SVEUILITE J.J.

STROSSMAYERA U OSIJEKU UMJETNIKA AKADEMIJA OSIJEK ODSJEK ZA GLAZBENU UMJETNOST/ PJEVANJE

Giuseppe Verdi: Aida

SEMINARSKI RAD iz predmeta POVIJEST GLAZBE

Ana Marija Dundovid Odjel za Glazbenu Umjetnost/Studij pjevanja Broj indeksa: 442

U Osijeku, lipanj 2013 godine

Aida: arapsko ensko ime koje u prijevodu znai posjetitelj, ili povratak

Aida je opera u 4 ina skladatelja Giueppe Verdija. Libreto je napisao Antonio Ghislanzoni, baziran na scenariju francuskog egiptologa Auguste Mariettea. Prvi puta je izvedena u Kairu, 24.prosinca 1871. Sam Verdi je smatrao da je prava premijera zapravo izvedena u Milanu 8. Veljae 1872. Godine. Nije mu se svidjela injenica da je prva izvedba bila rezervirana samo za politiare i lanove elite, a ne obinoga puka. Isma'il Pasha, naruio je operu od Verdija u Sijenju 1871 i platio mu 150, 000 franaka. Premijera je bila prvo otkazana zbog Francusko- Pruskog rata. Opera nije napisana za otvaranje Sueskog kanala, kako se prvo mislilo. Verdi je napisao ulogu Aide za Teresu Stolz, koja ju je pjevala prvi put na premijeri u Milanu. Aida je primljena sa oduevljenjem na premijeri u Milanu. Ubrzo je postala mijenica opernih kuda diljem Europe, pa i svijeta.

Likovi:

Kralj Egipta (Faraon) - bas Amneris (kdi kralja)- mezzosopran Aida - sopran Radames (kapetan vojske)- tenor Ramfis (visoki svedenik)- bass Amonasro (kralj Etiopije)- bariton Velika svedenica - sopran Glasnik - tenor Ostali: straa, svedenici, svedenice, velikodostojnici, egipatska vojska, etiopski robovi i zatvorenici, narod Egipta (zbor)

Mjesto radnje su egipatski gradovi Memfis i Teba u vrijeme vladavine Ramzesa III.

Sadraj: 1. in:

Scena I.

Mjesto radnje: Kraljevska palaa u Memfisu. Ramfis priopdava Radamesu, da se etiopske snage u dolini Nila ponovo objavljuju rat. Boginja Izida ved je odabrala predvodnika egipatske vojske i on polazi objaviti odluku faraonu. Radames, mata kako bi elio biti taj vojskovoa, da se u slavi vrati i pobjednikim vijencem ovjena svoju ljubav Aidu, robinju egipatske princeze. Dolazi i Amneris koja voli Radamesa, i mui je kada vidi postojanje osjedaja izmeu Radamesa i Aide. Dolazi faraon i priopdava odluku boginje: Radames de voditi vojsku u rat. Svi mu kliu, da se vrati kao pobjednik. Aida se pridrui svima, ali ostavi sama, samu sebe prekorava, jer Radames vodi vojsku protiv njenog oca i njenog etiopskog naroda. Ona je rastrgana izmeu ljubavi prema njemu i ljubavi domovini i narodu. Moli bogove, da joj se smiluju i daju utjehu.

Scena II.

Mjesto radnje: Hram u Memfisu. Svedenici prizivaju bogove da daju pobjedu vojsci u ratu, a Ramfis predaje Radamesu sveti ma, da osigura pobjedu. 2. in:

Scena I.

Mjesto radnje: Amnerisine odaje. Egipatska vojska prevoena Radamesom pobijedila je Etiopljane. Robinje spremaju Amneris za proslavu. Ona poziva Aidu, pretvarajudi se da je zabrinuta za nju, i pokuava je natjerati da prizna ljubav prema Radamesu. U tome je ak i prevari rekavi joj da je poginuo. Vidjevi Aidin oaj, otkriva joj da je slagala i dok se vani uju poklici naroda u slavu vojske, trijumfalno joj priopdava, da je na sebe navukla bijes egipatske princeze i da de joj se to osvetiti.

Scena II.

Mjesto radnje: Vrata Tebe. Narod doekuje pobjedniku egipatsku vojsku koju predvodi Radames. Faraon ga proglaava za spasitelja Egipta i kao nagradu daje mu Amnerisinu ruku. Radames moli faraona, da oslobodi sve etiopske zarobljenike, ali faraon, na Ramfisov savjet, puta sve osim Aide i njenog oca, za kojeg ne znaju da je kralj, kao zalog da Etiopljani nede ponovo napasti Egipat.

3. in:

Mjesto radnje: Obala Nila kod Izidinog hrama. Nod prije vjenanja, u pratnji Ramfisa dolazi Amneris kako bi se molila do zore boginji. Aida eka Radamesa kojeg je pozvala. U samodi ali za svojom domovinom koju vjerovatno nikada nede vidjeti. Pojavljuje se Amonasro, koji nagovara Aidu da od Radamesa sazna egipatske ratne planove, kako bi ih ponovo mogli napasti. Aida to odbija, ali Amonasro joj prebacuje da de biti prokleta zbog pokolja vlastitog naroda. Ona pristaje slomljenog duha. Dolazi Radames i od njega uspijeva izvudi informacije. Amonasro je presretan, a iz hrama izlazi Amneris koja je sluajno sve ula. Aida i Amonasro bjee, a Radames se predaje vojnicima. 4. in:

Scena I.

Mjesto radnje:Dvorana u palai. Radamesu se priprema suenje zbog izdaje domovine. Amneris mu obedava slobodu, ako zaboravi Aidu i oeni se sa njom. Ali Radames odbija i svedenici ga osuuju na smrt, da bude iv zatvoren ispod temelja hrama.

Scena II.

Mjesto radnje: Hram i temelji u koje je Radames zatvoren. Radames je spreman umrijeti i moli se da Aida sretno ivi. Pojavljuje se Aida sa eljom da umre zajedno s njim. Dok njih dvoje zagrljeni naputaju ovaj ivot, u hramu iznad njih Amneris moli se bogovima da mu podare vjeni mir.

Giuseppe Fortunino Francesco Verdi:

Svoju glazbenu djelatnost poeo je kao pijanist, skladatelj i dirigent mjesnog Filharmonijskog drutva u Bussetu. Studirao je u Milanu. Nadovezuje se na Rossinija, Donizettijaa i Bellinija, ali oituje stvaralaku individualnost. Meunarodnu reputaciju stekao je operom "Nabucco" u kojoj patriotske ideje zaodijeva u povijesni sadraj. Nastojao je uskladiti tradicionalnu talijanski "muziku operu" s dramskim tekstom te pridaje sve veu vanost literarnoj vrijednosti libreta. Vrhunac dostie operama "Rigoletto", "Trubadur" i "Traviata". Utjecaj francuske opere naroito se oituje u postavljanju masovnih scena. Svoj drugi vrhunac dostigao je 1871. operom "Aida". S Verdijem talijanska romantika opera dosegla je vrhunac. Verdi je imao dva sretna braka. Prva Verdijeva ena, Margherita Barezzi i njihovo dvoje djece umrli su u razmaku od dvije godine; unato boli, ipak ne naputa skladanje. Druga Verdijeva ena je bila operna pjevaica Giuseppina Strepponi.