Gračanički Glasnik Br. 14

Graaniki glasnik
asopis za kulturnu historiju

Voice of Gracanica
Journal for the cultural history
UDK 930.85 ISSN 1512-5556
MONOS
Graanica, 2002.
GRAANIKI GLASNIK POVODOM
2
POVODOM GRAANIKI GLASNIK
3
P
o
v
o
d
o
m
Atif Kujundi
Pokuaj promiljanja
aktuelnog trenutka
kulture
AN ATTEMPT OF THINKING
ABOUT THE CURRENT TRENDS IN
B&H CULTURE
Kao Prilog razmiljanju o kulturi i raz-
voju u Evropi, Council of Europe Sav-
jet Europe Strasbourg i Ministarstvo za
obrazovanje, nauku, kulturu i sport/
port Federacije BiH Sarajevo, krajem
1999. godine objavili su skraenu verziju
Izvjetaja Radne grupe za kulturu i raz-
voj koji je pripreman po zahtjevu Savjeta
Evrope, a kod nas publiciran pod naslo-
vom KULTURA U SRCU.
ABSTRAKT
Kultura je jedina opa historija ovjeanstva. Bosna i Her-
cegovina je drava s prevashodno kulturnom sadrinom.
Nastala na mjestu viestoljenog susretanja nacija, kul-
tura i konfesija, Bosna i Hercegovina je kulturnocivilizaci-
jski amalgam zajednikog ivota koji je u minulom ratu
nadivio sve atake. Zato, najei protivnici Bosne i Herce-
govine u godinama dejtonskog mira nastoje atakirati up-
ravo u smjeru kulturne dezintegracije. Imanentno je kul-
turi i zakonomjerno njihovom zlodjelu, to pri tome ata-
kiraju sami na sebe. Proces kulturne reintegracijenuno
e liiti na nas.
Kljune rijei: Kultura, nacija, konfesija, subkultura, Bos-
na i Hercegovina, civilizacija, atak, dezintegracija, Sav-
jet Europe, Kultura u srcu, bosanskohercegovako drutvo,
postmoderna, postratna.
ABSTRACT
The culture is a general history of humankind. Bosnia and
Herzegovina is a state with predominant cultural con-
tents. It has been founded at a meeting point of nations,
cultures and confessions old for centuries. It is a cultur-
alcivilisation amalgam of living together, which in the
Atif Kujundi
Pokuaj promiljanja aktuelnog
trenutka kulture
2
3
past war repulsed all attacks. Therefore, the worst ene-
mies of Bosnia and Herzegovina in years after the Dayton
Peace Agreement plan an attack in direction of cultural
disintegration. It is immanent for culture and natural for
their criminal acts that in such a case they attack them-
selves. The process of cultural reintegration will be neces-
sarily similar to us.
Key words: culture, nation, confession, subculture, Bos-
nia and Herzegovina, civilisation, attack, disintegration,
Council of Europe, Culture in the heart, B&H society, post-
modern, post-war
R
azmiljanje o kulturi i razvoju, ori-
jentacija na istraivanje u kulturn-
om prostoru i naziv publikacije
svestrano su promiljeni. I nauno zas-
novani. Jer, kultura je jedina opa his-
torija ovjeanstva i, u principu, svijet je
istroio sve modele meusobnih odno-
sa, osim onih koji uistinu imaju djelatnu
kulturnu, a tako i duboko humanistiku
sadrinu
To sutinski podrazumijeva naslanjanje
na kvalitetne odgojno-obrazovne, naune
i umjetnike sadraje i humanizam koji je
kulturi imanentan, tj. uistinu inventivne
ljudske pojave, projekte i poduhvate, a
tako i okrenut budunosti.
Takoe, u konkretnom sluaju, treba
imati u vidu injenicu da je Bosna i Her-
cegovina drava koja prevashodno ima ne
politiku, ve kulturnu sadrinu. No, to je
upravo ona referenca na kojoj znamo da
je Bosna i Hercegovina jedino i opstala.
Kada su joj unitili sve to podrazumijeva
politiku, pravnu, ekonomsku i svaku for-
malnu strukturu, njezinim dumanima se
suprotstavio njezin stvaran kulturni sadraj:
vijekovno pozitivno iskusvo zajednikog
ivota na mjestu susretanja civiliziacija.
***
Svoje mjesto, ulogu, vrijeme koje ivimo
i promiljamo unutar takvih odrednica,
projekcija i zahtjeva kulturnog razvoja,
tj. mjesta i uloge kulture koja i inae de-
terminira i sve druge odnose, posebice,
ako imamo u vidu kljune teme kulture
u Evropi koja se nala u prijelaznoj fazi
kao KULTURU U SRCU kao program
kulturne politike, graanski i drutveni
ugovor sa graanima Evrope, kulturu
kao pokretaku snagu u ljudskim poten-
cijalima i izvorima, potragu za kreativnim
poslovima, drutvo komunikacije kao
novu eru kreativnosti, potrebu sman-
jivanja optih raskoraka, jedinu stvarnu
mogunost evropske kohezije i stvarne ar-
gumente za efikasan nastavak mirovnog
procesa i reintegracije u svim aspektima u
naoj zemlji, kao i integracije u europske
procese izbor nema alternativu:
Sve to jo istinski dobro moemo
uiniti za sebe i Bosnu i Hercegovinu,
mogue je napraviti samo u kulturi.
Poto kultura podrazumijeva zajednitvo
i integraciju najviih i najkvalitetnijih
humanistikih sadraja i vrijednosti, ova
mogunost uope nema zamjenu i alter-
nativu ni kao sadraj, ni kao polazite, ni
kao ishod, tj. podjednako u politikom,
ekonomskom i svakom drugom vidu.
***
Bosna i Hercegovina, u svakom sluaju,
jedinstvena je kulturna i kulturoloka/
antropoloka injenica, odnosno cjelina i
svakako i neuporedivo u znaajnijoj mjeri
nego li jedinstven politiki, ekonoms-
ki i dravnopravni i kulturni prostor, to
bi trebala biti. Ono prvo i jeste vie pre-
poznatljiv pojam identifikacije koji opstaje
u tragovima, a ovo drugo tek poprite na
kojem je nastavljen nesmiljeni rat koji je
poeo prije vie od deset godina.
Dakle, ako je shvaeno da je bie
Bosne i Hercegovine kulturnocivilizacijs-
4
5
ki amalgam vijekovnog sueljavanja naci-
ja, kultura i konfesija i iskustava njihovog
zajednikog ivota na njezinom tlu, sada
je shvaeno da geopolitiki razgraena
Bosna i Hercegovina i definirana kao dva
entiteta i doslovno moe biti dokusurena
u jednom fajterskom udaru u nivou njezi-
noga kulturnog bia! U kojem je, da to po-
novimo, uprkos svemu to joj je uinjeno
do sada Bosna i Hercegovina: opstala!
U svakom sluaju, rije je o bitnom tre-
nutku koji je nuno shvatit kao injenicu
i razumijevati kao dio procesa koji tra-
je po svojim i u mnogo emu sebi ima-
nentnim zakonomjernostima. Naime, nije
na odmet pomenuti mogunost poiman-
ja da je Bosna i Hercegovina nastala neu-
pitnom pozitivnom participacijom nacio-
nalnih sutastava u njezinom opstajanju,
kao i da je u minulom ratu svojom uku-
pnom snagom progovorila potkulturna/
subkulturna sutina nacija njihovom uku-
pnom snagom neprilagoenosti i neprih-
vatanjem.
Zatim, dobro je promiljati: oni koji
nasru na kulturno i kulturoloko bie
Bosne i Hercegovine, ako je ve rije o
nacijama i njihovim potkulturnim gru-
pama koje smo prepoznali i imenovali u
njihovom posezanju za arhetipom, lake
emo identificirati i vezu zloinakih for-
macija i grupa, koje u samoj sutini svo-
je pojave i ina istodobno atakiraju i na
najranjiviji dio sopstvene nacije!
Jer, da bi se napalo Bosnu i Hercegov-
inu, potrebno je iskljuiti sebe iz Bosne i
Hercegovine, kako se barem samoga sebe
ne bi napadalo. To je dijelom postignu-
to imenovanjem rezervnih domovina kao
stvarnih projekata koje treba uiniti veli-
kim i proglaavanjem Bosne i Hercegov-
ine unitarnom dravom, tj. nacionalnom
dravom Bonjaka. Potom, neophodno
je Bosnu i Hercegovinu iskljuiti iz sebe,
kako se poprite sukoba ne bi odvijalo u
samome sopstvu, to niko nije znao kako
uiniti, jer to ovjeku i nije mogue na-
suprot stvarnosti pojave sopstva, artikuli-
ranog upravo sopstvenim pragom!
Kad bi se prethodno moglo uiniti, jas-
no ostalo bi se i bez sebe i bez snage za
napad, dolo bi do razgradnje u samome
bosanskome biu. No, to je sve mogue
samo dijelom i tek do nivoa stavljanja pod
znak pitanja.
Treba razumjeti: na djelu je konfuzija
koju proizvodi jadna i faizirana pamet
i zagubljena svijest i potkulturna pods-
vijest. Na djelu je odsustvo razuma. Ret-
rogradne ideologije koje sve, pa i silno vr-
ijeme, toak svijesti, podsvijesti i povijes-
ti nastoje vratiti unatrag, u nedoba, kada
su ovaj prostor naseljavala plemena tjera-
na nagonom i bez traga svjetla u razumu
o tome: ko su i ta su, kad je ovaj prostor
bio nigdina!
No, ako je rije i o pukim atavizmi-
ma, nemamo pravo potcjenjivati pojavu i
moramo biti na ti sa svojim ivotom i svo-
jom domovinom, kao sa samim sobom,
a kulturu gledati kao prostor moguih
zdravih reintegracionih procesa.
***
Imanentno je pojavi kulturne sadrine
da opstaje na vertikali dramatinog. To
istu ne ini samo uistinu i tek stvarnom,
ve joj omoguuje da svojom dramatikom
postvari slutnju o vremenu i prostoru i
njihovome usudu i tako otvori nove pro-
cese. To kulturu uistinu ini prostorom u
kojem se djelatno dogaa povijesno bit-
no, presudno.
Naravno, ovdje imamo u vidu
umnoenost znaenja pojma kultura i,
4
5
posebice, nacionalna kultura, a kad je
u pitanju nauka, knjievnost, slikarst-
vo, muzika, pozorite, filosofija, religija i
slino, to predstavlja socijalni nivo kul-
turne integracije ili njezine sociokulturne
segmente koje vrlo uspjeno razlikuje et-
nologija, pa i u nivou potkulturnih skupi-
na, neovisno o tome jesu li nastale orga-
niziranjem proizvodnje/djelatnosti ili iz ra-
zloga kulturno-ekolokog prilagoavanja,
odnosno kao prisustvo ukljuenih
etnikih skupina.
***
Posljedino je to danas imamo situaci-
ju da institucije obrazovanja i kulture op-
staju na granici s fantastinim/fiktivnim
poimanjem njihovih projiciranih ulo-
ga i funkcija i, najee, tek kao rezultat
puke izdrljivosti samoga ivog konteks-
ta, tj. medija koji ih nosi u osnovnim el-
ementima. Najee, tek kao neizbjenost
koja nema granicu podnoljivosti pa tra-
je po nekim viim silama i umu nedohvat-
nim zakonomjernostima. Ustvari, rije je
o tome da su one ispranjene od prethod-
nog sadraja i tek dijelom programirane
i organizirane, tj. ispunjene sadrajem za
novo vrijeme.
Ustvari, to je uvijek tako s civilizacijama
od asa njihovoga uruavanja do pojave
stvarnih impulsa njihove regeneracije.
***
Vrijeme je postmoderne i svekolikog
nastojanja imenovanja i preimenovanja
stvarnosti, sveopeg previranja, iz kojega
bi trebalo i u kulturnom prostoru izai i
stati na zelenu granu. Vrijeme je, dakle, in-
tenzivnog itanja, iitavanja, preitavanja
i propitivanja, vrednovanja i prevred-
novanja sadraja. Procese je ubrzao rat, ali
i bitno utjecao na njihov karakter.
Na kulturnom biu Bosne i Hercegov-
ine nastale su pukotine i rasjedi mimo
postojeih avova i mjesta artikulacije i
srastanja. Nerijetko, zamijenjeno je glavno
za sporedno, odabrano nemogue umjes-
to realno ostvarivog. Vrijeme je i svako-
jakih drugih, oiglednih nesnalaenja.
Kada se u monolitnosti kulturnocivili-
zacijskog amalgama kakav Bosna i Her-
cegovina predstavlja posegne tako dubo-
ko da se operira tek nacionalnim i vjers-
kim arhetipom, treba razumjeti da cijelo
bie krvari i rastae se nasilu. Ali, kultura
ima i mo regeneracije na istom mjestu
i sasvim je slina ivotu iji je produkt i
koji je proizvodi i kada je nastoji dokinuti
nasiljem nad samim sobom.
ovjekova pojava je suvie proeta i us-
lovljena kulturnom zadatou prostora.
Fragmenti i sume pregnua samo su dio
iste slike i najee se u svim svojim vri-
jednosnim elementima iscrpljuju sami u
sebi. Posebice ako je rije o vrijednim os-
tvarenjima. Dok se na mjestima neprim-
jerenog insistiranja, da se neki oblici i
djelatnosti funkcionaliziraju, pregnue is-
crpljuje u samome inu nastojanja. Posli-
je tako katastrofalnih lomova i traginih
sukoba, sve se mora graditi ispoetka, na
novim temeljima, s neupitnom potrebom
da se gradi ba to. Inae, rije je o pukom
nerazumijevanju i iracionalnom troenju
energije i sredstava.
Jer, u odsustvu smisla, inicijative i ra-
zumijevanja za drutvene promjene, uz
svu tragiku zbog stvarnih ljudskih i ma-
terijalnih gubitaka u minulom ratu, nje-
govi projektanti i akteri su podlegli svome
zloinakom ludilu i u samoj sutini: un-
aprijed izgubili bitku. Naime, na strani do-
bra uvijek je rije samo o racionalnim mo-
dalitetima. A rat sa svojom iracionalnom
6
7
logikom, koja s racionalnim i ne komu-
nicira, nije ni mogao donijeti rjeenja.
***
Uostalom, to i nije bio rat za materijal-
na bogatstva, mada je podastrta teritorija
i izvrena pljaka. To je bio rat za razbi-
janje kulturnog bia ove zemlje, a to pro-
jektantima, po svemu, u velikoj mjeri nije
bilo jasno i izmaklo je iz vida, ili u prvi
mah barem ostalo nejasno, pa za taj kul-
turni aspekt nisu imali ni strategiju ni tak-
tiku sem najprimitivnijih zahtjeva u vidu
nacionalne, vjerske i kulturne segregacije
kao predloka za ostvarivanje genocidnih
namjera.
Oni su se, uistinu, na plan razbijan-
ja kulturnog bia prebacili tek po za-
ustavljanju ratnih dejstava, kada su os-
jetili uzaludnost i promaenost oruanih
i zloinakih nasrtaja, a svekolika nuda
ih je tjerala da po svaku cijenu zadre
i ouvaju ratom uspostavljene pozicije.
Tada su sraunali da treba krenuti u cjelo-
vitu kulturnu dezintegraciju, a tada su i
rat prenijeli u same sebe! To je mjera ko-
jom se i zloin vraa poinitelju.
Sada e se na mjestima razaranja i pu-
canja avova srastanja i nasilnog razdora
nuno artikulirati kulturni spoj. Naravno,
na mjestu poruenih domova, bogomolja,
spaljenih biblioteka, kola, obdanita, bol-
nica, masovnih egzekucija, premjetanih
masovnih grobnica itd., i nije potrebno
anticipirati izgled da bi se shvatilo: kako je
najprirodnije i kulturi nemogue drukije,
ve da lii/e na djelo i nedjelo.
To istodobno znai ne samo da je rat
prenijet u prostor kulturnog djelanja,
nego i da kulturni in pa i kultura kao
takva biva naslonjena na reference rat-
Slika 1. Dom kulture Graanica - izgraen prije 25 godina
6
7
nog sukoba i njegovoga procesa, pa tako
dobija i njegove odlike.
Zato e i ostati, kulturno povijesno i
injenino, da je minula ratna tragedija u
cijelosti bila zloinaki nasilno oktroirana
i provoena do nivoa najmorbidnijih rig-
idnih poduhvata konkretnih zloinaca.
Dakle, bosanskohercegovako drutvo
u cjelini, ako je uope jo odriva tak-
va odrednica, podvostrueno je prolo i
posljedino: osim uistinu postmoderno,
ono je i postratno. Takvi su mu mediji, ob-
razovni programi, kulturne manifestacije,
poezija, slikarstvo, pria, roman... tj. ljudi.
Moda je najtea posljedina stvar
sadrana u injenici da je veliki broj
ljudi nositelja konkretnih postupaka
uobliavanja drutvenog ivota toga nes-
vjestan, posebice u podruju prava, poli-
tike, ekonomije..., mada je svaki postupak
samo detalj u ukupnoj slici i tako njezin
bitan akter, makar i minoran.
***
Ratna katastrofa, objektivno i sljedstve-
no poznatoj marksistikoj sentenciji: da
su ratovi lokomotive historije pokrenula
je procese i otvorila resurse o kojima nis-
mo ni slutili.
Prirodno: u ljudima prije svega. Pojavi-
lo se sve ono to je dugo bilo zatomljiva-
no i klijalo u tmici svakojakih ogranienja
u prethodnom vremenu, a koja, realno,
ponekad i nisu bila ogranienja osim u
ljudima kao takvim. Dakle, rije je o za-
datostima unutar psiholokoga sklopa,
habitusa koji je artikuliran tokom skoro
polustoljenog mira i socijalistikog sa-
moupravnog razvoja.
Na povrinu je izbilo sve ono to
je dugo klijalo u krilu prethodnoga
drutvenoekonomskog poretka formaci-
je. Kako ne rei: bilo bi bolje da puno toga
nikad nismo ugledali...
Svakako, najzanimljiviju sliku nudi
bonjaki svijet. Dugo nacionaliziran i
odrican u imenu, vjeri, jeziku dakle u
samoj sutini svoga bia, trebat e dos-
ta dugo vrijeme da samo i sistematizira
sve to to je iznjedrio u posljednjih de-
set godina, jer se dogodila prava erupci-
ja stvaralakog zanosa i ispoljavanja. Bilj-
ka je snano buknula i poela rasti nekon-
trolirano. Jedini korektivi su joj stvarnost
kao takva, pa je time i sama postala bitno,
u svome biu ratnika.
A to je karakter s kojim e se najee,
par exellance morati ponajee suoiti
upravo Bonjaci.
***
Danas se, u procesima svekolikih
drutvenih fermentiranja, ve uobliavaju
pojedini zahtjevi, slau energetske sil-
nice, to je posebno vidljivo u umjet-
nosti, slikarstvu, muzici, poeziji, prozi,
izdavatvu, obrazovanju, meuljudskim i
ekonomskim odnosima, medijima, i, svo-
jevrsnom politikom divljakluku...
Zamah i razmah je takav da ga i nije
mogue u cijelosti recipirati. Novostvore-
ni oblici pokazuju neuporedivo znaajniji
vitalitet... Za budunost je puno bolje rei
da je gradimo kako bi liila na nas, nego li
da je tek crna.
No, i ako crna jeste, to je opet i zbog
nas. Promijenimo se i uskladimo na vri-
jeme, da bi nam i Dobri Bog pomogao.
GRAANIKI GLASNIK ZAVIAJ
8
ZAVIAJ GRAANIKI GLASNIK
9
Z
a
v
i
a
j
Omer Hamzi
Rezultati opih izbora
2002.
2002 GENERAL ELECTIONS
RESULTS
ABSTRAKT
Ovogodinje ope izbore, koje prvi puta nakon Dejtona
organizuje domaa vlast, karakterie velika apstinencija
biraa na svim nivoima glasanja, propast projekta Ali-
janse za promjene na elu sa SDP i povratak takozvanih
nacionalnih stranaka na politiku scenu Bosne i Herce-
govine. Prilog donosi globalne rezultate izbora na svim
nivoima glasanja u Bosni i Hercegovini i detaljne podatke
s podruja opine Graanica.
ABSTRACT
This year general elections, which were organised for the
first time, after the Dayton, by local authorities, are typi-
cal for large abstinence of voters at all levels, fall of the
Alliance for Change project led by SDP and return of so
called nationalist parties to a political stage of Bosnia
and Herzegovina. This article gives global results of elec-
tions on all levels of voting in Bosnia and Herzegovina
and information in detail from the territory of Graanica
municipality.
Key words: Elections 2002, Graanica, defeat of SDP
Glavne karakteristike opih izbora
2002.
I
ako su ovogodinji opi izbori (5. 10.
2002. godine) organizovani pod ges-
lom izbori se (po prvi puta u orga-
nizaciji domaih vlasti), skoro polovina
biraa nije imala ni elje ni volje da se
bori i izbori za svoje nove zastupnike,
koji su i ovoga puta obeavali kule u
oblacima. Skoro polovina biraa glasala je
tako to uope nije ni glasala. Ovi izbori,
dakle, ostat e upameni po dramatinom
ignorisanju i apstinenciji birakog tije-
Omer Hamzi
Rezultati opih izbora 2002.
Julije Hahamovi, Aleksandar Trumi
O ivotu i istraivakom radu Josipa A. Baa
Fikret Ahmedbai
Neki narodni obiaji i vjerovanja s podruja
Sokola, Doborovaca i Dakula
8
9
la. Pamtit e se i po izbornom debak-
lu Alijanse za promjene na elu sa SDP i
neoekivano dobrim rezultatima koje su
ostvarile takozvane nacionalne stranke na
svim nivoima glasanja. Niko ne zna kakve
e posljedice imati povratak otpisan-
ih, koji na velika vrata ponovo izlaze
na politiku scenu Bosne i Hercegovine.
Pesimisti vide povratak na devedesete ili,
ublaeno, na 1996. godinu, optimisti na-
ziru neke reformske vjetrove u najnovi-
jim prestrojavanjima nacionalnih strana-
ka i oekuju neko udo od takozvane
meunarodne zajednice.
Narodna poslovica kae: to sije, to
e i njeti.
Rezultati glasanja glavni podaci
Na ovogodinjim izborima glasalo je
neto malo vie od polovine birakog tije-
la Bosne i Hercegovine (U Federaciji BiH
55%, u Republici Srpskoj 51%). Analize e
pokazati da li su novu vlast doveli oni koji
su izali na glasanje, dakle ta malo vea
polovina ili oni koji nisu ni glasali.
Rezultati izbora za lanove Pre-
dsjednitva BiH: kandidat SDA Sulejman
Tihi novi je lan Predsjednitva BiH iz
reda bonjakog naroda sa osvojenih
37,29% glasova, kandidat HDZ Dragan
ovi izabran je za lana Predsjednitva
iz reda hrvatskog naroda sa osvojenih
61,52% glasova, a kandidat SDS Mirko
arovi postao je lan Predsjednitva iz
reda srpskog naroda sa osvojenih 35,52%.
Na osnovu navedenih procenata, moe
se zakljuiti da su Hrvati ovoga puta bili
najvjerniji svojoj nacionalnoj stranci.
Kandidat SDS Dragan avi, sa 35,89%
glasova, izabran je za predsjednika Repub-
like Srpske.
U Zastupnikom domu Parlamentarne
skuptine BiH iz Federacije BiH, od uk-
R.b. MZ
Ukupno
biraa
Glasalo Vaeih
Tihi Sulejman
(SDA)
Behmen Alija
(SDP)
Silajdi
Haris (S BiH)
br. % br. % br. % br. % br. %
1. BABII 1107 629 56,82 590 93,80 366 62,03 65 11,02 101 17,12
2. DOBOROVCI 1247 644 51,64 575 89,29 244 42,43 75 13,04 216 37,57
3. DAKULE 1436 780 54,32 755 96,79 361 47,81 37 4,90 277 36,69
4. GRAANICA 8210 4643 56,55 4246 91,45 756 17,80 1525 35,92 1317 31,02
5. D.LOHINJA 568 362 63,73 343 94,75 132 38,48 83 24,20 72 20,99
6. LUKAVICA 1792 1100 61,38 995 90,45 451 45,33 333 33,47 131 13,17
7. MALEII 1731 1259 72,73 1183 93,96 542 45,82 397 33,56 156 13,19
8. MIRIINA 1467 958 65,30 824 86,01 205 24,88 320 38,83 165 20,02
9. D.ORAHOVICA 2463 1253 50,87 1112 88,75 421 37,86 289 25,99 285 25,63
10. G.ORAHOVICA 1215 650 53,50 605 93,08 311 51,40 128 21,16 106 17,52
11. PISKAVICA 411 287 69,83 271 94,43 105 38,75 72 26,57 59 21,77
12. PRIBAVA 967 516 53,36 498 96,51 122 24,50 131 26,31 188 37,75
13. PR.BRDO 424 318 75,00 297 93,40 253 85,19 5 1,68 19 6,40
14. RALJEVA 435 306 70,34 281 91,83 108 38,43 100 35,59 12 4,27
15. SOKO 1087 660 60,72 565 85,61 207 36,64 90 15,93 170 30,09
16. ST.POLJE 2119 1477 69,70 1351 91,47 733 54,26 189 13,99 300 22,21
17. KAHOVICA 805 524 65,09 473 90,27 220 46,51 119 25,16 80 16,91
18. VRANOVII 653 498 76,26 473 94,98 281 59,41 116 24,52 51 10,78
UKUPNO 28137 16864 59,94 15437 91,54 5818 37,69 4074 26,39 3705 24,00
Tabela 1. Rezultati glasanja za lanove Predsjednitva BiH po mjesnim zajednicama opine
Graanica.
10
11
upno 28 mandata najvie je osvojila SDA
devet, slijedi Stranka za BIH i HDZ-HD
sa po pet osvojenih mandata, dok je SDP
osvojio etiri mandata. Po jedan mandat
dobili su Demokratska narodna zajednica
(Fikreta Abdia), Bosanska stranka (BOS),
Nova hrvatska inicijativa (NHI), Stranka
penzionera umirovljenika (SPU) i Eko-
nomski blok Hrvatska demokratska uni-
ja za boljitak. Iz Republike Srpske, od 14
mandata za ovaj dom, najvie je osvojio
SDS 5, Savez nezavisnih socijaldemokra-
ta (SNSD) dobio je 3, Partija demokratsk-
og progresa (PDP) 2, a SDA, Socijalistika
partija Republike Srpske (SPRS), Stranka
za BIH i Srpska radikalna stranka (SRS) po
jedan mandat.
Za Parlamentarnu skuptinu BiH iz Fed-
eracije BiH, pojedinano, najvie glasova s
podruja optine Graanica osvojili su Ar-
min Begovi (2189 glasova na listi SDA)
i Ersan ua (555 glasova na listi Stranke
za BiH).
U Zastupnikom domu Parlamenta Fed-
eracije BiH participirat e ak 18 strana-
ka. Od ukupno 98 mandata, najvie je os-
vojila SDA 32, potom koalicija HDZ-HD-
HNZ 16, zatim slijede S BiH i SDP sa po
15 osvojenih poslanikih mjesta. Bosan-
skoj stranci pripala su tri mandata, a po
dva mandata dobile su: Demokratska nar-
odna zajednica, Nova hrvatska inicijativa,
Stranka penzionera-umirovljenika i Eko-
nomski blok HDU-za boljitak. Po jedan
mandat u ovom skuptinskom domu do-
bile su Hrvatska seljaka stranka, Hrvatska
kransko-demokratska unija, Savez neza-
visnih socijaldemokrata, Graanska de-
mokratska stranka, Hrvatska stranka pra-
va, Proeuropska narodna stranka, Hrvats-
ki pravaki blok, Liberalno-demokratska
stranka i Bosanska patriotska stranka.
U Zastupniki dom Parlamenta Feder-
acije BiH, pojedinano, najvie glasova
s podruja optine Graanica osvojili su
Muhamed Ibrahimovi (3849 glasova na
R.b. MZ
Ukupno
biraa
Glasalo Vaeih SDA SDP S BiH BOSS LDS ProENS SP-U
NS R.za
bolj.
br. % br. % br. % br. % br. % br. % br. % br. % br. % br. %
1. BABII 1107 629 56,82 599 95,23 379 63,27 68 11,35 45 7,51 19 3,17 4 0,67 44 7,35 17 2,84 7 1,17
2. DOBOROVCI 1247 644 51,64 600 93,17 267 44,50 86 14,33 142 23,67 24 4,00 6 1,00 34 5,67 13 2,17 1 0,17
3. DAKULE 1436 780 54,32 746 95,64 393 52,68 43 5,76 158 21,18 9 1,21 65 8,71 34 4,56 16 2,14 0 0,00
4. GRAANICA 8210 4643 56,55 4315 92,94 903 20,93 1796 41,62 923 21,39 202 4,68 42 0,97 75 1,74 210 4,87 41 0,95
5. D.LOHINJA 568 362 63,73 344 95,03 158 45,93 92 26,74 54 15,70 6 1,74 1 0,29 9 2,62 6 1,74 0 0,00
6. LUKAVICA 1792 1100 61,38 1021 92,82 469 45,94 380 37,22 84 8,23 19 1,86 5 0,49 17 1,67 12 1,18 2 0,20
7. MALEII 1731 1259 72,73 1186 94,20 570 48,06 492 41,48 41 3,46 58 4,89 6 0,51 1 0,08 9 0,76 1 0,08
8. MIRIINA 1467 958 65,30 845 88,20 239 28,28 347 41,07 109 12,90 47 5,56 15 1,78 23 2,72 27 3,20 18 2,13
9. D.ORAHOVICA 2463 1253 50,87 1148 91,62 488 42,51 346 30,14 184 16,03 44 3,83 7 0,61 5 0,44 33 2,87 4 0,35
10. G.ORAHOVICA 1215 650 53,50 615 94,62 327 53,17 129 20,98 69 11,22 30 4,88 3 0,49 9 1,46 31 5,04 0 0,00
11. PISKAVICA 411 287 69,83 278 96,86 122 43,88 67 24,10 44 15,83 9 3,24 8 2,88 15 5,40 8 2,88 1 0,36
12. PRIBAVA 967 516 53,36 467 90,50 145 31,05 147 31,48 118 25,27 13 2,78 0 0,00 12 2,57 17 3,64 1 0,21
13. PR.BRDO 424 318 75,00 298 93,71 267 89,60 9 3,02 8 2,68 6 2,01 1 0,34 2 0,67 1 0,34 0 0,00
14. RALJEVA 435 306 70,34 287 93,79 113 39,37 98 34,15 8 2,79 16 5,57 6 2,09 19 6,62 5 1,74 15 5,23
15. SOKO 1087 660 60,72 593 89,85 260 43,84 119 20,07 108 18,21 27 4,55 3 0,51 30 5,06 4 0,67 19 3,20
16. ST.POLJE 2119 1477 69,70 1367 92,55 866 63,35 211 15,44 123 9,00 41 3,00 4 0,29 23 1,68 52 3,80 8 0,59
17. KAHOVICA 805 524 65,09 494 94,27 236 47,77 144 29,15 37 7,49 11 2,23 12 2,43 30 6,07 13 2,63 0 0,00
18. VRANOVII 653 498 76,26 482 96,79 290 60,17 118 24,48 25 5,19 15 3,11 0 0,00 9 1,87 11 2,28 0 0,00
UKUPNO 28137 16864 59,94 15685 93,01 6492 41,39 4692 29,91 2280 14,54 596 3,80 188 1,20 391 2,49 485 3,09 118 0,75
Tabela 2. Rezultati glasanja za Zastupniki dom Parlamentarne skuptine BiH iz Federacije po
mjesnim zajednicama opine Graanica
10
11
listi SDA), Reuf Sokolovi (1604 glasa na
listi SDP) i Alma Kloki (701 glas na listi
Stranke za BiH).
Skuptina Republike Srpske imat e po-
slanike iz 18 politikih stranaka. Od uk-
upno 83 mandata, najvie je osvojio SDS
26, zatim Savez nezavisnih socijalde-
mokrata 19, Partija demokratskog pro-
gresa 9, SDA 6, Stranka za BiH i Srpska ra-
dikalna stranka po etiri itd.
U svim kantonalnim skuptinama u F
BiH najvie mandata osvojile su SDA i
HDZ i one e, vjerovatno, kreirati buduu
vlast na tom nivou.
Od 35 poslanikih mjesta u Skuptini
Tuzlanskog kantona, SDA je osvojila 16,
SDP 11, Stranka za BiH 6 i Bosanska stran-
ka 2. Poslanici SDA su: Amir Fazli, Baja-
zit Jaarevi, Mirsad Kuki, Devad Mujki,
Emir Hadihafizbegovi, Began Muhi,
amil Ahmetovi, Zuhra Avdi, Sead
Jamakosmanovi, Munevera Bearevi,
Fahir Subai. Ismet Mei, Abdulka-
dir Mulaosmanovi, Galib Avdi, Minka
Kurtovi i Fahrudin Skopljak; poslanici iz
SDP su: Denis Beirovi, Senahid akovi,
Sead auevi, Ivo Divkovi, Tomo Babi,
Sulejman Guti, Refik Ahmedinovi, Zijad
Omerdi, Tomo Vidovi, Igor Rajner i Mev-
lida Kunosi-Vlaji; poslanici iz SBiH su:
ehzada Salihbai, Nedret Mujkanovi,
Besim Imamovi, Enes Duvnjakovi,
Mehmed Suljkanovi i Spomenka Mii;
poslanici iz Bosanske stranke su: Azra
Avdi i Muamer Dedi.
Za Skuptinu Tuzlanskog kantona,
pojedinano, najvie glasova s podruja
optine Graanica osvojili su Galib Avdi
(1999 glasova na listi SDA), Sead auevi
(1206 glasova na listi SDP) i ehzada
Salibai (926 glasova na listi Stranke za
BiH).
Dakle, u narednom, etverogodinjem
mandatu, narodne interese iz Graanice
zastupat e sljedei poslanici: Reuf Soko-
lovi (SDP) i Muhamed Ibrahimovi
R.b. MZ
Ukupno
biraa
NS Rad. za
bolj.
1. BABII 1107 629 56,82 613 97,46 405 66,07 70 11,42 40 6,53 11 1,79 3 0,49 43 7,01 18 2,94 4 0,65
2. DOBOROVCI 1247 644 51,64 598 92,86 284 47,49 87 14,55 121 20,23 21 3,51 5 0,84 33 5,52 18 3,01 0 0,00
3. DAKULE 1436 780 54,32 743 95,26 419 56,39 43 5,79 113 15,21 13 1,75 67 9,02 43 5,79 10 1,35 0 0,00
4. GRAANICA 8210 4643 56,55 4331 93,28 911 21,03 1831 42,28 809 18,68 201 4,64 72 1,66 105 2,42 218 5,03 44 1,02
5. D.LOHINJA 568 362 63,73 348 96,13 165 47,41 94 27,01 52 14,94 7 2,01 1 0,29 11 3,16 3 0,86 0 0,00
6. LUKAVICA 1792 1100 61,38 1010 91,82 478 47,33 365 36,14 71 7,03 22 2,18 4 0,40 17 1,68 10 0,99 2 0,20
7. MALEII 1731 1259 72,73 1188 94,36 563 47,39 455 38,30 26 2,19 102 8,59 6 0,51 3 0,25 9 0,76 1 0,08
8. MIRIINA 1467 958 65,30 851 88,83 239 28,08 355 41,72 87 10,22 45 5,29 14 1,65 25 2,94 23 2,70 13 1,53
9. D.ORAHOVICA 2463 1253 50,87 1150 91,78 501 43,57 341 29,65 173 15,04 44 3,83 6 0,52 4 0,35 29 2,52 3 0,26
10. G.ORAHOVICA 1215 650 53,50 621 95,54 347 55,88 133 21,42 69 11,11 19 3,06 2 0,32 10 1,61 25 4,03 0 0,00
11. PISKAVICA 411 287 69,83 280 97,56 121 43,21 71 25,36 42 15,00 7 2,50 7 2,50 16 5,71 7 2,50 2 0,71
12. PRIBAVA 967 516 53,36 475 92,05 139 29,26 144 30,32 117 24,63 16 3,37 5 1,05 11 2,32 14 2,95 2 0,42
13. PR.BRDO 424 318 75,00 298 93,71 274 91,95 12 4,03 6 2,01 5 1,68 0 0,00 1 0,34 0 0,00 0 0,00
14. RALJEVA 435 306 70,34 291 95,10 112 38,49 104 35,74 10 3,44 13 4,47 5 1,72 19 6,53 3 1,03 14 4,81
15. SOKO 1087 660 60,72 599 90,76 253 42,24 123 20,53 112 18,70 29 4,84 3 0,50 32 5,34 10 1,67 22 3,67
16. ST.POLJE 2119 1477 69,70 1400 94,79 982 70,14 176 12,57 98 7,00 36 2,57 4 0,29 17 1,21 48 3,43 7 0,50
17. KAHOVICA 805 524 65,09 496 94,66 245 49,40 146 29,44 34 6,85 11 2,22 14 2,82 32 6,45 10 2,02 0 0,00
18. VRANOVII 653 498 76,26 482 96,79 298 61,83 119 24,69 18 3,73 15 3,11 1 0,21 11 2,28 5 1,04 0 0,00
UKUPNO 28137 16864 59,94 15774 93,54 6736 42,70 4669 29,60 1998 12,67 617 3,91 219 1,39 433 2,75 460 2,92 114 0,72
Tabela 3. Rezultati glasanja za Zastupniki dom Parlamenta Federacijie BiH po mjesnim zajednicama
opine Graanica
12
13
(SDA) u Federalnom parlamentu, te Galib
Avdi (SDA), Minka Kurtovi (SDA), Sead
auevi (SDP), Senahid akovi (SDP) i
ehzada Salihbai (S BiH) u Skuptini Tu-
zlanskog kantona.
Kako je glasala Graanica
Mada se opinska vlast u Graanici upin-
jala da ostvari neki boljitak, njene ingeren-
cije i dometi bili su nedostatni da zaustave
eroziju povjerenja biraa u SDP. Izalud je
bilo to to su izgraeni kilometri asfalta
irom opine, to se u gradu nije uradilo
na komunalijama nikad vie od kraja rata,
to je, relativno, stabilna situacija u privre-
di Izborni rezultati na podruju opine
Graanica uglavnom korespondiraju iz-
bornim rezultatima na nivou Tuzlanskog
kantona i Federacije Bosne i Hercegovine
(tabele 1, 2, 3, 4 i 5)
1
.
Za izbore je bilo registrovano 28.137
biraa, koji su glasali na 39 birakih mjes-
ta. Na birakim spiskovima evidenti-
ran je 241 bira, ili 0,86% vie u odnosu
na prethodne izbore. U birake odbore
Opinska izborna komisija imenovala je
ukupno 406 lanova i njihovih zamjenika.
Na dan izbora, u birakim odborima bila
su angaovana 342 lana i zamjenika. Za
nadgledanje rada birakih odbora na dan
izbora akreditovano je 330 posmatraa
iz politikih partija i 55 posmatraa iz
udruenja graana, dok su za nadgledan-
je Opinske izborne komisije bila prijav-
ljena i akreditovana 3 posmatraa.
2
Od prvih poslijeratnih do ovogodinjih
opih izbora, i na podruju opine
Graanica biljei se stalni pad interesa
biraa za uee u izbornom procesu (ta-
bele 6 i 7).
Sa 88,64% izalih na glasanje na opim
izborima 1997. godine, taj procent pao je
na 59,94% na opim izborima 2002. go-
dine. Prema podacima Opinske izborne
komisije, na ovogodinje izbore izalo je
16.865 ili 59,94% birakog tijela, to je za
2.163 ili 8,27% manje u odnosu na pre-
thodne ope izbore.
Interes glasaa jo drastinije je padao
na podruju grada Graanice sa 84,15%
R.b. MZ
Ukupno
biraa
NS Rad. za
bolj.
1. BABII 1107 629 56,82 596 94,75 381 63,93 68 11,41 40 6,71 11 1,85 3 0,50 43 7,21 12 2,01 16 2,68
2. DOBOROVCI 1247 644 51,64 578 89,75 252 43,60 82 14,19 117 20,24 14 2,42 11 1,90 51 8,82 13 2,25 0 0,00
3. DAKULE 1436 780 54,32 709 90,90 238 33,57 30 4,23 49 6,91 9 1,27 298 42,03 50 7,05 4 0,56 0 0,00
4. GRAANICA 8210 4643 56,55 4297 92,55 853 19,85 1720 40,03 887 20,64 176 4,10 82 1,91 145 3,37 161 3,75 79 1,84
5. D.LOHINJA 568 362 63,73 339 93,65 154 45,43 92 27,14 52 15,34 8 2,36 1 0,29 14 4,13 3 0,88 1 0,29
6. LUKAVICA 1792 1100 61,38 983 89,36 465 47,30 361 36,72 64 6,51 11 1,12 5 0,51 17 1,73 6 0,61 3 0,31
7. MALEII 1731 1259 72,73 1177 93,49 544 46,22 465 39,51 27 2,29 59 5,01 26 2,21 6 0,51 8 0,68 4 0,34
8. MIRIINA 1467 958 65,30 830 86,64 223 26,87 327 39,40 97 11,69 37 4,46 23 2,77 31 3,73 24 2,89 27 3,25
9. D.ORAHOVICA 2463 1253 50,87 1123 89,62 486 43,28 317 28,23 166 14,78 41 3,65 11 0,98 6 0,53 21 1,87 10 0,89
10. G.ORAHOVICA 1215 650 53,50 606 93,23 329 54,29 139 22,94 61 10,07 23 3,80 2 0,33 12 1,98 19 3,14 0 0,00
11. PISKAVICA 411 287 69,83 279 97,21 120 43,01 68 24,37 43 15,41 5 1,79 9 3,23 18 6,45 5 1,79 2 0,72
12. PRIBAVA 967 516 53,36 445 86,24 121 27,19 151 33,93 112 25,17 15 3,37 2 0,45 12 2,70 9 2,02 1 0,22
13. PR.BRDO 424 318 75,00 299 94,03 261 87,29 9 3,01 8 2,68 6 2,01 0 0,00 9 3,01 1 0,33 0 0,00
14. RALJEVA 435 306 70,34 277 90,52 110 39,71 101 36,46 8 2,89 14 5,05 5 1,81 18 6,50 3 1,08 6 2,17
15. SOKO 1087 660 60,72 552 83,64 222 40,22 104 18,84 103 18,66 17 3,08 6 1,09 42 7,61 6 1,09 31 5,62
16. ST.POLJE 2119 1477 69,70 1343 90,93 868 64,63 180 13,40 131 9,75 37 2,76 8 0,60 19 1,41 34 2,53 9 0,67
17. KAHOVICA 805 524 65,09 482 91,98 230 47,72 136 28,22 31 6,43 8 1,66 12 2,49 40 8,30 9 1,87 0 0,00
18. VRANOVII 653 498 76,26 471 94,58 290 61,57 106 22,51 22 4,67 13 2,76 0 0,00 10 2,12 3 0,64 0 0,00
UKUPNO 28137 16864 59,94 15386 91,24 6147 39,95 4456 28,96 2018 13,12 504 3,28 504 3,28 543 3,53 341 2,22 189 1,23
Tabela 4. Rezultati glasanja za skuptinu tuzlanskog kantona po mjesnim zajednicama opine
Graanica
12
13
u 1997. na 56,58% u 2002. godini. Is-
pod 50% upisanih biraa izalih na
glasanje zabiljeeno je na birakom
mjestu koje obuhvata naselja Podgaj,
Malta, Lamele i Varo (48,66%). Slab
odziv biraa ove godine zabiljeen je u
mjesnim zajednicama Donja Orahovi-
ca, Gornja Orahovica, Pribava itd.
Uporedni podaci o ostvarenom bro-
ju i procentu glasova po mjesnim za-
jednicama na lokalnim izborima 2000.
i opim izborima 2002. godine za tri
najvee politike stranke (SDP, SDA, S
BiH), pokazuju da je SDP za nepune
dvije godine izgubio vie od polovine
svog birakog tijela (Tabela 8). Na lo-
kalnim izborima 2000. godine osvo-
jio je 10.177 glasova ili 52,8% birakog
tijela. Na ovogodinjim opim izbori-
ma osvojio je svega 4.606 glasova ili
29,5% birakog tijela.
3
Izgubio je, da-
kle, 5.571 ili 54,7% biraa u odnosu na
lokalne izbore 2000. godine.
Najvie glasova u masi SDP je izgu-
bio na podruju Mjesne zajednice
Graanica, dakle, u svom tradicionalnom
uporitu. Na lokalnim izborima 2000. go-
dine, za SDP je glasalo 3.622 biraa (ili
65,9%), a na ovogodinjim opim izbori-
ma 1.782 ili 41,1%. SDP je, dakle, okren-
ulo lea 1.840 nekadanjih biraa ili
50,08% nekadanjeg birakog tijela. To
ini 33% ukupno izgubljenih glasova na
nivou opine. Rije je o dosta velikom
broju graana, koji su izgubili povjeren-
je u SDP. Podsjeamo da birako tijelo
Mjesne zajednice Graanica ini 29,1%
birakog tijela opine Graanica.
Na lokalnim izborima 2000. godine,
SDA je dobila 5.957 glasova ili 30,9%, a
na opim izborima 2002. 6.458 ili 41,3%.
Dobila je, dakle, 501 ili 10,4% vie glaso-
va u odnosu na lokalne izbore 2002. go-
dine.
Prema podacima za podruje Mjesne za-
jednice Graanica, na lokalnim izborima
2000. godine, SDA je imala 809 ili 14,7%
glasova. Na ovogodinjim opim izborima
ta je stranka osvojila 889 ili 20,5% glasova,
odnosno svega 80 novih glasaa u odnosu
na pomenute lokalne izbore.
Slina situacija je i u ostalim mjesnim za-
jednicama na podruju opine Graanica
(Tabela 8).
Tabela pokazuje da je na lokalnim iz-
borima 2000. godine SDP osvojio
natpolovinu veinu u 8 mjesnih zajed-
nica (Miriina 67,4%, Graanica 65,9%,
Soko 59,2%, Raljeva 58,4%, Piskavica
R.b. MZ
SDP SDA SBiH Ostali
% % % %
1. BABII 11,3 64,3 6,9 17,5
2. DOBOROVCI 14,3 45,2 21,3 19,2
3. DAKULE 5,2 42,8 13 39
4. GRAANICA 41,1 20,5 20,2 18,2
5. D.LOHINJA 26,9 46,2 15,2 11,7
6. LUKAVICA 36,6 46,8 7,2 9,4
7. MALEII 39,7 47,2 2,6 10,5
8. MIRIINA 40,7 27,7 11,5 20,1
9. D.ORAHOVICA 29,3 43,1 15,3 12,3
10. G.ORAHOVICA 21,7 54,4 10,7 13,2
11. PISKAVICA 24,6 43,3 15,4 16,7
12. PRIBAVA 31,8 29,1 24,9 14,2
13. PR.BRDO 3,3 89,5 2,4 4,8
14. RALJEVA 35,4 39,1 3 22,5
15. SOKO 19,7 42 18,5 19,8
16. ST.POLJE 13,8 66 8,5 11,7
17. KAHOVICA 28,9 57,3 6,9 6,9
18. VRANOVII 23,9 61,2 4,5 10,4
UKUPNO 29,5 41,3 13,4 15,8
Tabela 5. Prosjeni razultati opih izbora 2002. po
mjesnim zajednicama opine Graanica za SDP, SDA
i SBiH
14
15
57,4%, Donja Orahovica 55,8%, Lukavi-
ca 53,7% i kahovica 51,4%), a da je na
opim izborima 2002. godine uspio do-
baciti do 42,28%, samo u Mjesnoj za-
jednici Graanica. U ostalim mjesnim za-
jednicama daleko je ispod tog procen-
ta. Natpolovinu veinu na lokalnim iz-
borima 2000. godine SDA je osvojila u
sljedeim mjesnim zajednicama: Pri-
jeko Brdo 66,2%, Vranovii 53,5%, Stj-
epan Polje 53,4% i Babii 52,9%. Na
ovogodinjim opim izborima preko 50
procenata birakog tijela SDA je osvoji-
la u pomenutim i jo dvije nove mjesne
zajednice. To su: Prijeko Brdo 89,5%, Stj-
epan Polje 66%, Babii 64,3%, Vranovii
61,2%, te kahovica 57,3% i Gornja Ora-
hovica 54,4%.
U poreenju sa ostvarenim rezultati-
ma na lokalnim izborima 2000. godine,
SDP je izgubio vie od 25% svog birakog
tijela u sljedeim mjesnim zajednicama:
Soko 39,5%, Piskavica 32,8%, Miriina
27,6%, Gornja Orahovica 26,9%, Donja
Orahovica 26,5%, Babii 26,4%, Prijeko
Brdo 25,8% i Graanica 24,8%. U apso-
lutnom iznosu, preko 250 biraa SDP
je izgubio u sljedeim mjesnim zajedni-
cama: Graanica 1840, Donja Orahovica
540, Stjepan Polje 385, Soko 359, Miriina
347, Lukavica 249.
Isto tako, poredei ovogodinje rezul-
tate sa ostvarenim rezultatima na lokalnim
izborima 2000. godine, moe se zakljuiti
sljedee: i u relativnom i u apsolutnom
iznosu SDA je u ovogodinjim izborima
osvojio daleko manje glasova u odnosu
na broj izgubljenih glasova SDP. Vie od
15% glasova, u odnosu na lokalne izbore
2000., SDA je osvojio u sljedeim mjesn-
Izbori
Upisanih
biraa
Glasalo Vaeih SDP SDA SBiH
br. % br. % br. % br. % br. %
opi 96 27694 27146 98,02 3297* 12,00 18526 67,70 4210
15,37
lok 97 26803 23757 88,64 22599 95,13 5283 23,37 14212*** 62,86 *** ***
opi 98 28706 21233 73,97 17677 83,25 5757** 32,60 9279*** 52,50 *** ***
lok 00 27654 19963 72,19 19267 96,51 10177 52,80 5957 30,90 1579 8,20
opi 00 27896 19028 68,21 17785 93,47 8480 47,70 6065 34,11 2033 11,43
opi 02 28137 16865 59,94 15685 93,00 4606 29,50 6654 42,20 2098
13,40
Tabela 6. Uporedni rezultati svih dosadanjih izbora na opini Graanica za SDP, SDA
i SBiH (*Zdruena lista; **Navedenom broju treba dodati i 1095 glasova (6%) stranke
Socijaldemokrati BiH ; ***Koalicija za cjelovitu i demokratsku BiH /koalicija CD/)
Izbori Upisanih
Glasalo Vaeih SDP SDA SBiH
br. % br. % br. % br. % br. %
opi 96
lok 97 8093 6810 84,15 6563 96,37 2058 31,40 3148** 48,00 ** ** **
opi 98 8300 5765 69,46 5033 87,30 2347* 48,10 1537** 31,50** ** **
lok 00 8126 5635 69,35 5496 97,53 3622 65,90 809 14,70 562 10,20
opi 00 8194 5220 63,71 4904 93,95 3232 65,90 789 16,09 503 10,20
opi 02 8210 4643 56,55 4314 92,91 1782 41,10 889 20,50 873 20,20
Tabela 7. Uporedni rezultati svih dosadanjih izbora na MZ Graanica za SDP, SDA i
SBiH (*Navedenom broju treba dodati i 490 glasova (10) stranke Socijaldemokrati BiH;
**Koalicija za cjelovitu i demokratsku BiH /koalicija CD/)
14
15
im zajednicama: Prijeko Brdo 23,3%,
kahovica 22,7%, Soko 21,7%, Piskavica
21,7% i Gornja Orahovica 15%. Preko 50
novih biraa za SDA je glasalo u sljedeim
mjesnim zajednicama: Stjepan Polje 86,
Maleii 84, Soko 82, Graanica 80, Luka-
vica 66, Miriina 65.
Opi zakljuak moe biti sljedei: po
broju novih glasova, koje je dobila na
ovogodinjim izborima, SDA ne bi ost-
varila tako dobar izborni rezultat da nije
dolo do rekordne apstinencije birakog
tijela, meu kojima je esdepeovih pris-
talica bilo najvie. Dakle, SDP je mnogo
vei gubitnik nego to to pokazuju bro-
jevi izgubljenih glasova, dok je SDA mno-
go vei dobitnik u odnosu na relativno
skromno poveanje broja svojih glasaa.
Neki uzroci izbornog poraza SDP
Uzroke poraza SDP politiki analitiari
objanjavaju katastrofalnim potezima Ali-
jansine vlasti na globalnom planu (eko-
nomija, korupcija, tobonja izdaja nacio-
nalnih interesa Bonjaka, nedosljednost
i nesposobnost kadrova, lini interesi,
itd.). Iako je u okviru Alijanse obnaao
samo jedan, i to manji dio vlasti, na SDP
se sruila kazna nezadovoljnog birakog
tijela, koje nije moglo kidisati da ode u
suprotni tabor, ve je otila u apstinenci-
ju, apatiju i bojkot izbora. Tako je otvoren
put uspjeha nacionalnim strankama kao
najopasnijim protivnicima SDP.
Ne treba zanemariti ni stalne dvor-
ske spletke, male i velike udare unutar
vrhuke SDP BiH, koji su proizveli viak
nepovjerenja u njegove kadrove i vlast.
Umjesto da se bave dravom, istaknuti es-
R.b. MZ
Lokalni izbori 2000 Opti izbori 2002
SDP SDA SBiH SDP SDA SBiH
broj % broj % broj % br %
20002002
br %
20002002
br %
20002002
br % br % br %
1. BABII 306 37,7 429 52,9 39 4,81 69 11,3 -237 -26,4 388 64,3 -41 11,4 42 6,9 3 2,09
2. DOBOROVCI 294 37,5 283 36,1 124 15,8 85 14,3 -209 -23,2 268 45,2 -15 9,1 127 21,3 3 5,5
3. DAKULE 237 28,1 393 46,7 44 5,23 39 5,2 -198 -22,9 350 42,8 -43 -3,9 107 13 63 7,77
4. GRAANICA 3622 65,9 809 14,7 562 10,2 1782 41,1 -1840 -24,8 889 20,5 80 5,8 876 20,2 314 10
5. D.LOHINJA 173 47,7 124 34,2 40 11 93 26,9 -80 -20,8 159 46,2 35 12 53 15,2 13 4,2
6. LUKAVICA 619 53,7 405 35,1 71 6,1 369 36,6 -250 -17,1 471 46,8 66 11,7 73 7,2 2 1,1
7. MALEII 590 47,6 475 38,3 144 1,6 470 39,7 -120 -7,9 559 47,2 84 8,9 56 2,6 -88 1
8. MIRIINA 690 67,4 169 16,5 56 5,5 343 40,7 -347 -26,7 234 27,7 65 11,2 98 11,5 42 6
9. D.ORAHOVICA 878 55,8 476 30,3 106 6,5 335 29,3 -543 -26,5 492 43,1 16 12,8 174 15,3 68 8,8
10. G.ORAHOVICA 432 48,6 345 38,9 51 5,1 134 21,7 -298 -26,9 333 54,4 -12 15,5 66 10,7 15 5,6
11. PISKAVICA 191 57,4 72 21,6 33 9,1 69 24,6 -122 -32,8 121 43,3 49 21,7 43 15,4 10 6,3
12. PRIBAVA 278 49 148 26,1 68 12 149 31,8 -129 -17,2 135 29,1 -13 3 116 24,9 48 12,9
13. PR.BRDO 111 29,1 253 66,2 6 1,5 10 3,3 -101 -25,8 267 89,5 14 23,3 7 2,4 1 0,9
14. RALJEVA 206 58,4 108 30,6 21 5,9 101 35,4 -105 -23 112 39,1 4 8,5 9 3 -12 -2,9
15. SOKO 474 59,2 163 20,3 103 12,9 115 19,7 -359 -39,5 245 42 82 21,7 108 18,5 5 5,6
16. ST.POLJE 574 37,4 819 53,4 63 4,1 189 13,8 -385 -23,6 905 66 86 12,6 117 8,5 54 4,4
17. KAHOVICA 313 51,4 211 34,6 29 4,7 142 28,9 -171 -22,5 237 57,3 26 22,7 34 6,9 5 2,2
18. VRANOVII 189 36,8 275 53,5 19 3,7 114 23,9 -75 -12,9 293 61,2 18 7,7 22 4,5 3 0,8
UKUPNO 10177 52,8 5957 30,9 1579 8,2 4608 29,5 -5569 -23,3 6458 41,3 501 10,4 2128 13,4 549 5,2
Tabela 8. Uporedni rezultati na lokalnim izborima 2000. i optm izborima 2002. godine po mjesnim
zajednicama optine Graanica za SDP, SDA i SBIH (Napomena: + i - u tabeli pokazuju za koliko je stranka
ostvarila vie odnosno manje glasova na optim izborima 2002 u odnosu na lokalne izbore 2000.)
16
17
depeovci vie su se bavili sobom i svojom
vlastitom promidbom. Logino je da su
birai okretali lea onima koji nisu bili
u stanju napraviti red ni u vlastitoj stran-
ci, akamoli u dravi. Teko steeni ugled
SDP brzo se krunio i topio ne samo meu
obinim graanima, ve i u najirem
lanstvu. Faktura nije ispostavljena nes-
posobnim vrhukama na svim nivoima,
ve SDP kao cjelini.
Plaena je isuvie visokom cijenom.
Opi izbori u jesen 2000. godine poka-
zali su da se birako tijelo uveliko hladi
prema socijaldemokratiji. Za ilustraciju,
navodimo podatke sa opine Graanica
u tabeli 9. SDP, dakle, nije ponovio rezul-
tat sa lokalnih izbora u proljee 2000. go-
dine, ali je na sebe prihvatio golemi rizik
koaliranja i projektovanja Alijanse za
promjene, rtvujui pri tome i dio svog
izbornog rezultata. Sa puno entuzijazma
vjerovalo se da je Alijansa za promjene je-
dini projekat, koji ima izgleda da povue
kola iz blata.
Naalost, nije bilo tako.
U osnovi dobro zamiljena, Alijan-
sa za promjene djelovala je kao alijan-
sa za zbrinjavanje nadobudnih, bolesno
ambicioznih zaslunika pojedinih njen-
ih lanica, tromo nesinhronizovano,
ucjenjivaki
Malo je bilo vremena za dravu.
To ne znai da nisu pokrenute duboke
promjene i pozitivni procesi, da se nije
krenulo u pravom smjeru. Ali bilo je to
sporo, doboga sporo. Preveliki zahvat
u jednom isuvie malom vremenskom
tjesnacu.
R.b. MZ SDP SDA SBiH Ostali
2000.
Lok
2000.
Op
2002.
Op
2000.
Lok
2000.
Op
2002.
Op
2000.
Lok
2000.
Op
2002.
Op
2000.
Lok
2000.
Op
2002.
Op
1. BABII 37,7 32,9 11,3 52,9 51,8 64,3 4,8 11,9 6,9 4,6 3,4 17,5
2. DOBOROVCI 37,5 35,4 14,3 36,1 31,7 45,2 15,8 25,1 21,3 10,6 7,8 19,2
3. DAKULE 28,1 16,9 5,2 46,7 46,9 42,8 5,2 25,5 13 20,0 10,7 39
4. GRAANICA 65,9 65,9 41,1 14,7 16,0 20,5 10,2 10,2 20,2 9,2 7,9 18,2
5. D.LOHINJA 47,7 40,4 26,9 34,2 43,2 46,2 11,0 11,9 15,2 7,1 4,5 11,7
6. LUKAVICA 53,7 41,5 36,6 35,1 49,8 46,8 6,1 4,5 7,2 5,1 4,2 9,4
7. MALEII 47,6 49,3 39,7 38,3 33,6 47,2 11,6 12,6 2,6 2,5 4,5 10,5
8. MIRIINA 67,4 56,2 40,7 16,5 24,6 27,7 5,5 10,0 11,5 10,6 9,2 20,1
9. D.ORAHOVICA 55,8 42,3 29,3 30,3 43,5 43,1 6,7 8,1 15,3 7,2 6,1 12,3
10. G.ORAHOVICA 48,6 40,6 21,7 28,9 43,4 54,4 5,7 10,9 10,7 16,8 5,1 13,2
11. PISKAVICA 57,4 51,1 24,6 21,6 30,4 43,3 9,9 13,1 15,4 11,1 5,4 16,7
12. PRIBAVA 49 46,2 31,8 26,1 28,3 29,1 12,0 14,6 24,9 12,9 10,9 14,2
13. PR.BRDO 29,1 14,2 3,3 66,2 81,3 89,5 1,6 2,3 2,4 3,1 2,2 4,8
14. RALJEVA 58,4 48,5 35,4 30,6 39,3 39,1 6,0 3,6 3 5,1 8,6 22,5
15. SOKO 59,2 51,7 19,7 20,3 25,2 42 12,9 16,0 18,5 7,6 7,1 19,8
16. ST.POLJE 37,4 41,1 13,8 53,4 43,0 66 4,1 9,3 8,5 5,1 6,6 11,7
17. KAHOVICA 51,4 47,2 28,9 34,6 36,3 57,3 4,8 7,6 6,9 9,2 8,9 6,9
18. VRANOVII 36,8 32,8 23,9 53,5 50,8 61,2 3,7 10,9 4,5 6,0 5,5 10,4
UKUPNO 52,8 47,7 29,5 30,9 34,1 41,3 8,2 11,4 13,4 8,1 6,8 15,8
Tabela 9. Uporedni rezultati lokalnih i opih izbora 2000. i opih izbora 2002. po mjesnim
zajednicama opine Graanica za SDP, SDA i SBiH.
16
17
U mnotvu greaka Alijansine vlasti,
po miljenju potpisnika ovih redova, jed-
na od najveih bila je Odluka Vlade Feder-
acije BiH, na samom poetku mandata da
prepolovi porez na plae, s ciljem da ras-
tereti privredu i podstakne ekonomski raz-
voj zemlje. Bio je to nedovoljno osmiljen
potez, na prvi pogled popularan i perspe-
ktivno uinkovit, koji e se, naalost, brzo
pokazati kao pucanj uprazno. Kantoni su
ostali bez znaajnih prihoda s kojim su
raspolagali u ranijem periodu. To e ot-
voriti trajnu krizu kantonalnih budeta,
koji nisu mogli redovno i kvalitetno ser-
visirati obaveze budetskim korisnicima,
niti izvravati ostale planirane funkcije.
Posljedice pomenute odluke posebno su
zadeverale Alijansinu vlast na podruju
Tuzlanskog kantona. Zbog zateenih du-
bioza i dugova iz ranijeg perioda, ion-
ako male plae poele su jo vie kas-
niti, nastali su poremeaji u isplatama os-
talih prinadlenosti, raslo je nezadovoljst-
vo i razoarenje, prije svega u SDP, kao
prirodnog borca za ravnopravnost i so-
cijalnu pravdu. Uslijedili su neprincipijel-
ni napadi i prosvjedi, prvo borake pop-
ulacije, potom i ostalih budetskih koris-
nika, koji su kontinuirano sinhronizovani
sa pritiscima i trajkovima nezadovoljnih
radnika, iz firmi pogoenih pogubnim
uincima ranije provedene privatizacije,
posebno u oblasti hemijske industrije.
Pred vratima Vlade Tuzlanskog kantona
iz dana u dan smjenjivale su se igranke
raznih nezadovoljnika, koji su poruivali
da e se za svoja prava boriti do kra-
ja i svim raspoloivim sredstvima. Uz
pomo medija i sindikata, za sve propuste,
i greke, bogzna ije u prolosti, kao i
za katastrofalne posljedice nekadanje
politike, javnost je odjednom poela
optuivati novu vlast. Nakon borake
populacije, krenuli su radnici Polihema,
Fabrike sode Lukavac i jo nekih ranije
upropatenih fabrika, zatim prosvjetari,
policija, inovnici, socijala Svi su, ug-
lavnom, traili pare, a pare se nisu mogle
namicati s neba. Za to vrijeme Grabovac
je rastereivao privredu Tuzlanskog kan-
tona, koja je propadala pod pritiskom ta-
kozvanog energetskog lobija iz Sarajeva.
Elektrinu struju iz tuzlanske termoelek-
trane prodavali su tuzlanskim hemiarima
skuplje nego mostarskom aluminiju. Kad
su se dugovi tih fabrika nagomilali do
neba, negdje na poetku mandata Alijan-
sine vlasti, gospodari struje presjekli su
ice, proizvodnja je prinudno obustavlje-
na, a radnici upueni na brigu i staranje
Vladi Tuzlanskog kantona.
Od nove Vlade oekivalo se udo.
Na drugoj strani izborna groznica poela
je potresati domau politiku scenu od-
mah im je utvren datum ovogodinjih
opih izbora. U akciju su krenuli sindika-
ti, pod parolom nezavisnosti, gotovo svi
mediji na TK utrkivali su se da omalovae,
minimiziraju ili preute uspjehe i rezul-
tate nove vlasti.
Izostale su, naalost, adekvatne politike
mjere SDP kao jedne od vladajuih strana-
ka, na iju adresu se poinje svaljivati
krivica za sve to nije valjalo u ovoj zem-
lji kako u prolosti, tako i sadanjosti. Ne
primjeujui da ga vie potkopavaju part-
18
19
neri u Alijansi nego stranke iz opozicije,
SDP nije nikada uspio izgraditi komuni-
kaciju i politiko uporite u sindikatima,
borakim organizacijama, nevladinom
sektoru, nikada se nije ozbiljnije bavio
selom. Nikada se nije ni trudio da taj
politiki osjetljiv teren korektno obradi
i pridobije za sebe. To su mnogo vjetije
odradili drugi.
S druge strane, i ono to je njegova
vlast odraivala dobro, SDP nije uspio
politiki kapitalizirati ili nije bio spo-
soban za to. Rukovodstvo SDP bilo je
ravnoduan posmatra dok je njegove
ministre u Vladi TK ereila politika
mafija, nije se suprotstavio frakcionatvu
u vlastitim redovima, koje je sputavalo
rad izvrne vlasti, pogreno shvaena ta-
kozvana sloboda medija obila se o gla-
vu SDP i njegovom ueu u vlasti. Mno-
gi promaaji u kadrovskoj politici na TK i
po opinama posljedica su oportunizma,
forsiranja podobnih, umjesto sposobnih,
nerazumijevanja, neprincipijelnih nagod-
bi sa partnerima u Alijansi
Umjesto zakljuka
Poraz SDP je glavna znaajka oktobar-
skih opih izbora. Od prve stranke na
dravnoj razini, SDP se sunovratio na peto
mjesto. Debaklom SDP okoristili su se
SDA i S BiH, koje su sav svoj predizborni
angaman orijentisale primarno protiv
SDP. Kljuni razlog pada SDP je na per-
sonalnom planu. Svojoj stranci su direkt-
no radili i rade o glavi prvi predsjednik
SDP Nijaz Durakovi i njegov negdanji
protee, sadanji lider Zlatko Lagumdija.
Ozdravljenje SDP nije mogue samo uk-
lanjanjem Durakovia, ve i Lagumdije
s liderske pozicije. SDP je nanio ne samo
teak udarac sebi, ve i nadi da BiH ima
snage da u dogledno vrijeme uspostavi
perspektivnu demokratsku alternativu.
4
SDP je, dakle, zaslueno izgubio.
SDP predstoji veliko spremanje ili pro-
past.
Napomene
1
Zahvaljujem se predsjedniku Lokalne izborne komisi-
je Graanica gosp. Ahmedu Hamidoviu, koji mi je,
kao podlogu za pisanje ovog priloga, ustupio slubene
rezultate izbora i razjasnio neke karakteristike izbor-
nog procesa na podruju opine Graanica.
2
Informacija o provedenim opim izborima 5. oktobra
2002. godine, na podruju opine Graanica, usvojena
na sjednici Opinskog vijea Graanica 31. 10. 2002.
godine.
3
Rezultati ovogodinjih opih izbora na opini
Graanica komparirani su sa rezultatima lokalnih iz-
bora 2000. godine zato to je na tim izborima SDP os-
tvario svoj najvei uspjeh i bio apsolutni pobjednik. Na
tim izborima SDA je doivjela svoj prvi poraz.
4
Zija Dizdarevi, Edaun iznad izbora, Osloboenje
Sarajevo od 22. 10. 2002. godine, str. 2.
18
19
Akademik Julije Hahamovi, akademik
Aleksandar Trumi
Likovi zaviaja
O ivotu i istraivakom
radu Josipa A. Baa
LIFE AND RESEARCH WORK OF
JOSIP A. BA
(Julije Hahamovi i Aleksandar Trumi,
O ivotu i istraivakom radu Josipa A.
Baa (sa bibliografijom od 1984.), Ra-
dovi Akademije nauka BiH, knjiga LXX-
IX, odjeljenje tehnikih nauka, knj. 10,
Zbornik radova posveenih akademiku
Josipu A. Bau, Sarajevo, 1986. godine,
str. 722)
ABSTRAKT
U periodu od 1979. do 1982. godine akademik Josip
Ba vrio je opsena istraivanja termalnih i plinovitih
voda na podruju optine Graanica. Bio je to znaajan
prirodni resurs koji se morao dokazivati. Ali u to vri-
jeme ovdje nikom nije bilo do termalnih izvorita, jer je
vode za pie bilo sve manje. Redukcije su bile sve due,
e je bukvalno prijetila Graanici. Tadanje vlasti nisu
znale kako e rijeiti taj veliki problem. Vodovod iz So-
kola doveden 1963. godine, po svom kapacitetu bio je
nedostatan. Bez vode, Graanica nije imala budunosti.
ak se razmiljalo i o iseljavanju. Iako su ga nagovara-
li da pokua pronai pitku vodu za Graanicu, prof. Ba
je to s razlogom odbijao. Njega su zanimale termalne i
plinovite vode u Sprekom polju, na ijem je istraivanju
i definisanju kapaciteta intenzivno radio. Meutim, kada
se u Graanici pojavila velika epidemija utice, izazvana
nedostatkom vode u Gradskom vodovodu, prof. Ba je pri-
hvatio molbu tadanjih optinskih rukovodilaca i otpoeo
paralelno raditi i na istraivanju pitke vode za Graanicu.
Mimo svih oekivanja, otkrio je dubinske izvore vode u Ka-
menolomu Paalii, koji su kasnije zacijevljeni i ukljueni
u gradski vodovod. Od tada do danas, u taj vodovod nisu
ukljuene neke nove znatnije koliine vode, a takoz-
vani konzum dva puta se poveao. Graanica oekuje no-
vog Baa, iako je i onaj stari odavno zaboravljen. U znak
zahvalnosti i sjeanja na tog velikog naunika, koji je u
jednom trenutku, pronaavi pitku vodu za Graanicu,
zaslueno slavljen kao heroj, a u povodu stote godinjice
njegovog roenja, prenosimo prigodan tekst o ivotu i
istraivakom radu prof. Josipa Baa koji je objavljen
1986. godine, neposredno poslije smrti uvaenog profe-
sora, u Zborniku radova Akademije nauka BiH, posveenih
akademiku Josipu Bau.
1
ABSTRACT
From 1979 to 1982 the academician Josip Ba did the
extensive research of thermal and gaseous water in the
area of Graanica municipality. It was a significant natu-
ral resource that had to be proven. But in that time no one
cared about thermal sources, because the drinking wa-
ter was lacking more and more. Reductions in water sup-
ply were longer and thirst had threatened Graanica. Au-
thorities of that time had no solution to this major prob-
lem. The water pipeline was extended from Sokol in 1963
but its capacity was not sufficient. Graanica had no fu-
ture without water. People even thought about emigra-
tion. Although others tried to persuade Professor Ba to
look for potable water, he reasonably denied doing so. He
was interested in thermal and gaseous waters in Spreko
polje, where he worked intensively on definition of their
capacities. But when an epidemic of infectious hepatitis
caused by lack of water in the city water supply, stroke
Graanica, Prof. Ba accepted the plea of then municipal
officials and started parallel quest for potable water for
Graanica. Besides all expectations, he discovered deep-
water sources in a quarry of Paalii, which were integrat-
ed into the city water supply system. From then, up to the
present day no new quantities of water worth of mention-
ing had ever been introduced into water supply, and con-
sumption of water has twice increased. Graanica is wait-
ing for new Ba, the old one though had been forgotten
long time ago. As a sign of gratitude and in memory of
this great scientist, who was at one stage celebrated as a
hero for finding potable water for Graanica, and on the
occasion of the 100
th
anniversary of his birth, we hereby
copy the appropriate text on life and research of Prof. Jo-
sip Ba that was published in a Collection for academi-
cian Josip Ba, in 1986, right after the death of honour-
able professor of the B&H Academy of Science.
20
21
P
isati o djelatnosti Josipa A. Baa,
inenjera hidrotehniara, speci-
jaliste za zahvat termo-mineral-
nih voda, profesora i akademika, znai
obuhvatiti jedan izvanredno veliki opus
u naunoj i strunoj oblasti, u kojoj i u
svjetskoj razmjeri - postoji veoma malo
linosti koje su svojim istraivakim ra-
dom uspjele da doprinesu ostvarenju ve-
likog broja znaajnih otkria na terenu,
otkria od opte drutvene koristi. Ost-
varenja o kojima je rije predstavljaju i
dragocjene poduhvate u pravcu podiza-
nja ireg tehnikog i privrednog razvo-
ja brojnih geografskih regiona, u nepo-
srednoj i daljoj budunosti. Upravo ovak-
vi postupci karakteristini su za plodni
rad Josipa Baa, u hidrobalneologiji i u
drugim slinim oblastima u toku etiri de-
cenije, na brojnim podrujima nae zem-
lje, a naroito u Sloveniji, Hrvatskoj i Bos-
ni i Hercegovini, te u nekim susjednim,
inostranim zemljama, u kojim se njegovo
ime spominje sa visokim potovanjem i
zahvalnou. Ovo se posebno i u znaajnoj
mjeri odnosi na Socijalistiku Republiku
Bosnu i Hercegovinu, u kojoj su njegova
djelatnost na terenu, a i postignuti rezul-
tati posljednjih godina sve obimniji i sve
znaajniji, ak i pored injenice da je on
ve prije par godina uao u devetu decen-
iju svog ivota.
Imajui u vidu gore navedene injenice,
kao i mnogobrojne, konkretno iskazane,
mjerodavne ocjene zasluga Josipa Baa,
posebno u vezi sa kaptaom mineralnih
izvora, Odjeljenje tehnikih nauka Aka-
demije nauka i umjetnosti Bosne i Her-
cegovine rijeilo je da, povodom 50-
godinjice inenjerskog rada svog istaknu-
tog lana, izda jubilarnu knjigu Zbornik
radova, kao trajnu uspomenu na njegov
bogati stvaralaki doprinos nauci i struci,
kako u naoj zemlji tako i u inostranstvu u
oblasti balneohidrologije i balneotehnike,
a u posljednje vrijeme i u oblasti zahvata
vode u kru.
Biografski podaci
Josip A. Ba rodio se 1902. godine u Pri-
jedoru (SR BiH), kao dijete tehnikog i-
novnika bosanskohercegovake adminis-
tracije. Poslije preseljenja obitelji u Sara-
jevo, rano je izgubio oca, pa je sva materi-
jalna i ostala briga oko izdravanja i ko-
lovanja njega i etiri njegova brata pala na
majku Mariju, ro. Ori, penzionerku po
muu.
U ovim uslovima zavrio je u Sara-
jevu osnovnu i srednju kolu. Poslije
mature, poloene na srednjoj tehnikoj
koli, 1921. godine krenuo je u Be na
kolovanje na Visokoj tehnikoj koli, ali
je iz materijalnih razloga bio prisiljen da
prekine studije i da se zaposli u Gener-
alnoj direkciji voda u Sarajevu. Od 1922.
do 1926., bio je u slubi, najprije u pome-
nutoj Generalnoj direkciji voda, zatim u
Oblasnom hidrotehnikom odjeljku u Sa-
rajevu i, najzad, od 1924. do 1926. godine
radio je kao ef hidro-tehnikog odjelj-
ka u Livnu (na poslovima odvodnjavan-
ja i snabdijevanja vodom, te ureivanju
bujica). 1926. godine odlazi u Prag na
Visoku tehniku kolu, te u periodu do
kraja 1935. godine zavrava studije za
graevinskog inenjera hidrotehnikog
smjera. Diplomirao je 5. marta 1936. go-
dine.
Po zavretku studija u Pragu radio je kao
hidrotehniki inenjer u raznim ustano-
vama i krajevima nae zemlje, a najvie
u Bosni i Hercegovini. Odmah poslije
osloboenja zemlje, 1945. godine, preao
je u resor Ministarstva graevina SR BiH
20
21
u Sarajevu, gdje je postavljen za efa
Hidrotehnikog odsjeka.
Svoju nastavniku aktivnost na Univerz-
itetu zapoinje 1948. godine, na ondanjoj
Saveznoj visokoj koli za planinsko gazdo-
vanje u Sarajevu. 1950. godine izabran je
za vanrednog profesora na novoosnova-
nom Poljoprivredno-umarskom fakulte-
tu u Sarajevu. 1959. godine prelazi, u
istom svojstvu, na Graevinski odsjek
Tehnikog fakulteta u Sarajevu na kom je,
inae, honorarno predavao od 1952. go-
dine Na Graevinskom fakultetu izabran
je za redovnog profesora 1965. godine.
Ujedno je bio stalni nauni saradnik Zavo-
da za hidrotehniku Graevinskog fakulte-
ta od 1954. godine. Pored toga, od 1955.
godine bio je nauni saradnik Zavoda za
balneologiju i medicinsku klimatologiju
SR BiH u Sarajevu Ilida, a iste godine
postavljen je za naunog saradnika Zavo-
da za balneologiju LRS u Rogakoj Slatini.
Godine 1967. biran je za dopisnog
lana, a 1973. godine za redovnog lana
Akademije nauka i umjetnosti Bosne i
Hercegovine.
Za uspjehe i zalaganja u strunom i
naunom radu primio je u zemlji brojna
odlikovanja i druga priznanja, nagrade i
diplome koje se navode u priloenom pre-
gledu. Dobitnik je nagrade ZAVNOBiH-a,
27-julske i 6-aprilske nagrade, a nosilac
je i 5 jugoslovenskih odlikovanja. Poasni
je graanin Rogake Slatine i Gornje Rad-
gone u Sloveniji, Teslia i Graanice u SR
BiH. Poasni je lan mnogih organizacija
i ustanova koje je prof. Ba svojim radom
naroito zaduio.
Od znaajnog interesa treba istaknuti
injenicu da je akad. J. Ba odlikovan i sa
2 visoka austrijska odlikovanja, i to: Veli-
kim poasnim ordenom za zasluge (Das
grosse Ehrenzeichen fur Verdienste) i
Srebrenim komturnim kriem za zasluge
(Das silberne Komturkreuz des Ehren-
zeichens fur Verdienste). Oba odlikovanja
uruena su mu u znak zahvalnosti za nje-
gove uspjene zahvate na terenima Repub-
like Austrije.
2
Struni i nauni radovi
U toku svoje dugogodinje djelatnos-
ti prof. Ba se istie ne samo kao dobar
i priznat hidrotehniki strunjak, nego i
svojim zapaenim naunoistraivakim ra-
dovima. Njegove originalne metode rada,
u oblasti hidrobalneologije i balneoteh-
nike poznate su i vrlo cijenjene kako u
naoj zemlji, tako i u inostranstvu. Pregled
radova akademika Baa jasno pokazuje
irinu i uspjehe njegove strune i naune
aktivnosti. Vidi se da je, i pored rada u
nastavi i angaovanja na raznim strunim
i organizacionim poslovima, naao vreme-
na da sistematizuje i uopi mnoge rezul-
tate svoga rada, a posebno u oblasti bal-
neohidrologije i balneotehnike. Njegove
originalne koncepcije, koje je izloio u
nizu svojih publikacija, provjerene su i
potvrene brojnim rezultatima njegovih
istranih radova u naoj zemlji i inostrans-
tvu.
Po prijedlozima akademika Baa i pod
njegovim rukovodstvom uspjeno su
izvreni istrani i kaptani radovi brojnih
termomineralnih voda, naroito u naoj
Republici. Navodimo samo neke od njih:
Slovenija: Rogaka Slatina, Radenci, Vo-
jno ljeilite u Rimskim toplicama, Terma
u Podetrtku;
Bosna i Hercegovina: Banja Ilida, Kisel-
jak, Banja Fojnica, mofete u Klokoti-
ma kod Kiseljaka, Banja Vruica, Ban-
ja Gradaac, Vitiniki kiseljak, u Kozluku
22
23
kod Zvornika, Viegradska banja, termalni
izvori u Sokovcu kod Graanice, plinoviti
termalni izvor u Boljaniu kod Graanice;
Hrvatska: Istarske toplice, Stubike
toplice, Varadinske toplice, terma u Lipi-
ku;
Srbija: Via kod Prokuplja, Smederevs-
ka Palanka;
Austrija: Bad Tatzmannsdorf, Bad Mit-
terndorf, Bad Schonau;
Italija: Casamicciola (o. Ischia);
SR Njemaka: Urach, pokrajina Baden-
Wurttemberg;
Svi postignuti rezultati ne predstavl-
jaju samo znaajna i vrijedna tehnika os-
tvarenja ve u punoj mjeri osvjetljavaju
i potvruju ispravnost naunih koncep-
cija i metoda rada akademika Baa. On
u svom radu pristupa rjeavanju prob-
lema kompleksno, povezujui hidroloke
i geoloke elemente pojedinih izvorinih
podruja sa hidraulikim elementima zah-
vatne graevine, nastojei pri tome ostva-
riti optimalne uslove izraene visinom pi-
jezometrijskog nivoa, izdanou i kvalite-
tom zahvaene vode. Za razliku od tradi-
cionalnih plitkih zahvata termomineral-
nih voda, kojima se ne mogu postii opti-
malni rezultati, akademik Ba primjenjuje
dubinske zahvate, buenjem.
Za ilustraciju nauno-strunog rada
prof. Baa moe najbolje da poslui
uvid u nain njegovog rjeavanja prob-
lema mineralnih voda u Rogakoj Slatini,
akutnog preko tri stoljea. Vrlo skromne
koliine mineralne vode bile su izloene
povremeno, esto i dugotrajnim pojava-
ma demineralizacije.
Naglim razvojem Rogake Slatine kao
ljeilita, poetkom XIX stoljea, pove-
avale su se i potrebe u kvalitetnoj miner-
alnoj vodi. Problem postaje interesantan
za brojne istraivae, o emu svjedoi vrlo
bogata literatura.
Zahvatima novih izvora i brojnim
rekaptanim radovima na starim izvori-
ma u prolom stoljeu, nisu mogle biti
zadovoljene potrebe u mineralnoj vodi ne
samo u kvantitativnom, nego i u kvalita-
tivnom pogledu. Poetkom ovog stoljea,
1907. godine, rjeavanje problema miner-
alnih voda bilo je povjereno bekom geo-
logu dr. J. Knettu, poznatom strunjaku
za zahvate termomineralnih voda na
podruju bive Austro-Ugarske monarhi-
je. Knett je primijenio, radi zahvata miner-
alne vode na uem izvorinom podruju,
vrlo opsene i skupocjene radove meto-
dom razotkrivanja terena na povrini od
oko 1000 kvadratnih metara i dubini do
10 m ispod povrine terena. Ni ova nasto-
janja nisu dala pozitivne rezultate, tavie,
tetne posljedice dolazile su postepeno i
sve vie do izraaja. Formirane su speci-
jalne komisije za rjeavanje ovog prob-
lema, vreni neki sanacioni radovi i siste-
matska opaanja na novim izvorima i bro-
jni sastanci. Poslije II svjetskog rata situ-
acija sa izvorima postaje sve kritinija,
tako da je opstanak Rogake Slatine kao
ljeilita doao u pitanje. U jesen 1951.
godine pozvan je prof. Ba u Sloveniju
radi konsultovanja o problemu rogakih
mineralnih voda i predlaganja mjera za
njegovo rjeavanje.
Njegovi pogledi i rjeenja koja je
predloio Komisiji mogu se, u poreenju
sa ukupnim dotadanjim radom, a poseb-
no u proteklih 50 i vie godina, nazvati
upravo revolucionarnim. Poto su u pi-
tanju plinoviti mineralni izvori, bunarski
nain plitkih zahvata, koji se primjenjivao
kroz stoljea, nije podesan i tetan je po
22
23
mehanizam plino-
vitih izvora. S obzi-
rom na vrlo nepovo-
ljne hidrogeoloke
odnose i nepovol-
jan reim podzem-
nih voda na
uem izvorinom
podruju, tetni
uplivi nepoeljnih
voda (povrinskih i
podzemnih) nisu se
mogli primijenjenim
mjerama sprijeiti.
Veliki broj kaptiranih
izvora (13), od kojih
se neki nisu ni ko-
ristili, omoguavao
je nepotrebno i po
mehanizam tetno gubljenje plina, koji je
zajednika komponenta svih plinovitih
mineralnih izvora ovog podruja. Koris-
no djelovanje plina na mehanizam izvora,
odnosno na povienje pijezometrijskog
nivoa i poveanje izdanosti izvora, uope
nije uzimano u obzir. I kod posljednjeg
velikog zahvata 1907./08. ti osnovni prin-
cipi nisu uzimani u obzir. Preljevni nivoi
plitko zahvaenih izvora nalaze se znatno
ispod srednjeg nivoa okolne podzemne
vode. Prof. Ba je predloio da se odu-
stane od bilo kakvih sanacionih radova.
Mineralnu vodu treba zahvatiti dubinskim
buenjem. Prije poetka buenja trebaju
se svi izvori, na bunarski nain zahvaeni,
definitivno likvidirati. Taj je prijedlog sr
shvaanja prof. Baa i najrevolucionarni-
ji dio njegovog izlaganja problema pred
komisijom.
Prijedlozi prof. Baa su se toliko raz-
likovali od svih dotadanjih miljenja i
prijedloga, da je za njihovo prihvatan-
je trebalo vremena. Iako ih vlada Slo-
venije nije izrekom prihvatila, rjeenjem
je bilo predvieno da se strukturnim
buotinama istrai ue izvorino podruje
radi uvida u hidrogeoloke i tektonske od-
nose, a za rukovodioca tih istranih rado-
va odreen je prof. Ba. U meuvremenu,
prof. Ba je svoje miljenje i prijedloge de-
taljnije obradio i potkrijepio u ekspertizi
pod naslovom: Prilog rjeavanju prob-
lematike mineralnih voda u Rogakoj Sla-
tini, koja je na proirenom strunom sas-
tanku u Rogakoj Slatini, 29. 06. 1952. go-
dine u cijelosti prihvaena. Ve 30. 06.
1952. prof. Ba pristupa likvidaciji star-
ih izvora, na bunarski nain izgraenih,
a 2. jula 1952. buenju prve strukturne
buotine na lokaciji oznaenoj sa V-1. 7.
jula 1952., na dubini od 28 m, zahvaena
je visokomineralizirana voda sa pozi-
tivnim pijezometrijskim nivoom i dome-
tom mlaza vode od 9 m iznad povrine
terena. Stoljeima rjeavan problem bio
je praktino i nauno dokazan i rijeen u
kratkom roku od samo 8 dana.
Radovi su nastavljeni u nekoliko faza
i sa trajanjima od po 3 4 mjeseca go-
dinje, zakljuno sa 1967. godinom, kada
Slika 1. Novi bazen za akumulaciju pitke vode na Gaju
(u izgradnji 1997.)
24
25
su zahvaene vrlo velike koliine visoko-
mineralizirane vode tipa Donat.
Tokom istranih radova, godine 1953.,
prof. Ba je predloio da se osloboeni
plin CO
2
iz mineralne vode koristi za
privredne i naroito zdravstvene svrhe
(suhe kupke), koje do toga vreme-
na nisu uopte u Jugoslaviji bile primi-
jenjene. Idue godine izgraena je pl-
inara. Poetna dnevna koliina plina
osloboenog iz mineralne vode iznosila
je 242 kg/dan.
Godine 1967. prestaje dalja saradn-
ja prof. Baa na istranim i kaptanim
radovima u Rogakoj Slatini. Izvedene
buotine dale su dovoljno podataka
o hidrogeolokim, stratigrafskim, tek-
tonskim odnosima ne samo na uem
izvorinom podruju, nego i mnogo ire.
Dobijeni su raznim mjerenjima izvanred-
ni podaci o mehanizmu plinovitih izvora i
uplivu CO
2
na mineralizaciju vode.
Akademik Josip Ba posljednjih neko-
liko godina intenzivno radi na uopavanju
i sintezi rezultata svojih brojnih rado-
va, nastojei da ih povee u jednom
irem prostornom kontekstu. Takve su,
naprimjer, studije: Pojave termi i kisel-
jaka du Busovakog rasjeda i Pojave,
balneotehnika rjeenja zahvata i racio-
nalno korienje termomineralnih voda
i ugljinog dioksida na prostoru sliva ri-
jeke Bosne.
Ako posmatramo rad i ostvarenja aka-
demika Baa u oblasti balneohidrologi-
je i balneotehnike u periodu nakon II
svjetskog rata, namee se uporeenje sa
situacijom prije II svjetskog rata. Vidimo
da su tada u naoj zemlji u ovoj oblasti dje-
lovali i radili iskljuivo inostrani eksperti
i naunici (Knett, Kampe, Mauerer i dr).
Zahvaljujui akademiku Bau, situacija se
nakon II svjetskog rada sutinski mijenja,
tako da se i inostrane zemlje obraaju ne
samo za konsultacije, nego i za studije i
rjeenja jednom nauniku i strunjaku iz
nae republike.
Vrijedno je istai da je akademik Ba
uspjeno primijenio metode dubinskog
buenja i u oblasti kra, radi zahvata pitke
vode na lokalitetima:
Slano kod Dubrovnika,
Studenac kod Mostara,
Ostroac kod Duvna,
ire i ue podruje Cazina,
ire i ue podruje Velike Kladue,
ire i ue podruje Graanice,
Sarajevo u krugu Sarajevske pivare i
u irem prostoru Sarajevskog polja.
Svojim zapaanjima znatno je doprinio
rasvjetljavanju pojave i karaktera izvorita
podzemnih voda u Sarajevskom polju kao
izvorita visoke vrijednosti za na grad.
Takoer se odluuje da umjesto plitkih
kopanih bunara primijeni buenje radi
zahvata dubljih horizonata podzemnih
voda.
Najzad, istiemo da se iz priloenog
bibliografskog pregleda, koji sadri
oko 110 natpisa naunoistraivakog
i visokostrunog znaaja, upravo na
plastian nain moe vidjeti bogata pre-
okupacija prof. Baa, posebno od 1948.
godine, u oblasti opte hidrotehnike i
hidrobalneologije, sve njegove studije i
istraivake radove na terenu i u labora-
toriju, brojni prijedlozi i miljenja koja se
odnose praktiki na sve nae socijalistike
republike, naroito na Bosnu i Hercegov-
inu, kao i na vie veoma poznatih terena
u inostranstvu.
24
25
Pregled nagrada, odlikovanja
i drugih priznanja akademika
Josipa A. Baa
Nagrade:
estoaprilska nagrada grada Sarajeva
(1965.),
27-julska nagrada (1974.),
Nagrada ZAVNOBiH-a (1979.),
Oktobarska nagrada SO Smederevska
Palanka (1979.).
Odlikovanja:
Medalja rada (1949.),
Orden rada III reda (1957.),
Orden zasluga za narod sa srebrnim
zracima (1965.),
Orden rada sa crvenom zastavom
(1971.),
Orden zasluga za narod sa zlatnom
zvijezdom (1982.).
Inostrana odlikovanja:
Veliki poasni orden za zasluge (Aus-
trija), 1966. godine,
Srebrni komturski kri za zasluge -
Austrija (1983.).
Poasna priznanja:
lanstvo u Akademiji nauka i umjet-
nosti SR BiH - Sarajevo
dopisni lan (1967.),
redovni lan (1973.).
Imenovan poasnim graaninom:
Rogake Slatine, SR Slovenija (1956.),
godine Radgone (Radenci), SR Slo-
venija (1969.), i
Teslia (Banja Vruica), SR BiH
(1971.),
Graanice, SR BiH (1982.).
Proglaen poasnim lanom radnih
kolektiva:
Ljeilita Radenci, SR Slovenija
(1969.),
Specijalne bolnice Banja Vruica
kod Teslia (1971.).
Proglaen poasnirn lanom:
Turistikog drutva SLANO kod Du-
brovnika (1972.),
Saveza Graevinskih inenjera i
tehniara Jugoslavije (1979.).
Proglaen zaslunim lanom:
Saveza inenjera i tehniara SR BiH
(1969.),
Jugoslavenskog drutva za hidrologi-
ju, Beograd (1976.).
Ostala priznanja:
Povelja i nagrada tuzlanskog Komu-
nalnog preduzea za saradnju na
rjeavanju problema snabdijevanja
pitkom vodom Tuzle (1969.);
Diploma Specijalne bolnice za dis-
trofiju miia u Fojnici prigodom
dvadesetogodinjeg rada za uinjene
napore vezane za uspjeh te ustanove
(1969.);
Povelja i nagrada tuzlanskog Komu-
nalnog preduzea, za saradnju na
rjeavanju snabdijevanja pitkom vo-
dom Tuzle (1970.);
Spomen-plaketa povodom jubilarne
proslave 25-godinjice osloboenja
Kiseljaka, u znak priznanja za uspje-
he postignute u radu i saradnji od
znaaja za privredni, drutveni i kul-
turni razvoj komune (1970.);
Zahvalnica Graevinskog fakulte-
ta u Sarajevu, dodijeljena u povodu
26
27
dvadesetogodinjice rada Fakulteta za
uspjean rad na unapreenju i razvit-
ku djelatnosti Fakulteta (1970.);
Zahvalnica UPI-Sarajevo, OOUR
Velepromet Zvornik za izvanredno
znaajan doprinos za otvaranje Fab-
rike mineralne vode Vitiniki kisel-
jak u Kozluku kod Zvornika (1974.);
Plaketa SO Kurumlija (SR Srbija) za
naroite zasluge i postignute rezultate
u razvoju Optine (1974.);
Spomen-plaketa SO Zvornik u znak
priznanja za naroite zasluge na
socijalistikoj izgradnji Optine
(1974.);
Zalvalnica u povodu 20-godinjice
rada Zavoda za hidrotehniku
Graevinskog fakulteta u Sarajevu, za
uspjean dugogodinji rad i zalaganje
na unapreenju i razvitku djelatnosti
Zavoda (1974.);
Priznanje, dodijeljeno povodom 25-
godinjice rada umarskog fakulteta u
Sarajevu za izuzetne zasluge u razvo-
ju Fakulteta, umarske nauke i struke
(1974.);
Plaketa Univerziteta kao posebno
univerzitetsko priznanje 25 godi-
na uspjenog rada na Univerzitetu
(1974.);
Povelja Graevinskog fakulteta u Sa-
rajevu povodom 25-godinjice rada,
u znak posebnog priznanja i zahval-
nosti za izuzetne zasluge u razvoju
nastave, naune i strune djelatnos-
ti na Fakultetu i njegovim zavodima
(1975.);
Prva zlatna plaketa zdruenog
preduzea Tehnogas Beograd, za
izuzetne rezultate i doprinos djelat-
nosti proizvodnje tehnikih gasova
(1975);
Spomen-plaketa grada Sarajeva
(6.4.1975.);
Spomen-esma, izgraena u znak za-
hvalnosti od strane mjetana Slanog
kod Dubrovnika radi zahvaene i
obezbijeene pitke vode (1975.);
Zlatna plaketa Geolokog zavoda Slo-
venije, u znak priznanja prigodom
30. godinjice rada Zavoda, Ljubljana
(1976.);
Povelja Turistikog saveza Jugoslavi-
je povodom 25-godinjice rada, za
postignute rezultate na razvoju turiz-
ma i turistike drutvene organizacije
(1978.);
Povelja Turistikog saveza BiH po-
vodom 25 godina postojanja i rada,
u znak priznanja i zahvalnosti za
viegodinji uspjean rad i doprinos
razvoju turizma u BiH (1978.);
Zahvalnica i plaketa Radne orga-
nizacije Vodovod - Mostar povodom
25 godina razvoja samoupravljan-
ja i 95-godinjice postojanja vodo-
voda, za dugogodinju saradnju na
unapreenju vodovodnog i kanal-
izacionog sistema grada Mostara
(1979.);
Plaketa u povodu godinjice
prvog osloboenja Velike Kladue
(23.2.1942.) - Dana komune, za
doprinos u izgradnji i razvijan-
ju socijalistikih samoupravnih
drutveno-ekonomskih odnosa
optine (1980.);
Zahvalnica povodom 8. marta - Dana
ena, Sekcija za drutvenu aktivnost
ena Optinske konferencije SSRN
Graanice, za posebne zasluge na
26
27
istraivanju termomineralnih i pitkih
voda na podruju optine Graanica
(1980.);
Zlatna znaka, povelja i spomen
plaketa u povodu 7. aprila, Dana
osloboenja Graanice, kao izraz ja-
vnog drutvenog priznanja za iz-
vanredne rezultate postignute u radu
na jaanju bratstva i jedinstva i eko-
nomske osnove optine Graanica
(1980);
Povelja i plaketa u povodu 8. aprila,
Dana osloboenja Kiseljaka, kao drut-
veno priznanje za posebne zasluge i
postignute rezultate u razvoju optine
Kiseljak (1980);
Priznanje dodijeljeno 24. novembra
povodom dana Komunalne radne
organizacije KOMRAD Zenica, za
uspjenu saradnju (1980);
estoaprilska spomen plaketa, za
naroito zalaganje i postignute us-
pjehe u socijalistikoj izgradnji na
podruju optine Gradaac (1981);
Prva zlatna spomen-plaketa, dodijelje-
na povodom 27. jula, Dana Mjesne za-
jednice Kozluk, SO Zvornik, u znak
priznanja za poseban doprinos uku-
pnom socijalistikom samoupravnom
razvoju Mjesne zajednice Kozluk
(1981.);
Plaketa Cazina, dodijeljena povo-
dom 2. septembra, godinjice prvog
osloboenja Cazina 1942. godine,
za doprinos u razvijanju samou-
pravnih socijalistikih odnosa i rezul-
tata postignutih u razvitku cazinske
optine (1982.);
Spomen-plaketa SO Srebrenik, SR
BiH, povodom 9. septembra, Dana ko-
mune, za naroite zasluge u izgradnji
i razvijanju samoupravnih odnosa i za
postignute rezultate u radu (1983.).
Bibliografija Josipa A. Baa od
1948. godine
1. Melioracioni radovi u Bosni i Herce-
govini, Pregled, sv. 11/12, god. 1948.
Sarajevo, str. 907.-922.
2. Pregled rjeavanja problematike min-
eralnih voda u Rogakoj Slatini, Sara-
jevo, 1952., strana 67, sa 9 crtea i 5 ta-
bela. Rad pohranjen u Arhivu ljeilita
Rogake Slatine, SR Slovenija.
3. Miljenje o tetnom uplivu voda po-
toka Suice na mehanizam termal-
nog vrela u Dolenjskim toplicama i
mjere zatite, Dolenjske toplice 1952.
godine, F. D. Zdravilia Dolenjske
toplice, SR Slovenija.
4. Kaptiranje termomineralnih vre-
la, sa naroitim osvrtom na izvrene
kaptane radove u god. 1952./53. u
Rogakoj Slatini, Predavanje odrano
26. novembra 1953. na II naunom
sastanku (kongresu) za reumatologi-
ju, fizikalnu medicinu i balneoklima-
tologiju u Zagrebu (25.-28. novembra
1953), Zbirka predavanja str. 8.
5. Miljenje i prijedlog za izvrenje
istranih i kaptanih radova u svrhu
zahvata termomineralnih voda u
Mladenovcu, Mladenovac, 1953. go-
dine, F. D. Gradske optine Mladeno-
vac, SR Srbija.
zahvata termalne vode na podruju
Bledskih toplica - Bled, 1953. go-
dine: F. D. Mjesnog narodnog odbora
(MLO), SR Slovenija.
7. Zahvat termalne vode u Banji Vruici,
Miljenje, prijedlog i rukovoenje
28
29
istranim i kaptanim radovima I faze
radi zahvata plinovite termalne vode
u Banji Vruici kod Teslia tokom
1950./53. godine, F. D. Ljeilite Banja
Vruica kod Teslia, SR BiH.
8. Zahvat arsensko-vitriolne vode u
Srebrenici, Miljenje, prijedlog i
rukovoenje istranim i kaptanim ra-
dovima radi zahvata arsensko-vitriolne
vode Crni guber kod Srebrenice, go-
dine 1953, F. D. Arhiv Ljeilita u Sre-
brenici, SR BiH.
9. Zahvat plinovite mineralne vode u
Rogakoj Slatini, Miljenje, prijedlog
i rukovoenje istranim i kaptanim
radovima I faze, radi zahvata plino-
vite mineralne vode u Rogakoj Slati-
ni tokom 1952./53. godine, F. D. Arhiv
Ljeilita Rogake Slatine, 1953. go-
dine, SR Slovenija.
10. O cirkulaciji podzemne vode pliih
horizonata na uem izvorinom
podruju Rogake Slatine, Studija ob-
javljena u Radovima Poljoprivred-
noumarskog fakulteta u Sarajevu
br. 4./5, god. 1954. str. 261.266. sa 4
crtea i 1. tabelom.
zahvata termalne vode u Negorakoj
banji kao i hladnih kiselih voda-kisel-
jaka u selu Konjsko kod Gevgeli-
je, SR Makedonija, Negoraka banja,
1954. godine, F. D. Skuptine optine
Gevgelija, SR Makedonija.
zahvata termalne vode i njenog racio-
nalnog korienja u Pribojskoj banji,
Priboj, 1954. godine, F. D. Skuptine
optine Priboj.
13. Zahvat termalne vode kod tipa.
istranim i kaptanim radovima u
svrhu zahvata dodatnih koliina ter-
malne radioaktivne vode za potrebe
Banje Keevice kod tipa tokom 1953./
54. godine, tip, 1954. F. D. Skuptine
optine tip, SR Makedonija.
14. Miljenje i prijedlog za saniranje
postojeih i zahvat novih mineralnih
izvora kisele vode u Slatini Radenci,
Radenci, 1954. F. D. Zdravilie Ra-
denci, SR Slovenija.
15. Zahvat plinovite mineralne vode
u Jasenici kod Zvornika, Miljenje,
prijedlog i rukovoenje istranim i
kaptanim radovima I faze u svrhu
zahvata mineralne vode tokom 1954.
Zvornik, 1954. godine. F. D. Arhiva
Skuptine optine Zvornik, SR BiH.
Kozluku kod Zvornika, Miljenje,
kaptanim radovima I faze u svrhu
zahvata mineralne vode tokom 1954.
Zvornik, 1954, godine, F. D. Arhiva
17. Miljenje i prijedlog za sani-
ranje izvorita termalne vode u
Varadinskim toplicama, Varadinske
toplice, 1955. godine, F. D. Arhiv
Ljeilita Varadinske toplice, SR H.
18. BALLIF, Philipo, biografski podaci, Za-
greb, 1955. Enciklopedija Jugoslavije,
Knj. I.
19. Termomineralni izvori u NR BiH,
Predavanje sa projekcijama i diskusi-
jom, odrano u Drutvu graevinskih
inenjera i tehniara BiH, Sekcija
hidrotehniara u Sarajevu, 7. VI 1955.
godine, F. D. Arhiv DIT-a Sarajevo, SR
BiH.
28
29
20. Die Fassung der gasfuhrenden
Quellen mit besonderer berucksich-
tigung der ausgefuhrten Fassungsar-
beiten in Bosnien und Slowenien, Re-
ferat odran na Congres Internation-
al DHydro-climamatisme et de Tha-
lassotherapie, odran od 8.13. maja
1954. u Opatiji. Rezime Referata, obja-
vljen u kongresnim materijalima, knji-
ga II, str. 313.315, Beograd, 1956.
21. Miljenje o moguem tetnom uti-
caju gradnje tunela kroz masiv Boa
na mehanizam plinovitih mineral-
nih izvora u Gaberniku, Kostrivnici i
Rogakoj Slatini, Sarajevo, 1956. go-
dine, F.D. Arhiv Zdravilia Rogake
Slatine, SR Slovenija.
22. Mehanizam i kaptiranje vode min-
eralnih izvora, Referat sa projekci-
jama i diskusijom na Savjetovanju
hidrotehniara Jugoslavije u oktobru
1956. godine. Referat u izvodu objav-
ljen u posebnom broju Graevinar,
god. VIII, oktobar 1956., Zagreb, str.
54.60. sa 2 grafikona, SR Hravtska.
23. Pojava pregrijanih para na uem
izvorinom podruju termalnih izvo-
ra u Banji Ilidi kod Sarajeva, Referat
odran na II Kongresu geologa FNRJ
u Sarajevu, septembra 1957. Referat
objavljen u kongresnim materijalima
u Sarajevu, 1957. god. str. 614616. sa
1 crteom, SR BiH.
24. Upliv ekshalacija plina na mineral-
izaciju vode plinovitih izvora, Referat
odran na II geologa FNRJ u Sarajevu,
septembra 1957. godine. Referat obja-
vljen u kongresnim materijalima u Sa-
rajevu, 1957. god. str. 602.613. sa 11
crtea, SR BiH.
25. Zahvat termalne vode u Gradacu,
Miljenje, prijedlog i rukovoden-
je istranim i kaptanim radovi-
ma I faze u svrhu zahvata termalne
vode, Gradaac 1957. godine, F. D.
Arhiv ljeilita Banje Gradaac u
Gradacu, SR BiH.
26. Kaptiranje vode plinovitih mineral-
nih izvora, Predavanje sa projekcija-
ma i diskusijom, odrano 10. III 1957.
u Sarajevu, na plenarnom sastanku
lanova Saveza geolokih drutava Ju-
goslavije.
istranih i kaptarrih radova u Gaber-
niku i Kostrivnici u svrhu zahvata pli-
novite mineralne vode, Rogaka Slati-
na 1957. godine, F. D. Arhiv Ljeilita
Rogake Slatine.
28. Miljenje i prijedlog za izvrenje istranih
i kaptanih radova u svrhu zahvata
sumporovite vode u Gornjem Jelovcu
kod Prijedora, Prijedor 1958. godine, F.
D. Skuptina optine SR BiH.
29. Miljenje o moguem tetnom upli-
vu prestojeih regulacionih i melio-
racionih radova u avnikoj dolini
na mehanizam plinovitog mineralnog
izvora u Oeslavcima, Videm, 1958.
godi Arhiv SO Videm, SR Slovenija.
istranih i kaptanih radova u Tuheljs-
kim toplicama radi zahvata veih
koliina kvalitetnije termalne vode,
Tuheljske toplice, 1958. godine, FD
Ljeilita Tuheljske toplice, opina
Klanjec, kotar Krapina, SR Hrvatska.
31. Miljenje, prijedlog i rukovoenje
Banji Fojnici kod Kiseljaka radi zahva-
ta veih koliina kvalitetnije termalne
(radioaktivne) vode, Sarajevo, 1958.,
F. D. Ljeilite Banje Fojnice kod Kisel-
jaka, SR BiH.
30
31
32. Miljenje i prijedlog kao i eksperimen-
talni tehniki pokus neposrednog
korienja osloboenog ugljinog di-
oksida iz plinovitog termomineralnog
kaptiranog izvora u Banji Vruici kod
Teslia. (To je ujedno i prva primjena
korienja CO
2
u terapeutske svrhe u
Jugoslaviji), Banja kod Teslia, 1958.
godine, F. D. Ljeilite Banje Vruice
kod Teslia, SR BiH.
33. Miljenje, prijedlog i rukovoenje
na podruju mofeta u Klokotima kod
Kiseljaka u svrhu zahvata slobodnog
ugljinog dioksida (CO
2
) i njegovog
korenja u privredne i zdravstvene
svrhe, Klokoti, 1957./58. godine, F. D.
Skuptina optine Kiseljak, SR BiH.
Rogakoj Slatini, Miljenje, prijedlog i
dovima II faze radi zahvata plinovite
mineralne vode i uvida u hidroloke
odnose na uem izvorinom podruju
Rogake Slatine tokom 1955./1958.
godine, F.D. Arhiv Ljeilita Rogake
Slatine, 1958. godine, SR Slovenija.
35. Zahvat termalne vode u Rimskim
toplicama, Miljenje, prijedlog i
rukovoenje istranim i kaptanim
radovima I faze u svrhu zahvata ter-
malne vode za potrebe Vojnog
ljeilita u Rimskim toplicama tokom
1958./59. godine, Rimske toplice,
1959, F. D. Vojno ljeilite u Rimskim
toplicama, SR Slovenija.
36. Vode mineralnih izvora, Predavanje
odrano na Radnikom univerzitetu u
Sarajevu 29. oktobra 1959. godine.
37. Zahvat hladne plinovite vode u D.
Kostrivnici kod Rogake Slatine,
tokom 1958./59. godine, F. D. Arhiva
Ljeilita Rogake Slatine, 1959. god,
SR Slovenija.
38. Zahvat hladne plinovite vode u D. i go-
dine Gaberniku kod Rogake Slatine,
tokom 1958./59. godine, F. D. Arhiv
dine, SR Slovenija.
39. Miljenje i prijedlog o mogunostima
saniranja termalnih izvora kao i zah-
vata dodatnih koliina termalne vode
u Lipiku dubinskim buenjem, Lipik,
1959. godine, F. D. Arhiv Ljeilita
Lipik, SR Hrvatska.
40. Zahvat termalne vode u Lipiku,
Rukovoenje istranim i kaptanim ra-
dovima radi zahvata dodatnih koliina
termalne vode dubinskim buenjem
(I faza radova), Lipik, 1960. godine, F.
D. Arhiv Ljeilita Lipik, SR Hrvatska.
41. Rezultati raziskovalnih in kaptanih
del v Rimskih toplicah izvrenih v 1.
1958./59. (I faza radova),. Rad objav-
ljen u Celjskom zborniku 1961. god,
str. 217. do 232. sa 3 crtea, Celje, SR
Slovenija.
42. Melioracioni radovi u Holandiji,
Izvjetaj o specijalizaciji u Holandi-
ji 1959. Sarajevo, 1961. str. 34 i 158
fotografija, F. D. Tehnika pomo,
Izvrno vijee SR BiH, Sarajevo.
43. Termomineralni izvori u Tuheljs-
kim toplicama (sa M. Herakom), Pri-
jedlog za odreivanje uih i irih
zatitnih zona termomineralnih izvo-
ra u Tuheljskim toplicama, Tuheljske
toplice 1962., F. D. Ljeilite Tuheljske
toplice, opina Zabok, kotar Krapina i
30
31
Savjet za Narodno zdravlje, Zagreb, SR
Hrvatska.
44. Termomineralni izvori u Krapinskim
toplicama (sa Herakom), Prijedlog za
odreivanje uih i irih zatitnih zona
termomineralnih izvora u Krapinskim
toplicama, Krapinske toplice 1962., F.
D. Ljeilite Krapinske toplice, opina
Zabok, kotar Krapina i Savjet za Nar-
odno zdravlje, Zagreb, SR Hrvatska.
45. Termomineralni izvori u Varadinskim
toplicama (sa Herakom), Prijedlog
za odreivanje uih i irih zatitnih
zona termomineralnih izvora u
Varadinskim toplicama, Varadinske
toplice 1962, F. D. Ljeilite
Varadinske toplice i Savjet za Narod-
no zdravlje, Zagreb, SR Hrvatska.
46. Termomineralni izvor u Stubikim
toplicama (sa Herakom), Prijedlog za
termomineralnih izvora u Stubikim
toplicama, Stubike toplice 1962, F. D.
Ljeilite Stubike toplice, opina D.
Stubica, kotar Krapina i Savjet za Nar-
odno zdravlje, Zagreb, SR Hrvatska.
47. Termomineralni izvor u Lipiku (sa
Herakom), Prijedlog za odreivanje
uih i irih zatitnih zona termomin-
eralnog izvora u Lipiku, Lipik, 1962, F.
D. Ljeilite Lipik, opina Pakrac, ko-
tar Daruvar i Savjet za Narodno zdrav-
lje Zagreb, SR Hrvatska.
48. Termomineralni izvori u Daruvaru (sa
Herakom), Prijedlog za odreivanje
uih i irih zatitnih zona termomin-
eralnih izvora u Daruvaru 1962. go-
dine, F. D. Ljeilite Daruvar, opina i
kotar Daruvar kao i Savjet za Narodno
zdravlje, Zagreb, SR Hrvatska.
49. Termomineralni izvori u Topus-
kom (sa Herakom), Prijedlog za
termomineralnih izvora u Topuskom
1962. godine, F. D. Ljeilite Topus-
ko, opina Topusko, kotar Karlovac i
Savjet za Narodno zdravlje Zagreb, SR
Hrvatska.
50. Mehanizam plinovitih izvora studija,
Sarajevo, 1961./62. F. D. Zavod za hi-
drotehniku Graevinskog fakulteta, I i
II dio, Sarajevo, SR BiH.
51. Exhalationen von freiem Kohlen-
dioxyd aus gasfuhrenden Quellen
und deren Einfluss auf die Mineralisa-
tion des Wassers, Referat podneen na
Meunarodnom kongresu odranom
48. oktobra 1958. u Lacco Ameno
Dischia Italija i objavljen u kon-
gresnim materijalima Atti del Con-
gresso Internazionale di Idrologia e
Climatologia, str. 525. do 533., Mila-
no, 1962. god. Italija.
52. Zahvat hladne plinovite vode u go-
dine Gaberniku kod Rogake Slatine,
istranim radovima II faze tokom
1961./62. godine, F. D. Arhiv Ljeilita
Rogake Slatine, 1962. god. SR Slo-
venija.
53. Struno miljenje o izvrenim
svrhu zahvata termalne vode u Velikoj
Slavonska Poega kao i mogunosti
njenog korienja u terapeutske i rek-
reacione svrhe, Sl. Poega, 1963. F. D.
NOKa Slavonska Poega, SR Hrvatska.
zahvata dodatnih koliina termalne
vode u Leu, za potrebe buduih rek-
reacionih i medicinskoterapeutskih
objekata, Duga Resa, 1963. godine,
32
33
F. D. Skuptina optine Duga Resa, SR
Hrvatska.
55. Rukovodenje istranim i kaptanim
radovima u Varadinskim toplicama
radi zahvata veih koliina kvalitetni-
je termalne vode, Varadinske toplice
1962./63. godine, F. D. Arhiv Ljeilita u
Varadinskim toplicama, SR Hrvatska.
56. Miljenje i prijedlog (1959. go-
dine) kao i rukovoenje istranim i
kaptanim radovima (1962./63. go-
dine) u Stubikim toplicama u svrhu
zahvata dodatnih koliina kvalitetne
termalne vode, Stubike toplice,
1959. i 1962./63. godine, F. D. Arhiv
kupalinog ljeilita u Stubikim topli-
cama, SR Hrvatska.
57. Reim podzemnih voda dijela Sara-
jevskog polja: Obod Igmana Rije-
ka eljeznica Aleja (sa Avdagiem),
Studija, Sarajevo 1963., str. 104. sa 67
crtea i tabela, F. D. Zavod za hidro-
tehniku Graevinskog fakulteta u Sa-
rajevu, SR BiH.
58. Zahvat termalne radioaktivne vode u
Istarskim toplicama, Miljenje i pri-
jedlog (1963. g) kao i rukovoenje
istranim i kaptanim radovima
(1964. godine ) u Istarskim toplica-
ma (kod Buzeta) u svrhu zahvata do-
datnih koliina kvalitetne radioak-
tivne termalne vode, Istarske toplice,
1963./64. godine, F. D. Arhiv ljeilita
Istarske toplice, SR Hrvatska.
59. Prilog rjeavanju problematike
Rogakih mineralnih voda, Habilita-
cioni rad, koji obuhvat 279 stranica
teksta i 50 stranica tablica, grafiko-
na i fotografija i jednu geoloku kar-
tu, Sarajevo 1964. godine, F. D. Arhiv
Graevinskog fakulteta u Sarajevu.
60. Zahvat plinovite mineralne vode
u ljeilitu Bad Tatzmannsdorf,
istranim i kaptanim radovima tokom
1963./64. godine, Bad Tatzmannsdorf,
1964. godine, F. D. Arhiv Ljeilita Bad
Tatzmannsdorf, Austrija.
61. Izvjetaj o izvrenim istranim i
kaptanim radovima u svrhu zahva-
ta termalne radioaktivne vode u do-
lini rjeice Sutle kod Podetrtka to-
kom druge polovine 1965. godine, F.
D. Arhiv ljeilita Rogake Slatine, SR
Slovenija.
62. BUJICE lanak objavljen u Tehnikoj
enciklopediji II sv., str. 543.548.,
1966. u Zagrebu.
63. Mechanismus und die Fassung der
Mineralquellen, Referat podnesen na
Internacionalnom kongresu hidroge-
ologa u Beogradu, septembra 1963.
Rad objavljen u kongresnim materi-
jalima, Beograd, 1966. godine, str.
319.326.
64. Istrani prostor: Izvorska linija
Vrelo Bosne Krupac, Izvjetaj o
hidrolokim radovima u 1966. godi-
ni, Sarajevo, 1967, F. D. Zavod za hi-
drotehniku Graevinskog fakulteta u
Sarajevu HZ/D 81./1, SR BiH.
65. Zahvat plinovite vode u Potplatu,
istranim radovima na lokalitetu Pot-
plat kod Rogake Slatine u svrhu uv-
ida u hidrogeoloke odnose i eventu-
alni zahvat plinovite mineralne vode,
Rogaka Slatina, 1966./67. godine, F.
D. Arhiv Ljeilita Rogake Slatine, SR
Slovenija.
Rogakoj Slatini, Miljenje, prijedlog
i rukovoenje istranim i kaptanim
32
33
radovima III faze radi zahvata plina
i plinovite mineralne vode na uem
izvorinom podruju Rogake Slatine
tokom 1963./67. godine, F. D. Arhiv
dine, SR Slavenija.
67. Istrani radovi i zahvat pitke vode du-
binskim buenjem u Grguriima kod
Slanog, Radovi Prve faze izvreni to-
kom 1967., godine, Slano 1967. go-
dine, F. D. Zavod za hidrotehniku
Graevinskog fakulteta u Sarajevu,
HZ/D 96, Sarajevo, 1967.
68. Zahvat mineralne vode kod Prokuplja,
istranim i kaptanim radovima u Vii
kod Prokuplja u svrhu zahvata plino-
vite mineralne vode tokom 1968. go-
dine, F. D. Arhiv OOURa Prokupac,
Pogon Milan toplica Prokuplje, SR
Srbija
69. Zahvat mineralne vode u Jasenici
kod Zvornika, Miljenje, prijedlog i
rukovoenje istranim kaptanim ra-
dovima II faze u Jasenici kod Zvorni-
ka, tokom 1968. godine, F. D. Arhiv
70. Zahvat termalne vode na otoku Is-
chi-a Italija, Miljenje, prijedlog i
dovima u naselju Casamicciola, otok
Ischi-a u svrhu zahvata termalne vode
tokom 1968. godine, F. D. Arhiv Terme
Stohrer, Casamicciola Ischia, Italija.
71. Uslovi postanka i pojave mineralnih
voda i njihovo kaptiranje, asopis
Mineralne vode Zagreb, 1969. god.,
V, str. 15.-17.
72. Prilog rjeavanju problema kaptiranja
plinovitih mineralnih voda, Pristupno
predavanje odrano u povodu izbora
1967. godine za dopisnog lana Aka-
demije nauka i umjetnosti BiH u Sara-
jevu, Sarajevo, 11. juna 1969. godine.
Bad Schonau Austrija, Miljenje,
prijedlog i rukovo enje istranim
kaptanim radovima radi zahvata
veih koliina plinovite vode dubin-
skim buenjem tokom 1968./69. go-
dine, Bad Schonau, 1969. godine, F.
D. Arhiv Ljeilita Bad Schionau.
74. Zahvat termalne vode u ljeilitu Bad
Heilbrunn Mitterndorf, Miljenje,
prijedlog i rukovodenje istranim i
kaptanim radovima radi zahvata do-
datnih koliina toplije termalne vode
dubinskim buenjem tokom 1968./69.
godine, Bad Heilbrunn, 1969. godine,
F. D. Arhiv Ljeilita Bad Heilbrunn
kod Mitterndorfa, Austrija.
75. Zahvat termalne vode u Urachu,
istranim i kaptanim radovima kod
Urach-a u svrhu pronalaenja i zah-
vata termalne vode pomou dubin-
skog buenja, Urach, 1970. godine,
F. D. Arhiv optine Urach, pokrajina
BadenWurttemberg, Savezna Repub-
lika Njemaka.
76. Zahvati termalne vode u Banji Vruici,
istranim i kaptanim radovima II
faze, radi zahvata dodatnih koliina
plinovite termalne vode za novo lje-
ilite u Banji Vruici tokom 1970./71.
godine, F. D. Ljeilite Banja Vruica
kod Teslia, SR BiH.
77. Zahvati mineralne vode u Jamnici,
istranim i kaptanim radovima radi
zahvata kisele mineralne vode u Jam-
nici tokom 1971. godine, F. D. Mari-
34
35
jan Badel pogon Jamnica, Zagreb,
SR Hrvatska.
78. Zahvat termalne vode u Lipiku,
Rukovoenje istranim i kaptanim
radovima u Lipiku radi zahvata dodat-
nih koliina termalne vode pomou
dubinskog buenja (II faza radova),
Lipik 1972. god., F. D. Arhiv Ljeilita
Lipik, SR Hrvatska.
79. Istrani i kaptani radovi na prostoru
Grgurii Sladenovii Budima, Ra-
dovi II faze, nastavljeni tokom 1970.
godine, F. D. Zavod za hidrotehniku
Graevinskog fakulteta u Sarajevu,
HZ/D 113 1972. godine.
80. Zahvat termalne vode u Smederevs-
koj Palanci, Miljenje, prijedlog i
rukovoenje istranim i kaptanim
radovima na uem podruju Sme-
derevske Palanke u svrhu zahvata pli-
novite termalne vode pomou dubin-
skog buenja tokom 1972./73. godine,
F. D. Skuptina optine Smederevska
Palanka, SR Srbija.
prijedlog i rukovodenje istranim
i kaptanim radovima II faze to-
kom 1972./73. godine, F. D. Arhiva
Skuptine optine Zvornik, 1973. go-
dine, SR BiH.
82. Zahvat pitke vode u Cazinu, Miljenje,
kaptanim radovima I faze u svrhu za-
hvata pitke vode na uem podruju
Cazina (lokaliteti Vignjevii i Sto-
vrela) tokom 1973./74. godine, F. D.
Skuptina optine Cazin, SR BiH.
83. Zahvat termalne vode u Kurumlijskoj
banji, Miljenje, prijedlog i ruko-
voenje istranim i kaptanim radovi-
ma u svrhu zahvata termalne vode za
potrebe Kurumlijske banje tokom
1974. godine, F. D. Skuptina optine
Kurumlija, SR Srbija.
84. Zahvat pitke vode u Velikoj Kladui,
Miljenja, prijedlog i rukovoenje
u svrhu zahvata pitke vode dubins-
kim buenjem na irem podruju Ve-
like Kladue (lokalitet Kvrkulja), Ra-
dovi izvreni tokom 1973./74, F. D.
Skuptina optine V. Kladua, SR BiH.
85. Zahvat termomineralne vode
u ljeilitu Bad Tatzmannsdorf,
istranim i kaptanim radovima to-
kom 1971./1974. godine, Bad
Tatzmannsdorf, 1974. godine, F. D.
Arhiv Ljeilita Bad Tatzmannsdorf,
Austrija.
86. Prilog rjeavanju problema zahvata
pitke vode u Primorskoj zoni Kra (sa
Avdagiem), Rad objavljen u Zborni-
ku radova 3. jugoslavenskog simpoz-
ijuma o hidrogeologiji i inenjerskoj
geologiji, odranog 2226. maja 1974.
godine u Opatiji, knjiga I Hidroge-
ologija, str. 305. 326.
87. Zahvat termalne vode u Olovu,
svrhu zahvata termalne vode u Olovu
pomou dubinskog buenja, Olovo,
1975. godine, F. D. Arhiv SO Olovo,
SR BiH.
88. Studijski i istrani radovi za snabdi-
jevanje vodom Duvna (sa I. Avdagi),
Sarajevo, 1975. godine, F. D. Zavod za
hidrotehniku Graevinskog fakulteta
u Sarajevu HZ./D 142. SR BiH,
89. Studijski i istrani radovi za snab-
dijevanje vodom Posuja (sa I.
Avdagiem), Sarajevo, 1975.go-
34
35
dine, F. D. Zavod za hidrotehniku
Graevinskog fakulteta u Sarajevu
HZ./D 145. SR BiH.
90. Izvjetaj o dosadanjoj saradnji na
rjeavanju problema zahvata min-
eralne vode u Jamnici i rezultatima
istranih i kaptanih radova tokom
1971. godine, Sarajevo, 1975. go-
dine, F. D. Marijan Badel, Zagreb, SR
Hrvatska.
91. Zahvati termalne vode u Rimskim
toplicama, Nastavak sa rukovoenjem
istranih i kaptanih radova II faza
u svrhu zahvata dodatnih koliina ter-
malne vode za potrebe proirenih ka-
paciteta Vojnog ljeilita u Rimskim
toplicama tokom 1974./75. godine,
Rimske toplice 1975. godine, F. D. Vo-
jno ljeilite u Rimskim toplicama, SR
Slovenija.
92. Studijski i istrani radovi na
izvoritima Mostarskog vodovod-
nog sistema (sa saradnicima), Saraje-
vo, 1976. godine, F. D. Zavod za hi-
drotehniku Graevinskog fakulteta,
knj. I i II HZ/D 106 i HZ/D 168, Sa-
rajevo, SR BiH.
93. Zahvat termalne vode kod Viegrada,
svrhu zahvata radioaktivne termalne
vode na lokalitetu Viegradske banje
pomou dubinskih zahvata, Viegrad,
1976./77. godine, F. D. Skuptina
optine Viegrad, SR BiH.
94. Zahvat termalne vode kod Bihaa,
svrhu zahvata termalne vode u Gati
kod Bihaa 1967./77. godine, F. D.
Skuptina optine Biha, SR BiH.
95. Prof. dr KAREL ABSOLON Sjeanja
prigodom 100godinjice njego-
va roenja, objavljeno u Biltenu
Speleolokog drutva Bosansko
hercegovaki kr NA KR br. 4,
god. 1978. u Sarajevu.
96. Zahvat pitke vode dubinskim
buenjem u Sarajevu, Miljenje, pri-
jedlog i rukovoenje istranim i
kaptanim radovima u svrhu zahvata
pitke vode dubinskim buenjem na
istonoj periferiji grada Sarajeva (Sa-
rajevska pivara) Sarajevo, 1978., F. D.
Zavod za hidrotehniku Graevinskog
fakulteta u Sarajevu HZ/C 120./503,
mart 1980.
97. Zahvat mineralne vode u Tenju,
svrhu zahvata kisele mineralne vode
na iroj periferiji Tenja 1977./78. go-
dine, F. D. Skuptina optine Teanj,
SR BiH.
98. Zahvati pitke i tehnoloke vode u Koz-
luku, Miljenje, prijedlog i rukovoenje
svrhu zahvata pitke tehnoloke vode za
potrebe novoizgraene fabrike miner-
alne vode u Kozluku. Kozluk, 1979. go-
dine, F. D. Arhiv Fabrike mineralne vode
u Kozluku, Opina Zvornik, SR BiH.
99. Zahvati ugljinog dioksida u Klokoti-
ma, Nastavljanje rukovoenjem
istranim i kaptanim radovima II faze
na podruju mofeta u Klokotima kod
Kiseljaka u svrhu korienja ugljinog
dioksida u novoizgraenoj fabrici pli-
na, Klokoti 1971./79. godine, F. D.
PLIN fabrika tehnikih gasova, Sara-
jevo, SR BiH.
100.Zahvat termalne vode u Gradacu,
Nastavljanje rukovoenjem istranim
36
37
i kaptanim radovima II faze u svrhu
zahvata dodatnih koliina termalne
vode za novoizgraeno banjsko
ljeilite u Gradacu, Gradaac 1978./
79. god., F. D. Arhiv Ljeilita Banje
Gradaac, SR BiH.
101.Zahvat plinovite mineralne vode u
prijedlog i rukovoenje istranim
i kaptanim radovima III faze to-
kom 1978./79. godine, F. D. Arhiva
Skuptine optine Zvornik 1979. go-
dine, SR BiH.
102.Mineralni izvor u Bad Schonau,
Definitivno kaptiranje mineralne
vode nabuene 1968./69. godine i
pruanje tehnikih rjeenja za racio-
nalno korienje mineralne vode i
plina (CO
2
) u novom (u izgradnji)
ljeilinom objektu tokom 1978./79.
godine, Bad Schonau, 1979. god. F.
D. Arhiv Ljeilita Bad Schonau Aus-
trija.
103. Zahvat termomineralne plinovite
vode kod Graanice, Miljenje, pri-
jedlog i rukovoenje istranim i
kaptanim radovima u svrhu zahva-
ta plinovite termomineralne vode na
lokalitetima Sokovac II i Boljani,
Graanica, 1979./80. godine, F. D.
Skuptina optine Graanica, SR BiH.
104.Zahvat vode u kru dubinskim
buenjem: a) u unutranjem pojasu
dinarida (istona periferija Sarajeva) i
b) u primorskom pojasu dinarida (Sla-
no kod Dubrovnika), Sarajevo, 1980.
godine, F. D. Zavod za hidrotehniku
Graevinskog fakulteta HZ./C 120./
503, Sarajevo, SR BiH.
105.Zahvat termalne vode dubinskim
buenjem u Maloj Kladui, Miljenje,
prijedlog i rukovoenje istranim ra-
dovima u svrhu zahvata termalne
vode na lokalitetu Mala Kladua to-
kom 1979./80. godine, F. D. Arhiv
Skuptine optine Vel. Kladua, SR
BiH.
106.Zahvati pitke vode dubinskim
buenjem u Graanici, Miljenje,
kaptanim radovima u svrhu zahvata
pitke vode dubinskim buenjem na
irem podruju optine Graanica to-
kom 1980./82. godine, F. D. Skuptina
optine Graanica, SR BiH.
107.Zahvati pitke vode dubinskim
buenjem u Velikoj Kladui, Miljenje,
kaptanim radovima II faze u svrhu
zahvata pitke vode na irem i uem
podruju V. Kladue (lokaliteti:
Kvrkulja, Vrnogra, Dabravine I i II,
Barake i Todorovo) tokom 1977./78.
godine, F. D. Skuptina optine Velika
Kladua, SR BiH.
108. Zahvati pitke vode dubinskim
buenjem u Cazinu, Miljenje, prijedlog
i rukovoenje istranim i kaptanim ra-
dovima II faze u svrhu zahvata pitke vode
na uem i irem podruju Cazina (loka-
liteti: Vignjevii, oralii Mutnik, Traka
Ratela i Skok) tokom 1982./84. godine, F.
D. Skuptina optine Cazin, SR BiH.
Napomene
1
Julije Hahamovi i Aleksandar Trumi, O ivotu i
istraivakom radu Josipa A. Baa (sa bibliografijom
od 1984), Radovi Akademije nauka BiH, knjiga LXX-
IX, odjeljenje tehnikih nauka, knj. 10, Zbornik rado-
va posveenih akademiku Josipu A. Bau, Sarajevo,
1986. godine, str. 7-22
2
Akademik Josip A. Ba je preminuo 27. oktobra 1985.
godine.
36
37
Fikret Ahmetbai
Neki narodni obiaji i
vjerovanja s podruja
Sokola, Doborovaca i
Dakula
SOME NATIONAL CUSTOMS AND
BELIEFS IN SOKOL, DOBOROVCI
AND DAKULE
ABSTRAKT
U ovom prilogu autor je pribiljeio samo neka narodna
vjerovanja i narodne obiaje sa ireg prostora Sokola, Do-
borovaca i Dakula koja su se u naem narodu zadrala do
dananjeg dana.
Kljune rijei: narodni obiaji, vjerovanja, gatke
ABSTRACT
In this article the author brings some national customs
and beliefs from a broader territory of Sokol, Doborovac
and Dakula, which remained until the present day among
our people.
Key words: national customs, beliefs, fable
N
arodna vjerovanja, legende i mi-
tovi rasprostranjeni su u svim
narodima, prenoena su s kolje-
na na koljeno kroz vrijeme, ali i kroz
prostor tako da ih u potpuno istom ili
slinom obliku susreemo kod susjed-
nih, ali i meusobno vrlo udaljenih naro-
da Strunjaci se slau da razna vjerovan-
ja potiu jo iz paganskih vremena, te da
su se odrala do dananjeg dana bez obzi-
ra to nemaju uporite u islamu i ostalim
monoteistikim religijama.
U ovom radu uspio sam zabiljeiti samo
neka vjerovanja i gatke sa ireg podruja
Sokola, Doborovaca i Dakula koje sam
uo od Hasibe Ahmetbai (65 godina) i
neto mlaih ena Bejhe Mehmedovi i
Hasibe Fatmi.
1

Ovom prilikom prezentirat emo neka
vjerovanja koja su se i danas zadrala kod
starijeg stanovnitva, a naroito kod stari-
jih ena na ovom podruju.
Tako naprimjer:
Ne valja uoi Jurijeva (ureva) sa nji-
va nita nositi kui zmije dolaze kui
tokom godine,
Ne spavaj na Jurijev (urev) to-
kom godine bit e dremovan i mrzo-
voljan,
Ne valja etvrtkom saditi povre
unitit e ga crvi,
Ne valja bebu ostaviti bez makaza ili
noa pod jastukom zamijenit e je
vile,
Ne valja milovati umornu djecu
pomrijet e od uroka,
Ne valja da napolju prenoi bebina
odjea dijete e dobiti vrisak,
Ne valja jesti pred trudnicom dobit
e jemenjak na oko,
Ne valja nou sjei nokte i bacati ih
bilo gdje skupljat e ih na Ahiretu
(na onom svijetu),
Ne valja petkom prati odjeu umri-
jet e starjeina,
Ne valja mlijeko da kipi kvari se
kvalitet mlijeka,
Ne valja odjeu prati pratljaom pet-
kom i utorkom udaraju gromovi,
Ne valja prati odjeu kad su kresovi
cijepa se odjea,
Na valja se vjenati izmeu dva bajra-
ma ivot u braku nee biti dobar i
skladan,
38
39
Ne valja se kupati izmeu akama i
jacije moe se nagrajisati, (nagaziti
na ogramu; nastradati)
Ne valja da posuda s vodom prenoi
nepokrivena ejtani pljuju i peru
noge u njoj,
Ne valja se preoblaiti pred sijanje
graha opada cvijet,
Ne valja poslije veere istresati pekire
sa sinije ejtani dolaze i beru
mrve,
Ne vala mijenjati zaruniki prsten,
poremeti se ivot,
Ne valja da preko mejita (mrtvaca)
pree maka stvorit e se vampir,
Ne valja da ti maka presijee put
neto e ti se podrepiti (doi e do
nesree),
Ne valja ubijenu zmiju dizati iznad
koljena bole noge,
Ne valja nou bez glavnje (eravice)
prilaziti vodi - mogu te odvesti vile,
Ne obuvaj prvo lijevu nogu napustit
e te srea,
Ne valja mijenjati motiku bole lea,
Ne daji srp iz ruke u ruku posjei e
se,
Ne otvaraj kuu bez bismilleta (mo-
litve bogu) ejtani ekaju na vrati-
ma,
Ne valja utorkom nositi vatru iz
komiluka na oegu vrane nose
pilie,
Ne valja zadrati zaruku (zaruniki
prsten i sl.) nee imati sree,
Ne valja nasaditi kvoku kad cvjetaju
lipe bit e pilii bolesni,
Ne valja u gostima sjei nokte bude
svae u kui,
Ne valja muko dijete tui oklagijom
naputat e ga ene,
Ne valja eni sjediti na vrei rodit e
puno djece,
Ne valja dijete pokrivati odjeom
roditelja dobit e epilepsiju,
Nek dijete ne spava izmeu roditelja
nagraisat e,
Ne valja dijeliti kurbansko meso prije
nego to ga okusi onaj iji je kurban
nee biti kabul (od boga primljen),
Ne valja ustati na lijevu stranu tog
dana nema sree,
Ne zahvaljuj davaocu sadnica cvijea
nee se omladiti,
Ne valja djecu prenositi preko vode
bez ibice dobit e dizenteriju,
Ne valja sipati kahvu preko ruke bo-
lit e stomak,
Ne valja enama prolaziti ispred za-
prege bit e nesree,
Ne pitaj lovca kuda ide nee imati
ulova,
Ne ogledaj se nou nagrajisat e,
Ne valja se nou eljati navui e
neku nesreu,
Ne valja ljusku od oraha bacati u vatru
bit e galame u kui,
Ne valja ljusku od jajeta bacati u vatru
nee se lei ivina,
Ne valja jaja za leenje davati
drugom nee se izlei pilii,
Ne valja se vraati ako te neto naglo
prepadne oboljet e.
Ne valja nou ii na drvenjak (mjes-
to u dvoritu gdje se sijeku drva) na-
grajisat e,
38
39
Ne valja sanjati bistru vodu oalostit
e,
Ne valja sanjati zmije imat e dosta
neprijatelja,
Ne valja sanjati orahe bit e galame u
kui,
Ne valja dojiti dijete dok grmi udara-
ju gromovi,
Ne obaraj etvrtkom drvo za grau
nagrizat e ga crvica,
Ne motaj konac na klupko prema sebi
navui e nesreu,
Ne valja kvoku nasaditi uvee
izlegu se samo pijetlovi,
Ne valja spavati s novcem pri sebi
nagrajisat e,
Ne valja porodilji tokom eteresnice
(40 dana poslije poroda) izlaziti na-
polje poslije zalaska sunca moe po-
ludjeti,
Ne valja se penjati neistoj eni na
kalemljeno drvo uvehnut e,
Ne valja obarat (sjei) kalemljeno
drvo umiru djeca,
Ne spavaj pod orahom izludit e,
Ne valja sjei drva u akam bole
zubi,
Ne valja trudnici
Ne valja trudnici ubiti zmiju djetetu
e smrdjeti usta,
Ne valja trudnici gledati u otvoreni
plamen beba e imati crveno lice,
Ne valja trudnici jesti ribu bit e
nemirno dijete,
Ne valja trudnici sjediti na pratljai
rodit e nakaradu,
Ne valja trudnici prelaziti preko loze
ili konopca uguit e se beba u po-
rodu,
Ne valja trudnici vraati se bude e
teak porod,
Ne valja trudnici perutati ivinu di-
jete e imati konu bolest,
40
41
Ne valja trudnici jesti naeto voe di-
jete e biti krastavo,
Ne valja trudnici nositi u krilu jaja
dijete bude slinavo,
Ne valja trudnici dolijevati vodu na
vodu dijete e dobiti djeju kilu,
Ne valja trudnici prelaziti preko noa
dijete e imati zeju usnu (rasjeenu
usnu),
Ne valja trudnici jesti buljke
(kokoiji eludac), dijete e imati ve-
like usne,
Ne valja trudnici da sjedi na pragu
bit e teak porod,
Ne valja trudnici jesti orahe dijete e
imati liajeve,
Ne valja trudnici gledati mrtvaca di-
jete e biti uto.
Ne valja da maka proe trudnici
izmeu nogu bit e dijete dlakavo.
Lijeenje gatanjem
Kada bi neko obolio od liaja, kao li-
jek uzimao bi pepeo, kvasio i u njega
umakao prst, a zatim mazao po liaju
izgovarajui rijei: Liaj, vlae, pepo
nae, sunce prie liaj se razie ili
Njiva, liaj, maslo sjeme, maslo se
razie liaj prie.
Oboljeli od sugreba (svrbea tijela)
koristio je kostrijetnu torbu s kojom
bi tokom noi, do pojave sunca, do tri
puta (u tri navrata) odlazio u poljski
klozet i eao se njome po koi, a za-
tim je bacao na krov od klozeta. Tako
je svrbe nestajala.
Ako se oboljeli od crvenog vjetra do
tri puta prije sunca provue kroz pari-
jencu u kojoj se parila odjea bolest
nestaje,
Kad se u ruci pojavi kripa, oko ruke
se vezao predeni konac (nita),
Ako dijete ima probleme dok mu niu
zubi, u vodu bi se stavljao pirina
(ria) radi lakeg nicanja i zdravl-
ja zuba,
Kad se djetetu izvadi prvi zub bio je
obiaj baciti ga na tavan radi zdravlja i
tvrdoe zubi,
Ako bi dijete previe plakalo (bilo lju-
to), onda bi ga kupali vodom iz bare
da bi bilo dobro kao bara,
Ako poroena ena poeli da joj
sljedee dijete bude drugog pola,
prvu pitu maslanicu koju joj donesu
na babine prevrne i pojede dva za-
logaja,
Da bi se izlijeio od guta oko vrata,
oboljeli bi mirei uzimao kameni iz
zidane kue i njime tri puta prelazio
oko gute, a zatim vraao kameni
odakle ga je i uzeo,
Tisovo drvo koristilo se za zatitu od
vraanja,
Ako dijete dugo ne bi progovorilo, po-
jilo se iz stonog zvona,
Ako bi dijete bilo previe straljivo, ko-
mad krpe sa poljskog straila uivao
mu se u jastuk,
Da bi se uklonio jemiak sa oka, tri
puta bi se okruivao noviem, a za-
tim novi ostavljao na raskru,
Ako dijete tee oboli, onda bi ga prije
sunca iznosili na raskre i prodava-
li prvom ovjeku ili eni koja naie
putem. Onaj ko dri dijete u rukama,
obraa se prolazniku rijeima: Hajde
da ti prodam ovo dijete. Ovaj ga uz-
ima u ruke, daje mu neko novo ime i
vraa majci u ruke, koja prolaznika za-
tim daruje nekim poklonom.,
40
41
Kad krava dobije upalu vimena, vime
bi se do tri puta potiralo desnom
stranom dimija,
Ako govee dobije bionu na oku,
(vrsta oboljenja oka) oko vrata bi mu
se stavljala bijela loza, a u oko eer,
Kad krava muzara krije mlijeko,
onda bi se donosio kamen iz vode,
stavljao na poliveni preni pekir i
prebacivao kravi preko krsta,
Ako dijete ima none more, uz
njega se stavlja pratljaa i izgovara-
ju rijei: Umjesto ovoga djeteta, evo
ti pratljaa. (pratljaa, drveni pred-
met s rukom koji je sluio pri pranju
vea)
Ako neko ima glavobolju, iz
unutranjosti munare donesu mu se
paukove (radine) dlake i uivaju u
kapu,
Ako nekoga zaboli stomak, onda izvr-
nu koprenu, nasiju luga i daju mu da
popije,
Ako dijete due ne moe progovoriti,
onda se skine gornji rvanj u vodeni-
ci i na donjem skuha kola koji se daje
djetetu da ga pojede,
Kad dijete ima vrisak, uzimaju ga
dvije ene (ne moe mati), a zatim,
njihajui, iznose i unose kroz vrata
sa zapadne strane kue, izgovarajui
rijei: Njiem, njiem vrisak da
iznjiem da nestane, malo da ga os-
tane.
Ako bi dijete previe plakalo, do tri
puta bi se provlailo kroz ukur,
Ako se goveetu napue stomak, sku-
plja se i pali kokoje perje,
Ako dijete dobije krupu po jeziku,
treba ga prije izlaska sunca iznijeti
pod kruku i njegovim tabaniima
udarati po deblu, govorei: Bjei kru-
pa, ubit e te kruka, sunce prie, kru-
pa se razie.
Ako bi dijete dobilo sandiju, onda
bi se nalo drugo dijete, obavezno
mjezimac koje bi u brdu (dio sta-
na na kojem se tkalo), ranije poto-
pljenom u bari, donosilo vodu sa te
bare, istresalo u posudu iz koje bi
se oboljelo dijete pojilo do tri puta,
(sandija, probodi, protisli u prsima,
iganje unutar tijela),
Ako bi neko obolio od dalka (dalak,
otok slezene, podrast, tumor), vje-
rovalo se da se gatanjem dalk moe
isjei. Sjekao bi se tako to bi se sjeki-
ra svojim otrim dijelom laganim dod-
irom u razliitim pravcima povlaila
po stomaku uz rijei: Sjeem dalak
da ga nestane, da ga malo ostane.
Ako bi se radilo o vodenom dalku,
oboljeli bi morao ustati prije izlaska
sunca, otii na potok ili baru, sageti
se i jezikom zahvatati vodu, piti i izg-
ovarati rijei: Loem vodu kao pas,
idem kao rak, da dalka nestane, da ga
malo ostane.
Ako bi se govee razboljelo, vjerova-
lo se da se moe izlijeiti na sljedei
nain: ovjek ili ena uzima haljina
(motka za noenje opranih haljina)
uzjae ga i kree prema goveetu
kod kojeg se nalazi drugi ovjek koji
kao da neto para i pita ga: ta to
radi? Odgovor glasi: Param, param
pauinu da isparam.. Onaj sa
haljinaa mu odobrava: Paraj, paraj,
dok ne ispara. I to se ponavlja do tri
puta.
42
Ostala vjerovanja
Ako kvoka nee nakvocati, treba joj
u gnijezdo staviti kuicu od pua ili joj
dati sa anka nastruganog tijesta,
Kad se odrijebi kobila, na vrat
drjebeta stavlja se probuena drvena
kaika radi uroka,
Kad se ena porodi, prvi puta dijete
e zadojiti iz desne dojke da bi dijete
bilo denjak,
Ako u kuu na Prozuk (Boi) doe
muko, u toj kui e sve to se rodi to-
kom godine biti mukog pola, a ako
doe ensko enskog.
Na dan Prozuka (Boia), kokoi treba
hraniti u kronjama (za noenje sijena
na leima) da bi bile bolje nosilje,
Uoi Jurijeva (ureva) stoku treba
provesti izmeu vatre radi uroka i uje-
da zmija,
Smrekovinu treba stavljati u kuu radi
more,
Djetetu ne treba sjei nokte dok ne
namiri godinu dana ivota, ve mu
ruicu ili noicu stavljati u tek sam-
ljeveno brano i nokti e sami otpasti,
Za prve novce koji padnu na elo,
djetetu treba zapisati kod hode
radi uroka i ta se suma novca ne smije
ni poveati ni umanjiti,
Nakon prvog ianja djeteta, kosa se
nosila u damiju,
Hrana koja ostane iza mladenaca
poslije svadbe zakopavala se u zemlju
jer se vjerovalo da mladenci nee do-
bro i slono ivjeti ako tu hranu poje-
du psi ili make,
Ako dijete dobije djetinju (vrsta epi-
lepsije), ne smije ga se prihvatiti ni
majka ni otac, a obiavalo mu se iznad
glave rascijepiti raak (motalica za
niti),
Pri udaji, na putu od roditeljske do
mladoenjine kue, ako bi se prelazila
voda, mlada je morala bacati pekir,
Da bi se zaustavio led (grad), na iz-
vrnuti sadak (eljezni tronoac) sa
ognjita stavljala bi se kaika soli ili bi
najmlae dijete pojelo pokoji komad
leda (gradnih kuglica),
Ako bi zapuhali jaki vjetrovi uzimao bi
se komad kurbanskog roga i bacao u
vatru. (kurban, brave ili govee koje
muslimani kolju na Kurban-bajram)
Napomene
1
Najtoplije se zahvaljujem uvaenom profesoru dr. Sa-
lihu Kulenoviu, koji mi je dao korisne prijedloge i sug-
estije tokom nastajanja ovog rada.
42
GRAANIKI GLASNIK PROLOST
44
PROLOST GRAANIKI GLASNIK
45
P
r
o
l
o
s
t
Sajma Sari
Osnivanje Islamske
itaonice (kiraethane)
i drugih kulturno-
prosvjetnih i humanitarnih
drutava u Graanici
poetkom 20. stoljea
THE ESTABLISHMENT
OF THE FIRST READING-
ROOM (KIRAETHANA) AND
OTHER EDUCATIONAL AND
HUMANITARIAN SOCIETIES IN
GRAANICA AT THE BEGINNING
OF THE 20TH CENTURY
ABSTRAKT
Uz ostala kulturno-prosvjetna drutva s poetka 20.
stoljea, posebno je obraeno osnivanje Islamske
itaonice (kiraethane), koja je osnovana 1903. go-
dine. Zahtjev za njeno osnivanje potpisalo je 50 ugled-
nih graana, ija su imena navedena u ovom prilogu. Is-
lamska itaonica je imala znaajnu ulogu u kulturnom,
drutvenom, pa i politikom ivotu Bonjaka muslimana
u Graanici.
Kljune rijei: kiraethana, itaonica, Graanica
ABSTRACT
The establishment of the first islamic reading-room (ki-
raethana) in Graanica in 1903 drew as much of atten-
tion as the establishment of some other educational soci-
eties at the beginning of the 20th century. A demand for
its establishment was signed by 50 wellrespected towns-
men whose names will be listed. The Islamic reading-rom
had a great role in cultural, social and even political life
of Bosniacs (muslims) in Graanica.
Key words: kiraethana, reading-room, Graanica
Sajma Sari
Osnivanje islamske itaonice (kiraethane) i
drugih kulturno-prosvjetnih i humanitarnih
drutava u Graanici
Mina Kujovi
Zahtjev za otvaranje gimnazije u Graanici
1914. godine
Damjan Blagojevi
Gradsko jezgro Graanice 1940. godine,
urbano-komunalna i drutveno prirodna
skica
44
45
A
ustro-ugarska okupacija Bosne i
Hercegovine, 1878. godine, donije-
la je velike politike promjene i
pokrenula krupne drutvene, ekonomske
i kulturne procese u historiji ove zemlje.
Ukupan kulturni razvitak Bosne i Herce-
govine bio je podreen dugoronim in-
teresima Monarhije u ovom dijelu Balkan-
skog poluostrva. Odgovor takvoj politi-
ci predstavlja pojava opozicionih pokre-
ta u vidu zahtjeva za vjersko-prosvjet-
nu autonomiju, koji se artikuluu u re-
dovima muslimanskog i pravoslavnog
stanovnitva.
U knjievnosti i knjievnom ivotu, kra-
jem 19. i poetkom 20. stoljea, pojavlju-
je se mnotvo asopisa i kulturno-prosv-
jetnih drutava, orijentiranih na razvijan-
je i afirmaciju pojedinanih nacionalnih
interesa.
Sa osnivanjem asopisa i kulturno-pros-
vjetnih drutava, te otvaranjem itaonica,
poinje se stvarati i italaka publika.
Tako su potkraj 19. stoljea itaonice i
pjevaka drutva postajali osnovni obli-
ci i nove forme kulturne aktivnosti i kul-
turnog ivota u mnogim bosanskim ka-
sabama. U itaonicama su se okuplja-
li inovnici, vojnici, poslovni ljudi, u nji-
ma se odvijao novi drutveni ivot. One
su imale obrazovne i humanitarne ciljeve.
Njihovu ulogu e kasnije preuzeti kultur-
no-prosvjetna drutva. Aktivnost kultur-
no-prosvjetnih drutava bila je usmjere-
na prvenstveno na irenje prosvjeenosti
u narodu i podizanje kulturnog nivoa, ali
istovremeno i ka stvaranju i jaanju neo-
phodnih privrednih kadrova i domae in-
teligencije.
Uticaj ukljuenja Bosne i Hercegov-
ine kao privrednog podruja u sredn-
joevropski prostor sa visokorazvijen-
im kapitalistikim odnosima snano se
osjetio i na kulturno-prosvjetnom pla-
nu. Ekonomski ojaano i moderni-
zovano graanstvo sve snanije istu-
pa sa politikim i kulturno-prosvjetnim
zahtjevima. Poetkom 20. stoljea sve je
zapaenija prosvjetna i kulturna aktivnost
mnogobrojnih itaonica i drutava s na-
cionalnim predznakom.
Pred dolazak Austro-Ugarske u Bos-
nu i Hercegovinu, Graanica je bila iz-
razito trgovako mjesto, sa neto veom
arijom. Po popisu iz 1879. godine, imala
je 613 kua i 3.012 stanovnika (po popisu
iz 1910. godine, broj stanovnika je nara-
stao na 4.222 ). Odmah po okupaciji, kao
i ostala slina mjesta, dobija potu, 1887.
godine osnovnu kolu, eljeznicu itd. Broj
prosvjetnih ustanova u Graanici kasnije
raste (otvaraju se via djevojaka i zanats-
ka kola, vjerske kole itd.), a ubrzano
niu i razna kulturno-prosvjetna drutva
i itaonice.
U kulturno-prosvjetnom i drutvenom
ivotu graaniko graanstvo osnivalo je
ona drutva koja su bila primjerena potre-
bama, interesima, tradiciji i navikama
svakog pojedinog naroda.
Prema izvjetajima o popisu drutava
Statistikog odjeljenja Zemaljske vlade za
Bosnu i Hercegovinu, u periodu od 1878.
do 1914. godine, Graanica je imala dva-
naest drutava (deset u samoj kasabi, a 2
na selu). Prvo je registrovano 1896. go-
dine pod nazivom Graanika itaonica,
a zatim slijede: Pelarska podrunica
(1898.), Freiwillge Feuerwehr, tj.
Dobrovoljno vatrogasno drutvo
(1899.), Islamska itaonica (1903.),
Srpska narodna itaonica (1906.),
Pododbor Srpskog potpornog drutva
Prosvjeta (1907.), Turska itaonica i
knjinica (1910.), Srpski soko (1910.),
Pododbor Gajreta (1910.), Trezvenost
46
47
(1912.), Pobratimstvo Kakmu (1912.),
Srpski soko Kouhe (1912.).
Iz pregleda drutava vidi se da su
stanovnici Graanice bili veoma otvore-
ni prema kulturno-prosvjetnim, humani-
tarnim, sportskim i nacionalnopolitikim
idejama.
Podaci za ratni period (1914.-1918. go-
dina) nisu iskazani kroz spiskove drutava,
ali, prema podacima asopisa Bosnische
Bote (Bosanski glasnik), koji je izlazio za
sve etiri godine rata, moe se zakljuiti
da su neka egzistirala i u tom periodu.
Osnivanje Graanike itaonice,
1896. godine, ima veoma veliki znaaj
u drutvenom ivotu grada. U poetku
itaonica broji 22 lana, da bi u 1912. go-
dini taj broj narastao na 46 lanova.
Islamska itaonica (kiraethana) u
Graanici (1903.) u poetku je imala 63
lana, a kasnije se taj broj smanjuje na 52
lana.
Interesantno je napomenuti da je Tur-
ska itaonica i knjinica u Graanici, os-
novana 4. 8. 1910. godine, imala pri-
likom osnivanja ukupno 240 lanova, a
ve u 1912. godini taj se broj smanjio
na 64 lana. Nije poznato zbog ega se
broj lanstva vie nego prepolovio. Uz-
roke treba traiti u promjeni politikih
prilika u kasabi ili pojaanom iseljavanju
stanovnitva pred Prvi svjetski rat.
Humanitarne ideje Pododbora Srpskog
potpornog drutva Prosvjete i Podod-
bora Gajreta, koji su imali zadatak da
pomognu podizanju nacionalne inteli-
gencije na univerzitetima i zanatlijskog i
trgovakog podmlatka, naile su na dobar
odziv kod graanikog graanstva. Podod-
bor Prosvjete prilikom osnivanja (1909.)
ima ukupno 109 lanova, a 1912. godine
42 lana. Pododbor Gajreta (1910.) ima
63 lana, a 1912. godine 66 lanova. Po-
daci o broju lanova drugih drutava pri-
likom osnivanja izgledaju ovako: Vatrogas-
no drutvo Graanica 12 lanova, Srpska
narodna itaonica 53 lana, a 1911. go-
dine 84 lana, Srpski soko 32 lana, Srp-
ski soko (Kouhe) 30 lanova, Pelarska
podrunica 26 lanova, Pobratimstvo 15
i Trezvenost 45 lanova.
Prema jednom dokumentu Zemaljske
vlade u Sarajevu, sva drutva u Bosni i
Hercegovini su potpadala pod nadzor
i kontrolu nadlene upravne oblasti. U
ovom sluaju, kao neposredna prvomol-
bena nadzorna oblast bio je Gradski ko-
tarski ured u Graanici, koji je imao pravo
da na sve skuptine, zabave i predavanja
poalje svoga izaslanika.
Dokumentacija, naalost, za sva
drutva nije sauvana, za neka drutva
nije ni djelomino sauvana, za pojedi-
na samo fragmentarno, dok se za neka
sistematskim istraivanjem dva veoma
znaajna fonda Zemaljske vlade u Sara-
jevu i Zajednikog ministarstva financija
odjeljenje za Bosnu i Hercegovinu u
Beu, moe gotovo cjelokupan rad rekon-
struisati. Inae, ova dva znaajna fonda su
nezaobilazan izvor za nauno istraivanje
i ire prouavanje drutveno-politikog
i prosvjetno-politikog ivota u Bosni i
Hercegovini.
Na osnovu istraenih fondova Zemaljske
vlade za BiH i Zajednikog ministarstva fi-
nancija za BiH, te pronaenih dokumena-
ta o drutvima u Graanici, dat emo pri-
kaz osnivanja i djelovanja Islamske kira-
ethane u Graanici, osnovane 1903. go-
dine.
Iz dokumenta, originalne molbe (fak-
simil u prilogu), datirane 15. februar 1903.
46
47
godine, doznajemo da su lanovi osnivai
(odnosno Privremeni odbor Drutva Is-
lamske kiraethane), uputili Zemaljskoj
vladi u Sarajevu molbu da im odobri os-
nivanje i rad drutva. Uz molbu priloili
su prijedlog pravila drutva, koja je treba-
la potvrditi i odobriti Zemaljska vlada u
Sarajevu, kao i Zajedniko ministarstvo fi-
nancija - odjeljenje za BiH u Beu.
Tekst molbe glasi:
Visoka zemaljska vlado, Ponizno pod-
pisani usuuju se najponiznije zamoli-
ti Visoku zemaljsku vladu, da bi im bla-
goizvolila dozvoliti otvorenje islamske
itaonice, za koju smjerno molbi pravila
prilau. Svoju smjernu molbu potkreplju-
ju time, da osjeaju ivu potrebu tog hu-
manitarnog drutva, da bi i oni bar na
nekoji nain svoju duu i osjeaje ople-
menjivati mogli itanjem dobrih i koris-
nih stvari. Prema svojem odgoju i nara-
vi ne mogu biti lanovima postojee
itaonice u Graanici, ne radi razloga
nesnoljivosti ili prezira od ega daleko
stoje, nego jedino radi toga, to se ne
mogu prilagoditi onome duhu i onome
vladanju, koje se od njih u ovakvom
drutvu zahtjeva. Ponizno potpisani bi
vie puta vrili svoje vjerske dunosti, a s
druge strane htjeli bi da uivaju vie slo-
bodne kretnje, to ne bi dosadanjim po-
jedinim lanovima bilo pravo te time, te
time da se uklone nesuglasice i svaki su-
kob odluie se ponizno potpisani za doz-
volu otvorenja nove itaonice zamoliti
Visoku zemaljsku vladu za odobrenje.
U nadi da e Visoka zemaljska vlada
smjernu molbu usliiti biljee se u pon-
iznosti.
Molbu su potpisali: Mujaga Kuukali,
Hafiz Seid Omerbegovi, Ahmed irbe-
govi, Hadi Beir Tihi i M. Mufti.
(prilog faksimil sa originalnim potpisima
pet lanova Privremenog odbora):
Prema lanu 2. priloenih Pravila Is-
lamske itaonice u Graanici, itaoniko
drutvo sakuplja se sa ciljem, da rasprostire
prosvjetu, izobraenje, ovjenost i pri-
jateljsko zabavljanje, slijedeim sredstvi-
ma: itanjem politikih i pouno zabavnih
dnevnika, znanstveno popularnih spisa i
rasprava, te privreivanjem drutvenih i
drugih potenih igara.
Dalje u pravilima, po uobiajenom
redu, govori se o sredstvima itaonikog
drutva, lanovima drutva, njihovim
pravima itd.
Nakon to je Zemaljska vlada u Sa-
rajevu, po uobiajenoj proceduri, po-
slala izvjetaj (29. aprila 1903. godine)
Zajednikom ministarstvu financija u
odjeljenje za Bosnu i Hercegovinu u
Beu, sa prilozima u vezi sa osnivanjem
Islamske itaonice u Graanici, stigao
je pozitivan odgovor (6. maj 1903.), uz
zahtjev da se, kako je ve Zemaljska vlada
iz Sarajevu u izvjetaju predloila, u l.
2. Pravila Islamske itaonice unese do-
datak dravljanstvo lanova i odredba o
48
49
iskljuenju iz politikih razloga. (prilog
kopija akta Zajednikog ministarstva fi-
nancija u Beu).
Pravila su odobrena 14.
maja 1903. godine, uz peat
Zemaljske vlade i potpis po-
glavara Zemaljske vlade Ben-
ka i od tada faktiki drutvo
i postoji. (prilog prva i zad-
nja strana Pravila Islamske
itaonice u Graanici).
Uz akt o osnivanju ovoga
drutva, pored molbe i pravi-
la drutva, priloen je i spisak
50 lanova drutva Islamske
kiraethane u Graanici od
15. aprila 1903. godine uz
potpis Mujage Kuukalia
predsjednika Privremenog
odbora ovoga drutva.
Prema tom spisku, lanovi drutva
Islamska kiraethana u Graanici
1903. godine bili su:
1. Hadi Hafiz Hasan ef.
Hadiefendi, upravitelj erijatske
sudake kole u Sarajevu, 2.
Ganibeg Mufti, naelnik, 3. Mu-
jaga Kuukali, trgovac, 4. Hafiz
Mehmed ef. Oki, muderis, 5. Ibra-
him ef. Leme, kadija, 6. Hasan ef.
Kadi, erijatski vjebenik, 7. Salih
ef. Ali, Ibtidaije mualim I, 8. Os-
man ef Ustavdi, Ibtidaije mual-
im II, 9. Hafiz Beir ef. Lika, 10.
irbeg irbegovi, posjednik, 11.
Hadi Mehmedaga Suman, trgov-
ac, 12. Hadi Beiraga Tihi, trgov-
ac, 13. Hadi Mujaga Prohi, trgov-
ac, 14. Mustafa ef. Hadi, trgovac,
15. Hadi Mujaga Mufti, trgovac,
16. Hadi Muharemaga Zukobai, trgo-
vac, 17. Hafiz Seid ef. Omerbegovi, pos-
jednik, 18. Jasim-beg Pai, posjednik, 19.
amilaga Heli, posjednik, 20. Hifzaga
48
49
Daferovi, posjednik, 21. Muharemaga
Mujai, posjednik, 22. Sadik-aga Mujai,
posjednik, 23. Salih ef. Sabrija, pekar,
24. Hadi Mustafa Sulejmanovi, posjed-
nik, 25. Osman ef. Hifziefendi, diurnis-
ta (dnevniar), 26. Hadi Abdaga Prohi,
trgovac, 27. Mujaga Halilbegovi, trgo-
vac, 28. Mujaga Smailbai, posjednik,
29. Hakija erimagi, pos-
jednik 30. Hadi Nuraga
Prohi, posjednik, 31. Ibra-
him ef. aji, posjednik, 32.
Ibrahimaga Heli, posjed-
nik, 33. Nuraga Naimkadi,
posjednik, 34. Mehmed-
aga Reidbegovi, posjed-
nik, 35. Reid-aga Suman,
posjednik, 36. Osman
Nuri Mufti, posjednik,
37 Ahmetaga irbegovi,
posjednik, 38. Mustafa
ef. Zukobai, posjednik,
39. Omer ef. Hifziefendi,
posjednik, 40. Osmanaga
Kopri, trgovac, 41. ule-
jman ef. Fazli, trgovac, 42.
Osman Mehinovi, posjednik, 43.
Husejn-aga Omerbegovi, posjed-
nik, 44. Mehaga irbegovi, pos-
jednik, 45. Hasan-beg Jusufbegovi,
posjednik iz Orahovice, 46. Abdulah-
aga Begovi, posjednik iz Sokola, 47.
Hadi Ahmetaga Spahi, posjednik, 48.
Mula Salih abi, posjednik, 49. Muja-
ga Dizdarevi, posjednik iz Sokola i 50.
emso Hifziefendi, posjednik.
Veinu ovih lanova nai emo kasnije
u Turskoj itaonici, kao lanove i osnivae
Turske itaonice i knjinice.
50
51
Mina Kujovi
Zahtjev za otvaranje
gimnazije u Graanici
1914. godine
(Prilog historiji razvoja kolstva u
Graanici)
A DEMAND FOR THE OPENING
OF GRAMMAR SCHOOL
(GIMNAZIJA) IN GRAANICA
1914
ABSTRAKT
Iz ovog, do sada nepoznatog dokumenta doznajemo da su
ugledne Graanlije jo 1914. godine zahtijevali od okupa-
cionih vlasti da otvore gimnaziju u Graanici, uz prigovor
da je itav ovaj kraj u aktuelnim razvojnim programima
potpuno zapostavljen. Naalost, nije poznato da li je vlast
u Sarajevu reagovala ne te prigovore. Vjerovatno je Prvi
svjetski rat prekinuo sve te aktivnosti.
Kljune rijei: Graanlije, Kotar Graanica, deputacija
ABSTRACT
From this, so far unknown, document we learn that some
well-respected townsmen of Graanica had far back in
1914 demanded that the occupation army should estab-
lish the Grammar school in Graanica objecting that the
whole area was utterly neglected as far as the cultural
development was concerned. Unfortunately, it so far not
known whether there was any response from the authori-
ties in Sarajevo. It is m ore likely that the World War 1 had
interrupted all those activities.
Key words: Graanlija (a townsman of Graanica), Kotor
Graanica, deputation
G
rupa od 14 uglednih
predstavnika graanike opine
(Ahmet irbegovi, Mehmed
Reidbegovi, Omer Hivzefendi, H. Moo,
I. Danon, Moo M. Elazar, Adem Debi,
Sulejman Fazli, Mujaga Kuukali, David
I. Danon, Mujaga Halilbegovi, Hasib
Hivzefendi, Rafel I. Danon, Ibrahim aji
i M. Reidbegovi) posjetila je Sarajevo
21. marta 1914. godine i tom prilikom
predala Zemaljskoj vladi za Bosnu i
Hercegovinu jednu peticiju, molbu
1
,
u kojoj su ispisane odreene potrebe
i zahtjevi za bri ekonomski razvoj
Graanice. U spisima Zemaljske vlade
Peticija je protokolisana 28. marta 1914.
godine. efu Zemaljske vlade, Potjoreku,
Peticiju je predala posebna deputacija,
koju je predvodio Ragib-beg Dini
2
.
Osim napomene o toj deputaciji, drugih
podataka na dokumentu nema. Nismo
mogli utvrditi da li su svi spomenuti
graani bili u deputaciji ili su Potjoreka
posjetili samo odabrani. Isto tako, nismo
mogli utvrditi da li je Zemaljska vlada
na nekoj od svojih sjednica razmatrala
zahtjeve graanikih predstavnika. Ako
je i bilo nekih planova, Prvi svjetski rat je
onemoguio njihovu realizaciju.
Svoju predstavku Graanlije zapoinju
konstatacijom da Zemaljska vlada planira
mnogo miliona za novi investicioni
program, koji ima za cilj da nau
domovinu unaprijedi i u materijalnom
i u moralnom pogledu. Slijede zahvale
Zemaljskoj vladi i njenom planiranom
investicionom programu i konstatacija
da je prirodno nastojanje svakog kraja,
svakog pojedinog mjesta to eli neku
korist za se izvui.
3
elje su naroito
izraene kod onih koji su iz nekih razloga
bili zaboravljeni i u ranijim razvojnim
programima izostavljeni. Meu takve,
prema miljenju potpisnika molbe,
spadala je i Graanica:
Kao predstavnici takvog jednog zab-
oravljenog kraja i mjesta, kao izaslani-
ci grada Graanice i njegova kotara slo-
bodni smo da pred visoku vladu iziemo
50
51
sa ovom predstavkom, u kojoj popisasmo
sve ono, ega nemamo, a trebali bi imati,
pa molimo da nam se pomogne jer inae
nemamo nikakve budunosti.
Imajui u vidu investicioni program i
kreui se u granicama mogunosti slo-
bodni smo da ovom predstavkom visoku
vladu upozorimo na slijedee svoje pri-
jeke potrebe i da najponiznije zamolimo,
da im se po mogunosti i im prije udo-
volji.
I. Dok zapadna strana kotara: dolina
Bosne od Doboja do iza Kouha ide
u susret boljoj budunosti, jer e ju
naskoro posijecati prva pruga nae
budue eljeznike mree, dok e nor-
malizovanjem ve postojee pruge
Doboj - Tuzla i ostala sela naeg kota-
ra uznapredovati, ostaje nae kotar-
sko mjesto - grad Graanica po stra-
ni od potonje pruge, spojeno dodue
eljeznicom ali onim asom bez vri-
jednosti, kad se normalizovanje sas-
tavne joj pruge Doboj - Tuzla konano
izvri. Molimo zato, da se proirenje
dosadanje pruge uskoga kolosijeka
Doboj - Tuzla izvri tako, da se pru-
ga od Boljania do iza Graanice
premjesti na desnu obalu Spree ili
da se barem postojea pruga Karano-
vac - Graanica normalizuje.
II. Poto e se u najblioj budunosti
vie srednjih kola graditi, molimo,
da se jedan srednji zavod (makar
samo mala gimnazija)
4
i u Graanici
podigne.(ist. ur.)
III. Nastojei da ispravimo pogreke,
koje su nai stari poinili, kad su od-
bili centralnu kaznionu, koja se da-
nas u Zenici nalazi, molimo da se
enska kazniona, koja e se naskoro
graditi, u Graanici sagradi.
IV. Da uzmognemo nae mjesto
izdanom i zdravom vodom snab-
dijevati potrebno je da u Graanici
nainimo vodovod. Poto je naa
opina danas bez znatnijih prihoda,
-moramo, pored sve pripravnosti, da
sami mnogo rtvujemo - da zamo-
limo subvenciju iz zemaljskih sred-
stava.
Sve te navedene potrebe konkretizu-
jemo i obrazlaemo potonja u prilozima
pod I-IV i ponovo molimo, da visoka vla-
da nau molbu im prije u pretres uzeti
izvoli
U nastavku predstavke spominje se
kako su gradska opina u Graanici, a i
kotarsko vijee spremni maksimalno se
rtvovati kako bi se njihovo mjesto un-
aprijedilo. Spomenuta obrazloenja prilo-
ga I, III i IV nisu sauvana ili ih, za sada,
nismo mogli pronai. Sauvan je samo
prilog II, koji se odnosi na srednju kolu.
Napisan je u dva primjerka: latinicom i
irilicom. Ovjeren je samo prilog napisan
latinicom.
Donosimo integralni tekst priloga II:
GRADNJA SREDNJE KOLE U GRAANICI
Investicioni program, koji se tie nas-
tave, predvia nekoliko novih sredn-
jih kola. Time se nastoji podii via
duevna kultura naeg naroda.
Ako se uvai, da je na narod siromaan
i da su tek rijetki pojedinci kadri, da se
o svom troku koluju i izdravaju, dok
je veina upuena na dravne i privatne
tipendije, onda je jasno, da se narod
time, to e mu se u glavnom gradu i po
okrunim mjestima podii nova sred-
nja kola, ne moe toliko pomoi, kao
to bi mu se pomoglo, kad bi se ti zavodi
smjetali po provinciji. Onda bi te kole
52
53
mnogo vie narodu koristile, jer bi ih vie
djece pohaalo, koja bi kod svoje kue
imala stan i hranu, to je svakako mno-
go jeftinije, nego li uzdravanje na strani.
Kako se pogovara ono se i namjerava vie
takvih zavoda u provinciji otvoriti, pak se
jo mnogo gradova prijavilo, koji na njih
reflektuju.
I mi kao predstavnici Graanice, moli-
mo da se i u naem mjestu jedna sredn-
ja kola otvori. Nae je mjesto od prirode
zdravo, blage klime, spojeno eljeznicom i
putevima sa svojom okolicom, ono imade
prilian broj dravnih (5, a gradie se nas-
koro jo 2) i konfesionalnih (3) osnovnih
kola, a narod jedva eka, da mu se dade
prilika, da svoju djecu, koju i u osnovnu
kolu rado daje, dalje obrazuje. Gradska
opina je pripravna na najvee rtve u tu
svrhu, da srednju kolu dobije: voljna je
pomou komunalnog zajma zemaljskoj
upravi potrebnu zgradu na raspolaganje
staviti, a po mogunosti godinji prinos
za uzdravanje zavoda votirati.
Zemaljska vlada Bosne i Hercegovine
razmatrala je prispjele molbe za otvaranje
srednjokolskog zavoda u onim opinama
koje su smatrale da za to imaju dovolj-
no uvjeta. Razmatrane su molbe predate
iz: Dervente, Livna, Bijeljine, Gradaca i
Bosanske Krupe. U nedatiranom zapis-
niku (izvjetaju), koji je tom prilikom
sainjen ne spominje se molba upuena iz
graanike opine. Komisija koja je razma-
trala pristigle molbe, konstatovala je da
Derventa, Livno i Sarajevo imaju najvie
uvjeta za otvaranje srednjokolskog za-
voda.
Moda je zahtjev iz Graanice kasno
pristigao?
Napomene
1
ABH, Zemaljska vlada za BiH (ZVS), Opi spisi, br.
76552/14
2
Dini Ragib-beg, lan saborskog Peticionog odbora od
29. 12. 1913., ABH, Sabor BiH, br. 162/14
3
Podvueno crvenom olovkom
4
Isto
52
53
Damjan Blagojevi
1
Gradsko jezgro Graanice
1940. godine, urbano-
komunalna i drutveno-
privredna skica
THE TOWN CORE OF
GRACANICA, 1940, URBAN-
MUNICIPAL AND SOCIO-
ECONOMICAL SCHEME
ABSTRAKT
Ovo je dosta pregledna rekonstrukcija izgleda Graanice
izmeu dva svjetska rata, odnosno pri kraju tog perioda.
Iako je ispisana po sjeanju svog autora, obiluje nizom
zanimljivih podataka i detalja koji mogu posluiti kao os-
nova za detaljnija prouavanja raznih aspekata razvoja
ovog gradskog sredita. Autor nam prilae i spisak vlas-
nika zanatskih i trgovakih radnji, te vanijih linosti u
drutvenom i politikom ivotu tadanje Graanice.
Kljune rijei: Graanica, Sokolua, mahala, arija, radnja.
ABSTRACT
This is surely a very detailed reconstruction of the pros-
pect of Gracanica between the two world wars, more pre-
cisely at the end of this period. Even though it was written
as a memory of its author, it is also full of the interesting
elements and details that can be undoubtedly useful as a
basis to detailed studies of different aspects of this town.
The author presents us with the owner-list of handicrafts
and trade stores, the names of important persons in the
social and political life of Gracanica at that time.
Key words: Gracanica, Sokolusa (river), mahala (the main
street), downtown, store.
Neki prirodni i historijski faktori
razvoja grada
Povoljna lokacija naselja na junim ob-
roncima Trebave, ispod vododjelnice koja
razdvaja Posavinu i dolinu rijeke Spree,
na uem lokalitetu naselja uz rijeku
Sokoluu, omoguavala je razvoj kom-
paktnog urbanog naselja sa svim odlika-
ma gradske aglomeracije.
Prirodna bogatstva Posavine, donjeg
toka rijeke Bosne i graanikog gravi-
tacionog podruja, uslijed nedostat-
ka drugih saobraajnica, bila su usmjer-
ena u unutranjost Bosne i obratno,
preko Graanice, putnim pravcem Brko
Graanica i Buleti Graanica. To je
imalo snaan uticaj na razvoj trgovine i
zanatstva u nekadanjoj Graanici.
Jo u turskom periodu Graanica stie
status kasabe (prije 1548.), a neto kas-
nije postaje centar prostranog kadilu-
ka (1572.), te sve vie poprima karak-
teristike urbane cjeline. U austrougar-
skom periodu, nakon izgradnje modernih
saobraajnica, naroito puta i eljeznike
pruge Doboj Tuzla, prerasta u istinski
administrativno-kulturni i privredni cen-
tar, postaje sresko (kotarsko) sjedite vrlo
velike i znaajne teritorije. Nagli razvoj
trgovine i zanatstva, a naroito potrebe za
transportom poljoprivrednih proizvoda i
drvne mase, uslovili su izgradnju odvo-
jenog eljeznikog kraka od Karanovca do
Graanice, sa kompletnom eljeznikom
stanicom u strogom centru grada. Upore-
do sa izgradnjom te pruge, pristupa se reg-
ulaciji vodenog toka rjeice Sokolue, a za-
tim postepenom ureenju i kaldrmljenju
gradskih ulica, a poslije 1882. i izgradnji po-
slovnih i administrativnih objekata sa pro-
jektnim rjeenjima od tvrdog materijala.
Nakon zavretka Prvog svjetskog rata, u
novoj administrativnoj podjeli, formirao
se graaniki srez (kotar), koji je pored
dananje teritorije optine obuhvatao i
podruje Sladne, Moranjaka, Gornje i Don-
je Palenice, te Velike i Male Brijesnice.
54
55
U periodu od 1918. do 1941. go-
dine na podruju graanikog sreza
poinju se razvijati i odreeni oblici in-
dustrije. Postojee pilane u Karanovcu,
a naroito u Bosanskom Petrovom Selu
doivljavaju bri razvoj, razvija se industri-
ja graevinskog materijala u Sokovcu, a u
Graanici jaaju svi vidovi trgovine, zanat-
stva i ugostiteljstva.
Iz ovog kratkog pregleda moe se
zakljuiti da je dostignuti stepen razvoja
gradskog podruja Graanica pred Drugi
svjetski rat bio logina posljedica njenog
razvoja u minulim vremenima.
Graanika arija na rijeci
Sokolui
Glavni putni pravac iz Brkog, pri
ulasku u grad, grana se u etiri sporedne
ulice koje prolaze kroz centar grada i
ponovo se spajaju dvije po dvije ulice i
to na vorovima kod Sahat-kule, drvarne
pijace i cementirane uprije, gdje pono-
vo prelaze u jednu saobraajnicu koja se
vee sa glavnim dravnim putem prvog
reda Doboj-Tuzla.
Od ovih ulica desno i lijevo odvajaju se
ulice prema manjim urbanim cjelinama,
mahalama i to: Javor, iri, Lipa, Srpska
Varo, Drafnii, Mejdani, Potok mahala,
Stubo, Rijeka mahala i Ritaii. Jedina uli-
ca u Graanici koja je imala svoj zvanini
nazv bio je Kej pored Sokolue koji je
nosio ime Vojvode Stepe Stepanovia, dok
su sve ostale ulice bile bezimene.
Grad se nezvanino dijelio na dvi-
je arije i to: na gornju i donju ariju.
Gornjoj ariji pripadala je glavna pijaca
sadanji park u centru grada i ulice uz pi-
jacu sa kejom i eljeznikom stanicom do
ispod sahat kule na jugu i do novog Doma
kulture na sjeveru.
Centar Donje arije bila je drverna pi-
jaca sadanji skver sa okolinom.
Glavnu pijacu (na mjestu dananjeg par-
ka u centru grada) ograniavao je sa za-
pada red lipa, a sa istone strane bila je
gradska vaga vrlo privlanog arhitektonsk-
og rjeenja. Glavna pijaca je bila praktino
gradska trnica pod otvorenim nebom za
sve poljoprivredno-prehrambene, zanat-
ske pa i industrijske proizvode.
Drvarna pijaca (na mjestu sadanjeg sk-
vera) bila je iskljuivo namijenjena za pro-
daju ogrjevnog drveta, koje se dovozilo
zaprenim kolima ili na konjskim samari-
ma, a esto i bremenima noenim na ljud-
skim leima.
Na lokaciji sadanjeg Srednjokolskog
centra i prostora ispred njega bio je
smjeten gradski tor, vatrogasni dom i
stona pojaca zvana sajam.
U centru, preko rjeice Sokolue, na
sadanjoj lokaciji autobusne stanice bila
je zgrada eljeznike stanice sa robnim
magazinom i tri stanina kolosijeka sa
dostavno-utovarnim i manevarskim ko-
losijekom, duine oko 150 metara uzvod-
no uz Sokoluu.
Sokoluu i plato eljeznike stanice
premotavao je vrlo atraktivan eljezni
most, koji je svojim izgledom doprino-
sio ukupnom povoljnom arhitektonskom
dojmu rjeenja minijaturnog eljeznikog
vora u centru grada.
Rjeica Sokolua bila je regulisana na
potezu od stone do drvarne pijace. Reg-
ulacija se zavravala drvenom branom
nie sadanjeg mosta koji premoava
Sokoluu kod skvera. Iz brane je bio iz-
veden jaz koji je vodio vodu do vodenice
Jove Tadia.
54
55
Po duini regulisanog dijela toka
Sokolue bilo je izgraeno 5 drvenih kas-
kada, koje su omoguavale razlijevanje
vode po irini korita pa se stvarao dojam
veeg vodotoka. S obzirom da su korit-
om Sokolue u to vrijeme tekle znatno
vee koliine iste vode nego danas, ispod
svih kaskada i ispod brane, te u virovima
du korita bilo je u izobilju raznih vrsta
riba koje su djeca svakodnevno lovila.
esto izlijevanje potoka Japage i rjeice
Sokolue posebno je optereivalo tadanje
gradske komunalce. Japaga je donju
ariju plavila skoro svake godine, a neka-
da i dva puta godinje, dok se Sokolua
izlijevala iz svog korita jednom u neko-
liko godina. Najvea poplava zabiljeena
je krajem ljeta 1939. godine. Izlila su oba
vodotoka, tako da je kroz grad tekla buji-
ca, mjestimino i do 1 metar dubine. Po-
sljedice te poplave bile su katastrofalne.
Potpuno je srueno nekoliko mostova na
rjeici Sokolui, dok su ostali bili teko
oteeni. U gradskom rajonu koji je za-
hvatio vodeni val voda je poplavila sve
podrume i prizemne poslovne prostore.
Pored mosta na rjeici Sokolui kod skve-
ra, sruena je brana i obalni zid sa dijelom
eljeznike pruge Graanica-Karanovac. I
u to vrijeme postojala je velika solidarnost
i meusobno povjerenje graana, koji su
zajednikim snagama sve tete od poplava
uspjeli sanirati do kraja 1940. godine.
Glavne gradske komunalne
funkcije
Kompletnu komunalnu slubu obavljala
je posebna grupa pri optini Graanica, na
elu sa izuzetno sposobnim poslovoom
Kuli Beirom. Pod svojom kontrolom
ova sluba je imala vodovod, kanali-
zaciju, struju, odravanje istoe ulica i
rijenog korita, zatim optinskog tora, te
optinskog bika i drijepca za rasplod, pi-
jace i malte.
U to vrijeme Graanica je spadala u
najistije gradove na Tuzlanskom okrugu,
to je najbolji dokaz da je ova komunalna
grupa dobro obavljala svoje poslove.
U ljetnom periodu ulice su svako jutro
i vee prskane vodom iz bureta sa prska-
licama, kojeg je na specijalno ureenom
vozilu vukla optinska konjska ili volovs-
ka zaprega. Zapregom je upravljao Ali
Ramo. Pri ovoj slubi bila su takoe speci-
jalna zaprena vozila za odvoz smea i za-
tvorena, specijalno okovana, kola za raz-
voz mesa od klaonice do mesnice, kojim
je upravljao Ago Valjevac.
U jesen, uslijed veih oborina, dolazi-
lo je do raskvaavanja gradskih ulica
i stvaranja velikog blata koje je ieno
grnalima i odvoeno u Sokoluu. Zimi,
za vrijeme snjenih padavina, ulice su se
redovno istile drvenim grnalima s kon-
jskom ili volovskom zapregom, tako da
problem neprohodnosti gradskih ulica
nije postojao.
Ue gradsko podruje snabdijeva-
lo se vodom iz gradskog vodovoda, koji
je doveden 1936. godine sa izvorita
Hadijina voda. Tokom noi voda se po-
tiskivala pumpama u rezervoar u Varoi
(na Gaju), da bi se danju gravitacijom
sputala u vodovodnu mreu. Do 1940.
godine takozvano kuno snabdijevanje
bilo je instalirano samo u nekoliko privat-
nih i drutvenih objekata.
Na gradski vodovod bile su prikljuene
uline esme sa kojih su se vodom snabdi-
jevala ostala gradska domainstva. esme
su bile instalirane po mahalama i to na
est lokacija: 1.na uglu gdje se spajaju
ulice Lipa i iri (iza sadanje umske
uprave); 2.na drvarnoj pijaci (Graaniki
56
57
skver); 3. na uglu ispred Sahat-kule; 4 .na
glavnoj pijaci ispred Osman-kapetanove
medrese (sadanji centralni park); 5. is-
pred nekadanje strune kole (sadanja
Muzika kola, stari Narodni univerzitet);
6. na raskru ulica povie stambenog
bloka Hadistevii.
U Graanici nije postojala gradska
kanalizacija za odvod fekalnih voda, ali je
zato kanalizacija za oborinske vode dobro
funkcionisala.
Na uem gradskom podruju na obal-
ama Sokolue bile su izgraena 3 grad-
ska javna nunika: prvi, na desnoj obali
Sokolue u ulici Ahmeta iljia (ulica koja
prolazi pokraj autobuske stanice op. u.)
kod mosta koji vodi prema Domu kulture,
drugi - na eljeznikoj stanici i trei - na li-
jevoj obali Sokolue, nie mosta kod sk-
vera. Nunici su bili zidani i sa velikim be-
tonskim rezervoarima, koji su se praznili
za vrijeme velikih voda.
Pored navedenih komunalnih rjeenja,
najvei broj stanovnitva je u svojim
dvoritima imao vlastite bunare, ili pumpe
za dobivanje pitke vode, dok su nunici
uglavnom bili izvan stambenih objeka-
ta u dvoritima, sagraeni iznad obinih
septikih jama.
Na itavom gradskom podruju nije bila
asfaltirana niti jedna ulica, jedino su bili
izgraeni trotoari du desne strane glavne
ulice od drvarne pijace do pravoslavne
crkve i sa lijeve strane do bijele damije.
Na uu Sokolue i Drijene, nalazila se
gradska klaonica, zgrada malih dimenzija
i oskudne klaonike opreme.
U staroj zgradi na uglu, gdje se odvaja-
ju sokaci za Potok mahalu i Stubo nalazi-
la se gradska elektrana, instalirana 1931.
godine. Od 1939. godine kada je izgraen
elektrini dalekovod Tuzla-Doboj sluila
je kao rezervna elektrina centrala, sa ko-
jeg je koristio ui dio gradskog podruja
Graanica, uglavnom za rasvjetu kua i
ulica.
Na ulazima u grad sa sjevera i juga
bile su izgraene malte, na kojima se
naplaivala taksa maltarina, za unoenje
u grad svih roba koje su predviene za
prodaju. Zgrada sjeverne malte nalazila
se na desnoj strani puta Brko-Graanica
u neposrednoj blizini dananjeg naselja
Malta, dok se zgrada june malte nalazila
na uglu ulice Demala Sumana i Ozrensk-
og partizanskog odreda (raskrsnica prema
Lipi kod tamparije).
Javni i dravni objekti i njihove
funkcije
Sjedite sreza se nalazilo u sadanjoj
zgradi Skuptine optine Graanica. Uz
zgradu je bio dograen aneks u kome je
bio smjeten Sreski zatvor. Oko zgrade
sreza bio je lijepo uraen i vrlo dobro
odravan park, ograen ogradom od
letve.
Sjedite optine nalazilo se u zgradi koja
se nalazi u ulici Steve Milovanovia (zgra-
da bive udruene kole, op.u.). To je
tada bila prizemnica sa veim dvoritem.
Pored optinskih slubenika u njoj je
bila smjetena i optinska policija, dok
se andarmerija nalazila u takozvanoj
andarskoj kasarni na ulazu u mahalu
Varo.
Medicinska sluba obavljala se u dvije
ambulante: ambulanti dr. Avde Prohia
u kojoj su vrene i stomatoloke usluge
nalazila se na lokaciji dananje poslov-
no-stambene zgrade Grades (bivi Dom
izviaa). Ambulanta dr. Vicka Mria na-
lazila se u ulici ogi Ibrahima do zgrade
56
57
tadanje enske strune
kole. I ona je takoer
sruena.
Novoizgraenom ob-
jektu za sresku bolnicu u
meuvremenu promijen-
jena je namjena u djeji
dom. Taj e objekt kasni-
je ui u sastav dananjeg
doma zdravlja, na kojem
su vrene mnogostruke
adaptacije i nadogradnje.
Putnu slubu na
podruju sreza obavlja-
li su putari u okviru Uprave puteva pod
vodstvom upravnika putne slube ko-
jeg su zvali troco. Uprava puteva je
bila smjetena u zgradi koja se nalazi-
la u glavnoj ulici Todora Pania broj 45.
(sadanja ulica Ahmed-pae Budimlije,
op.u.)
umska uprava i pota nalazile su se u
ulici Adema Alia broj 130 i 131.(sadanja
lokacija stare pote, op.u.)
Zgrada muke osnovne kole bila je na
lokaciji dananjeg novog Doma kulture, a
enska osnovna kola u zgradi sadanje
muzike kole kod biveg Narodnog uni-
verziteta. Struna enska petorazredna
kola bila je u zgradi naspram doma kul-
ture (nekadanji Sekretarijat za narodnu
odbranu, op.u.) koja je tada bila prizem-
nica.
Osman-kapetanova medresa se nalazi-
la u objektu starog doma kulture, preko
puta bijele Ahmed-paine damije.
Sokolsko drutvo sa salom za vjebe zva-
nom sokolanom bilo je smjeteno u ob-
jektu koji se nalazio na izlazu ulice Lipa,
iza kue sa kupolom.
Narodna biblioteka se nalazila u zgra-
di starog kina na izlazu u glavnu ulicu
kod Sahat-kule. (stari kino, kasnije salon
namjetaja Trg. preduzea Bosna, danas
restoran op.u.)
U Graanici je djelovalo kulturno-
umjetniko drutvo Narodna bibliote-
ka i ensko drutvo Kolo srpskih ses-
tara. Kulturno-umjetnika drutva su za
svoju djelatnost koristila prostorije velike
sale Narodne biblioteke, uz koju je bila
sagraena i pozornica, zatim jednu veu
uionicu enske strune kole, te pozor-
nicu u sastavu sale hotela Bosna.
Zgrada hotela Bosna nalazila se
na uglu glavne ulice i drvarne pijace,
sadanjeg skvera, a zgrada hotela Soko
na eljeznikoj stanici.
to se tie sporta i fizike kulture, u
gradu je djelovala sportska organizaci-
ja Soko, u kojoj je njegovana tjelesna
gimnastika i djelomino laka atletika, te
fudbalski klubovi Jedinstvo, Bosanac
i Jugoslavija. Prva dva fudbalska kluba
bili su gradski rivali, dok je fudbalski klub
Jugoslavija bio vie aki klub kojeg su
samoinicijativno formirali omladinci aci
i aktivan je bio samo za vrijeme ljetnih
kolskih raspusta.
Slika 1. Centar Graanice - arija 1936. godine
58
59
Pored navedenih administrativnih,
kolskih, zdravstvenih, kulturnih i sport-
skih objekata, u to vrijeme je u Graanici
bilo aktivno i 10 vjerskih objekata i to:
8 damija, pravoslavna i katolika crkva,
dok se u jevrejskoj sinagogi (Havra) due
vremena mije obavljala vjerska sluba.
Zgrada jevrejske sinagoge nalazila se na
lokaciji dananjeg malog parka nie skve-
ra (sada Poslovni centar Evropa, op.u.),
kojeg su stariji ljudi zvali havrite.
Gospodarske prilike i drutveni
ivot Graanlija
I pored toga to je u to vrijeme gradsko
podruje naseljavalo svega 4.500 - 5.000
stanovnika, vrlo je vaan podatak, da je na
tako malom prostoru egzistirao vrlo veliki
broj zanatskih, trgovakih i drugih radnji.
Neposredno pred Drugi svjetski rat,
1940. godine, u Graanici je bilo regis-
trovano:
pekarskih zanatskih radnji 12
mesarskih zanatskih radnji 5
ugostiteljskih zanatskih radnji:
- gostionice 9
-hoteli 2
-hanovi 2
-kafane 14
-ainice 3
-slastiarnice 4
trgovake radnje 40
otkupne stanice
-otkup jaja i ivine 5
-otkup drveta 3
-otkup poljop. proizvoda
i koe 6
veletrgovine 4
lageri tehnikog drveta
i gra. mat. 4
frizersko-brijake zanatske
radnje 6
obuarske zanatske radnje 14
krojake zanatske radnje 10
stolarske zanatske radnje 8
kovako-kolarske zanatske
radnje 4
lonarske zanatske radnje 2
kalajdijske zanatske radnje 2
bravarsko-limarske zanatske
radnje 2
zlatarske zanatske radnje 3
sajdijske zanatske radnje 2
fotografske zanatske radnje 2
kostretarske zanatske
radnje 3
vodenice i elektro-mlinovi 8
profesionalni oferi 3
Na osnovu ovakve raznolikosti i bro-
ja zanatskih, ugostiteljskih i trgovakih
radnji, moe se pretpostaviti da je
bila daleko vea ponuda robe i uslu-
ga nego to je bila njihova potranja,
pa su vlasnici radnji nastojali da svo-
ju robu, usluge i proizvode to vie
priblie kupcu ili da izau na druga
trita.
2
Ispred gostionica i kafana u ljetnom
periodu su redovno iznoeni stolovi za
kojima su sjedili gosti. Na otvorenim kap-
cima trgovakih radnji (epencima) bila
je izloena roba i zanatski proizvodi, a
ispred nekih radnji, na trotoaru bile su
postavljene i posebne tezge sa robom za
rasprodaju. Na pijaci, ispod lipa, (sadanji
centralni park, op.u.) bile su tezge sa pil-
jarskim proizvodima, dok je pored nekih
pekara nueno peeno meso u dagari. U
58
59
pekarama su se proizvodile razliite vrste
hljeba i peciva, a u ainicama su nuena
raznovrsna aijska jela sa posebnim
specijalitetima sa ranja i bureci.
Stolovi ispred gostionica i kafana, za ko-
jima su sjedili gosti, izloena roba i zanats-
ki proizvodi na epencima i tezgama, pe-
kare, ainice, piljarnice na otvorenom,
u glavnoj ulici i sokacima koji se veu za
glavnu ulicu u centru, inili su poseban
kolorit u centra grada i osjeaj obilja roba
i usluga, za koje osim pazarnog dana nije
bilo dovoljno kupaca. Pazarni dan, kao i
sada, bio je petak, dok je godinji vaar
odravan 8. novembra. Graaniki vaar je
bio uven i cjenjen na daleko veim pros-
torima izvan sreza jer je u to vrijeme pred-
stavljao znaajnu privrednu i zabavnu
manifestaciju.
Naalost, poslije Drugog svjetskog rata
dolo je do ukidanja vaara, ali ne voljom
naroda, nego po nalogu tadanje vlas-
ti. Taj vid trgovanja proglaen je neeko-
nomskim i zastarjelim, a zanemarena
dugogodinja tradicija sa kojom se narod
ovog kraja ve bio saivio. Stoga se narod,
i pored vaeih propisa, gotovo po inerciji
godinama okupljao u Graanici u danima
vaara, koji to zvanino nije bio. Vaar je
obnovljen 1984. godine, kada optinske
vlasti ukidaju svoje ranije propise o uki-
danju vaara.
Po tradiciji, stanovnici Graanice odu-
vijek su voljeli drutveni ivot i izlete u
prirodu. Znaajan broj graana bio je
aktivan u raznim drutvenim, kulturnim
i sportskim organizacijama i drutvima.
Svake nedjelje i praznika limena glaz-
ba Dobrovoljnog vatrogasnog drutva,
koje je osnovano 1927. godine, prolazi-
la je kroz grad i svojom muzikom stvara-
la dobro raspoloenje i prazninu atmos-
feru u ariji. esto su se odravali teferii
koje su prireivala kulturno-umjetnika
drutva i privatna lica. Najpopularniji su
bili teferii koje je redovno prireivalo
gradsko Dobrovoljno vatrogasno drutvo.
Prirodne ljepote u okolini Graanice, a
naroito spreanska dolina i rijeka Sprea,
privlaile su mnogobrojne Graanlije, koji
su znali uivati u prirodi, na izletima i
raznim teferiima, naroito u ljetnom
periodu uz rijeku Spreu. U to vrijeme
Sprea je bila biserno ista, puna raznih
vrsta, pa je boravak na njezinim prelije-
pim i pitomim obalama, ribolov i kupan-
je bio poseban uitak za mnoge ljubitelje
prirode, izletnike i teferilije.
Spisak vlasnika zanatskih, trgovakih,
ugostiteljskih i drugih radnji u Graanici
neposredno prije Drugog svjetskog rata.
Vlasnici pekarskih zanatskih radnji:
Uroevi Dimitrije,
Hadihasanovi Atif,
Sokolui Mujo,
Nikoli Stevo,
Sulejmanovi amil,
aji Faik,
Morali Rizah,
Fazli Devdet,
Kuduzovi Mujo,
Nedi Milan,
Petrovi Savo.
Vlasnici mesarskih zanatskih radnji:
Musi Haim,
ari Ibro,
ari Ago,
Husarki Salih,
60
61
Kuduzovi Haso.
Vlasnici ugostiteljskih radnji:
Gostionice:
Blagojevi Mihajlo,
Milosavljevi Milisav,
Hadistevi Spaso,
Dabi Adem,
Savi Nikola-Brada
Jovanovi Dimitrije,
Mulali Rizah,
Jovanovi Katica,
Lazarevi Ranko.
Hoteli:
Bosna, vlasnik Gojkovi Milan,
Soko, vlasnik Belagi Sulejman.
Hanovi sa kafanama i prenoitem:
Jahi Sejdo,
Leti Ibrica.
Kafane:
ubrilovi Suljo,
Karaoz Mujo,
Pura Ehem,
akovi Mujo,
Sinanovi Mara,
Mianovi Pero,
Salihefendi Ahmet,
Dizdarevi Salih,
Junuzovi Husejn,
Tahirovi Rahim,
Jukan Mujo,
Priganica Mehmed,
uni Muhamed (drao kafanu u Nar-
odnoj biblioteci)
Heli Galib.
Ainice:
Ali Mujo,
Omerovi Kahriman,
ubrilovi Halil.
Poslastiarnice:
erifovi Mursel,
Tahirovi Arif,
Mihtarevi Velija,
Okanovi Osman.
Vlasnici trgovakih radnji:
Krdali Meho,
Derviefendi Hasan,
Osmanbegovi Salih,
Heli Salih,
Niki Veso,
Spahi Abdurahman,
Papo Rafael,
Blagojevi Jovo,
Halilbegovi Ibrahim,
Prohi Sabrija,
Kolakovi Ilija,
Tadi Jovo,
Simi Ljubo,
Bata (Borovo), obua,
Ivanievi Stanko
Papo Isidor,
Goldgruber Desider,
Junuzovi Husejn,
irbegovi Ibrahim,
abi Mehmed,
Sarajli Atif,
Hini Ljubo,
60
61
Tihi Beir,
Tihi Salih,
Trifkovi Stanko (trgovina oruja),
Nikoli Jovo,
Hadi Osman,
Reidbegovi Muhamed i Sejdo,
akovi Velija (knjiara),
Viktor Koloman (apoteka),
Reidbegovi Ibrahim,
Reidbegovi Hazim,
Reidbegovi Galib,
Mulahusejnovi Bego,
Mulahusejnovi Zejnil,
Heli Galib,
Kurtagi Dervi,
Hivzefendi Omeraga,
Nekovi Mihajlo,
Ibrahimovi Sulejman (piljarnica),
Otkupne stanice:
Otkup jaja i ivine:
Ahmetaevi Ibrahim,
uni Beir,
uni Abdulah,
uni Emin,
Diko Osman.
Otkup drveta:
Prohi Sabrija,
ua Jovan,
Goldgruber Desider.
Ostali poljoprivredni proizvodi i koa:
Sabrija Prohi (poljoprivredni proiz-
vodi,
Nikoli Jovo poljoprivredni proizvodi,
Todi Jovo (poljoprivredni proizvodi),
Ivanievi Stanko (poljoprivredni
proizvodi),
Zukobai Ahmet (poljoprivredni
proizvodi),
Nedeljkovi Dimo (koa),
Redidbegovi Ibrahim (poljoprivred-
ni proizvodi).
Veletrgovine:
Prohi Sabrija (3 stovarita drveta),
Blagojevi Jovan (1 stovarite grae-
vinskog materijala),
Vlasnici frizerskih i brijakih zanatskih
radnji:
uni Naim,
Sokolovi Muhamed,
Dini Sakib,
Jovanovi Vlajko i Ljubo,
uli Rasim,
Kuduzovi Hasan.
Vlasnici obuarskih zanatskih radnji:
Ejubovi Hasib,
Ustavdi Hasib,
Nedeljkovi Jovo,
Nedeljkovi Ljuboje (opanar),
Jovanovi Jovo (Ajo) (opanar),
Dujkovi Jovo,
Salihefendi Raib,
Salihefendi Fajik,
aji Akif,
Jovanovi Stevo,
Stjepanovi Nikola,
Tei Simo,
Travljanin Suljo (sara i obuar),
62
63
Stojanovi Andrija.
Vlasnici krojakih zanatskih radnji:
Begi Mehmedalija,
Bravi Osman,
Salihefendi Ahmet,
Nedi Marko,
Nedi Rado,
uni Tajib,
Ejubovi Osman (terzija)
Agi Ibrahim,
Marti Nikola.
Vlasnici stolarskih radnji:
Mulajusufovi Hazim i Ibrahim,
Heli Sejdo,
Kenjar Alija,
Hivzefendi Osman,
Morali Fehim,
Trutovi Salih,
Heli Meho,
Havelka Nikola.
Vlasnici kovako-kolarskih zanatskih
radnji:
Kamari Osman i Zaim,
akovi Dafer i Hakija,
Taletovi Hakija,
Sokolui Avdo.
Vlasnici lonarskih zanatskih
Nikoli Milisav,
Huski Rahim.
Vlasnici kalajdijskih zanatskih radnji:
Dali Marko,
atara Vaso.
Vlasnici bravarsko-limarskih zanataskih
radnji:
Reidbegovi Mustafa,
Maksimovi Stanko.
Vlasnici zlatarskih zanatskih radnji:
Stojanovi Rado,
Simeunovi Duan,
Stojanovi Branko.
Vlasnici sajdijskih zanatskih radnji:
Izmirlija Asim
Sarajlija Muhamed
Vlasnici fotografskih zanatskih radnji:
akovi Ismet,
Varne Johan.
Vlasnici kostretarskih zanatskih radnji:
Prohi Ibrahim,
Lepirovi Mehmed,
Tufeki Lutvo.
Vlasnici mlinova:
uli Alija (vodenica),
Tadi Jovo (vodenica),
Vakuf (vodenica Kapetanua),
Jovanovi Dimitrije (vodenica),
Prohi Rukib (vodenica),
Taborski Franjo (elektro-mlin
Sprea).
(autor tvrdi da su postojale jo dvije
vodenice, ija imena nije naveo)
Profesionalni oferi:
Kosti Pero,
Boc Stevo,
Prohi Ahmet.
62
63
Linosti koje su pred Drugi svjetski rat
obavljale vanije dravne, drutvene i dru-
ge funkcije u Graanici:
Sreski naelnik: Brankovi Safet,
Optinski naelnik: Hifzefendi Hivzo,
Predsjednik suda: (nije navedeno ime)
Pristav: ajka Franjo,
Narednik andarmerije: Karamehmed-
ovi Meho,
Narednik policije: Musi Adem,
Upravnik umske uprave: Rabrenovi
Rajko,
Upravnik pote: Vejzagi Hamdija,
Upravnik uprave puteva Domiljanovi
Ivan,
Upravnik finansijske uprave Berber-
ovi Ibrahim,
Upravnik osnovne kole: Uroevi
uro,
Upravnik strune kole: Hini Cvijeta,
Muderis Osman-kapetanove medrese:
ilji Husein ef,
Pravoslavni pop prota: Sofreni Mi-
tar,
Kadija: Hajdarovi (ime nepoznato)
Advokat: Jokanovi Stevo,
Predsjednik Narodne biblioteke:
Kamari Mustafa,
Predsjednik Kola srpskih sestara:
Nikoli Ljubica,
Predsjednik sportskog drutva Soko:
Dr. Prohi Avdo,
Predsjednik Vatrogasnog drutva:
Simi Ljubo,
Predsjednik FK Jedinstvo: Reidbeg-
ovi Muhamed,
Predsjednik FK Bosanac: Reidbeg-
ovi Suljo.
Napomene
1
Nekoliko podataka o autoru ovog rada: Roen je
1929. godine u Graanici, potie iz ugledne zanats-
ko-trgovake familije Blagojevia, koji su doselili u
Graanicu poetkom 20. stoljea. Vrlo mlad, 1943.
godine, sa svojom sestrom odlazi u partizane, a posli-
je zavretka rata upisuje se na graevinski fakultet u
Zagrebu. Po zavretku studija, sve do kraja ivota ra-
dio je kao inenjer i privredni rukovodilac, najvie u
ciglanama u Sokovcu, zatim u Graevinaru i jo
nekim graanikim firmama Iako sa politikom nije
imao puno sree, ipak je pod stare dane prihvatio
da jedno krae vrijeme obavlja elnu partijsku funkci-
ju u Graanici. Posjedovao je iroko obrazovanje i bio
uvaen kao graevinski strunjak i privredni rukovo-
dilac. Javno se suprotstavljao nacionalnom politikom
organizovanju na ovim prostorima i uskratio podrku
Ozrencima, koji su ga pozivali da im se pridrui i po-
mogne organizovanje tamonje infrastrukture SDS.
Nekoliko mjeseci prije izbijanja rata na ovim prostori-
ma poginuo je u saobraajnoj nesrei izlazei svojim
putnikim automobilom iz dobojskog tunela.
Kako su mu u ivom sjeanju bili mnogi detalji o iz-
gledu Graanice izmeu dva svjetska rata, (koje mi
je esto iznosio), jednom prilikom zamolio sam ga
da ih baci na papir kako bi mi mogli posluiti kao
graa za monografiju Graanica i okolina u NOB-u
i revoluciji, na kojoj sam, zajedno sa prof. Esadom
Tihiem, poeo raditi krajem 1985. godine. Blagojevi
se odazvao ovoj molbi i poslu priao vrlo ozbiljno,
inenjerski. Tako sam ve krajem 1986. godine
imao u rukama nekoliko primjeraka teksta, kucanog
mainom, pod naslovom Graanica neposredno
pred Drugi svjetski rat 1941. godine, u kojem je
Blagojevi sistematizovao niz podataka iz privrednog
i drutvenog ivota ondanje Graanice, sa posebnim
osvrtom na komunalno-urbani aspekt. Neto od tih
podataka, s doputenjem autora, objavio sam u po-
menutoj Monografiji, ali je rad kao cjelina sve do sada
leao kao rukopis u mojoj privatnoj arhivi. Stoga sam i
odluio da ga priredim za tampanje i objavim u ovom
broju asopisa, cijenei da moe biti od koristi svima
onima koji se po bilo kojem osnovu bave Graanicom.
Tokom pripreme teksta za objavljivanje izvrena su
neophodna skraivanja i druge redaktorske inter-
vencije, promijenjen naslov i ubaeni meunaslovi,
ali je njegova autentinost u potpunosti sauvana.
(O.Hamzi)
2
U prilogu ovog rada autor je sainio detaljan spisak
zanatskih, trgovakih, ugostiteljskih i drugih radnji i
njihovih vlasnika u Graanici neposredno prije Drugog
svjetskog rata.
64
RIJE GRAANIKI GLASNIK
65
R
i
j
e
Kemal Bai
Prof. Muhamed Tajjib
Oki ivot i djelo
PROF. MUHAMED TAJJIB
OKI - LIFE AND WORK
ABSTRACT
Jedan je od najuenijih ljudi koje je Bosna i Hercegovi-
na ikada imala. Roen je 1. 12. 1902. godine u Graanici,
gdje je proveo samo svoje rano djetinjstvo. Nastavio je
kolovanje u Sarajevu, zatim u Zagrebu, Parizu Radio je
kao profesor na Prvoj mukoj gimnaziji u Sarajevu, Velikoj
medresi u Skoplju, erijatskoj gimnaziji u Sarajevu. Jedno
vrijeme tokom Drugog svjetskog rata radio je u Ambasadi
Turske u Beogradu. Poslije Drugog svjetskog rata odlazi u
Tursku, gdje ostaje da ivi i radi do kraja ivota. Imao je
veoma iroko obrazovanje, govorio je vie svjetskih jezi-
ka, napisao mnoga znaajna djela iz oblasti knjievnosti,
islamskih nauka, historije, filozofije, otkrio nam mnoge
uene ljude iz bosansko-hercegovake knjievne batine
na orijentalnim jezicima, pisao o hamzevijama i bogumil-
ima u Bosni i Hercegovini. Predavao na mnogim svjetskim
uilitima. Umro je 9. 3. 1977. godine u Ankari. Po vlasti-
toj elji, ukopan je na groblju Bare u Sarajevu.
Kljune rijei: Graanica, Gajret, bogumili, hamzevije,
Istanbul, Ankara.
ABSTRACT
He was on of the most educated people that Bosnia and
Herzegovina had ever had in its history. He was born on 1
st

of December 1902 in Gracanica where he spent only his
childhood. He continued his studies in Sarajevo, and then
he went to Zagreb, Paris He worked as professor in the
First Male Grammar School in Sarajevo, Velika Medresa
(The High Islamic Secondary School) in Skoplje, erijatska
Gimanzija (Gymnasium of the Islamic Law-Shariah) in
Sarajevo. Some time during the Second World War he
worked in the Embassy of Turkey in Belgrade. After WWII
he leaves for Turkey where he stays to live and work until
end of his life. He was highly educated, spoke several lan-
guages, wrote many significant works in the fields of lit-
erature, Islamic sciences, History, Phylosophy, discovered
many educated people in the literature of B&H in oriental
Kemal Bai
Prof. Muhamed Tajjib Oki - ivot i djelo
Vedad Spahi
Memoari Muhameda Seida Maia
- egzistencijalna i literarna cijena
nonkonformizma
Atif Kujundi
Eref Berbi u ljepoti pjesnikog bivanja
Atif Kujundi
Akvareli amila Osmanovia, sredokraa
stvarnosti i sna
Nove knjige
64
65
languages, wrote about Hamzawiah (the Derwish sect with
strict Islamic rules) and Boghumils in B&H. he lectured at
many world famous universities. He died peacefully on 9
th

of March 1977 in Ankara. By his last wish, he was buried
at the cemetery Bare in Sarajevo.
Key words: Gracanica, Gajret, Boghumils, the Hamzawi-
ah, Istanbul, Ankara.
R
oen je u Graanici, l. decembra
1902. godine. Otac njegov, Mehm-
ed Tevfik efendija, bio je deset go-
dina muderis (profesor) i direktor Os-
man-kapetanove medrese u Graanici.
Majka mu je takoe, iz Graanice, Hasiba
hanuma, kerka Mustafe Hadia.
Porodica Muhameda Tajjiba Okia pre-
seljava u Sarajevo 1910. godine, kada je
Mehmed Tevfik efendi, njegov otac, iz-
abran za lana Ulema-Medlisa u Sara-
jevu.
Tajjib je svoje obrazovanje zapoeo u
Sarajevu, u Hadi Hasan Bozadi mekte-
bu (diploma 1/1. 1331, 1913). Nakon me-
kteba, pohaa Rudiju na Bembai, koju
zavrava 26. 8. 1916. godine (diploma
pod brojem 46/2161). Okrunu medresu
u Sarajevu zavrava 12. maja 1920. godine
(diploma broj 19), a erijatsku sudaku
kolu 28. 6. 1925. godine (diploma broj
8/347). Na Zagrebakom univerzitetu,
Fakultetu knjievnosti, polae ispit i stie
diplomu 12. 10. 1926. godine. U isto vri-
jeme pohaa i Pravni fakultet Univerziteta
u Zagrebu. Kasnije se prebacuje na Prav-
ni fakultet Univerziteta u Beogradu, koji
zavrava 29. 10. 1930. godine (diploma
broj 11182).
Sljedeih godina, Muhammed Tajj-
ib Oki nastavlja studije na Fakultetu
knjievnosti (Faculte des Lettres) na Sor-
boni, gdje stie diplomu magistra. (12. 3.
1929. godine, diploma broj 459). Iako je
na istom Fakultetu bio pripremio i dok-
torsku disertaciju (pod naslovom Hasan
Kafi de Bosnie, sa vie et ses oevres, avec
la traduction de son ouvrage, Nizam-ul-
Ulema), iz objektivnih razloga nije pristu-
pio njenoj odbrani, pa mu nije ni priznato
zvanje doktora.
U koli orijentalnih jezika (Ecole Na-
tionale des Langues Orijentales Vivantes)
stie diplomu profesora arapskog jezika i
knjievnosti, turskog jezika i knjievnosti
(31. 7. 1928. godine, diploma broj 630)
i perzijskog jezika i knjievnosti (14. 02.
1930. godine, diploma broj 690).
Nakon toga, profesor Oki izvjesno vri-
jeme boravi u Tunisu na, Zejtunija uni-
verzitetu, na Vioj koli za arapski jezik i
knjievnost.
Svoj radni vijek profesor Oki je
zapoeo u Sarajevu, na Prvoj mukoj gim-
naziji. Poslije toga, dvije godine radio
je kao profesor na erijatskoj gimnaziji,
takoer u Sarajevu. Od 1934. do 1941.
godine na Velikoj medresi kralja Aleksan-
dra u Skoplju predaje Hadis i Tefsir.
Nakon izbijanja Drugog svjetskog rata,
1941. godine, prelazi u Sarajevo. Dvije go-
Slika 1. Prof. Muhamed Tajjib
Oki
GRAANIKI GLASNIK RIJE
66
67
dine kasnije zapoljava se u Turskoj am-
basadi u Beogradu kao prevodilac. Nakon
godinu i po dana, zbog prekida odnosa
izmeu Republike Turske i Njemake, za-
jedno sa ostalim osobljem ambasade, in-
terniran je u Njemaku. Tokom sljedeih
osam mjeseci, obiao je mnoge njemake
gradove. Potom odlazi u Kopenhagen
(Danska), a odatle u vedsku. U vedskoj
se ukrcava na brod Drottningholm, koji
pravcem Liverpul Lisabon - Port Said
- Fethije, Rodos Bodrum eme -
anakkale, 10. aprila 1945. godine stie
u Istanbul. To uzbudljivo putovanje Oki
je opisao u svojim kratkim dnevnikim
zabiljekama.
Od 1945. do 1950. godine u Turskoj
proivljava teke dane, o kojima kasnije
nije elio da govori. Bavio se, uglavnom,
naunoistraivakim radom po bogatim
arhivima Turske vlade.
Od 1950. godine do 1969. godine ra-
dio je na Ankarskom univerzitetu kao pro-
fesor na Ilahijat fakultetu. Od 1964. do
1971. godine angaovan je na Visokom
islamskom institutu u Konji, a od aprila
1973. godine do smrti 09. marta 1977.
godine, na Ataturk univerzitetu, Fakulte-
tu Islamskih nauka u Erzerumu. Svojim
naunim i stvaralakim radom, svojom
ljudskou, odmjerenim i primjerenim
nainom ivota, postao je omiljeno lice
u Republici Turskoj. S pravom se smatra
osnivaem moderne katedre za predmete
Hadis i Tefsir na islamskim fakultetima u
Turskoj.
Profesori Muhammeda Tajjiba
Okia
Posebno poglavlje u ivotu i radu Tajj-
iba Okia zauzimaju njegovi profesori -
uvaena imena naunog rada.
U Sarajevu to su: Sejfullah Proho, Abdul-
lah Ajni Buatli, Muhammed Emin Diz-
dar, Ali Rudi Kapi, Abdullah Preljo, Mu-
nib Ceri, Salih Safvet Bai, Ahmed Bu-
rek, Velijjudin Sadovi, dr. Osman Sikiri,
Ibrahim Sirri Zafranija i dr.
Od njegovih profesora u Parizu treba
spomenuti: Maurice Gaudefroy Demom-
bynes (Arapski jezik i knjievnost i Tefs-
rir), Villiam Marais (Narjeja arapskog
jezika i Hadis - ovjek koji je preveo El
Buharijevo djelo El-Damius Sahih na
francuski jezik, Louis Massignon (Tasavuf,
Islamska sociologija i sociografija), Jean
Deny, Mirza Muhammed Kazvini i Henri
Masse (Perzijski jezik i knjievnost), Rav-
aisse (Historija islama i geografija), pozna-
ti slavist Emile Haumant, Daul Boyer, An-
dre Vaillant.
Tu su jo: dr. Ahmed Benmahmuda
(Arapski jezik), Monseignever Feghali
(Akcenti arapskog jezika), dr. Mirza Muh-
hamed Han Mahallati (Perzijski jezik) i dr.
Abdulhak Adnan Adivar (Turski jezik).
Na Zejtunija univerzitetu u Tunisu
su: poznati Alim - Tahir ibn Aur, Muavi-
ja Et-Temimi (Fikh Malikijskog mezheba),
Muhammed el Arabi el-Kebadi (Arapska
knjievnost) i Mustafa Zmerli.
lanstvo u naunim drutvima
Profesor Oki je jo za boravka u Make-
doniji postao lan Skopskog naunog
drutva u Skoplju. Takoer u Skoplju pri
Fakultetu knjievnosti Skopskog univerz-
iteta, postao je lan Knjievnog drutva
za srpsko-hrvatski jezik.
Izabran je za poasnog lana Islamisch-
er Kulturbund drutva u Beu, bio je
lan Upravnog odbora Potpornog drutva
za kolovanje aka muslimana Gajret
u Sarajevu. Od 1952. godine bio je lan
66
67
parikog drutva Sosiete Asiatikue, od
1953. lan Londonskog Royal Asiatic So-
ciety. U Turskoj je obavljao dunost pred-
sjednika Komisije za prevoenje arapske i
perzijske knjievnosti pri ministarstvu ob-
razovanja.
Strani jezici
Izuzetno iroko obrazovanje i poznavan-
je stranih jezika jedna je od glavnih karak-
teristika u naunoj biografiji ovog zname-
nitog Graanlije. Osim maternjeg bosan-
skog jezika, za vrijeme uenja knjievnosti
nauio je slovenaki i njemaki jezik. To-
kom sedam godina boravka i rada na Ve-
likoj medresi u Skoplju, nauio je make-
donski i bugarski jezik. Dok se kolovao u
Parizu, od 1927. do 1929. godine, od svog
prijatelja, Poljaka Mihaela Domaevia,
nauio je poljski i eki jezik (Oki ga je u
zamjenu poduavao arapskom jeziku). Isti
metod je upotrijebio i za uenje englesk-
og jezika 1930. godine, takoer u Pari-
zu. Za vrijeme boravka u Sarajevu 1941.-
1942. godine, pohaao je kurs italijansk-
og jezika. Engleski jezik je usavrio za vri-
jeme boravka u Istanbulu, na Amerikom
liceju i trgovakoj predavaoni 1948.-1949.
godine. Sluio se latinskim, ruskim i per-
zijskim jezikom. Osim maternjeg bosansk-
og, izvrsno je poznavao, govorio i pisao
arapski, francuski i turski jezik.
Nauni rad Muhammeda Tajjiba
Okia prije odlaska u Tursku
l. Godine 1934., u asopisu Pregled,
(Sarajevo, jul - avgust, strana 407.
415.) objavio je lanak Orijentalistika
u Jugoslaviji;
2. U istom asopisu (Pregled), juli av-
gust, preveo Ouznamu, legendu o
prvom turskom kralju;
3. U Sarajevu 1936. godine izdaje Is-
lamsku tradiciju, djelo koje e po-
buditi veliku panju naune javnosti,
El-Hidaja, visoki Franjevaki vjesn-
ik, sarajevski Novi behar, sarajevski
Jugoslovenski list, beogradska Poli-
tika e se osvrnuti na njega, a profe-
sor Zagrebakog sveuilita, dr. Mu-
hammed Alajbegovi, e ga koristiti
kao izvor u svom radu Hadis kao iz-
vor erijatskog prava (Zagreb 1940.).
Djelo je i danas aktuelno;
4. U godinjaku Gajret objavlju-
je lanak Jedan na zaboravljeni
istoriar XVIII vijeka. Rije je o origi-
nalnom djelu Pruaka Ahmed Hadi
Nesimovia, koje je napisao u znak
sjeanja na svoje zarobljenitvo, u
koje je (on) pao za vrijeme borbi za
utvrdu zi (Oakov) u osmansko-rus-
kom ratu 1736.-1739. godine;
4. Godine 1926. u asopisu Gajret (X/
15.-16., strana 225.-227.) objavio je
lanak o bivem mostarskom mufti-
ji, voi pokreta za vjerskoprosvjetnu
autonomiju i kasnijem profesoru Is-
tanbulskog univerziteta Ali Fehmi
Dabiu Dabi kao naunik u oima
stranog svijeta;
5. Takoer, u asopisu Gajret (1928.
godine, XI/21, strana 327.-329.) obja-
vio je lanak Hasan Kafi Pruak, na
najvei mislilac XVI vijeka;
6. U Slobodnoj rijei (Sarajevo 1930.,
godina I, broj 19., strana 4.) napis-
ao je jedan lanak povodom zijareta
Hoda Kadrijinog mezara u Parizu;
7. Ponovo, u asopisu Gajret (1934.,
XV/l2, strana 175.-177.) objavio je
lanak o banjalukom pjesniku Hasa-
nu Bosneviji;
68
69
8. U sarajevskoj Jugoslovenkoj poti
(4. 12. 1937. godine, strana 9.) obja-
vio je lanak Kako je Hadi Mustafa iz
Bosanskog Novog putovao na Mekku
prije 170 godina;
9. U asopisu Gajret objavio je lanak
o Musi azimu atiu (Gajret 1925.,
IX/16., strana 242.-243.), dr. Safvet
Begu Baagiu (Gajret 1926., X/
9, strana 141.-143.), Mirzi Abdurrah-
manu Maliu (Gajret 1936., XVII/
10, strana 172.-175.), Osmanu ikiu
(Gajret, februar 1936., XVIII/l, stra-
na 31.) i o Nazifu Resuloviu (ivot i
djela) (Gajret, decembar 1938., stra-
na 242.-245., januar - februar 1939.,
strana 11. i 33.-34.);
10. lanak o irakom pjesniku i filozo-
fu emil Sidki Ez-Zehaviju (Gajret,
1937., XVIII/l, strana 4.-6.);
11. lanak Gazi Mustafa Kemal Ataturk
(asopis Pregled, novembar - de-
cembar 1938., strana 776.-779.);
12. lanak o historiaru dr. Riza Nuru,
povodom njegovog prijevoda na fran-
cuski jezik Ouzname - legende o
prvom turskom kralju (Jugosloven-
ska Pota, 14. august 1937., strana
10.);
13. Osim toga, tu su i dvije konferencije
(simpozija):
Islamski filozofi (Gajret - itaonica
Sarajevo 1934. br. 13., strana 1-8),
Pogled na istorijski i doktrinarni
razvoj islamske teologije (asopis
Gajret, Sarajevo, april 1936., strana
57.-58.);
14. Meu prijevodima sa arapskog jezi-
ka su: a) prijevodi ajeta u djelu Edhe-
ma Miralema Uzroci sudbina (Sara-
jevo 1934., strana 28.); b) Mudre iz-
Slika 2. Graanika medresa - danas
68
69
reke, Poune prie (kolski Alma-
nah, Suine - urenovac, III, 81.-
83.); c) Uzgajatelj (Sarajevo 1924.,
II/3, strana 29.-30, II/8.-9., strana 45.);
d) Gajret (Sarajevo 1925., IX/16,
strana 256.);
15. Predstavljanje knjige profesora
Zagrebakog sveuilita dr. Eugena
Sladovia enidbeno pravo (asopis
Gajret 1925., IX/16, strana 12.);
16. lanak povodom Muslimanskog kon-
gresa u enevi (Islamski svijet, 19.
maj 1939., strana 1.-2.);
17. lanak povodom jedne konferenci-
je princeze Saravak hajrun-Nisa Day-
ang Muda (Islamski svijet, Sarajevo
1934., 20. april, strana 4.);
18. Predstavljanje knjige dr. Zeki Alija Ri-
saletui-Tibbil-Arabi (Islamski svijet,
25. mart 1934., strana 10.-11.);
19. Predstavljanje knjige Renea Pallat-
iera Sarajevo et sa Region (asopis
Gajret, septembar 1934., godina XV,
strana 230.-231.);
Prvi objavljeni rad profesora Okia
bila je jedna pjesma koju je objavio u
dnevnim novinama Srpska rije, kao
devetnaestogodinjak (1921.). To je bio
poetak njegovog bavljenja poezijom.
Kasnije e se javljati i kao prevodilac
poezije sa arapskog i turskog jezika. Os-
obito je znaajan njegov prijevod Ebul-
Feth-el Bustinijeve kaside El-Kasidetun-
Nurije. Naalost, prijevod ove kaside nije
objavljen u cijelosti, ve samo u fragmen-
tima (godinjak Pravda, 1923. godine).
Objavljeni tekstovi M. Tajjiba
Okia u Turskoj
A. Na turskom jeziku
Knjige
1. Bazi Hadis meseleleri uzerinde ted-
kikler (Zadravanje na pojedinim
hadiskim pitanjima), Izdanja Ankara
Univerziteta Ilahijat fakulteta XXVII,
Istanbul 1959., strana I-VIII+1-252;
2. Pravila Kurani Kerima i Kirae-
ti (Kurani Kerimin Uslub ve Kiraa-
ti), izd. Ankara Univerziteta Ilahijat
Fakulteta XLVIII, Ankara 1936., s. I-
VI+1-28).
lanci
1. Jedna fetva Sari Saltuka (Sari
Saltuka Aid bir fetva), Bilten Ilahi-
jat fakulteta Ankarskog univerziteta,
Istanbul 1952., I/1, str. 48.-50.;
2. Kritika jedne kritike (Bir tenkidin
tenkidi), Bilten Ilahijat fakulteta An-
karskog univerziteta, Ankara 1953., II/
2-3, strana 219.-290., izalo je i poseb-
no izdanje;
3. Prvi popis stanovnitva u islamu
(Islamiyette ilk nufiis sayimi), Bilten
Ilahijat fakulteta Ankarskog univerz-
iteta, Ankara 1969-, VII, strana 11.-20.
Rad ima i svoj rezime na francuskom
jeziku. Rad je malog obima, ali je izaz-
vao mnogo komentara i to pozitivnih.
U njemu je profesor Oki posebno
ukazao na lanac prenosilaca hadisa,
koji spominje popis muslimanskog
stanovnitva u doba Muhammeda a.s.
u Medini;
4. Izvravanje preuzetih obaveza
(Ahidlerin yarine getirilmesi).
lanak je objavljen u Godinjaku Is-
lamske zajednice Republike Turske
1960., Ankara 1960., strana 15.-23.;
5. Prijevod na turski jezik djela erhus-
Sijeril Kebir od emsul-Eimme es-
Serahsija i druga djela prevodioca Mu-
hameda Muniba Ajintabija (ems-ul-
Eimme es-Serahsinin Serhus-Siyeril
70
71
Kebirinin turke tercemesi ve Muter-
cim Mehmed Munib Ayintabinin
dier eserleri). lanak je objavljen u
posebnoj knjizi, prireenoj povodom
900 godina roenja emsul Einme
es-Serahsija, Ankara 1965., strana 27.-
42.) i objavljen kao posebno izdanje
u izdanju Ankara univerziteta Ilahijat
Fakulteta u seriji LXVIII;
6. Mezari pojedinih ashaba koji se nala-
ze u Istanbulu (Istanbulda bulunan
bazi sahabi kabirleri), lanak je objav-
ljen u asopisu Hakses, maja mjese-
ca, Ankara 1966., II/l7, strana 3.-4.;
7. Uenje islama u prijanja vreme-
na u Turskoj i izuavanje ovo teme
(Turkiyenin eski devirlerinde is-
lam dininin tedrisi ve bu hususta-
ki tedkikler), lanak je objavljen u
asopisu Yeni Umid u Konji, maja
1966. godine, II/14;
8. Uspjeno sluenje Turaka vjeri isl-
amu (Turklerin isla.m dinine baarili
hizmetleri), lanak je objavljen u
asopisu Universite ve koy u Ankari
1966., godine I/1, strana 16.;
9. Prevodioc u hadisu (Hadisde Ter-
cuman), lanak je objavljen u biltenu
Ankara univerziteta Ilahijat fakulteta,
Ankara 1966., XIV, strana 27.-52.;
10. Uenje Kurani Kerima u doba
Boijeg poslanika (Hazreti peygam-
ber dervinde Kuran-i Kerim oreni-
mi), lanak je objavljen u asopisu
Hakses, Ankara 1967., III, strana 8.-
9.;
11. Moral Ponaanje (email), lanak
je objavljen u asopisu niversite ve
koy, Ankara 1967., II/4, strana 2.;
12. Fakih Mustafa Said Efendi iz Antepa
(Antebli Fakih Mustafa Said Efendi),
lanak je objavljen u asopisu Islam
duuncesi, Istanbul 1968., II/5, stra-
na 299. 308.;
13. Ko je Hadim (Atik) Ali Paa? (Had-
im (Atik) Ali paa Kimdir?), lanak je
objavljen u knjizi posebno prireenoj
u ast Nedati Lugala, Ankara 1968.,
strana 501.-515.;
14. lanak o Gazi Husrev-begu i njego-
voj damiji u Sarajevu i njenoj mu-
nari (Gazi Husrev bey ve onun Saray
Bosnadaki camiine bir minare daha
ilave edilmesine dair bir vesika),
lanak je, takoer, objavljen u knjizi
posveenoj Neati Lugalu sa 21 foto-
grafijom, Ankara 1968., strana 463.-
499.; Rad je tampan i kao posebno
izdanje 1969. godine;
15. lanak o Hazreti Ebu Bekru (Haz-
ret-i Ebu Bekr es-siddik), objavljen
u asopisu Islamske zajednice Turske,
Istanbul, 22. novembar 1968., br. l,
str. 6.;
16. lanak o Hz. Omeru (Hazret-i mer
el-Faruk), lanak je objavljen u
asopisu Islamske zajednice Turske,
16. 12. 1968. br. 2, str. 6. i 15. 1. 1969.
br. 3, strana 6.;
17. lanak o hazreti Osmanu (Hazret-
i Osman bin Affan Zun Nureyn),
lanak u asopisu Islamske zajednice
Turske u brojevima 4 i 5;
18. lanak o hazreti Aliji (Hazret-i Ali el-
Murteza), lanak u asopisu Islamske
zajednice Turske u brojevima 6 i 7.
lanci u enciklopedijama
I. Islamska enciklopedija:
1. lanak o Gazi Husrev begu (Husrev.
Husrev beg, Gazi), Istanbul 1950.,
tom V, strana 601.-605.
II. Turska enciklopedija
70
71
1. lanak o knjievnosti Bonjaka
(Bonak edebiyati), Ankara 1954.,
VII, strana 401.-404.;
2. lanak o bonjacima (Bonaklar),
Ankara 1954., tom VII, strana 404.-
407.;
3. lanak o nauci i umjetnosti kod
Bonjaka (Bonaklarda ilim ve san-
at), Ankara 1954., tom VII, strana
408.-410.;
4. lanak o Bihau (Bihke), Ankara,
1953., tom VI strana 365.;
5. lanak o Brankoviima (Brankovi),
Ankara 1955., tom VII, strana 75.-76.;
6. lanak o ajniu (aynie), Ankara
1963., tom XI, strana 408.
Predstavljanje knjiga
l. Jedan novi i vaan rad o Muhamme-
du a.s. (Hazret-i Muhammed hakkin-
da yeni ve muhim bir eser), lanak je
objavljen u asopisu Islam, Ankara
1961., IV/7, strana 220.-221.;
2. lanak o knjizi Kasim Dobraa, Gazi
Husrev Begova biblioteka u Sara-
jevu: katalog arapskih, turskih i per-
zijskih rukopisa (Starjeinstvo Islam-
ske vjerske zajednice za BiH), Saraje-
vo 1963., prvi svezak, (Saray Bosna
Gazi Husrev bey Kutubhanesi yazma
eserler kataloga). lanak je objavljen
u biltenu Ankara univerziteta Ilahijat
fakulteta, Ankara 1964., XII, strana
143.-153.;
3. lanak o doktorskoj tezi (knjizi) na
Kelnskom univerzitetu Fakultetu
knjievnosti Fridriha Sela. lanak nosi
naslov Islam hukuknda muhakeme
usulne dair bir eser, a objavljen je u
Biltenu Ilahijat fakulteta u Ankari, An-
kara 1965., XII, strana 153.-154.;
4. lanak o gradu Manastiru u Tunisu i
njegovim knjigama; lanak je objav-
ljen u Biltenu Ilahijat fakulteta u An-
kari, Ankara 1965., XIII, strana 65.
70.;
5. lanak o posljednjem izdanju u vezi
islama francuskog instituta u Dam-
asku (Sirija), (Dimaktaki Fransiz
enstittistiniin son islami neriyati),
lanak je objavljen u Biltenu Ilahijat
fakulteta u Ankari, Ankara 1966., XIV,
str. 283.-292.;
6. lanak o knjizi Mahira Iza Tasavvuf ;
7. lanak o knjizi Mudzelligoglu Ali
ankaye Yeni miilkiye tarihi.
Prijevodi
1. Profesor Nedim Filipovi je za knjigu
prof. dr. Fuada Kprla Osmanli
devletinin kumluu (Postanak Osman-
ske drave) - izdanje Turk tarih Kuru-
mu, serija VIII, broj osam (8), Anka-
ra 1959., strana XXXI-XXXIX, napisao
Rije o piscu. Profesor Oki je ovaj
mali rad preveo na turski.
Predgovori
1. Predgovor za knjigu dr. M. Esad
Kiliera Islam fikhinda rey tarafdar-
lari, Ankara 1961., str. III-IV;
2. Predgovor za knjigu Ahmed ibn Mu-
hammed ibn Hanbela Kitabul-ilel ve
Marifati-r-rida, koju su izdali (pri-
redili) dr. Talalt Koyigit i dr. Ismail
Cerrahoglu, Ankara 1963., izd. Ilahijat
fakulteta u Ankari, serija XLIX, str. 3.-
6.;
3. Predgovor za knjigu Ahmeda Okutana
Kayseri Ummumi Ktphanesi Raid
Efendi kismi usul hadis ve hadis
ilmine ait arapa elyazma eserler kata-
logu, Istanbul 1964., strana I-V;
72
73
4. Predgovor knjizi dr. Ali Arslan Aydina
Islam Inanlari ve felsefesi - Tevhid ve
Kelam, Ankara 1964., strana VII-VIII;
5. Predgovor Velikom arapsko-tur-
skom rjeniku (Arapa-Trke byk
lga) koji su priredili dr. Husein
Ataj-Ibrahim Ataj i Mustafa Ataj, Anka-
ra 1964., str. XIV-XVI;
6. Predgovor za knjigu 900. lm
yildnm mnasebetiyle byk ilsam
hukukusu emsul-Eimme es-Serahsi
Armagani, izdanje Ilahijat fakulteta
Ankarskog univerziteta, Ankara 1965.,
strana I-II;
7. Predgovor za knjigu prof. dr. M. Z.
Siddki Hadis edebiyati tarihi (pre-
vodilac Jusuf Zija Kavaki), Istanbul
1966., strana 3.-6.;
8. Predgovor knjizi Abdulbari En-Nedvi-
ja Kitap ve snnetin ruhuna gre te-
sawuf ve hayat (prevodioc Mustafa
Ate), Istanbul 1967., strana 5.-6.;
9. Predgovor knjizi prof. dr. Gottharda
Jaschkea Yeni Trkiyede islam dini
(preveo Hajrullah Ors).
Pisana rije u albumima
1. Dragi moji studenti (Sevgili gren-
cilerim), Ankara univerzitet, Ilahijat
fakultet, kolske 1964./1965., Album
studenata zadnje godine studija, stra-
na 17.;
2. Mnogo sree, dragi moji studenti
(Sizi ugurlarken-sevgili grenciler-
im), Ilahijet fakultet u Ankari, 1967.,
strana 31.;
3. Dragi moj studentu (uenie) (Aziz
Talebem), svrenicima Viskog islam-
skog instituta u Konji, kolske 1967./
1968. godine, Ankara 1968., strana
11.;
4. Predgovor Albumu svrenika Visokog
islamskog instituta u Konji 1969. go-
dine, strana 5.-6.;
5. Predgovor Albumu posljednje godine
studija na Ankara univerzitetu Ilahijat
fakultetu 1969., godine;
6. Povodom 20-godinjice osnivan-
ja naeg fakulteta (Fakltemizin
yirminci kurulu yildnm vesile-
siyle), Ankara univerzitet, Ilahijat
fakultet 1969. godine.
B. Na francuskom i njemakom jeziku
1. Quelques documets inedits concer-
nantles hamzawites, ovaj rad je, ust-
vari, referat podnesen na Kongresu
orijentalista, koji je odran u Istan-
bulu od 15. do 22. septembra 1951.
godine, Lajden 1957., tom II, strana
279.-286.;
2. Les Kristians (Bogumiles) de Bos-
nie Dapres des domuments turcs
inedits, lanak je takoer referat
podnesen na Desetom kongresu za
izuavanje Bizanta, Istanbul 1957.,
strana 234.-237. Postoji i posebno iz-
danje. Ovaj rad je preveden na turski
jezik pod naslovom Neredilmemi
bazi Trk kaynaklarina gre Bos-
na hiristiyanlari; (Bogomiller), (Bo-
sanski hristijani, bogumili prema ne-
kim neobjavljenim turskim izvorima),
preveli su ga prof. Dr. Salih Akdemir i
Doc. dr. Redep Duran. Rad je u origi-
nalu na francuskom jeziku objavljen i
u Minhenu 1960.;
3. Rad Les Kristians (Bogomiles)
de Bosnie (Chirers Detudes
cathares, Arques 1964., II serija, broj
20, strana 3.-6.;
4. Rad Compte rendu: Friedrich Selle,
Prozessrecht des 16. jahrhunderts im
72
73
osmanischenreich..., tutgart, 1964.,
strana 121.-122.
C. Na arapskom jeziku
1. Al-Iman Ahmad ibn Muhammed ibn
Hanbal, Kitabu1-ilal wa marifatir-
ridal, maa talikat wa navain lid-
duktur Talat Koygit wad-duktur Is-
mail Derahoglu, izdanje Ankara uni-
verziteta, Ilahijat fakulteta, Ankara
1963., strana c-h;
2. lanak Na poslanik (Muhammed
a.s.) i 1judska prava (Peygamberimiz
(s.a.s.) ve insan haklari), asopis Is-
lamske zajednice Republike Turske,
poseban broj, Ankara 1970., broj 34.;
3. O beogradskoj Bajrakli damiji
(Belgradaki Bayrakli camu), rad je
objavljen u asopisu Vakufi u broju X
u Ankari;
4. lanak o mevludu, objavljen u biltenu
Islamskog fakulteta Ataturk Univerz-
iteta u Erzerumu, jedan je od posljed-
njih duih radova Muhameda Tajjiba
Okia.
Neobjavljeni radovi prof. Okia
Na prvom mjestu, meu njegovim
neobjavljenim radovima je ve spominja-
na doktorska teza Hasan Kafi de Bosnie,
sa vie et ses oeuvres, avec la traduction
de son ouvrage Nizamul-ulema. Ova
teza se, ustvari, sastoji iz dva dijela: prvi
dio, do oko 100. stranice sadri podatke
o ivotu i radu Hasan Kaf Pruaka, dok
je drugi dio, ustvari, njegovo djelo Niza-
mu-1-ulema ila Hatemil-enbija alejhi ve
alejhimus-salatu ves-selam. I francuski i
arapski tekst djela, preporukom prof. Ahm-
eda Emina, Mahmud e-Hudajrija i Osman
Emina, prof. Oki je zajedno s novcem
za tampanje poslao u Kairo osobi pod
imenom Abdulaziz el-Islambuli. Naalost,
ta je osoba bila nepouzdana i nepovjer-
ljiva, pa je odricala svaku mogunost da
je uzela novac za tampanje tog djela. U
tim natezanjima, original djela je nestao.
Ve spominjani tampar (Abdulaziz el-Is-
lambulu) je, kau, u meuvremenu bank-
rotirao. Ubrzo iza toga, prof. Okia zatie
vijest o oevoj smrti i on se vraa u Bosnu
i Hercegovinu, ne odbranivi svoju dok-
torsku disertaciju.
Nije objavio ni rad o dva fermana, izda-
ta povodom gradnje jedne katolike crkve
u Rumuniji u XVII stoljeu, koji je napis-
ao na molbu rektora Bukuretanskog Uni-
verziteta (Rumunija) prof. Nikole Yorge za
rad uenice Elvire Georgijevsku Rumuni-
ja u doba Osmanlija (Osmanli devrinde
Romanya).
O prof. Okiu poslije njegove smrti
u Turskoj
Profesor Oki se nije nikada enio, pa
nije ni imao svoje djece, ali zato se pre-
ma svojim uenicima i studentima odno-
sio kao roeni otac. Njegovi bivi uenici i
asistenti su nastojali na svaki nain da mu
se odue, pa su esto pisali o svom profe-
soru i njegovom djelu.
O profesoru Okiu, dakle, pisali su
mnogi, ali posebno treba izdvojiti:
1. Prof. dr. Ismail Derrahoglu (poznato
ime iz tefsira u Turskoj),
2. Prof. dr. Talat Koygit (bivi dekan Ila-
hijat fakulteta u Ankari),
3. Prof. dr. Salih Akdemir (ovjek pori-
jeklom iz naih krajeva, sadanji ef
katedre za predmet tefsir na Ilahijat
fakultetau u Ankari) i
4. Doc. dr. Mehmed Grmez, koji je ura-
dio glavni posao u pripremi simpozija
posveenog profesoru Okiu, febru-
ara 1997. godine, u prostorijama Ila-
hijat fakulteta u Ankari.
74
75
Mr. Vedad Spahi
Memoari Muhameda Seida
Maia egzistencijalna
i literarna cijena
nonkonformizma
MEMOIRS OF MUHAMED SEID
MAI EXISTENTIAL AND
LITERATURE COST OF NON-
CONFORMISM
A zato vi, ljudi, ne moete uzeti stvari
onakvima kakve jesu?
Na koje to ljude mislite?
Na mudronje. Intelektualce. Vi uvijek
pokuavate pronai skrivena znaenja
stvari. emu to? Cigareta je cigareta.
Komad svile je komad svile. Zato traiti
vie od toga?
Kad ih prikaemo, stvari poprimaju
dodatna znaenja ree Robyn.
Znakovi nikad nisu bezazleni. To nas
ui semiotika.
Semi to?
(David Lodge, Krasan posao)
S
udbina memoarskog pripovije-
danja u bosanskohercegovakoj
knjievnosti vrlo je znakovita.
Kontinuirajui se na bogatu ljetopisnu
batinu, memoari su u poecima formi-
ranja nae novije knjievnosti bili je-
dan od dominantnijih anrova. Modern-
izam e ih, zajedno sa ostalim nefikcio-
nalnim anrovima, potisnuti u tzv. rub-
na podruja literature, da bi, u doba
socijalistike Jugoslavije, kao jedno od
notornih obiljeja diskursa, doivjeli
neobinu, vjetaku renesansu. Povjere-
na im je bremenita drutvena zadaa da
zvaninu historiju komunistikog pokreta,
narodnooslobodilake borbe i prijelom-
nih dogaanja socijalistike izgradnje
navodno prizemljuju, oovjeuju, svode
na ljudski faktor, na ljudsku dimenziju
1
.
Tog ozbiljnog posla mogli su se poduh-
vatiti, dakako, samo pravovjerni tvorci
historije. Nisu omahnuli. Izbor tekstova
u ediciji Savremena knjievnost naro-
da i narodnosti BiH (Memoari, priredi-
li Vojislav Maksimovi i Risto Trifkovi, Sa-
rajevo 1984./85.) bezmalo iznuuje pitan-
je da li se u Bosni i Hercegovini, nakon
Drugog svjetskog rata, pisanjem memoara
bavio iko osim partizanskih prvoboraca.
Drutvena zadaa memoarske
knjievnosti rezultirala je krajnje reducira-
nim stanjem anra, koje autor predgov-
ora za reeni izbor eufemistiki i oprez-
no oslikava kao nedovoljnu razuenost
sadraja u sjeanjima na minule dane,
deficit tzv. istih autobiografskih ispovi-
jedi, solilokvija o smislu ivota kad se iz
vlastitog Ja promilja o ovjenosti, pro-
laznosti i sl.
2
. Prvorazredni ideoloki po-
drazumijevao je drugorazredan knjievni
znaaj memoaristike, pa je, mirnije savjes-
ti radi, stvar i u znanstvenom smislu tre-
balo staviti na svoje mjesto pojasniti
zato je sudbina memoara da na stratifi-
kacijskoj vertikali anrova vazda ostaju u
predvorju tzv. lijepe knjievnosti.
Na tome je, privatno i sam duboko zain-
teresiran za predmetnu problematiku,
uznastojao Ivo Andri, ponudivi u datom,
pro domo i pro foro externo najpogodni-
jem trenutku (1945.) volebnu formu-
lu memoari su neprocjenjivo znaajni,
ali samo kao tzv. knjievna graa, vre-
lo sirovih motiva koje potom pravi pisci
u svojim knjievnim djelima umjetniki
obrauju. Nije pitanje kolika je ni kak-
74
75
va je apsolutna knjievna vrednost tih
zapisa. (...) Oni imaju veliku vanost
za knjievni rad i sadanjih i buduih
narataja; kad nisu knjievni obras-
ci od vrednosti, oni su dragocen ma-
terijal za budue knjievnike
3
. I doista,
sve do Selimovievih Sjeanja (1976.),
bosanskohercegovaka memoaristika is-
crpljivala se u apologijskom podupi-
ranju zvanine historijske istine. Dan-
as, pak, svjedoci smo nove otune rene-
sanse anra, epidemije bezbrojnih, atom-
iziranih, na traci bulevarskog senzaciona-
lizma bjesomuno fabrikovanih istina o
nedavnim ratnim zbivanjima. Meu pisci-
ma memoara i autobiografija i dalje je naj-
manje pisaca, premda u svjetskim relacija-
ma, kako produkcijski tako i po kritiko-
teorijskom zanimanju, nefikcionalna pro-
za zadnjih petnaestak godina predstavl-
ja jednu od najvitalnijih knjievnih area.
Valjda se ta vrsta ostavljanja tragova o sebi
meu ljudima od knjievnog dara i zana-
ta ovdje jo uvijek smatra potcijenjenim,
k tome nepreporuljivim i opasnim pos-
lom, pa se na nj odluuju samo oni koji-
ma je u golemoj ivotnoj nevolji jo samo
to preostalo.
Negdje na toj taki skiciozne deskripci-
je statusa i dosega bosanskohercegovake
memoaristike stoji i dio razloga naeg
kritikog interesa za neobjavljenu knjigu
memoara Muhameda Seida Maia
4
, ba
kao to bi se dalo pretpostaviti da isti
razlozi, uz one privatne, porodine i
komijske, iako (se misli da) ivimo u vre-
menu slobode govora, potomke rahmetli
Maia dre u uvjerenju da jo nije as za
njeno integralno publikovanje.
U posljednjih desetak godina, kao
nalije bive oficijelne istine, pojavio se
niz martiriolokih i revanistikih ispo-
vijesti stradalnika komunistikog reima,
no, usudiemo se kazati, nijedna nije tako
dosljedna u obraunu sa mainerijom
zla kao to su Maievi memoari. Ni-
jedno od tih muenikih svjedoenja,
moda zahvaljujui samoj dogaajnosti
(nikom je Bog ne dao!), ne ukljuuje i
bespotednu osudu vlastite porodice, po-
jedinaca iz neposredne radne i ivotne
sredine, poimence spomenutih i dan-
as ivih ljudi, tako da rijetke privilegi-
rane itaoce rukopisa nije teko pridobi-
ti razumijevanju spram zazora od javnosti
Muhamedovog sina dr. Izeta Maia, koji
raspolae oevom rukopisnom zaostavti-
nom. Opisujui tipian recipijentski od-
nos prema ovom tipu nefikcionalne proze
jedan, od vodeih teoretiara autobio-
grafije Philippe Lejeune ukazuje na strast-
venu pozvanost umiljenih ili predmetno
informiranih itatelja da prave svoj red,
uspostavljaju vlastiti reim istine. Kakav bi
red u ovom sluaju napravili prozvani i
pogoeni, da se samo zamisliti.
Bizarnost situacije nastanjuje se i u
nelagodi koju potpisniku ovoga rada
stvara osjeaj da i sm doprinosi mis-
tifikaciji, to se na izvjestan nain ve
nadvila oko Maievih memoara, ma
koliko se na pristup ograniavao na
istraivanje imanentnih kvaliteta teksta,
bez uputanja u pitanja referentnosti. Un-
utar knjievnoznanstvene paradigme, bav-
ljenje problemom referentnosti autobio-
grafije vodilo je, dapae, spoznaji njene
neprikladnosti za ispovjedne projekte.
Autobiografsko pisanje, tvrdi Paul John
Eakin, funkcionira kao obrambeni meh-
anizam, ne otkriva nikakvu tajnu, nego je
stvara
5
, a Georges Gusdorf dra autobi-
ografskog naela i prepoznaje u paradok-
su po kome ono doputa svom autoru da
pie o bilo emu osim o samom sebi
6
.
76
77
Literarnost autobiografskog diskur-
sa dobrim dijelom i poiva u osobenom
modusu fikcionalizacije, koja se ostvaruje
vrlo dosljednom selekcijom raspoloivih
injenica
7
. Pokazat e se da su upravo
Maieva svjedoenja, snano orijentira-
na ka standardno pojmljenoj sferi privat-
nosti, krajnje rigorozna u izbjegavanju
introspektivnih samopropitivanja i govora
o intimnim pojedinostima, koje se ne uk-
lapaju u zamiljeni koncept sebe kao auto-
biografskog lika, lika koji teoretiari auto-
biografije oznauju
terimnom Ja-za-
druge
8
. Autorova
ideoloka polazita
u ovom sluaju
prazne intimitet
od personalno-
sti, da bi ostavi-
la slobodan pro-
stor za iskazivan-
je univrezalnog;
Mai se nikada
ne zadrava na un-
utarnjim stanjima
koja bi ga inila
jedinstvenim (ri-
jetke samoreflek-
sije svode se, ug-
lavnom, na repetic-
iju aksiomatskih
openitosti), ta-
kvim ga ini sam
sadraj ivotne
dogaajnosti. Po sri-
jedi je, dakle, neraskidivi
spoj logike anra, ideolokih i psiholokih
stereotipa: Knjievni zakoni i ljudsko odbi-
janje da se predstavi u svojoj pojedinanoj
nagosti kombiniraju se kako bi prevari-
li oekivanja itatelja koji se nada da e
u autobiografijama nai objave o pravom
idenitetu ljudi
9
. Nie bi rekao: Niko nije
sebi straniji od njega samog. Ili, u manje
radikalnoj varijanti, autobiografija je uvek
apokrif nemogue autobiografije kao takve.
(), ona je odgovor na nepostojei tekst
stvarne, idealne, apsolutne autobiografije,
koju pisac svagda ima na umu
10
, a nikad
je ne materijalizira. Pred ogledalom vlas-
titog ivota pojavljuje se lice nemogueg
Narcisa. Pa ako ne postoji diskurs, imun
od raskola empirijskog autora i govornika
oznaenog sa Ja, onda su sluajevi kada
se oni podudaraju tim vei analitiki izazov.
Preoblikovana istina
ivota autentina
je istina teksta.
Vie nego dovolj-
no da se memoari-
ma ne bavimo kao
graom, ve kao
knjievnou.
Povijest nevolja
Muhameda Maia
(Graanica, 1913.
1978.) obuhvata
period od trides-
etih godina prolog
stoljea do smrti. U
prvim poglavljima,
kroz ivotne situaci-
je prohodi se ovla,
vie iz potrebe da
se obezbijedi stvar-
nosna podloga za
opirno razvijanje
pieva ideolokog
svjetonazora i pogle-
da na aktuelna pitanja regionalne globalne
svjetske politike. Taj smjer dotematizaci-
je nije rijetkost u memoarskoj literaturi
11
,
dapae, ope je mjesto onih literariziranih
ivotnih pria u kojima autorov ideoloki
profil sudbinski odreuje njihov sadraj.
Kao anrovsko-strukturna nunost funk-
76
77
cionira dobro sve dok je ne preopterete
repetitivna dociranja opih mjesta, didak-
tiko-persuasivna retorika hodinskog der-
sa, propedeutike simplifikacije i amater-
ske naturalizacije teorijski kompleksnih
teologema i filozofema.
Formiranje ideolokog obzora pri-
povjednog subjekta odvija se unutar
mehanizma obrnute mimeze. Stavovi i
postupci junak u tom modelu karakter-
izacije posljedica su usvajanja literarnih/
teorijskih iskustava i paradigmi, ne-
primjerenih datom socio-kulturnom kon-
tekstu. Gledanje na ivot oima literature
i nastojanje da se ivi kao u literaturi un-
aprijed ih ini vitezovima izgubljene stvari
(Don Kihot, Ema Bovari, mladi Dositej
Obradovi ). Njihove prie o ulasku
u svijet literature zadivljujue su sline
i predstavljaju jedan od kanonskih ob-
razaca romaneskne tematologije:
Kod urednika sam zatekao rad-
ni sto preplavljen arapskim novinama i
asopisima koje je taj sedminik dobijao
u zamjenu, a meu ovima bijae i popu-
larna kairska revija El-musavver (Ilus-
tracije), koja izlazi i danas. Poeo sam po
njoj razgledati slike i po kratkom opisu is-
pod njih odgonetati ta one predstavljaju,
a urednik, videi da me to vrlo interesu-
je, dade mi par brojeva tih ilustracija i po
jedan primjerak druge arapske tampe.
() Rije po rije, redak po redak, odlo-
mak po odlomak i lanak po lanak, ja
sam, za kratko vrijeme, postao sposoban
povrno itati i povrno razumijevati sva-
ki tekst koji mi doe pod ruku. Sve ee
sam svraao u redakciju i snabdijevao se
novim tivom. () Zato sam se pretpla-
tio ba na saudijski Ummul-Kura? (
) tematika i smjer toga lista bijahu ort-
odoksno-islamski, to je pobudilo moje
interesovanje za vehhabijski selefijjetski
vjerski pokret vraanja na prvotnu liniju,
koji je osnovao Muhammed ibn Abdul-Ve-
hhab, uenjak iz Dirijje
Kao mlad ovjek Mai se, dakle, posred-
stvom arapske periodike oduevljava
vehabistikom doktrinom, usvajajui
koju oteava sebi proces akulturacije
unutar sredine iju kulturalnu praksu
obiljeavaju duboko ukorijenjeni, obiaj-
no institucionalizirani oblici puko-folk-
lornog vjerskog ispoljavanja.
U sudaru dvaju koncepata - teorijski
proienog
12
i ovdanjeg pripi-
tomljenog islama - prepoznajemo
ishodinu taku svih potonjih konflika-
ta sa okruenjem. Sutina zapleta uvijek
ostaje ista, bez obzira na karakter vlasti i
njen ideoloki background. Dapae, po
drevnom pravilu, unutar novog reima
adaptirani elementi starog najsuroviji su
protagonisti obrauna s njegovim nepo-
pravljivim ostacima. Umjesto da ljude
shvatamo iz njihovih ideja i ideologija,
predlae Bernd Neumann, treba ide-
je i ideologije razumijevati na temelju
razumijevanja pojedinaca.
13
Ljudsko
drutvo, kakvo god da jest, konstituira se
na temelju propozicija, ije uvaavanje se
namee svakom od njegovih lanova; onaj
ko ne igra igru izlae se disciplinirajuem
djelovanju represivnih mehanizama koji
sankcioniraju potrebu pojedinca za non-
konformizmom. Prostor slobode vlasti-
tog miljenja Mai ve u ranoj mlados-
ti ispunjava nenaturaliziranim i krajn-
je rizinim sadrajima osporavajui
sistem obiajnosti, on udara na samo
reprodukcijsko jezgro moi bonjake
uleme, koja upravo, zahvaljujui tom
sistemu, upravlja i manipulira masama.
No, odbaci li se marksistika simplifikaci-
ja da su vladajue ideje svake epohe ideje
vladajue klase, pokazat e se da snaga op-
78
79
stojnosti sistema lei u kolektivnoj imagi-
naciji naroda koja sistem sama proizvo-
di i njime se hrani; knjika racionalnost
ustupa pred rezistentnim iracionalnosti-
ma, upisanim u vorita kulturalnog iden-
titeta. Bez te komponente ne funkcionira
nijedna kultura (neki je smatraju uvjetom
samoodrivosti kulture, npr. Althusserov
neomarksizam, koji ideologiju vidi kao
nunu snagu u drutvenoj reprodukciji),
i onaj ko sm protiv svih eli braniti is-
tinu koju drugi odbacuju mora ekskomu-
nikacijom platiti cijenu svojeg nepokora-
vanja. Mogunosti kompenzacije su male
ili velike, kako za koga bjelina papira
i pripovijedanje koje e nadomjestiti
stvarnost gubitka. Sve se plodno ovjeku
deava posredstvom gubitka, rekao bi
ak Lakan. Pogledamo li taj golemi reg-
istar odricanja, Mai je uistinu imao ta
nadoknaivati:
Odricao sam obiljeje dove svakom
skupu i sastanku poput onih na Ratiu
kod Graanice, u pilji Brateljevii kod
Kladnja, na Ajvatovici kod Prusca itd.,
nazivajui takve skupove najobinijim
vaarima
Odbacivao sam paljenje svijea po grob-
ovima, uenje poglavlja Fatihe, Jasi-
na ili itavog Kurana za due umrlih, te
odravanje devra, etersnice i drugih
molepstvija. () Takoer sam odbacivao
podizanje turbeta, mauzoleja i svih drugih
oblika nadgradnje po grobovima, ukljuu-
jui i betonirani ivinjak oko groba
Zalagao sam se za izostavljanje
zajednikog tesbiha, zajednike dove i
klanjanja svih sunneta u damijama, gdje
se trebamo ograniiti na same fardove
kako se ne bi oteavalo klanjanje starijim i
boleljivim osobama. Sve ostalo moemo
obaviti u kui, dvoritu, njivi ili umi, a
ukoliko nam za to nedostaje vremena ili
komocije, onda to ne moramo ni obavl-
jati, niti emo biti odgovorni za taj pro-
pust
Hronologijski i tematologijski raspored
pripovijedne grae dva su temeljna naela
strukturacije autobiografskih tekstova.
Mai ih kombinira, stavljajui ipak, u prvi
plan tematsku orijentaciju, ime oslablju-
je funkcija ekspliciranja dogaaja u liniji
prie, a osnauje interpretacija na drugoj
vioj razini. Selekcijom dogaaja ostvare-
no tematsko jedinstvo govori zapravo da
nije u pitanju rekonstrukcija, ve kon-
strukcija vlastitog ivota kroz priu. Sto-
ga je kljuna akvizicija njene unutarnje
kohezije autentinost, a ne sveobuhvat-
nost i vjerodostojnost. Istina memoarsk-
og teksta je tana ukoliko djeluje ne na
osnovu podataka, ve na osnovi zakoni-
tosti unutarnjeg duhovnog procesa, otpri-
like onako kako taj proces u uvodu svo-
je autobiografije opisuje Lav Trocki: Ova
knjiga nije beutna fotografija mojega
ivota () Na ovim stranicama vodim
borbu kojoj je posveen moj ivot bra-
nim se i jo ee napadam. Mislim da je
to jedini nain da moja biografija bude
objektivna u jednom viem smislu, tj. da
bude najadekvatniji izraz osobnosti, pri-
lika i vremena Otkako sam se podvr-
gao nunosti da piem o sebi, ne mogu
imati nikakva razloga da prikrijem svo-
je simpatije i antipatije, svoje ljubavi i
mrnje.
14
Samo ta vrsta objektivnosti
vodi k autentinosti, koje, na sreu, ni
ovim memoarima ne manjka. Uiniti sebe
autentinim mogue je iz pozicije me-
moariste-stradalnika samo na utrb vje-
rodostojnosti drugih. Maievi memoari,
meutim, ne potrauju nekakvu kritiku
blagonaklonost, ve samo razumijevan-
je temeljno drugaije konfiguracije svo-
ga mogueg svijeta u odnosu na tekstove
78
79
s punom fikcionalnom kapacitiranou,
uprkos brojnim identinim tehnikama ko-
jima se oba tipa proze slue
15
.
Za razliku od romaneskne,
(auto)biografska apologetika, marti-
riologija napose, mora stvoriti sliku svije-
ta u kojem su dobro i loe, istina i neistina
jasni, s tano odreenim obrisima, mora
izgraditi poredak na jednostavnim moral-
nim i psiholokim apsolutima, a likove ra-
sporediti na krajnjim takama mahihejske
polarnosti. (Roena majka i sestra, npr.,
bivaju sprijeene u pokuaju bacanja u
bunar Maieve djece.) Na takvim opreka-
ma kreirana romaneskna figura protivni-
ka bila bi neautentina, i obrnuto, rtva u
ulozi autobiografa sa vikom razumijevan-
ja ili sklonou k viedimenzionalnom
portretiranju protivnika, neautentinom
bi uinila sebe. Uprkos toj tendenciji, ne
znai da su svi likovi zatoeni u zoni eks-
tremnih karakterizacija, naprosto iz razlo-
ga to se ivotni sadraji nikada ne javl-
jaju u apsolutnim kategorijama, pa ni pri-
povjedni subjekt, ma koliko frustriran,
ne moe u potpunosti savladati gravit-
aciju empirijskog realiteta, u kome caru-
ju prosjek i kompromis. Izmeu tih dviju
sila privlaenja, kompleksnije figure pro-
tivnika u Maia se najee javljaju kao
likovi palih anela. vrstina njihovih prin-
cipa poputa pod pritiskom okruenja,
tako da su na koncu primorani zauzeti
upranjeno mjesto u predodreenoj ra-
spodjeli uloga. Ta je vrsta stabilizacije na-
jizrazitija u sluaju direktora Dimitrija Ne-
dia:
Sluajui kako se o meni svata brblja
po sastancima i sjednicama, a videi da
sam predan i solidan u radu, on mi jed-
nom ree: Mene se ne tie ta ko o tebi
misli i govori; za mene je mjerilo tvoj rad
da sve to ti se povjeri uradi ispravno
i na vrijeme; ti samo nastavi svoj posao
bez brige On je tako rezonirao i govo-
rio, oslanjajui se na svoj autoritet lana
partijskog komiteta, sve do asa kad su
ga ubijedili i obradili da me ne smije vie
zadrati u preduzeu.
Samo u jednom sluaju figura pro-
tivnika ne deklinira se u lik progonitel-
ja. Prilikom posljednjeg hapenja, Maia
(1972.) ispituje i na kraju oslobaa sudija
Bedrudin Kamber, korektan i cjepidlaan
istraitelj koji u liberalnijem politikom
ozraju sedamdesetih zna koristiti osvo-
jeni prostor profesionalne autonomije.
Proces liberalizacije, meutim, jo nije
zahvatio provinciju. Nakon tog zadnjeg
putanja iz zatvora, Graanica se za Maia
pretvara u kolektivnu figuru protivnika.
Definitivno stigmatiziran kao unutranji
neprijatelj, sumnjivac koga e zgrabiti za
vrat im neto une, on postaje opas-
nost za obine ljude koji se plae svak-
og kontakta s njim. Paradoks je u tome
to najviu cijenu svoga nonkonformi-
zma, neprestano se nadajui solidarno-
sti i repektu od malih ljudi, mora plati-
ti kada su mu ba oni okrenuli lea. Prem-
da stalno na pragu da to uini, on se ne
moe suoiti sa gorkim saznanjem kako
je cijela igra zapravo i njihova igra. Bila bi
time skrena posljednja utjeha i abortiran
kompenzacijsko-katarziki smisao pisanog
svjedoenja kao naina da poiljalac i nje-
gova poruka odgoeno trijumfuju plebi-
scitarnim zasluenim priznanjem. Upu-
titi eksplicitnu generalnu osudu cjelok-
upnom svome okruenju znailo bi pre-
suditi sebi i zabiti avao u lijes transcen-
dentnom smislu deziderabilnog isku-
pljenja i poravnanja ovozemaljskih ne-
pravdi. U kritinom momentu stoga se
uvijek aktivira mehanizam koji rekuperira
samozatitnu iluziju: Tako me, konano,
80
81
osudila ta staljinistika politika, ali ne i
ivotna sredina koja me i danas potuje
kao i prije. (?!?), to je posve kontradik-
torno zakljuku koji e uslijediti nekoliko
stranica kasnije: Meni je sve jasno, ali bi
trebalo razjasniti i irokoj publici. Kome?
Kojoj publici? Toj graanikoj ariji koju
je sam oslikao najcrnjim tonovima. Dis-
kurs koji se sada nudi u obliku autobio-
grafskog teksta ve je samim ivotom bio
upuen na isto odredite kamo se ponovo
alje, i opet nee stii. Jer ta oekivati od
tog malog obinog ovjeka, zarobljenog
svojim prirunim mudrostima: vei kon-
ja gdje ti aga kae; koga je moliti nije ga
srditi; ne moe se ukavi bosti s roga-
tim; ne moe se plivatu uz vodu; okrei
se kako vjetar pue itd.? Bolna tragi-
ka neopravdano progonjenih i zapostav-
ljenih lica, priznaje sam Mai, je ba
u tome to se niko ne usuuje prekinu-
ti lanac njihovog sumnjienja, izoliranja i
stezanja. Konani efekat utoliko je supro-
tan pievoj intenciji. Apelativnost je ove
knjige sadrana ponajprije u osudi kolek-
tivne malograanske svijesti pa tek onda
u svemu ostalom. Mai, dakle, trai sat-
isfakciju kod onih koje osuuje. Umjesto
satisfakcije najvie to na toj adresi moe,
kratkorono i dugorono, dobiti, opis-
ao je u dva dirljiva susreta sa dobrona-
mjernim sugraanima:
Nakon povratka iz zatvora nasluao
sam se raznih savjeta o tome kako treba
da se ponaam pa da prestanem biti sum-
njiv. Tako me neka Hafa Kori zaustavila
na putu za Dom zdravlja i sugerirala mi
da trebam posjeivati kafane i hotel gdje
dolaze utjecajne linosti kako bi ove mo-
gle da me upoznaju. Odvratio sam joj da
ja nisam kafanski ovjek i da nemam sred-
stava za hotelske provode, a kogod mis-
li da je posjeta kafani i hotelu uvjet za
moju ispravnost u oima drugih, ja mu
otvoreno kaem da je glup. Rukib Prohi
me, na putu s posla kui, zaustavio da mi
estita izlazak iz zatvora i savjetovao mi
da se okanim svega, a kad sam ga upitao
ta misli pod tim svega on mi nije umio
objasniti, a ja sam mu odvratio da se ja
nemam ega okaniti, ve da bi se trebali
okaniti mene oni koji me stalno besprav-
no sumnjie.
ovjek se poznaje onoliko koliko
poznaje svijet od koga preza. Granica tog
poznanstva ujedno je linija oblikovanja
osobnog identiteta kao autobiografskog
modela za javnost (Ja-za-druge). U ovom
sluaju imamo posla sa martiriolokim Ja
(indikativno je u tom smislu naslovljavan-
je poglavlja kao sluajeva, tj. samo onih
dogaaja i doivljaja iz ivota koji kao
tematski niz srodnih epizodnih zapleta
mogu sazdati pretpostavljeni model), iji
ivotni luk u prii obuhvata predratno i
ratno sakupljanje poena, te poratno sur-
ovo ispostavljanje rauna, s tek pojedin-
im ali funkcionalnim izuzecima, kakva je,
primjerice, kratka romantina epizoda to-
kom slubovanja u ivopisnom ajniu.
ajnika pastorala zbiva se u predveerje
rata i to bjehu, moda, posljednji istin-
ski sretni trenuci Maievog ivota, ili se
takvima ine iz perspektive svega to e
potom uslijediti. to se vie od njega vre-
menski udaljavao, sjaj sjeanja na ajnie
postajao je sve bljetaviji. Moda i nesvjes-
no, a s punim kompozicijskim opravdan-
jem Mai naruava hronoloki poredak
autodijegetike naracije vraajui se toj epi-
zodi nakon to je ve izloio svoj ratni iti-
nerer, e da bi se na taj nain u ajnikoj idili
jo snanije kontrastno ozrcalio sav ivotni
pakao to e uslijediti, i, k tome, razvidnim
uinio fenomen tzv. trostrukog prezenta
autobiografskog teksta, u ijoj je prirodi da
80
81
simultanizira dogaaj koji biljei, dogaaje
koji slijede i dogaaj biljeenja. Negdanje
i aktuelno meusobno se pozivaju i pre-
poznaju, dijalektiki stapaju u znaenju.
Uspostavljajui odnose meu prolim
dogaajima, Maievo sjeanje orga-
nizira materiju njegove sadanjosti. Prem-
da opisuje eksterijere, ivopisni ajniki
predjeli su unutarnja pejsana oaza
napaene due.
A u t o b i o g r a f a ,
ve smo konstat-
irali, doslov-
no unutarnji
sadraji rijetko
zanimaju. Zapra-
vo, mehanizam
a ut ob i og r a f i -
je radi na pou-
nutrenju vanjsk-
og. () Sjeanje
je modus koji
ponitava i vre-
mensku i pro-
stornu os. Sve
je sada samo u
dui
16
.
Stanje pripovjednog
subjekta u momentu pisanja na
osoben nain upisano je i u kazivanje o po-
tencijalno kompromitabilnim dogaajima.
Za primjer uzimamo Maiev ratni sus-
ret sa Avdagom Hasiem, kontrovreznim
ustakim zapovjednikom Kladnja. Kao i
dosad, neemo se uputati u vjerodosto-
jnost navoda. Zanima nas nain na koji se
as i kontekst pisanja ogledaju u formi is-
kaza, konotacije koje njihov meusobni
preplet proizvodi, unato namjeri autora
da osigura doslovno i denotativno, to-je-to
znaenje. Maievi memoari, to je u ovom
sluaju prvorazredno vano, pisani su pod
sjenom stalne opasnosti od hapenja.
Obiljeen kao unutranji neprijatelj i
deurni krivac, on uvijek ima na umu nepri-
liku da tekst poslui kao kompromitujui
materijal u sluaju istrage. Svjesno ili nes-
vjesno nastoji, meutim, preokrenuti situ-
aciju u svoju korist i pisano svjedoenje
pretvoriti u potencijalni argument vlastite
odbrane. Izravno priopavani osigurai
po povrini, u boljim sluajevima ironijs-
ki, o emu e
posebno biti
rijei. Literarni-
je su one man-
je eksplicitne
apologije, iji
diskurs odbija
kompleksnost
vieznaja na ra-
zini pisanja, ali
se taj pluralitet,
izluen kontekstu-
alnom semiotizaci-
jom, vraa u setu
nepr edvi eni h
konotacija. Epizo-
da sa nekadanjim
prijateljem Avdagom
Hasiem zorno eg-
zemplificira neuspjeh
teksta da sprijei proliferaciju znaenja iz-
van pojedinanih radnji koje opisuje. Nar-
ativizacija, meutim, akvirira drugu do-
brobit relativizuje sam pojam istinitos-
ti, preobraavajui sterilnu pouzdanost
nefikcionalnog sadraja, koji je, manje-
vie, nemoan da prikae dramu samo-
realizacije subjekta, u nepouzdanu sug-
estivnost fikcionalnog vieznaja. Pria o
susretu s kladanjskim bojnikom je, zna-
kovito, sasvim kratka. Tom se dogaaju
ne eli pridavati znaaj, jer bi se opirnost
mogla protumaiti kao znak odreene
privrenosti ozloglaenom ustai, moda
i neiste savjesti, ali se zbog ve prisu-
82
83
tnih spoitavanja ne smije ni preutjeti.
No, upravo taj upadljivi viak brige o ma-
licioznoj recepciji moe kod iste stvori-
ti podozrivost, a pred knjievno disponi-
ranim itaocem otvoriti prostor zado-
voljstva u tekstu, dajui mu ansu da po-
puni tzv. mjesta nedoreenosti. Orijentiri u
obzoru itaoeve dosemantizacije brojni
su i izdani: viestruki prezent pripovjed-
nog subjekta, specifinost situacije Avdage
Hasia, ovjeka koji se povlai u nepoznato
nakon to se ratna srea okrenula na drugu
stranu, simbolika mjesta susreta hotel
kod eljeznike stanice i prostorna relaci-
ja ulica balkon, stilogena deskriptivna
karakterizacija hipokoristikom debeljko,
sadraj razgovora, balansiranje u nastojan-
ju da se ne preuti ono to autor smatra Ha-
sievom ratnom zaslugom, sugestija vlas-
tite nevinosti kroz isticanje bezinteresne
izletnike ljubavi prema prirodi nasuprot
Avdaginom lovakom pedigreu itd.:
Tih dana mi se desilo jo neto za to
su zlobnici pokuavali da zakvae, kako bi
odvratili panju od svojih grijeha. Naime,
jednog dana sam proao pokraj Rifato-
vog hotela pred eljeznikom stanicom,
sa ijeg me je balkona pozdravio neki
debeljko, ustaki odjeven i s mainskim
pitoljem o bedrima, u kojem sam de-
beljku prepoznao nekadanjeg prijatel-
ja Avdagu Hasia iz Kladnja koji je go-
dinama vodio odbranu tog izolovanog
uporita od nasrtaja bandi etnikog vo-
jvode Jezdimira Dangia. Ne opravdavam
ja niim toga predratnog ahbaba, inae
strastvenog lovca koji me esto zaticao na
izletu u kladanjske ume i stijene; znam
da su i njegovi ljudi svata radili u ratu, ali
ja s njim nisam prozborio nita osim kon-
vencionalnih pitanja za nae i naih poro-
dica zdravlje i to na relaciji ulica balkon,
jer niti me on pozivao gore k sebi, niti sam
ja elio da mu pristupim. Valjda je uoio
da shvaam njegov poloaj: povlaenje u
nepoznato.
Lahko nam se moe uiniti da percep-
tivna slijepa mrlja, identifikovana u odno-
su prema vlastitoj ideologiji (svoju prak-
su on smatra politiki neutralnom) i pre-
ma neangairanom okoliu susjedima
i obinim malim ljudima zasjenjuje i
Maievu opservaciju sutine politikog
sistema tzv. socijalistikog samoupravl-
janja, o kome se vrlo afirmativno izraava,
proglaavajui mangupe u sistemu
krivcima za njegovo nefunkcionisanje. Ta
je vrsta personalizacije, meutim, notor-
ni primjer samozatitnog osiguraa enko-
diranog za sluaj da isljednici preuzmu
ulogu recenzenata rukopisa. Danas,
pak, takve pasae doivljujemo kao iron-
iju ili neku vrstu ezopovske intendirane
dvosmislenosti. Samo u tom kljuu ima
mjesta za apsurdnu situaciju da ovjek,
koji je kontinuirano zlostavljan i progon-
jen, preivjevi najuasnije torture ko-
munistikih kazamata, postavlja pitan-
ja: A gdje je radniko samoupravljanje?
Kako ga je direktor smio zgaziti i zar za
njega Zbor radnika i njegova odluka nita
ne znae? Mai, toboe, amnestira
sistem u kome je njegova sudbina zavisi-
la od pojedinaca, kakav je izvjesni Drago
Radmanovi, npr.:
Eto, ta mi je sve priredio taj fabri-
kant lanih hodinskih izjava, staljinista
i ovinista, pomou svojih zamki. On je
taj to je, predajui me isljednicima Cen-
tralne UDBE za BiH, preporuio ovima i
postupak koji e prema meni primjenji-
vati u istrazi a, vrlo vjarovatno, on je i taj
to je predloio na koliko u godina biti
osuen, odnosno zadran na popravnim
mjerama.
82
83
Bosanski e italac jo poekati susret
s Maievim memoarima. Privilegirani
da ih itamo prije objavljivanja, moemo
sa zadovoljstvom posvjedoiti o porazu
ispovijedanja u ime trijumfa pripovijedan-
ja. U namjeri da pie o svom ivotu, Mu-
hamed Mai je pisao o svom ivotu.
Napomene
1
Risto Trifkovi, O memoarskoj literaturi s posebnim os-
vrtom na neka djela na temu NOB-e autora iz Bosne
i Hercegovine u: Memoari, izbor, priredili Vojislav
Maksimovi i Risto Trifkovi, Sarajevo. 1984./1985., 7.
2
Ibidem, 21.
3
Ivo Andri, Dragojlo Dudi: Dnevnik u Umetnik i nje-
govo delo, Beograd 1977., 301.
4
Pod naslovom Moji stavovi pojavila su se, istina, dva
djelimina izdanja Maievih memoara prvo, javno,
1994., u kome je tampano manje od treine integral-
nog teksta, i drugo, interno, 1999., namijenjeno uem
krugu odabranih italaca, u kome su, takoe, izostav-
ljena neka kljuna poglavlja.
5
Paul John Eakin, Ja i kultura u autobiografiji, u: Cvjetko
Milanja, Autor, pripovjeda, lik, Osijek, 2000., 363.
6
Georges Gusdorf, Ja sam ja, u C. Milanja, ibidem 178.
7
in je selekcije, smatra Volfgang Izer ujedno in fin-
giranja ... (...) ... u tom postupku dolazi do ponitavanja
postojeih ovisnosti i dopunjavanja izabranog elemen-
ta novim ovisnostima. Time se izabranim elementima
istodobno daje i drukija vanost, nego to je to bio
sluaj u okviru postojeeg polja odnosa. Ponitavanje,
dopunjavanje i davanje vanosti temeljne su operaci-
je kod proizvodnje svijeta (Wolfgan Iser, inovi fin-
giranja ili to je fiktivno u fikcionalnom tekstu, Um-
jetnost rijei, XXXI, 4, Zagreb, 1987., 316.). Izero-
va istraivanja prirode fikcionalnosti su, ini se, stavi-
la peat na pokuaje strogog razgranienja fikcije i fak-
tografije, neuspjeh kojih dolazi usljed nemogunosti
razrjeavanja protivrjenosti izmeu faktografske
pouzdanosti i proizvoljnosti estetske organizacije. Au-
tobiografija definitivno ne zavisi od referencije kako
fotografija zavisi od svog modela (Pol de Man).
8
Opservacije koje s tim u vezi, piui o anrovskim od-
likama dnevnika, iznosi Tatjana Rosi, u potpunosti vr-
ijede i za poziciju pripovjednog subjekta memoarsk-
og teksta: Verodostojnost slike koju autor dnevnika
prua o samom sebi uvek je neizvesna. Sadraji koje je
spreman da otkrije moraju biti prije svega prihvatljivi za
njega samog, tek potom on dolazi u situaciju da izabe-
re ono to je prihvatljivo za druge i to e im biti pred-
stavljeno kao istina koju tekst dnevnika uva od pro-
laznosti zaborava. (...) tako se autocenzura otkriva
kao uobiajen postupak kojim se pravi lik autora prikri-
va fiktivnim, a istinski glas priguuje prividno ispoved-
nim tonom kojim autor saoptava istinu o sopstven-
om ivotu (Tatjana Rosi, anrovske odlike dnevnika,
Knjievni rodovi i vrste teorija i istorija IV, Godinjak
instituta za knjievnost i umetnost, Beograd 1992., 89).
Utoliko povijest auobiografskog samoprikazivanja pred-
stavlja, ustvari, povijest javnih maski to su ih autobio-
grafi na sebe navlaili.
9
G. Gusdorf, ibidem, 178.
10
Radoman Kordi, Autobiografsko pripovedanje, Beo-
grad, 2000., 105.
11
Na toj liniji esto se uspostavlja distinkcija izmeu me-
moara i autobiografije u uem smislu: Autobiografija
je usredotoena na unutarnju perspektivu doivljajnog
subjekta u prikazu dogaaja i nazora preteito vezanih
za njegovo iskustvo, za razliku od memoara koji prefer-
irarju iru drutvenu panoramu ocrtanu preteito iz
spoznajne perspektive pripovjednog subjekta (Vlad-
imir Biti, Pojmovnik suvremene knjievne i kulturne
teorije, Zagreb, 2000., 18).
12
Vehabizmom nadahnut Maiev proieni islam po-
drazumijeva nepriznavanje autentinosti svemu to je
dodato vjerskim obredima ili proglaeno vjerskim za-
konom naknadno, poslije Boijeg Poslanika Muhamm-
eda (M. Mai, Moji stavovi, interno izdanje, Sarajevo
1994., 73.).
13
Prema: Andrea Zlatar, Ispovijest i ivotopis srednjo-
vjekovna autobiografija, Zagreb, 2000., 48.
14
Prema: G. Gusdorf, ibidem, 182.
15
Usudiemo se izraziti pesimizam u pogledu skore
rehabilitacije statusa nefikcionalnih anrova u
bosanskohercegovakoj knjievnosti. Bitne teorijske
razluke, o kojima ovom prilikom govorimo tek uzgred,
vrlo e teko biti prihvaene u znanstveno-kritikoj za-
jednici odkolovanoj na reduciranom poimanju fikcio-
nalnosti, k tome optereenoj hipotekama raznovrsnih
aksiolokih apriorija, meu kojima se i Andrieva pre-
suda memoaristici jo sasvim dobro dri. Rekuperacija
kritike svijesti u odnosu na nefikcionalnu knjievnost
mogua je u onoj mjeri koliko se primie spoznaji da
bit anra nije utemeljena u pretpostavci ponitavanja
faktografskog konteksta estetskim, ili obratno, ve u
mogunostima njihovog meusobnog osporavanja i
dopunjavanja, ime se prevlast bilo kog od ova dva
principa zakonomjerno onemoguava.
16
A. Zlatar, ibidem, 177.
84
85
Atif Kujundi
Eref Berbi u ljepoti
pjesnikog bivanja
EREF BERBI IN A BEAUTY OF
POETIC SOJOURN
Knjievno vee Erefa Berbia u okviru
programa manifestacija Srebrenik
otvoreni grad umjetnosti 2002.,
Srebrenik, Stari Grad, 26. 08. 2002.
P
ostoje ljudi i ljudi. Dakle, ljudi
uope, kao Boija stvorenja u Nje-
govoj jednoi postojanja i ljudi koji
se izdvajaju svojim darom i djelom. Oni
progovarju sobom i svojim djelom o svi-
ma. Prije ili kasnije shvatimo da su tu radi
toga, kao mi koji smo tu radi toga to
jesmo. Zanimljivo jeste: ukoliko ih tee
uoimo, shvatimo, prihvatimo stvarnost
njihove pojave, oni su utoliko stvarniji.
Pa i znaajniji.
Koliko juer, povodom prve knjige
mladoga pjesnika iz Srebrenika, govorilo
se o tome da je to i prva pjesnika knjiga
uope koju je objavio jedan Srebrenianin.
Niko nije naao za shodno da reagira, jer
to uope nije tano. Prva knjiga Erefa
Berbia, iako je roen u Graanici po-
javila se prije dvadeset godina! Dakle, u
vrijeme kada je mlaahni pjesnik jo bio
u majinom stomaku! Osim svega, pri-
je nego je imao objavljenu prvu knjigu,
Eref Berbi je imao preko 500 objavljen-
ih pjesama i pria u listovima i asopisima
za djecu, u zajednikim knjigama, a bio je
zastupljen i u udbenicima za uenike os-
novne kole i brojnim izborima i antologi-
jama.
Dakle, poto smo takvi ljudi, Eref
Berbi ne moe biti drugaiji ovjek. I
on je takav, kakav jedino moe biti. No,
u stvarnosti slike samo dobijamo situaciju
prema kojoj, tek svako gura svoje. A to je,
uistinu, i najpreciznije to bismo o tome
mogli i trebali zakljuiti.
Meu onima sam koji su proitali puno
pjesama Erefa Berbia. Kad kaem puno,
to znai da ne znam tano rei koliko. Ali,
to znai da dugo itam i da Eref Berbi
dugo i na puno mjesta objavljuje.
Sve to ima smisla rei, jer je Eref
Berbi neubiajena pojava meu pjesn-
icima. Mnogo je onih koji bi od toga to
je Eref Berbi napisao napravili obiman
pjesniki opus, izgradili pjesniki imid
i predstavljali pjesniku veliinu. Pa, svi
znamo takve.
Pisanje poezije Eref Berbi je uvijek
uzimao kao krajnje privatnu rabotu, kao
kontinuitet najintimnijeg interesiranja za
knjievnu umjetnost, a radio je kao novi-
nar i tako, ak stekao i penziju.
Eref Berbi je, dakle, ona vrsta ovjeka
kojega stalno gubimo iz vida, jer radi
neto to mi nemamo ni uvrh mozga, tj.
pie i objavljuje pjesme za djecu sve vri-
jeme, dok nam je kao novinar u najreal-
nijoj ivotnoj stvarnosti in continuo na
oima.
A, Eref Berbi je, prije i poslije svega,
Pjesnik.
Pjesnik zvjezdane vokacije, autor knjiga
ZVJEZDANIK 1983. i ZVJEZDANO LJE-
TO 1989. godine. Obje knjige su objav-
ljene u DRUGARIMA, objema je kumovao
sjajan pjesnik za djecu i Erefov drugar
izdava, vlasnik kue BOSANSKA RIJE,
imo Ei.
84
85
I, treba rei, ta veza sa imom Eiem
pjesnikom i drugarom, podjednako u imi
i Erefu predstavlja onu vrstu pjesnikog
certifikata kojim se moe pohvaliti samo
iznimno mali broj ljudi. Pjesniki motivi-
rana, ta veza je dio poetike slike i okril-
ja jednoga ljepeg svijeta i humanistikog
pribjeita koje u odnosu prema nama,
a meu njima opstaje kao njihova
zajednika tajna.
Pjesnik Eref Berbi je matovit do ra-
spojasanosti. Sve to pie, u zvucima je
i boji, sve pljuti, ljati, grgolji, ubori,
rita se, praaka, tee, vijuga, poskakuje,
tri, bukti, varnii, gori, bori se i mori lj-
epotom svemonog ivota.
Berbi je opsjednut ljepotom ivota u
svim stvarnosnim i snovitim ivotnim op-
cijama. Berbi je ovjek i pjesnik pozi-
tivne energije i daje priliku ivotu. tako
staje uz Dobrotu i Ljepotu. Zato je bitan
u knjievnosti za djecu, zato je njegova
poezija, a takva je i njegova proza uvijek
imala svoje uistinu znaajno mjesto u lis-
tovima i asopisima za djecu, u itankama,
izborima i antologijama.
Zato je potreban danas i ovdje, ire i
nadalje.
Iskreno u rei:
Cijelo moje bie ezne za ljepotom
kakvu, tako jednostavno i snano
saopava Eref Berbi u svojoj pjesmi
BIJELI CVIJET:
Ej, rano, rano u zoru / na mome malom
prozoru / cvijet snjenobijeli procvao /
na suncu jutros blistao / cijeloga jutra cv-
jetao / a onda negdje nestao // Jo sutra,
sutra uveer / Mraz cvijetak bijeli donijet
e / da rano, rano u zoru / procvjeta na
mom prozoru / cvijet to bjelinom odie /
al nikad da zamirie // Cvijetak e sunce
ubrati / Zlatom ga svojim protkati / ne-
bom ga plavim nositi / u biser- rosu stvor-
iti / njom u se jednom umiti// Ej, rano,
rano u zoru / na mome malom prozoru.
Da. Toliko ljepote u te tri strofe. Tolike
pjesnike sjete i duboke tuge zbog rane
zore i malog prozora, zbog jedne pahulji-
ce, snjenog kristala, varnice mraza. Ali,
samo pjesniku je blisko da cijeli jedan, a
tako i sve ivote kao pojavu izjednai i sa-
86
87
gleda u usudu sleenog molekula vode i
njegovom kruenju u prirodi.
Prirodno, kako to ve i moe biti kad
doemo do stvarnosti umjetnikog smis-
la kao poetikog dosega datog i mogueg
tek darovitim i zato rijetkima, shvatit
emo u kojoj mjeri je citirana pjesma
istodobno za odrasle i djecu, kako zbog
njezinog sadraja i smisla koji isijava,
tako zbog njezine svekolike ljepote i ne-
ponovljivog trenutka u kojem je pjesnik
bio sredite kozmikog impulsa, otjelot-
vorenja ljudske nade i Vjere: da ivot ima
stvaran smisao. Pospe nas zima, prou nas
trnci od elje: da je pjesnik u pravu, da
njegova pjesma isijava Boiju volju i znak.
Pogledajte, molim vas, uoite bez sumnje
snano i jasno osjeanje i vieg, nama za-
umnog smisla ovjekova prisustva koje
u konkretnom sluaju i diktira pjesmu!
U formalnom smislu, Eref Berbi star-
ta kratko i jasno, estoko, a onda, poni-
jet pjesmom katrenom, tercetom, raz-
vija prozodijski primjerenu eufoninu
strukturu pjesme i naputa zauzeti start-
ni formalni zahtjev, kako bi ispisao svoj
pjesniki cilj. Rado, u tradicionalnoj for-
mi, smislu i nivou poentira osnovnu
pjesniku zamisao svoga pjesmotvora.
Ovaj odnos prema formi zaista je specifi-
ka Berbievog postupka i uvjeren sam: to
je djeci itateljima privlanije od slijepe i
vrste odanosti dosljednom tradicional-
nom pjesnikom oblikovanju.
Istodobno, to bjelodano svjedoi o
neobuzdanosti pjesnike prirode i talen-
ta Erefa Berbia, koji nalazi rjeenje tek
u prirodi svoga sinkretinog poimanja
pjesnikog poduhvata.
Beskrajno zenesen ljepotom svoga
doivljaja prirode, rodnoga kraja, svoje
ue porodice, djetinjstva, godinjih doba,
svitanja i smrkavanja, djeijih igara, pri-
jateljstva, zvjezdanog neba i uarenog
sunevog koluta koji tedro svijetli svije-
tu, siguran u smisao svoga pjevanja i pri-
povijedanja, Eref Berbi pjesniki istraja-
va na dobrobit svih. Berbi je ovjek koji
je spreman odrei se svega, ali ljepote ni-
kad i ni u kakvim okolnostima! Djetinjst-
va?! Ma, ne! Nikako! Jer: Zapamti / djetin-
jstvo za nas / Uvijek negdje die / Postoji,
ivi traje / Ono, jednostavno / ne odlazi /
ne prolazi / ne prestaje ... kae pjesnik.
Zar treba objanjavati retrogradnost
procesa u ovjekovom razvoju i proce-
su starenja i injenicu: da je dijete ono
najvie to ovjek moe u svome ivotu
biti? A da je najvii doseg: sauvati nevin-
ost, istotu, iskrenost i dobrotu djeijeg
poimanja svijeta? Eref Berbi opstaje u
tom prostoru na najjednostavniji nain,
koji je pjesnicima njegovoga kova (ni-
kako svima!) dat, darovan, zadat i zato:
stvaran. Zato Eref pie tako lijepo i jasno,
bez prenemaganja i glumatanja, bez in-
fantilnosti kojima su skloni slabi pjesn-
ici, a kojih se djeca u svojoj istoti groze
i gade. U tome je i ifra, po kojoj je kod
djece itatelja Eref Berbi tako spontano
prihvaen i odobravan.
Moja je najiskrenija elja da nam takav
kakav jeste, u ivotu i pjesmi, u zdravlju i
veselju, Eref Berbi poivi i potraje.
86
87
Atif Kujundi
Akvareli amila
Osmanovia sredokraa
stvarnosti i sna
WATERCOLORS OF AMIL
OSMANOVI, MIDDLE-POINT
BETWEEN REALITY AND A DREAM
A
kvarel je slikarska tehnika koja
funkcionira jedino u okolnostima
u kojima se njome bavi darovit i
vjet umjetnik. To je jedina tehnika koja
ne doputa popravke, naknadne interven-
cije i dui rad na slici. To je mogunost da
se istodobno pokau dar, mjera i vjetina.
Zato, akvarel je uvijek u istoj mjeri: dar,
vjetina i dogaaj. Naravno: dogaaj je
ono to je umjetnik pokuao da predvidi,
ali to mimo njegovoga dara i vjetine
slikarskog umijea, slici odreuje mjeru u
estetskom smislu. Postavlja granicu.
Dakle, ispred uspjelog akvarela, moe
se stati kao ispred ivota i zautati s
potovanjem.
Danas, kad umjetnost nastoji saopiti sli-
ku svijeta koji nestaje, sliku koja ne nudi ni
traak nade, akvareli amila Osmanovia
likuju kao postvarena srea! Da! Svijet u
kojem opstajemo, u kojem nevjeto i s mu-
kom funkcioniramo doista je lijep! Ljepo-
ta bi, opet, mogla biti dostatan razlog za
sreu! Ali, ljepotu vidi sve manji broj lju-
di. Zato, Osmanovi umnoava ljepotu i,
srazmjerno, poveava joj ansu.
Svakako, svaki vid hedonizma tek je
odsustvo svijesti o stvarnosti pozicije. Ali,
ako ne shvatamo da je ivot lijep, pouzda-
no mislimo da je smrt ljepa. Dobro, i ako
jeste i ako u tome moemo imati pravo to-
liko je izvjesna da nije potrebno nikaka-
vo pourivanje. Osim svega, na kraju svih
ivotnih iskuenja, smrt treba poeljeti,
kao rjeenje. A potom, pa smrti mogu biti
veoma razliite. I, smrtna mogunost, koja
bi nam se mogla dopasti, jeste: umrijeti
odloen na slici. Otopljen u vodnoj boji.
Razmazan na papiru. Isparen u vodi koja
odlazi u eter. Koja odlazi u nebo kao more
svih rijeka i mora bez obala... Ili: opstati
neodvojiv od lazura na slici i tako trajati ba-
rem do potopa.
Vidimo, dakle, da Osmanovieve slike
opstaju kao ista i nesumnjiva radost
ivota u radosti stvaranja. One su liene
raspada stvari i crnih slutnji, jer raspad nije
ovjekov izum. ovjek se i u slutnji ima
pravo dati samo onome to je sam izumio.
Ali, kako je tek izumljen mali su mu izgle-
di da se izgubi u stvaranju.
Sve u svemu, ovjek je materijal sum-
njive vrijednosti, slabog razuma, vinjavih
moralnih principa, upitne vjere, beznad-
no odan neprovjerenim impulsima o svo-
joj veliini i suicidno orijentiran. Smijena
pojava tunog lika. A priroda, s toliko dos-
tojanstva, nasuprot njemu, raa se i umire
da bi se rodila.
Gledajui slike amila Osmanovia,
pomiljamo kako ovjek ima razloga da
uznastoji ivjeti vjeno, jer mu je i to dato
kao realna mogunost, nasuprot smrtnos-
ti. Oni, koji ne razumiju, mogu da traju ili
da odu brzo u sutinu i tiinu. Oni koji um-
iju, uinit e mnogo ta i za njih. Umjet-
nost je stvarna opcija darovitih, ija je vjera
u svoje mogunosti srazmjerna snazi njiho-
voga dara. Rije je o djelatnom skladu.
amil Osmanovi se s posebnom
panjom i ljubavlju cijeloga ivota bavi
akvarelom. Istraujui mogunosti akva-
88
89
rela u izazovu motiva bosanskog krajo-
lika, Osmanovi se zaustavlja na rafinira-
nim tonskim vrijednostima i oblicima. On
doputa da boja bjei mokrom povrinom
papira, ali je na eljenom mjestu zaustavlja
dodavanjem pigmenta ili suprotstavljajui
joj drugu boju.
Dinamika boje i dramatika oblika na
Osmanovievim akvarelima jeste s mje-
rom ostvarena vizuelizacija unutranjeg
doivljaja prirode u njenim vjenim prom-
jenama. Slikar traga i u hitnji refleksom
majstora zaustavlja odraz na eljenom
nivou. Tako, otkrivajui sliku, slikar
zasree svjedoka o dijelu sebe.
Na Osmanovievim slikama nema
peoratvinog po sliku i slikara. Nje-
gove slike su estetski ishod igre okol-
nostima i svojim slikarskim umijeem
i mogunostima. Tek na portretima
uoavamo da je rije o umjetniku i vrs-
nom zanatliji visokih zahtjeva prema
sebi, tehnici i ishodu. Opredjeljejui se
za tehniku akvarela, Osmanovi je ispoljio
rijetku a dragocjenu spremnost da svojoj
ljubavi mnogo da, ak i ako mu ne bude
uzvraena.
Zato, na Osmanovievim slikama nema
niega to bi trebalo izostaviti, a nije
mogue ni smisliti ta bi im se moglo do-
dati. One nisu naslonjene ni na to, to
bi se protivilo estetskom. Liene su onih
akcenata za kojima se tako rado i esto
posee: narativno, anegdotalno, senti-
mentalno, monumentalno, grubo, drsko,
one su naprosto prozirnost i proziran nivo
stvari koje se mijeaju u razini sna i jave,
izmaglica i omaglica, svjetla i tame, one
su svjetlo zaustavljeno u ophodnji svije-
ta i promatra je upravo poraen svijeu:
da je to to vidi na Osmanovievom akva-
relu i as prije i as poslije izgledalo sas-
vim drugaije... a neupitno je u estetskom
smislu.
Ono to amila Osmanovia izmeu os-
taloga ini posebnim, jeste da je on od
one fele umjetnika koji ne misle da su na
svakoj slici postigli potpun uspjeh i da sve
to naslika moe izloiti. Kad obavi pos-
ao, kad sjede ispred mape gotovih slika,
on jo jedanputa kroz istu, neumoljivu
optiku propusti materijal i izvri odabir.
On je strpljiv, uporan i dosljedan. Ne
uri. Kao to uoava i raskriva krti kolorit
88
89
poznojesenjeg, zimskog i rano-proljet-
nog bosanskog krajolika, tamo gdje dru-
gi okreu glavu pred sivilom, Osmanovi
ne doputa da ga oblije gustina ljetnog
kolorita. On zna od ega je sazdan pro-
stor i spektar boja. Okree se i uklanja
zaguenju koje buja u navali svjetla, vlage
i toplote i razlae ga na svoj slici. Tako dol-
azi do trena ljepote. Tako se izjednaava
sutina suptilne tehnike akvarela, umjet-
nikovog dara i estetskog ishoda. U tome je
i ar umijea i oaravajui uspjeh.
Kad je amil Osmanovi u pitanju, rije
je o umjetniku koji uva i njeguje svo-
ja osjeanja. On skromnost smatra vrli-
nom u svakom pogledu. On je umjetnik
koji ita, skicira, studira, razmilja, anal-
izira i koji se ne plai utjecaja, jer nikad ne
posee za vulgarnim mogunostima i fik-
tivnim rjeenjima. Uvijek, s istom mjerom
ui, eksperimentira i primjenjuje do nivoa
na kojem prepoznaje vlastiti znak. Prima i
daje istom snagom dara i tako ostaje svoj.
Jezik, likovni govor Osmanovievih
akvarela, artikuliran je reduciranjem
snage boje i slikarevom mjerom smirivan-
ja svega to bi u miljeu slike moglo biti
agresivno. Njegovi akvareli opstaju kao
sam fluid stvari i njima odraena svjet-
lost. Oni plijene mehkoom sna o ivotu
i krajoliku, ljepotom elje da ivot i stvari
potraju na rastojanju izmeu stvarnosti i
snohvatice.
Spisak izloenih slika
PRVI SNIJEG, akvarel, 56x56, 2001.
OSTRVO, akvarel, 56,5x76, 2000.
VAJCARSKA, akvarel, 56,5x76, 2000.
SARAJEVO, akvarel, 57x44, 1983.
JESEN, akvarel, 48x62, 1987.
JUTRO, akvarel, 35,5x19,5, 1981.
VONJAK, akvarel, 33,5x48,5, 1986.
PEJZA II, akvarel, 36x53,5, 1984.
VONJAK II, akvarel, 35x49, 1986.
RIVER AVON, akvarel, 34x47, 1998.
NOVEMBAR, eksp. tehnika, 32x46,
1985.
LJIVIK, akvarel, 25x30, 25x30, 1999.
MOSOROVAC, akvarel, 20x48, 1999.
VIS, akvarel, 20x48, 1999.
BRIJEG, akvarel, 44x63, 1999.
REMINISCENCIJA, eksp. tehnika,
54x74,5, 1999.
VRBE, akvarel, 45x34, 1999.
VAZA, akvarel, 45x34, 1980.
OBALA SPREE, akvarel, 33,5x22,5,
1990.
BRIJESNICA, akvarel, 42x62, 1999.
VRBE, akvarel, 22x29, 1999.
LJETNA KIA, akvarel, 105x76, 1999.
JEZERO MODRAC, eksp. tehnika,
99x69, 1999.
UMSKI POTOK, akvarel, 99x69,
1999.
SPREA, akvarel, 105x76, 1999.
JUTRO, akvarel, 74x104, 1999.
STARO SARAJEVO, ulje, platno, 86x64,
1980.
PEJZA SA STEKOM, ulje, karton,
51x71, 2000.
UTOLJUBIASTO, eksp. tehnika,
50x72, 1999.
DEZVA, eksp. tehnika, 58x31, 2000.
90
91
Nove knjige
Zlatko Duki, Tri haka druga (roman),
Kujundi Lukavac, 2002.
Nakon desetak objavljenih romana, vie
dramskih tekstova (o kojima se, naalost,
malo zna), te plodnog publicistiko-novi-
narskog rada, ovaj poznati tuzlanski no-
vinar i pisac sa romanom Tri haka dru-
ga ini novi stvaralaki iskorak. Kao i os-
tatak Dukieve proze, i ovaj rukopis spa-
da u kategoriju takozvane savremene
knjievnosti, koja po definiciji nastaje
u istom vremenu u kojem ive oni koji je
stvaraju i oni koji je itaju.
Ispisujui Tri haka druga, Duki nije
samo parafrazirao naslov poznatog Re-
markovog romana Tri ratna druga, ve
je na odreen nain slijedio i Remarkov
stvaralaki model i stvaralaki postupak.
Ispoljio je veliku spretnost u kompon-
ovanju romana, sreno je izabrao tema-
tiku koja jest tipino naa bosanska, ali
i univerzalna, uvijek aktuelna: besmisao
rata, nacionalizam, koncentracioni logo-
ri, ratni zloini
I u ovom romanu Duki ostaje doslje-
dan svom umjetnikom, ljudskom, hajde
da kaemo i novinarskom opredjeljen-
ju. Njegova proza je direktan odgovor,
odnosno reakcija na aktuelne dogaaje,
na vrijeme koje pisac ivi ovdje i sada
zajedno s nama, koje ivimo mi sa njim. I
kada zadire u prolost, kad se udaljava od
sadanjih, da kaemo aktuelnih zbivanja
ka nekom prolom vremenu, ini to da bi
lake odgovorio na ono to ga neposredno
mui, to vidi pred svojim oima i tu oko
sebe. Neko bi rekao posee za prolou
samo onoliko koliko mu to treba da objas-
ni sadanjost koju, zahvaljujui svom tal-
entu, transponuje u svoju umjetniku viz-
iju jasnu, nedvosmislenu, preciznu. Na
svoj nain upreda historijsko-dokumen-
tarne injenice (najee sadanje i nama
prepoznatljive) u knjievno-umjetnike
metafore i slike, koje izvanredno
funkcioniu u arhitekturi romana: ili kao
simboli (npr. igra make i mia pred jed-
nom sarajevskom zgradom u predveerje
rata), ili kao opisi duhovnog stanja itave
jedne generacije ili kao ljubavna avantura
nekog od glavnih junaka romana ili kao
groteska itavog jednog sistema Poslije
Tite sto titia).
Ko je na dobitku, a ko na gubit-
ku u ovakvom knjievno-umjetnikom
postupku: historija ili knjievnost, do-
kumentarno ili umjetniko, novinar ili
knjievnik? Nakon paljivijeg iitavanja
ove proze, odgovor je jasan: na dobitku
su i jedni i drugi.
italac najvie.
Tema romana je, zapravo, sudbina jedne
nesretne prelomljene generacije koja se
raala onda kada su ko fol dali fabrike
radnicima, zemlju seljacima, negdje sredi-
nom prolog stoljea, o generaciji koja je
rasla sa arenim iluzijama samoupravnog
socijalizma i zrele faze bratstva i jedinstva,
koja je na pragu svoje zrelosti (izlazei iz
mladosti u prvu zrelost) doivjela gubitak
Velikog sina, koja se suoila sa nekom
drugom stvarnou i osjetila prve sumnje
(da nije ba sve kako su nas uili), koja
je doivjela prva razoarenja i preivjela
sve posljedice ruenja zajednike domov-
ine kao i sve ostale lomove koji su po Bos-
ni bili mnogo tei i pogibeljniji nego po
ostalim dijelovima te izgubljene i herla-
vo nasaene drave.
Upravo zbog tih trauma i mnogih
zajednikih pitanja koja mue ovu,
konkretno nau generaciju, ovu, konkret-
90
91
no nau Bosnu mi Dukia
moemo nazvati piscem nae gen-
eracije, to jest generacije roene
pedesetih, prelomljene generaci-
je na dva jednaka dijela, koja se
nala u tjesnacu - ni tam ni vam.
Ruenje ideala i spaljivanje iluzi-
ja, raskidanje prijateljstava i dru-
garstava, prelazak iz jednog u dru-
gi sistem miljenja, ali i ivljenja i
napokon ratna katastrofa Prem-
nogo historije u tako malo godi-
na.
I u ovom romanu Duki je
primijenio takozvani filmski
postupak: paralelne radnje, is-
preturane slike, izlomljeni toko-
vi dogaaja. Radnja romana od-
vija se na tri mjesta: u Tuzli, Sa-
rajevu i Hagu, samo djelimino
na Romaniji i Mostaru. Na samom
poetku pisac nas uvodi u sobu
za dnevni boravak Hakog suda
za ratne zloine i upoznaje sa tri
biva druga, koji su za vrijeme rata u
Bosni Hercegovini jedan drugome slali
metke kroz cijev. U istom ambijentu i sa
istim protagonistima odigrava se i zavrna
scena romana. Izmeu prologa i epiloga
ispisana su tri jednaka poglavlja, naslov-
ljena imenima trojice hakih drugova:
Abida, Boe i Relje. Iako svaki od njih ima
svoju priu, ti su likovi u stalnoj interak-
ciji, oni pretravaju iz jednog u drugo
poglavlje, meusobno se dodiruju i do-
punjuju, oni se meusobno trae. Od-
likuju ih mnoge zajednike osobine i pov-
ezuju mnoge uspomene koje su ponije-
li iz svog rodnog grada. Premda svaki od
njih predstavlja zasebnu individualnost,
teko je odrediti ko je glavni junak ove
knjige. Od poetka do kraja romana u
igri je triling - nerazdvojan, sudbinski
povezan, ak i onda kad se njegovi pro-
tagonisti nau na suprotnim neprijateljs-
kim stranama.
Traei knjievni i umjetniki odgovor
na pitanja evo, ovakve sadanjosti i eno
onakve prolosti, autor je uspio stvoriti
univerzalne tipove s kojima se svakodnev-
no susreemo, dodirujemo, komunicira-
mo, ne samo fiziki, ve i putem medija,
u svakodnevnim razgovorima, u ivotu,
u politici, u svojoj svijesti, u komarnim
snovima. Na vrlo zanimljiv nain ispriao
nam je priu o genezi ljudske svijes-
ti, transformacijama i promjenama na i
u ovjeku: od mladalake idile, nerazd-
vojnog drugarstva i zajednitva do usva-
janja suprotstavljenih ideja, zahlaivanja
meusobnih odnosa i konanog odlaska
svaki svome jatu - uz pucanje i pjevanje.
92
93
Dok u romanu Zna li ovo maral na
svakom dodiru glavnih likova sijevaju var-
nice i lomljava, u romanu Tri haka dru-
ga ti su dodiri puno suptilniji, meki.
Nema lomljave, nema praska, samo se os-
jeti ili uje neka potmula tutnjava, uz priv-
id normalnog ivota i mira Pa i susreti u
predsoblju Haga nisu dramatini, ve on-
ako Taj udni mir nije uspio pokvariti ni
Relja, koji je s poetka grmio i mlatarao
rukama da bi na poslijetku kad je i Veliki
Vod dolijao, i sam spustio durbin i pod-
vio rep.
Zato su ovo tipovi?
Kao da smo o njima itali u novina-
ma, kao da smo o njima sluali neke uz-
budljive iskaze, neka svjedoenja, kao da
smo ih susretali u svom komiluku. U nji-
hovom ivotopisu moemo nai na hil-
jade slinih ili istih sudbina, slinih ili is-
tih imena, slinih ili istih karaktera. To su,
dakle, tipovi koji su sublimirali razne os-
obine, naravi, navike i porijeklo bezbroj
likova iz naeg okruenja.
Analizirajui tipove iz Dukievog tril-
inga, nasluujemo sile koje su rastjerale
djecu ove zemlje (od tri vjere i tri naci-
je) na tri suprotstavljene strane i vidimo
kako su se normalni, pametni i zreli ljudi
opredjeljivali za neke sumnjive ideje, kako
su raskidali sa prolou, sa prijateljima,
sa komijama, sa starim ljubavima kako
su se prestrojavali. U pokuaju da proni-
knemo u te bolne i sloene procese (kroz
koje smo na razliite naine i sami proli),
odjednom imamo posla sa dva-tri abi-
da, dva-tri boe, dva-tri relje sve na jed-
nom mjestu, sve u jednom te istom insa-
nu, da ne kaemo pakovanju. Dodue u
razliito historijsko vrijeme. Mi ih dobro
razumijemo, samo ne znamo koji je od
njih pravi, autentian - onaj otprije, onaj
jueranji ili sadanji, koji se od njih pret-
varao, a koji glumio sebe.
Ostaje nam da nagaamo jesu li u trans-
formaciji naih golubova prevrtaa, Abi-
da, Boe i Relje, presudan utjecaj imali
vanjski faktori (drutveni faktori, historijs-
ko vrijeme) ili neka njihova unutranja en-
ergija, naslijeeni kod ili sudbina. Histo-
rijski raskoli na ovom naem brdovitom
Balkanu uvijek su proizvodili vikove
ljudske tragedije, najee sa odloenim
dejstvom.
Iako same po sebi predstavljaju odreene
simbole (uveni bosnskohercegovaki
tronoac npr.) poetne i zavrne slike
romana pred Tribunalom u Hagu, nisu
metafore neke simetrije u krivici, ve
umjetniki izraz nae nevesele stvarnosti.
Za razliku od Boe (koji je dospio u Hag
kao zapovjednik koncentracionog logora
i ubica prve ene koju je imao u ivotu)
i Relje (kao udovita i monstruma koji
trguje ljudskim organima), Abid je pred
Sud u Hagu doao dobrovoljno kako bi
se odbranio od optubi za krivicu koja je
posljedica nesmotrenosti, manjka opreza
i vika povjerenja prema ljudima. Pisac je,
dakle, ovdje bio jasan: ni podjednake kriv-
ice, ni podjednake kazne.
U romanu se prelama sudbina rata bez
pobjednika, sudbina Bosne i njezinih nar-
oda, a krivica ko zna.
Ostavljajui Abida pod infarktom i
pod aparatima s krivicom, a bez kriv-
ice u zavrnoj slici romana, onaj ko eli
moe prepoznati Bosnu poslije Dejtona.
Efektna pozajmica zavrne scene naeg do
sada najboljeg filma Niija zemlja Dan-
isa Tanovia, sluajna ili namjerna nije
bitno. Bitno je da je umjetniki snana i,
naalost, istinita.
Niija zemlja pod aparatima.
92
93
Pisac nam ostavlja samo nadu da e se
Abid, naposljetku, ipak nekako izvui.
I u ovom romanu prepoznajemo
Dukiev jednostavan novinarski jezik i
stil (to je na neki nain odlika i Remar-
kovog stvaralakog postupka), ali puno
izotreniji i prefinjeniji u odnosu na njeg-
ovu dosadanju prozu. Njegova reenica,
do kraja jasna i precizna, tee kao rije-
ka, koja s vremena na vrijeme nailazi na
odreene kaskade i karakteristine lo-
move u kazivanju, koji Dukiev stil ine
prepoznatljivim. Te kaskade ili nagli pre-
lomi toka misli, toka radnje deavaju se
po nekom unutranjem ritmu koji post-
aje odlika Dukieve proze, ta je stils-
ka osobina posebno dola do izraaja u
Dukievom romanu Zna li ovo Maral.
U tom romanu pomenuti skokovi, ili vo-
doskoci su uestaliji, ritam je ubrzani-
ji u odnosu na roman Tri haka druga.
U nekim dijelovima radnja romana tee
dosta tromo i samo na momente dobi-
ja odreeno unutranje ubrzanje, to e
italac prepoznati ili osjetiti po uestalosti
stilskih lomova, odnosno poznatih
Dukievih kaskada.
Navodimo samo jedan u nizu primjera s
poetka romana:
Ima li to negdje zapisano, unaprijed
odreeno, a nepoznato i nedodirljivo
onaj un, inae, nastavlja plovidbu
po jezeru
u rubrici Ovo i ovo e ti se desi-
ti tad i tad? Ima li to neka nadnara-
vna, nepoznata, a pouzdano, sto posto
postojea i svemona sila, iznad nas i
jaa od svih nas skupa, koja
Iako ponegdje izbije novinarski, pa i
grubi komentatorski stil ili leksika (fajl,
obligatno, gabarit, dalji razvoj dogaaja),
u ovoj prozi zapaamo i potpuno nove
kovanice ili sintagme koje izvanred-
no osvjeavaju Dukiev knjievni izraz
(ufursatio se, batal-naum, puaki boks,
poznodnevno, ruralisali se, omirisa-
li predvorje sazrijevanja, partijski delat,
jeka rata itd.)
Duki nam je, dakle, podario jo jed-
no itljivo, lahko prohodno tivo koje
nosi snanu poruku, napravio je vrlo us-
pio knjievni dokument vremena, histo-
rijske dogaaje prikazao je na svoj, neko
ree dukievski nain, istinije i zrelije od
suhoparne historije. I ovaj roman kao i
jo neka Dukieva ranija uspjela knjievna
ostvarenja, svjedoci su ovog vremena za
neko budue, nadamo se ljepe i bolje vr-
ijeme, vrijeme pametnijih i zrelijih ljudi i
boljih od nae generacije i nas samih.
S vjerom u to dolazee vrijeme, pisac je
i ispisao ovu prozu.
To je, zapravo, vie od preporuke za iz-
davanje i tampanje ovoga romana.
Omer Hamzi (izvod iz Recenzije:
Roman o jednoj prelomljenoj
generaciji)
Dr. Husnija Kamberovi, Husein-kapetan
Gradaevi (1802.1834.), biografija, Uz
200 godina roenja, Bonjaka zajednica
kulture Preporod Gradaac, 2002.
O Husein-kapetanu Gradaeviu, nje-
govom znaaju i ulozi u historiji Bosne
i Hercegovine, te posebno Pokretu za
autonomiju Bosne, pisali su mnogi
historiari, orijentalisti i knjievnici. Nje-
govim ivotom i ulogom su bili inspiri-
sani mnogi umjetnici koji su po onome
to je govorio i radio stvarali svoja dje-
la. Iako interesovanje za Husein-kapeta-
na Gradaevia nikada od njegove pre-
rane smrti nije prestajalo, ipak je bilo
94
95
perioda kada se o ovoj linosti i njego-
voj ulozi u Pokretu za autonomiju Bosne
tokom 1831. i 1832. godine nedovoljno,
a nerijetko i nedobronamjerno pisalo.
Meutim, ta nepravda se, donekle, ispravi-
la pisanjem studija, radova i knjievno-
umjetnikih djela u posljednjoj deceniji
20. i prvim godinama 21. stoljea. U tom
periodu je objavljeno vie znanstvenih ra-
dova i umjetnikih djela koja s pravom gov-
ore o gradaakom kapetanu i voi Pokreta
za autonomiju Bosne, kao jednoj izuzetnoj
linosti svoga vremena. Ono to je napi-
sano o Husein-kapetanu Hgradaeviu
nije bilo samo ponavljanje ranije poznatih
podataka iz njegove biografije i kao voe
pokreta, nego i donoenje potpuno novih
injenica na osnovu izvorne arhivske grae,
koja je upotpunila dosadanja saznanja o
jednoj od najznaajnijih linosti povijesti
Bosne i Hercegovine.
Upravo na osnovu tih novih studija i
lanaka koji su bili razasuti u mnogim
asopisima koje je dr. Husnija Kamberovi
sakupio na jednom mjestu, i uz korektno
navoenje, napisao je biografsku mono-
grafiju o Husein-kapetanu Gradaeviu,
a povodom jubilarne dvjestote godinjice
roenja. Cio tekst, posveen Husein-ka-
petanovoj linosti prati vrijeme od njego-
vog roenja u Gradacu do prerane smrti
u Istambulu, gdje mu se i danas nalazi
mezar. U uvodnom dijelu dr. Kamberovi
istie: Njegova linost, rad, duboko se
usadila u due irokih slojeva naroda. On
je postao simbol junatva, portvovanja,
njegovim se imenom narod oduevio, ust-
alasao, krenuo u nejednaku i teku borbu
za stara prava i privilegije Bosne. Husein
se borio za samostalnost i nezavisnost
Bosne. Takoer, u ovoj monografiji au-
tor pie i o drugim linostima koje su bile
u bliim rodbinskim, prijateljskim i dru-
gim vezama, kao i najbliim Husein-ka-
petanovim saradnicima u vrijeme Pokre-
ta. Sve te interesantne podatke donosi
tematski i hronoloki pregledno, struno
i za itaoca lahkim stilom pisanja.
Dr. Enes Pelidija (izvod iz recenzije)
Osman Hadi, Osnovna kola Klokotnica,
sedamdeset godina rada (1932.-2002.),
Izdavako-grafika kua Planjaks,
Teanj, 2002.
Svako moe da ima svoje gledan-
je na prolost i sadanjost. Meutim,
historiari imaju poseban nain na koji
obrauju prole dogaaje. Takav je sluaj
i sa knjigom Osnovna kola Klokotnica,
sedamdeset godina rada (1932.-2002.),
u kojoj autor na struan nain, obogaen
iskustvom i svojim istraivako-historijs-
kim radom, obogauje knjigu i prikazuje
rad Osnovne kole Klokotnica. Posma-
94
95
trano sa naunog aspekta, ako uzmemo
u obzir naziv knjige, rukopis bi trebalo da
predstavlja samo hronoloki slijed razvo-
ja dogaaja u gore navedenoj koli, ali u
samom pristupu rukopisu moe se primi-
jetiti da je ova knjiga obogaena (i dru-
gim) pojedinostima i injenicama do ko-
jih je autor doao u svom dugogodinjem
istraivakom radu. Naime, na samom
poetku knjige nailazimo na poglavlja o
razvoju pisma i kolstva u Bosni i Her-
cegovini, to na neki nain predstavlja
uvod u glavni dio knjige. U drugom dije-
lu autor hronoloki obrauje skup podata-
ka o razvoju Osnovne kole Klokotnica,
podatke o njenom radu i rukovodnom os-
oblju, uenicima, te aktuelnostima koje su
se deavale od formiranja kole, pa sve do
danas.
Za knjigu se slobodno moe rei da
posjeduje izvanredan opedrutveni,
kulturoloki i arhivski znaaj, te da je
autor pruio mnogo vie nego to se
oekivalo od ove knjige
Hasan Ibrievi (Izvod iz recenzije)
Isnam Talji, Put iz Mekke (roman) El-
kalem, Sarajevo,. 2001.
(Bonjake treba itati s desna ulije-
vo, inae, pred nama je samo njihov lik
odraen u ogledalu)
Povran itatelj romana PUT IZ MEKKE
Isnama Taljia, nee dobiti puno. Prije e
se dogoditi da dobije malo ili nita. Da
osjeti dosadu i donese krive zakljuke o
tivu. A nerijetko, povrni jesmo. I sklo-
ni, da odloimo i odbacimo prije, nego li
da se unesemo i ljudski uznastojimo ra-
zumjeti.
Naime, rije je o romanesknoj pro-
znoj strukturi koja je paljivo i preciz-
no miljena, a lagodno i oputeno, skoro
lepravim stilom realizirana, kako to i tre-
ba biti kad je jasna misao iza ela, nesum-
njiv, odavno izgraen i potvren talenat i
uistinu znaajno spisateljsko iskustvo au-
tora. Ustvari, puno prije nego to sam up-
oznao Isnama Taljia, znao sam: kad u
ruku uzme pero, trag koji ostaje na papi-
ru ista je literatura.
Dakle, nije rije o tome, da je tekst i
kontekst paljivo kodiran, ime se autori
manje snage vole baviti i poigravati, nego
da je racionalno i umjeno zapisan, kako
ve nalae sinkretini karakter autorsk-
og obasjanja zamilju o knjievnom dje-
lu. Ba onako, kako samo i mogu nasta-
ti uistinu neupitna, vrijedna literarna os-
tvarenja.
U neophodnoj mjeri, kreativno se
igrajui mogunou ironinocininog
uklona, posebice prema sebi i svojoj
ulozi hadije i spisatelja, Talji intrigantno
i sistematski onespokojava povrnog
96
97
itatelja koji e poeti da se zadrava na
pojedinostima nastojei da ovlanim pro-
matranjem konano uspostavi odnos, ov-
lada kontekstom i donese zakljuak o
predmetu koji mu stalno izmie.
U dananjem svijetu koji je posebice
protiv knjige jer opstaje kao: te-ve glo-
balna slika, lina e-mail adresa, internet
mrea i mobilna telefonija - manje-vie
prenapregnuti, neprekidno reagiramo s
povrine. Povrno itamo, pa smo nerijet-
ko, ak i suprotstavljeni knjievnoj umjet-
nosti kao takvoj prije svega zato, jer smo
nespremni da uinimo neophodan na-
por kojim bismo je dosegli. Umorni smo i
umoreni agresivnou medija i poutjelih
novinskih tekstova. Publicistikim ponu-
dama najrazliitijih istina iako je Istina
jedna. Esejistikom razuenou teksto-
va i pametovanjem autora. Memoarskom
literaturom koja bi trebala ispraviti razne
krive drine. I td.
Tako se moe dogoditi, da u povrnom
odnosu i konkretnom sluaju itatelj po-
misli, da je jezik ovoga pisca arhaian
umjesto iznimno bogat. Da mu je stil
folkloristiki podeen umjesto filigran-
ski izgraen, minuciozan i istanan. Da
su prie izlizane umjesto tesawwufski i
sufijski produbljene, pa time literarno
obogaene i duhovno zasnovane na pra-
vom mjestu. Ni na kakav nain nije rije
o folkloristikoj, ve o suvremenoj pro-
zi koja ima sve izglede da se postvari kao
moderna, ako termin moderna razumije-
vamo: na dugo vrijeme, ili trajnovrijedna
i interesantna.
Autorska odgovornost Isnama Taljia
navodi, da u svome djelu ponudi i klju
ili nagovjetaj koji e razrijeiti enigmu
s njegovim imenom i tako stati na prag
ispred otvorenog prostora - projekta i
strukture romana PUT IZ MEKKE. On je
iljat Mansi! Pazite: ne Mansi iljat, ve
iljat Mansi, jer se bonjako prezime i
ime mora prvo itati s desna ulijevo! Tek
potom, moe izgledati i onako kako je na-
pisano: s lijeva udesno!
U sutini, u mojoj skromnoj optici, cije-
la prozna struktura iliti roman: PUT IZ ME-
KKE, ukljuujui i naslov, nasuprot onome
Muhammeda Asada: PUT U MEKKU, zas-
novana je na prethodno uoenom, pa zato
blistavo zrcali bonjaku poziciju i tragiku
opstajanja do nivoa u kojem je najlake
odreujemo kao usud. Nema sumnje: Duh
Objave, oplodio je ugruak krvi na Balka-
nu doavi iz Mekke u Bosnu! Ne radi se,
dakle, ni o kakvoj spisateljskoj omaglici
ili tek: nakibendijskoj tesawwufskoj - su-
fijskoj interpretaciji. Radi se o tome, da se
Bonjake mora itati s obje strane: prvo
s desna ulijevo, a potom i s lijeva udes-
no, obavezno. U sutini, stvar je apsolut-
no ista (jer je tana!) neovisno o tome radi
li se o K. und K. pisaru, invalidu Rasimu
Zildi, jer on odlino zna ta znai povik:
DIE BOSNIAKEN KOMMEN! - u Beu, kao
i da se u Be dolazi s Istoka. Isto je i ako je
rije o Hamdan-begu (trobegu!) Beharu;
Hasan-babi Kaimiji; skelediji, umurdiji i
hadiji Mehi Kurumu, ili spisatelju Isnamu
Taljiu. I td.
Ni na as, ne bi trebalo smetnuti s uma
naslov romana: PUT IZ MEKKE. Potom,
rije PUT, neovisno o blizini prijedloga: IZ
(MEKKE) - ni na trenutak ne bismo smje-
li razumijevati u znaenju: POVRATAK!
Nikako! Odista, radi se o svojevrsnom
bonjakom kontinuitetu PUTA IZ MEKKE!
ini se, da sam nakratko, bio sam sebi
smislio upravo takvu zamku! Talji, a i nje-
gov Meho Kurum i druge hadije s Divia
i iz Zvornika, otili su na hadd i jelte:
vraaju se iz Mekke! Ne! Bonjaci i kad idu
na hadd, jo uvijek uistinu, samo: dol-
96
97
aze iz Mekke! Dolaze, jer taj proces nije
dovren u istoj mjeri u kojoj Bonjaci nisu
artikulirali svoju poziciju u Bosni! Sve dru-
ge prie u ovoj knjizi Isnama Taljia, upra-
vo su samo argumentacija za tu priu.
ak i usporedba s PUTOM U MEKKU
Muhammeda Asada, koji u Mekku ide kao
musliman koji ivi u Arabiji (ima kuu u
Medini!) zajedno sa Zejdom i drugim bed-
uinima kao sa svojom braom, da bi sa nji-
ma i ostao u ovakvoj interpretaciji ide nam
na ruku. Bonjaci iz Bosne putuju u Mek-
ku da bi ispunivi peti islamski art - postali
muslimani - koji iz Mekke dolaze u Bosnu!
Nije komplicirano, mada se takvim moe
uiniti. Naime, iljat Mansi putuje u Mek-
ku da bi u Bosnu mogao doi i u njoj biti
musliman: Isnam Talji! Muhammed Asad
putujui Arabijom intenzivno razmilja
i pie o povijesti islama i Arapa koji su
u islamu nali potpuno duhovno i civili-
zacijsko dovravanje svoje pojave... iljat
Mansi sve vrijeme pie o Drini, Zvorniku,
Diviu i Bosni kao graninom ljudskom i
bonjakom iskuenju islamskog znaka.
iljat Mansi - Bonjak, spisatelj, ne
mogui doekati da se sa hadijama po-
lagahno i s uivanjem u putovanju s
hadda vrati u Bosnu - gajbom, kao nje-
gov lik, skeledija, umurdija i hadija
Meho Kurum dolazi u Bosnu samo u jed-
noj tamnoj noi punoj fijukanja, da bi se na
njega istog i nedunog sasvim - sruila sva
nemilost, tako dobro nam znanog usuda
palanakog duha bonjake kasabe. No,
on je svjaestan iskuenja. Dugo se mora
dolaziti iz Mekke. Posebice u dobrom nij-
jetu mora se istrajati i svemu osaburiti. Is-
trajavanje dobija smisao sutine. Trpnja
oblik puta.
Isnam Talji i predobro zna da je sva-
ko ljudsko miljenje i prisustvo vremen-
ski uslovljeno, pa i u istoj mjeri realno i
relativno, tano i pogrjeno. Zato ga se
mora suprotstavljati i zanavljati. Interp-
retirati i literarno oblikovati do nivoa na
kojem funkcionira kao umjetnika istina.
Eh, a to je igra koju Talji posebno do-
bro igra. Postoje dogaaji i od prije tris-
totine godina koji do nas nisu doli! Do
mnogih jo nije doao strani, netom za-
ustavljeni a drugim sredstvima nastavlje-
ni rat u Bosni! U tome je sadran uzrok i
smisao ponavljanja tragedije. No, ovdje je
bitno: Isnam Talji kao spisatelj ovladao je
vremenom kao ljudskom kategorijom do
nivoa koji mu omoguava literarno i es-
tetski osloboenu zamisao.
Tako, bez uhve, usudit emo se i rei:
ova knjiga ima dubok, islamski promiljen
smisao ibadeta i dihada lien svake,
a posebice ideoloke banalizacije tog
odreenja, jer iri prostor islamskom
duhu, otvara tamne hodnike neznanja,
zabluda i straha Njegovom Svjetlu koje
tedro obasjava nas. Pogledajte molim vas,
sila koja nije Bogu mila moe postrijelja-
ti i bagerima zatrpati tijela desetine hil-
jada Bonjaka iz Srebrenice, Bratunca,
Vlasenice, Zvornika, ali Svjetlu koje ova
knjiga baca na taj zloin, ne moe nita do
Sudnjega dana! Jer, konano i treba, i cilj
je da se vidi: kako duboko zasunjeni su
i Bosna i Bonjaci - to bi rekao dr. Smail
Bali.
U raskolu izmeu hriana i krana
koji se u Bosni preko bonjakih lea i
ivota pogaaju o svojim interesima na
bosanskom tlu, nemilosrdno, kao da tuku
jedni druge, ukupnom snagom udara-
ju Bonjake u pleksus i donji trbuh. Kad
Bonjaka ne bi bilo, preko Bosne bi pukla
granica izmeu Istoka i Zapada, kao ras-
jed izmeu katolikog i pravoslavnog svi-
jeta. Izvjesno i linija razgranienja s is-
kopanim rovovima na obje strane. Jer, na-
98
99
kon poznatog govora pape Urbana II u Kl-
ermontu, novembra 1095. godine, kojim
je pozvao krane u rat protiv nevjernika
koji dre Svetu Zemlju, Zapad je kriarski
krenuo u Jeruzalem da oslobodi Kristov
grob. To s jedne strane, a preko Drine se
oduvijek dolazilo u Bosnu isto: kao na Is-
tok, u krstaki pohod. Tako je, to bi rekao
Leopold Weis, alias Muhammed Asad,
proklamovana strana povelja zapadne
civlizacije koja nije derogirana do danas.
Ustvari, u prostoru bosansko
hercegovake, ali i knjievnosti i kulture
Bonjaka uope, knjiga Isnama Taljia PUT
IZ MEKKE prvorazredno je svjedoenje o
Bosni i Bonjaku, to je isto kao kad bismo
rekli da je rije o saimanju svekolikog bo-
sanskog i Bonjakog iskustva u optici da-
rovitog i veoma obrazovanog ovjeka ka-
kav iljat Mansi uistinu jeste.
Osim svega, kad nam je Allah d. . svi-
ma svjedok, moe li ljudsko prisustvo i
pregnue imati vei smisao za dolazee oi
od svjedoenja o sebi i svome vremenu?!
Stvar je utoliko znaajnija to Talji vjeruje
svome razumu i to se pametno obraa ra-
zumu drugih ljudi. To vidimo, kao iznimno
islamski i nadasve humanistiki in, pose-
bice kad je u pitanju Bosna i bosansko-
hercegovaki prostor i populus.
Potom, ova knjiga, obraa se i on-
ima ija su srca u zabludi, jer ima svoje
blistavo, paraboliki ostvareno alegorijsko
znaenje, pozadinu, osnovu i dosege koji-
ma je i ispisana cijela pria, iliti: roman, a
ijoj se ljepoti i snazi itatelj i ne eli odu-
prijeti.
Zatim: Isnam Talji je znalac naih nara-
vi i mentaliteta i raspolae nevjerojatnim
bogatstvom spoznaja i asocijacija u jezi-
ku i frazi sauvanih refleksija, filigranski
doumljenih duhovnih bljeskova i proplam-
saja. Sve na ta nailazimo u Taljievom
tekstu isti je duhovni i iskustveni sjaj
ovjekovoga opstajanja i intelektualnog
pregnua da se svoj trenutak shvati i zah-
vati jer, drugo ve se zna.
U poziciji pripovjedaa Talji je intelektu-
alno domiljen i opor kao ivot koji njegovi
likovi ive. Njegov glas je ravan i neprikos-
noven i sve glasove svojih likova sadrava,
sve njihove naravi, poznate i skrivene misli
i naume, on je sinteza koja emanira iz sve-
ga zasnivajui monu pripovjedaku ravan
i na njoj reljef pripovjedne strukture svo-
ga romana u kojem sve uspostavljeno tako
dobro funkcionira.
Lijep broj, dvadesetak i vie godina itam
to to Isnam Talji pie: Progonjenik i Bo-
gorodica, No bez zore, Drvored srebrenih
nevjesta, ovjek koji popravlja vrijeme, Se-
zonac, Nema nama ivota bez Bosne, Sre-
berenica, ukljuujui i neke tekstove mimo
knjiga i antologija, kao rukopis Jabuka iz
Drine, no, sada prvi put, uistinu, sve vri-
jeme itanja ujem glas Isnama Taljia kako
izgovara tekst ove svoje knjige. To mi se ra-
nije nije dogaalo. Sada mi u sluhu zvone
njegove rijei: Petak je najljepi dan u
kome sunce svane; Drina voda skapavan-
je mutno; Dobra vakta ko obraza nejma;
Imao pa nejmao; Mliti kahvu i sebi u bra-
du gunati: Nee ovako dovijeka ostat;
Nejma ispijanja kahve bez eglena; Findan
po findan i poe kapat para na paru! Evo
mi ti! Puna aka brade! Maallah!; Doe vr-
ijeme da se i ovome dohaka; Eh, to je in-
sansko pamenje!; Kolo je ljuljnulo. Sa-
sule harmonike. Udarila emaneta. Pis-
kale zurle; Sva slava i hvala pripada Alla-
hu; Zlato ta je, ta je dan, ta su biser i
merdan..., Turska je samo bonjaka navi-
ka. Nesvjesna umiljenost o drugoj majci;
Pod kuom mi eftelija, a vi kuom zelen
bor. Eto odakle smo; Jah! to ti je ivot...;
Momak se opet spodbi desnom petom o
stranjicu. Za njim nagari hrpa djeurlije.
98
99
Za njima i Hamdo Buljec i kahvedija Hel-
jo; Meho Kurum osvanu na Diviu. Kako
ue i prokalja se, tako se Arif ukoi; Kud
e hra pa na svoju majku!; Allahu dra-
gi, din! - sinu starom muderrisu; Narod
e poi za ejhom. I bit e zadnja prilika
da se Bonjak opameti. Ili e ga nestat na
dunjaluku. Znatno prije smaka ovoga svi-
jeta; Da vas dragi Allah nagradi! i td. - traje
magija bosanske rijei i bonjake misli u
Taljievom tekstu - i moja radost zbog nje.
Jah! to ti je insan! Pisac koji stvara djelo!
To je i skoro pa zanimljivije od samoga dje-
la! Gdje opstaju sve te rijei sa svojim smis-
lom i znaenjem? Kako to pisac opstaje u
njima rasporeen? Kako ih se sjeti u pra-
vom asu, pa ih odloi na pravo mjesto
u nizu? Jedrina, odsrkljaj, trobeg, puren-
je kahve, kapak na iu, uvardati, mliven-
je, mahana, kahvehana, obarahija, odvrl-
ja u mislima, pria, nakurjaiti, strahoba,
nehora, hampa, neumnost, dunjaluk, ahar,
sjajtenje, lahgodno, halka, sjajtilo, sojsuz,
sertluk, tersluk, nazgoda, rezil, belaj, pol-
ampiri, fukara, umur, gajb..., stalno ujem
Isnamov glas. Pa poeljeh da mu kaem:
Aferim!
27. evval, 1422. h. g.
11. 01. 2002.
Atif Kujundi
Zilhad Kljuanin, Panorama pobone
bonjake poezije 20. stoljea, Behram-
begova medresa Tuzla, Biblioteka:
Kapija, 2000.
(Ili: jedna od osnovnih bonjakih knjiga iz
koje su nam mnoge knjige tek izvedene)
Promocije su neke vrste mitski trenuci
u kojima sebi, kao pravo, uzimamo neto
od vrhunaravne moi, pa knjizi i njezi-
nom atoru, pjesmama koje su nastale dav-
no prije knjige, u datom asu kaemo:
eto, postojite i moete ii meu ljude, u
svijet!
Ovakav prigodniarski gest,i nita to
je tek prigodno, ne izgleda dopustivo u
ovom trenutku. I, nikako, u vezi s ovom
knjigom.
Ne, jer puno je iste, nepatvorene i ne-
upitne vjere u ovjekovom i pjesnikovom
obraanju Svevinjem Stvoritelju svega i
Njegovoj svemoi. Puno iskrenosti i za-
nosa iknulo je kao gejzir. Zagrcnulo se
kao izvor Bune u Blagaju. Hui kao slap
i tee snagom iroke, mirne i mone ri-
jeke. Tok se pretvara u omamljujui kov-
itlac nade i vjere za sebe i ljude kao Boija
stvorenja. Kao da se pjesnikova svekolika
ulnost i ovjenost ostvaruju ba u toj vi-
sokoj tenziji sjedinjenja sa Bogom i svo-
jom svrhovitou u savrenstvu i svevidu
Njegove svekolike jednoe.
Potom, puno je, najvie je neznanja i,
odista, krhko je znanje... tako, nadobud-
nom stavu, prigovara skromnost.
Naime, ko zna koliko je dobro to to
mislimo i inimo... Jer, nije valjda da smo
mi prvi i da to nisu inili, mislili, ili izmis-
lili? Ili, opet se alimo sami sa sobom i
umjesto da podravamo i produavamo,
ne znamo ta inimo s Njegovom
svemonom dobrotom i milosrem, pa
tek podraavamo? A, ne bismo to htjeli...
To, nikako.
Meutim, je li nam dobra optika ko-
jom umjesto u sebe gledamo iz sebe, pa
se inimo mjerom nemjerljivog? Kad,
umjesto spoznaje o svojoj majunosti u
Njegovoj jednoi, zidamo tlapnju o svojoj
veliini? To je prostor u kojem naa sumn-
ja ima mjesta i smisla.
Ustvari, isuvie je toga o emu imamo iz-
vrnutu i naopaku sliku.
100
101
Potom, mnogo je toga o emu nema-
mo ni dobru slutnju, o emu ne umijemo
ni usniti san. Sa im ne umijemo doi do
mira iste vjere, do sklada sa svime to
nam je tako velikoduno darovano kao
mogunost da dosegnemo sebe i Njeg-
ovu milost. Ali, rekao bih, valja cijeniti
trenutak u kojem pjesnitvo najvii ide-
al i mit pretvara u spoznaju i estetski in.
Trenutak, u kome se ovjekova vjera u
pjesmu izjednaava s vjerom u Stvoritel-
ja svega i pomjera granicu vjerovanja do
te daleke, do te najdalje i istodobno, do
te bliske i u istoj mjeri najblie svjetlosti
i spoznaje, tj. instance koja mora sinuti i
u nama, kao obasjanje magistralnog puta.
Kao ljepota vjere bez uhve.
Kao izvorna moralna dosljednost i njezi-
na jasnoa.
Svega toga ima puno u knjizi PANORA-
MA POBONE BONJAKE POEZIJE XX
STOLJEA i prava je srea da je knjigu
pravio ovjek i pjesnik koji je istinski
znalac i poznavalac onoga to su napisa-
li bonjaki pjesnici u svom najiskreni-
jem obraanju Stvoritelju. Tako je dobije-
na dragocjena knjiga i dobra slika o nama.
Jer, kakvi smo to mi, ako nismo takvi kakvi
smo kad smo najiskreniji?
U knjizi, de facto, kao u stvarnos-
ti. U iskrenosti, kao u stvarnoj i jedi-
noj mogunosti da pred Njegovim licem
liimo na sebe. I da to ostanemo: MI.
Slika koju zatjeemo u ovoj knjizi kae
nam, ne da nismo odmakli, nego da mi,
uope uzevi, i nemamo kuda, bilo da
je rije o pukom pjesnikom naklapanju
unutar izlizanih obrazaca tradicionalnih
pjesnikih formi, ili predanom i odanom
nastojanju da se grem, iscjetkom i eman-
acijom ukupnog senzibiliteta i intelektual-
nog potencijala, dakle: bia, postavi iole
suvislo pitanje o sebi.
Nemamo kuda, ako ne vidimo da nam je
On jedini izlaz.
Ova knjiga je tako i stvarnija slika o
nama i naoj knjievnosti, makar to ima-
mo, toliko, tih antologija. Ne zato to su
antologije slabo napravljene, to su ostva-
renja koja okupljaju slabo odabrana ili lit-
erarno i estetski iz nekih razloga inferior-
na. Ne. Ve zbog toga to je nae obraanje
Svevinjem naa jedina i stvarna mjera!
To podrazumijeva svaka iskrenost.
Ali, iskrenost je tako neproduktivna
i naivna u svijetu koji sobom tvorimo!
Tome se rado i nadobudno smijemo, kao i
drugim naivnostima.
I zamislite, to to kaem nije sarkazam!
Zbog toga je ista stvar zastraujua i kao
injenica!
A ova knjiga nam to nudi na uvid, pan-
oramski, dakle: nepretenciozno, nama
samima mjereno, pa tako smjerno i od-
mjereno, mada nam je mjera, uope
uzevi, vie nego upitna, jer su nam sve
mogue neodmjerenosti drage.
Molim, ne zahaterite. Mislim i na sebe i
na rijei koje ovdje i sada biljeim i izgo-
varam.
Naime, ako poteno pogledamo u sebe
i ovu knjigu, neizbjeno nam se nameu i
poreenja koja nas mogu rastuiti, jer ne
govore dobro o nama, o naem odnosu
prema Svemonom Stvoritelju svega. Ali,
takva slika je stvarna i bolja od bilo kakve
iluzije.
Pomalo, znajui kakav je ovjek, Bonjak,
Bosanac, pjesnik Zilhad Kljuanin, mislim
da nam je, nama samima i to htio rei. I,
lino sam mu zahvalan, jer to nam govo-
100
101
ri i ta nam je initi. Osim te spoznaje, ve-
lika svrha i imanentan smisao ove knjige
je: buenje svijesti. Ne u nekom banal-
nom ideolokom poimanju te kategorije.
To, nikako. Radi se o tome da tamo, gdje
ova knjiga i ne dosee, treba da se javi
njezin odraz, kao refleks svijesti o Jedi-
nom Stvoritelju dvega i nama kao svjedo-
cima o Njegovoj svemonoj volji.
Zatim, ko kae da Kuran, kao Ob-
java i Knjiga koja je u cjelokupnoj histori-
ji ovjeanstva izvrila neuporedivo veliki
utjecaj, nema i najljepa svojstva najveeg
pjesnikog djela dostupnog ovjeku i
da svekoliki beskraj ovjekove pjesnike
enje, stremljenja i tenje istini, nije tek
plod njegovog blistavog sjaja?
Pa to i sija kao biser u svakoj od pjesa-
ma u ovoj Panorami! A Zilhad Kljuanin
to zna.
U tom smislu i znaenju islam je sniv-
ana mogunost line slobode u kojoj
izmeu ovjeka i njegovoga Stvoritelja
nema posrednika i u kojoj je taj odnos
neusporedivo intiman i lian. Na taj nain
i stvaran i metafiziki nivo kuranskih
poruka svakom vjerniku prirodno i nor-
malno je dostupan.
Tako pjesnik, nadahnut mogunou
obraanja Svevinjem stupa u taj sveod-
nos svojstven samo djeci islama. Veliina
ove knjige je u njezinom neponovljivom
svjedoenju o tome.
Raduje ova knjiga.
Radovat e i vie, ako u sljedeem izdan-
ju u njoj bude dvostruko vei broj auto-
ra i ostvarenja, jer mislimo: doista ih ima.
Naime, ovo nam je jedna od osnovnih
knjiga i druge su nam knjige, manje vie,
tek iz nje izvedene i konkretno i u prene-
senom znaenju.
Ova knjiga je loza.
Druge knjige su: grozje.
Roenjem pjesnika, Safvet-beg Baagi
(1870.1934.) i Asmir Kujovi (1973.
), Panorama je natkrilila preko stotinu
godina ivljenja i vjerovanja, a pjevan-
jem ezdeset pjesnika i preko stoti-
nudeset ostvarenja. I u tom smislu, ovo
je dragocjena i potrebna knjiga za svaku
bonjaku kuu i pamet. Za dobar nijet
bonjakog duha.
U istom znaenju, lijepo je to je izdava
institucija koju imentujemo: BEHRAM-
BEGOVA MEDRESA TUZLA i to knjiga iz-
gleda ovako lijepo.
Duboko zahvalan, estitam svima koji
su se ovom knjigom bavili, koji su uz nju
stali, e da bi takva kakva jeste ugledala sv-
jetlo dana i dola do brojnih bonjakih
oiju, ruku i dua.
(Rije na promociji, Hotel Tuzla,
Kongresna dvorana. 27. Zu-l-hidde,
1421. h. 22. 03. 2001. godine)
GRAANIKI GLASNIK LISTOVI
102
LISTOVI GRAANIKI GLASNIK
103
L
i
s
t
o
v
i
.
.
.
Listovi graanikog
kalendara od 1. 5. 2002.
do 31. 10. 2002. godine
PAGES OF GRACANICAS
CALENDAR
8. 5. 2002.
ZAVRENA DRUGA FAZA REGULACIJE SOKOLUE
Tehnikim prijemom zavrena je dru-
ga faza regulacije Sokolue pored
Srednjokolskog centra do glavnog mosta
kod itokombinata u duini od 250 meta-
ra. Uloeno je oko 3600 hiljada KM koje su
obezbijeene iz Optinskog budeta i Fonda
za vodoprivredu TK i Fonda Sava. Pored ot-
klanjanja mogunosti poplava, zahvaljujui
prirodnim materijalima, posebno kamenim
zidovima, obezbijeen je ljepi estetski iz-
gled i ukupan ambijent u tom dijelu grada.
11. 5. 2002.
NAKON 13 GODINA PRVA PREMIJERA DRAMSKIH
AMATERA GRAANICE
Rije je o poznatoj komediji Ive Breana
Hamlet iz Mrdue Donje koju je reirao
mladi glumac Miralem Daferovi, iji je rah-
metili otac Hasib nekada bio prvak amater-
ske drame Graanice. Iako je ova komedija
prezahtjevna za amaterske dramske ans-
amble, graanika pozorina druina, koja
djeluje u okviru KUD-a Adem Ali, osvjet-
lala je obraz i oduevila domau publiku.
16. 5. 2002.
GRAANIKI GLASNIK: TRINAESTKA PROMOVISANA
U TUZLI
Promociju je organizovala Narodna i
univerzitetska biblioteka u Tuzli. Govorili
su prof. dr. Ivan Balta, lan Maarske ak-
Omer Hamzi
Listovi graanikog kalendara od 1.5.2002.
do 31.10.2002. godine
102
103
ademije nauka, prof. Pedagokog fakulte-
ta u Osijeku i knjievnici Atif Kujundi i
Zlatko Duki.
21. 5. 2002.
PETI FESTIVAL DRAMSKOG STVARALATVA MLADIH U
GRAANICI
Punih sedam dana (od 15. do 21. maja)
Graanica je bila grad teatra mladih iz
vie BiH gradova, meu kojima iz Mo-
stara, Ugljevika, Tuzle Rije je o Petom
festivalu djeijeg dramskog stvaralatva
Bosne i Hercegovine, na kojem su se po-
javili dramski stvaraoci iz osnovnih kola
Drenica Mostar, Mea Selimovi Sara-
jevo, Ugljevik Ugljevik, Brijesnica Doboj
Istok, graanike osnovne kole Hasan
Kiki, Lukavica i Soko, te Sartr kola
lutkarstva iz Sarajeva, Gradsko pozorite
iz ivinica, Drutveni omladinski centar
Bijelo polje Mostar, Djeji studio glume
Roda Banja Luka, Pozorite mladih Gim-
nazijalac Ljubinje, Teatar Soli Tuzla, Mo-
starski teatar mladih Mostar i Forum teatar
Srpsko Sarajevo. Organizatori Festivala su:
Djeji dramski studio iz Mostara i Bosanski
kulturni centar Graanica. Za najuspjeniju
proglaena je predstava Djeco, znate li ta
je na kraju, koju je izveo Djeju studijo
Roda iz Banja Luke.
Sudei po interesovanju koje je vlada-
lo za ovu aku smotru, Graanica pouz-
dano moe raunati na svoju mladu
pozorinu publiku.
24. 5. 2002.
OKRUGLI STO: PISANI MEDIJI U GRAANICI
TOKOM RATA 1992. 1995. GODINA
Okrugli sto je organizovan u povodu 25.
maja, Dana odbrane Graanice, odnosno
desete godinjice od izbijanja agresije
na ovim prostorima. U radu skupa uze-
li su uea lanovi redakcije i saradni-
ci graanikog ratnog lista Biljeg vreme-
na i Informativni bilten, istaknuti rat-
ni komandanti i ratni rukovodioci optine
Graanica. Glavni uvodniar i medijator
bio je knjievnik Atif Kujundi, koji je
zapaenu studiju na tu temu objavio u
posljednjem, 13. broju Graanikog
glasnika. Reprint izdanje pomenutih
ratnih glasila prisutnima je prezentirala
graanika izdavaka kua Monos.
29. 5. 2002. godine
DVADESET TREA SJEDNICA OPINSKOG VIJEA:
ODLUKA O OPINSKIM PRIZNANJIMA I IZVJETAJI IZ
OBLASTI PRAVOSUA
Pored Odluke o opinskim priznanjima
koja se dodjeljuju povodom Dana opine,
vijenici su razmatrali i usvojili Izvjetaj o
radu Opinskog pravobranilatva za 2001.
godinu, te informacije o radu Opinskog
suda i Opinskog suda za prekraje za
2001. godinu. Opinskom tuilatvu
upuene su ozbiljne primjedbe zato to
u skladu sa Zakonom nije ispoljilo vie
inicijative u sluajevima takozvane tree
faze Doma kulture u Graanici i kupovine
zgrade u kojoj se nalazi poslovni prostor
SDA u Graanici.
30.5.2002.
GRAANIKI GLASNIK: PROMOVISANA TRINAESTKA I
U GRAANICI
Svoje radove iz ovog broja graanikoj
publici predstavili su prof. dr. Salih Jali-
mam i prof. dr. Ivan Balta. Rije je o histo-
riografsko-paleografskoj analizi jedne lat-
inske srednjovjekovne isprave, kao najs-
tarijem do sada poznatom dokumentu u
kojem se spominje srednjovjekovni grad
Sokol kod Graanice. Prisutni su poseb-
no zanimanje ispoljili za srednjovjekovnu
historiografiju i heraldiku, o emu su
opirnije govorili profesori Balta i Jali-
mam.
104
105
2. 6. 2002.
SVEANO OBILJEEN 2. JUN, DAN OPINE
GRAANICA
Nizom kulturnih i sportskih manifestaci-
ja, u periodu od 15. maja do 2. juna,
obiljeeni su Dani Graanice, Dan od-
brane, 25. maj, i Dan opine, 2. jun. Izd-
vajamo Miris graanikuh lipa, etvrte
brdske autotrke Graanica 2002.,
vie kvalitetnih fudbalskih meeva,
cjeloveernjih kulturnih programa itd.
U sklopu proslave, simbolino je
oznaen poetak radova na dogradn-
ji objekata Ope bolnice Dr. Mustafa
Beganovi u Graanici.
Na sveanoj akademiji, povodom Dana
opine, dodijeljena su tradicionalna
opinska priznanja, pohvale i nagrade.
Zlatna plaketa opine Graanica dodijelje-
na je firmama Fortuna i Variplast, Sre-
brena plaketa dodijeljena je Mjesnoj za-
jednici Prijeko Brdo i firmama Moda-
plast i Olimp, Zlatne znake opine
Graanica dobili su Osman Basi iz Donje
Orahovice, dr. Edvin Mulali iz Graanice
i dr. Zijad Terzi iz Graanice, Srebrene
znake dobili su Zijad Isi iz Raljeve, Mi-
losav Miki iz Graanice, Jusuf Kadi iz
Graanice, Asim Dananovi iz Doborova-
ca i Jusuf Omerievi iz Babia. Priznan-
je Poasni graanin opine Graanica
dodijeljeno je gi Miloki Nott, poznatoj
humanitarki iz Londona, koja se poseb-
no angaovala na opremanju nekoliko os-
novnih kola u Graanici.
15. 6. 2002.
GRAANIKO PERADARSTVO: KAMEN TEMELJAC ZA
NOVI PROIZVODNI KOMPLEKS U PRIBAVI
Rije je velikoj farmi, povrine
4.693 kvadratnih metara i prateim
preraivakim kapacitetima, u kojima e
posao nai oko 600 radnika. Projekt vrije-
dan oko 50 miliona KM finansirat e se iz
Federalnog fonda za zapoljavanje, iz ko-
mercijalnih kredita i odgovarajuih izvora
meunarodne zajednice.
To je veliki poticaj za dalji razvoj peradar-
ske proizvodnje na podruju Graanice,
koja pileim mesom snabdijeva komplet-
no trite Bosne i Hercegovine.
28. 6. 2002.
DVADESET ETVRTA SJEDNICA OPINSKOG VIJEA
GRAANICA: IZVJETAJ O POJAVI ANTRAKSA U
NASELJU LUKAVICA I OSTVARENJE OPINSKOG
BUDETA
Na sjednici je reeno da je prvo, 14. 6.
2002. godine, u mahali Delii, u selu Luka-
vica od posljedica antraksa uginula krava,
a sedam dana kasnije umrlo je lice koje je
ogulilo kou sa tog uginulog grla. Vijenici
su informisani o svim mjerama zatite i
spreavanja daljeg irenja te bolesti, koje
ve daju odgovarajue efekte.
Ostvareni prihodi Opinskog budeta
vei su za 76% u odnosu na isti period
prethodne godine, ali se Budet ne os-
tvaruje planiranom dinamikom, pa su i
predloene dodatne mjere za njegovo
punjenje.
Vijee je usvojilo i informacije: o sig-
urnosnoj situaciji na opini, o stepenu
sanacije klizita, o koritenju i upravljan-
ju opinskim zemljitem, o stanju ratom
stradalog stambenog fonda itd.
10. 7. 2002.
PRORADILE GRAANIKE TERME
Bio je to veliki projekat, koji se zasnivao
na velikim koliinama termomineralnih i
ljekovitih voda s obje strane Spree, kao
idealnom prirodnom resursu za razvoj
zdravstveno-rekreativnog turizma, poljo-
104
105
privrede, eksploatacije plina CO
2
i topli-
fikaciju industrijskih pogona i stambenih
objekata. Projekti su se zasnivali na rezul-
tatima, istraivanjima i vizijama uvenog
strunjaka iz oblasti balneologije, aka-
demika Jospa Baa, koji je Graanicu
zaduio i za otkrie izvorita pitke vode,
odakle se Graanica i danas napaja. Prvi
bazeni proradili su na podruju Kakmua,
sada ve daleke 1985. godine. U isto vri-
jeme poela je i eksploatacija plina CO
2
i
definisani projekti toplifikacije Graanice,
te projekti ostalih sadraja koji su se tre-
bali razvijati s desne strane Spree.
Naalost, rat je zaustavio realizaciju
ovog velikog projekta. Nakon Dejtona,
izgraeni objekti u Kakmuu ostali su u
drugom entitetu.
Ove godine, ipak, nakon viegodinjih
priprema, stekli su se uslovi za nas-
tavak, odnosno realizaciju tog projekta
s desne strane Spree. Na lokaciji enik,
u prekrasnom prirodnom ambijentu,
koji je urbanistikim planom zatien od
dalje nekontrolisane gradnje, graanika
uspjeno privatizovana firma Terme,
poela je izgradnju budueg Zdravstve-
no-rekreacionog centra. Projekat se za-
sniva na dokazanoj izdanosti izvorita
termomineralne vode, ija je temperatu-
ra 35 stepeni celzijevih. Izgraen je ba-
zen 25x15 metara, a odmah pored baze-
na objekat sa svim prateim sadrajima, te
kade koje, uz ljekarski nadzor, ve koriste
pacijenti iz Graanice i susjednih mjes-
ta. Ljekovitost ovih voda odavno je doka-
zana, posebno za lijeenje reumatizma,
konih oboljenja i postoperativni tret-
man. Osim lijeenja, na graanikim ter-
mama, mnoge Graanlije, kao i posjetio-
ci iz drugih mjesta ovog ljeta provode pri-
jatne trenutke odmora i osvjeenja.
18. 7. 2002.
DVADESET PETA SJEDNICA OPINSKOG VIJEA
GRAANICA: INICIJATIVA ZA IZMJENU GRBA OPINE
GRAANICA
pokrenuta je iz vie razloga: ustanov-
ljen je stariji pomen Graanice u historijs-
kim izvorima u odnosu na godinu 1528.,
koja je ispisana na sadanjem grbu. To je
2. jun 1429. godine, koji se obiljeava i
kao Dan opine, to e se, uz izmjenu jo
nekih detalja, imati u vidu prilikom red-
izajniranja sadanjeg grba opine.
Usvojena je i Informacija o priprema-
ma za odravanje izbora 5. 10. 2002.
godine, Izvjetaj o zdravstvenom stan-
ju stanovnitva na podruju opine
Graanica, te neke informacije iz oblasti
komunalija i saobraaja.
2. 8. 2002.
PRORADILI BAZENI ZA KUPANJE NASKO U
DONJOJ ORAHOVICI
Radi se o olimpijskom bazenu 50x21
metar i bazenu za djecu 8x8 metara, te
neophodnim prateim objektima, koji
predstavljaju samo prvu fazu budueg
sportsko-rekreacionog centra privat-
nog poduzetnika iz Orahovice, Nasmera
Karia. Centar se razvija na povrini od 4
hektara izvanrednog prirodnog ambijen-
ta, a udaljen je svega 200 metara od ma-
gistralnog puta Doboj-Tuzla.
20. 8. 2002.
IZVRENA KONZERVACIJA GRAANIKOG IRE
Uskotranom prugom do Karanovca
Graanica je izala na eljeznicu mone
Austrougarske imperije 1898. godine.
Popularni iro bio je u slubi sve do
1968. godine, kada je morao otii u staro
gvoe, zajedno sa ostalim uskotranim
prugama u Bosni i Hercegovini. Os-
106
107
tao je u nostalginom
sjeanju mnogih starijih
Graanlija, posebno po
atraktivnom mostu iznad
tadanje eljeznike stan-
ice (sadanja Autobuska
stanica), koji je povezivao
ariju sa naseljem iri.
Od tog starog ire na
autobuskoj stanici do
dananjeg dana ostala je
samo zahrala lokomo-
tiva, koja je bila vie ru-
glo neko atrakcija gra-
da. Sreom, na inicijativu
graana i na zahtjev graanikog udruenja
za zatitu kulturno-historijskih spomeni-
ka Soko, optinske vlasti su pronale ad-
ekvatnu lokaciju i izvrile potpunu konzer-
vaciju lokomotive, koja je bljesnula u
svom punom sjaju i postala jedno od za-
nimljivih obiljeja graanike arije. Neka
to bude simbolian poetak ozbiljnije
zatite spomenike i kulturne batine na
ovom prostoru.
20. 8. 2002.
DONJA ORAHOVICA: CIJELO SELO POD
ASFALTOM
To je naslov priloga iz Dnevnog avaza,
u kojem dopisnik tog lista iz Graanice,
Hasan ali, izvjetava da je Donja Ora-
hovica prva mjesna zajednica na podruju
opine Graanica u kojoj su svi lokal-
ni putevi asfaltirani. U mahalama Rijeka
Karii i Kamenica Bajii asfaltirano
je 5.239 dunih metara lokalnih puteva.
Uloeno je oko pola miliona maraka koje
su obezbijedili mjetani, Vlada Tuzlanskog
kantona, opina Graanica i mjesna zajed-
nica Donja Orahovica.
25. 8. 2002.
GRAPSKA DESET GODINA POSLIJE
Grapska je jedno od prvih i najtee post-
radalih bonjakih sela u minulom ratu na
irem prostoru izmeu Graanice i Dobo-
ja. Ovdje e se vjeno pamtiti deseti maj
1992. godine kada su srpske snage iz
Doboja poruile i spalile 878 kua, odvele
u logore 390 mukaraca, na licu mjesta
pobile 32 osobe, ostalo stanovnitvo pro-
tjerale prema Graanici
Deset godina kasnije, ovo mono selo
pored rijeke Bosne die se, takorei,
iz pepela. Obnovljeno je ili nanovo
sagraeno vie od polovine stambenih i
gospodarskih objekata, obnovljena je os-
novna kola, koju e pohaati vie od 100
aka, izgraen novi vodovod, podignu-
ta damija, vratilo se iz izbjeglitva 1200
mjetana. Dopisnik Dnevnog avaza,
Hasan ali, istie Grapsku kao primjer
uspjenog povratka, suivota i kompro-
misa.
1. 9. 2002.
NOVA DAMIJA U GRAPSKOJ
U prisustvu vie od 20.000 vjerni-
ka iz cijele Bosne i Hercegovine otvore-
na je novosagraena damija, sa mun-
Slika 1. Obnovljeni graaniki iro (Foto-Nikon)
106
107
arom visokom 38 metara i dvije erefe,
kao jednim od simbola uspjenog povrat-
ka Bonjaka u to postradalo selo pored
Bosne. U izgradnju damije dematlije
Grapske uloile su 220 hiljada KM.
27. 9. 2002.
DVADESET ESTA SJEDNICA OPINSKOG VIJEA
GRAANICA: DOPUNA ODLUKE O STIPENDIRANJA
AKA I STUDENATA, DOPUNA ODLUKE O
GRAANIKOM VAARU, MALOLJETNIKA
DELIKVENCIJA I UPOTREBA NARKOTIKA NA OPTINI
Utvreno je da se studentima prve go-
dine dodijeli 5, a ostalim ukupno 15 sti-
pendija, sa mjesenim iznosom od 100
KM. Za stipendiranje uenika srednjih
kola utvreno je ukupno 20 stipendija
(za svaki razred po pet). Visina mjesene
stipendije za srednjokolce je 50 KM.
Informacija o maloljetnikoj delikven-
ciji i narkomaniji na opini privukla je
posebnu panju i izazvala zabrinutost
vijenika, koji su podrali mjere policije,
ali i ostalih drutvenih faktora na suzbi-
janju tog velikog zla koje je u porastu i na
podruju opine Graanica. Informacija o
privrednim kretanjima na opini za prvih
6 mjeseci ove godine prihvaena je bez
rasprave.
3. 10. 2002.
PREDAT NA UPOTREBU NOVOSAGRAENI
HIRURKI ODJEL OPTE BOLNICE DR. MUSTAFA
BEGANOVI U GRAANICI
Dogradnja odjela u okviru Bolnice tra-
jala je nepunih 5 mjeseci. Odjel je oprem-
ljen savremenim ureajima, koji u ovoj
Bolnici obezbjeuju izvoenje i sloenijih
hirurkih zahvata. Kapaciteti su nami-
jenjeni iteljima graanike i susjednih
optina. Gradnju i opremanje finansirali
su: Kantonalni zavod zdravstvenog osigu-
ranja, Opta bolnica i optina Graanica.
Sa ovako koncipiranim i opremljen-
im medicinskim kapacitetima, dobrom
kadrovskom strukturom, uspjeno or-
ganiziranom primarnom zdravstven-
om zatitom u Domu zdravlja Graanica
i polikliniko-dijagnostikim slubama
Opte bolnice, po svojoj razvijenos-
ti graaniko zdravstvo zauzima drugo
mjesto na Tuzlanskom kantonu, odmah
iza Tuzle. To je jo jedan od velikih us-
pjeha Graanice.
5. 10. 2002.
IZBORI SE
Pod tim sloganom, nakon estoke, i po
mnogima, do sada najprljavije kampanje,
odigrali su se etvrti poslijeratni i prvi iz-
bori u organizaciji domaih vlasti u Bos-
ni i Hercegovini. Na 4.106 birakih mjesta
Bosanci i Hercegovci, na mandat od etiri
godine birali su lanove Predsjednitva
BiH, predsjednika i dva potpredsjedni-
ka Republike Srpske, zatim predstavnike
u Zastupnikom domu Parlamentarne
skuptine BiH i Zastupnikom domu
108
Parlamenta Federacije BiH, poslanike u
Skuptini Republike Srpske, poslanike u
kantonalnim skuptinama i zastupnike
Opinskog vijea epe.
U centralnim birakim spiskovima upi-
sano je 2,343.075 graana BiH sa pravom
glasa, koji su imali na raspolaganju po-
nudu od 57 stranaka, devet koalicija i tri
neovisna kandidata. Na stranakim lista-
ma ponueno je 7.537 kandidata.
Na optini Graanica upisano je 28.137
biraa, koji su glasali na 39 birakih mjesta.
Prema ocjeni gosp. Ahmeda Hamidovia,
predsjednika Lokalne izborne komisije,
izbori na podruju graanike optine
obavljeni su u najboljem redu i bez nekih
posebnih problema. protekli bez ikakvih
problema i incidenata.
19. 10. 2002.
OBJAVLJENI KONANI REZULTATI OVOGODINJIH
OPTIH IZBORA: NAJVIE GLASOVA DOBILE SDA,
SDS I HDZ
Glavne karakteristike ovih izbora su: ve-
lika apstinencija birakog tijela (glasalo
jedva neto preko 50%), teak poraz SDP,
pobjedniki povratak nacionalnih strana-
ka na politiku scenu BIH i poraz Harisa
Silajdia, kandidata Stranke za BiH u
mrtvoj trci sa Sulejmanom Tihiem, kan-
didatom SDA za mjesto bonjakog lana
Predsjednitva BiH.
Od svih stranaka koje su se natjecale za
naklonost biraa, SDA je dobila ubjedljivo
najvie glasova i na podruju graanike
optine, i to na sva etiri nivoa glasan-
ja, potom slijedi SDP, Stranka za BiH itd.
I dok SDA pravi halvaluk, u SDP se
meusobno optuuju za poraz i prokock-
ano povjerenje biraa, koji vie nikom ne
prataju.
31. 10. 2002.
DVADESET SEDMA SJEDNICA OPINSKOG VIJEA
GRAANICA: STATUT OPINE USKLAEN SA ZAKONOM
O LOKALNOJ SAMOUPRAVI, IZBORI 5. OKTOBRA,
2002. GODINE PROLI U NAJBOLJEM REDU.
To je konstatovano u Informaciji Lokalne
izborne komisije koju su Vijenici primili k
znanju. Usvojili su i Odluku o provoenju
urbanistikog projekta Trnica i pijaca
u Graanici te informaciju o izvrenju
Budeta opine za period januar septem-
bar 2002. godine. U ovom periodu priho-
di su ostvareni u iznosu od 3.236.700 KM
ili 89,91%, a rashodi u iznosu od 3.182.393
KM ili 82,91% u odnosu na plan.
Napomena Redakcije
U broju 13 Graanikog glasnika na Spisku civilnih rtava rata (1992.-1995.) sa podruja opine
Graanica, na strani 60, izostavljena su slijedea imena: Junuzovi (Raida) Bahrija, Pura (Edhema)
Devad, Mujai (Hajrije) Hamdija i Imamovi Ismet, svi iz Graanice, koji su ivot izgubili u granati-
ranjima 1993. godine. Zahvaljujemo se gospodinu Salihu irbegoviu iz Graanice, koji nam je ukazao
na ovaj propust, do kojeg nije dolo krivicom Redakcije ve nekih drugih faktora.
108
Povodom................................................................................................2
Atif Kujundi
Pokuaj promiljanja aktuelnog trenutka kulture.........................................................2
AN ATTEMPT OF THINKING ABOUT THE CURRENT TRENDS IN B&H CULTURE
Zaviaj ...................................................................................................8
Omer Hamzi
Rezultati opih izbora 2002..........................................................................................8
2002 GENERAL ELECTIONS RESULTS
Akademik Julije Hahamovi, akademik Aleksandar Trumi
O ivotu i istraivakom radu Josipa A. Baa..............................................................19
LIFE AND RESEARCH WORK OF JOSIP A. BA
Fikret Ahmetbai
Neki narodni obiaji i vjerovanja s podruja Sokola, Doborovaca i Dakula ..............37
SOME NATIONAL CUSTOMS AND BELIEFS IN SOKOL, DOBOROVCI AND DAKULE
Prolost ...............................................................................................44
Sajma Sari
Osnivanje Islamske itaonice (kiraethane) i drugih kulturno-prosvjetnih i
humanitarnih drutava u Graanici poetkom 20. stoljea .......................................44
THE ESTABLISHMENT OF THE FIRST READING-ROOM (KIRAETHANA) AND OTHER EDUCATIONAL AND HUMANITARIAN
SOCIETIES IN GRAANICA AT THE BEGINNING OF THE 20TH CENTURY
Mina Kujovi
Zahtjev za otvaranje gimnazije u Graanici 1914. godine .........................................50
A DEMAND FOR THE OPENING OF GRAMMAR SCHOOL (GIMNAZIJA) IN GRAANICA 1914
Damjan Blagojevi

Gradsko jezgro Graanice 1940. godine, urbano-komunalna i
drutveno-privredna skica..........................................................................................53
THE TOWN CORE OF GRACANICA, 1940, URBAN-MUNICIPAL AND SOCIO-ECONOMICAL SCHEME
Graaniki glasnik 14/Voice of Gracanica 14
Sadraj/Contents
Rije.....................................................................................................64
Kemal Bai
Prof. Muhamed Tajjib Oki ivot i djelo...................................................................64
PROF. MUHAMED TAJJIB OKI - LIFE AND WORK
Mr. Vedad Spahi
Memoari Muhameda Seida Maia egzistencijalna i literarna cijena
nonkonformizma ........................................................................................................74
MEMOIRS OF MUHAMED SEID MAI EXISTENTIAL AND LITERATURE COST OF NON-CONFORMISM
Atif Kujundi
Eref Berbi u ljepoti pjesnikog bivanja ...................................................................84
EREF BERBI IN A BEAUTY OF POETIC SOJOURN
Atif Kujundi
Akvareli amila Osmanovia sredokraa stvarnosti i sna ......................................87
WATERCOLORS OF AMIL OSMANOVI, MIDDLE-POINT BETWEEN REALITY AND A DREAM
Nove knjige.................................................................................................................90
NEW BOOKS
Listovi ................................................................................................102
Omer Hamzi
Listovi graanikog kalendara od 1. 5. 2002. do 31. 10. 2002. godine ...................102
PAGES OF GRACANICAS CALENDAR
Crtei, slike i vinjete / Drawings and sketches
AMIL OSMANOVI, (1934.)
Proveo je radni vijek kao prosvjetni radnik nastavnik likovnog odgoja u osnovnoj koli
PURAI u Puraiu. Imao je plodonosna studijska putovanja u Englesku, Francusku i
vicarsku. Samostalno i sa drugim slikarima izlagao u Zemlji i inozemstvu
GRAANIKI GLASNIK
asopis za kulturnu historiju, broj 14
Graanica, novembar 2002.
http://glasnik.gracanica.net
IZDAJE:
Monos doo, Graanica
ZA IZDAVAA:
Omer Hamzi
SAVJET ASOPISA:
Midhat Ali, Omer Hamzi, Kemal Heli, Nusret Heli, dr. Salih Kulenovi,
Senahid Smajlovi, Reuf Sokolovi
REDAKCIJA:
Dr. Salih Kulenovi (glavni i odgovorni urednik), Omer Hamzi (izvrni urednik), prof. dr. Galib ljivo,
Atif Kujundi, prof. dr. Izet Mai, prim. dr. Muamer Mujinagi, Rusmir Djedovi, Nijaz Omerovi
TEHNIKI UREDNIK I DIZAJN:
Mirza Hamzi
JEZIKO UREENJE:
Omer Heli
SLIKE NA KORICAMA, CRTEI I VINJETE:
amil Osmanovi
SEKRETAR U REDAKCIJI:
Edin akovi
TAMPA:
PrintCom, Tuzla
TIRA:
500 primjeraka
ADRESA REDAKCIJE: Graanica, Muse azima atia 18, tel/fax: 035 703 324, GSM: 061 179 390,
e-mail: monos@bih.net.ba
asopis je upisan u evidenciju javnih glasila u skladu sa Zakonom o javnom informisanju (Slubeni
list SR BiH, br. 21/90) pod rednim brojem 560
Miljenjem Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Federacije BiH broj 02-15-7092/01
od 15.11.2001. godine, asopis za kulturnu historiju Graaniki glasnik je proizvod iz lana 19,
taka 10 Zakona o porezu na promet proizvoda i usluga, na iji se promet ne plaa porez na promet
proizvoda
Utemeljitelji Graanikog glasnika
Generalni sponzor-pokrovitelj: Opina Graanica
Utemeljitelji: DD Park, DOO Sokolovi, DOO
Eurogalant
SPONZOR OVOG BROJA

Gračanički Glasnik Br. 14

Diunggah oleh

Informasi Dokumen

Judul Asli

Hak Cipta

Format Tersedia

Bagikan dokumen Ini

Bagikan atau Tanam Dokumen

Opsi Berbagi

Apakah menurut Anda dokumen ini bermanfaat?

Apakah konten ini tidak pantas?

Hak Cipta:

Format Tersedia

Gračanički Glasnik Br. 14

Diunggah oleh

Hak Cipta:

Format Tersedia

Graaniki glasnik

asopis za kulturnu historiju

Anda mungkin juga menyukai