8.3.4. Primjer RBF opisa ploha hidrostatskih svojstava rebra
Nakon prorauna hidrostatskih svojstava rebra za sve odabrane kuteve nagiba, dobivaju se toke { }
, z x = i
{ }
Xi VLi zi yi Fi Fi Ri i
I l M M z y A y , , , , , , = kojima se definirati ploha hidrostatskih svojstava rebra.

Kao i u potpoglavlju 8.3.2, za primjer RBF opisa plohe hidrostatskih svojstava odabrano je test rebro br. 2. To je
rebro vrlo sloene geometrije s diskontinuitetima, pa je zanjegovo tono opisivanje potrebno raditi sa to veim
brojem toaka opisa. Za primjer je odabran opis s rasponom kuteva | | = 90 , 0 i razmakom = 2 . Slike
68 do 70 pokazuju plohe hidrostatskih svojstava povrine A
Ri
, teita istisnine po irini rebra y
Bi
, te teita
istisnine po visini rebra z
Bi
test rebra br. 2, a svi rezultati su grafiki pokazani u Dodatku J.
Tonost opisa navedene plohe hidrostatskih svojstava test rebra br. 2 PRBF aproksimacijom LOO postupkom s
izborom izostavljene toke kod kuta 90 (N-15) je vrlo dobra, te za 01 , 0 = c iznosi
2
10 097 , 2 RMSE

= .

0 0.2 0.4 0.6 0.8 1
-100
0
100
200
300
400
500
600
700
z
P
(m), ()
A

(
m
2
)

Sl. 68: Opis pantokarene pantokline povrine rebra A PRBF aproksimacijom:
a) ploha b) presjeci

Ova tonost je neto nia od tonosti postignute kod opisa pravilnog presjeka polukrunice, gdje je radi glatkosti
presjeka primjenjena interpolacija, kako je to pokazano u Dodacima I i J, ali se kod njene upotrebe kod sloenih
geometrijskih oblika s diskontinuitetima javlja problem s loom uvjetovanou matrice.

196

0 0.2 0.4 0.6 0.8 1
-2
0
2
4
6
8
10
12
14
16
z
P
(m), ()
y
B

(
m
)

Sl. 69: Opis pantokarene pantokline teita istisnine povrine rebra y
B
PRBF aproksimacijom:

0 0.2 0.4 0.6 0.8 1
0
5
10
15
20
z
P
(m), ()
z
B

(
m
)

Sl. 70: Opis pantokarene pantokline teita istisnine povrine rebra z
B
PRBF aproksimacijom:
(Radi bolje usporedbe glatkosti opisa, na slikama 68 do 70, gore, presjeci su normirani na jedinine vrijednosti.)

Lokalna tonost opisa pritom iznosi oko
4
max
10 1 Err

= , osim kod opisa
x
I gdje je ona neto nia i
iznosi 651 , 0 Err
max
= . Ako se izostavi podruje opisa blizu kuta 90, dobiva se zadovoljavajui opis
X
I .
8.3.5. Rezultat opisa ploha hidrostatskih svojstava
Kao rezultat prorauna ploha hidrostatskih svojstava rebra dobivaju se teinski koeficijenti w RBF opisa, koji
ovdje nisu vektori, ve matrice dimenzija l N , gdje je N - broj ulaznih toaka opisa, a l

dimenzija izlaznog
skupa podataka. Izlazni skup podataka ovdje ine hidrostatska svojstva nekog rebra broda. Dakle, prema
analogiji s (198) piemo:

197
RHi RHi RHi
y H w =
1
(208)

U daljnjem proraunu se dakle koriste sljedei podaci:
proraunati teinski koeficijenti w
RHi
,
toke centri razvoja RBF opisa x
RHi
pojedinog rebra, te
zadani kutevi bonog nagiba broda ,
te postavke odabrane RB funkcije. Ovdje je to PRBF s = 0,5.
8.3.6. Provjera tonosti prorauna kod opisa pontona
Kao to je ranije navedeno, provjera tonosti prorauna hidrostatskih svojstava rebra provjerit e se za test brod
br. 1, ponton pravokutnog presjeka. Test brod br. 1 je nepregraeni ponton pravokutnog presjeka, preuzet iz
literature [21], gdje su za njega izraunata hidrostatska svojstva, tj. poloaji teita istisnine, te poprenog
metacentra. Duljina pontona je postavljena na L = 1 (m), te je pretpostavljen kut trima jednak 0, tako da nije
potrebno vriti integriranje po duljini broda. Za tako odabran pravokutni presjek je na taj nain mogue analitiki
odrediti krivulje panotkarena izoklina, te krivulje poloaja metacentara, to je pogodan oblik za provjeru tonosti
PRBF prorauna hidrostatskih svojstava rebra.
0 0.5 1 1.5
0
0.5
1
1.5
2
Max
PRBF, = 3.00, c = 1.420 , Preluk=0.0001
Funkcija za opis loma: PRBF, = 1.00
Neskalirani podaci, N = 6, Ncrt = 503

- RMSE = 1.684e-009
- Maks. Pogr. - tocka = 3.637e-013(m)
- Max. Pogr. - ravno = 2.382e-009(m)
y (m)
z

(
m
)
TEST BROD BR. 3, REBRO 60

Sl. 71: PRBF opis polovice pravokutnog presjeka test broda br. 1 pontona, uz = 1 i c = 1,42
Nakon PRBF opisa pravokutnog presjeka, dobijen je opis s tonou RMSE = 1,68410
-9
i maksimalnom
pogrekom 2,38210
-9
. PRBF integracijom opisa rebra odreena je maksimalna povrina polovice rebra od
1,654 (m
2
), to odgovara povrini rebra pontona s B = 1,1 (m) i visinom H = 1,54 (m), slika 72.
Pripadno, izraunato teite istisnine po visini pomou PRBF iznosi 0,77 (m).

Na slici 73 su dalje pokazani rezultati prorauna hidrostatskih svojstava osnovnog pravokutnog rebra pontona za
odabrane kuteve bonog nagiba od 10 do 90, prema nainu prikazivanja Bilesa [24], koji e se ovdje
proiriti sa opisivanja krivuljama teita istisnine, na opisivanje teitima vodne linije, te poloajima poprenih
metacentara broda.

198
0 0.5 1 1.5 2 2.5 3 3.5
0
0.5
1
1.5
2
2.5
3
10
20
30
40
50
60
70
80
90
z
P

(
m
)
A (m
2
)
Test brod br. 1

Sl. 72: Povrine osnovnog rebra pontona integracijom PRBF opisa

Sl. 73: Prikaz hidrostatskih svojstava pravokutnog presjeka uz PRBF opis, za kuteve od =10 do = 90 ,
uz = 10

Konstrukcijom toaka hidrostatskih svojstava osnovnog rebra pontona odreeni su podaci za izradu pripadnih
pantokarena izoklina pripadnih ploha, prikazanih na slici 74, te ostalih hidrostatskih svojstava prikazanih na slici
73.

199
0 0.5 1 1.5 2 2.5 3 3.5
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
Test brod br. 1
A (m
2
)
y
B

(
m
)
0 0.5 1 1.5 2 2.5 3 3.5
0
0.1
0.2
0.3
0.4
0.5
0.6
0.7
0.8
10
20 30 40
50 60 70 80
90
Test brod br. 1
A (m
2
)
z
B

(
m
)
Sl. 74: Krivulje poloaja teita istisnine pantokarene izokline pravokutnog presjeka uz PRBF opis, za kuteve
od = 0 do = 90, uz = 2

Na temelju svojstava viedimenzijskih PRBF s glavnim eksponentom funkcije = 0,5 zatim je izvren opis
pripadnih ploha hidrostatskih svojstava za kut trima = 0, prema multivarijantnih postavkama iz potpoglavlja
8.1.3 i izrazima (197) i (198), prikazani na slikama 75 i 76. Kao rezultat RBF opisa dobivaju se teinski
koeficijenti w
Hi
i H
Hi
, prema izrazu (208), tj. izrazu za inverziju interpolacijske matrice.

Sl. 75: PRBF opis pantokarena pantoklina pontona za y
B
i z
B
, uz kut trima = 0 i = 0,5

Provjera tonosti prorauna se dalje provela usporedbom rezultata PRBF prorauna teita istisnine rebra i
duljine vodne linije, s rezultatima trigonometrijskog prorauna svojstava test broda br. 1, pontona, iz literature
[21]. Proraun toaka pantokarena pantoklina je izveden za raspon kuteva bonog nagiba od 0 do 90 s
razmakom od 2 i N
d
= 13 dodatnih toaka bokova i dna broda, a zatim su za opis odabrane toke s razmakom
izmeu toaka od 0,025 (m), te dobijene N = 1504 toke za opis. Usporedni rezultati su pokazani u tablici 25.

200

Sl. 76: PRBF opis Pantokarene pantokline pontona za d
VL
i kut trima = 0 i = 0,5

Tab. 25: Usporedni rezultati analitikih prorauna hidrostatskih svojstava pontona za N
d
= 13, maksimalni
raspon volumena, te razmak izmeu toaka 0,025 (m)
y
B
(m) z
B
(m) d
VL
(m)
() RBF Trigonom. RBF Trigonom. RBF Trigonom.* Trigonom.**
0 6,5210
-7
0 0,54985 0,5500 2,20000 2,200 2,20000
10 0,06465 0,0646 0,55564 0,5557 2,23433 2,239 2,23394
20 0,13369 0,1334 0,57434 0,5743 2,35126 2,342 2,34119
30 0,19580 0,1960 0,60289 0,6025 2,11596 2,115 2,11447
40 0,23749 0,2374 0,63191 0,6318 1,98343 1,980 1,98286
50 0,27015 0,2701 0,66459 0,6645 1,98680 1,985 1,98286
60 0,29335 0,2934 0,69729 0,6975 1,77861 1,780 1,77824
70 0,30599 0,3060 0,72410 0,7243 1,63902 1,640 1,63883
80 0,31237 0,3123 0,74770 0,7479 1,56388 1,565 1,56376
90 0,31433 0,3143 0,76996 0,7700 1,54000 1,540 1,54000
* Duljine vodnih linija odreene oitanjem s nacrta, iz [21].
** Tone vrijednosti duljina vodnih linija odreene tringonometrijski.

Iz rezultata analitikih, trigonometrijskih prorauna poloaja teita istisnine i duljine vodne linije pontona za
proizvoljni gaz, i njihovog direktnog prorauna pomou multivarijatnog RBF opisa, vidi se da je tonost RBF
opisa reda veliine 10
-4
kod opisivanja komponenti teita istisnine, dok ona kod opisa plohe duljina vodnih
linija iznosi 10
-2
radi izraenih diskontinuiteta koje ima ta ploha.
Moe se zakljuiti da je tonost RBF opisa teita istisnine vrlo velika i zadovoljavajua s obzirom na uobiajene
zahtjeve kod prorauna stabiliteta, gdje je zahtjevana tonost reda veliine 10
-3
(m). Za poboljanje tonosti
opisa d
VL
potrebno je koristiti vei broj dodanih toaka ravnog dijela boka pontona, te poveati broj toaka za

201
opis hiperplohe hidrostatskih svojstava, s obzirom da proraun momenata inercije broda ovisi o kubu d
VL
, te
moe rezultirati veim pogrekama.
8.3.7. Poveanje tonosti RBF opisa redukcijom raspona opisa
U svrhu poveanja tonosti opisa izvest e se redukcija podruja opisa ukupnog skupa hidrostatskih svojstava
{H} sa maksimalnog raspona volumena na ogranieni raspon moguih volumena {L} u kojima se moe nai
brod od 0,3V
max
do 0,9V
max
, poveati broj dodanih toaka N
d
na 27, te smanjiti raspon izmeu toaka na
0,0005. Na taj nain se dobiva N = 3109 toaka opisa pantokarena pantoklina pontona.

Tab. 26: Usporedni rezultati analitikih prorauna hidrostatskih svojstava pontona za N = 3109 , dobijenih za
N
d
= 27, raspon volumena od 0,3V
max
do 0,9V
max
, te razmak izmeu toaka 0,0005 (m)
y
B
(m) z
B
(m) d
VL
(m)
() RBF Trigonom. RBF Trigonom. RBF Trigonom.* Trigonom.**
0 2,1710
-8
0 0,54985 0,5500 2,20000 2,200 2,20000
10 0,06467 0,0646 0,55568 0,5557 2,23416 2,239 2,23394
20 0,13348 0,1334 0,57425 0,5743 2,34154 2,342 2,34119
30 0,19578 0,1960 0,60291 0,6025 2,11459 2,115 2,11447
40 0,23749 0,2374 0,63192 0,6318 1,98297 1,980 1,98286
50 0,27013 0,2701 0,66457 0,6645 1,98298 1,985 1,98286
60 0,29336 0,2934 0,69725 0,6975 1,77841 1,780 1,77824
70 0,30599 0,3060 0,72409 0,7243 1,63887 1,640 1,63883
80 0,31236 0,3123 0,74769 0,7479 1,56376 1,565 1,56376
90 0,31433 0,3143 0,76996 0,7700 1,54000 1,540 1,54000
* Duljine vodnih linija odreene oitanjem s nacrta, iz [21].
** Tone vrijednosti duljina vodnih linija odreene tringonometrijski.

Vidi se da se je smanjenjem razmaka izmeu toaka, te poveanjem njihovog broja redukcijom raspona opisa,
dobila tonost opisa d
VL
od 10
-4
(m), u odnosu na prijanju tonost od 10
-2
(m) bez redukcije raspona opisa.

Openito se moe zakljuiti da je potrebno izvriti detaljan proraun toaka pantokarene pantokline s
poveanjem njihovog broja u podruju ravnih dijelova geometrije, a zatim odabrati razmak izmeu toaka koji
e zadovojiti zahtjeve tonosti, minimalni dozvoljeni razmak izmeu toaka, te proraunske mogunosti
raunala. Zatim je potrebno izvriti redukciju raspona opisa gdje je to mogue, kao to je to sluaj s opisom
ukupnih hidrostatskih svojstava trupa broda G
U
. U sluaju unutarnjih prostora broda G
V
redukcija opisa nije
mogua, pa je potrebno paljivo opisivati prostore s diskontinuitetima oblika.

202
8.4. KONSTRUKCIJA TOAKA I OPIS HIDROSTATSKIH
SVOJSTAVA BRODA
8.4.1. Openito
Nakon odreivanja ploha hidrostatskih svojstava rebara broda, moe se konstruirati skup toaka za opis
hidrostatskih svojstava cijelog broda. Kako je to prije navedeno, kod metode rebara je sad potrebno sumirati
podatke dobijene presjekom ravnina vodnih linija zadanih kutevima nagiba { } , i proraunskim
visinama
R
z
,
, to e se ovdje uiniti integracijom areala pojedinih svojstava po duljini broda. Tj., moe se
pisati:
=
2
1
x
x
j j
dx a I
gdje su: j - oznake hidrostatskih svojstava broda koje se opisuju.

Hidrostatska svojstva broda koja je potrebno izraunati je mogue podijeliti u:
svojstva istisnine,
svojstva vodne linije.

Tako postoji razlika u granicama integracije
1
x i
2
x integrala
j
S ovisno o tome da li se radi o svojstvima istisnine
broda ili svojstvima vodne linije. Kod vodne linije se integrira po njenoj duljini presjeka broda, od
VL
x
, 1
do
VL
x
, 2
dok je integraciju svojstava volumena potrebno izvoditi po cijeloj duljini uronjenog dijela broda, odnosno
od
, 1
x do
, 2
x .

U hidrostatska svojstva istisnine svrstavamo:
Volumen istisnine, ,
Teite istisnine po duljini,
B
x , koje dobivamo iz momenta volumena istisnine
Y
M , oko osi y,
Teite istisnine po irini,
B
y , koje dobivamo sumiranjem momenta
z
M rebra, , po duljini, te
Teite istisnine po visini,
B
z , koje dobivamo sumiranjem momenta
y
M rebra, po duljini.
U hidrostatska svojstva vodne linije ubrajamo:
Povrinu vodne linije,
VL
A ,
Teite vodne linije po duljini,
VL
x ,
Teite vodne linije po irini,
VL
y ,
Teite vodne linije po visini,
VL
z ,

203
Popreni moment inercije vodne linije, oko osi x ,
B
I ili
X
I , kojeg dobivamo sumiranjem momenta
rebra
x
I , po duljini broda, te
Popreni moment inercije vodne linije, oko osi y ,
L
I ili
Y
I .

Kako se vri postupak 2D integriranja, za opis se odabire PRB funkcija radi svoje tonosti opisa, neovisnosti o
parametru oblika c, te slaboj ovisnosti o poloaju toke kojom se opisuje lom preluka broda.
8.4.2. Proraunska visina VL. Izbor koordinatnog sustava broda
Kao kod odreivanja ploha hidrostatskih svojstava rebra, i kod odreivanja hiperplohe hidrostatskih svojstava
cijelog broda je potrebno raunati s visinama vodnih linija koje omoguuju bijektivni RBF opis, u tu svrhu je
potrebno postaviti povoljni koordinatni sustav, kao to je to pokazano na slici 64. U sluaju globalne hiperplohe
broda potrebno je za svaki par kuteva nagiba { }
j i
, nai minimalnu toku trupa broda, tj. vodnu liniju koja
tangira trup broda, te maksimalnu toku broda. Openito, moemo pisati uvjete:
( )
0
,
=
x
z x f
,
( )
0
,
=
z
z x f
(209)

Kako se ovdje koristi 2D metoda prorauna, u sluaju sloene brodske geometrije je potrebno gusto, rebrima,
opisati krajeve broda. Tada se uvjeti (209) prevode u 2D uvjete, koji vrijede za proraun rebara broda nagnutih
za kut , tj. traimo rebro najmanjeg minimuma, zarotirano za zadani kut bonog nagiba , te najvii
maksimum.
Minimum:
( )
0 =
z
z f
i
,
( )
0
2
2
>
z
z f
i
,
R
N i , , 1 K =
Maksimum:
( )
0 =
z
z f
i
,
( )
0
2
2
<
z
z f
i
,
R
N i , , 1 K =

Nakon toga se desni, lokalni koordinatni sustav za kuteve { }
j i
, svojomz osi postavlja u pravac normale na
ravninu kroz toku minimuma, kako je to objanjeno u Dodatku H, te dobivamo koordinatni sustav
x -

y -

z .
8.4.3. Postupak prorauna
Zadanu formu broda je potrebno presjei vodnim linijama k za zadane kuteve nagiba{ }
j i
, ,
N i , , 1 K = ,
N j , , 1 K = , za sve visine broda { }

ijk p
z z , ( ) j i N k
p
, , , 1 K = , tako da se pokrije cijeli brod od najnie
toke do najvie toke za odreeni nagib. Kao to je navedeno ranije, cijelu ljusku broda je potrebno presjecati
ravninama vodnih linija, te vriti sumiranje po duljini broda po granicama integrala svojstava vodnih

204
linija
VLk
x
, 1
i
VLk
x
, 2
, te svojstava volumena
k
x
, 1
i
k
x
, 2
. Zatim se presjecanje nagnutim vodnim linijama nagiba
{ }
j i
,

ponavlja dok se ne pokrije cijeli raspon zadanih kuteva nagiba. Broj vodnih linija
p
N kojima je
potrebno presjei trup broda je promjenjiv i ovisi o pojedinom paru kuteva nagiba. Konano se kao rezultat
dobiva skup toaka kojima se moe opisati prostor hidrostatskih svojstava broda {H}.

Ovdje e se pokazati primjer izrade hiperplohe test broda u obliku polucilindra s lomom forme na prijelazu s
boka na palubu, kako je to pokazano u Dodatku A. 3).
8.4.4. Primjer prorauna hiperplohe hidrostatskih svojstava
Kao test primjer prorauna hiperplohe hidrostatskih svojstava broda je odabran test brod br. 2 prikazan u
Dodatku A. 3), koji ima oblik polucilindra.
Sl. 77 pokazuje primjer postupka presjecanja trupa broda s ravninskim vodnim linijama k , te proraun svojstava
volumena i svojstava vodnih linija integracijom PRBF opisa rebara.

Sl. 77: Odreivanje presjeka broda i ravninske vodne linije po rebrima, uz proraun hidrostatskih svojstava

Pritom je potrebno cijeli trup broda potpuno presjei vodnim linijama za trenutno promatrane nagibe{ }
j i
, ,
kako to pokazuje slika 78.


205

Sl. 78: Presjecanje cijelog trupa broda vodnim linijama za nagibe{ }
j i
,

Vidimo da je samo kod jednog presjeka trupa broda s ravninskom vodnom linijom potrebno izvriti veliki broj
prorauna presjeka rebara i integracija po duljini, to je mogue izvesti na temelju PRBF opisa, radi
neosjetljivosti opisa na parametar oblika c funkcije, te poloaj dodanih toaka blizu toke loma L. To jest,
mogue je postaviti udaljenost dodane toke
L
d na neku konstantu vrijednost i vriti automatsku proceduru
prorauna bez obzira na postojanje loma forme broda. PRBF opis omoguava jednostavan i efikasan opis loma,
te pripadni proraun hidrostatskih svojstava presjeka.

Kao rezultat se dobiva skup toaka na temelju kojih se dalje mogu formirati ulazni, x , i izlazni, y , skupovi RBF
opisa, prema podjeli iz izraza (204). Kad se za ulazne varijable, osim kuteva nagiba i odabere volumen
istisnine , matrinim izborom kuteva nagiba se dobiva kvadar ulaznih varijabli, kao na slici 79.

206

Sl. 79: Ulazne varijable hiperplohe hidrostatskih svojstava, za
{ } 90 80 , 70 , 60 , 50 , 40 , 30 , 20 , 10 , 4 = i { } 9 , 4 , 1 , 1 , 4 , 10 =

Sl. 80: Teita istisnine test broda br. 1, za sve kuteve{ } ,

207

Sl. 81: Teita vodnih linija test broda br. 1, za sve kuteve{ } ,

Potrebno je dodatno razmotriti oblik ploha teita istisnine i teita vodne linije s obzirom na njihovu
simetrinost u ovisnosti o kutevima nagiba, koja proistjee iz uzdune simetrinosti odabranog test broda br. 1, u
obliku polucilindra. Vidimo da se za teita isitisnine dobiva glatka simetrina ploha, koja u sredini duljine broda
ima slabo izraen lom za kut trima 0 = . Vrijedi zakonitost da se teite istisnine po duljini za 0 < nalazi u
podruju ( ) | | 2 / ,
F A A
x x x x + , a za 0 > nalazi u podruju ( ) | |
F F A
x x x x , 2 / + , tj. ne dolazi do
preklapanja teita istisnine s obzirom na kut trima . Isto vrijedi i za boni kut nagiba .
Taj lom je meutim jako naglaen kod teita vodne linije, tj. ne vrijedi grupiranje teita u podruja s obzirom
na kuteve nagiba. tovie, teite vodne linije uvijek se rasprostire du cijelog broda, te to rasprostiranje ne ovisi
o kutevima nagiba. Zbog toga dolazi do preklapanja ploha, a ovdje se radi simetrinosti odabranog test broda,
dobiva simetrina raspodjela hiperplohe teita vodnih linija. Iz ovog razloga nije mogue formirati jednu
jedinstvenu hiperplohu hidrostatskih svojstava za cijeli raspon odabranih kuteva trima s promjenjivim
predznakom, ve je potrebno odvojiti hiperplohe pozitivnih, negativnih kuteva trima i kuta trima jednakog 0.
8.4.5. Zakljuak o broju hiperploha opis hidrostatskih svojstava
Na temelju dobijenih toaka prostora hidrostatskih svojstava se vidi da je radi diskontinuiteta hiperplohe teita
vodnih linija
VL
X , potrebno formirati odvojene prostore hidrostatskih svojstava, za kuteve 0 > , 0 = i
0 < . Dok se teita vodnih linija
VL
X za kuteve 0 > i 0 < proteu po cijeloj duljini broda, za 0 = se
nalaze u ravnini ( ) ( ) 0 =
VL
x z y . Zbog toga postoji potreba za zasebnim opisima, te zasebnim prostorima
hidrostatskih svojstava{ } H .

208
Takoer, za boni kut nagiba 0 = dobivamo diskontinuitet teita vodnih linija, te se teita vodnih linija
nalaze u ravnini ( ) ( ) 0 =
VL
x z x , pa bi i ovdje bilo potrebno konstruirati zasebne prostore.

Meutim, iako se u praksi uvijek nastoji postii ravna kobilica odnosno brod bez nagiba, nekakav nagib uvijek
postoji ali je malih vrijednosti bliskih 0, dok kutevi jednaki 0 predstavljaju praktino neostvarive singularitete.
Stoga se moe zakljuiti da je dovoljno konstruirati prostore hidrostatskih svojstava za negativni i pozitivni trim,
s rasponom kuteva nagiba koji ne ukljuuje 0 = , te bi tako za opis hidrostatskih svojstava bilo dovoljno
formirati 2 prostora hidrostatskih svojstava{ } H , za 0 > i 0 < , uz kut bonog nagiba bez kuta 0 = kao:
{ } { } { } 0 , 0 = = = \ H H (210)
8.4.6. RBF opis ukupnih hidrostatskih svojstava broda
Kao i kod opisivanja hiperplohe hidrostatskih svojstava rebara i ovdje e se iskoristiti multivarijantna svojstva
RBF. Kao rezultat prorauna hidrostatskih svojstava vanjskog trupa broda dobivaju se teinski koeficijenti w
RBF opisa, dimenzija l N , gdje je N - broj ulaznih toaka opisa, a l

dimenzija izlaznog skupa podataka.
Izlazni skup podataka ovdje ine hidrostatska svojstva vanjskog trupa broda. Dakle, prema analogiji s (198) i
(208) piemo:
H H H
y H w =
1
(211)

U daljnjem proraunu se dakle koriste sljedei podaci:
H
,
H
trupa broda,
zadani pomaci broda , te
postavke odabrane RB funkcije. Ovdje je to PRBF s = 0,5.
8.5. KONSTRUKCIJA TOAKA ZA OPIS HIDROSTATSKIH
SVOJSTAVA UNUTARNJIH PROSTORA BRODA
8.5.1. Openito
U poglavlju 1 je izrazom (9) pokazano da je za proraun stabiliteta osim hidrostatskih svojstava vanjske
geometrije broda G
V
, tj. trupa broda, potrebno poznavati i svojstva unutarnjih prostora broda G
ui
. Jedan od
znaajnijih utjecaja na stabilitet proistjee od utjecaja momenta slobodnih povrina prostora m
SPi
koji sadre
rasute terete, te vanjskih i unutarnjih prostora u kojima se moe nakupljati tekuina, kako je opisano u
potpoglavlju 1.3.2.3, te izrazom (9). Iz tog razloga Definicija 1 ove disertacije ukljuuje potrebu opisa i
prorauna hidrostatskih svojstava i unutarnjih prostora na brodu G
ui
.


209
Stoga je, kao i kod izrade opisa hidrostatskih svojstava vanjskih prostora broda {H}, potrebno opisati prostore
hidrostatskih svojstava unutarnjih prostora {H
i
}. Pritom, postoji znaajna razlika izmeu opsega opisa vanjskog
trupa broda, te opisa unutarnjih prostora, jer je kod opisa unutarnjih prostora potrebno uvijek opisati cijeli
prostor hidrostatskih svojstava, odnosno prostor poloaja rasutog tereta unutar tanka. Dakle, moe se zakljuiti
da je kod unutarnjih prostora:
{L
i
} = {H
i
} (212)
8.5.2. Relativni koordinatni sustav unutarnjih prostora broda
Kao i kod opisa vanjske geometrije broda, na slian nain kao na slici 64, odreena je proraunska visina z
pi

promatranog unutarnjeg prostora broda G
ui
za pojedine kuteve nagiba broda i , s koordinatnim sustavima
postavljenim u najniu toku prostora. Osim toga, koordinatni sustavi unutarnjih prostora su pomini za relativni
pomak dx promatranog prostora G
ui
, u odnosu na trup broda. Taj pomak je lako odrediti i on ovisi o poloaju
ishodita koordinatnog sustava unutarnjeg prostora G
ui
, z
pi
, koji kao i kod vanjske geometrije mijenja svoj
poloaj s kutevima nagiba i .
8.5.3. Odreivanje hidrostatskih svojstava unutarnjih prostora s
poprenom simetrijom
Odreivanje hidrostatskih svojstava unutarnjih prostora s poprenom simetrijom je istovjetno proraunu vanjske
geometrije broda, tj. potrebno je napraviti proraun pantokarena pantoklina rebara prostora, te zatim izvesti
konstrukciju prostora hidrostatskih svojstava unutarnjeg prostora. Zatim se dobijeni prostor opisuje RBF opisom,
te dobivaju teinski koeficijenti w
ui
prostora, koji se dalje koriste za proraun.
8.5.4. Odreivanje hidrostatskih svojstava popreno asimetrinih
unutarnjih prostora
8.5.4.1. Odreivanje ploha hidrostatskih svojstava prostora
Odreivanje hidrostatskih svojstava unutarnjih prostora s poprenom asimetrijom se od prorauna popreno
simetrinih prostora razlikuje u rasponu kuteva bonog nagiba , za koje je potrebno izvriti proraun. Dok je
kod popreno simetrinih prostora potreban raspon kuteva = 0 do 90, kod popreno asimetrinih prostora
taj raspon iznosi = -80 do 90, tj. potrebno je pokriti cijeli raspon oekivanih kuteva.
Ovdje e se pokazati primjer prorauna hidrostatskih svojstava popreno asimetrinog tanka test broda br. 1, s
uzdunom pregradom tanka u centralnoj ravnini. Rezultati opisa pripadne jednoparametarske pantokarene
pantokline rebra etvrtine krunice su pokazani u Dodatku K.

210
Sl. 82: Primjer prorauna hidrostatskih svojstava rebra asimetrinog tanka test broda br. 1
a) Kut nagiba = 40, b) Kut nagiba = 40
Iz slike 82 vidi se da je duljina VL tanka vea kad je kut nagiba jednak 40, tj. pripadni moment inercije vodne
linije oko uzdune osi x. Zbog toga je vei i moment slobodne povrine koji ima utjecaj na smanjenje poluge
poetnog statikog stabiliteta broda, kao to je pokazano jednadbom (9). Vidimo dakle, da je moment slobodne
povrine tekuine, odnosno rasutih tereta, vei kod nagibanja na stranu broda na kojoj se nalazi tank, pa se
proraun hidrostatskih svojstava asimetrinog tanka moe reducirati samo na pozitivne kuteve nagiba .

Nakon odreivanja potrebnih toaka, moe se opisati odgovarajua pantokarena pantoklina asimetrinog tanka
pomou PRBF interpolacije s = 0,5.

Sl. 83: Pantokarena pantoklina asimetrinog cilindrinog tanka u obliku etvrtine krunice, a) y
B
, b) z
B


211
8.5.4.2. Postupak prorauna toaka prostora hidrostatskih svojstava
Kao i kod cijelog trupa, promatrani prostor broda G
Uin
je potrebno presjei vodnim linijama k za zadane kuteve
nagiba{ }
j i
, ,
N i , , 1 K = ,
N j , , 1 K = , za sve visine prostora, { }

in ijk in p
z z
, ,
= ,
( ) j i N k
in p in
, , , 1
,
K = . Zatim se vri sumiranje po duljini prostora po granicama integrala svojstava vodnih
linija
VLk
x
, 1
i
VLk
x
, 2
, te svojstava volumena
k
x
, 1
i
k
x
, 2
. Kao rezultat dobiva se skup toaka kojima se moe
opisati hiperploha hidrostatskih svojstava unutarnjeg prostora G
Uin
.
8.5.5. Primjer rezultata prorauna hidrostatskih svojstava unutarnjeg
prostora broda
Konano, dobiva se ukupni prostor hidrostatskih svojstava unutarnjeg, asimetrinog tanka broda, iji su svi
poloaji teita istisnine X
B,in
i vodne linije X
VL,in
prikazani na slikama 84 i 85.

Sl. 84: Teita istisnine asimetrinog, cilindrinog unutarnjeg prostora broda u obliku etvrtine krunice, za sve
kuteve {, } (crvenom bojom su oznaene toke za = 90, a zelenom bojom toke za = 0 )

212
Sl. 84 pokazuje poloaje teita istisnine za negativne kuteve trima , a pozitivni dio vrijednosti kuteva trima je
ovdje izostavljen radi uzdune simetrije, te smanjenja koliine informacija na slici. Vrijednosti teita istisnine
po irini imaju naravno raspon od 0 do maksimalne irine unutarnjeg prostora, te su radi bolje preglednosti
nacrtane odvojeno na suprotnim stranama od sredine koordinatnog sustava broda koji stoga za poprenu os ima
koordinatu sign()y
B
.
Vidimo da se poloaji X
B,in
za negativne i pozitivne kuteve bonog nagiba razlikuju, te se mogu razdvojiti u
odvojene plohe. Pritom je ploha s lijeve strane prikaza, ploha negativnih kuteva bonog nagiba , glatka, s
graninim vrijednostima 0 i max(z
B
) po visini.

Sl. 85: Teita vodnih linija asimetrinog, cilindrinog unutarnjeg prostora broda u obliku etvrtine krunice, za
sve kuteve {, } (crvenom bojom su oznaene toke za = 90, a zelenom bojom toke za = 0 )

Kao i kod slike 84, slika 85 pokazuje poloaje teita vodnih linija za negativne kuteve trima , a pozitivni dio
vrijednosti kuteva trima je ovdje izostavljen radi uzdune simetrije, te smanjenja koliine informacija na slici.

213
Takoer, vrijednosti teita istisnine po irini imaju naravno raspon od 0 do maksimalne irine unutarnjeg
prostora, te su radi bolje preglednosti nacrtane odvojeno na suprotnim stranama od sredine koordinatnog sustava
broda koji stoga za poprenu os ima koordinatu sign()y
VL
.
Takoer, kao i teita istisnine, teita vodne linije se mogu razdvojiti u odvojene plohe za pozitivne i negativne
kuteve bonog nagiba , s tim da se prostor moe razdvojiti u negativne, pozitivne kuteve bonog nagiba, te kut
bonog nagiba jednak 0.
8.5.6. RBF opis hidrostatskih svojstava unutarnjih prostora broda
Kao i kod opisivanja hidrostatskih svojstava vanjskog trupa broda i ovdje e se iskoristiti multivarijantna
svojstva RBF. Kao rezultat prorauna hidrostatskih svojstava unutarnjih prostora broda dobivaju se teinski
koeficijenti w RBF opisa, dimenzija l N , gdje je N - broj ulaznih toaka opisa, a l

dimenzija izlaznog skupa
podataka. Izlazni skup podataka ovdje ine hidrostatska svojstva unutarnjih prostora broda. Dakle, prema
analogiji s (198), (208) i (211) piemo:
Hi Hi Hi
y H w =
1
(213)

U daljnjem proraunu se dakle koriste sljedei podaci za opis hidrostatskih svojstava unutarnjih prostora broda i:
Hi
,
Hi
,
zadani pomaci broda , te
postavke odabrane RB funkcije. Ovdje je to PRBF s = 0,5.
8.5.7. Zakljuak o opisivanju hidrostatskih svojstava unutarnjih
prostora broda
Zakljuak o opisivanju hidrostatskih svojstava unutarnjih prostora broda je slian zakljuku o opisivanju cijelog
trupa broda, uz razliku u karakteru prostora hidrostatskih svojstava asimetrinih unutarnjih prostora broda. Na
temelju dobijenih toaka prostora hidrostatskih svojstava asimetrinog tanka se vidi da je kod popreno
asimetrinih unutarnjih prostora, radi diskontinuiteta prostora teita istisnine X
B,in

i teita vodnih linija X
VL,in
,
potrebno formirati odvojene hiperplohe hidrostatskih svojstava, za kuteve, > 0, < 0 i = 0, ali i za
kuteve bonog nagiba > 0, < 0 i = 0.

Moe se zakljuiti da je za razliku od popreno simetrinog trupa broda, odnosno popreno simetrinih tankova,
kod asimetrinih unutarnjih prostora G
Ui
potrebno dodatno razdvojiti prostor hidrostatskih svojstava{H
i
}na
nekoliko dijelova, po kvadrantima koordinatnog sustava prostora kojeg ine i kao:

214
{ } { } { } 0 , 0
,
= =
(
= \ H H
U
kv
kv i i
(214)
gdje su: 8 , , 1 K = kv - kvadranti 3D koordinatnog sustava kojeg ine nagibi broda i .

Broj unutarnjih prostora broda koji je potrebno opisati je jednak G
Uin
, in = 1, ...,
U
N , te je kod poprene
asimetrije potrebno formirati
d
U
N 2 prostora
kv i,
H , odnosno odgovarajui broj hiperploha opisa, gdje d
oznaava stupanj slobode gibanja broda. Opisivanje prostora hidrostatskih svojstava unutarnjih svojstava {H
i
}
dakle moe biti vrlo zahtjevan posao, koji se moe smanjiti odabirom proraunski vanijih unutarnjih prostora.

Teorijski, detaljan opis svih prostora bi omoguio direktan proraun poloaja hidrostatskih svojstava prostora na
brodu{H
i
}, to bi uz poznavanje hidrostatskih svojstava trupa broda{H}, omoguilo direktan proraun
stabiliteta broda, kako e biti pokazano u iduem poglavlju.

Kako je za proraun momenta slobodne povrine m
SPi
interesantnije podruje kuteva nagiba sa strane broda na
kojoj se nalazi promatrani prostor, za proraun poetnog stabiliteta neoteenog broda je dovoljno opisati samo
taj raspon kuteva bonog nagiba , dok je cjelokupni raspon kuteva nagiba potrebno opisati kod razmatranja
sveukupnih svojstava broda. tovie, prema izrazu (9), dovoljno je odrediti samo vrijednost pripadnog momenta
inercije slobodne povrine tanka i
SPin
, kojeg je mogue odrediti iz pripadne n-parametarske pantokarene
pantokline, pa nije potrebno koristiti prostor hidrostatskih svojstava tanka.

Za proraun stabiliteta oteenog broda, te stabiliteta velikih nagiba, potrebno je meutim imati podatke o svim
prostorima na brodu za odabrani broj stupnjeva slobode gibanja, pa je u tu svrhu potrebno konstruirati pripadne
prostore hidrostatskih svojstava, te njihove opise.

215
9. ODREIVANJE PLOVNE VODNE LINIJE BRODA
POMOU HIPERPLOHE HIDROSTATSKIH SVOJSTAVA
9.1. OPENITO
Odreivanje plovne vodne linije jest jedan od glavnih zadataka prorauna brodske hidrostatike, kojim se
odreuje raspodjela uzgonskih sila. Iz njihovog odnosa sa ukrcanim teinama se zatim proraunava trenutno
stanje krcanja broda. Kako je brod objekt sa 6 stupnjeva slobode gibanja i slobodno je uronjen u tekuinu, stanja
krcanja broda i njegovi pripadni poloaji u odnosu na okolnu tekuinu odreeni su samo ukupnom teinom
broda G, odnosno istisninom, teitem sustava broda
G
X , te nagibima broda pri djelovanju prekretnih
momenata. Odreivanje poloaja vodne linije broda je glavni zadatak brodske hidrostatike kako je to objanjeno
u potpoglavlju 1.3.3, za koji e ovdje predloiti rjeenje direktnim proraunom pomou hiperplohe hidrostatskih
svojstava broda. Pritom, teina broda G

predstavlja holonomsko ogranienje gibanja broda [106], koje
omoguuje izradu opisa trenutnih poloaja broda { } N , hiperplohom hidrostatskih svojstava broda S .

Hipervolumen trenutnih poloaja broda{ } N za konstantnu teinu broda G, odnosno masenu istisninu , sadri
sve mogue trenutne poloaje koje brod moe imati za zadanu istisninu broda , pa je trenutan poloaj broda u
ravnotei odreen poloajem gravitacijskog teita teina broda
G
X . U ovom poglavlju e se pokazati da je
poznavanjem svojstava zadanog teinskog optereenja
G
S broda, te opisa prostora svih moguih poloaja
broda{ } P mogue rjeiti problem odreivanja plovne vodne linije VL direktnim uvrtavanjem teinskih
parametara
G
S .

Prema pretpostavci iz poglavlja 1, za odreivanje geometrijskih poloaja broda promatramo ravninske vodne
linije VL , pa su one direktno odreene jednom tokom i dvama kutevima, tj. pripadnim teitem
VL
X i
kutevima nagiba i . Dakle, umjesto direktnih jednadbi VL , promatrat emo njihova svojstva, tj. teita VL
kojima su vodne linije potpuno odreene, te njihov opis hiperplohama hidrostatskih svojstava S .
9.2. HOLONOMSKO OGRANIENJE GIBANJA BRODA
Istisninski brod, koji plovi na povrini tekuine, u gravitacijskom polju, ima holonomsko ogranienje gibanja
unutar Lagrangovog poopenog koordinatnog sustava, koje se oituje u konstantnoj teini broda G. Prema
pretpostavci iz (4), brod promatramo statiki, te se holonomsko ogranienje G predstavlja skleronomsko
ogranienje, bez utjecaja vremenske komponente na gibanje broda. Prema objanjenju holonomskog ogranienja
nekog opeg koordinatnog sustava iz [106], ono predstavlja ogranienje gibanja koje ima neki objekt unutar

216
okoline u kojoj se giba. Kod povrinskog, istisninskog broda to znai da je brod ogranien na gibanje na povrini
tekuine, i da je prostor u kojem se on giba odreen ukupnom teinom broda G, prema uvjetima plovnosti
navedenim u poglavlju 1. tovie, gibanje se u sluaju 3 stupnja slobode gibanja
i
, 5 , 4 , 3 = i odvija na plohi 2-
parametarske pantokarene pantokline ( ) { }
B
X H za kuteve nagiba i , koju odreuje konstantna teina broda
G, kako e to biti pokazano u potpoglavlju 9.4.
Skleronomsko ogranienje gibanja nam, dalje, uz poznavanje RBF opisa S, svih moguih dogaaja broda { } P ,
omoguuje izradu hiperplohe hidrostatskih svojstva broda S , direktnim presjecanjem opisa S, uz pretpostavku
lokalno glatke plohe S .
9.3. PROBLEM PRORAUNA PLOVNE VL
9.3.1. Openito
Kako je navedeno u potpoglavlju 1.3.3, osnovni problem u proraunu hidrostatskih svojstava broda jest
odreivanje plovne vodne linije VL . Problem gibanja broda sa 6 stupnjeva slobode se za potrebe odreivanja
hiperplohe hidrostatskih svojstava reducira na 3 stupnja slobode gibanja: okretanja po osi x i y , te pomak po
osi z , odnosno
i
, 5 , 4 , 3 = i ; tj. uron/izron broda, bono nagibanje, i uzduno nagibanje. Ostala gibanja se
ovdje zanemaruju, jer je pretpostavljena ravninska VL .

U potpoglavlju 1.3.3 je tako jednadbom (13) postavljen funkcijski problem odreivanja plovne ( ) z y x VL , ,
kao 3D geometrijski problem presjeka brodske geometrije s ravninskom vodnom linijom. Meutim, poloaji
VL ovise o gore definiranim stupnjevima slobode gibanja, tj. o
p
z , i , tj. ( ) , ,
p
z x x = ,
( ) , ,
p
z y y = i ( ) , ,
p
z z z = . Ovdje e se stoga taj problem redefinirati izrazom:
( ) ( ) ( ) , , , , , ,
p p p
z P z F z VL = (215)
gdje su:
z z
p
= proraunska visina ravninske vodne linije u odnosu na minimalnu toku, za pojedino rebro,
proraunski kutevi bonog nagiba broda,
proraunski kutevi uzdunog nagiba broda.

Za neki odabrani volumen istisnine poloajiVL ovise o kutevima nagiba i . Dakle, osim jednadbe
trenutnog poloajaVL mogue je formirati i prostor poloajaVL , koji ovisi o kutevima nagiba. Za proraun je
meutim prikladno umjesto krivuljaVL raditi s svojstvimaVL , koji se opisuju povrinom
VL
A i poloajima
teita vodne linije
VL
X . Vidjeli smo u poglavlju 8 da je poloaj ravninske vodne linije potpuno odreen

217
njegovim teitem
VL
X i kutevima nagiba i , pa e se za proraun poloaja plovne vodne linije koristiti
potprostor plohe hidrostatskih svojstava koji sadri teita vodne linije ( ) { }
VL
X H . U tu svrhu je najprije
potrebno odrediti tj. prostor trenutno moguih poloaja broda{ } N , odnosno hiperplohu hidrostatskih
svojstava S , koja je odreena teinom broda G.
9.3.2. Odreivanje hiperplohe hidrostatskih svojstava broda
U svrhu odreivanja hidrostatskih svojstava broda za neko stanje krcanja potrebno je odrediti plohu trenutnih
poloaja broda{ } N . To je mogue uiniti uvrtavanjem skleronomske konstante teine broda G u RBF izraz S
za opis ukupnih hidrostatskih svojstava broda{ } H . Kako je varijabla opisa prostora{ } H volumen istisnine ,
traimo odgovarajui volumen istisnine za zadanu teinu broda G kao g G/ = .
( )
|
|
.
|
\
|
= = , ., , , , , konst
g
G
S z y x VL (216)
gdje je: g - gravitacijsko ubrzanje, (m/s
2
).

Odnosno, moemo pisati:
( ) ( ) , ., , , , , konst S z y x VL = = (217)

Dakle, kao rezultat presjeka RBF opisa hidrostatskih svojstava{ } H dobivamo skup trenutno moguih dogaaja
{ } D , iji multivarijatni RBF opis ini hiperplohu hidrostatskih svojstava S .

Ako se VL opisuje pripadnim svojstvima moemo pisati izraz (211) kao:
( ) ( ) ( ) , , ., , , X S konst S VL
VL
= = = (218)

U poglavlju 8, na slici 75 se vidi da je hiperploha ( ) { }
VL
S X sastavljena od nekoliko ploha, te da ima
singularitete za kuteve nagiba jednake 0, pa je potrebno odrediti presjeke pojedinanih hiperploha i povezati ih u
cjelinu. Meutim, lokalno pretpostavljamo da su dobijene hiperplohe glatke i toploki luno povezane, [107].
Poznavanjem jednadbe hiperplohe hidrostatskih svojstava S , koja opisuje prostor trenutnih poloaja
broda{ } N , moe se dalje direktnim uvrtavanjem poloaja gravitacijskog teita teina broda
G
X , odrediti sva
hidrostatska svojstva koja brod ima za zadano teinsko optereenje
G
S broda, to e biti pokazano dalje u tekstu.

218
9.3.3. Prikaz hiperplohe hidrostatskih svojstava
Hiperploha hidrostatskih svojstava S je dakle RBF opis prostora trenutno moguih poloaja broda{ } N , te
predstavlja presjek RBF opisa hidrostatskih svojstava broda { } H konstantnim volumenom istisnine . Stoga se
ona moe prikazati plohama presjeka ukupnog prostora poloaja{ } P , te prostora hidrostatskih svojstava{ } H , u
obliku pripadnih potprostora, a ovdje e se pokazati potprostori ( ) { }
B
X H i ( ) { }
VL
X H broda u obliku cilindra koji
ima oblik polukrunice, na slikama 86 i 87.

Sl. 86: Presjek potprostora ( ) { }
B
X H

hidrostatskih svojstava

broda u obliku polukrunog cilindra, konstantnim
volumenom istisnine

219
Sl. 87: Presjek potprostora ( ) { }
VL
X H hidrostatskih svojstava

broda u obliku polukrunog cilindra, konstantnim
volumenom istisnine

Za proraun je dalje znaajna ploha ( ) { }
B
X H koja opisuje prostor svih trenutno moguih poloaja{ } N broda, za
istisninu broda odreenu konstantnom teinom broda G , i u koju je mogue ucrtati teite teina broda
G
X ,
tj. njene komponente
G
x i
G
y , kako e biti pokazano u iduem potpoglavlju.


220
9.4. RJEENJE PROBLEMA PRORAUNA PLOVNE VL
Problem odreivanja plovne vodne linije VL ujedno predstavlja i problem odreivanja hidrostatskih svojstava
broda, kojim se odreuje poloaj broda Bu okolini O, na temelju kojeg se vre svi ostali prorauni teorije
broda. Proraun VL se openito moe podijeliti u 2 dijela:
1. odreivanje poetnog stanja broda u ravnotei,
2. nagnutog stanja broda za neke kuteve i .
Dananje metode prorauna plovne linije i stabiliteta broda su uglavnom numerike, tj. sekvencijalne i
iteracijske, te ne omoguuju direktan proraun hidrostatskih svojstava broda, uz otean proraun za velike
kuteve nagiba broda ili velike promjene istisnine broda.
Multivarijatnim RBF opisom prostora S svih poloaja broda{ } P koji je dio cjelokupnog prostora hidrostatskih
svojstava{ } H , omoguuje se direktan proraun trenutnih hidrostatskih svojstava za bilo koju istisninu broda, te
kuteve nagiba i , presjecanjem prostora{ } P skleronomskim ogranienjemG , te direktnim uvrtavanjem
poloaja teita teina broda
G
x i
G
y u izraz za hiperplohu hidrostatskih svojstava S .
Dakle, nakon to se konstruira prostor hidrostatskih svojstava{ } H , te se opie funkcijski pomou RBF kao S ,
moemo konano odrediti rjeenje prorauna plovne vodne linije VL u funkcijskoj ovisnosti koordinata teita
istisnine
B
x i
B
y , pomou skleronomskog svojstva teine istisnine G kod gibanja povrinskih, istisninskih
brodova.
9.4.1. Podjela varijabli multivarijatnog RBF opisa
Podjela varijabli u skupove iz (204) nije pogodna za direktni proraun plovne vodne linije VL . Osnovne
veliina kojima je definirano stanje broda su skleronomska konstanta volumena istisnine, prema 1. uvjetu
plovnosti, te se za nju moe odrediti prostor trenutnih dogaaja broda{ } N .
Podjela varijabli stoga mora biti sljedea:
{ }
ijkl ijk P ijk K y x VL VL VL VL B p
d g g I I z y x A z z , , , , , , , , , , , ,
, ,
= y
( )
B B
y x F , , = x
(219)

Kao rezultat prorauna dobivamo ostala potrebna hidrostatska svojstva u ovisnosti o poloaju teita istisnine
broda
B
x i
B
y .
Dobivamo multivarijatni problem opisivanja, koji se rjeava viedimenzijskim RBF opisom, primjenom metoda
aproksimacije.

221
9.4.2. Odreivanje hidrostatskih svojstava broda u ravnotei
Za odreivanje trenutne vodne linije VL , potrebno je narinuti dodatne uvjete koji za svako stanje krcanja
proizlaze iz poloaja gravitacijskog teita teina broda
G
X . Rjeenje poloaja VL broda u ravnotei dobivamo
uvrtavanjem vrijednosti
G
X u hiperplohu pantokarene pantokline ( )
B
S X , tj. plohu teita vodnih linija
B
X .
To jest uvrtavamo koordinate teita x i y , koje prema 2. zakonu plovnosti moraju biti jednake u ravnotei.
Vrijede relacije:
G B
x x = ,
G B
y y = (220)

Iz skleronomskog ogranienja teine broda G vrijedi:
( ) ( ) 0 , , X = =
B B B B
z y x S S (221)

Pisano u eksplicitnom obliku, kao rjeenje dobivamo:
( )
B B B
y x S z , = (222)

Na ovaj nain se na plohi teita vodnih linija
B
X dobiva toka koja odreuje prostor hidrostatskih
svojstava{ } H . Direktnim uvrtavanjem koordinata teita istisnine dobivamo toku teita VL na plohi
VL
X , te
ostala hidrostatska svojstva trenutnog stanja krcanja broda, kao:
( )
B B y x VL VL VL VL VL B
y x S I I A z y x A z , ) , , , , , , , , , { = (223)

Dakle, rjeenje problema prorauna vodne linije se prema jednadbi dobiva direktnim uvrtavanjem teinskih
parametara stanja krcanja broda { } W : ukupne teine broda G i gravitacijskog teita teina broda
G
X , u
prostor hidrostatskih svojstava{ } H .

Toka ravnotee koja se dobiva predstavlja trenutni poloaj broda s pripadnim hidrostatskim svojstvima broda.
9.4.3. Odreivanje hidrostatskih svojstava nagnutog broda
Za potrebe prorauna stabiliteta je jo potrebno odrediti krivulju promjene teita plovne vodne linije
( ) , X
B
. Za istisninske brodove se mogu odrediti 3 proraunske situacije vezano za odreivanje trenutne
vodne linije. Dvije proraunske situacije su vezane za proraun statikog stabiliteta, a jedna je proraun
dinamike broda pod djelovanjem vanjskih sila. U ovoj disertaciji je naglasak stavljen na statiki stabilitet, pa se
ova dinamika gibanja ovdje nee detaljno razmatrati, ve e se naglasiti da prostor moguih dogaaja{ } N sadri
sve trenutno mogue plovne vodne linije za istisninske brodove. Dvije situacije koje e se razmatrati su vezane
za statiki stabilitet i predstavljaju proraun stabiliteta za brod bez pokretnih tereta i proraun stabiliteta s

222
pokretnim teretima. Veina brodova danas ima tankove, te stoga na njima kod nagibanja dolazi do promjene
poloaja teita teina broda
G
X .

Gravitacijsko teite teina broda nam je takoer poznato i dobiva se centracijom broda. Za brod u ravnotei
se
G
X ne mijenja i ostaje konstantno. Meutim, za nagnuti brod s rasutim teretima, u koje ubrajamo i tekuine,
dolazi do pomaka ukupnog teita teina sustava promjenom nagiba broda, uslijed pomaka rasutih tereta.
9.4.3.1. Krivulja teita istisnine broda s konstantnim trimom
U sluaju kad su sve teine na brodu nepomine ne dolazi do promjene gravitacijskog teita teina broda
G
X .
Teite istisnine za kuteve nagiba trima se ne mijenja i ostaje konstantno u fiksnom brodskom koordinatnom
sustavu x - y - z , te promatramo sluaj takozvanog fiksnog trima prema [108].
Dakle, pretpostavlja se sljedea ovisnost:
( )
B G
y konst x konst f ., ., = = = (224)

Kao rezultat ove pretpostavke krivulja promjene teita istisnine ovisi samo o kutu bonog nagiba ( )
B
X , te
predstavlja presjek 2-parametarske pantokarene panotkline s . konst = , tj. 2D krivulju.

Openito, ova situacija je mogua kod brodova koji su i uzduno i popreno simetrini, imaju simetrino ukrcan
rasuti teret i uzduno i popreno, te imaju ravnu kobilicu. Ovaj sluaj se moe nazvati teorijski, jer ravna
kobilica predstavlja singularni sluaj, kako smo to vidjeli u poglavlju 8, gdje je pokazano postojanje
diskontinuiteta plohe teita vodne linije za oba nagiba broda i . U svim drugim sluajevima postoji utjecaj
bonog nagiba na kut trima , pa ne vrijedi relacija (219), gore. Ipak, kod stabiliteta neoteenog broda se
esto proraun radi za fiksni trim, radi pretpostavljene male promjene trima broda.
9.4.3.2. Krivulja teita istisnine broda bez pomaka teine na brodu
Kao i u prethodnom sluaju i ovdje ne dolazi do promjene gravitacijskog teita teina broda
G
X . Za razliku od
gornje pretpostavke, ovdje trim nije konstantnan . konst , a promjena teita istisnine
B
X predstavlja
krivulju koja ovisi o kutevima nagiba i , te se nalazi na plohi 2-parametarske pantokarene panotkline. Imamo
sluaj takozvanog slobodnog trima, [108], gdje je u skup ulaznih varijabli potrebno ukljuiti i kut bonog
nagiba , ije vrijednosti pretpostavljamo u nekom odabranom rasponu od 0 do ( ) max .
{ }
ijkl ijk P ijk K y x VL VL VL VL B p
d g g I I z y x A z z , , , , , , , , , , ,
, ,
= y
( ) ( ) ( ) , , ,
B B
y x F = x
(225)

U ovom proraunu, poloaji teita istisnine x
B
i y
B
vie nisu konstantni s promjenom kuta nagiba, ve se
mijenjaju uslijed promjene teita teina x
Bin
i y
Bin
unutarnjih prostora s rasutim teretima.

223
Veina dananjih brodova ima neki tank s tekuinom, u kojoj se, kad je tank djelomino pun, mijenja poloaj
vodne linije u tanku. Na taj nain se mijenja i poloaj teita svih teina na brodu, te dolazi do utjecaja momenta
slobodne povrine tanka. Na slian nain na poloaj teita sustava i stabilitet utjee i djelomino nakrcan rasuti
teret u skladitima brodova za prijevoz rasutog tereta. Zbog toga je potrebno u proraun stabiliteta ukljuiti i
prostore s ukrcanim rasutim teretima, kao to je to opisano u poglavlju 1, te potpoglavlju 8.5.
Dakle, osim opisa vanjske geometrije broda
V
G i pripadnog prostora hidrostatskih svojstava potrebno je opisati i
sve unutarnje prostore
Uin
G koji sudjeluju u proraunu stabiliteta. Teorijsko razmatranje utjecaja slobodne
povrine odreuje dodatni prekretni moment, koji utjee na smanjenje metacentarske visine, kako je navedeno u
izrazu (9).
Iz prorauna se kao rezultat dobiva 3D krivulja poloaja teita istisnine
B
X .

9.5. PRIMJER PRORAUNA HIDROSTATSKIH SVOJSTAVA
BRODA
9.5.1. Podmornica
Kao drugi test primjer prorauna broda odabrana je podmornica, prikazana na slici 88, [111].

Sl. 88: Nacrt test-broda br. 2, podmornice

Promatrana podmornica ima nekoliko uzgonskih volumena, koji je potrebno opisati odvojeno, a zatim povezati u
zajedniki, glavni koordinatni sustav broda. Openito, uzgonski volumeni koje je potrebno opisati su:
krmeni balastni tank,
pramani balastni tank,
unutarnji balastni tank,
unutarnji trup, te
toranj podmornice.
Ovdje je za primjer prorauna odabran unutarnji trup podmornice, koji je sastavljen od pravilnih geometrijskih
tijela.

224
9.5.1.1. Proraun hidrostatskih svojstava presjeka unutarnjeg trupa
Unutarnji trup promatrane podmornice se sastoji od cilindrinih, stoastih i toru-sferinih dijelova, koji svi imaju
kruni, popreni, vertikalni presjek. S obzirom da RB funkcije imaju svojstvo skalabilnosti, mogue je izvesti
proraun samo jednog krunog presjeka, a zatim skalirati rezultate prorauna hidrostatkih svojstava presjeka na
eljene dimenzije. Iz tog razloga e se pripadni proraun hidrostatskih svojstava pojedinih rebara unutarnjeg
trupa, u 2D postupku prorauna, svesti na proraun samo jednog krunog presjeka, koji e ovdje biti napravljen
za neki proizvoljno odabrani radijus od R = 2,5 (m).

OPIS OSNOVNOG PRESJEKA UNUTARNJEG TRUPA
Najprije je potrebno izvriti opis osnovnog presjeka unutarnjeg trupa podmornice u obliku krunice, to e se
uiniti interpolacijom kubno-linearnom PRBF uz gusti opis krajeva, kako je to opisano u poglavlju 5 ove
disertacije. S obzirom na poprenu simetriju presjeka krunice, opisat e se samo jedna polovica presjeka, kako
je to pokazano na slici 89, ispod.
0 1 2 3
0
0.5
1
1.5
2
2.5
3
3.5
4
4.5
5
Max
PRBF, = 3,0, = 1,0, c = 3,43

- RMSE = 1,34310
-6

-7
(m)
- Max. Error = 9.66910
-7
(m)
y (m)
z

(
m
)

Sl. 89: Opis pola krunice osnovnog rebra s R = 2,5 (m), unutarnjeg trupa podmornice, kubno-linearnom PRBF s
gustim opisom rubova

Ulazni skup podataka za opis krunice se sastoji od poluirina y i visina z zadanih vektorima dimenzije N = 34
kao:
z = {0;0,0025;0,010;0,025;0,04083;0,050;0,075;0,1;0,25;0,5;1;1,25;1,5;1,75;2;
2,25;2,4;2,5;2,6;2,75;3;3,25;3,5;3,75;4;4,25;4,5;4,75;4,9;4,925;4,99; 4,9975;5}
y = {0;0,11178;0,22338;0,35299;0,45;0,4974937;0,607762;0,7;1,08972474;1,5;
1,78535711;2;2,16506351;2,29128785;2,384848;2,44948974;2,48746859;
2,4979992;2,5;2,4979992;2,48746859;2,44948974;2,384848;2,29128785;
2,16506351;2;1,78535711;1,5;1,08972474;0,7;0,607762;0,22338;0,11178;0}


225
Postignuta je zadovoljavajua tonost opisa kubno-polinomskom PRBF od RMSE = 1,34310
-6
, koja omoguuje
daljnje proraune integracije hidrostatskih svojstava rebra. Tona povrina krunice radijusa R = 2,5 (m) je
19,63495 (m
2
), dok je integracijom PRBF dobiveno 19,63186 (m
2
), to je dobar rezultat, s odstupanjem od
3,0910
-3
(m
2
) od tone vrijednosti.
Kao rezultat prorauna se dobiva matrica teinskih koeficijenata w
RO
dimenzije ulaznih vektora y ili z, tj. Nx1,
te interpolacijska matrica H
RO
, N x N, prema osnovnim matrinim izrazima za RBF interpolaciju (49), te
inverziju interpolacijske matrice (53), koje koristimo dalje u proraunu pantokarene izokline osnovnog rebra, te
proraunu toaka prostora hidrostatskih svojstava unutarnjeg trupa podmornice.
Raspon kuteva bonog nagiba za koji su izvreni prorauni hidrostatskih svojstava je pritom jednak: 0- 90.

PRIKAZ PRORAUNATIH HIDROSTATSKIH SVOJSTAVA KRUNOG
PRESJEKA PO KUTEVIMA NAGIBA

Sl. 90: Prikaz hidrostatskih svojstava krunice s R = 2,5 (m), uz PRBF opis, za kuteve od =10 do
= 90 , uz = 10

226
Iz geometrije krunice nam je poznato da teita istisnine i teita vodne linije kod presjeka u obliku cijele
krunice lee tono na pravcu koji prolazi kroz sredite krunice, to nam pokazuju i rezultati prorauna sa slike
Sl. 90, gore. Isto vrijedi i za poloaj metacentra presjeka. Takoer, kod maksimalnog volumena, teite istisnine
i toka metacentra se nalaze u sreditu krunice, dok se teite vodne linije nalazi na presjecitu pravca kroz
sredite krunice i krunice same. Moe se zakljuiti da je ostvarena velika tonost prorauna, a na slikama 92 i
93, ispod, bit e pokazani rezultati RBF prorauna pripadnih pantokarena izooklina hidrostatskih svojstava.

0 5 10 15 20
0
1
2
3
4
5
6
A (m
2
)
z
P

(
m
)

0 10 20 30 40 50
0
1
2
3
4
5
6
M
y
(m
3
)
z
P

(
m
)
0 2 4 6 8 10 12
0
1
2
3
4
5
6
M
z
(m
3
)
z
P

(
m
)
0 1 2 3 4 5 6
0
1
2
3
4
5
6
d
VL
(m)
z
P

(
m
)
0 1 2 3 4 5 6
0
0.5
1
1.5
2
2.5
z
P
(m)
y
B

(
m
)
0 1 2 3 4 5 6
0
0.5
1
1.5
2
2.5
3
z
P
(m)
z
B

(
m
)
Sl. 91: Proraun hidrostatskih svojstava krunice PRBF opisom, = 90 0 = 10

227
PRIKAZ REZULTATA RBF OPISA PANTOKARENA PANTOKLINA KRUNICE

Sl. 92: Prikaz hidrostatskih PRBF opisa hidrostatskih svojstava krunice, A, y
B
i z
B

Presjecanjem krivulje rebra ravninskim vodnim linijama po visini presjeka za zadani raspon kuteva od 0 do 90
dobivene su N = 663 toke kojima je zadan problem opisivanja panotkarena pantokline osnovnog rebra R
O
.
Kao i u prethodnim opisima ploha ponovno je koritena PRBF s = 0,5, te = 2, uz c = 0. Proraunom se
dobivaju matrica teinskih koeficijenata w
RHO
dimenzija N x k, te interpolacijska matrica H
RHO
dimenzija N x
N prema postavkama za viedimenzijske RBF iz poglavlja 3.7, odnosno jednadbi za inverziju interpolacijske
matrice, (53), koje se dalje koriste u proraunu prostora hidrostatskih svjostava unutarnjeg trupa podmornice.
Dimenzija k multivarijantne RBF pritom je odreena brojem brojem hidrostatskih svojstava koji se opisuje
pomou PRBF.

Iz slika 92 i 93 vidi se da su pripadne jedno-parametarske pantokarene pantokline, pojedinih hidrostatskih
svojstava krunice, glatke, uz ostvarenu veliku tonost opisa PRBF interpolacijom od RMSE = 1,76410
-5
.

228

Sl. 93: Prikaz hidrostatskih PRBF opisa hidrostatskih svojstava krunice, y
VL
, z
VL
i d
VL

Ostvarene lokalne tonosti opisa po pojedinoj plohi su pokazane u tablici 27.

Tab. 27: Lokalne tonosti opisa pantokarena pantoklina osnovnog rebra PRBF interpolacijom

A y
B
z
B
y
VL
z
VL
d
VL

RMSE
7,19410
-6
1,20510
-6
4,32610
-6
1,77910
-6
1,11310
-6
3,29010
-6

Neto vee odstupanje od tonih rezultata se moe uoiti na maksimalnim vrijednostima duljina vodnih linija
izmeu proraunskih kuteva bonog nagiba, na slici 93, pa je za veu tonost u tom dijelu opisa potrebno dodati
proraunske toke bonih nagiba blizu maksimalne visine presjeka.
9.5.1.2. Odreivanje ukupnih hidrostatskih svojstava unutarnjeg trupa
Kao to je navedeno u prethodnim poglavljima, proraun ukupnih hidrostatkih svojstava broda se vri
integriranjem izraunatih svojstava poprenih presjeka broda po duljini. Promatranu geometriju je potrebno
presjecati ravninskim vodnim linijama u cijelom rasponu projektnih visina z
P
, kojima se prekriva cijeli
promatrani volumen, za odabrani broj stupnjeva slobode gibanja, to e se ovdje uiniti za kuteve bonog nagiba
od 0- 90, te kuteve uzdunog nagiba , koji pokrivaju odabranu geometriju broda. Kako unutarnji trup

229
broda ima diskontinuitete u prelazima s pojedinih dijelova trupa na drugi, te se sastoji od stoastih dijelova, za
kuteve uzdunog nagiba su odabrani kutevi koji se poklapaju s nagibima izvodnica stoca za boni nagib jednak
0, tj:
= {-25 -19.11973 -13.981204 -12.200469 -11.9829139 -8 -5.7105931 -4.5739212 -3 -1 -
0.4 0 0.4 1 3 5.71059314 6.75053946 9.09027692 10 11.9829139 12.200469 15 20
25 30}

OPIS UNUTARNJEG TRUPA
Dimenzije unutarnjeg trupa su odreene prema [], te su formirane datoteke s N = 37 i N = 61 presjeka:
Osnovni presjeci broda x:
x =[4.7,4.95,5.2,5.43,5.939,5.94,5.941,7.165,8.389,8.39,8.391,9.64,10.889,
10.89,10.891,12.5,14,15.9,17.839,17.84,17.841,19.09,20.339,20.34,20.341,
21.565,22.79,23.29,23.79,24.289,24.29,24.54,24.79]

Pripadni radijusi R, na promatranim presjecima x:
R =2*[0,0.809077,1.07,1.126,1.22978378,1.23,1.230312,1.49,1.749788,1.75,1.7501,
1.875,1.9999,2,2,2,2,2,2,2,1.99996,1.95,1.90004,1.9,1.685,1.4701755,1.47,
1.34,1.21,1.070267,1.07,0.809077,0]

Odgovarajue visine dna H
d
na promatranim presjecima x su:
H
d
=[2,1.190923,0.93,0.874,0.770216216,0.77,0.769788,0.51,0.250212,0.25,
0.2499,0.125,0.0001,0,0,0,0,0,0,0,0.00008,0.1,0.19992,0.2,0.200249,0.505,
0.81,.98835,1.1567,1.329653,1.33,1.590923,2.4]

PRORAUN PRESJEKA UNUTARNJEG TRUPA S RAVNINSKOM VL
Za proraun presjeka se koristi dobiveni kubno-polinomski PRBF opis osnovne polukrunice odreen vektorom
teinskih koeficijenata w
RO
, te pripadnom interpolacijskom matricom H
RO
. Svi prorauni se vre za lokalne
koordinatne sustave, odreene za pojedini promatrani par kuteva i , ije se ishodite nalazi u toci
minimalnog gaza broda, tj. za ordinatu globalnog, zakrenutog koordinatnog sustava. Tj., svakoj vodnoj liniji se
pridruuje odgovarajua vrijednost proraunske visine z
P
, te vrijednosti pripadnih kuteva nagiba. Kod prorauna
pojedinog rebra vri se skaliranje presjeka omjerom radijusa promatranog i osnovnog presjeka, te dobiva
dimenzijski koeficijent slinosti
i
= R
O
/R
i
, a zatim vri proraun presjeka i dobivaju toke presjeka
T
P
(x, y, z),.

PRORAUN HIDROSTATSKIH SVOJSTAVA
Pripadni proraun ukupnih hidrostatskih svojstava za pojedinu ravninsku vodnu liniju se vri integriranjem
hidrostatskih svojstava po presjecima trupa po duljini trupa, koritenjem unaprijed izraunatih pantokarena
pantoklina rebara, odnosno u sluaju unutarnjeg trupa podmornice, na temelju pantokarena pantoklina osnovnog
rebra R
O
odreenih matricama teinskih koeficijenata w
RHO
i interpolacijskom matricom H
RHO
. Zatim se za
pojedino rebro R
i
za izraunati dimenzijski koeficijent
i
odreuju pojedina hidrostatska svojstva.


230
Sl. 94, dolje, prikazuje rezultate prorauna presjeka unutarnjeg trupa podmornice s ravninskim vodnim linijama
za kuteve uzdunog nagiba jednake 12,2, te 0,4, uz = 0.

Sl. 94: Presjeci unutarnjeg trupa podmornice sa izraunatim poloajima teita istisnine i vodnih linija za = 0
te kuteve = -25, 0,4 (N = 37) i12,2 (N = 61).

Kao to je navedeno prije u tekstu, proraun se vri integriranjem proraunatih hidrostatskih svojstava po duljini
prostora unutarnjeg trupa za promatranu ravninsku vodnu liniju, a primjer prorauna je prikazan na slici 95,
dolje.
5 10 15 20 25
0
1
2
3
4
= 0,40, = 0
x (m)
z

(
m
)

231
0 5 10 15 20 25
-3
-2
-1
0
1
2
3
x = 20,34 z = 2,176 y = 1,8985
= -12.20, = 0.00
x (m)
y

(
m
)
10 15 20 25
0
2
4
6
8
10
A
M
y
x (m)
10 15 20 25
0
2
4
6
8
10
d
VL
M
xy
I
x
x (m)

Sl. 95: Integracija hidrostatskih svojstava po duljini uzgonskog volumena unutarnjeg trupa podmornice

0 5 10 15 20 25
0
1
2
3
4
x (m)
z

(
m
)
0 5 10 15 20 25
-3
-2
-1
0
1
2
3
x = 20,34 z = 2,176 y = 1,8985
= -12.20, = 0.00
x (m)
y

(
m
)
-3 -2 -1 0 1 2 3
0
1
2
3
4
y (m)

Sl. 96: Presjeci unutarnjeg trupa podmornice s ravninskom vodnom linijom

Slika 96 dodatno pokazuje rezultat istog presjeka unutarnjeg trupa i unutarnje vodne linije, te poloaje teita
istisnine (zelena toka) i teita vodne linije (plava toka).
Ponavljanjem ovakvog prorauna za sve zadane nagibe i i proraunske visine broda z
P
dobivaju se potrebne
toke potrebne za konstruiranje pripadnog prostora hidrostatskih svojstava i njihov RBF opis.


232
AUTOMATSKI NAIN PRORAUNA HIDROSTATSKIH SVOJSTAVA BRODA
Potrebno je naglasiti da se odgovarajui prorauni integracija odvijaju potpuno automatizirano, uz poetno
odreivanje poloaja uzdunih presjeka loma za primjenu integracija kubno-linearnih polinomskih RBF. Dakle,
nakon opisa trupa presjecima R
i
s pripadnim tokama i = 1, ..., NR, jo je potrebno odrediti diskontinuitete L
l
,
odnosno njihovu dimenziju i poloaj, prema B-rep postupku opisivanja geometrije, a zatim slijedi automatski
proraun svojstava promatranog prostora presjecanjem trupa zadanog s interpolacijskim matricama rebara H
Ri
i
teinskim koeficijentima w
Ri
kubno-linearne PRBF, ravninskim vodnim linijama. Kao rezultat presjecanja se
dobivaju toke presjeka T
P
(x, y, z), te dodatne krajnje toke opisivanog prostora N
K
. Tako dobivamo
vrijednosti x za koje se raunaju hidrostatska svojstva vodne linije, x
VL
. Vrijednosti x
V
za koje se raunaju
hidrostatska svojstva volumena ovise o protezanju uronjenog dijela promatranog volumena, te njihov broj i
raspored moe biti drukiji od x
VL
. Ovaj nain rada omoguava mala osjetljivost kubno-linearne PRBF na
parametar oblika c, te openito velika tonost opisa bilo kakve geometrije sa ili bez diskontinuteta.

U svrhu automatizacije prorauna su odreeni 3D opisi torus-sferinih krajeva unutarnjeg trupa pomou PRBF s
prije koritenim = 0,5, te = 2, uz c = 0, slika 97. Za opis interpolacijom s N = 1190 toaka dobivena je
tonost od RMSE = 1,74110
-11
, te su u proraunu presjeka ravninske vodne linije s torus-sferinim
krajevima unutarnjeg trupa dalje koritene pripadne matrice H
3K
i w
3K
, gdje indeks K oznaava krmu broda.
0.9
1
1.1
1.2
1.3
1.4
1.5
-2
0
2
0
0.2
0.4
0.6
0.8
1
x (m)
y (m)
z

(
m
)

Sl. 97: Opis torus-sferinog zavretka unutarnjeg trupa test broda br. 2 podmornice pomou 3D PRBF s
= 0,5, te = 2, c = 0 i N = 1190
Radi pretpostavljene simetrinosti pramca i krme, odgovarajue matrice H
3P
i w
3P
za opis pramca su jednake
H
3K
i w
3K
.

233
9.5.1.3. Prostor hidrostatskih svojstava unutarnjeg trupa broda
Nakon presjecanja unutarnjeg trupa svim odabranim kutevima uzdunog nagiba dobiveni su ukupni rezultati
prorauna kojima je uoblien prostor hidrostatskih svojstava prikazan na slikama 98 i 99.

5 10 15 20 25
-0.5
0
0.5
1
1.5
2
2.5
(x
B
,z
B
) = f( = -19,12 12,2, = 0)
x (m)
z

(
m
)

Sl. 98: Poloaji teita istisnine unutarnjeg trupa test podmornice
5 10 15 20 25
-0.5
0
0.5
1
1.5
2
2.5
3
3.5
4
x (m)
(x
VL
,z
VL
) = f( = -19,12 12,2, = 0)
z

(
m
)

Sl. 99: Poloaji teita vodne linije unutarnjeg trupa test podmornice

Na temelju dobivenih toaka hidrostatskih svojstava se zatim, pomou RBF opisa, generira PRBF opis S
prostora hidrostatskih svojstava { } H . S obzirom da je promatrani prostor unutarnjeg trupa podmornice gladak,
moe se opisati RBF interpolacijom. Kako je navedeno u poglavlju 8, to potvruje i slika 99, radi preklapanja

234
vrijednosti teita VL za negativne i pozitivne kuteve, odgovarajui prostor { } H se dijeli u prostor pozitivnih i
negativnih kuteva uzdunog nagiba. Kako promatrani prostor nije potpuno uzduno i popreno simetrian, ve
ima uzduno odstupanje simetrije, mogue je vrijednosti za = 0 pridruiti jednom od prostora za negativan ili
pozitivan .

REZULTATI RBF OPISA PROSTORA HIDROSTATSKIH SVOJSTAVA UNUTARNJEG TRUPA
U donjim tablicama su pokazani rezultati opisa prostora hidrostatskih svojstava { } H unutarnjeg trupa test broda
br. 2, podmornice, za odabrani raspon kuteva uzdunog nagiba i konstantni kut bonog nagiba , jednak 0,
koritenjem PRBF sa = 0,5, = 2 i c = 0, za N = 400 toaka.

Tab. 28: Rezultati globalnog PRBF opisa prostora hidrostatskih svojstava unutarnjeg trupa test podmornice
> 0 0
INTERPOLACIJA 1,27910
-8
3,41210
-7

LOO APROKSIMACIJA 1,01310
-2
4,20910
-2

Tab. 29: Lokalni rezultati PRBF opisa pojedinih znaajki prostora hidrostatskih svojstava unutarnjeg trupa, test
podmornice, za > 0 i = 0

A x
B
z
B
x
VL
z
VL
d
VL

RMSE
8,70110
-9
7,16410
-12
3,53810
-11
5,51510
-9
1,06110
-9
9,11610
-9

Kako je broj toaka opisa prostora N relativno nizak, bolji rezultati opisa se postiu postupkom RBF
interpolacije, kako je to pokazano na slici 67, u poglavlju 8.3.3.3. Iz rezultata u tablici 28 se vidi da se PRBF
interpolacijom postiu vrlo velike tonosti opisa hiperplohe kada se ona izvodi za konstantnu vrijednost bonog
nagiba .

Rezultat opisa pojedinih svojstava se moe prikazati u funkciji kuta bonog nagiba i volumena unutarnjeg
trupa V kao to je prikazano na slici 100, dolje.

Iz donje slike je vidljiva glatkost rezultata opisa prostora hidrostatskih svojstava u svim dijelovima osim rubnih,
gdje je dolazi do lomova opisa za vie apsolutne vrijednosti kuteva uzdunog nagiba .
Rezultat PRBF opisa dijelova prostora hidrostatskih svojstava{ } H unutarnjeg trupa test broda br. 2 podmornice
su, po analogiji s prijanjim opisima ploha, matrica teinskih koeficijenata w
H
i interpolacijska matrica H
H
.
Konano, ovako formiran PRBF opis prostora hidrostatskih svojstava nam omoguuje direktno odreivanje
pojedine hidrostatske znaajke unutarnjeg trupa, za eljeni kut uzdunog nagiba.

235

Sl. 100: Rezultati opisa prostora hidrostatskih svojstava unutarnjeg trupa test podmornice za < 0.
9.5.1.4. Globalna provjera tonosti prorauna hidrostatskih svojstava
Unutarnji trup test broda br. 2 podmornice se sastoji od pravilnih 3D oblika, cilindara i krnjih stoaca, sa torus-
sferini krajevima koji zatvaraju trup. Na prijelazima izmeu dijelova se nalaze uzduni diskontinuiteti oblika
koji su 2D tipa, u poprenoj y z ravnini, kako je to vidljivo iz slika 88, 94 i 95. Zbog toga je jednostavno
izraunati njihove volumene i pripadna teita, te konano odrediti ukupna hidrostatska svojstva unutarnjeg
trupa.
Takoer, diskontinuiteti su vidljivi i na proraunu svojstava pojedinih vodnih linija kako je to pokazano na slici
94, gdje se vidi da krivulje raspodjele svih hidrostatskih svojstava trupa po duljini osim duljine vodne linije d
VL

imaju diskontinuitete na mjestima uzdunih lomova forme.

236
Volumen cilindara se rauna umnokom povrine osnovice i visine h:
V = R
2
h
dok se volumen dijelova stoaca rauna kao:
( )
1
2
1
2
3
1
+ +
+ + =
i i i i
R R R R h V
Pripadna teita volumena stoaca se nalaze na udaljenosti od 1/4h, gdje je h visina od osnovice do vrha stoca,
te lee na pravcu koji spaja teite povrine osnovice i vrh stoca.
Krajevi unutarnjeg trupa e se aproksimirati dijelom kugle, za kojeg se dio gornjeg volumena presjeenog
vertikalnom ravninom u smjeru koordinatnih y z osi rauna po izrazu:
( ) h R h V = 3
3
1
2

s teitem na udaljenosti od sredita kugle:
( )
( ) h R
h R
X
=
3 4
2 3
2

Vrijednosti volumena pojedinih dijelova unutarnjeg trupa po duljini i vrijednosti njihovih teita su pokazani u
tabilici 30, ispod.

Tab. 30: Volumeni i teita pravilnih tijela od kojih je nainjen unutarnji trup test broda br. 2 - podmornice
Izraun
Dio 1 2 3 4 5 6 7 8 9 Ukupno
N = 37 N = 61
X (m) 5,2 5,94 8,39 10,89 17,84 20,34 22,79 24,29 24,79

V (m
3
)
1,0236 3,0795 17,2613 27,6526 87,3363 29,8713 21,9718 7,6634 1,0236 196,8834
196,9756 196,898
x
B
(m) 5,0280 5,5871 7,3061 9,6955 14,365 19,0686 21,4614 23,4619 24,4620 14,8166
14,8163 14,8179
z
B
(m) 2,000 2,000 2,000 2,000 2,000 2,0491 2,1824 2,3338 2,400 2,0429
2,0422 2,0426

OCJENA REZULTATA PRORAUNA HIDROSTATSKIH SVOJSTAVA UNUTARNJEG TRUPA
PODMORNICE RBF OPISOM
Usporedbom vrijednosti hidrostatskih svojstava maksimalnog volumena unutarnjeg trupa podmornice, test broda
br. 2, s proraunatim vrijednostima dobivenim PRBF opisom S i PRBF integracijom vidimo da su dobiveni vrlo
toni rezultati maksimalnog volumena i pripadnih komponenti teita istisnine x i z, s pogrekom od oko 10
-2
u
proraunu volumena, 10
-3
u proraunu uzdunog teita x
B
i 10
-4
u proraunu vertikalnog teita z
B
istisnine
unutarnjeg trupa.
Izraun PRBF integracije je izvren za 2 sluaja, s N = 37 i N = 61 presjek po duljini trupa, te s moe ustvrditi
da ne postoji znaajnija razlika u rezultatima prorauna volumena za poveani broj toaka ako se oznae
diskontinuiteti po duljini, dok vrijednosti teita malo odstupaju i to 10
-4
. Moe se zakljuiti da je mogue vriti
proraun hidrostatskih svojstava promatranih odjeljaka s manjim brojem uzdunih presjeka, dok je vanije
ukljuiti diskontinuitete, to se poklapa s postavkama mjeovitog B-rep opisa brodske geometrije.

237
10. ZAKLJUAK
Analitiki opis brodske geometrije globalnom interpolacijom radijalnim osnovnim funkcijama omoguuje
ispunjavanje svih postavljenih zadaa brodske proraunske geometrije, tj. omoguuje nedvosmislen i vrlo
precizan opis brodske geometrije zahtjevanih globalnih i lokalnih tonosti opisa, direktan proraun presjeka
brodske forme s ravninskim vodnim linijama, te direktan proraun 5 osnovnih integrala brodske hidrostatike,
primjenom postupaka elastinog pomaka, te kompozicije polinomskih radijalnih osnovnih funkcija s
cjelobrojnim neparnim koeficijentima i s gustim opisom toaka loma.
Primjenom postupka elastinog pomaka (ELP) kod RBF opisivanja brodske geometrije omoguava se rjeenje
problema bijekcije opisa, rjeava Rungeov fenomen oscilacija ruba, te Gibbsov problem oscilacija RBF opisa
kod dvodimenzijskog opisivanja geometrije s diskontinuitetima, to su do sada bili nerjeeni problemi opisivanja
geometrije globalnom interpolacijom. Pripadna teorijska podloga ELP postupka je dana u poglavlju 2 ove
disertacije, gdje je dokazano postojanje konvergencije ekvidistantnog opisivanja dodavanjem toaka izvan
raspona opisivanja, za razliku od poveanja broja toaka unutar raspona opisivanja koja vodi do divergencije, te
loe uvjetovanosti interpolacijske matrice.
Nadalje, RBF opis kompozicijom kubne i linearne polinomske radijalne osnovne funkcije s gustim opisom oko
toaka loma omoguuje prirodan B-rep opis brodske geometrije s diskontinuitetima globalnom interpolacijom,
uz postizanje velike globalne i lokalne preciznosti opisa, te dobivanje opisa geometrije u obliku proraunski
pogodnih kubnih polinoma, koji dalje omoguuju direktan proraun presjeka brodske geometrije s ravninskim
vodnim linijama, te direktan proraun 5 osnovnih integrala brodske hidrostatike. Velika preciznost opisivanja
kompozicijom kubno-linearnih PRBF eliminira pritom problem grupiranja pogreaka u toci koji se javlja kod
rjeevanja integrala RB funkcija, karakteristian za metode aproksimacije, te metode opisivanja niih tonosti.
Kompozicija polinomskih RBF rjeava, nadalje, problem globalnog opisivanja geometrije s linearnim i
zakrivljenim dijelovima, kao i prekidima forme i diskontinuitetima, analitikom metodom globalne interpolacije,
te predstavlja efikasnu metodu opisivanja bez 2 manifolda.

U petom poglavlju je pokazano da je opis kubno-linearnim polinomskim RB funkcijama s gustim opisom oko
toaka loma jo efikasniji u opisivanju diskontinuiteta od ELP postupka, te omoguuje i prirodan opis ravnih
dijelova krivulje. Nadalje, ovim postupkom se omoguuje eliminacija parametra oblika c iz izraza za RBF opis,
te dobiva znatno poboljana uvjetovana interpolacijska matrica. Na taj nain je mogue dodatno smanjiti
probleme singularnosti interpolacijske matrice na nov nain. Primjenom kubno-linearne PRBF uz zakretanje
presjeka oko osi okomite na ravninu opisivanja, moe se rjetiti i problem bijekcije, te problem oscilacija rubova
opisa.

U poglavlju 6 je pokazano rjeenje presjeka brodske geometrije s ravninskim vodnim linijama primjenom RBF,
te je pokazano da je primjenom kubno-linearne PRBF mogue direktno, analitiki rjeiti taj problem. tovie,
problem presjeka se na taj nain svodi na rjeavanje kubne jednadbe, za koju su odavno poznata rjeenja, pa se
time olakava taj proraun, te osigurava rjeenje i kod numeriki zahtjevnih problema.

238
Primjenom polinomskih RBF se omoguuje direktan, analitiki proraun svojstava broda, za razliku od
dananjih numerikih metoda prorauna integracije, te interpolacije. U poglavlju 7 su data rjeenja svih 5
osnovnih integrala brodske hidrostatike za polinomske RBF, direktnom integracijom PRBF izraza i integracijom
iz PRBF izvedenih kubnih polinoma. Kod direktne integracije je pritom pokazana primjena skaliranja izlaznog
skupa podataka RBF, kojim se omoguuje direktno rjeenje sloenih RBF izraza. Nadalje, data su rjeenja
integrala kod linearnog ELP pomaka i pomaka po krunici, te rjeenja zarotiranih presjeka rebara oko osi x
koordinatnog sustava broda.

Direktna, analitika rjeenja opisa 2D geometrije u obliku kubnih polinoma omoguuju dalje direktan proraun
geometrijskih i hidrostatskih svojstava broda za sve odabrane kuteve uzdunog i bonog nagiba uz osigurano
postojanje rjeenja presjeka, to kod numerikih, iteracijskih metoda nije uvijek sluaj. U ovoj disertaciji je
predloen teorijski nov nain prorauna geometrijskih i hidrostatskih svojstava broda temeljen na
multivarijantnim svojstvima radijalnih osnovnih funkcija prikazan u poglavljima 8 i 9. Primjenom RBF se,
umjesto sekvencijalnog prorauna plovne vodne linije od teorijskog nultog bonog nagiba broda, unaprijed
raunaju hidrostatska svojstva trupa broda, te njegovih unutarnjih prostora, za sve odabrane stupnjeve slobode
gibanja u njihovom cijelom moguem rasponu. Kao rezultat se dobivaju cjelokupni, multivarijantni prostori
moguih poloaja broda i unutarnjih prostora za odabrani broj stupnjeva slobode gibanja opisan tokama
poloaja broda. Za svako promatrano rebro se kao meurezultat prorauna pritom uvode pantokarene pantokline
promatranog hidrostatskog svojstva rebra, koje omoguuju direktan proraun hidrostatskih svojstava. Ovaj
postupak konstruiranja prostora svih hidrostatskih svojstava broda zahtijeva jako velik broj prorauna presjeka
ravninskih vodnih linija s rebrima brodske geometrije, odreivanje pripadnih hidrostatskih svojstava, te njihovu
integraciju po duljini broda, to je omogueno automatizicijom opisa diskontinuiteta na temelju svojstva kubno-
linearnih PRBF po kojem je mogue eliminirati parametar oblika c iz izraza za PRBF.
Nakon konstrukcije prostora hidrostatskih svojstava broda, mogue je odrediti hiperplohu svih plovnih vodnih
linija za trenutno stanje krcanja broda, presjecanjem prostora konstatnim volumenom istisnine na temelju
njegovog svojstva po kojem predstavlja holonomsko ogranienje gibanja broda koji je objekt koji plovi na
povrini tekuine unutar potencijalnog, gravitacijskog polja. Time je ispunjen i posljednji, glavni cilj ove
disertacije, po kojem je, na temelju multivarijantnog RBF opisa, mogue odrediti plohu svih trenutnih plovnih
vodnih linija, odnosno plovnu vodnu liniju broda.
Uvrtavanjem uzdunih i poprenih koordinata gravitacijskih teita teina broda u plohu teita istisnine broda
za konstantan volumen istisnine, prema 2. uvjetu plovnosti, zatim se dobivaju i direktna rjeenja plovne vodne
linije, tj. omoguava se direktan proraun stabiliteta broda za promatrani raspon kuteva nagiba.

Sveukupno se moe zakljuiti da analitiko opisivanje brodske geometrije globalnom interpolacijom radijalnim
osnovnim funkcijama ima superiorna proraunska svojstva u odnosu na metode geometrijskog modeliranja
temeljene na B-splineu, te omoguuju RBF opis i direktan proraun hidrostatskih svojstava broda za odabrani
raspon stupnjeva slobode gibanja, za razliku od dosadanjeg diskretnog opisa za nekoliko trimova i nulti kut
nagiba broda.

239
Budua istraivanja primjene radijalnih osnovnih funkcija u brodskoj proraunskoj geometriji e se usmjeriti ka
rjeavanju trodimenzijskog opisivanja diskontinuiteta brodske forme radijalnim osnovnim funkcijama uz
ispunjavanje uvjeta proraunske geometrije. Nadalje, izvrit e se proirenje istraivanja obavljenih u ovoj
doktorskoj disertaciji na proraun plovnosti i stabiliteta broda u neoteenom i oteenom stanju, te u
odreivanju optimalnih procedura prekrcaja broda. Vezano za problem presjeka, istrait e se mogunost
proirenja prorauna presjeka brodske geometrije s ravninama vodnih linijama, na presjeke s povrinama opih
oblika. Osim primjene u hidrostatici, ispitat e se i mogunost proirenja primjene analitikog opisivanja
globalnom interpolacijom pomou RBF opisivanjem hidrodinamskih svojstava broda.

240
LITERATURA
[1] Euclid: Elementi, Grka, 300, pr. n. e.
[2] L. Euler: Scientia Navalis, 1749.
[3] F. H. Chapman: Architectura Navalis Mercantoria, Frsta sidan till Tractat om Sheppsbyggeriet, 1775.
[4] D. W. Taylor: Resistance of ships and screw propulsion, Macmillian and co., 1893.
[5] I. J. Schoenberg: Contributions to the problem of approximation of equidistant data by analytic function,
Quart. Appl. Math., vol 4, pp. 45-99 and 112-141, 1946.
[6] G. Birkhoff, C. De Boor: Piecewise polynomial interpolation and approximation, u H. L. Garabedian,
Proc. Gen. Motors Symposium of 1964., pp. 164-190, Elsevier, New York, Amsterdam, 1965.
[7] . Matoin: Pomorstvena svojstva broda u funkciji karakteristika broda, Doktorska disertacija, FSB,
Zagreb, 1986.
[8] I. Grubii, Geometrija broda internet udbenik, http://www.fsb.hr/geometrija.broda/, FSB, Zagreb,
2001.
[9] C. De Boor: A practical guide to splines, Applied Mathematical Sciences, Volume 27, Springer-Verlag,
1990.
[10] H. Nowacki, M. I. G. Bloor, B. Oleksiewitz: Computational Geometry for Ships, World Scientific, 1995.
[11] U. Rabien: Ship Geometry Modelling, Ship Technology Research, vol. 43, 115-123, 1996.
[12] J. Letcher: The geometry of ships, SNAME, 2009.
[13] E. Catmull, J. Clark: Recursively generated B-spline surfaces on arbitrary toplogical meshes, Computer
Aided Design, Vol. 10, No. 6, pp. 350-355, 1978.
[14] H. J. Koelman, I. Horvat, A. Aalbers: Hybrid representation of the shape of ship hulls, International
Shipbuilding Progress 48, no. 3, 247-269, 2001.
[15] L. Bardis, N. M. Patrikalakis. Topological structures for generalized boundary representations, MITSG
94-22, MIT Sea Grant College Program, Cambridge, Massachusetts, 1994.
[16] E. L. Grsz, F. B. Prinz: Node-based representation of non-manifold surface boundaries in geometric
modeling, u M. Wozny, J. Turner, and K. Preiss, editors, Geometric Modeling for Product Engineering,
North-Holland, 1989.
[17] L. Piegl, W. Tiller: The NURBS Book, Springer-Verlag, 1997.
[18] P. J. Schneider: NURB Curves: A Guide for the Uninitiated, Apple Developer Catalog, 1996.
[19] M. Hinatsu: Fourier NUBS method to express hull form, Journal of Marine Science and Technology, pp.
43-49, 2004.
[20] IMO Res. A.749(18), Intact Stability Regulations,
[21] J. Uri: Stabilitet broda I, FSB, Sveuilite u Zagrebu, 1991.
[22] V. Daymard: New method for calculation of stability, Transactions of the Institution of Naval
Architecture 25, 1884.
[23] J. Fatur: Moderno predoavanje rezultata prorauna stabiliteta, Brodogradnja, 123-126, 163-171, 1951.

241
[24] J. H. Biles: The Design and Construction of Ships: Vol. II: Stability, Resistance, Propulsion and
Oscillations of ships, Historische Schiffarht, Band 92, Salwasser Werlag, 1908.
[25] H. Goldstein: Classical Mechanics, 3rd edition, Addison Wesley, p. 45, 1980.
[26] J. P. Comstock, Principles of Naval Architecture, SNAME, 1977.
[27] A. Papanikolau, D. Spanos: On The Modelling Of Floodwater Dynamics And Its Effects On Ship Motion,
2002.
[28] Manuel Ventura: Static Equivalent Method, IST, 2010.
[29] M. Lipshutz: Theory and Problems of Differential Geometry, Schaum's Outline Series, McGraw-Hill,
Inc., 1969.
[30] S. A. Sarra, The MATLAB Postprocessing Toolkit, 2008.
[31] L. N. Trefethen, Spectral methods in MATLAB, SAIM, Philadelphia, 2000.
[32] H. Vandeven, Family of spectral filters for discontinuous problems, SIAM Journal of Scientific
Computing, 6:159-192, 1991.
[33] I. Senjanovi: Teorija ploa i ljuski, FSB, Zagreb, 1998.
[34] T. Bernardi: Brodske linije, Sveuilina naklada Liber, Zagreb, 1969.
[35] E. W. Weinstein: Chebyshev Polynomial of the First kind, From MathWorld - A Wolfram Web
Resource. http://mathworld.wolfram.com/ChebyshevPolynomialoftheFirstkind.html
[36] Halton, J. H.: On the efficiency of certain quasi-random sequences of points in evaluating
multidimensional integrals, Numer. Math. 2, 84-90, 1960.
[37] Wong, T.-T., i ostali: Sampling with Hammersley and Halton points, J. Graphics Tools 2, 9-24, 1997.
[38] G. R. Liu, Y. T. Gu: An Introduction to Meshfree Approximation Methods and their Programming,
Springer, 2005.
[39] G. E. Fasshauer: Meshfree Approximation Methods with MATLAB, Interdisciplinary Mathematical
Sciencies Vol. 6, World Scientific, 2007.
[40] Archer, Branden, Weisstein, E. W. "Lagrange Interpolating Polynomial.", MathWorld-A Wolfram Web
Resource. http://mathworld.wolfram.com/LagrangeInterpolatingPolynomial.html
[41] E. W. Weinstein: Hermite's Interpolating Polynomial, From MathWorld - A Wolfram Web Resource.
http://mathworld.wolfram.com/HermitesInterpolatingPolynomial.html
[42] M. Embree: Numerical Analysis I, Rice University, Lectures CAAM 453, 2009.
[43] R. Schaback: Multivariate interpolation by polynomials and radial basis functions, Constr. Approx. 21,
293-317, 2005.
[44] R. Schaback: Limit problems for interpolation by analytic radial basis functions, J. Comp. Appl. Math.
[45] T. A. Driscoll, B. Fornberg: Interpolation in the limit of increasingly flat radial basis functions, Comput.
Math. Appl. 43, 413-422, 2002 (G. E. Fasshauer, 15.6)
[46] E. W. Weisstein: "Lebesgue Constants." From MathWorld - A Wolfram Web Resource.
http://mathworld.wolfram.com/LebesgueConstants.html
[47] Erds, P. "Problems and Results on the Theory of Interpolation, II." Acta Math. Acad. Sci. Hungary 12,
235-244, 1961.

242
[48] S. Bochner: Monotone Funktionen, Stieltjes Integrale un Harmonische Analyise, Math. Ann. 108, pp.
378-410, 1933.
[49] I. J. Schoenberg: Metric spaces and completely monotone functions, Ann. of Math. 39, pp. 811-841,
1938.
[50] I. J. Schoenberg: Metric spaces and positive definite functions, Trans. Amer. Math. Soc. 44, pp. 522-536,
1938.
[51] R. E. Williamson: Multiple monotone functions and their Laplace transform, Duke Math. J. 23, pp. 189-
207, 1956.
[52] C. A. Micchelli: Interpolation of scattered data: Distance matrices and conditionally positive definite
functions, Constr. Approx. 2, pp. 11-22, 1986.
[53] R. Schaback: Creating surfaces from scattered data using radial basis functions, in Mathematical methods
for curves and surfaces, M. Dhlen, T. Lysche and L. Schumaker (eds.), Vanderbilt University Press, pp.
477-496, 1995.
[54] H. Wendland: Piecewise polynomial, positive definite and compactly supported radial functions of
minimal degree, Adv. in Comput. Math. 4, pp. 389-396, 1995.
[55] Z. Wu, Compactly supported positive definite radial functions, Adv. in Comput. Math., pp. 283-292,
1995.
[56] T. Poggio, F. Girrosi: Networks and the best approximation property, MIT, AI Laboratory, MIT,
Cambridge, MA, A. I. Memo No. 1164, C.B.I.P. Paper No. 45, 1989.
[57] N. Aronszajn: Theory of reproducing kernels, Trans. Amer. Math. Soc. 686, 337-404, 1950.
[58] J. C. Mairhuber: On Haar's theorem concerning Chebyshev approximation problems having unique
solutions, Proc. Am. Math. Soc. 7, pp. 609-615, 1956.
[59] P. C. Curtis, Jr.: n parameter families and best approximation, Pacific J. Math. 9, pp. 1013-1027, 1959.
[60] M. Mathias: ber positive Fourier-Integrale, Math. Zeit. 16, pp. 103-125, 1923.
[61] J. Stewart: Positive definite functions and generalizations, an historical survey, Rocky Monutain J. Math.
6, pp. 409-434, 1976.
[62] H. Wendland: Scattered Data Approximation, Cambridge University Press, 2005.
[63] S. Bochner.:Vorlesungen ber Fouriersche Integrale, Academische Verlagsgesellschaft (Leipzig), 1933.
[64] I. J. Schoenberg: Metric Spaces and Completely Monotne Functions, Ann. of Math. 39, pp. 811-841,
1938.
[65] I. J. Schoenberg: Metric Spaces and Positive Definite Functions, Trans Amer. Math. Soc. 44, pp. 522-
536, 1938.
[66] C. D. Meyer: Matrix Analysis and Applied Linear Algebra, SIAM (Philadeplpia), 2000.
[67] K. Ball, N. Sivakumar, J. D. Ward: On the sensitivity of radial basis interpolation to minimal data
separation distance, Constr. Approx. 8, pp. 401-426, 1992.
[68] F. J. Narkowich, J. D. Ward: Norm estimates for the inverses of a general class of scattered-data radial-
function interpolation matrices, J. Approx. Theory 69, pp. 84-109, 1992.
[69] G. E. Andrews, R. Askey, R. Roy: Special Functions, Cambridge University Press, 1999.

243
[70] B. Fornberg, E. Larson, G. Wright: A new class of ocillatory radial basis functions, Comput. Math. Appl.
51 (8), pp. 1209-1222, 2004.
[71] R. Schaback: Crating surfaces from scattered data using radial basis functions, in Mathematical Methods
for Curves and Surfaces, M. Dhlen, T. Lyche, L. Schumaker (eds.), Vanderbilt University Press, pp.
477-496, 1995.
[72] R. L. Hardy: Multiquadric equations of topography and other irregular surfaces, J. Geophys. Res. 76, pp.
105-1915, 1971.
[73] B. Fornberg, G. Wright: Stable computation for multiquadric interpolants for all values of shape
parameter, Comput. Math. Appl. 47, pp. 497-523, 2004.
[74] M. Abramowitz, I. A. Stegun: Handbook of Mathematical Functions, NBS Applied Mathematical Series
55, 1972.
[75] K. Guo, S. Hu, X. Sun: Conditionally positive definite functions and Laplace-Stieltjes integrals, J.
Approx. Theory 74, pp. 249-265, 1993.
[76] J. Duchon: Interpolation des fonctions de deux variables suivant le priciple de la flexion des plaques
minces, Rev. Francaise Automat. Informat. Rech. Oper., Anal. Numer. 10, pp. 5-12, 1976.
[77] M. D. Buhmann: Radial functions on compact support, Proc. Edin. Math. Soc. II 41, pp. 33-46, 1998.
[78] T. Gneiting: Compactly supported correlation functions, J. Multivariate Analysis 83, pp. 493-508, 2002.
[79] FastRBF Toolbox, Matlab Interface Version 1.4., FarField Technology, 2004.
[80] E. J. Kansa: Motivation for using radial basis functions to solve PDEs, 1999.
[81] Z. Wu, Hermitte-Birkhoff interpolation of scattered data by RBFs, 1992.
[82] B. J. C. Baxter: Conditionally positive functions and p-norm distance matrices, Constr. Approx. 7, pp.
427-440, 1991.
[83] N. Dyn, W. A. Light, E. W. Cheney: Interpolation by piecewise-linear radial basis functions I, J. Approx.
Theory 59, pp. 202-223, 1989.
[84] D. Ban, B. Blagojevi, J. Barle: Ship geometry description using global 2D RBF interpolation,
Brodogradnja, 233-242, 2010.
[85] E. W. Weinstein: OnLine Integrator, Wolfram Research Inc. http://integrals.wolfram.com/index.jsp,
2010.
[86] N. Dyn, D. Levin: Iterative solution of systems originating from integral equations and surface
interpolation, SAIM J. Numer. Analysis 20, pp. 377-390, 1983.
[87] R. K. Beatson, J. B. Cherrie, C. T. Mouat: Fast fitting of radial basis functions: methods based on
preconditioned GMRES iteration, Adv. Comp. Math. 11, 1999.
[88] Y. Saad, M. H. Schultz: GMRES: a gereralized minimal residual algorithm for solving non-symmetric
linear equations, SIAM J. Sci. Statist. Comput. 7, pp. 856-869, 1986.
[89] I. Babuka, M. Malenk: The partition of unity method, Int. J. Numer. Methods in Eng. 40, pp. 727-758
1996.
[90] H. Wendland: Fast evaluation of radial basis functions: Methods based on partition on unity,
Approximation Theory X: Wavelets, Splines, and Applications. C. K. Chui, L. L Schumaker and J.
Stckler (eds.), Vanderbilt University Press (Nashville), 2002.

244
[91] K. Lindsay, R. Krasny: A particle method and adaptive treecode for vortex sheet motion in three-
dimensional flow, J. Comput. Physiscs 172, pp. 879-907, 2001.
[92] S. Kunis, D. Potts, G. Steidl: Fast Fourier Transforms at non-equispaced knots: A user's guide to a C-
library, 2002.
[93] L. Greengard, J. Strain: The fast Gauss transform, SIAM J. Sci. Statist. Comput. 12, pp. 79-94, 1991.
[94] S. A. Sarra, The MATLAB Postprocessing Toolkit, 2008.
[95] L. N. Trefethen, Spectral methods in MATLAB, SAIM, Philadelphia, 2000.
[96] H. Vandeven, Family of spectral filters for discontinuous problems, SIAM Journal of Scientific
Computing, 6:159-192, 1991.
[97] B. Fornberg, T. A. Driscoll, G. Wright, R. Charles: Observations on the behaviour of RBFs
approximations near boundaries, Comput. Math. Appl. 43, pp. 473-490, 2002.
[98] B. Fornberg, J. Zuev: The Runge phenomenon and Spatially Variable Shape Parameters in RBF
interpolation, Comput. Math. Appl. , 2006.
[99] R. Schaback, Multivariate Interpolation by Polynomials and RBFs, 2002.
[100] C. De Boor, A. Ron, The least solution for the polynomial interpolation problem, Matematische
Zeitschrift, 210:347-378, 1992.
[101] J. H. Jung, A note on Gibbs phenomenon with multiquadric radial basis functions, 2007.
[102] R. Sibson i G. Stone: Computation of thin-plate splines, SIAM J. Sci. Statist. Comput. 12, pp. 1304-1313,
1991.
[103] R. K. Beatson, W. A. Light i S. Billings: Fast evaluation of radial basis functions: methods for two-
dimensional polyharmonic splines, SIAM J. Sci. Comput. 22, pp. 1717-1740, 2000.
[104] G. Cardano: Ars Magna, 1545.
[105] G. Birkhoff, S. Mac Lane: A survey of modern algebra, New York, Macmillian, 1996.
[106] Knjiga trima i stabiliteta broda Dyvi Puebla, Uljanik Nov. 419, 1999.
[107] R. M. Clark: Non-parametric estimation of smooth regression function, Journal of Royal Stat. Soc., Series
B, 1977.
[108] H. Goldstein: Classical Mechanics (3rd ed.), Addison Wesley, p. 45, 1980.
[109] J. Borowski, J. M. Borwein: Dictionary of Mathematics, Unwin Hyman's, HarperCollins Pub., 1999.
[110] Raunalni program ARGOS, Bureau Veritas, 1992.
[111] B. ali: Complex Computer Processing of the Submersible Unit Forms,

245
POPIS OZNAKA

a, b, c koeficijenti segmentne jednadbe ravnine,
a
j
areala j parametra hidrostatskih svojstava,
b
Ui
irina unutarnjeg prostora broda, (m),
b
Ui0
irina unutarnjeg prostora broda prije nagibanja vodne linije, (m),
b
Ui
irina unutarnjeg prostora broda nakon nagibanja vodne linije za kut , (m),
c 1. parametar oblika RBF, 2. toka ekstrema opisa Lagrangeovom interpolacijom,
c
~
toka ekstrema opisa proirenog raspona, Lagrangeovom interpolacijom,
d 1. dimenzija prostora multivarijantnih funkcija, 2. dimenzija skupa ulaznih podataka, 3. gaz broda
(m), 4. zagaznica broda (m),
d
VL
duljina vodne linije, (m),
f funkcija opisa,
f
~
funkcija opisa proirenog raspona opisa,
f' derivacija funkcije opisa,
) (
x f poopena interpolacijska/aproksimacijska funkcija,

g gravitacijsko ubrzanje, (m/s
2
)
g
K ,
g
P
krmeni i pramani gazovi broda, (m)
h jednoliki razmak toaka ulaznog skupa 2D interpolacije, (m),
h
min
minimalni razmak toaka ulaznog skupa 2D interpolacije s dobrom uvjetovanou interpolacijske
matrice H, (m),
h
Ui
visina unutarnjeg prostora broda, (m),
h
Ui0
visina unutarnjeg prostora broda prije nagibanja vodne linije, (m),
h
Ui
visina unutarnjeg prostora broda nakon nagibanja vodne linije za kut , (m),
( ) x h
v
Hermiteovi interpolacijski polinomi,
i indeks koji oznaava broj toaka ulaznog skupa RBF izraza, N i , , 2 , 1 K = ,
i
Ui
moment tromosti slobodne povrine rasutih tereta i tekuine, (Nm)
j indeks koji oznaava broj toaka, centara razvoja radijalne osnovne funkcije, O j , , 2 , 1 K = ,
k indeks koji oznaava broj dimenzija izlaznog skupa RBF izraza, l k , , 2 , 1 K = ,
l 1. dimenzija izlaznog skupa toaka opisa, 2. eksponent Lebesquove norme,

246
( ) x l
v
Lagrangeovi interpolacijski polinomi,
m indeks koji oznaava broj dimenzija ulaznog skupa RBF izraza, d m , , 2 , 1 K = ,
m
Bi
uzgonski momenti statikog stabiliteta pokretnih teina na brodu, (Nmrad),
m
FSi
prekretni momenti slobodne povrine prostora s tekuinom i teretima u rasutom stanju, (Nmrad),
n maksimalni lan razvoja u Taylorov red,
p 1. polinom zadanog stupnja, 2. prim broj, 3. pomak ulaznih toaka kod ELP postupka,
p
l
dodatni polinom polinomskih RBF,
p
s,k
polinom RBF s kompaktnom podrkom,
r 1. Euklidska norma, argument radijalne osnovne funkcije, 2. povrat pomaka kod ELP postupka,
r
i
i -ti raspon izmeu toaka kod 2D interpolacije,
i
r
~
i -ti raspon izmeu dodanih toaka kod 2D interpolacije,
r
ji
lanovi matrice H kod interpolacije ratrkanih podataka,
r
l
Lebesquova norma,
s 1. duljina lika krivulje, 2. dimenzija prostora multivarijantnih funkcija,
ds diferencijalni element luka krivulje,
t
j
j - ti centar razvoja radijalnih osnovnih funkcija,
t vektor centara razvoja RBF kod 3D problema opisa,
q
x
minimalna udaljenost izmeu toaka za dobru uvjetovanost interpolacijske matrice H,
w vektor teinskih koeficijenata RBF izraza,
w
RO
vektor teinskih koeficijenata RBF izraza kod opisa osnovnog rebra,
w
Ri
vektor teinskih koeficijenata RBF izraza kod opisa rebra i,
w
3K
, w
3P
vektori teinskih koeficijenata RBF izraza kod 3D opisa krajeva broda,
w
RHi
vektor teinskih koeficijenata RBF izraza kod opisa hidrostatskih svojstava rebra broda i,
w
H
vektor teinskih koeficijenata kod RBF opisa S prostora hidrostatskih svojstava broda{ } H ,
x, y ulazne varijable 3D problema opisa brodske geometrije,
x, y , z oznake glavnih osi globalnog, brodskog koordinatnog sustava,
x vektor ulaznih varijabli 3D problema opisa,
x pomaknuti vektor ulaznih varijabli kod ELP postupka opisa,
{ }
B B B
z y x , , koordinate poloaja teita istisnine, (m),
{ }
G G G
z y x , , koordinate poloaja gravitacijskog teita, (m),
x
l
ulazne varijable viedimenzijskog problema opisa, l = 1, 2, ..., d,

247
{ }
VL VL VL
z y x , , koordinate poloaja teita vodne linije, (m),
x ,

y ,

z osi proraunskog brodskog koordinatnog sustava, zarotiranog za kuteve nagiba i,
y vektor izlaznog skupa podataka,
y
B0
popreni poloaj teita istisnine kod poetnog kuta
0
prije nagibanja,
B
y razlika poprenog poloaja teita istisnine
B
y za kut trenutni kut od poloaja teita
istisnine
0 B
y za poetni kut prije nagibanja, kut
0
,
y ,

z oznake osi lokalnog, brodskog koordinatnog sustava rebra, zarotiranog za boni kut nagiba ,
z 1. izlazni skup podataka kod opeg 3D problema opisa, 2.varijabla polinoma,
z
G
poloaj gravitacijskog teita teina sustava po visini,
A opa interpolacijska ili aproksimacijska matrica,
A oznaka za povrinu, (m
2
)
A , B , C , D koeficijenti implicitne jednadbe ravnine,
A
P
oznaka za povrinu kod ELP pomaka,
A
+
Moore-Penroseova pseudo-inverzija,
A
VL
povrina vodne linije, (m
2
),
B irina broda, (m),
B
i
i -ta osnovna funkcija opisa,
B
j,k
osnovne funkcije B-splinea,
C 1. kontinuitet derivacija geometrije, 2. konstanta,
C
i
, D
i
koeficijenti polinoma,
D 1. diferencijalni operator funkcija s kompaktnom podrkom, 2. diskontinuitet geometrije,
E energija krivulje/plohe,
ELP kratica postupka opisivanja geometrije s elastinim povratom,
E
i
vrijednost lokalne pogreke na odreenom rasponu i izmeu ulaznih toaka 2D interpolacije,
i
E
~
vrijednost lokalne pogreke na rasponu i izmeu dodanih ulaznih toaka 2D interpolacije,
Err lokalna pogreka opisa (eng. Error),
Err
max
maksimalna lokalna pogreka opisa (eng. Error),
F funkcija implicitnog opisa brodske forme,
G sila teine broda, (N),
G
U
unutarnji brodski prostori,
G
V
opis brodske forme,

248
H 1. Hilbertov prostor realnih funkcija, 2. visina broda,
H interpolacijska matrica ratrkanih podataka,
H
ij
elementi interpolacijske matrice H,
H
RO
interpolacijska matrica RBF izraza kod opisa osnovnog rebra,
H
Ri
interpolacijska matrica RBF izraza kod opisa rebra i,
H
3K
, H
3P
interpolacijske matrice RBF izraza kod 3D opisa krajeva broda,
H
RHi
interpolacijska matrica RBF izraza kod opisa hidrostatskih svojstava rebra broda i,
H
Hj
interpolacijska matrica RBF izraza kod RBF opisa hidrostatskih svojstava broda{ } H prostora j,
H
2
prostor svih integrabilnih funkcija Soboleva,
H
di
visina dna pojedinog rebra broda i,
I 1. integral, 2. integralni operator funkcija s kompaktnom podrkom,
I
x
moment tromosti VL oko osi x , (m
4
)
I
xp
moment tromosti VL oko osi x kod ELP pomaka, (m
4
)
( ) y x K , reprodukcijski kernel,
L 1. duljina broda, (m), 2. Linearni funkcional,
L skup linearno nezavisnih linearnih funkcionala,
L
p
p-norma izmeu toaka, = , , 1 K p
M 1. broj dimenzija izlaznog vektora podataka, 2. pozitivna konstanta,
M statiki moment stabiliteta broda, (tmrad),
M
B
uzgonski moment statikog stabiliteta trupa broda, (tmrad),
M
D
dinamiki moment stabiliteta broda, (tmrad),
M
I
ispravljajui moment statikog stabiliteta broda, (tmrad),
MK prividni poloaj metacentra broda, (m)
M
P
prekretni moment statikog stabiliteta broda, (tmrad),
M
S
statiki moment stabiliteta broda, (tmrad),
M
WA
prekretni moment statikog stabiliteta uslijed valova, (tmrad),
M
WI
prekretni moment statikog stabiliteta uslijed vjetra, (tmrad),
M
popreni statiki moment stabiliteta broda oko uzdune osi x, (tmrad),

M
uzduni statiki moment stabiliteta broda oko uzdune osi y, (tmrad),

B MK poloaj poprenog metacentra broda, (m),
L MK poloaj uzdunog metacentra broda, (m),

249
y
M moment istisnine oko osi y, (tm),
yp
M moment istisnine oko osi y kod ELP pomaka, (tm),
z
M moment istisnine oko osi z, (tm),
zp
M moment istisnine oko osi z kod ELP pomaka, (tm),
N broj toaka ulaznog skupa RBF opisa,
N
d
broj dodanih toaka ulaznog skupa RBF opisa,
N
K
krajnje toke presjeka broda s VL,
N
L
broj lomova forme broda,
N
Li
broj toaka pojedinog loma forme,
N
min
broj toaka kod kojeg Lagrangeova interpolacija ima minimalnu pogreku,
N
P
broj toaka poopavanja,
N
PR
broj dodatnih toaka preluka za opis forme broda,
N
Ri
broj toaka rebara broda,
N
R
broj rebara broda,
N
R+
broj dodanih meurebara broda,
N
ST
broj toaka statve broda,
N
VL
broj vodnih linija,
N
ZN
znaajan broj toaka ekvidistantne Lagrangeove interpolacije,
N
broj kuteva bonog nagiba u prostoru hidrostatskih svojstava,

N
broj kuteva uzdunog nagiba u prostoru hidrostatskih svojstava,

NK stvarni poloaj metacentra broda, (m),
N
U
broj unutarnjih prostora broda kojima se mijenjaju svojstva,
N
V
broj vanjskih prostora kojima se opisuje brod,
O broj centara kod aproksimacije opisa,
P implicitni opis povrine tekuine koja okruuje brod,
( ) x P polinomska, interpolacijska funkcija opisa,
P
f
funkcional reprodukcijske funkcije,
R oznaka rebra broda,
RMSE globalna pogreka opisa (eng. Root Mean Square Error),
R
n
pogreka razvoja u Taylorov red,
S RBF opis prostora hidrostatskih svojstava broda,

250
S
i
RBF opis prostora hidrostatskih svojstava rebra broda i ,
S ili

S RBF opis hiperplohe hidrostatskih svojstava broda dobijene za . konst = ,
dS diferencijalni element plohe,
S
G
raspored teinskih optereenja broda,
S
B
raspored uzgonskih optereenja broda,
S
3
kubini spline,
T preslikavanje,
( ) x
B
T toka forme broda iza koje ulazni skup postaje ponovo bijektivan,
( ) x
NB
T toka forme broda kod koje je ulazni skup toaka nebijektivan,
U sila uzgona broda, (N)
VL oznaka vodne linije,
VL implicitna funkcija opisa vodne linije,
X viedimenzijski ulazni skup podataka, { }
s
x x x , , ,
2 1
K = ,
X
B
poloaj teita istisnine broda,
X
G
poloaj gravitacijskog teita sustava broda,
X
P
skup toaka za poopavanje opisa, { }
P P P
z x , ,
X
VL
poloaj teita vodne linija broda,
Y viedimenzijski izlazni skup podataka, { }
M
y y y , , , Y
2 1
K = ,
Y matrica izlaznih vrijednosti skupa za uenje,
Wn ukupni Hermiteov interpolacijski polinom,
+
0
IN prostor pozitivnih prirodnih brojeva s nulom,
IN prostor prirodnih brojeva,
IR prostor realnih brojeva,

j
teinski koeficijenti splineova,
glavni eksponent radijalnih osnovnih funkcija,
pomoni eksponent radijalnih osnovnih funkcija,
Kroneckerova delta funkcija,
x
funkcional,
1. kut nagibanja, odnosno bonog nagiba broda oko globalne osi x, 2. radijalna osnovna funkcija,
0
poetni kut bonog nagiba broda prije nagibanja,
i
koeficijent slinosti rebra i kod opisa geometrije skaliranjem,

251
zakrivljenost krivulje/plohe,
1
,
2
zakrivljenost u glavnim smjerovima plohe,
M
srednja zakrivljenost plohe,
2 1
=
G
Gaussova zakrivljenost plohe,
Borelova mjera,
univarijantna osnovna radijalna funkcija,
gustoa mora, (t/m
3
),
U
gustoa tereta u unutarnjim prostorima broda, (t/m
3
),
kut zaoijanja, odnosno nagiba broda oko globalne osi z,
1. parametar Fourierove integracije RBF, 2. teinski koeficijent polinomskog lana RBF,
kut trima, odnosno uzdunog nagiba broda oko globalne osi y,
i
gibanja broda, 6 , , 1 K = i ,
vektor kuteva rotacije broda,
prostor polinomskih funkcija,
Gama funkcija,
masena istisnina broda, (t),
multivarijantna osnovna radijalna funkcija,
Fourierova transformacija multivarijantne osnovne radijalne funkcije, po parametru ,

prostor linearnih orubljenih funkcionala,
volumen istisnine broda, (m
3
)
{ }
P
X
r
orjentirani skup toaka za poopavanje,
{ } E skup svojstava okoline broda,
{ } F prostor svih sila koje mogu djelovati na brod,
{ } G skup geometrijskih svojstava broda,
{ } H prostor svih hidrostatskih svojstava,
{ } L prostor svih moguih dogaaja broda,
{ } N prostor svih trenutno moguih dogaaja broda,
{ } P prostor svih moguih poloaja broda,
{ } W skup teinskih svojstava broda.


252
POPIS SLIKA
Slika 1: Znaajni brodski prostori .................................................................................................................. ........ 3
Slika 2: iani opis brodske forme (preuzeto iz [8]) ...................................................................................... ........ 4
Slika 3: Promjena poloaja teita VL broda za velike promjene kuteva nagiba broda................................. ...... 17
Slika 4: Naginjanje tekuine u nekom pravokutnom tanku............................................................................ ...... 19
Slika 5: Utjecaj poprene dimenzije
Ui
b na moment slobodne povrine za tank trokutastog poprenog presjeka. 20
Slika 6: Opis Rungeove funkcije Lagrangeovim polinomima za jednoliki raspored toaka opisa uz N = 11 ...... 28
Slika 7: Globalni RBF opis krmenog rebra broda za opi teret s lomom na spoju boka i palube .................. ...... 29
Slika 8: Oscilacije opisa izmeu zadanih toaka............................................................................................ ...... 30
Slika 9: Presjeci broda ravninama (preuzeto iz [34]) ..................................................................................... ...... 35
Slika 10: Globalna tonost opisa polukrunice Lagrangeovim polinomima .................................................. ...... 49
Slika 11: Opis jedinine polukrunice Lagrangeovim polinomima,............................................................... ..........
a) x - y, b) x Err, c) N log(|Err|), d) N log(|Err(1:5)|) .............................................................. ...... 50
Slika 12: Opis Frankeove 1D funkcije na rasponu od -1 do 1, N = 21........................................................... ...... 55
Slika 13: Opis Frankeove 1D funkcije na rasponu od -2 do 2, N = 41........................................................... ...... 55
Slika 14: Prikaz dijela opisa Frankeove 1D funkcije na rasponu od -2 do 2, N = 41, u dijelu od -1 do 1...... ...... 56
Slika 15: Odreivanje sredita zakrivljenosti u toci nebijekcije ................................................................... ...... 59
Slika 16: Opis loma odreenog dijelovima jednine krunice Lagrangeovim polinomima za N = 11 .......... ...... 60
Slika 17: Dodavanje toaka po najveem radijusu, ELP faza III ................................................................... ...... 61
Slika 18: Usporedba lokalne tonosti opisa loma prije i nakon dodavanja toaka po ELP postupku............. ...... 61
Slika 19: Unaprijedna, jednoslojna RBF neuronska mrea ............................................................................ ...... 69
Slika 20: Poloaji toaka ulaznog skupa i toaka centara razvoja.................................................................. ...... 70
Slika 21: Striktno pozitivno definitne funkcije koje se temelje na Gaussovoj funkciji .................................. ...... 78
Slika 22: Striktno pozitivno definitne funkcije koje se ne temelje na Gaussovoj funkciji ............................. ...... 79
Slika 23: Uvjetno pozitivno definitne radijalne funkcije................................................................................ ...... 80
Slika 24: Kompaktna podrka funkcija .......................................................................................................... ...... 82
Slika 25: Grafovi funkcija s kompaktnom podrkom..................................................................................... ...... 83
Slika 26: Dijagram senzitivnosti funkcija u opisu Frankeove 2D funkcije s N=841 tokom, ........................ ..........
a) MQRBF, 5 , 0 = b) Gaussova RBF 2 = ........................................................................ ...... 90
Slika 27: Opis Frankeove 2D funkcije s N=841 tokom, uz MQRBF s 5 , 0 = 001 , 0 = c ...................... ...... 90
Slika 28: Graf Gama i reciprone Gama funkcije........................................................................................... ...... 91
Slika 29: Dijagram senzitivnosti - log(RMSE), kod MQRBF opisa Frankeove 2D funkcije s N=841 ....... ...... 92
Slika 30: Dijagram senzitivnosti ) RMSE log( c , kod MQRBF opisa Frankeove 1D funkcije .............. ...... 93
Slika 31: Dijagram senzitivnosti - log(RMSE) za Frankeovu 1D funkciju uz = 1 ................................... ...... 94
Slika 32: Dijagram ovisnosti - log(RMSE) funkcije PRBF kod opisa 1D Frankeove funkcije s N = 41.... ...... 97
Slika 33: Dijagram ovisnosti c - log(RMSE)funkcije PRBF kod opisa 1D Frankeove funkcije s N = 41...... ...... 97

253
Slika 34: Presjeci stoca ravninama koje daju razne kvadratne krivulje ........................................................ .... 106
Slika 35: Dijagrami osjetljivosti ( ) RMSE log c kod MQRBF za = 2 i = 1..................................... .... 108
Slika 36: a) Nezakrenuti opis uzvoja radijusa R = 2,5m, b) Zakrenuti opis uzvoja radijusa R = 2,5m za kut ..........
od 45 ............................................................................................................................................. .... 111
Slika 37: a) Opis eliptikog uzvoja, a=2,5m i b=3,5m b) Zakrenuti opis eliptikog uzvoja sa .... a=2,5m..........
i b=3,5m........................................................................................................................................ .... 111
Slika 38: Vrijednosti RMSE za razliite vrijednosti parnih eksponenata FRP............................................... .... 112
Slika 39: Opis funkcijom RP uz = 3 kod nezakrenutog prikaza.................................................................. .... 114
Slika 40: Opis funkcijom RPuz 3 = kod zakrenutog prikaza za 45......................................................... .... 115
Slika 41: Klin s granama odreenim dijelovima jedinine krunice, opisan Lagrangeovim
polinomima za jednoliki raspored toaka opisa uz N = 11. (Toka loma je oznaena s L.) ........... .... 117
Slika 42: Opis Rungeove funkcije Lagrangeovim polinomima za jednoliki raspored toaka opisa uz N = 11... 119
Slika 43: Globalni opis krmenog rebra broda za opi teret pomou MQ RBF s = 1,5, = 2 i c = 0,01..... .... 119
Slika 44: Matematski opis diskontinuiteta krivulje ........................................................................................ .... 121
Slika 45: Opis loma odreenog pravcima Lagrangeovim polinomima za N = 11.......................................... .... 124
Slika 46: Dijagram ( ) ( )
dod
N r f , Err log = .............................................................................................. .... 125
Slika 47: Opis probnog rebra broda za opi teret s PRBF s = 3 i c = 0,01, koritenjem ELP postupka s
translacijom, s N
dod
= 10 dodatnih toaka....................................................................................... .... 127
Slika 48: Opis testnog rebra br. 1, s PRBF s = 3 i c = 0,01, koritenjem ELP postupka s pomakom po
krunici, s 10 =
dod
N dodatnih toaka, te prikazanim poveanjem podruja loma i bulba rebra.. .... 129
Slika 49: Globalni opis testnog rebra 2 s bonim lomom PRB funkcijom s = 3, c = 2,11, ELP postupkom
translacijom s N
dod
= 10 dodanih toaka po lomu........................................................................... .... 130
Slika 50: Dijagram osjetljivosti opisa testnog rebra br. 2 opisanog s PRBF, uz = 3, ELP postupkom uz
translaciju s N
dod
= 10 ..................................................................................................................... .... 131
Slika 51: Dijagram osjetljivosti opisa probnog rebra s lomom i prelukom s PRBF uz = 3, c = 0,01,
postupkom ELP s pomakom po krunici, s N
dod
= 10 dodanih toaka po diskontinuitetu.............. .... 132
Slika 52: Globalni opis probnog, testnog rebra 2, PRB funkcijom s = 3 i 93 , 0 = c , ELP postupkom
pomakom po krunici s N
dod
= 10 dodanih toaka po lomu............................................................ .... 132
Slika 53: Opis diskontinuiteta gusto dodanim tokama i pravcima................................................................ .... 135
Slika 54: Opis probnog rebra s lomom i prelukom kompatibilnim PRB funkcijama, uz PRBF s = 3
kao glavnom funkcijom, te PRBF s = 1 kao funkcijom za opis loma.......................................... .... 137
Slika 55: Opis test-rebra br. 2, s lomom i prelukom, prirodnim opisom kompozicijom RBF funkcija,
uz PRBF s = 3 kao glavnom funkcijom, PRBF s = 1 kao funkcijom za opis loma, te s........... .... 138
Slika 56: Dijagram osjetljivosti opisa testnog rebra 2, s lomom i prelukom, kompatibilnim PRBF-PRBF
funkcijama, s = 3 i = 1............................................................................................................. .... 139
Slika 57: Utjecaj pomaka dodatnih toaka za opis loma od toke loma......................................................... .... 141

254
Slika 58: Opis probnog rebra s ravnim dnom, bokom i prelukom, kompatibilnim PRBF zakretanjem za 45 ... 143
Slika 59: Rezultati lokalnih pogreaka i opisa probnog rebra s ravnim dnom, bokom i prelukom,
kompatibilnim PRBF zakretanjem za 45 ...................................................................................... .... 143
Slika 60: Opis testnog rebra br. 1 pomou kompozicije PRBF, uz prikaz zraka zakrivljenosti ..................... .... 144
Slika 61: Desnokretni koordinatni sustav broda postavljen u krmenu okomicu............................................. .... 147
Slika 62: Grupiranje pogreke u jednoj toci kod integracije s tonou RMSE = 4,1610
-2
......................... .... 158
Slika 63: Raspodjela svojstava povrine test rebra po visini .......................................................................... .... 181
Slika 64: Odreivanje korekcijskih trokuta .................................................................................................... .... 188
Slika 65: Povrine test rebra br. 2 za kuteve bonog nagiba od 0 do 90 po proraunskoj visini
P
z ......... .... 192
Slika 66: Primjer prorauna hidrostatskih svojstava testnog rebra br. 2......................................................... .... 193
Slika 67: Usporedba rezultata opisa Frankeove 2D funkcije MQRBF interpolacijom i aproksimacijom...... .... 194
Slika 68: Opis pantokarene pantokline povrine rebra A PRBF aproksimacijom: ......................................... .... 195
Slika 69: Opis pantokarene pantokline teita istisnine povrine rebra y
B
PRBF aproksimacijom: ............... .... 196
Slika 70: Opis pantokarene pantokline teita istisnine povrine rebra z
B
PRBF aproksimacijom: ............... .... 196
Slika 71: PRBF opis polovice pravokutnog presjeka test broda br. 1 pontona, uz = 1 i c = 1,42............. .... 197
Slika 72: Povrine osnovnog rebra pontona integracijom PRBF opisa ......................................................... .... 198
Slika 73: Prikaz hidrostatskih svojstava pravokutnog presjeka uz PRBF opis, za kuteve od =10
do = 90 , uz = 10 .......................................................................................................... .... 198
Slika 74: Krivulje poloaja teita istisnine pantokarene izokline pravokutnog presjeka uz PRBF opis,
za kuteve od = 0 do = 90, uz = 2 ................................................................................... .... 199
Slika 75: PRBF opis pantokarena pantoklina pontona za y
B
i z
B
, uz kut trima = 0 i = 0,5....................... .... 199
Slika 76: PRBF opis Pantokarene pantokline pontona za d
VL
i kut trima = 0 i = 0,5............................... .... 200
Slika 77: Odreivanje presjeka broda i ravninske vodne linije po rebrima, uz proraun hidrostatskih
svojstava ....................................................................................................................................... .... 204
Slika 78: Presjecanje cijelog trupa broda vodnim linijama za nagibe{ }
j i
, ............................................. .... 205
Slika 79: Ulazne varijable hiperplohe hidrostatskih svojstava, za
{ } 90 80 , 70 , 60 , 50 , 40 , 30 , 20 , 10 , 4 = i { } 9 , 4 , 1 , 1 , 4 , 10 = ..................................... .... 206
Slika 80: Teita istisnine test broda br. 1, za sve kuteve{ } , .................................................................. .... 206
Slika 81: Teita vodnih linija test broda br. 1, za sve kuteve{ } , ........................................................... .... 207
Slika 82: Primjer prorauna hidrostatskih svojstava rebra asimetrinog tanka test broda br. 1
a) Kut nagiba = 40, b) Kut nagiba = 40 ............... .... 210
Slika 83: Pantokarena pantoklina asimetrinog cilindrinog tanka u obliku etvrtine krunice, a) y
B
, b) z
B
.. .... 210
Slika 84: Teita istisnine asimetrinog, cilindrinog unutarnjeg prostora broda u obliku etvrtine
krunice, za sve kuteve {, } (crvenom bojom su oznaene toke za = 90, a
zelenom bojom toke za = 0 ) .................................................................................................. .... 211

255
Slika 85: Teita vodnih linija asimetrinog, cilindrinog unutarnjeg prostora broda u obliku etvrtine
krunice, za sve kuteve {, } (crvenom bojom su oznaene toke za = 90, a zelenom
bojom toke za = 0 )......................................................................................................... .... 212
Slika 86: Presjek potprostora ( ) { }
B
X H

hidrostatskih svojstava

broda u obliku polukrunog cilindra,
konstantnim volumenom istisnine ............................................................................................... .... 218
Slika 87: Presjek potprostora ( ) { }
VL
X H hidrostatskih svojstava

broda u obliku polukrunog cilindra,
konstantnim volumenom istisnine ............................................................................................... .... 219
Slika 88: Nacrt test-broda br. 2, podmornice.................................................................................................. .... 223
Slika 89: Opis pola krunice osnovnog rebra s R = 2,5 (m), unutarnjeg trupa podmornice, kubno-linearnom
PRBF s gustim opisom rubova ....................................................................................................... .... 224
Slika 90: Prikaz hidrostatskih svojstava krunice s R = 2,5 (m), uz PRBF opis, za kuteve od =10 do
= 90 , uz = 10 ............................................................................................................... .... 225
Slika 91: Proraun hidrostatskih svojstava krunice PRBF opisom, = 90 0 = 10 ................. .... 226
Slika 92: Prikaz hidrostatskih PRBF opisa hidrostatskih svojstava krunice, A, y
B
i z
B
................................. .... 227
Slika 93: Prikaz hidrostatskih PRBF opisa hidrostatskih svojstava krunice, y
VL
, z
VL
i d
VL
............................ .... 228
Slika 94: Presjeci unutarnjeg trupa podmornice sa izraunatim poloajima teita istisnine i vodnih linija
za = 0 te kuteve = -25, 0,4 (N = 37) i12,2 (N = 61). .............................................. .... 230
Slika 95: Integracija hidrostatskih svojstava po duljini uzgonskog volumena unutarnjeg trupa podmornice .... 231
Slika 96: Presjeci unutarnjeg trupa podmornice s ravninskom vodnom linijom............................................ .... 231
Slika 97: Opis torus-sferinog zavretka unutarnjeg trupa test broda br. 2 podmornice pomou 3D PRBF
s = 0,5, te = 2, c = 0 i N = 1190 ................................................................................................ .... 232
Slika 98: Poloaji teita istisnine unutarnjeg trupa test podmornice............................................................. .... 233
Slika 99: Poloaji teita vodne linije unutarnjeg trupa test podmornice....................................................... .... 233
Slika 100: Rezultati opisa prostora hidrostatskih svojstava unutarnjeg trupa test podmornice za < 0........ .... 235
Slika 101: Test rebro br. 1 Krmeno rebro broda za opi teret ...................................................................... .... 260
Slika 102: Test rebro br. 2 Krmeno rebro broda za prijevoz auta i kamiona............................................... .... 260
Slika 103: Test rebro br. 3 Glavno rebro tankera ........................................................................................ .... 261
Slika 104: Test brod br. 2 Brod u obliku polukrunog cilindra................................................................... .... 262
Slika 105: Odreivanje sredita zakrivljenosti krivulje pomou okomica na spojnice toaka ....................... .... 264
Slika 106: Anti-simetrino zrcaljenje oko tangente u toci loma L................................................................ .... 264
Slika 107: Lom zakrivljene, glatke krivulje .................................................................................................. .... 265
Slika 108: Postupak Elastinog pomaka toaka pomakom po krunici.......................................................... .... 266
Slika 109: Postupak ELP korak IIIa ............................................................................................................ .... 266
Slika 110: Odreivanje sredita radijusa zakrivljenosti ravne grane i anti-simetrino zrcaljenje grane sa
sreditem zakrivljenosti sa suprotne strane................................................................................... .... 267
Slika 111: Odreivanje korekcijskih trokuta .................................................................................................. .... 280
Slika 112: Situacija kod koje su obje toke presjeka VL s lijeve strane odCL ............................................. .... 282

256
Slika 113: Situacija kod koje su obje toke presjeka VL s desne strane odCL ............................................ .... 283
Slika 114: Situacija kod koje se toke presjeka VL nalaze s lijeve, odnosno desne strane od CL ................. .... 283
Slika 115: Proraun hidrostatskih svojstava polukrunice uz PRBF opis i = 10 ................................. .... 285
Slika 116: Prikaz hidrostatskih svojstava polukrunice uz PRBF opis, za kuteve od =10 do = 90 ,
uz = 10 ............................................................................................................................... .... 286
Slika 117: Prikaz hidrostatskih PRBF opisa hidrostatskih svojstava polukrunice, A, y
B
i z
B
........................ .... 287
Slika 118: Prikaz hidrostatskih PRBF opisa hidrostatskih svojstava polukrunice,
VL
y ,
VL
z i
VL
d .............. .... 288
Slika 119: Proraun hidrostatskih svojstava test rebra br. 2, za kuteve od = 0 do = 90 ,
uz = 2 ................................................................................................................................ .... 289
Slika 120: Prikaz hidrostatskih svojstava test rebra br. 2 za kuteve od =10 do = 90 , ...................
uz = 10 ............................................................................................................................... .... 290
Slika 121: Prikaz rezultata opisa parametara prostora hidrostatskih svojstava
VL
y ,
VL
z i
VL
d ..................... .... 292
Slika 122: Proraun hidrostatskih svojstava etvrtine krunice uz PRBF opis, = 90 80 = 10 293
Slika 123: Prikaz hidrostatskih svojstava etvrtine krunice uz PRBF opis, za kuteve od =10 do
= 90 , uz = 10 ............................................................................................................. .... 294
Slika 124: Prikaz hidrostatskih svojstava etvrtine krunice uz PRBF opis, za kuteve od = 10
do = 80 , uz = 10 .................................................................................................. .... 295
Slika 125: Prikaz PRBF opisa hidrostatskih svojstava etvrtine krunice, A, y
B
i z
B
...................................... .... 296
Slika 126: Prikaz PRBF opisa hidrostatskih svojstava polukrunice, y
VL
, z
VL
i d
VL
........................................ .... 297


257
POPIS TABLICA
Tablica 1: Granice nekih RBF............................................................................................................................... 75
Tablica 2: Striktno pozitivno definitne funkcije koje se temelje na Gaussovoj funkciji ....................................... 77
Tablica 3: Striktno pozitivno definitne funkcije koje se ne temelje na Gaussovoj funkciji................................... 78
Tablica 4: Uvjetno pozitivno definitne radijalne funkcije..................................................................................... 80
Tablica 5: Funkcije s kompaktnom podrkom....................................................................................................... 83
Tablica 6: Minimalni stupanj polinoma ovisno o odabranoj RBF......................................................................... 85
Tablica 7: Znaajni rezultati prorauna pravca RBF opisom.............................................................................. 108
Tablica 8: Rezultati opisa krunog i eliptikog uzvoja s FRP, za granine vrijednosti broja toaka .................. 112
Tablica 9: Granine vrijednosti broja toaka za razliite kod MQ RBF........................................................... 113
Tablica 10: Rezultati opisa krunog uzvoja s MQ i = 1 za granine vrijednosti broja toaka ulaznog skupa .. 113
Tablica 11: Rezultati opisa krunog uzvoja s MQ za = 1, za granine vrijednosti broja toaka ulaznog
skupa, uz rotaciju ulaznog skupa za kut 45 oko osi z............................................................. .... 113
Tablica 12: Rezultati opisa za neparne glavne eksponente funkcije RP za ... 1,5; 1; 0,5; , 1 2 = + = k k
uz c = 0, za N toaka ulaznog skupa raspodjeljenih na ebievljevim vorovima...................... .... 114
Tablica 13: Rezultati opisa za neparne glavne eksponente funkcije MQ RBF za 1 2 + = k , ... 2; 1; 0; = k
uz c = 0,01, za N toaka ulaznog skupa raspodjeljenih na ebievljevim vorovima....................... 115
Tablica 14: Opis testnog rebra broda za prijevoz opeg tereta povoljnim RBF opisima..................................... 120
Tablica 15: Opis testnog rebra ELP postupkom samo s translacijom................................................................. 126
Tablica 16: Opis testnog rebra ELP postupkom, pomakom po krunici, s ravnomjernim rasporedom toaka ... 128
Tablica 17: Opis testnog rebra ELP postupkom, pomakom po krunici, s ebievljevim rasporedom toaka... 128
Tablica 18: Opis testnog rebra s lomom ELP postupkom s translacijom............................................................ 130
Tablica 19: PRBF s = 3 uz parametre oblika c koji daju minimalne vrijednosti RMSE.................................. 131
Tablica 20: Opis testnog rebra s lomom ELP postupkom pomakom po krunici uz ebievljeve toke............ 131
Tablica 21: PRBF uz = 3 i parametre oblika c koji daju minimalne vrijednosti RMSE.................................. 132
Tablica 22: Rezultati prorauna testnog rebra br. 2, kompozicijom RB funkcija s gustim opisom loma, po 1
tokom sa svake strane oko toke loma, na udaljenosti od 10
-4
(m)............................................. .... 136
Tablica 23: Utjecaj poloaja dodatnih toaka na rezultate opisa testnog rebra s lomom..................................... 140
Tablica 24: Usporedba rezultata prorauna direktnom integracijom PRBF opisa i vrijednosti iz Knjige trima
i stabiliteta, [106], test rebra br. 2, te test rebra br. 4, tj. polukrunice ......................................... .... 181
Tablica 25: Usporedni rezultati analitikih prorauna hidrostatskih svojstava pontona za N
d
= 13,
maksimalni raspon volumena, te razmak izmeu toaka 0,025 (m) ............................................. .... 200
Tablica 26: Usporedni rezultati analitikih prorauna hidrostatskih svojstava pontona za N = 3109, dobijenih
za N
d
= 27, raspon volumena od 0,3V
max
do 0,9V
max
, te razmak izmeu toaka 0,0005 (m) ...... .... 201
Tablica 27: Lokalne tonosti opisa pantokarena pantoklina osnovnog rebra PRBF interpolacijom................... 228

258
Tablica 28: Rezultati globalnog PRBF opisa prostora hidrostatskih svojstava unutarnjeg trupa test
podmornice................................................................................................................................... .... 234
Tablica 29: Lokalni rezultati PRBF opisa pojedinih znaajki prostora hidrostatskih svojstava unutarnjeg
trupa, test podmornice, za > 0 i = 0 ........................................................................................ .... 234
Tablica 30: Volumeni i teita pravilnih tijela od kojih je nainjen unutarnji trup test broda br. 2 -
podmornice................................................................................................................................... ... 236
Tablica 31: Fourierove transformacije nekih RBF s L
2
normom ........................................................................ 273
Tablica 32: RBF opisi pravca.............................................................................................................................. 274
Tablica 33: Opisi testnog rebra br. 1 Hermiteovom RBF interpolacijom............................................................ 276
Tablica 34: Opisi testnog rebra br. 1, RBF interpolacijom uz = 1.................................................................... 277
Tablica 35: Opis testnog rebra broda za prijevoz opeg tereta RBF opisom za razne tipove RB
funkcija i pripadne parametre i c, uz = 1................................................................................ .... 278
Tablica 36: Opis testnog rebra broda za prijevoz opeg tereta RBF opisom za RBF s kompaktnom
podrkom Wendlandovog tipa...................................................................................................... .... 278
Tablica 37: Rezultati opisa pantokarene pantokline testnog rebra br. 2 pomou MQRBF LOO
aproksimacije sa izostavljenom tokom N 15............................................................................ .... 291


259
DODATAK A. 1): OPE TEST FUNKCIJE
Kao ope test funkcije koje e se koristiti za proraun u ovoj disertaciji su odreene Frankeove 1D i 2D funkcije.

Jednadba Frankeove 1D funkcije je:
( )
( ) ( )
( )
( ) ( )
2 2 2 2
4 9 4 7 9 4 1 9 4 2 9
1 . 0 5 . 0 75 . 0
+
+ + =
x x x x
e e e e x f

Jednadba Frankeove 2D funkcije koja e se koristiti za provjeru je:
( )
( ) ( ) | | ( ) ( ) | |
( )
( ) ( ) | | ( ) ( )
2 2 2 2
2 2 2 2
7 9 4 9 10 1 9 49 1 9
4 3 9 7 9 4 2 9 2 9
2 . 0 5 . 0
75 . 0 ,
+ + +
+ +
+
+ + =
y x y x
y x y x
e e
e e y x f


260
DODATAK A. 2): TEST REBRA
Test rebra odabrana za provjeru svojstava RBF prorauna su krmena rebra broda za opi teret, te broda za
prijevoz auta i kamiona.

0 2 4 6 8
0
2
4
6
8
10

Max
MQ RBF, = 1.5, c = 0.01
Not scaled, N = 29, Ncrt = 2801

- RMSE = 1.683e-6
- Max. Point Error = 4.70e-11[m]
- Max. Error = 7.121e-1[m]
y/2
z
L

z y/2
1 0,6657 0
2 1 0,354
3 1,5 0,4
4 2 0,235
5 2,5 0,14
6 2,625 0,1419
7 2,75 0,161
8 2,919 0,21
9 2,923 0,213
10 3 1,189
11 3,2639 4,5336
12 3,4685 5,2365
13 3,5 5,293
14 3,9252 5,79
15 4 5,8474
z y/2
16 4,4676 6,0944
17 4,5 6,1051
18 5 6,1978
19 5,086 6,2
20 5,5 6,2
21 6 6,2
22 6,5 6,2
23 7 6,2
24 7,5 6,2
25 8 6,2
26 8,5 6,2
27 9 6,2
28 9,248 3,1
29 9,248 0
Sl. 101: Test rebro br. 1 Krmeno rebro broda za opi teret

0 5 10 15 20
0
5
10
15
20
25
30
Max
Glavna funkcija PRBF, = 3.0, c = 3.08
Funkcija za opis loma PRBF, m = 1
Not scaled, N = 20, Ncrt = 2101

- RMSE = 1.547e-7
- Max. Point Error = 3.528e-9[m]
- Max. Error = 4.210e-7[m]
y/2 [m]
z

[
m
]

z y/2
1 0,0408 0
2 0,1 0,1758
3 0,25 0,4228
4 0,5 0,6857
5 0,75 0,8688
6 1 1,005
7 1,5 1,173
8 2 1,2329
9 3 1,1198
10 4 0,8255
11 5 0,5456
12 6 0,5218
13 7 1,0714
14 8 3,7948
15 9 9,1507
16 10 14,5066
17 10,1948 15,55
18 11 15,55
19 12 15,55
20 13 15,55
z y/2
21 14 15,55
22 15 15,55
23 16 15,55
24 17 15,55
25 18 15,55
26 19 15,55
27 20 15,55
28 21 15,55
29 22 15,55
30 23 15,55
31 24 15,55
32 25 15,55
33 26 15,55
34 27 15,55
35 28 15,55
36 28,5 15,55
37 28,6 13,445
38 28,7 11,34
39 28,7 5,674
40 28,7 0
Sl. 102: Test rebro br. 2 Krmeno rebro broda za prijevoz auta i kamiona

261
1
7
,
5

m
0
,
5

m

z y/2
1 0 0
2 0 13,6
3 0,001 13,6707
4 0,01 13,8234
5 0,025 13,953
6 0,05 14,1027
7 0,1 14,3
8 0,15 14,4529
9 0,2 14,5798
10 0,25 14,6897
11 0,375 14,917
12 0,5 15,1
13 0,75 15,3854
14 1 15,6
15 1,25 15,7651
16 1,5 15,8913
17 1,75 15,9848
18 2 16,0495
19 2,25 16,0875
z y/2
20 2,5 16,1
21 3 16,1
22 4 16,1
23 5 16,1
24 6 16,1
25 7 16,1
26 8 16,1
27 9 16,1
28 10 16,1
29 11 16,1
30 12 16,1
31 13 16,1
32 14 16,1
33 15 16,1
34 16 16,1
35 17 16,1
36 17,5 16,1
37 18 7,3
38 18 0

Sl. 103: Test rebro br. 3 Glavno rebro tankera

262
DODATAK A. 3): TEST BRODOVI
TEST BROD BR. 1: PRAVOKUTNI PONTON
Test brod br. 1 je nepregraeni ponton pravokutnog presjeka dimenzija L = 1 (m), B = 2,2 (m) i H = 1,54 (m).

TEST BROD BR. 2: POLUKRUNI CILINDAR

Sl. 104: Test brod br. 2 Brod u obliku polukrunog cilindra

263
DODATAK B: ELP POSTUPAK
Da bi se izbjegle neeljene vrijednosti oscilacije, tj. da bi se one svele na eljenu vrijednost, prema postupku
elastinog pomaka je potrebno neeljeno podruje opisa pomaknuti dodavanjem toaka N
dod
s obje strane
diskontinuiteta, odnosno rubova prikaza. Tim postupkom se podruje veih oscilacija pomie izvan domene
opisa i opis proiruje za neki pomak x + . Opisivanje RB funkcijama se zatim izvodi za proireni broj toaka, a
zatim se toke vraaju u samu toku loma i tako ponitava njihov pomak s x , kako pokazuje slika 17.

Odgovarajuu pseudo-kod postupka je:

POSTUPAK ELASTINOG POMAKA
{
Priprema: POETNA POZICIJA

PRORAUN SREDITA ZAKRIVLJENOSTI TOAKA
ODREIVANJE SITUACIJE I TIPA LOMA S OBZIROM NA ZAKRIVLJENOST
Ravna grana
Zakrivljene grane

RASPORED TOAKA
Jednoliki
ebiev

Korak I: POSTAVLJANJE SREDITA GRANA LOMA U JEDNU TOKU, C
L
= C
D
,
UZ PARALELNI POMAK PRAVCA n
D
,
Korak II: TRANSLACIJA PO
D
n UZ
D L L L
L C L C
( ) y x,
Korak III: DODAVANJE TOAKA
dod i dod
N i x , , 1 ,
,
K = , ZA ODABRANI RAZMAK d
Korak IV: VRAANJE U POETNU POZICIJU, SPAJANJEM TOAKA LOMA
D L
L L
( ) x,-,
}

Postupak se sastoji od 4 koraka, s pripremnom fazom kod koje se odreuju sredita zakrivljenosti pojedinih
dijelova krivulje koja se opisuje. Prije veliine i smjera elastinog pomaka je potrebno odrediti sredita
zakrivljenosti lijeve i desne grane krivulje s lomom, C
L
i C
D
, te tangente i normale svake grane.

264

Sl. 105: Odreivanje sredita zakrivljenosti krivulje pomou okomica na spojnice toaka

Postoji nekoliko numerikih postupaka za odreivanje sredita zakrivljenosti krivulje, a ovdje e se ona odrediti
presjekom pravaca okomica O
i
na segmentne spojnice susjednih toaka opisa S
i
, kako pokazuje slika 105. Za
odreivanje tipa loma s obzirom na zakrivljenost je potrebno provjeriti konkavnost, odnosno konveksnost grana
loma, provjerom vrijednosti drugih derivacija y , tj. diferencija grana opisa oko toke loma L.

Sl. 106: Anti-simetrino zrcaljenje oko tangente u toci loma L

Ako je
' ' ' '
D L
y y tada se centar potrebno izvesti anti-simetrino zrcaljenje sredita zakrivljenosti oko tangente
jedne grane loma, sredita za koje e se dalje izvesti postupak elastinog pomaka, kako pokazuje slika 106.

Zakrivljene grane loma
Za prikaz postupka rjeenja diskontinuiteta elastinim pomakom e biti odabran sluaj loma zakrivljene, glatke
krivulje koji prikazuje slika 107.


265
D
n
r
L
n
r

Oznake na slici su sljedee:
L toka loma,
n
L
pravac normale lijeve grane loma,
n
D
pravac normale desne grane loma,
L
n
r
vektor normale lijeve grane loma,
L
n
r
vektor normale desne grane loma,
R
L
radijus zakrivljenosti toke loma s lijeve
strane,
R
D
radijus zakrivljenosti toke loma s desne
strane,
C
L
sredite zakrivljenosti toke loma s lijeve
strane,
C
D
sredite zakrivljenosti toke loma s desne
strane.
Sl. 107: Lom zakrivljene, glatke krivulje

Izglaivanje opisa se moe vriti na razne naine, a ovdje je odabran postupak zajednikog radijusa
zakrivljenosti toaka obje grane loma, kako je to pokazuje slika 108, dolje.

Ulaznom skupu toaka se dodaju nove toke tako da se diskontunuitet poniti razdvajanjem grana loma za neki
pomak ( ) y x , . Gore naveden postupak elastinog pomaka je napravljen bez odreivanja potrebnog broja
toaka za smanjenje pogreke.

Kao glavni kriterij za odreivanje broja i razmaka toaka N
dod
koje je potrebno dodati se uzima dozvoljena
vrijednost oscilacije, tj. lokalne vrijednosti pogreke Err
max
, odreena jednadbom (36).

Ako se pogleda raspodjela pogreke opisa jedinine polukrunice po dijelovima opisa | |
1
,
+
i i i
x x r , koju
pokazuje slika 11, vidimo da pogreka brzo opada i na dijelu r
3
ima vrijednost ispod zahtjevane pogreke od 10
-4

ve iza broja toaka od N = 14.

266
D
n
r
L
n
r

L
n
r
D
n
r

L
n
r
D
n
r

Sl. 108: Postupak Elastinog pomaka toaka pomakom po krunici

To je razlog zato je kao najpovoljniji odabran postupak najveeg zajednikog radijusa zakrivljenosti toaka obje
grane loma. Osim toga, postavljanjem loma u sredinu prikaza, postiu se najmanje oscilacije upravo u tom dijelu
prikaza, pa je tu pogreka najmanja. Razmak dodanih toaka moe biti promjenjiv ili biti jednak rasponu toaka
s lijeve ili desne strane loma, zavisno o razmaku izmeu toke loma L
D
i posljednje dodane toke, koji ne smije
prijei graninu vrijednost za odabranu funkciju.
L
n
r
D
n
r

Sl. 109: Postupak ELP korak IIIa

267
Posljednja dodana toka se moe poklopiti s desnom tokom loma, X
dod
L
D
i u tom sluaju je potrebno izvriti
dodatnu translaciju po pravcu normale n
L
, kako to pokazuje slika 109.

Translacija se moe obavljati i po nekoj drugoj poznatoj krivulji osim krunice i moe se izvoditi i po pravcu, to
je najjednostavniji postupak. Pritom je potrebno poznavati funkcijski izraz translacije radi poopenja funkcije, tj.
odreivanja funkcijskih vrijednosti povrata zadanih toaka ulaznog skupa.

Lom s ravnom granom/ravnim granama
U sluajevima kada lom ima jednu ili obje ravne grane nije mogue odrediti zakrivljenost, tj. radijus
zakrivljenosti pravca tei u beskonanost, R . Tada se za radijus zakrivljenosti uzima razmak izmeu
toaka grana loma na promatranom mjestu ili se vri direktna translacija po jednoj osi, koja ima nii kut nagiba u
odnosu na os apscise. Pomak se vri prema odabranom rasporedu i broju toaka N
dod
.

L
C
L
C
D
R
L
RAVNA GRANA LOMA - ODREIVANJE
SREDITA ZAKRIVLJENOSTI
n
D
n
L
tL
Pravac
R
D

L
C
L
C
D
R
L
RAVNA GRANA LOMA ANTI-
SIMETRINO ZRCALJENJE
n
D
n
L
tL
Pravac
R
D

L
C
L
C
D
R
L
RAVNA GRANA LOMA - ODREIVANJE
SREDITA ZAKRIVLJENOSTI
n
D
n
L
tL
Pravac
R
D

L
C
L
C
D
R
L
RAVNA GRANA LOMA ANTI-
SIMETRINO ZRCALJENJE
n
D
n
L
tL
Pravac
R
D

Sl. 110: Odreivanje sredita radijusa zakrivljenosti ravne grane i anti-simetrino zrcaljenje grane sa sreditem
zakrivljenosti sa suprotne strane

268
DODATAK C.1): JEDNADBE DERIVACIJA POJEDINIH
BAZNIH FUNKCIJA
Globalno podrane, striktno pozitivne definirane funkcije
Gaussova RBF: ( )
( )
2
cr
e r

=
( )
( )
2
2
2
cr
e r c r
dr
d

=
( )
( )
( ) ( ) 1 2 2
2 2
2
2
2
=

cr e r c r
dr
d
cr

Ova funkcija je C
kontinuirana u ishoditu.

Inverzna multikvadratna (IMQ) RBF: ( )
( ) ( )
2
1
2
1
1
cr
r
+
=
( )
( )
( ) ( )
2
3
2
2
1 cr
cr
r
dr
d
+
=
( )
( )
( ) ( )
2
5
2
2
2
2
2
1
1 2
cr
cr
c r
dr
d
+
=
Basic Matern RBF: ( )
cr
e r

=
Ova funkcija nema diferenciju u ishoditu.

Linearna Matern RBF: ( ) ( ) cr e r
cr
+ =

1
( )
cr
e r c r
dr
d

=
2

( ) ( ) 1
2
2
2
=

cr e c r
dr
d
cr

Ova funkcija je C
2
diferencijabilna u ishoditu, ali ne izglauje krivulju.

Kvadratna Matern RBF: ( ) ( ) ( )
2
3 3 cr cr e r
cr
+ + =

( ) ( ) cr re c r
dr
d
cr
+ =

1
2


269
( ) ( ) ( ) 1
2 2
2
2
=

cr cr e c r
dr
d
cr

Ova funkcija je C
4
diferencijabilna u ishoditu.

Kubina Matern RBF: ( ) ( ) ( ) ( )
3 2
6 15 15 cr cr cr e r
cr
+ + + =

( ) ( ) ( )
2 2
3 3 cr cr re c r
dr
d
cr
+ + =

( ) ( ) ( ) 3 3
3 2
2
2
=

cr cr e c r
dr
d
cr

Ova funkcija je C
6

Globalno podrane, striktno uvjetno pozitivno definirane funkcije 1. reda
Linearna RBF: ( ) r r =
Ova funkcija nije diferencijabilna u ishoditu.

Multikvadratna (MQ) RBF: ( ) ( ) ( )
2
1
2
1 cr r + =
( )
( )
( ) ( )
2
1
2
2
1 cr
cr
r
dr
d
+
=
( )
( ) ( )
2
3
2
2
2
2
1 cr
c
r
dr
d
+
=
Ova funkcija je C

Poopena MQ RBF: ( ) ( ) ( )
2
3
2
1 cr r + =
( ) ( ) ( )
2
1
2 2
1 3 cr r c r
dr
d
+ =
( )
( )
( ) ( )
2
1
2
2
2
2
2
1
1 2
3
cr
cr
c r
dr
d
+
+
=
Ova funkcija je C

270
Kubna RBF: ( )
3
r r =
( )
2
3r r
dr
d
=
( ) r r
dr
d
6
2
2
=

Tankostijeni spline (TPS) RBF: ( ) r r r ln
2
=
( ) ( ) 1 ln 2 + = r r r
dr
d

( ) 3 ln 2
2
2
+ = r r
dr
d

Singularnost prve derivacije ove funkcije se moe ukloniti, ali druge derivacije ne moe.

Poopena MQ RBF: ( ) ( ) ( )
2
5
2
1 cr r + =
( ) ( ) ( )
2
3
2 2
1 5 cr r c r
dr
d
+ =
( ) ( ) ( ) ( ) ( )
2
1
2 2 2
2
2
1 1 4 5 cr cr c r
dr
d
+ + =
Ova funkcija je C

Kvintna RBF: ( )
5
r r =
( )
4
5r r
dr
d
=
( )
3
2
2
20r r
dr
d
=

Tankostijeni spline (TPS) RBF 2. reda: ( ) r r r ln
4
=
( ) ( ) 1 ln 4
3
+ = r r r
dr
d

( ) ( ) 7 ln 12
2
2
2
+ = r r r
dr
d


271

Kompaktno podrane, striktno pozitivno definirane funkcije

Wendlandova
3,0
(Striktno pozitivna na IR
3
): ( ) ( )
2
1
+
= cr r
Ova funkcija nije derivabilna u ishoditu.

Wendlandova
3,1
3
): ( ) ( ) ( ) 1 4 1
4
+ =
+
cr cr r
( ) ( )
3 2
1 20
+
= cr r c r
dr
d

( ) ( )( )
2 2
2
2
1 1 4 20
+
= cr cr c r
dr
d

Ova funkcija je C
2
diferencijabilna u ishoditu

Wendlandova
3,2
3
): ( ) ( ) ( ) ( ) 3 18 35 1
2 6
+ + =
+
cr cr cr r
( ) ( )( )
5 2
1 1 5 56
+
+ = cr cr c r
dr
d

( ) ( ) ( )( )
4 2 2
2
2
1 1 4 35 56
+
= cr cr cr c r
dr
d

Ova funkcija je C
4

Wendlandova
3,3
3
): ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) 1 8 25 32 1
2 3 8
+ + + =
+
cr cr cr cr r
( ) ( ) ( )( )
7 2 2
1 1 7 16 22
+
+ + = cr cr cr r c r
dr
d

( ) ( ) ( ) ( )( )
6 2 3 2
2
2
1 1 6 15 160 22
+
+ = cr cr cr cr c r
dr
d

Ova funkcija je C
6

Wuova
3,3
7
): ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) 16 29 20 5 1
2 3 4
+ + + =
+
cr cr cr cr r
Ova funkcija nije derivabilna u ishoditu.

Wuova
3,2
5
): ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) 8 40 48 25 5 1
2 3 4 5
+ + + + =
+
cr cr cr cr cr r
( ) ( ) ( ) ( )( )
4 2 3 2
1 16 29 20 5 9
+
+ + + = cr cr cr cr r c r
dr
d


272
( ) ( ) ( ) ( ) ( )( )
3 2 3 4 2
2
2
1 8 11 57 60 20 18
+
+ + + = cr cr cr cr cr c r
dr
d

Ova funkcija je C
2
diferencijabilna u ishoditu

Wuova
3,1
3
):
( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) 6 36 82 72 30 5 1
2 3 4 5 6
+ + + + + =
+
cr cr cr cr cr cr r
( ) ( ) ( ) ( )( )
5 2 3 2
1 4 18 15 5 11
+
+ + + = cr cr cr cr r c r
dr
d

( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( )( )
4 2 3 4 5 2
2
2
1 4 16 68 142 100 25 22
+
+ + + = cr cr cr cr cr cr c r
dr
d

Ova funkcija je C
4


273
DODATAK C.2): FOURIEROVE TRANSFORMACIJE RB
FUNKCIJA S L
2
NORMOM

Tab. 31: Fourierove transformacije nekih RBF s L
2
normom
Osnovna
funkcija,
( ) x
Izrazi Fourierova
Transformacija,

Gaussova
0 ,
2
>
c e
x c

( )
2
2
4
2
1
c
s
e
c

Laguerre-
Gaussova
( )
( )
( )
k
N
i
k
s
n
s
n
x
t
k n
s n
k
t L
x L e
|
|
.
|
\
|
=
0
2 /
2
2 /
2 /
!
1
,
2

0
4 !
2 0
2
4
2
n
j
j
j
s
j
e

Poissonova
( )
2 ,
1 2 /
1 2 /
s
x
x J
s
s
( )
( )
1 ,..., 1 , ,
2
2
1
1
1
2
2
2
< <
|
.
|
\
|

s
s
s
s

Matrn
( )
( )
2 ,
2
1
2 /
2 /
s
x x K
s
s

( )

2 , 0 , 1
2
< > +

s
Opa
Multikvadratna
( )
s
IR x IN c r > + , 2 , 0 , 1
2 2

( )
( ) 0 ,
2
2
2
1
|
|
.
|
\
|

+

+

c K
c
s
s

Radijalnih
Potencija ( )
s
IR x IN r > , 2 , 0 , 1

( ) 2 0 ,
2
2
2
2
IN
s
s
s
<
|
.
|
\
|

|
.
|
\
| +
0 ,
Tankostijeni
spline ( )
s
IR x IN r r
+
, , log 1
2 1

( ) IN
s s
s
|
.
|
\
|
+

+
+

, !
2
2 1
2
2
1 2
1


274
DODATAK D: REZULTATI RBF OPISA PRAVCA

Postignuti rezultati pojedinom funkcijom i pripadnim parametrima su vizualno ocijenjeni opisom, kod kojih
pojedina oznaka znai sljedee:
ealj jake nazubljeneoscilacije, oscilacija s otrim lomovima,
osc. jake oscilacije opisa izmeu toaka, gdje se ne bi trebale pojaviti,
parabola opis u obliku parabole,
pravac opis u obliku pravca,
zakriv. zakrivljeni, glatki opis
rub oscilacije ruba,
hiperbola opis u obliku hiperbole.

Tablica 32: RBF opisi pravca
Standardni ebiev Halton
c RMSE Err Opis RMSE Err Ocjena RMSE Err Ocjena
Gaus 1 1 0,01 3,04310
-4
- ealj" 0,000 0,000
2 2,179E
-12
- ealj" 0,000 0,000
3 9,26510
-12
- ealj" 0,000 0,000
1 1 100 9,76710
-10
1,0010
-4
osc. 1,63710
-13
1,20110
-3
"ealj" 8,66010
-13
"ealj"
2 7,61910
1
- parabola 7,55810
2
1,71 1,20210
2
parabola
3 7,75010
-2
zakrivljeno pravac 1,50210
-8
osc. zakrivlj. 2,68410
-9
rub
MQ 0,5 1 0,01 2,10010
-11
osc. "ealj" 2,44010
-14
0,3 "ealj" 8,50210
-15
0,65 "ealj"
2 2,07010
-7
osc. "ealj" 3,68110
-14
0,008 rub 3,76010
-14
0,009 rub.
1,5 1 1,40510
-8
osc. "ealj" 1,04710
-13
0,12 "ealj"
2 3,36810
-3
zakrivlj. 1,35310
-11
0,15 rub.
2,5 1 8,86910
-6
osc. rub 1,65410
-12
rub.
2 3,965 rub. 1,23410
-10
rub.
1 1 5,31510
-10
2,7510
-10
pravac 6,11210
-14
1,810
-14
pravac 2,22610
-14
1,010
-14
pravac
2 7,32310
2
zakrivljeno parabola 8,96610
1
parabola 4,66310
2
parabola
2 1 2,24710
-7
osc. "ealj" 4,12510
-11
"ealj" 1,31610
-12
"ealj"
2 1,11210
3
2
600 hiperbola 9,34410
1
parabola
3 1 2,98210
-3
osc. rub 4,36510
-12
0,2 rub
2 4,46310
2
2
hiperbola
4 1 1,215 zakrivljeno hiperbola
2 1,04410
3
zakrivljeno parabola
5 1 5,78710
-1
hiperbola
2 5,74410
3
zakrivljeno rub
IMQ -0,5 1 0,01 1,70610
-13
"ealj"
2 1,41010
-11
"ealj"
-1 7,12410
-14
"ealj"
9,05310
-12
"ealj"
-1,5 2,79510
-14
"ealj"
2,64910
-12
"ealj"
-0,5 1 100 4,14910
-9
1,0010
-4
"ealj"

275
Standardni ebiev Halton
c RMSE Err Opis RMSE Err Ocjena RMSE Err Ocjena
2 2,74510
2
parabola
-1 2,09210
-9
4,0010
-4
"ealj"
7,52910
2
parabola
-1,5 2,30910
-9
7,0010
-4
"ealj"
4,82810
1
parabola
GMQ 0,5 1 0,01 2,86210
-11
"ealj" 3,05810
-14
0,4 "ealj" 1,88010
-14
"ealj"
2 5,78310
-8
rub 4,92410
-14
0,008 rub 7,78410
-14
rub.
1 1 9,93510
-11
7,1610
-12
pravac 4,23910
-14
7,110
-15
pravac 2,17210
-14
1,810
-14
pravac
2 2,56210
2
parabola 2,76210
2
~500 parabola 8,71210
3
parabola
1,5 1 5,31110
-9
rub "ealj" 1,33110-13 "ealj"
2 9,64610
-3
parabola 1,18610-12 "ealj"
TPS 1 1 5,31510
-10
2,7510
-10
pravac
2 7,32310
2
2 1 2,24710
-7
osc. "ealj"
2 1,11210
3
3 1 2,98210
-3
osc. rub
2 4,46310
2
4 1 1,215 zakrivljeno hiperbola
2 1,04410
3
FRP 0,5 1 0 1,97910
-12
"ealj" 1,08210
-14
0,35 "ealj" 6,69010
-15
0,75 "ealj"
1 2,38310
-10
4,2410
-11
pravac 4,79010
-14
2,410
-14
pravac 1,79610
-14
1,010
-14
pravac
1,5 1,58410
-7
"ealj" 4,63510
-13
0,016 "ealj"
3 5,17210
-3
0,012 parabola 2,36510
-11
0,007 osc. 1,62510
-12
zakrivlj. rub.
PRBF 0,5 1 0,01 1,29710
-12
"ealj" 2,14510
-14
"ealj" 9,78610
-15
0,75 "ealj"
1 5,31610
-10
2,7110
-11
pravac 6,11210
-14
1,810
-14
pravac 2,22610
-14
1,010
-14
pravac
1,5 1,58410
-7
"ealj" 3,15810
-13
"ealj" 7,12510
-12
0,02 zakrivlj.
3 3,17310
-3
0,07 parabola 6,82410
-11
"ealj"
Wend k s d
5 0 5 2,34210
-12
1,2 osc. 2,34210
-12
1,2 osc. 2,39510
-14
"ealj"
2 1 5 3,38110
-11
0,08 osc. 3,38110
-11
0,08 osc. 6,85910
-15
osc.
1 2 5 5,36210
-11
0,06 osc. 5,63210
-11
0,06 osc. 2,13710
-14
osc.
1 0 5 2,71410
-11
par. 110
-11
pravac 2,71410
-11
1,010
-11
pravac 1,72710
-14
izlomlj.


276
DODATAK E: PRORAUN TESTNOG REBRA S PRELUKOM
RBF HERMITEOVOM INTERPOLACIJOM
I ovdje su, kao u Dodatku D, definirani opisi pooenja krivulje testnog rebra br. 1, uz dodatak ocjene kada opis
ide u beskonanost besk., te kad ima valini izgled.

Tab. 33: Opisi testnog rebra br. 1 Hermiteovom RBF interpolacijom
RMSE Opis RMSE Ocjena
c = 0 c = 0,001
1 ARBF 0,5 2,27110
-12
pravac 9,52210
-13
zub.
1 1,59610
-9
"ealj" 5,80410
-9
"ealj"
1,5 9,73410
-5
osc. 2,76010
-4
osc.
2 2,08810
3
valii 7,10210
4
besk.
2,5 7,35110
1
"Hiperbola" 4,18710
1
besk.
3 4,39910
3
besk. 2,07410
3
besk.
c = 0,001
= 1 = 2
2 MQ 0,5 6,16610
-11
osc. 5,58110
-5
zub.
1 5,80810
-9
"ealj" 7,10210
4
ravno
1,5 5,16310
-6
osc. 1,89910
4
besk.
2 5,98810
-5
valii 2,66710
4
besk.
2,5 8,53510
-3
besk. 3,84110
4
besk.
3 1,641 besk. 3,59610
5
valii
-0,5 7,32110
-13
"ealj" 4,88210
-9
"ealj"
-1 3,04010
-13
"ealj" 1,39710
-9
"ealj"
c = 1
= 1 = 2
3 MQ 0,5 1,06110
-8
osc. 1,65410
3
zub.
1 3,22410
-8
"ealj" 7,10210
4
ravno
1,5 6,58210
-9
osc. 1,89910
4
besk.
2 1,58010
-8
osc. 2,66710
4
besk.
2,5 2,79210
-8
osc. "ealj" 3,84110
4
Besk.
3 5,58710
-6
osc. "ealj" 3,59610
5
valii
c = 1000
= 1 = 2
4 IMQ -0,5 1,43610
-7
osc. 7,37210
3
valii
-1 2,29810
-6
"ealj" 1,05810
2
pravac
-1,5 7,85010
-6
osc. 1,54110
2
besk.
-2 6,70710
-7
osc. 9,04110
1
besk.
c = 1000 C = 10
5 Gauss 1 2,50510
-7
Pravac 5,10910
-9
pravac
2 1,08510
2
Valii 1,77810
2
valii
3 2,19310
4
osc. 1,04310
2
osc.
c = 0,001
6 THS 1 1,51610
-9
zub. 1,80410-9 "ealj"
2 8,14310
-2
besk. 2,63210
-1
besk.
c = 1
7 THS 1 3,54910
-9
"ealj" 4,27010
-9
"ealj"
2 3,52310
-1
besk. 1,19710
-2
besk.
Iz rezultata opisa tesnog rebra s prelukom, uzvojem i ravnim bokom je vidljivo da nijedna od RB funkcija ne
ostvaruje eljenu tonost opisa kod koritenja Hermiteove RBF interpolacije.

277
DODATAK F: PRORAUNI TESTNOG REBRA BR. 1 S
PRELUKOM, RB FUNKCIJAMA

Napomena: Crvenom bojom su oznaeni povoljni opisi testnog rebra br. 1 prikazanog u Dodatku A.2),
izrabranim RB funkcijama s pripadnim parametrima.

Tab. 34: Opisi testnog rebra br. 1, RBF interpolacijom uz = 1
Bez polinoma S polinomom Tip
RBF
c
RMSE Err
max
Ocjena RMSE Err
max
Ocjena
MQ 0,5 0,01 7,53810
-12
5,15810
-2
ravno
0,1 2,10810
-10
3,44410
-1
osc. bulb
1 1,47310
-1
1,32010
1
osc.
1,5 0,01 1,68310
-6
7,12110
-1
zakriv. 1,58410
-6
7,08610
-1
zakriv.
0,1 1,48710
-6
7,47210
-1
osc. bulb 1,72610
-6
7,42610
-1
osc. bulb
1 7,14610
1
1,68410
2
- 7,73210
1
1,822 -
2,5 0,01 1,70910
-1
5,57710
-1
osc. 1,78810
-1
5,71510
-1
osc.
0,1 8,50210
-2
1,025 osc. 9,48610
-2
1,052 osc.
1 4,31910
4
1,00310
5
- 2,75110
3
6,39510
3
-
3 0,01 1,11110
7
2,51510
7
-
0,1 1,15610
7
2,69410
7
-
1 4,84910
7
1,11410
8
-
Gauss 1 0,1 1,46210
-15
5,190 ravno
1 9,89810
-15
1,88810
-1
ealj
4 8,51610
-14
1,20910
-2
ravno
2 0,1 9,52310
-15
6,176 ealj
1 1,87610
5
5,62110
3

4 1,45010
11
-
3 0,1 2,79310
-15
6,200 ealj
1 1,82510
-9
8,49510
-1
osc.
4 1,60310
-7
7,09710
-1
zakriv.
4 0,1 1,84410
-14
6,200 ealj
1 1,08310
-6
1,80610
2
-
4 3,80910
6
- -
THS 1 - 1,65310
-12
2,049 ealj
2 - 3,41310
-9
5,24710
-1
zakriv.
osc. bulb
2,25110
-9
5,16810
-1
zakriv.
osc. bulb
3 - 4,42110
-6
6,36810
-1
osc.
4 - 1,19610
-3
8,17110
-1
zakriv.
osc. bulb
1,18810
-3
8,16110
-1
zakriv.
osc. bulb


278
DODATAK G: PRORAUNI TESTNOG REBRA BR. 2, S
PRELUKOM I LOMOVIMA, RB FUNKCIJAMA
Napomena: Crvenom bojom su oznaeni povoljni opisi testnog rebra br. 2 prikazanog u Dodatku A.2), izabranim
RB funkcijama s pripadnim parametrima.

Tab. 35: Opis testnog rebra broda za prijevoz opeg tereta RBF opisom za razne tipove RB funkcija i pripadne
parametre i c, uz = 1
Tip
RBF
c RMSE Err
max
Ocjena
MQ 0,5 0,01 2,05610
-13
4,52910
-1
ealj
0,1 3,84910
-12
2,28110
-1
ealj
1 8,39510
-12
2,93110
-2
ravno
1,5 0,01 5,21910
-12
2,98410
-1

zakriv.
osc. bulb
0,1 2,80410
-12
1,54410
-1
zakriv.
1 1,23010
-11
1,71710
-2
ravno
2,5 0,01 1,56210
-7
6,50910
-1

zakriv.
osc. bulb
0,1 1,42210
-9
1,83110
-1
osc.
1 4,41610
-11
4,52510
-1
ealj
3 0,01 5,52310
-6
7,12810
-1

zakriv.
osc. bulb
0,1 5,14610
-8
9,20410
-1
osc.
1 2,33510
-8
1,29610
1
-
PRBF 0,5 0,01 1,13410
-13
6,07110
-1
ealj
1,5 0,01 3,93610
-11
3,36710
-1

zakriv.
osc. bulb
2,5 0,01 3,69810
-8
6,32510
-1

zakriv.
osc. bulb
3 0,01 4,69810
-6
7,15510
-1
zakriv.
5 0,01 3,39410
-1
7,73110
-1
osc.

Tab. 36: Opis testnog rebra broda za prijevoz opeg tereta RBF opisom za RBF s kompaktnom podrkom
Wendlandovog tipa
Tip
RBF
l k d RMSE Err
max
Ocjena
Wendland 3 0 2 4,12310
-15
2,391 "ealj"
4 1,38410
-14
1,909 "ealj"
6 1,41610
-14
1,885 "ealj"
3 1 2 1,06710
-11
5,24110
-1
"osc."
4 4,29710
-10
3,827 "osc."
6 1,24010
-9
1,742 "osc."
3 2 2 9,33410
-9
4,23210
-1
"ealj"
4 3,38510
-6
1,363 "osc."
6 3,39110
-7
9,44710
-1
"osc."


279
DODATAK H: KONSTRUIRANJE PLOHE HIDROSTATSKIH
SVOJSTAVA REBARA POMOU KOREKCIJSKIH TROKUTA

Postupak prorauna. Izbor koordinatnog sustava rebra

Kako je prije navedeno potrebno je konstruirati pomone plohe hidrostatskih svojstava { }
i
S odabranih rebara
R
i
,
Ri
N i , , 1 K = . Ovdje je odabran postupak prorauna pomou korekcijskih trokuta, koji se obavlja
presjecanjem RBF opisa rebara brodske forme vodnim linijama VL sa bonim nagibima{ } , koje prolaze kroz
toke opisa rebra{ }
i i
z y , . Da bi se potpuno pokrio raspon vodnih linija nekog nagiba koje presjecaju neko
rebro, za svako rebro i pojedini nagib se odreuju i pripadne toke minimuma MIN i maksimuma MAX, kako
to pokazuje slika 64, gore, te se u sluaju da se razlikuju od ulaznog skupa toaka rebra i one dodaju ulaznom
skupu toaka. Dakle, za svaki odabrani boni nagib broda postavlja se uvjet ekstrema RBF opisa ( ) z f :
0 =
dz
df

Provjerom vrijednosti 2. derivacije RBF opisa
2 2
dz f d se zatim odreuju minimum i maksimum promatranog
rebra. Toka sa 0
2 2
< dz f d postaje ishodite lokalnog koordinatnog sustava nagnutog rebra.
Takoer se odreuju i toke infleksije i toke loma i dodaju ulaznom skupu toaka.

Na isti nain se vri i proraun presjeka unutarnjih prostora broda, te izrauju odgovarajue plohe hidrostatskih
svojstava rebara S
i
, tih prostora. Dobijene plohe pritom imaju oblik:
( ) ( ) { } , , , , ,
i i VLi zi yi Ri i
z y d M M A S =

Odgovarajui hidrostatski podaci koje raunamo su:
Integral povrine rebra, A
Ri
, u ravnini . konst x = ,
Moment povrine oko poprene osi, M
yi
,
Moment povrine oko vertikalne osi, M
zi
,
Duljina vodne linije, d
VLi
.


280

Sl. 111: Odreivanje korekcijskih trokuta

Odreivanje znaajnih toaka
Postupak odreivanja znaajnih toaka je sljedei:
1. Najprije je potrebno izraunati ekstreme nagnutog presjeka rebra.
2. Koeficijent nagiba nagnutog rebra je dakako jednak tangensu kuta nagiba broda
tan = k
3. Proraunske VL
se odreuju za toke prorauna iz zadanog ulaznog skupa toaka{ }

i i
z y , s desne strane
presjeka.
( ) i i i i VL
l z y y + =
tan
4. Zatim se odreuju koeficijenti pravca
i
l :
tan =
i i i
z y l
Nakon toga se rauna toka presjeka VL
s osi z, toka T
, koja predstavlja uvjet po kojem se odreuje

postupak prorauna toaka T
L
i T
D
, te proraun povrina presjeka nagnutog broda. Kao uvjet
promatramo poloaj toke T
u odnosu na najniu toku ne-nagnutog presjeka rebra, toku T

1
, te najviu
toku T
N
:

281
:
1 N
z z z z

Toka T
D
se uzima iz ulaznog skupa toaka, a toka T
L
se rauna te
nalazi s desne strane poetnog ne-nagnutog rebra
1
z z <
: Toka T
D
se uzima iz ulaznog skupa toaka, a T
L
se rauna i nalazi s
lijeve strane poetnog ne-nagnutog rebra, na strani s negativnim
vrijednostima y.
N
z z >
: Toka T
L
se uzima iz ulaznog skupa toaka, a T
D
se rauna i nalazi s
lijeve strane poetnog ne-nagnutog rebra, na strani s negativnim
vrijednostima y.
5. Zatim se rauna toka s lijeve strane minimuma presjeka, T
L
, kao presjek pravca VL

s ( ) z f y = .
Toka presjeka se odreuje tako da se za sve toke ulaznog skupa rauna njihova z ordinata na pravcu
VL

, te provjerava da li se ta toka nalazi unutar promatranog raspona.
6. Odreivanje toaka infleksije rebra
Toke infleksije rebra su toke krivulje rebra za koje je 0 = y .
7. Odreivanje, tj. prepoznavanje toaka loma
Toke loma L na pojedinom rebru, oznaene su u postupku prorauna RBF opisa, gdje su one toke
diskontinuiteta.
Presjek krivulje rebra s (ravninskom) VL
Prorauni presjeka ravninskih vodnih linija sa RBF opisima prikazanim u obliku polinoma su rjeeni u poglavlju
6 ove disertacije, a ovdje e se koristiti rjeenja kubne jednadbe (115):
0
0 1
2
2
3
= + + + a z a z a z

Kao rezultat presjeka se dobivaju 3 rjeenja, prikazana u izrazu (118), te je potrebno odabrati realna rjeenja na
odgovarajuem segmentu ulaznog skupa toaka| |
1
,
+ i i
z z :
{ } { }
i p p
z y z Re , = , 3 , 2 , 1 = i , ( ) i p max , , 1 K =

Odreivanje raspona na kojem se nalazi presjek
Odreivanje raspona toaka ulaznog skupa na kojem se nalazi presjek VL se vri tako da se za zadani ulazni
skup toaka{ }
i
z izraunaju toke{ }
i
P na pravcu VL. Zatim se provjeravaju predznaci razlike vrijednosti toaka
rebra i toaka na pravcu pojedinog raspona. Tamo gdje se predznak razlike mijenja postoji presjek, tj.:
{ }
p p i i i i
y z P Y P Y , ) sgn( ) sgn(
1 1

+ +


282
Broj mogui presjeka rebra. Sparivanje toaka presjeka
Broj moguih presjeka jedne vodne linije ( )
k i
z , VL pojedinog rebra je radi njihovog globalnog opisa, velike
zakrivljenosti, postojanja bulba i raspona kuteva do 90, postavljen na 4, tj. imamo:
{ }
ikp L
T , ( )
P
N p max , , 1 K = , ( ) 4 max
P
N
{ }
ikp D
T , ( )
P
N p max , , 1 K = , ( ) 4 max
P
N
Toka se najprije sortiraju po veliini, a zatim se svakoj toci presjeka s lijeve strane pridruuje toka presjeka s
desne strane. Toka najblia glavnoj postaje njen par, a zatim druge dvije postaju idui par, i tako dalje sve do
etvrte. Dakle, imamo:
( ) | | ( ) | | l d p z sort z sort = = , ,
Dikd Likl Dikp Likp
T T T T

U sluaju postojanja toaka loma i toaka presjeka u centralnoj ravnini, tim tokama se pridruuju istovjetne
toke, tj. ako ( )
Dikp Likp
T T T L = = 0 ,
P P
y z .
Proraun svojstava povrine nagnutog rebra
Konano se prema gornjim uvjetima rauna povrina nagnutog rebra dobiva oduzimanjem, odnosno dodavanjem
trokuta, orubljenim nagnutom VL, poetnom VL s tokama T
L
i T
D
, i s osi z. Sve toke pritom imaju
koordinate ( ) z y T , . Razmatranjem svih sitacija odreene su 3 mogue proraunske situacije zavisno o poloaju
vodne linije:
1. I lijeva i desna toka presjeka s VL, T
L
i T
D
, se nalaze s lijeve strane od CL,
VL
MIN
VL
z
y
T
D
MAX
T
T
L0
T
L
T
VL D
T
VL L
T
N
T
1
C
L
C
L

Sl. 112: Situacija kod koje su obje toke presjeka VL s lijeve strane odCL

283
2. I lijeva i desna toka presjeka s VL, T
L
i T
D
, se nalaze s desne strane od CL ,

Sl. 113: Situacija kod koje su obje toke presjeka VL s desne strane odCL

3. Toke presjeka se nalaze svaka sa svoje strane od CL.

Sl. 114: Situacija kod koje se toke presjeka VL nalaze s lijeve, odnosno desne strane od CL

284
Kod prorauna presjeka i svojstava se moe zakljuiti da su sluajevi b) i c) proraunski istovjetni, dok se sluaj
a) od njih razlikuje. Stoga se odgovarajui izrazi za proraun povrine i momenata razlikuju, tj. imamo:
a.)
N
z z
T T
>
:

( )
( )
( )
( )
( ) ( ) ( )
( )
i i
i
i i
i
i i i i i
A y A y A A
L D D L
T VL L T VL D T D T L VL
T T T T T T

+ = sgn sgn
max

b.) i c.)
N
z z
T T

:

( ) ( )
( )
( ) ( ) ( )
i
i
i i
i
i
i i i i
A y A A
L D L D
T VL L T VL D T L T VL
T T T T T T

+ = sgn
gdje su: T
Di
proraunska toka s desne strane od toke minimuma visine nagnutog presjeka rebra,
T
Li
proraunska toka s lijeve strane od toke minimuma visine nagnutog presjeka rebra,
T
L0
proraunska toka s lijeve strane od toke minimuma visine nagnutog presjeka rebra od koje
se u uzimaju toke iz ulaznog skupa toaka s lijeve strane, a raunaju toke T
Di
iz
presjeka

VL s krivuljom rebra ( ) z f y = ,

T toka presjeka nagnute

VL sa osi poetne ne-nagnute osi z,

( )i
L
T VL
T toka presjeka ne-nagnute poetne VL za toku
i L
T sa osi poetne ne-nagnute osi z,

( )i
D
T VL
T toka presjeka ne-nagnute poetne VL za toku T
Di
sa osi poetne ne-nagnute osi z,

1
T najnia toka presjeka ulaznog skupa toaka,

N
T najvia toka presjeka ulaznog skupa toaka,

( )i
y
D
T
poluirina ne-nagnutog rebra za toku T
Di
,

( )i
y
L
T
poluirina ne-nagnutog rebra za toku T
Li
,

( )i
A
D
T
povrina ne-nagnutog rebra za toku T
Di
,

( )i
A
L
T
povrina ne-nagnutog rebra za toku T
Li
,

VL D
T T T
trokut izmeu toaka

T ,
D
T i
VL
T ,

1
T T T
L
trokut izmeu toaka

T ,
L
T i
1
T ,

max
A maksimalna povrina poprenog presjeka rebra.

285
DODATAK I: RBF OPIS HIDROSTATSKIH SVOJSTAVA
CILINDRA U OBLIKU POLUKRUNICE
Sl. 115: Proraun hidrostatskih svojstava polukrunice uz PRBF opis i = 10

286
PRIKAZ HIDROSTATSKIH SVOJSTAVA PO KUTEVIMA NAGIBA

Sl. 116: Prikaz hidrostatskih svojstava polukrunice uz PRBF opis, za kuteve od =10 do = 90 , uz
= 10


287
PRIKAZ REZULTATA RBF OPISA PANTOKARENE PANTOKLINE

Sl. 117: Prikaz hidrostatskih PRBF opisa hidrostatskih svojstava polukrunice, A, y
B
i z
B


288
Sl. 118: Prikaz hidrostatskih PRBF opisa hidrostatskih svojstava polukrunice,
VL
y ,
VL
z i
VL
d

289
DODATAK J: RBF OPIS HIDROSTATSKIH SVOJSTAVA
TEST REBRA BR. 2

Sl. 119: Proraun hidrostatskih svojstava test rebra br. 2, za kuteve od = 0 do = 90 , uz = 2

290
-15 -10 -5 0 5 10 15
0
5
10
15
20
25
30
35
Test rebro br. 2, Nagib: 10 ()
y/2 (m)
z

(
m
)

-15 -10 -5 0 5 10 15
0
5
10
15
20
25
30
35
y/2 (m)
z

(
m
)
-15 -10 -5 0 5 10 15
0
5
10
15
20
25
30
35
y/2 (m)
z

(
m
)
-15 -10 -5 0 5 10 15
0
5
10
15
20
25
30
35
y/2 (m)
z

(
m
)
-15 -10 -5 0 5 10 15
0
5
10
15
20
25
30
35
y/2 (m)
z

(
m
)
-15 -10 -5 0 5 10 15
0
5
10
15
20
25
30
35
y/2 (m)
z

(
m
)
-15 -10 -5 0 5 10 15
0
5
10
15
20
25
30
35
y/2 (m)
z

(
m
)
-15 -10 -5 0 5 10 15
0
5
10
15
20
25
30
35
y/2 (m)
z

(
m
)
-15 -10 -5 0 5 10 15
0
5
10
15
20
25
30
35
y/2 (m)
z

(
m
)

Sl. 120: Prikaz hidrostatskih svojstava test rebra br. 2 za kuteve od =10 do = 90 , uz = 10


291
REZULTATI RBF OPISA TEST REBRA BR. 2

Opis test rebra br. 2
Opis test rebra br. 2 je pokazan na slici 62, u poglavlju 5. Proraun je izveden s PRBF uz = 3 i c = 2,41, te
njenom kompatibilnom funkcijom PRBF uz = 1, dobivaju se sljedee vrijednosti pogreaka kod opisa
probnog rebra broda za prijevoz auta i kamiona:
10
10 260 , 6 RMSE

= i
7
max
10 889 , 2 Err

= , uz uvjetni
broj
10
10 653 , 1

, koji je reda veliine prethodno dobijenih vrijednosti bez gustog opisa toke loma.

Opis pantokarene pantokline rebra RBF aproksimacijom

Tab. 37: Rezultati opisa pantokarene pantokline testnog rebra br. 2 pomou MQRBF LOO aproksimacije sa
izostavljenom tokom N 15
Err
max

c RMSE
A y
B
z
B
M
y
M
z
d
VL
I
x

0,01 4,134 3,1310
-1
1,12310
-2
7,13110
-2
1,87610
-2
4,92410
-2
9,69210
-2
155,766
0,1 3,55910
-2
4,20910
-3
1,6210
-4
4,10
-5
5,1810
-4
6,5310
-4
1,84410
-3
1,104
1 2,09710
-2
1,0510
-4
2,5710
-4
4,1310
-4
210
-5
1,310
-5
2,6210
-4
6,51410
-1


292
PRIKAZ REZULTATA RBF OPISA
Dio rezultata opisa parametara prostora hidrostatskih svojstava test rebra br. 2 je prikazan u poglavlju 8, na
slikama 78 do 80, a ovdje e se prikazati ostatak rezultata RBF opisa.
0 0.2 0.4 0.6 0.8 1
-20
-10
0
10
20
30
40
z
P
(m), ()
d
V
L

(
m
)
Sl. 121: Prikaz rezultata opisa parametara prostora hidrostatskih svojstava

VL
y ,
VL
z i
VL
d

293
DODATAK K: RBF OPIS HIDROSTATSKIH SVOJSTAVA
NESIMETRINOG TANKA

Sl. 122: Proraun hidrostatskih svojstava etvrtine krunice uz PRBF opis, = 90 80 = 10

294
Kutevi od 0 do 90

Sl. 123: Prikaz hidrostatskih svojstava etvrtine krunice uz PRBF opis, za kuteve od =10 do = 90 , uz
= 10


295
Kutevi od -80 do -10

Sl. 124: Prikaz hidrostatskih svojstava etvrtine krunice uz PRBF opis, za kuteve od = 10 do
= 80 , uz = 10


296
PRIKAZ REZULTATA RBF OPISA PANTOKARENE PANTOKLINE

Sl. 125: Prikaz PRBF opisa hidrostatskih svojstava etvrtine krunice, A, y
B
i z
B


297

Sl. 126: Prikaz PRBF opisa hidrostatskih svojstava polukrunice, y
VL
, z
VL
i d
VL


298
KRATAK IVOTOPIS

Dario Ban roen je 12. lipnja 1968. godine u Splitu. Osnovno i srednjekolsko obrazovanje stekao je takoer u
Splitu, gdje je maturirao 1987. godine, stekavi zvanje matematiar-informatiar.
Iste je godine upisao sveuilini diplomski studij brodogradnje na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i
brodogradnje u Splitu. Studij je 1990. godine nastavio na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu i
diplomirao 1995. godine, gdje se potom zapoljava kao znanstveni novak na Zavodu za brodogradnju, katedri za
Osnivanje broda. Poslijediplomski studij brodogradnje smjer Osnivanje plovnih objekata je upisao 1995. godine,
te je 2000. godine stekao titulu magistra znanosti radom: Primjena neuralnih mrea u viekriterijalnom
konceptualnom projektiranju Ro-Ro brodova.
Potom 2003. godine osniva vlastitu tvrtku za savjetovanje i intelektualne usluge gdje radi kao tehniki direktor
na izradi raunalnih programa za proraun stanja krcanja brodova izgraenih u naim brodogradilitima.
Nakon toga se 2006. godine zapoljava na Fakultetu elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu na
Katedri za brodogradnju kao asistent, gdje radi do danas.

1
PODACI O AUTORU I DOKTORSKOJ DISERTACIJI

1. AUTOR
Ime i prezime: Dario Ban
Datum i mjesto roenja: 12. 06. 1968., Split
Naziv fakulteta, studija i godina Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagrebu,
zavretka dodiplomskog studija: Brodogradnja, 1995.
Naziv fakulteta, studija i godina Fakultet strojarstva i brodogradnje, Zagrebu,
zavretka poslijediplomskog studija: Brodogradnja, 2000.
Sadanje zaposlenje: Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Split

2. DOKTORSKA DISERTACIJA
Naslov: Analitiko opisivanje brodske geometrije globalnom
interpolacijom radijalnim osnovnim funkcijama
Broj stranica, slika, tablica i
bibliografskih podataka: 298, 126, 37, 111
Znanstveno polje i grana: Brodogradnja, Hidromehanika plovnih objekata
Voditelj rada: Red. prof. dr. sc. Bruno ali, dipl. ing.
Fakultet na kojem je rad obranjen: Tehniki fakultet, Sveuilite u Rijeci

3. OBRANA I OCJENA
Datum prijave teme: 04. 05 2010.
Datum predaje rada: 06. 12. 2011.
Datum prihvaanja ocjene rada:
Sastav povjerenstva za ocjenu rada: Izv. prof.dr. sc. Albert Zamarin
Red. prof. dr. sc. Bruno ali
Red. prof. dr. sc. Roko Markovina, FESB-Split
Datum obrane:
Sastav povjerenstva za obranu: Izv. prof.dr. sc. Albert Zamarin
Datum promocije:

2
Oznaka: DD Tek. broj: UDK:

ANALITIKO OPISIVANJE BRODSKE GEOMETRIJE GLOBALNOM INTERPOLACIJOM
RADIJALNIM OSNOVNIM FUNKCIJAMA

Dario Ban

Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
Republika Hrvatska

Kljune rijei: radijalne osnovne funkcije,
globalna interpolacija,
analitika rjeenja brodske proraunske geometrije,
opisivanje brodske geometrije polinomskim RBF
n-parametarske RBF pantokarene pantokline
hiperplohe hidrostatskih svojstava

Saetak:
Analitikim opisom brodske geometrije globalnom RBF interpolacijom rjeeni su problemi opisivanja 2D
lomova brodske forme i oscilacija rubova. Koritenjem elastinih pomaka, te kompozicijom polinomskih RBF s
gustim opisom diskontinuiteta, dobiveni su vrlo precizni PRBF opisi brodske geometrije, koji omoguuju
direktna rjeenja presjeka broda i valne okoline, te osnovnih integrala brodske hidrostatike.
Multivarijantnim RBF opisivanjem dobijene su n-parametarske pantokarene pantokline eljenih nagiba i
hidrostatskih znaajki unutarnjih i vanjskih dijelova brodske geometrije, omoguena izrada hiperploha
hidrostatskih svojstava stanja optereenja broda, te proraun plovne VL.
Rad nije objavljen.
Mentor: Red. prof. dr. sc. Bruno ali, dipl. ing.
Povjerenstvo za ocjenu: Izv. prof. dr. sc. Albert Zamarin
Povjerenstvo za obranu: Izv. prof.dr. sc. Albert Zamarin
Datum obrane: Datum promocije:

Rad je pohranjen na Tehnikom fakultetu u Rijeci.
(298 stranica, 126 slika, 37 tablica, 111 bibliografskih podataka, hrvatski jezik)

3
Code: DD No.: UDC:

ANALITIKO OPISIVANJE BRODSKE GEOMETRIJE GLOBALNOM INTERPOLACIJOM
RADIJALNIM OSNOVNIM FUNKCIJAMA

Dario Ban

University of Rijeka
Tehnical fakulty
Republic of Croatia

Keywords: radial basis functions,
global interpolation,
ship's computational geometry analytical solutions,
polynomial RBFs ship's geometry description
n-parametric RBF pantocarenas pantoclinas
hydrostatic properties hypersurfaces

Summary:
The ship geometry description problems with 2D form breaks and boundary oscillations are solved by analytical
global RBF interpolation. Very precise descriptions of ships geometry are obtained by using elastic shift and
polynomial RBFs composition with dense discontinuities description, which enable direct solutions of the ship
wave intersection and basic ship hydrostatics integrals.
Using multivariant RBF description, n-parametric pantocarenas pantoclinas for desired inclinations and
hydrostatic properties of inner and outer ship geometry parts are obtained, enabling hydrostatic properties
hyperplane construction for arbitrary ship state and actual waterline calculation.
This thesis has not been published.
Mentor: Red. prof. dr. sc. Bruno ali, dipl. ing.
Advisors: Izv. prof. dr. sc. Albert Zamarin
Reviewers: Izv. prof.dr. sc. Albert Zamarin
Presentation: Degree confered:

This thesis is deposited in the library of the University of Rijeka, Faculty of Engineering.
(298 pages, 126 figures, 37 tables, 111 references, original in Croatian language)

Analitičko Opisivanje Brodske Geometrije

Diunggah oleh

Informasi Dokumen

Judul Asli

Hak Cipta

Format Tersedia

Bagikan dokumen Ini

Bagikan atau Tanam Dokumen

Opsi Berbagi

Apakah menurut Anda dokumen ini bermanfaat?

Apakah konten ini tidak pantas?

Hak Cipta:

Format Tersedia

Analitičko Opisivanje Brodske Geometrije

Diunggah oleh

Hak Cipta:

Format Tersedia

SVEUILITE U RIJECI

, u zavisnosti o kutevima nagiba broda oko osi x i y ,

vrlo razliiti, odnosno velika razlika izmeu uzdunog i poprenog metacentra L MK i B MK ,

C IR : F , s podskupa podruja dvodimenzionalnog realnog prostora

x f poopena interpolacijska/aproksimacijska funkcija.

je striktno uvjetno pozitivno definitna funkcija reda m na

. Za integrabilne funkcije, poopena Fourierova transformacija se

, gdje je mogue postii zahtjevanu

. Slini zakljuci se mogu izvesti i za druge RB funkcije, kako je prikazano Fourierovim

, pa se ovo podruje funkcija preporua samo u proraunske svrhe.

glatke, te promjena parametra c ne mijenja to njihovo svojstvo.

sin cos sin cos

sin cos sin cos = =

sin cos = z c H y (95)

c . Aditivna konstanta parametra oblika translatira PRBF

kontinuiranost ili glatke po dijelovima

dz z f z je jednak ve rjeenom integralu kod momenta oko osi y, pa imamo:

,, za kojeg se raunaju sva svojstva rebra. Na taj nain

N l , , 1 K = kutevi trima za koje se vri proraun, te

presjeka vodne linije i

, te kutu nagiba rebra , tj. kao:

. Za potrebe vee tonosti opisa je kod

N j , , 1 K = , za sve visine broda { }

N j , , 1 K = , za sve visine prostora, { }

x f poopena interpolacijska/aproksimacijska funkcija,

popreni statiki moment stabiliteta broda oko uzdune osi x, (tmrad),

uzduni statiki moment stabiliteta broda oko uzdune osi y, (tmrad),

broj kuteva bonog nagiba u prostoru hidrostatskih svojstava,

broj kuteva uzdunog nagiba u prostoru hidrostatskih svojstava,

Fourierova transformacija multivarijantne osnovne radijalne funkcije, po parametru ,

se odreuju za toke prorauna iz zadanog ulaznog skupa toaka{ }

, koja predstavlja uvjet po kojem se odreuje

u odnosu na najniu toku ne-nagnutog presjeka rebra, toku T

T toka presjeka nagnute

trokut izmeu toaka

Sl. 121: Prikaz rezultata opisa parametara prostora hidrostatskih svojstava

Anda mungkin juga menyukai