Prirucnik Za Mrtvozorenje

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Hrvatski zavod za javno zdravstvo
PRIRUNIK O POPUNJAVANJU POTVRDE O SMRTI
Zagreb, 2011.
PRIRUNIK O POPUNJAVANJU POTVRDE O SMRTI

1. izdanje dopunjeno i izmijenjeno u prosincu 2011. Projekt: Unaprjeenje kvalitete mortalitetne statistike u Hrvatskoj MZSS i HZJZ Unaprjeenje kvalitete statistike uzroka smrti u Hrvatskoj MB PHARE 2006 Data Collection Project 16 COD Quality Improvement of Causes of Death Statistics
Broj ugovora: 19100.2007.001-2007.608 Ovaj je prirunik izraen uz novanu potporu Europske unije. Za sadraj dokumenta odgovorni su iskljuivo Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi te se ni pod kojim uvjetima ne smije smatrati da izraava stav Europske unije.
Izdavai Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske Hrvatski zavod za javno zdravstvo Urednici mr. Darko Milinovi , dr. med. prim. mr. sc. eljko Baklai, dr. med. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Struna urednica Tanja ori, dr. med. Hrvatski zavod za javno zdravstvo
Autori Sandra Mihel, dr. med. Hrvatski zavod za javno zdravstvo mr. sc. Valerija Stameni , dr. med. Mia Popovi , dipl. iur. doc. dr. sc. Vedrana Petroveki, dr. med. mr. sc. Davor Mayer, dr. med. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu Zavod za sudsku medicinu i kriminalistiku Medicinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu
Prevoditeljica Ana Kova , prof. Lektorica Ana Rai, prof. Priprema za tisak Mario Hemen, ing. Naklada 1500 ISBN 978-953-7031-32-9 (HZJZ) ISBN 978-953-6930-47-0 (MZSS) CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 708523
www.hzjz.hr
Prirunik o popunjavanju potvrde o smrti
Sadraj
IZVORI 1.
1.1. 1.2. 1.3.
.................................................................................................................................................................................................9 UVOD .....................................................................................................................................................................................11

P RIRUNI K: RAZVOJ, SADRAJ I NA MJENA .......................................................................................................................................... 11 S VRHA MO RTALITETNI H PODATAKA .................................................................................................................................................. 11 M ORTALITETNA STATISTIKA - SRE DINJA ULOGA LIJENIKA U SLOE NOME P ROCE SU UTVRIVANJA UZROKA SMRTI............................................. 13
2.
2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5
DEFINICIJE I PRIMJERI NAJBOLJE PRAKSE ..................................................................................................................14

DEFINICIJE S ZO-A I MEUNARO DNA POTV RDA O SMRTI ........................................................................................................................ 14 P REPORUK E EUROSTAT-A ......................................................................................................................................................... 15 H RVATSKA POTVRDA O S MRTI ......................................................................................................................................................... 15 P OVJERLJIVOST .......................................................................................................................................................................... 19 K AKO ISPUNITI MEDI CI NSKI DIO POTVRDE O S MRTI (IZVJEE O UZRO KU S MRTI) ......................................................................................... 19 itljivost i kratice.............................................................................................................................................................. 19 Prvi dio (I.) medicinskog dijela potvrde o smrti Izvjee o uzroku smrti............................................................................... 19 Prvi dio, redak (a ), bolest ili stanje koje je neposredno izazvalo smrt .................................................................................19 Prvi dio, redak (b), (c) i (d), prethodni uzroci smrti ............................................................................................................20 Drugi dio (II.) medicinskog dijela potvrde o smrti - Druga znaajna stanja ............................................................................. 20 Trajanje .......................................................................................................................................................................... 20 Kada uzrok smrti nije mogue odrediti ............................................................................................................................... 21
2.5.1. 2.5.2. 2.5.2.1. 2.5.2.2 2.5.3 2.5.4. 2.5.5.
2.6. DRUGE V ANE P REPORUKE ............................................................................................................................................................ 21 2.6.1. Nezgode pri operaciji ili medicinskom zahvatu.................................................................................................................... 21 2.6.2. Izbjegavati upisivanje mehanizma umiranja: kako i kada ..................................................................................................... 21 2.6.3. Kako poboljati specifinost podataka ............................................................................................................................... 21 2.6.4. Kako poboljati specifinost podataka: dojenaka smrt ....................................................................................................... 22 2.6.5. Vanost izvjeivanja o viestrukim uzrocima smrti ............................................................................................................ 23 2.6.6. Zato traiti nadopune podataka (Query)........................................................................................................................... 23 2.7. DODATNE I NFORMA CIJE ................................................................................................................................................................ 23 2.7.1. 2.7.2. 2.7.3. 2.7.4. 2.7.5. 2.7.6. 2.8. 2.8.1. 2.8.2. 2.9. Datum smrti .................................................................................................................................................................... 24 Vrsta smrti ...................................................................................................................................................................... 24 Obdukcije ....................................................................................................................................................................... 24 Izmjene i dopune ............................................................................................................................................................. 24 Mjesto smrti .................................................................................................................................................................... 25 Za umrle ene u fertilnoj dobi............................................................................................................................................ 25 IDENTITET I DRUGI DEMOG RAFSKI PO DATCI ........................................................................................................................................ 25 Identitet i adresa zdravstvenog djelatnika koji ispunjava potvrdu o smrti ............................................................................... 25 Identitet i demografski podatci pokojnika............................................................................................................................ 25 N ACIONALNA POTVRDA O DOJE NAKOJ S MRTI .................................................................................................................................... 25
3.
3.1. 3.2. 3.3. 3.3.1. 3.3.2. 3.3.3. 3.3.4. 3.3.5
VANJSKI UZROCI SMRTI ....................................................................................................................................................26

TKO JE O DGOVORA N ZA IZDAV ANJE POTV RDE O VANJSKI M UZ ROCI MA SMRTI ............................................................................................. 26 K AKO UPISIVATI OZLJEDE ............................................................................................................................................................... 26 DODATNE I NFORMA CIJE ................................................................................................................................................................ 26 Vrsta smrti ...................................................................................................................................................................... 27 Datum ozljede ................................................................................................................................................................. 27 Ozljeda na radu............................................................................................................................................................... 27 Mjesto nesree/ozljede .................................................................................................................................................... 27 Okolnosti nesree/ozljede kako se ozljeda dogodila......................................................................................................... 27
4.
4.1. 4.2.
PRAVILNO ISPUNJENA POTVRD A O SMRTI - PRAK TINI PRIMJERI ..........................................................................29

U VOD ....................................................................................................................................................................................... 29 OPA PRAV ILA ............................................................................................................................................................................ 30
4.2.1. Vanost I. dijela izvjea o uzroku smrti............................................................................................................................. 30 Primjer 1. Samo jedan prethodni uzrok smrti ....................................................................................................................................30 Primjer 2. Vie prethodnih uzroka....................................................................................................................................................31 Primjer 3. Dodatni redak u I. dijelu....................................................................................................................................................32
4.2.2 Vanost II. dijela izvjea o uzroku smrti............................................................................................................................ 33 Primjer 4. Biljeenje bolesti i stanja koji su pridonosei uzrok smrti .....................................................................................................33 Primjer 5. Okolnosti koje nisu povezane sa smru i mehanizmima smrti ne upisuju se na potvrdu o smrti ............................................34 Primjer 6. Biljeenje puakih navika u II. dijelu ................................................................................................................................35 4.2.3. Vanost optimalnoga lijenikog miljenja: alternativni naini popunjavanja potvrde o smrti u kompleksnim sluajevima........... 36 Primjer 7. Kako lijeniko miljenje utjee na mortalitetnu statistiku....................................................................................................36 4.3. P OVIJESTI BOLESTI KOD P RIRO DNI H S MRTI ........................................................................................................................................ 38 4.3.1. Zarazne bolesti................................................................................................................................................................ 38 Primjer 8. Uzronik se podrazumijeva..............................................................................................................................................38 Primjer 9. AIDS kao osnovni uzrok smrti ...........................................................................................................................................39 Primjer 10. Kako upisati sepsu........................................................................................................................................................40 4.3.2. Novotvorine .................................................................................................................................................................... 41 Primjer 11. Utvrivanje novotvorine .................................................................................................................................................41 Primjer 12. Metastaze ....................................................................................................................................................................42 Primjer 13. Primarni rak uspjeno otklonjen......................................................................................................................................43 Primjer 14. Nepoznato primarno sijelo novotvorine ............................................................................................................................44 Primjer 15. Nepoznata lokalizacija novotvorine.................................................................................................................................45 4.3.3. Bolesti cirkulacijskog sustava ........................................................................................................................................... 46 Primjer 16. Infarkt miokarda............................................................................................................................................................46 Primjer 17. Vie o infarktu miokarda ................................................................................................................................................47 Primjer 18. Ateroskleroza ...............................................................................................................................................................48 Primjer 19. Hipertenzija kao osnovni uzrok........................................................................................................................................49 Primjer 20. Stara reumatska groznica...............................................................................................................................................50 4.3.4. Bolesti dinog sustava ..................................................................................................................................................... 51 Primjer 21. Upala plua (pneumonija)...............................................................................................................................................51 Primjer 22. imbenici rizika za bolesti dinog sustava......................................................................................................................52 4.3.5. Nedovoljno definirana stanja i neutvreni uzroci smrti ......................................................................................................... 53 Primjer 23. Nagla i nepoznata prirodna smrt......................................................................................................................................53 Primjer 24. Uzrok i vrsta smrti neutvreni nakon obdukcije ili toksikoloke analize ................................................................................54 4.3.6. Smrt starijih osoba........................................................................................................................................................... 55 Primjer 25. Upisivanje specifinih okolnosti .......................................................................................................................................55 Primjer 26. Odabir uzroka smrti u starijih osoba kada postoji vie specifinih bolesti.............................................................................56 Primjer 27. Komplikacije modanog udara (kapi) u starijih osoba ........................................................................................................57 Primjer 28. Kronina bolest srca u starijih osoba...............................................................................................................................58 4.3.7. Maternalna smrt .............................................................................................................................................................. 59 Primjer 29. Eklampsija ...................................................................................................................................................................59 Primjer 30. Komplikacije spontanog pobaaja ..................................................................................................................................60 Primjer 31. Rak dojke za vrijeme trudnoe .......................................................................................................................................61 4.4. RAZNI PRI MJERI ........................................................................................................................................................................... 62 4.4.1. Profesionalne bolesti........................................................................................................................................................ 62 Primjer 32. Silikoza ........................................................................................................................................................................62 Primjer 33. Mezoteliom ...................................................................................................................................................................63 4.4.2. Ovisnost o drogama i alkoholizam..................................................................................................................................... 64 Primjer 34. Alkoholizam - este komplikacije .....................................................................................................................................64 Primjer 35. Zlouporaba droga - predoziranje (overdose).....................................................................................................................65 4.4.3. Kirurgija .......................................................................................................................................................................... 66 Primjer 36. Kako upisati uzrok smrti pri bolestima i stanjima koja zahtijevaju operaciju..........................................................................66 4.4.4. Komplikacije medicinskog i kirurkog zbrinjavanja .............................................................................................................. 67 Primjer 37. Neoekivana reakcija na anestetik ..................................................................................................................................67 Primjer 38. Transfuzija i AIDS ..........................................................................................................................................................68 4.4.5. Sindrom iznenadne smrti dojeneta................................................................................................................................... 69 Primjer 39. Sindrom iznenadne smrti dojeneta.................................................................................................................................69 4.4.6. Izmjene i dopune nakon dobivenih rezultata obdukcije prirodna smrt ................................................................................. 70 Primjer 40. Izmjene uzroka smrti .....................................................................................................................................................70 4.5. V ANJSKI UZRO CI SMRTI ................................................................................................................................................................. 72 4.5.1. Nesretni sluaj i prometna nesrea ................................................................................................................................... 72 Primjer 41. Ozljeda zbog nesretnog sluaja i depresija......................................................................................................................72 Primjer 42. Ozljeda na radu .............................................................................................................................................................73 Primjer 43. Voza u automobilskoj prometnoj nesrei ........................................................................................................................74 Primjer 44. Alkohol i prometna nesrea ............................................................................................................................................75 Primjer 45. Smrt pjeaka ................................................................................................................................................................76
4.5.2. Samoubojstva ................................................................................................................................................................. 77 Primjer 46. Namjerno samoozljeivanje pukom potvreno obdukcijom...............................................................................................77 Primjer 47. Samoubojstvo zbog depresije ........................................................................................................................................78 4.5.3. Ubojstva ......................................................................................................................................................................... 79 Primjer 48. Napad...........................................................................................................................................................................79 4.5.4. Padovi starijih osoba........................................................................................................................................................ 80 Primjer 49. Padovi i senilna demencija .............................................................................................................................................80 Primjer 50. Padovi u starijoj ivotnoj dobi ..........................................................................................................................................81 4.5.5. Otrovanja........................................................................................................................................................................ 82 Primjer 51. Akutno trovanje alkoholom.............................................................................................................................................82 Primjer 52. Sluajno otrovanje lijekovima..........................................................................................................................................83 Primjer 53. Samoubojstvo otrovanjem ..............................................................................................................................................84 Primjer 54. Izmjena vrsta smrti i vanjskog uzroka ..............................................................................................................................85
5.
5.1. I. II. III. IV. V. VI. IX. X. XI. XIII. XIV. XV. XVII. XVIII. XIX. XX.
NESPECIFINI UZROCI SMRTI KOJI ZAHTIJEVAJU DOD ATNE INFORMACIJE..........................................................87

U VOD ....................................................................................................................................................................................... 87 INFEKCIJE I INFEKTIVNE BOLESTI .......................................................................................................................................... 87 NOVOTVORINE (RAK) ............................................................................................................................................................. 88 BOLESTI KRVI I KRVOTVORNOG SUSTAVA............................................................................................................................. 90 ENDOKRINE I METABOLIKE BOLESTI I POREMEAJI PREHRANE......................................................................................... 90 DUEVNE BOLESTI I POREMEAJI U PONAANJU ................................................................................................................. 91 BOLESTI IVANOG SUSTAVA................................................................................................................................................ 91 BOLESTI CIRKULACIJSKOG SUSTAVA.................................................................................................................................... 92 BOLESTI DINOG SUSTAVA.................................................................................................................................................... 93 BOLESTI PROBAVNOG SUSTAVA............................................................................................................................................ 95 BOLESTI MIINO-KOTANOG SUSTAVA............................................................................................................................... 95 BOLESTI SUSTAVA MOKRANIH I SPOLNIH ORGANA............................................................................................................. 96 SMRT U VEZI S TRUDNOOM, POROAJEM I BABINJAMA ...................................................................................................... 96 KONGENITALNE MALFORMACIJE ........................................................................................................................................... 97 SIMPTOMI, ZNAKOVI I NEDOVOLJNO DEFINIRANA STANJA .................................................................................................... 97 OZLJEDE, OTROVANJA, TETNI UINCI MEDICINSKE SKRBI I DRUGE POSLJEDICE VANJSKIH UZROKA ............................... 98 VANJSKI UZROK SMRTI........................................................................................................................................................... 99
RJENIK .............................................................................................................................................................................................101 DODATAK 1. PR OTOK N ACIONALNIH PODATAKA O SMRTNOSTI ..............................................................................................104 DODATAK 2. PREPORUKE EUROSTAT- A Z A UNAPRJEENJE K VALITETE POD ATAK A O UZROKU SMRTI........................105
POVJERLJIVOST............................................................................................................................................................................. 105 POTVRDA O UZROKU DOJENAKE SMRTI ..................................................................................................................................... 105 POTVRDA O UZROCIMA SMRTI ...................................................................................................................................................... 106 EDUKACIJA .................................................................................................................................................................................... 106
DODATAK 3. IZVAD AK IZ NACIONALNIH ZAKONA .........................................................................................................................108

REGULATIVA VEZANA UZ NAIN PREGLEDA UMRLIH TE UTVRIVANJE VREMENA I UZROKA SMRTI U HRVATSKOJ.................. 108 ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZATITI ................................................................................................................................................ 108 ZAKON O KAZNENOM POSTUPKU.................................................................................................................................................. 109 PRAVILNIK O NAINU PREGLEDA UMRLIH TE O UTVRIVANJU VREMENA I UZROKA SMRTI I PRAVILNIK O OBRASCU POTVRDE O SMRTI.......................................................................................................................................................................... 109
II. DIO
.............................................................................................................................................................................................113
1. USKLAIVANJE ZAKON ODAVSTVA RH S PREPORUK AMA EUR OSTAT- A .............................................................................113

Pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji ................................................................................................................................... 113 Poglavlje 18. .................................................................................................................................................................................... 113 EUROSTAT .................................................................................................................................................................................... 113 Kodeks prakse europske statistike...................................................................................................................................................... 113 PHARE .................................................................................................................................................................................... 114
2. SUDSKOMEDICINSKI ASPEKTI MRTVOZ ORNIKE PRAKSE.....................................................................................................115

Definicije smrti .................................................................................................................................................................................. 115 Tanatologija .................................................................................................................................................................................... 115 Procjena vremena smrti u ranome poslijesmrtnom razdoblju................................................................................................................. 116 Rad mrtvozornika na terenu ............................................................................................................................................................... 117 Pronalazak kotanih ostataka ............................................................................................................................................................ 119 Prirodni uzroci smrti .......................................................................................................................................................................... 119 Iznenadna prirodna smrt.................................................................................................................................................................... 120 Nasilna smrt .................................................................................................................................................................................... 121
PREDGOVOR
Izradba ovoga prirunika jedan je od ciljeva projekta Unaprjeenje kvalitete statistike uzroka smrti koji je financiran Darovnicom Europske unije Multi-beneficiary Statistical Cooperation Programme in 2006 for Bulgaria, Croatia, Romania and Turkey (MB Phare 2006) i projekta Unaprjeenje kvalitete mortalitetne statistike, koji provode Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (MZSS) i Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) od 2006. godine. Namijenjen je zdravstvenim djelatnicima koji utvruju vrijeme, mjesto i uzrok smrti i imenovani su mrtvozornici na podruju RH. Prirunik je prireen prema predloku koji preporuuje Europski ured za statistiku (EUROSTAT) za koritenje pri izradbi nacionalnih prirunika, a izraen je u talijanskom dravnom zavodu za statistiku (ISTAT) na zahtjev EUROSTAT-a na temelju Ugovora br. 200235100007, u svrhu stvaranja jedinstvenoga sadraja koji bi trebalo rabiti pri izradbi nacionalnih inaica. Hrvatska inaica Prirunika o popunjavanju potvrde o smrti sadrava dvije cjeline. U prvoj je rabljen prijevod preporuenoga predloka uz prikaz nacionalnih dokumenata i zakona na za to predvienim mjestima. Druga cjelina nije dio preporuenoga predloka i uvrtena je u ovaj prirunik s nakanom da se zdravstveni strunjaci koji ispunjavaju potvrde o smrti podsjete na osnovna znanja iz sudske medicine i informiraju o ustroju Europskog ureda za statistiku (EUROSTAT). Na temelju informacija koje je struna skupina Projekta Unaprjeenje kvalitete mortalitetne statistike prikupila tijekom izobrazbe zdravstvenih djelatnika koji obavljaju poslove mrtvozornika izvan bolnica, prireen je sadraj druge cjeline. Stjecanjem statusa kandidata Hrvatskoj je, putem pretpristupnog programa Phare, Europska unija stavila na raspolaganje novana i tehnika sredstva za provedbu potrebnih pravnih, gospodarskih i institucionalnih reformi na putu pristupanja Europskoj uniji. Objavljivanjem ovoga prirunika i njegovom implementacijom u praksi, Republika Hrvatska prihvaa standarde Europske komisije, koja se zauzima za ujednaivanje u praksi i za standardizaciju nacionalnih statistikih sustava zemalja lanica EU.
Ravnatelj HZJZ-a prim. mr. sc. eljko Baklai, dr. med.
Ministar mr. Darko Milinovi, dr. med.
TIM ZA KOORDINACI JU PRI ISTAT-u (Talijanski institut za stati stku)

Voditelj projekta: Monica Pace. Znanstveni istraivai: Silvia Bru zzone, Luisa Frova, Stefano Marchetti. Struni istraivai: Simona Cinque, Gennaro Di Fraia, Francesco Grippo, Marilena Pappagallo, Simona Pennazza, Silvana Sola. Upravna tajnica i organizatorica sastanaka i dogaaja : Antonella Ciccarese.
DOPISNA MREA EUROPS KIH STRUNJAKA

Upravni odbor (UO): MA ARSKA: Monika Bene; UJEDINJENO KRALJEVSTVO: Lois Cook; IRSKA: Mary Heanue; FRANCUSKA: Gerard Pavillon; NIZOZEMSKA: Jacques Bonte (neovisni strunjak); MALTA: Renzo Pace Hasciak; ITALY: Monica Pace, Silvia Bruzzone, Luisa Frova, Stefano Marchetti. Ostali strunjaci: VEDSKA: Lars Age Johansson.
PRIZNANJA/ ZAHV ALA

Svim lanovima Upravnog odbora na njihovoj neizmjernoj pomoi i sposobnosti prenoenja vlastitoga profesionalnog iskustva nizom korisnih savjeta i primjedbi o dokumentaciji. ga Monika Bene, Maarski sredinji statistiki ured, Statistiki odjel za stanovnitvo, zdravlje i skrb, na ustupanju Povijesti bolesti br. 13 ga Lois Cook, Ured za nacionalnu statistiku, na ustupanju dokumenata o praksi izdavanja potvrda u Engleskoj i Walesu dr. Davide Ferrari, Servi zio Prevenzione e Sicurezza Ambienti di Lavoro, Dipartimento di Sanit Pubblica, Azienda USL di Modena, Italija, na ustupanju Povijesti bolesti br. 32 i 33 dr. Carlo Alberto Goldoni, Responsabile Servizio Epidemiologia Dipartimento di Sanit Pubblica Azienda USL di Modena, Italija, na ustupanju dokumentacije o praksi izdavanja potvrda u Italiji te na ustupanju Povijesti bolesti br. 32 i 33 ga Mary Heanue, Sredinji statistiki ured, Vitalna statistika, na ustupanju dokumentacije o potvrdama u Irskoj Graham Jackson, Generalni matini statistiki ured, na ustupanju dokumentacije o praksi izdavanja potvrda u kotskoj Christof Junker, Bureau Fdral de la Statistique, na ustupanju dokumentacije o praksi izdavanja potvrda u vicarskoj ga Alessia Merolli na lekturi engleske verzije Prirunika te na prijevodu na francuski dr. Renzo Pace Asciak, Malteki odjel za zdravstvene informacije, na brinoj ocjeni teksta i dragocjenim primjedbama povijestima bolesti g. Gerard Pavillon, INSERM, Centre dpidmiologie sur le causes mdicales de dcs, na ustupanju Povijesti bolesti br. 6, 27, 31, 35, 38, 41 i 47, te dokumentacije o praksi izdavanja potvrda u Francuskoj svim sudionicima Mortality Forum na opoj diskusiji te na ustupanju Povijesti bolesti br. 37. Ostalim strunjacima koji su pridonijeli stvaranju ovoga prirunika, na njihovim primjedbama ili dokumentaciji: Gleb Denissov, Estonija; Lars Age Johansson, vedska; Eric Jougla, Francuska; Liuda Kasparaviciene, Litva; Helena Korpi, Finska; Barbara Leitner, Austrija; Antti Penttila, Finska; Jozica Selb, Slovenija.
PRIRUNIK
Urednik : Monica Pace. Autori: Poglavlja 1., 2. i 3. napisala je Monica Pace. Poglavlje 4. s povijestima bolesti i glosarom prikupio, organizirao, uredio i predstavio Francesco Grippo, pod nadzorom Monice Pace. Poglavlje 5. o nepreciznim uzrocima te o specificiranju prikupila, organizirala, uredila i predstavila Simona Cinque, pod nadzorom Monice Pace Neprecizni uzroci i savjeti kako postii preciznost. Odlomak 1.2. Svrha mortalitetnih podataka napisale su Monica Pace i Simona Cinque. Odlomak 2.8. Identiteti i ostali demografski podatci napisala je Silvia Bruzzone.
Izvori
Australian Bureau of Statistics. Cause of death certification: ICD-10 Version. Australian Bureau of Statistics, Australia, 2001. CDC, NCHS web site: http://www.cdc.gov/nchs/about/major/dvs/mortdata.htm Centre dEpidmiologie sur les Causes Mdicales de Dcs . Comparability and quality improvement of European causes of death statistics. CpiDc, INSERM, France 2001. Centro Mexicano para la Clasificacin de Enfermedades. Gua de autoaprendizaje para el llenado correcto del certificado de defunctin. CEMECE, Me xico, 2001. Italian National Institute of Statistics. Preparation of an EU training package on certification of causes of death - Technical report. ISTAT, Italy 2003. Myers KA, Farquhar DR. Improving the accuracy of death certification. CMAJ, 158(10): 1317 1323, 1998. New Zealand Health Information Service. A guide to certifying causes of death. NZHIS. New Zealand 2001. Nova Scotia Vital Statistics. Medical certification of death and stillb irth: A handbook for physicians and medical examiners. Service Nova Scotia and Municipal Relations Registry and Information Management Services Vital Statistics, Halifax, Canada, 2002. Office for National Statistics, Death certification training pack . ONS, London, UK, 1997. Organisation Mondiale de la Sant. Le certificat mdical de la cause de dcs. Quatrime dition, OMS, Genve, Swisse,1980. Texas Department of Health (TDH), USA. Medical certification of cause and manner of death, Web Site: http://www.tdh.state.tx.us/phpep/cme/cme_dc/default.html. U.S. Department of Health and Human Services, Centers for Disease Control and Prevention, National Center for Health Statistics. Medical examiners and coroners handbook on death registration and fetal death reporting. CDC, NCHS, Hyattsville, Maryland, 2003. U.S. Department of Health and Human Services, Centers for Disease Control and Prevention, National Center for Health Statistics. The autopsy, medicine and mortality statistics. NCHS, CDC, Hyattsville, Maryland, USA, Vital and Health Statistics Series 3, N 32, October 2001. U.S. Department of Health and Human Services, Centers for Disease Control and Prevention, National Center for Health Statistics. Instruction manual, Part 2a-Instructions for classifying the underlying cause-ofdeath, ICD-10, NCHS January 2003. U.S. Department of Health and Human Services, Centers for Disease Control and Prevention, National Center for Health Statistics. Physicians handb ook on medical certification of death. NCHS, CDC Hyattsville, Maryland, 2003. Ufficio Federale di Statistica, Statistiche Svizzere delle Cause di Morte. Direttive per la compilazione del certificato medico delle cause di morte. Berna, Switzerland, 1996. WHO, UNFPA, UNHCR. Reproductive health in refugee situations, an inter-agency field manual,1999. World Health Organization. International statistical classification of diseases and related health problems Tenth revision (ICD10). Voll. 1, 2, WHO, Geneva, 1992-93.
10
1.
Uvod
1.1. Prirunik: razvoj, sadraj i namjena

Prirunik je nastao kao rezultat projekta EUROSTATA-a (Europskog ureda za statistiku) kojI je izradio ISTAT (Talijanski institut za statistiku) u Odsjeku Mortalit per Causa s ciljem unaprjeenja kvalitete mortalitetnih podataka koji se prikupljaju na temelju informacija koje sadrava potvrda o smrti. Osnovna namjena ovog prirunika jest da se kao jedinstveni standard uvrsti u izobrazbu osoba koje ispunjavaju i ovjeravaju potvrde o smrti u zemljama lanicama EU-a, Europske gospodarske zone (EEA), Europske slobodne trgovinske zone (EFTA), zemljama pristupnicama i kandidatima. Prirunik slijedi smjernice SZO-a i preporuke EUROSTAT-a o izgledu i sadraju potvrde o smrti i nainu prikupljanja informacija. Za pravilnu primjenu ovoga prirunika potrebno je prilagoditi sadraj konkretnim potrebama i zakonskim propisima svake zemlje. Svaka osoba koja popunjava i ovjerava potvrdu o smrti mora poznavati osnove Meunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB) koja se rabi u vlastitoj zemlji. U Hrvatskoj je od 1995. godine u primjeni Deseta revizija MKB-a, prvo izdanje (MKB-10). Dobro poznavanje klasifikacije omoguuje upis kvalitetnih uzroka smrti i potrebnu koliinu detalja nunih za pravilan odabir i ifriranje osnovnog uzroka smrti. Svrha je prirunika pruanje informacija, praktinih savjeta na temelju primjera iz prakse, kada se pojavljuju uobiajeni problemi, u obliku smjernica i uputa o ispravnom nainu popunjavanja potvrde o smrti. Uporaba ovoga prirunika od zdravstvenih djelatnika koji utvruju uzrok smrti osigurat e pravilno ispunjene potvrde o smrti na temelju kojih se odreuje i ifrira osnovni uzrok smrti. Ubrzat e se i prikupljanje podataka o uzrocima smrti jer e se smanjiti broj naknadnih upita kojima se trae dodatne informacije.
1.2. Svrha mortalitetnih podataka

Medicinski dio potvrde o smrti izvor je podataka mortalitetne statistike koja je najstariji sustav prikupljanja zdravstvenih podataka i jo uvijek najopseniji i najpouzdaniji izvor zdravstvenostatistikih pokazatelja na kojima se temelji sustav javnozdravstvenog nadzora. (Slika 1. Opa shema o nastanku podataka o smrtnosti.) Potvrde o smrti daju vane informacije o znaajkama umrle osobe i o uzrocima smrti. Uzroci smrti najvaniji su statistiki podatci na potvrdi o smrti jer slue kao temelj za opis zdravstvenoga stanja stanovnitva i smrtnosti te za analizu okolnosti koje dovode do smrti. Mortalitetna je statistika osnova za epidemioloka istraivanja o uzrocima smrti prema dobi, spolu i ostalim demografskim varijablama. Ona je ujedno i temelj za istraivanja o etiologiji bolesti i ocjeni dijagnostikih postupaka koji se provode radi unaprjeenja skrbi za bolesnike. S obzirom na to da statistiki podatci koji se izvode iz potvrda o smrti ne mogu biti toniji od podataka navedenih na potvrdi, izrazito je vano da sve osobe koje sudjeluju u evidentiranju smrti daju tone, potpune, pouzdane i promptne informacije. Mortalitetna je statistika usmjerena na osnovni uzrok smrti (tj. okolnosti ili bolest koja je pokrenula niz dogaaja koji su doveli do smrti; vidi odlomak 2.1.) iz povijesnih razloga, kao i zato to je za javnozdravstvene intervencije vano to prije izdvojiti slijed uzrono povezanih medicinskih okolnosti. Mortalitetnim podatcima koriste se nacionalne i regionalne vlasti za utvrivanje javnozdravstvene politike i prioritetnih ciljeva, a istraivai, kliniari, obrazovne ustanove i drugi slue se njima u znanstvene i edukativne svrhe (vidi Dodatak 1. o protoku, obradbi, distribuciji i uporabi nacionalnih podataka o smrtnosti). Mortalitetni podatci osiguravaju najvanije zdravstvene pokazatelje za ocjenu i usporedbu zdravstvenoga stanja na lokalnoj, dravnoj i meunarodnoj razini jer se u svakoj razvijenoj zemlji te u veini zemalja u razvoju redovito i sveobuhvatno prikupljaju.
11
Slika 1. Opa shema: od smrti do st atistikih podataka
SMRT
PRIRODNA SMRT
NEPRIRODNA SMRT
Civilni registar: demografski podatci
LIJENIK: Uzrok smr ti Proces pobola koji je doveo do smrti Dodatne infor macije
LIJENIK FORENZIAR ili MRTVOZORNIK: Uzrok smr ti Proces pobola koji je doveo do smrti Dodatne infor macije
POTVRDA O SMRTI UPIT medicinskom strunjaku
OBDUKCIJA
Zavod za statistiku (ili srodna ustanova): - provjera koliine i kvalitete - medicinsko ifriranje: automatsko i/ili runo ifriranje radi odreivanja osnovnog ili viestrukog uzroka smr ti. - distribucija podataka mortalitetne statistike: ljetopis, internetstranica, baza podataka - istraivanja i studije iz specifinih podruja Infor macije medicinskog strunjaka
IZMJENE I DOPUNE
PODATCI O SMRTNOSTI I NJIHOVA VANOST
- opsean sustav javnozdravstvenog nadzora - opis kretanja mor taliteta i analize stanja koja dovode do smrti - epidemioloka istraivanja
- istraivanje etiologije bolesti, evaluacija dijagnostikih metoda i unaprjeenje skrbi za bolesnika - potpora odlukama u sklopu zdravstvene politike - potpora dodjeli novanih sredstava
12
Okvir 1. Svrha podataka o smrtnosti

ocjena strukture smrtnosti stanovnitva i utvrivanje njezinih promjena tijekom vremena utvrivanje regionalnih razlika u stopama smrtnosti i istraivanje uzroka tih razlika praenje trendova u javnozdravstvenim problemima, kao to su smrtnost dojenadi i majki, zarazne bolesti, nesree i samoubojstva prepoznavanje zdravstvenih rizika povezanih s imbenicima okoline, radne sredine i nainom ivota utvrivanje prioriteta u zdravstvenim istraivanjima, zdravstvenoj skrbi i raspodjeli resursa planiranje kadrovskih resursa, zdravstvenih usluga i ustanova planiranje programa prevencije i probira ('s krininga' bolesti) te ocjena rezultata tih programa razvoj programa promicanja zdravlja i procjena njihovih rezultata
1.3. Mortalitetna statistika - sredinja uloga lijenika u sloenome procesu utvrivanja uzroka smrti
Pouzdanost i dosljednost mortalitetne statistike umnogome ovisi o kvaliteti podataka dobivenih od zdravstvenih djelatnika koji popunjavaju potvrdu o smrti. Kvalitetna statistika mogua je samo ako strunjaci ukljueni u popunjavanje i ovjeravanje potvrde o smrti unose potpune dijagnoze, tone okolnosti vanjskih uzroka, kao i uvjerljiv slijed dogaaja. Poznato je da lijenici (ili drugi strunjaci ovlateni prema nacionalnom zakonu) ne mogu instinktivno znati koji je detalj potreban u svrhu klasifikacije, no od njih se trai njihovo NAJBOLJE MEDICINSKO MILJENJE to se tie slijeda dogaaja koji su doveli do smrti. Sa stajalita prevencije, cilj je to prije ralaniti slijed patolokih dogaaja koji u konanici uzrokuju smrt. Openito govorei, popunjavanje i ovjeravanje lijenike potvrde o smrti, u skladu s propisima nacionalnog zakonodavstva o vitalnoj statistici, a zakonom su propisane dunosti lijenika koji je pokojnika lijeio tijekom njegove zadnje bolesti ili mrtvozornika u ostalim sluajevima. Okvir 2. Strunjak koji ispunjava potvrdu o smrti mora
biti upoznat s nacionalnim zakonima i propisima koji reguliraju izdavanje potvrde o smrti te potovati povjerljivost vitalne evidencije i statistike; biti upoznat s pravilnom metodom popunjavanja medicnskog dijela potvrde o smrti, u skladu sa smjernicama SZO-a i uputama u ovom priruniku; osigurati da popunjeni i potpisani obrasci o smrti budu odmah na raspolaganju, a u skladu s nacionalnim zakonima; koristiti se svim dostupnim informacijama u vrijeme izdavanja potvrde; jasno naznaiti jesu li posebne istrage jo u tijeku; ispravljenu potvrdu podnijeti nadlenom uredu u sluajevima kada rezultati obdukcije ili daljnjih istraga utvrde da se uzrok smrti razlikuje od prvobitno utvrenoga.
Radi statistikih i znanstvenih potreba, vano je da se uzroci smrti, a napose osnovni uzrok smrti, navede to konkretnije i preciznije. Zapravo, precizno biljeenje najboljega lijenikog miljenja rezultira veom kvalitetom mortalitetne statistike i kod osnovnog i kod viestrukih uzroka smrti. Upisani uzrok smrti na potvrdi o smrti tijekom odreivanja i ifriranja osnovnog uzroka smrti provjeravaju kolovani nozolozi (strunjaci koji odreuju i ifriraju uzrok smrti). Kada postoji problem (dvoznanost, nemogui niz uzroka, nepotpuna potvrda o smrti), trai se pojanjenje od osobe koja je ispunila potvrdu o smrti. Mnogi statistiki uredi obiavaju slati upite o oito nepotpunim ili nejasnim dijagnozama da bi doli do tog detalja, ako je dostupan, putem jasno naznaenih upita. Ako se dodatno objanjenje ne moe dobiti, SZO u MKB-u navodi niz meunarodnih pravila kojima se koriste nozolozi kako bi odabrali osnovni uzrok smrti. Pri tom odabiru potuju se i uzimaju u obzir sve informacije koje je navela struna osoba koja je ispunila potvrdu o smrti.
13
2.
Definicije i primjeri najbolje prakse
2.1. Definicije SZO-a i meunarodna potvrda o smrti

Vaan pojam u klasifikaciji uzroka smrti osnovni je uzrok smrti. Osnovni uzrok definiran je kao (A) bolest ili ozljeda koja je pokrenula slijed patolokih dogaaja koji su izravno doveli do smrti ili (B) okolnosti nesretnog sluaja ili nasilja koji su uzrokovali smrtonosnu ozljedu. Meutim, podatci o drugim bolestima ili okolnostima koje su dovele do smrti te ostalim znaajnim stanjima koje su pridonijele smrti takoer su vani. Poglavlje o uzrocima smrti u potvrdi o smrti namijenjeno je evidentiranju podataka o svim znaajnim bolestima ili stanjima pokojnika bez obzira na to jesu li bili osnovni uzrok njegove smrti ili nisu. Okvir 3. Nekoliko vanih definicija
Neposredan uzrok smrti jest bolest ili stanje koje je izravno uzrokovalo smrt. Prethodni su uzroci sva stanja koja su prouzroila gore navedeni neposredni uzrok. Osnovni je uzrok: (A) bolest ili ozljeda koja je pokrenula slijed patolokih dogaaja koji su izravno doveli do smrti ili (B) okolnosti nesretnog sluaja ili nasilja koje je prouzroilo smrtonosnu ozljedu. Pridonosei su uzroci, one bolesti ili stanja koji nisu dio slijeda dogaaja koji su doveli do smrti, ali koji su, po miljenju lijenika koji popunjava potvrdu o smrti, pridonijeli smrti. Viestruki su uzroci smrti sve bolesti ili stanja navedeni u potvrdi o smrti.
Lijeniku potvrdu o uzrocima smrti SZO preporuuje za meunarodnu uporabu (sl. 2.). Veina zemalja koristi se ovim opim formatom uz odreene nacionalne razlike; tako su neke zemlje dodale jo jedan redak (e) u I. dijelu, dok neke imaju obrazac s tri retka u I. dijelu. Slika 2. Meunarodna lijenika potvrda o uzroku smrti
Uzrok smrti Dio I. Bolest ili stanje koje je neposredno prouzroilo smrt* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja su dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) nastalo zbog (ili kao posljedica) b) nastalo zbog (ili kao posljedica) c) nastalo zbog (ili kao posljedica) d) Osnovni uzrok smrti Dio II. Ostala znaajna stanja koja su pridonijela smrti, ali nisu bila u vezi s boleu ili stanjem koje je prouzroilo smrt.
*To ne znai nain u mi ranja, npr. srani arest ili zastoj disanja. To zn ai bolest, ozljedu ili ko mplikaciju koja je prouzroila s mrt.
Priblian vremenski razmak od pojave bolesti do smrti
Znanstvena istraivanja utemeljena na podatcima iz mortalitetne statistike mnogo su znaajnija ako potvrda o smrti sadrava sve detalje iz pokojnikove medicinske dokumentacije o tonim dijagnozama stanja koja su prouzroila smrt ili joj pridonijela. Analiza svakoga stanja evidentiranog na potvrdi o smrti osobito je vana u prouavanju viestrukih uzroka smrti koji obuhvaaju bolesti ili stanja koja su rijetko osnovni uzrok, ali esto pridonose smrti .
14
2.2. Preporuke EUROSTAT-a

Kao rezultat projekta EU-DG SANCO - EUROSTAT Usporedljivost i unaprjeenje kvalitete statistike uzroka smrti u Europi (Comparability and quality improvement of European causes of death statistics) u kojem su sudjelovale zemlje lanice EU-a i EFTA-e, pripremljena je serija od 39 preporuka koje se odnose na najvanije faze procesa nastajanja podataka o uzroku smrti. Preporuke se sastoje od znanstvenih smjernica iji je cilj poboljati ukupnu kvalitetu i usporedivost mortalitetne statistike u Europi. Meu osam razliitih tema etiri su od posebne vanosti: povjerljivost, potvrda o uzrocima dojenake smrti, potvrda o uzrocima smrti, praksa strune izobrazbe. Najvanije preporuke nalaze se u dodatku 2.
2.3. Hrvatska potvrda o smrti

Pravilnik o obrascu potvrde o smrti (NN 46/11) i Pravilnik o nainu pregleda umrlih te utvrivanja vremena i uzroka smrti (NN 46/11) propisuju izgled i sadraj Potvrde o smrti te rad lijenika i drugih zdravstvenih djelatnika koji utvruju vrijeme i uzrok smrti. Propisana potvrda o smrti (slika 3) u potpunosti je u skladu s preporukama SZO i EUROSTAT-a jer u izvjeu o uzroku smrti u I dijelu sadri etiri retka (a, b, c, d) za upis uzroka smrti, postoje predviene rubrike za opis nasilne smrti i za upis podataka koji su bitni za maternalne i dojenake uzroke smrti.
15
Slika 3. Potvrda o smrti koja je propisana u Hrvatskoj
16
17
18
2.4. Povjerljivost
Potrebno je osigurati pravilan pristup podatcima o uzroku smrti uz potovanje zatite osobnih podataka jer informacije koje se nalaze na potvrdi o smrti sadravaju, uz osjetljive demografsko-socijalne, i podatke o zdravstvenome stanju umrle osobe. Osobni podatci moraju biti zatieni u vitalnim registrima od nedoputenog koritenja, u skladu s nacionalnim zakonima. Od svih ukljuenih strunjaka u proces prikupljanja podataka o uzroku smrti, kao i od statistiara trai se da potuju odgovarajue nacionalne zakone u svojoj zemlji. U Republici Hrvatskoj, tijela koja obrauju podatke iz Potvrde o smrti vezana su odredbama Zakona o zatiti osobnih podataka (Narodne novine, 103/03.).
2.5
Kako ispuniti medicinski dio potvrde o smrti (Izvjee o uzroku smrti)

Medicinski dio potvrde o smrti predouje lijeniko miljenje, koje se moe razlikovati od lijenika do lijenika. Ispravno popunjeni odjeljak o uzroku smrti (vidi Okvir 4 .) daje etioloko obrazloenje slijeda, vrste i povezanosti dogaaja koji su rezultirali smru. Pri utvrivanju uzroka smrti treba zabiljeiti svaku bolest, anomaliju, ozljedu ili otrovanje za koje se smatra da su pridonijeli smrti. Ako se smatra da su konzumacija alkohola i/ili drugih tvari, puenje, nedavna trudnoa, operacija (vidi Okvir 8 ), imbenici iz okolia, kao to su izloenost otrovnim plinovima, rad u rudniku itd., pridonijeli smrti, sve te okolnosti treba zabiljeiti u II. dio medicinskog dijela (vidi odjeljak 2.7. Dodatne informacije). Opis procesa koji su doveli do smrti katkad je sloen; u takvim sluajevima uzroke smrti na koje se sumnja treba selektirati i na kraju definirati rijeima kao to su vjerojatan ili pretpostavlja se kako bi se naznailo da opis nije posve pouzdan. Detaljne upute o popunjavanju medicinskog dijela potvrde o smrti nalaze se u sljedeim poglavljima. Primjeri pravilno popunjenih potvrda nalaze se u 4. poglavlju i slue prikazu izvjeivanja uzroka smrti te rjeavanju uobiajenih problema. Okvir 4. Ispravno popunjen medicinski dio potvrde o smrti i upisan uzrok smrti
jasno itljiv (strojno ispisan ili pisan rukom velikim slovima i trajnom tintom); ne smije sadravati kratice medicinskih pojmova; redak (a) prvog dijela koji nije namijenjen upisu naina umiranja, uvijek sadrava jedan podatak; osnovnu bolest koja je osnovni uzrok smrti i sve njezine razvojne stupnjeve navesti u nizu uzronogposljedinog uzlaznog slijeda (osnovni uzrok smrti ispisuje se na zadnjoj crti I. dijela); u II. dijelu nikada ne biljeiti osnovni uzrok smrti; uvijek upisati podatke o trajanju svake pojedine bolesti ili stanja ako su dostupni i poznati.
2.5.1. itljivost i kratice

Od iznimne je vanosti itljivost svakog podatka, to se najbolje postie strojnim ispisom. Meutim, ako strojni ispis nije mogu, podatci se moraju unositi itljivo i trajnom tintom. Ne korigirati podatke naknadno i ne brisati napisano. Ne koristiti se kraticama medicinskih pojmova jer se one mogu tumaiti na razliite naine.
2.5.2. Prvi dio (I.) medicinskog dijela potvrde o smrti Izvjee o uzroku smrti
2.5.2.1. Prvi dio, redak (a), bolest ili stanje koje je neposredno izazvalo smrt
U redak a upisati neposredni uzrok smrti, tj. bolest ili komplikaciju koja prethodi smrti. Redak a obvezno mora biti popunjen: ovo stanje moe biti jedino stanje navedeno u I. dijelu potvrde iskljuivo ako nije uzrokovano ili nastupilo kao posljedica bilo koje bolesti ili ozljede koja je nastupila prije neposrednog uzroka smrti (npr. virusni miokarditis bio je prisutan pri nastupu smrti).
19
Nain umiranja, kao to su srani zastoj, zatajenje disanja i akutno zatajenje bubrega, NE upisivati ni kao neposredni uzrok smrti. U sluaju nasilne, neprirodne smrti, ozljeda uzrokovana vanjskim imbenicima izravni je uzrok smrti i upisuje se u redak a (vidi poglavlje 3. o vanjskim uzro cima smrti). 2.5.2.2 Prvi dio, redak (b), (c) i (d), prethodni uzroci smrti
Neposredan uzrok smrti zabiljeen u retku (a) mo e biti uzrokovan nekom drugom boleu ili nastupiti kao njezina posljedica, pa se onda ta bolest navodi u retku (b) kao bolest ili stanje koje je dovelo do neposrednog uzroka smrti. Navedena bolest ili stanje u retku (b) moe biti posljedica ili komplikacija neke druge bolesti ili stanja te se upisuje u redak (c) ili (d). Zadnji je redak onaj u kojemu se MORA navesti osnovi uzrok smrti odnosno bolest, stanje ili ozljeda koja je zapoela navedeni niz bolesti i stanja koja su zabiljeena u redcima (a) i (b). Po potrebi, mogu se dodati redci; ali treba imati na umu da zadnji redak prvog dijela treba sadravati prethodno stanje koje je bilo poetna toka niza povezanih dogaaja koji su doveli do izravnog uzroka smrti. Nipoto se zbog nedostatka prostora ne smije poetna toka slijeda unijeti u drugi dio jer e stanje ili okolnosti iz zadnjeg retka prvog dijela sluiti kao temelj za slubenu mortalitetnu statistiku. Stanje e se smatrati prethodnim ne samo u etiolokom ili patolokom smislu nego i onda kada se smatra da je isto stanje pripremilo put izravnom uzroku oteenju tkiva ili funkcije, ak i nakon duljega razdoblja. Svaki redak treba sadravati samo jedno stanje; meutim, povr emeno se moe smatrati da su dvije meusobno neovisne bolesti podjednako pridonijele nastupanju smrti. U takvim se neuobiajenim okolnostima obje bolesti mogu upisati u isti redak. Ako je neposredni uzrok smrti iz retka (a) posljedica nesree, otrovanja ili nasilja, potrebno je dodati kratak opis vanjskog uzroka u retke za prethodne uzroke smrti, a vrstu nasilne smrti (nesretni sluaj, samoubojstvo, ubojstvo) u zadnji redak ili u okvir za Dodatne informacije, ako postoji na potvrdi o smrti.
2.5.3 Drugi dio (II.) medicinskog dijela potvrde o smrti - Druga znaajna stanja
U II. dijelu navedite u redoslijedu prema vanosti sve druge vane bolesti ili stanja koji su pridonijeli nastupanju smrti, ak i kada oni nisu dio slijeda bolesti navedenih u prvom dijelu (vidi primjere br. 4.-6). Okvir 5. to treba napisati i gdje?
Navesti u I. dijelu: (Treba imati na umu da se moe iskoristiti manje redaka od ponuenih te da se, po potrebi, mogu dodati dodatni redci.) Redak (a): neposredni uzrok smrti (bolest ili stanje koje je neposredno izazvalo smrt) zbog Redak (b): prethodni uzrok (bolest ili stanje koje dovelo do neposrednog uzroka smrti) zbog Redak (c): prethodni uzrok (bolest ili stanje koje je dovelo do posrednog uzroka smrti) zbog Redak (d): osnovni uzrok smrti Navesti u II. dijelu: Sve druge va ne bolesti ili stanja koja su pridonijela smrti.
2.5.4. Trajanje
Za odreivanje osnovnog uzroka smrti potrebno je znati vrijeme trajanja odreenih bolesti koje su navedene na potvrdi o smrti. Zato navedite trajanje od nastupa svakoga stanja (ne dijagnoze stanja) do datuma smrti u za to predviene stupce koji se nalaze uz svaki redak medicinskog dijela potvrde. Kada vrijeme ili datum nastupa nije poznat, navedite najbliu procjenu. U svakom sluaju, navedite jedinicu vremena (godine, mjeseci, dani, sati, ak i minute). Preporuuje se radije navesti priblino trajanje ili naznaiti da je trajanje nepoznato, nego ostaviti stupac prazan. U ispravno popunjenoj potvrdi trajanje bolesti navedene u retku (a) ne smije premaiti trajanje bolesti 20
iz redaka (b), (c) ili (d); niti trajanje bolesti navedeno u retku (b) ili (c) smije premaiti trajanje osnovnog uzroka smrti iz retka (d). Uzroci smrti moraju se navesti u rastuemu uzronom redoslijedu od posljednjeg retka (d) do prvog retka (a). Ako je smrt uzrokovana kasnim posljedicama odreene ozljede, navedite okolnosti te ozljede, npr. upala plua zbog paraplegije koja je posljedica ozljede nakon pro metn e nesree koja se dogodila prije 3 godine. Informacije o trajanju navedenih bolesti ili stanja na potvrdi o smrti nune su za ifriranje osnovnog uzroka smrti jer omoguuju uvid u posljedino-uzronu vezu navedenih stanja i bolesti te odabir osnovnog uzroka smrti koji odraava stvarno stanje umrle osobe.
2.5.5. Kada uzrok smrti nije mogue odrediti

Pokatkad, unato obdukciji i laboratorijskim (toksikolokim, imunolokim, virolokim i bakteriolokim) testiranjima, uzrok smrti moe ostati nepoznat. U tom sluaju strunoj osobi koja je popunila potvrdu jedino preostaje naznaiti da uzrok smrti nije mogue odrediti. Potr ebno je na potvrdu o smrti upisati UZROK smrti nije mogue odrediti obdukcijom ili toksikolokom analizom, to je bolje od pojma nepoznat jer prethodni barem navodi opseg obavljenih pretraga. Ako je mogue, oznaite odgovarajuu vrstu smrt u okviru Dodatne informacije ako postoji na potvrdi o smrti (vidi Primjere 23-24)
2.6. Druge vane preporuke

2.6.1. Nezgode pri operaciji ili medicinskom zahvatu
Molimo navesti sve nezgode pri operaciji ili medicinskom zahvatu koji su dio slijeda dogaaja to su doveli do smrti ili joj pridonijeli, a u skladu s nacionalnim zakonima. Za detalje pogledati Okvir 8.
2.6.2. Izbjegavati upisivanje mehanizma umiranja: kako i kada

Neposredni uzrok ne znai mehanizam umiranja ili terminalni dogaaj (npr. srani zastoj ili zastoj disanja). Mehanizam umiranja ne navodi se kao neposredan uzrok smrti jer nije konkretno povezan s procesom obolijevanja, nego tek svjedoi o smrti. Stoga mehanizam umiranja ne daje dodatne informacije o uzroku smrti. Ako se zastoj sustava organa kao to su kongestivno srano zatajenje, jetreni, bubreni ili respiratorni zastoj navodi kao uzrok smrti u retku (a), obvezno treba opisati njegovu etiologiju na redak nie (b). Na primjer bubreni zastoj (a) nastao zbog oteenja bubrega (b) nastao zbog eerne bolesti tipa I (c); ili zastoj vie o rgana (a) nastao kao posljedica jetrene kome (b) koja je posljedica otrovanja glikol-etilenom (c).
2.6.3. Kako poboljati specifinost podataka

Svaku bolest treba navesti precizno, to se tie sijela, etiologije, trajanja i manifestiranja na nain da odraava stvarno stanje umrle osobe i time omogui ispravno ifriranje osnovnog uzroka smrti i stvaranje kvalitetne mortalitetne statistike. Najjasniji su primjer novotvorine (vidi Okvir 6.), gdje su informacije o sijelu, morfologiji, porijeklu, ponaanju i postojanju metastaza nune kako bi se odredila specifina ifra, a time i osigurala pouzdana mortalitetna statistika. Jednako jasan i vaan primjer jesu lijekovi : kada je smrt povezana s lijekom, ne zaboravite navesti naziv lijeka (po mogunosti farmakoloko, ne komercijalno ime). U petom poglavlju nalaze se primjeri dodatnih informacija koje je potrebno navesti uz odreene bolesti ili stanja, koje se upisuju na potvrdu o smrti tako da se unaprijedi kvaliteta upisanih podataka i smanji broj naknadnih upita od osoba koje ifriraju osnovni uzrok smrti, a time i ubrza obradba i distribucija podataka.
21
Okvir 6. Podsjetnik pri izvjeivanju o novotvorinama

Ne zaboravite upisati kod novotvorina: je li dobroudna, zloudna ili nepoznate prirode; primarno sijelo, ako je poznato; ako je primarno sijelo nepoznato; morfoloki tip, ako je poznat; sijelo(a) metastaza i primarno sijelo ako je poznato; izraz metastatski od sijela definira primarno sijelo (metastaze raka kolona definira primarno sijelo); izraz metastatski do sijela definira sekundarno sijelo (metastatski rak plua ne definira primarno slijelo; metastaze plua zbog jetrenog karcinom definira sijelo primarnog raka i metastaza; ako je mogue, izbjegavati nespecifinu terminologiju poput karcinomatoza, karcinoza, izraslina, zloudna izraslina, itd.; leukemiju treba oznaiti kao akutnu, subakutnu ili kroninu te definirati tip stanice. (vidi Primjere b r. 11-15)
Dodatne informacije o etiologiji treba navesti kod stanja i bolesti navedenih u tablici 1. Ako nije mogue odrediti etiologiju , proces treba okvalificirati nepoznatim, neodreenim, vjerojatnim ili pretpostavljenim. Tablica 1. Stanja koja zahtijevaju dodatne inform acije o etiologiji (nepotpun popis)
A Abdominalno krvarenje Adhezije Anemija Anoksi na encefalopatija Anoksija Apsces Aritmija Ascites Aspiracija Atrijska fibrilacija B Bakteriemija C Celulitis Ciroza D Dehidracija Dekubitus Demencija Dijareja/proljev Diseminirana intravaskularna koagulacija Dizritmija E Embolija Epiduralni hematom F Fibrilacija Fraktura G Gangrena Gastrointestinalno krvarenje H Hepatitis Hepatorenalni sindrom Hernijacija modanog debla Hiperglikemija Hiperkalemija Hiponatremija Hipotenzija Hipovolemini ok I Imunosupresija Infarkt miokarda Infekcija urirarnog trakta Intrakranijsko krvarenje Iskrvarenje Izgladnjivanje Iznenadna smrt K Karcinogeneza Karcinomatoza Kardiomiopatija Kardiopulmonalni zastoj Koagulopatija Kompresija cerebralne tonzile Kompresijska fraktura Kongestivno slabljenje srca Konvulzije Kronina iscrpljenost M Marazam Metabolika encefalopatija Modani edem Modani udar Multisistemno zatajenje organa N Nekrotizirajua infekcija mekog tkiva O Opstrukcija crijeva Opstrukcija ui Oteenje bubrega Oteenje jetre Oteenje mozga P Pancitopenija Paraliza Perforirani unjak Peritonitis Pleuralni izljev Pluna embolija Pluna insuficijencija Pluni arest Pluni edem Pneumonija Pothranjenost Povieni intrakranijski tlak Prematurnost Privezanost za krevet Promijenjen mentalni status S Sepsa Septini ok Sindrom dinog distresa u odraslih Srana dis ritmija Srani zastoj Subduralni hematom Subarahnoidalno krvarenje ok T Terminalna faza bolesti bubrega Terminalna faza bolesti jetre Trombocitopenija V Ventrikularna fibrilacija Ventrikularna tahikardija Z Zastoj disanja Zastoj rada bubrega Zastoj rada jetre Zastoj rada srca Zatajenje rada vi e organa ivotna dob
2.6.4. Kako poboljati specifinost podataka: dojenaka smrt

Kod smrti dojeneta potrebno je jasno navesti etioloki slijed dogaaja koji su doveli do smrti, ako su poznati. Nedonoenost (prematurnost) ne bi trebalo navoditi bez objanjenja etiologije. Stanja u majke moda su zapoela ili utjecala na slijed dogaaja koji su rezultirali dojenakom smru. Prisutni maternalni uzroci trebaju 22
se navesti uz dojenake uzroke na potvrdi o smrti (npr. bolest hijalinih membrana koja je posljedica nedonoenosti zbog poroaja u 28. tjednu trudnoe izazvanog abrupcijo m posteljice koja je nastupila zbog tupe ozljede majina trbuha). Kada se sumnja na sindrom iznenadne smrti novoroeneta (SIDS), treba provesti potpunu istragu u skladu s propisima nacionalnog zakonodavstva. Ako je sindrom iznenadne smrti novoroeneta potvren, treba upisati punu dijagnozu ili njezin toan i meunarodno poznat akronim (SIDS): nije dovoljno samo navesti iznenadna smrt.
2.6.5. Vanost izvjeivanja o viestrukim uzrocima smrti

Svi uzroci navedeni na potvrdi o smrti vani su i moe ih se analizirati, posebice ako se rabe sustavi automatskog ifriranja (Automated coding system ) osnovnog uzroka smrti koji su u uporabi u mnogim zemljama. Analize viestrukih uzroka smrti uzimaju u obzir sva stanja navedena u potvrdi o smrti. One su vane jer omoguuju i istraivanja o meusobnoj povezanosti svih navedenih bolesti ili stanja na potvrdi o smrti (npr. smrtna ozljeda glave zbog automobilske prometne nesree ili sva stanja upisana kao neposredni i prethodni uzrok smrti zbog degenerativnih kroninih bolesti u starijih osoba). Stoga osoba koja popunjava potvrdu o smrti istodobno ima i odgovornost i priliku utjecati na mortalitetnu statistiku tako da ona odraava najbolje lijeniko miljenje o osnovnom i viestrukim uzrocima smrti.
2.6.6. Zato traiti nadopune podataka (Query)

U nekim je sluajevima potrebno kontaktirati lijenika radi provjere informacija navedenih na potvrdi o smrti ili pruanja dodatnih informacija kako bi se razjasnilo znaenje. Upisani podatci o uzrocima smrti ne moraju biti netoni s klinikoga gledita, ali moda ne sadravaju dovoljno podataka za statistike svrhe. Slijedei smjernice ovoga prirunika, smanjit e se uestalost naknadnih upita i troenja vremena na odgovaranje na dodatna pitanja o uzrocima smrti. Nadleni zavod nastoji uputiti to manji broj zahtjeva za dodatnim informacijama i nuno je da lijenici od kojih se trae daju odgovore u to kraem roku da bi se osigurala kvaliteta mortalitetne statistike.
2.7. Dodatne informacije

Dodatni okvir (sl. 3.) NIJE dio lijenikog dijela meunarodne potvrde o smrti koju preporuuje SZO. Meutim, svrha mu je pruiti okvir za prikupljanje vanih informacija onako kako to preporuuju SZO i EUROSTAT. Slika 3. Okvir s dodatnim informacijama
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
OZ L JEDA N A R ADU da ne
Je li o b avljen a o bd u kcija? da ne
pr ir odna nes r etan sl u aj
uboj s tv o
nemogu e utv r di ti s amouboj s tv o M J ESTO SMR T I k u a bol ni c a us tanov a dugotr aj ne sk r bi os tal o ( nav es ti ) : .. i ndus trij s k o- gr aevi ns k a z ona pol j opri vr edno gos podar s tv o os tal o ( nav es ti) : .. U z im a li g o r e n aved en i u z r o k sm rt i u o b zir n alaz e o b du kcije? da ne
M J ESTO OZ LJ ED E k u a us tanov a z a s mj e taj k ol a, os tal e us tanov e i upr av na z ona
por tsk o-r ekr eati v na z ona ul i c a i c es ta tr gov ak o- usl u na z ona
H o e li d od atn e in fo r m acije b it i d o st up n e n akn ad no ? da ne
K AK O JE NA STU PIL A OZ L JED A ( n avest i) Z A OSOB E EN SK OG SPOLA ISPU N IT I A K O JE SMR T N A ST U PIL A: z a v rij eme tr udno e unutar 42 dana nak on tr udno e 43 dana do godi ne dana nak on tr udno e
23
2.7.1. Datum smrti

Unesite toan dan, mjesec i godinu smrti. Posebnu pozornost obratite na mjesec, dan ili godinu smrti ako se radi o ponoi ili 31. prosincu. Smrt u pono smatrajte dogaajem na kraju, umjesto na poetku, dana. Ako je toan datum smrti nepoznat, to je katkad sluaj, datum e se odrediti kao rezultat analize. Ako se u budunosti otkrije da je toan datum smrti razliit od zabiljeenog, moe se dodati ispravak zapisa. Kadto nije mogue odrediti toan datum smrti, kao u sluaju otkrivanja ostataka mrtvog ljudskog tijela. U takvim sluajevima, ako ne postoje zakonski propisi, navodi se vrijeme smrti kao sredina intervala izmeu datuma kada je tijelo pronaeno i datuma kada je bio iv.
2.7.2. Vrsta smrti

Smrt moe biti prirodna i neprirodna (nasilna). Nasilne smrti koje su posljedica djelovanja vanjskog uzroka mogu nastati nesretnim sluajem, samoubojstvom, ubojstvom ili biti neutvrena uzroka. Pri ispunjavanju potvrde o smrti u redak c/d upisati vanjski uzrok (c: prometna nesrea - voza automobila u sudaru s drugim automobilom), a u retke b i a vrstu ozljede koja je uzrokovala smrt (b: zgnjeenje toraksa, a: iskrvarenje iz rupturirane torakalne aorte). Ispunite ovu stavku za sve smrti stavljanjem kriia u odgovarajuu kuicu. Smrti koje su posljedica bolesti ili stanja koja nisu uzrokovana djelovanjem vanjskog imbenika treba oznaiti kao prirodne.
2.7.3. Obdukcije
Vano je oznaiti je li obdukcijom provjeren navedeni uzrok smrti (zaokruiti da ili ne) jer o udjelu izvrenih obdukcija ovisi kvaliteta mortalitetnih podataka. Rezultati obavljene obdukcije i sve dostupne informacije kojima raspolae obducent moraju biti ukljuene pri utvrivanju uzroka smrti. U sluaju smrti kod kojih su u tijeku analize (toksikoloka, histoloka) u vrijeme evidentiranja potvrde o smrti, dodatne informacije treba to prije unijeti, no izdavanje potvrde ne smije se odgoditi zbog njihova nedostatka. Je li obavljena obdukcija? (da ili ne) Upisati da ako je obavljena djelomina ili potpuna obdukcija. U suprotnom unijeti ne. O buhva a li gor e na vedeni uzr ok s mr ti r ezulta te obdukcij e? (da ili ne) Upisati da ako su rezultati obdukcije bili dostupni i iskoriteni za utvrivanje uzroka smrti. U suprotnom unijeti ne. Ako obdukcija nije obavljena, kuicu ostaviti praznu. Ho e li doda tne infor macij e bi ti dos tupne nakna dno? (da ili ne) Ako se provodi obdukcija ili kaznena istraga, a oekuje se da e dodatne informacije u vezi s nainom smrti biti dostupne, upisati da. U suprotnom unijeti ne.
2.7.4. Izmjene i dopune

Obino potvrdu o smrti treba ispuniti i poslati u odreenom vremenskom roku. Od lijenika se oekuje da iskoriste svoju lijeniku izobrazbu i znanje, dostupne povijesti bolesti, simptome, dijagnostike testove te nalaze obdukcije, ako su raspoloivi, kako bi utvrdili uzrok smrti. Ako se oekuju dodatna ispitivanja, poput nalaza obdukcije, lijenik koji popunjava potvrdu o smrti treba je aurirati nakon primitka dodatnih informacija. Ako dodatne lijenike informacije ili nalazi obdukcije pristignu nakon to je lijenik potvrdio uzrok smrti te ustvrdi da je stvarni uzrok razliit od onog izvorno upisanog u potvrdu, izvornu potvrdu treba urno aurirati podnoenjem dodatnog izvjea o uzroku smrti nadlenoj ustanovi; treba podnijeti izjavu izmijenjena potvrda o smrti (vidi Primjere b r. 40 i 54 ). U Hrvatskoj je uspostavljen sustav naknadnog prikupljanja podataka o uzroku smrti koji nedostaju na potvrdi o smrti putem mr ee upanijskih zavoda za javno zdravstvo i Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koji je odgovoran za ifriranje i kvalitetu podatka o uzroku smrti. Na temelju preslika potvrde o smrti koja sadrava precizan upit o podatcima koji nedostaju, djelatnici upanijskih zavoda za javno zdravstvo na svom podruju prikupljaju potrebne dodatne informacije od lijenika i zdravstvenih djelatnika koji su imenovani mrtvozornici i popunjavaju potvrdu o smrti. 24
2.7.5. Mjesto smrti

Treba utvrditi prirodu mjesta smrti i na potvrdi o smrti navesti: kua, bolnica, dom za starije i nemo ne, industrijska zona, poljoprivredno gospodarstvo, mo re, zatvo r, autocesta itd.
2.7.6. Za umrle ene u fertilnoj dobi

Potrebno je oznaiti ako je smrt nastupila: - tijekom trudnoe - unutar 42 dana nakon trudnoe - u roku od 43 dana do jedne godine nakon trudnoe. U suprotnom ostavite prazno (vidi Primjere br. 29-31 ).
2.8. Identitet i drugi demografski podatci

2.8.1. Identitet i adresa zdravstvenog djelatnika koji ispunjava potvrdu o smrti
Puno ime i prezime lijenika koji ispunjava potvrdu o smrti treba jasno ispisati velikim slovima u za to predvieni prostor na lijenikoj potvrdi. Ako to trai potvrda, unesite i broj iz Registra zdravstvenih djelatnika (ifra lijenika). Adresa koja se trai treba biti boravina adresa za obiteljske lijenike te adresa bolnice ili drugih instituta za lijenike koji ondje rade. Doputeno je rabiti ig s imenom i adresom, no svaka kopija lijenike potvrde mora nositi ig. Potpis mora biti autentian ili elektroniki, ako se rabe elektronike potvrde o smrti. Ako se zahtijevaju dodatne informacije na potvrdi o smrti, u interesu povjerljivosti vano je da svaki upit bude upuen ispravnom lijeniku na tonu adresu.
2.8.2. Identitet i demografski podatci pokojnika

Puno ime i prezime pokojnika treba jasno ispisati velikim slovima u za to predvien prostor na lijenikoj potvrdi. Obino se trae i dodatne informacije poput dobi, spola, vremena smrti. Drugu vrstu podataka (trenutaan posao, obrazovanje, roenje itd.) treba ispuniti ili lijenik koji izdaje potvrdu o smrti ili slubenik, ovisno o postojeim nacionalnim zakonima. U skladu s nacionalnim zakonom treba odrediti odgovornu osobu koja e ispunjavati spomenute stavke.
2.9. Nacionalna potvrda o dojenakoj smrti

Hrvatska nema posebnu potvrdu za prijavu dojenake smrti te je potrebno vrlo paljivo i tono ispuniti postojeu potvrdu o smrti da bi se mogli dobiti specifini podatci koji su potrebni kod smrti djeteta u dobi do jedne godine. U Hrvatskoj se od godine 2001. mrtvoroenje i smrt djece do 168 sati ivota (0-6 navrenih dana ivota) u zdravstvenim stacionarnim ustanovama prijavljuje putem Prijave perinatalne smrti na temelju Pravilnika o provedbi zakona o evidencijama u oblasti zdravstva za podruje stacionarne zdravstvene zatite i praenja bolesti ovisnosti (NN, 44/00.).
25
3.
Vanjski uzroci smrti

Pojedinosti o specifinim problemima koji se pojavljuju pri ispunjavanju potvrda o vanjskim uzrocima smrti ne ulaze u opseg Prirunika te ih ne emo ovdje navoditi. Vidi sljedeu uputu kao ope smjernice (vidi Primjere b r. 41-54 ).
3.1. Tko je odgovoran za izdavanje potvrde o vanjskim uzrocima smrti

UPOZORENJE!! Lijenici koji nisu ovlateni za izdavanje potvrde o smrti kada se radi o nasilnoj smrti u dravama u kojima su za to posebno imenovani lijenici odgovorni za izdavanje istih potvrda neka ZANEMARE poglavlja koja obrauju smrt zbog nasilja i neprirodnih uzroka. Budui da se nacionalni zakoni, propisi i obiaji znaajno razlikuju kada se radi o nasilnoj smrti, potrebno je da svaki lijeniki ili svaki drugi imenovani strunjak bude upoznat s postojeim nacionalnim zakonima i propisima i provjeriti jesu li svi sluajevi u njegovoj nadlenosti. Pri popunjavanju odjeljka o uzrocima smrti kod smrtnih sluajeva kod kojih istrani sudac provodi istrani postupak moraju biti razmotreni svi posebni problemi koji se mogu pojaviti. Uzrok smrti moe biti nejasan ak i nakon obdukcije i toksikolokog ispitivanja. Meutim, unato ovim kompliciranim aspektima, vano je da lijenika potvrda bude to tonija i potpunija.
3.2. Kako upisivati ozljede

U sluaju nasilne ili neprirodne smrti, ozljeda koja je posljedica djelovanja vanjskih uzroka neposredni je uzrok smrti te je kao takvu treba upisati u redak (a). Kod svake smrtonosne ozljede (npr. ubodna rana prsita), treba uvijek upisati ozljedu i lokaciju (npr. ruptura potkljune vene) i funkcionalno oteenje (npr. zrana embolija ili tamponada srca) koja je prouzroila smrt u I. dijelu lijenikog izvjea potvrde o smrti. Nesmrtonosne ozljede ili bolesti mogu se upisati u II. dijelu ako su pridonijele smrti. Ako je smrt uslijedila zbog kasnih posljedica prethodnih ozljeda, unesite okolnosti iste ozljede (np r. bronhopneumonija tjedan dana ranije; zbog paraplegije tri godine ranije; zbog prometne nesree tri godine ranije).
3.3. Dodatne informacije

Dodatni okvir (sl. 3.) NIJE dio lijenikog dijela meunarodne potvrde o smrti koju preporuuje SZO. Meutim, slui kao okvir za prikupljanje vanih informacija, prema preporuci SZO-a i EUROSTAT-a. Ovdje je prikazan samo radi objanjenja; na temelju nacionalnih potreba i vaeih obrazaca potvrda o smrti svaka drava za vrijeme nacionalne provedbe Prirunika trebala bi se sluiti donjim okvirom, prilagoditi ga ili odluiti ne koristiti se njime.
26
Slika 3. - bis Okvir s dodatnim informacijam a
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
nemogu e utv r di ti s amouboj s tv o M J ESTO SMR T I k u a bol ni c a us tanov a dugotr aj ne sk r bi os tal o ( nav es ti ) : .. i ndus trij s k o- gr aevi ns k a z ona pol j opri vr edno gos podar s tv o os tal o ( nav es ti) : .. U z im a li g o r e n aved en i u z r o k sm rt i u o b zir n alaz e o b du kcije? da ne
3.3.1. Vrsta smrti

Ovu stavku treba popuniti za svaki smrtni sluaj. Odabrani odgovor mora se odnositi na osnovni uzrok smrti. Treba oznaiti odgovarajuu kuicu ako je rije o nesretnom slua ju, samoubojstvu, ubojstvu ili ako je uzrok nemogue odrediti. Meunarodna klasifikacija bolesti (MKB) dodjeljuje odreene ifre za uzrok smrti koji se klasificira kao neodreen kada je lijenik koji ispisuje potvrdu o smrti u nemogunosti utvrditi je li smrt bila sluajna ili namjerna. Jasno treba naznaiti da se ne moe odr editi vrsta nasilne smrti. Smrti koje nisu uzrokovane vanjskim uzrocima treba identificirati kao prirodne. Ovisno o nacionalnim zakonima, one mogu biti jedina vrsta smrti koje lijenik smije utvrditi.
3.3.2. Datum ozljede

Unesite toan dan, mjesec i godinu ozljede. Datum ozljede moda se nee poklapati s datumom smrti. U sluaju kada nije poznat toan datum ozlijede, moe se upisati priblian datum, ali tada je potrebno navesti izraz priblian ispred navedenog datuma.
3.3.3. Ozljeda na radu

Upisati da ako je ozljeda uslijedila na radnom mjestu. U suprotnom unijeti ne. Ne popunjavati u sluaju prirodne smrti na radnom mjestu. Stavku popuniti za pokojnike u dobi od 15 godina ili starije. Nije nuno da je ozljeda na poslu u vezi s vrstom posla koju je pokojnik obavljao na svojem radnom mjestu (prometna nesrea za vrijeme dolaska/odlaska na posao).
3.3.4. Mjesto nesree/ozljede

Unijeti openitu kategoriju mjesta gdje je nastupila ozljeda. Ne upisivati nazive tvrtki ili organizacija, nego openitu kategoriju mjesta ozljede, npr. kod kue, na poljoprivredno m gospodarstvu , u za tvoru, domu za starije i nemon e, na cesti, u jezeru, koli, na parkiralitu, u polju kukuruza, javnoj ustanovi, tgovini, rekreativnom centru itd.
3.3.5 Okolnosti nesree/ozljede kako se ozljeda dogodila

Ako je osnovni uzrok smrti posljedica djelovanja vanjskih uzroka, treba osigurati podatke o okolnostima. Unijeti kratak opis vanjskog uzroka kao prethodnog uzroka smrti u redak (b) ili (c) u I. dijelu medicinskog izvjea o uzroku smrti, ovisno o slijedu uzastopnih ozljeda (npr. redak (a): fraktu ra lubanje; redak (b): pad s litice) , ili u dodatni okvir ako postoji na potvrdi o smrti.
27
Ukratko opiite kako je dolo do ozljede, objanjavajui okolnosti ili uzrok nesree ili ozljede, poput pao s ljestava dok je bojio kuu, sletio s ceste biciklom ili voza automobila u sudaru automobila i kamiona. Kod prometnih nesrea naznaiti potrebne detalje, prema 10. reviziji MKB (vidi Okvir 7.). U sluaju nezgode pri operaciji ili medicinskom zbrinjavanju vidi Okvir 8. U sluaju pada treba navesti i okolnosti, npr. sluajan pad niz kune stube ili pad iz kreveta u domu za starije i nemone. Navesti je li se pad dogodio u razini zemlje, npr. poskliznuo se u hodu po ledu u vlastitom dvoritu ili s vie razine, npr. pao sa skele na radnom mjestu. Ako je poznata i aktivnost u vrijeme ozljede, potrebno ju je navesti (npr. tijekom pranja vozila, penjanja na ledenjak itd.). Treba naznaiti i sve alate, oruje, kemijske agense i lijekove koji su ukljueni u ozljedu/trovanje te ih specificirati na sljedei nain: sluajno popio herbicid koji se nalazio u boci gaziranog pia, ubola ga nepoznata osoba kuhinjskim noem tijekom napada, namjerno trovanje ugljikovim monoksidom udisanjem ispunih plinova motornog vozila, ustrijel u lea lovakom pukom za vrijeme lova.
Okvir 7. Okolnosti kod prometnih nesrea

Ne zaboravite navesti: tip vo zila (bicikl, automobil, teko transportno vozilo, buldoer, vlak, ultralaka letjelica, komercijalni avion, konj, putniki brod, jedrilica,) kada je to vano za okolnosti. Naznaite i navedite ako je sudjelovalo vie od jednog vozila; tip vo zila u kojemu je bio pokojnik; je li pokojnik bio voza, putnik, pjeak ili osoba izvan vozila; ako je dolo do sudara; ako je dolo do sudara, navedite objekte ili tipove vo zila koji su sudjelovali; lokaciju u vrijeme nesree (na autocesti, u pomonom traku autoceste, na eljeznikim tranicama, skijakim terenima, izvan ceste, u polju kukuruza, morskoj luci).
(vidi Primjere b r. 43-45)
Okvir 8. Okolnosti kod operacija i medicinskih postupaka

Ako je uzrok smrti nastupio kao komplikacija nezgode za vrijeme operacije ili drugoga medicinskog postupka ili lijeenja, vano je navesti: rezultat komplikacije ili nezgode, vrstu komplikacije ili nezgode, medicinski zahvat koji je obavljen, bolest ili stanje koje se lijeilo. (vidi Primjere b r. 36-38)
28
4.
Pravilno ispunjena potvrda o smrti - praktini primjeri

Recenzenti: doc. dr. sc. Vedrana Petroveki, dr. med. mr. sc. Davor Mayer, dr. med.
4.1. Uvod
U sljedeem su poglavlju prikazani praktini primjeri pravilnog ispisivanja uzroka smrti na potvrdi o smrti. Svaki primjer ima kratku povijest bolesti umrle osobe na temelju koje je popunjena potvrda o smrti. Obrazac koji se primjenjuje za izvjeivanje o uzroku smrti dosljedan je preporukama SZO-a, a sadrava 4 retka u I. dijelu te II. dio. Vano je napomenuti da nain popunjavanja potvrde o smrti u primjerima nije jedini mogui, ve samo primjer dobrog izvjeivanja u skladu s lijenikim miljenjem osobe koja popunjava potvrdu o smrti. Osim meunarodnog obrasca potvrde o smrti, postoji okvir s dodatnim informacijama o datumu smrti, vrsti smrti, datumu ozljede, mjestu smrti i ozljede te o okolnostima ozljede. Za ene fertilne dobi dodan je okvir za informacije o tome je li smrt nastupila tijekom trudnoe ili unutar godinu dana nakon trudnoe.
29
4.2. Opa pravila

4.2.1. Vanost I. dijela izvjea o uzroku smrti
Primjer 1. Samo jedan prethodni uzrok smrti
Dj ea k u dobi od 18 mj es eci pr emi nuo j e od ba kterijske pneumonij e koju j e pr ouzroio mi kr oor ga niza m Ha emo ph ilu s in flu en za e od koj e j e bolova o dva da na . Pneumonija s e poja vila nakon os pica koji ma s e zara zio s eda m dana prij e s mr ti .
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c)
nastalo zbog (ili kao posljedica)
Vrijeme proteklo od po etka bol esti do smrti
Bakterijska pneumonija (Haemophilus influ enzae)

2 dana 1 tjedan
Ospice
d)
Dio II Ostala z na ajna stanja koja s u pridonijela smrti, ali nisu bila u vezi s bole u ili stanjem koj e je prouzroilo s mrt. *To ne znai nain umiranja, npr. srani ares t ili zastoj disanja. To znai bol est, ozljedu ili kompli kaciju koja je prouzroila s mrt.
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
pr ir odna 30/06/2003. nes r etan sl u aj
uboj s tv o
nemogu e utv r di ti s amouboj s tv o M J ESTO SMR T I k u a bol ni c a us tanov a dugotr aj ne sk r bi os tal o ( nav es ti ) : .. i ndus trij s k o- gr aevi ns k a z ona pol j opri vr edno gos podar s tv o os tal o ( nav es ti) : .. U z im a li g or e n aved eni u z r o k sm r ti u o b zir n alaz e o b du kcije? da ne
Nep o sred an u zro k smrti b ila je p n eu mo n ija , za ko ju se sma tra d a je ko mplika cija o sp ica , n a to u p u u je i sa mo tra ja n je. Red a k I(a ) po tvrd e ob vezn o se mo ra po p un iti. A ko nije mo gu e u tvrd iti u zro k smrti, to treb a n a zna iti. Meh an izme smrti, p op u t sra n og a resta n e u p isiva ti. Uvijek treba na vesti vremen ski ra zma k o d po etka tra ja nja b olesti d o smrti, ma ka r sa mo p rib lin i.
30
Primjer 2. Vie prethodnih uzroka
ezdes etos mogodi nji muka rac bi o j e pri mlj en u bol nicu s ja kom boli u des nom donj em a bdomi nalnom kva dr antu, koja traj e vi e tj eda na . Pa cij ent j e i zgubio pri blino 1 8 kg, uz pr ogr esi vno slablj enj e. Fizi kalni m j e pr egl edom utvr eno da i ma povea n obuja m j etr e koja s e nalazila etiri prs ta ispod des noga r ebr enog luka . Rektalni j e pr egl ed bi o ur eda n, a s tolica nega ti vna na okul tno kr var enj e. Ruti nski la bora torijski nalazi bili s u u nor mal ni m gra nica ma . Rentgens ke sni mke prsi ta i c rij eva (barij eva klizma ) poka zal e s u s e nega ti vni ma . EKG j e poka za o bl ok des ne gra ne. CT j e poka za o br ojne mas e u oba j etr ena r enja . Bi opsija j etr e poka zala j e umj er eno difer encira n hepa toc el ularni ka rcinom i za po ela j e kemoter apija . Tri mj es eca nakon dijagnoze u pa cij enta s e ra zvilo ja ko s manj enj e j etr ene funkcij e, ka o i duboka tromboza vene lij eve noge te j e pri mlj en u bol nicu. Tr e eg da na pacij ent j e zadobio pl u nu emboliju i pr eminuo 30 mi nuta poslije.
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) Pluna embolija
Priblian vremens ki razmak od pojave bolesti do s mrti
30 minuta 3 dana
Duboka tromboza vena lijeve noge

c) d)
Akutno zatajenje jetre

3 dana vie od 3 mjeseca
Umjereno diferenciran h epatocelularni karcinom
Dio II. Ostala z na ajna stanja koja s u pridonijela smrti, ali nisu bila u vezi s bole u ili stanjem koj e je prouzroilo s mrt. *To ne znai nain umiranja, npr. srani ares t ili zastoj disanja. To znai bol est, ozljedu ili kompli kaciju koja je prouzroila s mrt.
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
Histo lo ki n ala z n eo p la zme do stavljen .
31
Primjer 3. Dodatni redak u I. dijelu
Pedesetdevetogodinja ena preminula je od asfiksije koja je uslijedila nakon udisanja povraenog eluanog sadraja (vomitusa) nekoliko sati nakon to je nastupilo cerebralno krvarenje. Tri godine prije dijagnosticiran joj je adenom nadbubrene lijezde s hiperaldosteronizmom, koji se manifestirao tekom hipertenzijom. Prisutno je bilo i kongestivno zatajenje srca.
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) Asfiksija zbog inhal acije vomitus a
Priblian vremens ki razmak od pojave bolesti do s mrti
nekoli ko minuta nekoli ko sati
Cerebralno krvarenje
c) d)
Hipertenzija
oko 3 god. vie od 3 god. vie od 3 god.
Hiperaldosteronizam e) Adenom nadbubre ne lijez de
Dio II. Ostala z na ajna stanja koja s u pridonijela smrti, ali nisu bila u vezi s bole u ili stanjem koj e je prouzroilo s mrt.
Konges tivno zatajenj e srca
vie od 3 god.
*To ne znai nain umiranja, npr. srani ares t ili zastoj disanja. To znai bol est, ozljedu ili kompli kaciju koja je prouzroila s mrt.
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
Kako bi dobili vie mjesta za opis slijeda dogaaja koji su rezultirali smru, stru njaci SZO-a prilagodili su prema MKB-10 meunarodnu potvrdu o smrti uvoenjem etvrtog retka u I. dijelu. Bez obzira na to, katkad je potrebno vie od etiri retka da bi se u po tpunosti opisao p roces. U tom slu aju treba dodati potrebne retke, ali ne smije se rabiti prosto r iz II. dijela za izvjeivanje o stanju koje je prouzroilo posljednju bolest nazna enu u I. dijelu. Ovaj primjer pokazuje to initi kada je potreban dodatni redak.
Napomena recenzenata S obziromna to da nije uinjena obdukcija, zakljuak da je neposredni uzrok smrti asfiksija zbog inhalacije vomitusa je n epouzdan i vrlo esto je u sklopu agonalnih dogaaja prije smrti.
32
4.2.2 Vanost II. dijela izvjea o uzroku smrti

Primjer 4. Biljeenje bolesti i stanja koji su pridonosei uzrok smrti
ezdesettrogodinji mukarac preminuo je dva dana nakon pojave upale potrbunice (peritonitis) uzrokovane perforacijom dvanaesnika koja se pojavila 4 dana prije smrti. Perforacija je posljedica kroninog vrijeda na dvanaesniku od kojeg je pacijent bolovao godinu dana prije smrti. Takoer je bolovao i od raka bronha koji mu je dijagnosticiran est mjeseca prije smrti.
Uzrok smrti Priblian vremens ki razmak od pojave bolesti do s mrti
Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) Peritonitis
2 dana 4 dana
Perforacija dvanaesni ka
c) d)
Kronini vrijed na dvanaesni ku

1 god.
Karcinom br onha malih stanica
6 mjeseci
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
Nakon popunjavanja I. dijela osoba koja ispunjava potvrdu o smrti mo ra razmo triti postoje li druge znaajne okolnosti koje su pridonijele smrti, ali je nisu izravno prouzroile. U to m sluaju iste okolnosti mo raju se navesti u II. dijelu. Stanje koje je pokrenulo niz dogaaja koji su doveli do smrti bio je vrijed dvanaesnika. Rak bronha nije izravno uzrokovao smrt, ali osoba koja ispunjava potvrdu o smrti vjeruje da je pridonio smrti pa je to navela u II. dijelu. Sijelo i histologija novotvorin e takoer se upisuju.
33
Primjer 5.
Okolnosti koje ni su povezane sa smru i mehanizmima smrti ne upi suju se na potvrdu o smrti
ezdes et es togodinji mu karac pr emi nuo j e 2 0 . pr osinca 19 98 . Petna es t j e godina bol ova o od e er ne bol es ti neovis ne o inzulinu. Godine 19 92 . ods tranj en mu j e u ni mj ehur zbog ka menaca . es t mj es eci prij e s mr ti obolio j e od dijabeti ke gl omer ulos kl er oze. Pet dana prij e doi vio j e a kutno o te enj e bubr ega na kon koj eg j e uslij edila tr odnevna hi per gli kemijska koma koja j e pr ouzroila zas toj disanja .
Dio I. Bolest ili stanje koje je neposredno prouzroilo s mrt Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) Hiperglikemijs ka koma
3 dana
b)
Akutni z astoj bubrega

5 dana
c) d)
Dijabeti ka glomerul os kleroza

6 mj eseci 15 god.
Dijabetes neovisan o inzulinu
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
Dija b etes melitu s n eo visa n o in zu lin u p rou zro io je d ija b etiku g lo merulo sklero zu . Po to nje stan je p ro u zro ilo je a ku tn i za sto j b ub rega ko ji je do veo do za sto ja d isa n ja . Pretho dn a ko lecistekto mija n e mo ra se up isiva ti jer je sa svim izlijeen a te nije p oveza na sa smru . Za sto j d isa nja n ije po treb no u n ositi jer je meha n iza m smrti i n e ko risti op isu smrton o sn og slijeda do ga a ja .
34
Primjer 6. Biljeenje puakih navika u II. dijelu Muka rc u u dobi od 6 8 godina prij e es t godi na operir an j e ra k plua . Bolova o j e od hiper tenzij e i pr ebolio s na a n i nfa r kt prij e 5 godina . Nj egovo j e tr enuta no s ta nj e bilo s ta bilno. Redovi to s e lij eio. Petna es t godi na j e lij e en anti hiper tenzivi ma te s e inil o da mu j e hiper tenzija pod kontrol om. Bio j e te ki pua i puio 35 ci gar eta na da n. O dj ednom j e osj eti o s na nu r etr os ter nalnu bol uz nesvj es tic u, na kon ega j e uslij edi o ok. EKG j e otkrio probl eme u ri tmu i fibrilaciju ventri kula . Inter veniralo j e os oblj e prve pomoi. I ma o j e ni za k kr vni tlak (8 0 /50 ). Pr emi nuo j e na kon dolaska u bol nic u.
Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) Fibrilacija ventri kula
nekoli ko minuta nekoli ko minuta

Hipotenzija
c) d)
Akutni i nfar kt miokarda

nekoli ko minuta
Dio II. Ostala z na ajna stanja koja s u pridonijela smrti, ali nisu bila u vezi s bole u ili stanjem koj e je prouzroilo smrt.
Arterijska hipertenzija; infar kt (5 god), puenje, Rak plu a operiran prije 6 godina
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
Ia ko se sma tralo d a su a rterijska h ip erten zija , sta ri infa rkt mio ka rd a i ra k p lu a p od ko n trolo m, vjeru je se d a su u vezi sa smru . O sim na ved en ih bo lesti, o so ba ko ja je isp un javala p o tvrd u o smrti u II. je d ijelu u p isa la i pu en je. O vo je p rimjer n avo en ja sva ko dn evn ih n a vika ili imb en ika iz o ko lin e za ko je se sma tra d a p rid o no se smrti.
35
4.2.3. Vanost optimalnoga lijenikog miljenja: alternativni naini popunjavanja potvrde o smrti u kompleksnim sluajevima
Primjer 7. Kako lijeniko miljenje utjee na mortalitetnu stati sti ku Pedes ets edmogodi nji muka rac od 2 7 . j e godine bol ova o od e er ne bol es ti ovisne o inzulinu, a ishemijsku bol es t srca zadobio j e 8 godi na prij e s mr ti . Des et dana prij e s mr ti obolio j e od gripe, a tri dana poslij e od pneumonij e. P rvi na in popunja vanja
Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c)
Pneumonija
1 tjedan 30 god.
Dijabetes ovisan o inzulinu

d)
Kronina ishemijs ka bol est srca Infekcija virusom gripe
8 god. 10 dana
*To ne znai nain umiranja, npr. sr ani ar est ili zastoj disanja. To znai bol est, ozljedu ili kompli kaciju koja je prouzroila s mrt.
Prema o so bi ko ja ispu nja va p o tvrd u o smrti, n epo sreda n je u zro k p n eu mo nija u zroko va na d u go go din jim dijab eteso m. Kro nin a ish emijska b olest srca n ije izravno p rou zro ila smrt, a li jo j je p rid on ijela . Drugi na i n popunja va nja
Pneumonija
1 tjedan 8 god.
Kronina ishemijs ka bol est srca

d)
Dijabetes ovis an o inz ulinu Infekcija virusom gripe
30 god. 10 dana
U o vo m slu a ju o sob a ko ja je isp u nja va la p o tvrd u o smrti sma tra d a je kro nin a bo lest srca u zro ko vala p n eu mon iju . Dija b etes je p rid on io smrti, a li n ije p rou zro io nijedn o d rug o sta nje.
36
Tre i na i n popunja va nja

Uzrok smrti Vrijeme proteklo od po etka bol esti do smrti
Pneumonija
1 tjedan 10 dana
Infekcija virusom gripe
d)
Dio II. Ostala z na ajna stanja koja s u pridonijela smrt, ali nis u bila u vezi s bole u ili stanjem koj e je prouzroilo s mrt.
Kronina ishemijs ka bolest srca
8 god.
30 god. Dijabetes melitus ovisan o inz ulinu *To ne znai nain umiranja, npr. srani ares t ili zastoj disanja. To znai bol est, ozljedu ili kompli kaciju koja je prouzroila s mrt.
U o vo m se slu a ju p n eu mo n ija sma tra p o sljed ico m g rip e i n ije u vezi s kro n in o m b o leu .
O kvir s d od a tnim info rma cija ma treb a se po pu n iti za sva ki slu a j n a sljed ei na in :
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
O vaj p rimjer op isuje ka ko uzro ci smrti mo gu b iti isp ra vno u pisan i su klad n o ra zliitim miljen jima lijen ika ko ji ispu n ja va po tvrdu o smrti. Svi su p rika zan i n a in i isp ravn i, a li da ju ra zliite ifre o sno vno g u zro ka smrti. Sto ga je vrlo va n o d a lijen ik o dlu i ko ji je slijed do ga aja imao na jvee zn a en je te g a u p ie u I. d ijelu . O va j p rimjer istie va n u u lo gu ko ju ima o so ba ko ja ispu nja va p o tvrdu o smrti u od lu iva n ju ko na n og a rezu lta ta i u tjeca ja n a mo rta litetn u sta tistiku .
37
4.3. Povijesti bolesti kod prirodnih smrti

4.3.1. Zarazne bolesti
Primjer 8. Uzronik se podrazumijeva Tr ogodinji j e dj ea k pr emi nuo od toks emij e 4 da na na kon na padaja difterij e lari nksa .
Toks emija
nekoli ko sati 4 dana

Difterija larinks a
d)
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
Po ja m d ifterija ve po d ra zu mijeva u zro nika nije po treb no n avod iti g a .
38
Primjer 9. AIDS kao osnovni uzrok smrti Tri des et etverogodinji mu kara c pri mlj en j e u bol nicu zbog i zra ene kra tko e uda ha . Pr ethodnih j e devet mj es eci gubio na teini nena mj er no, no u s e znoji o i i ma o pr olj ev. U a na mnezi nij e bilo s ta nja/bol es ti koj e bi upuivalo na i munodeficij enciju. Elisa tes t na HI V bio j e pozi ti va n, to j e potvr eno W es ter n Bl otom. Tes tovi li mfoci ta T poka zali s u ni zak omj er T pomo nika-s upr es ora (CD4 +). Bi opsijom pl ua doka za na j e pneumonija uzrokovana pr otozoom Pn eu mo cystis ca rinii (PCP), to j e potvrdil o dija gnozu si ndroma s te ene i munodeficij encije (AI DS). Pneumonija j e i zlije ena penta mi di nom te j e pacij ent otpu ten i z bolnic e. Na kon 1 7 mj es eci od dija gnos ticirane i nfekcij e HI V-om bol es nik j e ponovno oboli o od PCP-a , ali sa da nij e r ea gira o na ter apij u te j e umro na kon 2 tj edna .
Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) d) Pneumocystis carinii pneumonija
2 tjedna 17 mjeseci vie od 17 mj eseci
Sindrom steene i munodeficijencije

HIV infekcija (nepoz nat nai n prijenosa)

Dio II. Ostala z na ajna stanja koja s u pridonijela smrt, ali nis u bila u vezi s bole u ili stanjem koj e je prouzroilo s mrt. *To ne znai nain umiranja, npr. srani ares t ili zastoj disanja. To znai bol est, ozljedu ili kompli kaciju koja je prouzroila s mrt.
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
AIDS je, po definiciji, uzrokovan infekcijom HIV-o m. Iako bi se moglo initi suvinim navoditi infekciju HIV-om u uzronom slijedu do smrti, poeljno je uiniti isto. Infekcija HIV-om i AIDS nisu istozna nice te je izmeu vremena pojave infekcije HIV-o m i AIDS-a p romjenljiv kliniki tijek. Na potvrdi o smrti po trebno je navesti infekciju HIVom kao osnovni uzrok smrti, AIDS kao prethodni, a specifinu bolest kao neposredni uzrok smrti. Ako je poznato, navedite i nain prijenosa infekcije jer taj podatak moe biti koristan za specifine epidemioloke studije.
39
Primjer 10. Kako upisati sepsu Seda mdes etos mogodi nji j e mu karac pri mlj en u bol nic u s vr uic om i gla voboljom. Dija gnoza j e bila meni ngi tis. Labora torijsko j e ispi tiva nj e potvr dilo dijagnozu i otkrilo da infekciju uzr okuj e Sta ph ylo co ccu s a u reu s. Una to terapiji anti biotici ma s ta nj e pacij enta s e pogoralo da bi s e ra zvila s epsa 2 dana na kon dolaska u bol nicu. Pacij ent j e 1 5 godi na bol ovao od dijabetesa melitusa neovis nog o inzulinu i i ma o j e pr esa en bubr eg zbog komplikacija es t godi na prij e pri mi tka u bol nicu. Nj egovo s e s eptino s tanj e nij e poboljalo i pacij ent j e pr eminuo zbog s epti nog oka 5 dana poslije.
Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) d) Septi ni ok
1 dan 5 dana 1 tjedan
Staphyloc occus aureus sepsa

Staphyloc occus aureus meningitis

Presaivanje bubrega
6 god.
15 god. Dijabetes tipa II
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
Ka da je n epo sredn i u zrok smrti sep sa , treb a up isa ti u zro nika i sijelo p rima rn e infekcije. Ako o so ba ko ja isp un ja va p o tvrd u o smrti to n ije u mog u n o sti u in iti, treba n avesti: u zro nik i sijelo n ep o zn a ti.
40
4.3.2. Novotvorine
Primjer 11. Utvrivanje novotvorine Pedes etdevetogodi nja ena koja j e 10 godi na bolovala od hi per tenzij e pri mlj ena j e u bolnic u radi ispi ti vanja traj ne vi etj edne gla vobolj e. Kra niotomija oba vlj ena 24 . ouj ka otkrila j e da i ma neopera bilan tumor na lijevome slj epoo nom r enj u. Bi opsija j e poka zala da j e tumor as tr oci tom. Pacij enti ca j e pr eminula 18 . s vibnja .
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b)
Astrocitom lijevog sljepoo nog renj a

nekoli ko mjes eci
c)
d)
Hipertenzija
10 god.
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
Novotvorine se klasificiraju prema svojim dobro udnim ili zloudnim znaajkama i sijelu. Stoga se pojmovi novotvorina, izraslina i tu mor ne bi smjeli rabiti bez kvalifikacije dobroudan ili zloudan. Primarno sijelo treba uvijek navesti, ak iako je p rima rni tumor odstranjen davno prije smrti. Ako su se u slijedu dogaaja koji su doveli do smrti razvile metastaze, treba navesti njihovo sijelo na nain da su one posljedica irenja tumora iz primarnog sijela. Ako je prima rno sijelo nepoznato, to treba navesti na potvrdi o smrti. Na istoj je potvrdi upisana hipertenzija kao bolest koja je nepovoljno utjecala na tijek bolesti, ali nikako nije u vezi s astrocitomo m. Stoga je upisana u II. dijelu.
41
Primjer 12. Metastaze Seda mdes etdevetogodinji mukar ac obolio j e od tumora unutr anj eg dij ela donj e usnic e. O perira n j e, i tumor j e ods tra nj en. Histolo ka j e a naliza otkrila planoc el ular ni rak. Tri godine na kon operacij e poja vil e s u s e metas ta ze na vra tu te u donjoj i gor nj oj elj us ti . Pacij ent j e pr emi nuo zbog ka heksij e.
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) d) Kaheksija
15 dana 2 mj eseca 3 god.
Metastaz e na vratu, donjoj i gornjoj eljusti

Planoc elular ni rak unutr anjeg dijel a donje us nice (operiran)

Dio II. Ostala z na ajna stanja koja s u pridonijela smrti, ali nisu bila u vezi s bole u ili stanjem koj e je prouzroilo s mrt. *To ne znai nain umiranja, npr. sr ani ar est ili zastoj disanja. To znai bol est, ozljedu ili kompli kaciju koja je prouzroila s mrt.
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
Ka da se rab i izra z p op u t meta sta tski ra k, p lu n o krilo , b ez d od a tn og o bja n jen ja nije ja sn o je li p lu no krilo p rima rno ili meta sta tsko sijelo . Treb a p a ljivo fo rmu lira ti izra z ka ko b i o ko lno sti bile ja sn e. Sijelo sekun d a rn og tu mo ra ja sno je n aved en o u o vo m p rimjeru kao meta sta ze na vra tu , to ja sno o b ja n ja va da je vra t meta sta tsko sijelo .
42
Primjer 13. Primarni rak uspjeno otklonjen etr des ets edmogodinj oj eni koja j e bolovala od dijabetesa otklonj ena j e zl o udna novotvorina i z lij eve doj ke. Poslijeoper a tivna j e his tologija poka zala da j e zl o udna novotvorina za hva tila i pa zu ne li mfne vor ove. Dalj nj e j e is pi tiva nj e otkrilo pr esadnic e (metas ta ze) na j etri . Dva mj es eca poslij e bol es nica j e pr eminula zbog za taj enja j etr e.
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) Kronino zatajenje jetre
1 tjedan 2 mj eseca 8 mj eseci
Sekundarna zl oudna novotvorina jetre

Zloudna novotvorina sredinj eg dijela doj ke s metastazama u paz unim limfni m vor ovima
d)
Dijabetes melitus ovisan o i nzulinu
11 god.
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
O p era cija n ije dio slijed a d o ga aja koji su u zroko va li smrt, te se n e u p isu je u po tvrdu o smrti. Ia ko je p rima rn i zlo ud n i rak u sp jeno uklon jen , n avest e se ka o osno vni u zrok smrti jer je u zro k seku nd a rn e zlo u dn e n o vo tvo rin e.
43
Primjer 14. Nepoznato primarno sijelo novotvorine etr des etos mogodinja ena s difuzni m metas ta za ma uzdu kraljenic e umrla br onhopneumonij e. Una to iscr pni m pr egl edi ma , pri ma rna novotvorina nije utvr ena .
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) d) Bronhopneumonija
je
od
1 tjedan 1 mj esec
Metastaz e uzdu kraljeni kog kanala

Primarni tumor nepoznat

D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
Nu n o je n avesti d a je p rima rn i tu mo r n epo zna t jer je ka rcin o ma to za g en eriki p o ja m ko ji se treb a izb jega va ti ka o o sn ovn i u zro k smrti.
44
Primjer 15. Nepoznata lokalizacija novotvorine Osa mdes etogodinji mu karac pr eminuo j e od generalizi rane ka rcinoma toze. Dija gnoza j e bila ra k el udca (koji nij e kirurki ods tranj en).
Generalizirana karcinomatoza
1 mj esec mjeseci
Rak eludca (tona lokalizacija nepoz nata)

d)
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
U o vo m je slu a ju p o trebn o n avesti d a to na lo kaliza cija n ije od reen a .
Napomena recenzenata S obzirom na to da je postavljena dijagnoza raka eludca, udno je da se dijagnostikim postupcima nije mogla odrediti tona lokalizacija.
45
4.3.3. Bolesti cirkulacijskog sustava

Primjer 16. Infarkt miokarda Seda mdes etogodi nji muka rac koji j e des et godina bolova o od e erne bol es ti neovisne o i nzulinu i hiper tenzije, a dvij e godi ne od a ngi ne pektoris pri mlj en j e u bolnic u s a kutni m infar ktom mi okar da . Dva tj edna na kon otpu ta nja vra ti o s e u bol nicu s ponovlj enom boli i zna kovi ma konges ti vnog za taj enja s rca . EKG j e poka zao is hemij u. Pri mlj en j e u koronar nu j edinic u, gdj e j e doi vio sra ni ar es t i pr eminuo.
Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) d) Ponovljeni infar kt miokarda
24 s ata 2 tjedna 2 god.
Infar kt prednje s tijenke mi okarda

Ateros klerots ka bol est kor onar nih arterija

Hipertenzija
10 god.
Dijabetes melitus neovisan o inz ulinu
10 god.
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
Pacijent je p reminuo od aterosklero tske bolesti koronarnih arterija, to je dovelo do ponovljenog infarkta miokarda. Posljedica je bila kongestivno zatajenje srca i srani arest. Srani je zastoj mehanizam smrti, a kongestivno zatajenje srca n especifian p roces. Nijedna pojava nije etioloki specifina pa se stoga ne vode kao osnovni uzrok smrti.
46
Primjer 17. Vie o infarktu miokarda Pedesettrogodinjak je primljen u bolnicu nakon dva dana boli u podruju epigastrija i lijeve strane prsita. Bol se proirila u lijevu ruku, popraena muninom i povraanjem. Njegova povijest bolesti ukljuivala je dvije godine povremenog osjeaja nelagode u prsima, sinkope zadnjih 6 mjeseci, hipertenziju, 30-godinje puenje jedne kutije cigareta na dan, kongenitalnu sljepou i eernu bolest ovisnu o inzulinu. Bio je izrazito pretio i imao ozbiljnu hiperkolesterolemiju. U vrijeme dolaska u bolnicu nalazi enzima bili su u granicama normale, ali je EKG upuivao na miokardijalnu ishemiju. Dva dana poslije doivio je epizodu otre boli u prsima, koja nije reagirala na nitroglicerin. Bol je popraena povienjem ST segmenta. Kateterizacija srca pokazala je ozbiljno suenje vie koronarnih ila. Podvrgnut je operaciji etverostrukoga premotenja (bypass). Pri kraju operacije, pri uspostavljanju spontane cirkulacije, dolo je do sranog aresta. Kirurg je zapoeo s masaom na otvorenom srcu koja je uzrokovala rupturu lijeve ventrikularne stijenke, to je dovelo do brzog iskrvarenja i smrti.
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* a) Ruptura lijevog ventri kula (posljedica r eani macije u tijeku operati vnog zahvata na kor onar nim arterijama - bypass)
nekoli ko minuta
Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje.
b) c) d)
Akutni i nfar kt miokarda

2 dana 2 god.
Koronarna ateros kleroz a
Dijabetes melitus ovisan o inz ulinu, puenje (30 godina) Hiperkolesterolemija, hipertenzija debljina
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
U ovom bi se slu aju dijabetes melitus ovisan o inzulinu, puenje, hipertenzija, d ebljina i hip erkolesterolemija smatrali imb enicima koji su pridonijeli smrti. Meutim, oni nisu u izravnoj uzrono-posljedinoj vezi navedenih dijagnoza u I. dijelu pa ih treba upisati u II. dijelu . Opera cija je vjeroja tno pridonijela smrti, ali nije prouzroila koronarnu arterijsku bolest pa se moe upisati i u II. dio. Puenje se moe p ripisati glavnom slijedu dogaaja koji su doveli do smrti; taj, d rukiji p ristup ovisi o razliito m lijeniko m miljenju ili uobiajenoj praksi.
47
Primjer 18. Ateroskleroza ezdesetogodinji mukarac koji je 20 godina bolovao od hipertenzije, a pet godina pokazivao simptome ishemijske bolesti srca, sruio se mrtav. Koronarna tromboza, koju je potvrdila obdukcija, dijagnosticirana je kao uzrok smrti.
Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) d) Koronarna tromboza
neposredno 5 god.
Koronarna ateros kleroz a Ateros kleroz a

vie godina
Hipertenzija
20 god.
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
Po zna to je d a se a tero sklero za ob ino g en era lizira do vremena smrti. Meu tim, p o trebn o je n avesti sijelo a tero sklero ze ko je je do velo d o n epo sredn og uzro ka smrti, np r. ko ro na rn e a tero sklero ze ili cereb ra ln e a tero sklero ze.
48
Primjer 19. Hipertenzija kao osnovni uzrok ezdesettrogodinji mukarac bolovao je od hipertenzije. Usprkos lijeenju razvila se hipertenzivna bolest srca i kronino oteenje bubrega. Dva tjedna prije smrti operiran je zbog akutne upale crvuljka s perforacijom. Operacija je bila uspjena, ali se srana bolest pogorala.
Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) d) Insuficijencija srca
1 dan 2 god.
Hipertenzi vna boles t srca Hipertenzija

5 god.
Apendektomija z bog akutne upale s perforacijom
2 tjedna
Kronino zatajenje bubr ega
2 god.
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
Up a la crvu ljka i o p era cija p rido n ijeli su p o go ran ju sran e b olesti, a li n isu d io slijed a do ga aja koji su do veli d o smrti. Stog a su u pisan i u II. d ijelu ka o i za ta jen je b ub reg a . A ko se sma tra da je h ip erten zija o sn o vn i u zro k, mo ra ju se n avesti sve ko mp lika cije (np r. srca ili b u b reg a ). Po eljn o je o kvalificira ti h ip erten ziju kao zlo ud nu ili d ob ro ud nu .
49
Primjer 20. Stara reumatska groznica etr des etpetogodinja k j e pr emi nuo od za taj enja mi tr alne val vul e uzrokova ne r euma ts kom gr oznicom od koj e j e bolova o prij e 2 0 godina .
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) d) Zatajenje mitralne val vule
3 mj eseca 20 god. 20 god.
Endokarditis mitralnog zaliska

Reumats ka groznica (neakti vna)

Dio II. Ostala z na ajna stanja koja s u pridonijela smrti, ali nisu bila u vezi s bole u ili stanjem koj e je prouzroilo s mrt. *To ne znai nain umiranja, npr. srani ar est ili zastoj disanja. To znai bol est, ozljedu ili kompli kaciju koja je uzrokovala smrt.
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
Ia ko je pa cijen t b olo va o o d reu ma tske g ro zn ice mn og o g od ina p rije smrti, on a je o d go vo rna za ko mp lika cije ko je su d ovele d o smrti. Va n o je na vesti je li isto sta n je b ilo a ktivn o ili n e u vrijeme smrti.
50
4.3.4. Bolesti dinog sustava

Primjer 21. Upala plua (pneumonija) ezdes et etver ogodi nji mu kar ac pri mlj en j e u bol nicu s c er ebralni m i nfar ktom. U tij eku r eha bilita cij e ra zvila s e hipos ta tska pneumonija . I zolirana j e Kleb siella pn eu mon ia e. Pacij ent j e ubr zo pr emi nuo. Bolova o j e 19 godina od ishemijske bol es ti sr ca i 2 0 godina od alkoholi zma .
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) d) Hipostats ka pneumonija ( Klebsi ella pneumoniae)
1 tjedan 2 mj eseca
Cerebralni infar kt
Ateros kleroz a
vie godina
Alkoholizam Ishemijska bolest srca
20 god.
19 god. *To ne znai nain umiranja, npr. Srani arest ili zas toj disanja. To znai bol est, ozljedu ili kompli kaciju koja je prouzroila s mrt.
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
Pn eu mo n ija se esto po javlju je kao termin a ln a fa za kro nin e bo lesti od koje o so b a b olu je o tp rije, ka o to je ko ng estivn o za tajen je srca ka o p osljedica ish emijske b o lesti srca . U ta kvo m slu a ju , kro n in u b olest treb a up isa ti ka o o sn o vn i u zrok smrti. Ka da se pn eu mon ija ili b ro nh op n eu mo nija u p isu je na po tvrdu o smrti, u vijek treb a n avesti je li rije o p rima rno j, h ip o sta tsko j ili a sp ira cijsko j (a spira cija vo mitusa ili h ra n e) i, a ko je mo gu e, n avesti u zro n ika . A ko je pn eu mo n ija p o sljed ica iscrp ljen osti ili n ea ktivn ost, treb a n avesti bo lest ko ja je d o vela d o n ea ktivn o sti ili iscrpljeno sti.
51
Primjer 22. imbenici rizika za bolesti dinog sustava Seda mdes etpetogodinji mu kara c 10 j e godina bol ova o od kr oninog br onhi tisa koji j e posljedica 4 0 godina pu enja dviju kutija ci gar eta na da n. Na lij e ni kom pr egl edu prij e otprilike 2 godi ne prij e ter mi nalne epi zode utvr en j e umj er eno sni en forsira ni eks piracijski vol umen (FEV 1 ) i FVC bez r ea kcij e na terapij u br onhodila ta tori ma . Tij ekom zadnj e godine i vota uzi ma o j e kor tikos teroi de kako bi s prij ei o promukl os t i kaljanj e nou. Meuti m, nij e s ma njio pu enj e na ma nj e od j edne kutij e ci gar eta na dan. Na pr egl edu 3 mj es eca prij e ter minal ne epi zode utvr eno mu j e znaaj no s nienj e FEV 1 -a i FVC-a . Jedne s e noi pr obudio i supr uzi poalio na kalja nj e i teku dis pneju. Pri mlj en j e u bol nicu. Na pa cij entov zahtj ev nij e priklj u ena meha ni ka ventilacija . Pacij ent j e pr eminuo 12 sa ti poslije zbog zas toja disanja .
Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) d) Akutna res piratorna ins uficijencija
5 sati 12 s ati 10 god.
Akutna egzacerbacija kroni ne opstrukcije dini h putova

Kronini bronhitis
Puenje
40 god.
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
Relevan tn i imb enici rizika treba ju se n avesti u izja vi o u zro cima smrti, ka o ko d p u a a ko ji ob ole od kro n in o g b ro n hitisa . Za sto j d isa n ja sma tra se meh an izmo m smrti te se n e na vo d i kao n epo sred an u zro k smrti.
52
4.3.5. Nedovoljno definirana stanja i neutvreni uzroci smrti

Primjer 23. Nagla i nepoznata prirodna smrt Devedes etdvogodinja k j e pr ona en mr ta v u kr evetu. Nj egova povij es t bol es ti nij e upuivala na znaaj ne bol es ti i s tanja . O bdukcija j e otkrila mi ni mal nu sra nu bol es t i op eni te a trofi ne pr omj ene uobiaj eno poveza ne sa s tar enj em. Nij e utvr en konkr eta n uzr ok s mr ti . Toksikolo ki su nalazi bili nega ti vni.
Neutvreni prirodni uzroci

nepoznato
c)
d)
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
U nekim slu ajevima nije oit uzrok smrti. Tada je p rikladno naznaiti da je obavljena detaljna analiza, no u zrok smrti nije utvren. Budui da osoba koja popunjava potvrdu o smrti nije o tkrila vanjski uzrok smrti, kao nain smrti treba upisati p rirodnu smrt.
Napomena recenzenata Prema povijesti bolesti starost bi mogla biti uzrokom smrti. To bi bio bolji primjer za Poglavlje 4.3.6 .
53
Primjer 24. Uzrok i vrsta smrti neutvreni nakon obdukcije ili toksikoloke analize Osa mna es tog kolovoza 20 03 . 3 2-godinja ena j e pr ona ena mr tva u s voj em s ta nu. Pr egl ed umrl e osobe, obdukcija i toksikolo ka a naliza nis u utvr dili uzrok s mr ti .
Uzrok s mrti nije utvren ni obdukcijom ni toksikolo kom analizom

nepoznato
c)
d)
Dio II. Ostala z na ajna stanja koja s u pridonijela smrti, ali nisu bila u vezi s bole u ili stanjem koj e je prouzroilo s mrt. *To ne znai nain umiranja, npr. srani ar est ili zastoj disanja. To znai bol est, ozljedu ili kompli kaciju koja je prouzroila s mrt.
O vo je p rimjer kako se na ko n iscrp nije an alize smije na vesti da u zro k smrti n ije u tvren .
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
U o vo m slu a ju , a k i ka da su n ala zi o bd ukcije bili do stup ni, lijen ik ko ji je p op un javao po tvrd u o smrti n ije u spio o d rediti u zro k ili n a in smrti. Pod a tci o o b avljen o j ob d ukciji mo ra ju se u p isa ti u o d go va ra ju u ku icu .
54
4.3.6. Smrt starijih osoba

Is punja vanj e potvrde o s mr ti kod s mr ti s tarijih os oba nosi odr eene pr obl eme j er s e e e ini da umir u sa svojom bol e u nego zbog nj e. Starija os oba moe bolova ti od vi e bol es ti ili s tanja , od kojih nij edno nij e s mr tonos no. No, a ko j e mogu e, za pokoj nike s tarij e dobi tr ebalo bi jasno is ta knuti etiol oki slijed s vih pozna ti h bol es ti. Poj movi poput s tar enj e, nemo , s tar os t i duboka s tar os t nisu pri mj er eni s gl edi ta ja vnoga zdra vs tva . Dob s e upisuj e na dr ugom dij el u potvr de. Osi m toga , ne pos toji s tanda rdna definicija s ta r e dobi . Ka da odr eena s ta nja za vr e s mr u, lij e nik bi tr ebao oda bra ti j edi ns tveni slij ed doga aja koji , po nj egovu milj enj u, najbolj e opisuj e pr oc es koji j e doveo do s mr ti , a mj es to i dr uge znaaj ne okolnos ti upisati u II . dio.
Primjer 25. Upisivanje specifinih okolnosti Seda mdes etpetogodinja ena 2 0 j e godina bolovala od Al zhei mer ove bol es ti . Nij e mogla oba vljati s vakodnevne a ktivnos ti pa j e s mj e ta na u udomi teljsku obitelj . O dbijala j e j es ti pa j e u dogovor u s obi telji odlu eno pri mij eniti na zogas trino ili intra vens ko hra nj enj e. Pr eminula j e 20 dana poslije.
Dehidracija
nekoli ko dana 20 god.

Alzheimerova bolest
d)
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
Dehidracija je nesp ecifian pro ces te se nipoto ne navodi kao osnovni uzrok smrti.
55
Primjer 26. Odabir uzroka smrti u starijih osoba kada postoji vi e specifinih bolesti U 88-godinjakinje smjetene u starakom domu razvio se proljev iji je uzronik Clostridium difficile. Bolesnica u posljednje vrijeme nije primala antibiotike. Primljena je u bolnicu na rehidraciju i antimikrobnu terapiju. Bolovala je 25 godina od dijabetesa tipa II, a 10 godina od angine pectoris. Na dan predvienog otputanja iz bolnice doivjela je infarkt mozga zbog tromboze lijeve sredinje cerebralne arterije koji je potvren CT-om glave. Pala je u komu i umrla.
Infar kt mozga zbog tromboz e lijeve sredinje cerebralne arterije

1 dan
c)
d)
Diabetes mellitus Koronarna arterijs ka boles t Kolitis uzrokovan Clostridium difficile
25 god. 10 god. 1 tjedan
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
Lijenik koji je ispunjavao potvrdu o smrti u II. dio je napisao eernu bolest i kolitis jer, p rema njegovu miljenju, te su bolesti pridonijele smrti, ali nisu njezin uzrok.
56
Primjer 27. Komplikacije modanog udara (kapi) u starijih osoba Osamdesetdvogodinju enu je 10 dana prije smrti pronala ki u stanju u kojem nije mogla ustati, hodati niti govoriti. Na lijenikom je pregledu otkriveno da bolesnica ima hemiparezu lijeve strane. Reagirala je na upute, ali nije mogla govoriti. Krvni joj je tlak iznosio 110/80, a uslijedila je i inkontinencija, nakon ega je dobila kateter. Hospitalizaciju je popratila ozbiljnija urinarna infekcija. Pacijentica je bila bez svijesti i imala uvijek nizak krvni tlak. Preminula je od septikemije tijekom noi. Anamnestiki se saznaje da je prije 22 godine lijeila varikozne vene (nakon skleroze uslijedila je operacija odstranjivanja varikozne vene). Sedamnaest godina ranije pacijentica je operirala une kamence. Patila je od pretilosti i dijabetesa 20 godina (lijeena je hipoglikemicima). Pacijentica je takoer bolovala od hipertenzije i lijeila se diureticima 5 godina, uz nadomjesnu terapiju kalijem.
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) d) Septi kemija
1 dan 10 dana 10 dana 10 dana
Urinarna infekcija (nepoznat uzro ni k)

Hemipareza, inkontinencija
Cerebrovas kularni inz ult
Arterijska hipertenzija (5 god), pretilost (20 god.)
Dijabetes melitus neovisan o inz ulinu ( 20 god.)
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
Bolesnica je imala brojne rizine imb enike za crebrovaskula rni inzult, to je naved eno u II. dijelu . Sve komplikacije cereb rovaskularnog inzulta koje su dovele do smrti popisane su u I. dijelu.
57
Primjer 28. Kronina bolest srca u starijih osoba Bol esnica s tara 10 2 godi ne dovezena j e u bolnic u j er j e pos tala s metena i i mala nera zumljiv govor , ali j e pri prij mu u bolnic u pos tala sas vi m lucidna . Dobila j e anti koa gula ntnu tera piju. U a na mnezi j e i mala poda tke o ar tri tis u, hi per tenziji , suenos ti a r terija , korona rnoj bol es ti srca (2 5 godina ranij e), kapi (1 0 godi na ra nij e), povr emeni m TI A-e (u ra zdoblju od 8 godi na ) i konges tivnom sra nom za taj enj u (hos pitali zacija 6 godi na prij e). etvr tog da na hos pi taliza cij e kol onos kopijom j e utvr eno kr var enj e, pa j e ter apija a nti koa gulansi ma pr ekinuta . O tpu tena j e i z bol nic e na kon 7 dana . Po i zlasku iz bol nic e pacij entiin govor i motori ke spos obnos ti bili s u ponovno oslablj eni i pri mij e ena j e pr omj ena boj e koe na noga ma . Nakon tj edan dana bora vka kod ku e pacij enti ca j e ponovno pri mlj ena u bolnic u zbog povraa nja . Pr etra ge s u poka zal e da j e vas kular na cir kulacija obus tavlj ena u podr uj u pr epona . Nij e bilo poboljanja u govoru, sposobnos ti j edenja i za dr a va nja hra ne, otkucaji src a povr emeno su bili ari tmi ni s r azdoblji ma sr anog bl oka tr e ega s tupnja . Nakon tj eda n dana bolni kog lij e enja pr emj e tena j e u us ta novu za nj egu. Pr eminula j e 2 dana poslij e. Nj ezi n j e lij e nik ispuni o potvr du o s mr ti .
Kongesti vni srani z astoj

6 god. 25 god.
Koronarna bolest srca
d)
Hipertenzija ( 20 god), povremene TIA- e ( 8 god) Fibrilacija atrija 5 god.
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
Un a to p oko jn iino j vrlo ko mp licira no j p ovijesti bo lesti, lijen ik ko ji je p op u nio po tvrdu o smrti u sta no vio je etiolo ki slijed do ga a ja za u zro k smrti. Bo lesti i sta nja ko je su mog le p rid on ijeti smrti za b iljeena su u II. dijelu . Izra zi po pu t sen ilna d eg en era cija n isu rab ljeni.
58
4.3.7. Maternalna smrt

Primjer 29. Eklampsija Tj eda n dana prij e s mr ti kod tr udnic e u dobi od 33 godine u 36 . tj ednu trudno e pojavila s e ar terijska hiper tenzija (16 0 /1 15 ) s edemi ma i pr otei nurijom. Poslj ednj eg dana ra zvili su s e jaki gr evi (ekla mpsija) uz c er ebralno kr var enj e, to j e nakon 12 sa ti uzr okoval o s mr t.
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) d) Cerebralno krvarenje
12 s ati 1 dan
Ekl ampsija Teka pr eeklampsija

1 tjedan
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
Ka da smrt n a stu p i tijeko m tru dn o e, po ro a ja (tru do va) ili b ab in ja , mo ra se uvijek na zna iti u o d go va ra ju o j ku ici ili u II. d ijelu , pa a k i kad a ma jino sta n je n ije po vezan o sa smru .
59
Primjer 30. Komplikacije spontanog pobaaja Dvades etos mogodinja ena umrla j e 19 . s tudenoga 20 00 . Bolovala j e od a r terijske hiper tenzij e i kr oni ne r euma tske bol es ti srca , koja joj j e dija gnos ticira na u 2 3 . godini . To j e s ta nj e vj er oja tno bil o posljedica a kutne r euma ts ke groznic e u dj eti njs tvu. Godine 1 99 8 . i mala j e sponta ni pobaaj . Na da n s mr ti pri mlj ena j e u bol nic u zbog krva r enja uzr okovana sponta ni m poba aj em koji j e za po eo 2 da na prij e. Pr emi nula j e od hipovol emi nog oka .
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) d) Hipovolemini ok
nekoli ko sati nekoli ko sati

Krvar enje maternic e Nepotpun spontani poba aj

2 dana
Kronina reumats ka bol est srca Arterijska hipertenzija
5 god.
5 god. *To ne znai nain umiranja, npr. srani ares t ili zastoj disanja. To znai bol est, ozljedu ili kompli kaciju koja je prouzroila s mrt.
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
U II. dijelu potvrde zabiljeena su sva stanja koja su pacijentici poveala rizik od nastajanja problema vezanih s trudnoom.
Napomena recenzenata Za utvrivanje tonog uzroka smrti u ovom p rimjeru bilo je potrebno uiniti obdukciju.
60
Primjer 31. Rak dojke za vrijeme trudnoe Tri des et es togodinja uda na zubna tehniar ka bila j e al er gina na penicilin. Bila j e drugi put tr udna . Pr va j e trudnoa za vrila s ponta ni m pobaaj em u 6 . tj ednu tr udno e. Dr ugu j e tr udno u r edovi to kontr olirala i u 2 8 . tj ednu napi pala j e kvr icu u des noj doj ci. O bavlj ena j e ma mogra fija i otkriven j e ra k des ne doj ke. Biopsija j e poka zala da j e rij e o adenokarci nomu. Bol esnica j e pr eba ena u c enta r za r ak. Daljnji su pr egl edi otkrili lokalnu inva ziju i pl u ne metas taze. Na kon sa znanja dijagnoze bol es nica j e odluila nas tavi ti tr udno u bez lije enja ra ka , una to ozbiljnoj kli ni koj slici . Odmah na kon uinj enog poroaja cars ki m r ezom u 37 . tj ednu, koji m j e r oeno ivo i zdra vo dij ete, zapo el o s e s kemoterapij om. No, 8 dana poslij e metas ta ze s u za hva til e moza k i uslijedila j e koma . Mla da j e ena pr eminula 3 da na poslij e.
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. Dio II. Ostala z na ajna stanja koja s u pridonijela smrti, ali nisu bila u vezi s bole u ili stanjem koj e je prouzroilo s mrt. *To ne znai nain umiranja, npr. srani ares t ili zastoj disanja. To znai bol est, ozljedu ili kompli kaciju koja je prouzroila s mrt. a) b) c) d) Rak je dijagnos ticiran u 28. tjednu trudnoe, lijeenje nije pr ovedeno, 11 dana prije smrti izvren poroaj c arski m rezom Koma
3 dana 3 dana
Matastaz e u mozgu Adenokarcinom doj ke

10 tj edana
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
in jen ica d a ra k n ije lijeen za vrijeme tru dn o e zab iljeen a je u II. d ijelu . Po ro aj ca rskim rezo m je ta ko er n a ved en .
61
4.4. Razni primjeri

4.4.1. Profesionalne bolesti
Primjer 32. Silikoza Sedamdesettrogodinji mukarac puio je 15 cigareta na dan 40 godina. Po zanimanju je bio pjeskar u metalurkoj industriji. Prije 20-ak godina na redovnom sistematskom pregledu dijagnosticirana mu je nodularna pluna silikoza. Pet godina poslije spirometrijska je analiza pokazala restriktivnu insuficijenciju disanja koja se progresivno pogoravala uz dispneju u naporu. tovie, prije deset godina EKG je pokazao ishemiju miokarda, prednjeg septuma. Prije dvije godine, nakon pogoranja dispneje koja je bila prisutna i pri mirovanju, pacijent je podvrgnut daljnjim kardiolokim i radiolokim testovima (rentgenske snimke prsita i EKG) koji su pokazali kroninu plunu bolest srca. Na dan smrti pacijent je imao ozbiljne tekoe u disanju, a klinika je slika pokazala akutni pluni edem koji je uzrokovao smrt.
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) d) Kongesti vno z ataj enje srca s posljedi nim akutnim plu nim edemom
1 dan 2 god. 20 god.
Kronina plu na bolest srca

Nodularna pluna silikoza

Ishemijska kar diomi opatija
10 god.
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
A ku tn i p lu n i ed em esto je termin a ln a faza kro nin e p lu n e b o lesti srca . Kron ina p lu n a bo lest srca p o sljed ica je ozb iljn e in suficijen cije d isa n ja ko ju je p rou zro ila p lu na siliko za . Ish emijska ka rd io pa tija ta ko er je, u z p a tolog iju disan ja , p rid on ijela p o go ran ju sra n e insu ficijen cije.
62
Primjer 33. Mezoteliom Pedesetosmogodinji mukarac puio je 20 cigareta na dan 30 godina. Radio je za specijaliziranu tvrtku koja se bavila izolacijom krovova te je stoga bio izloen azbestnim vlaknima. Deset godina ranije obolio je od kroninog bronhitisa (jaki kaalj u trajanju od 3 do 4 mjeseca godinje). Zadnju godinu alio se na oteano disanje. Radiolokom pretragom otkrivena je sjena na pluima. Obavljena je biopsija. Histopatoloka dijagnoza je pokazala da je rije o zloudnome pleuralnom mezoteliomu. Mjesec dana prije smrti bolesnikovo se stanje pogoralo i kompjutorska je tomografija pokazala prisutnost nekoliko difuznih metastaza. Bolesnik je umro tjedan dana u stanju teke kaheksije.
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) d) Kaheksija uslijed maligne bolesti
1 tjedan 1 mj esec
Proirene metastaze
Mezoteliom pleure
1 god.
Kronini bronhitis
10 god.
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
Pleuralni je mezoteliom odabran kao osnovni uzrok patolokoga procesa koji je zbog razvoja metastaza uzrokovao kaheksiju koja je vrlo esto terminalna faza malignih bolesti. Kronini je b ronhitis, zasigurno, p ridonio pogoranju pacijentova stanja.
63
4.4.2. Ovisnost o drogama i alkoholizam

Primjer 34. Alkoholizam - este komplikacije ezdes etpetogodi njak j e pr emi nuo u sijenj u 20 01 . Bi o j e al koholiar od s voj e 20 . godi ne. etiri godi ne prij e s mr ti dija gnos ticira na mu j e alkohol na cir oza j etr e. Dvij e godine poslij e bi o j e s udionik u prometnoj nes r ei u koj oj j e zadobio fra ktur u bedr ene kos ti i r ebara . Tri da na prij e s mr ti dolo j e do kr var enja iz vari kozi teta j ednjaka , hema temeze i mel ene.
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) d) Krvar enje iz varikoziteta jednj aka
3 dana 4 god.
Alkohol na ciroz a jetr e

Kronini alkoholizam
45 god.
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
Pro metn a n esrea ko ja se do go dila d vije go d in e p rije smrti nije u u zro no -p o sljed in o j vezi sa smru p a se sto ga n e u no si u po tvrdu o smrti. Kron ina ko n zu ma cija a lkoh o la stva rn i je u zro k ko mp lika cija ko je su d o vele do smrti.
64
Primjer 35. Zlouporaba droga - predoziranje (overdose) Neza posl ena 3 8-godinja kinja pr ona ena j e mr tva u svoj em s tanu zbog pr edozira nja meta donom, benzodija zepinom i her oi nom. Rij e j e o pozna toj ovisnici o dr oga ma (10 godina j e bila ovis nik o her oinu). Bezus pj eno j e lij e ena u nekoliko na vra ta . Poslj ednj e j e etiri godi ne s er opozi tivna na HI V, a godi nu dana prij e s mr ti pr eboljela j e i nfekciju uzr okova nu s Pn eu mo cystis ca rinii . Dva mj es eca prij e s mr ti pr ovela j e kra e vrij eme u za tvor u. U tom j oj s e ra zdoblju pogoralo zdra vs tveno s tanj e (toks opla zmoza s neur olo ki m kompli kacija ma ). Nakon to j oj j e dija gnos ticira n AI DS, lije ena j e zi dovudi nom (ATZ), koji nij e r edovi to uzi mala.
Predoziranje metadonom, benz odijaz epinom i heroinom

nekoli ko minuta 10 god.
Ovisnost o heroinu
d) HIV infekcija (4 god.), AIDS (1 god.), Toks oplaz moza (2 mj eseca), Pneumocistoz a (1 god.), loi uvjeti i vota, neuredno lijeenje
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o 14/07/2003. nemogu e utv r di ti
s amouboj s tv o M J ESTO SMR T I k u a bol ni c a us tanov a dugotr aj ne sk r bi os tal o ( nav es ti ) : .. i ndus trij s k o- gr aevi ns k a z ona pol j opri vr edno gos podar s tv o os tal o ( nav es ti) : ..
U z im a li g or e n aved eni u z r o k sm r ti u o b zir n alaz e o b du kcije? da ne
K AK O JE NA STU PIL A OZ L JED A ( n avest i) Predoziranje metadonom, benz odijaz epinom i heroinom Z A OSOB E EN SK OG SPOLA ISPU N IT I A K O JE SMR T N A ST U PIL A: z a v rij eme tr udno e unutar 42 dana nak on tr udno e 43 dana do godi ne dana nak on tr udno e
65
4.4.3. Kirurgija
Primjer 36. Kako upisati uzrok smrti pri bolestima i stanjima koja zahtijevaju operaciju Pedes et etver ogodi nji mu kara c koji j e 1 0 godi na bol ovao od ishemijske bol es ti sr ca pri mlj en j e u bol nicu radi ukla njanja kolona zbog ra ka sigmoi dnoga debeloga c rij eva . Tr ei dan na kon operacij e ra zvila s e poslij eopera ti vna plu na embolija od koj e j e bol es nik ubr zo umr o.
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) d) Pluna embolija
1 sat 3 dana 18 mjeseci
Kolektomija zbog raka kol ona

Primarni rak sigmoidnog debel og crijeva

Ishemijska bolest srca
10 god.
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
Bu d u i da je rak sig mo id no g d eb elo g crijeva sta nje koje zah tijeva op era ciju , biljei se ka o o sno vn i u zro k smrti. Evid en tira n je p oslijeo p era tivn e ko mp lika cije ili ko mp lika cije tijeko m med icin skog za h va ta u vijek u klju u je stan je zb og ko jeg je op era cija izvrena i vrijeme o p era cije. Rijed ak je slu a j da se pluna embolija p o ja vi sp on tan o u o so b e mla e o d 75 g od in a i ra zliiti su o sno vni u zro ci to ga stan ja . Ka da je p lu n a emb olija n ep o sred n i u zro k ili n a in smrti, kao takvog treb a g a up isa ti u I. d ijelu n a reda k (a ) p o tvrd e o smrti, s o sno vn im u zro ko m n aved enim slijedo m u red cima isp od . Vid i p rimjere 6 .,1 7 .,1 9 ., 51 .
66
4.4.4. Komplikacije medicinskog i kirurkog zbrinjavanja

Primjer 37. Neoekivana reakcija na anestetik Tridesetdvogodinjakinja s refluksnom nefropatijom i skvrenim desnim bubregom te jednodnevnom jakom abdominalnom boli primljena je u privatnu bolnicu radi odstranjena desnog bubrega. Tijekom uvoenja u anesteziju doivjela je anafilaktiki ok na sredstvo koje se rabi za relaksaciju miia, vecuronium. Usprkos reanimaciji i terapiji, bolesnica je umrla od anifilaktikog oka.
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) d) Anafilaktiki ok ( vec uroni um)
nekoli ko minuta nekoli ko minuta nekoli ko godina
Induciranje anestezije za nefr ektomiju

Refluksna nefropatija s a s kvrenim des nim bubregom

D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
Kada je anafilaktiki ok uzrok smrti, mo ra se navesti tvar ili lijek koji ga je p rouzro io.
Napomena recenzenata U o vo m je slu a ju lijenik mo ga o kao o sn o vn i u zro k od ab ra ti a na fila ktiki o k, a li ta d a treba o zn a iti da je rije o n ep riro dn oj smrti (n esretn i slu a j) ko ja za h tijeva o bd ukciju .
67
Primjer 38. Transfuzija i AIDS Tri des et etverogodinji mu karac , gra evi ns ki inenj er , pr eminuo j e u bolnici od zas toja disanja . Pacij ent j e 20 da na lije en na j edinici intenzi vnog lij e enja . Prij e dvije godine u tij eku lij e enja upal e plua , koj u j e uzr okovala Pn eu mo cystis ca rin ii, otkriveno j e da j e s eropozi tiva n na HI V. Sa da j e pri mlj en u bolnic u zbog Ka posij eva sar koma i pl u nog zas toja . I ma o j e i ezofa gealnu ka ndidija zu i bi o j e nosi telj a tipi ne mi koba kterij e. Zara zi o s e vir usom HI V-a prij e pet godina , na kon tra ns fuzij e kr vi koj u j e dobio zbog ozlj eda za dobi venih u pr ometnoj nesr ei . Bol es nik j e lij e en zbog te ke depr esij e koja j e uslij edila na kon to j e sa zna o da j e HI V pozi tiva n.
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) d) Kaposijev sar kom plu a, ez ofagealna kandidijaz a, mi kobakterija
nekoli ko mjes eci vie od 2 god. 5 god. 5 god.
Sindrom steene i munodeficijencije (AIDS)

HIV infekcija transfuzijom zara ene kr vi

Prometna nesrea
Teka depresij a Pneumocistis pneumonia na poetku AIDS-a
5 god.
2 god.
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
U slu a ju A IDS-a i d ru gih za ra zn ih b olesti, p o trebn o je u pisa ti na in p rijeno sa infektivn og u zro n ika . O vdje je p ro metna n esrea u p isa na u I. d io jer su zad ob iven e o zljed e ra zlo g p rimjen e tran sfuzije ko jo m je oso ba za ra en a HIV-o m i p oslije ob o ljela o d A IDS-a , od ega je i u mrla (vid i o kvir 8 .).
Napomena recenzenata U o vo m je p rimjeru n aved ena p ro metna n esrea kao o sn ovn i uzro k smrti, a li nije za biljeen a kao n esretn i slu aj u za to p red vien o mjesto .
68
4.4.5. Sindrom iznenadne smrti dojeneta

Primjer 39. Sindrom iznenadne smrti dojeneta Muko dojene u dobi od dva mjeseca pronaeno je mrtvo u kolijevci 18. 3. 2003. Dijete je do tada bilo zdravo i na obdukciji je naena kongestija plua, za koju je obducent ustvrdio da nije uzrok smrti. Budui da nije otkriveno nijedno drugo stanje koje je moglo uzrokovati smrt, kao uzrok je upisan sindrom iznenadne smrti dojeneta.
Sindrom iznenadne s mrti dojen eta

nepoznato
c)
d)
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
pr ir odna 17. i li 18/03/2003. nes r etan sl u aj
uboj s tv o
69
4.4.6. Izmjene i dopune nakon dobivenih rezultata obdukcije prirodna smrt

Primjer 40. Izmjene uzroka smrti ezdes etogodi nji muka rac j e tri godi ne bolova o od kroni ne upal e gu tera e. I mao j e i dijabetes meli tus ovisan o inzulinu, bubr ene i une ka menc e koji s u oper a tivno ods tranj eni . Dijagnos ticira ni s u a psc esi gu tera e i peri toni tis koji s u bili odgovor ni za abdomi nalne si mptome. Mi kr obi olo ka j e obra dba poka zala da j e rij e o ra zlii ti m vrs ta ma or gani za ma koji su uzrokovali upal ni proc es . Us pr kos kombinira noj a nti biots koj tera piji ra zvil e su s e sis temna s epsa i koa gul opa tija , to j e dovelo do s mr ti . Obi telj j e odbila obdukciju, te j e lij eni k koji j e lij eio bol es nika ispunio potvr du o s mr ti na slj edei nain.
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) d) Apsces trbu ne upljine
2 dana 1 tjedan
Apsces gu tera e Kronina upala gutera e

3 god.
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
70
I zm je ne i dopune na kon dobi ve ni h rez ul ta ta obdukcije Li j enik k oji j e lij ei o bol esni k a z ahtij evao j e obduk ci ju, k oj a j e i obavlj ena. O bdukcija j e utvrdila pos toja nj e vi es tr ukih i ntraa bdomi nalni h a psc esa . Gu tera na j e gla va sa dr a vala muci noznu cis tu pr omj era 3 c m, za koji j e mi kr oskopski utvr eno da j e i nfiltrir ajui muci nozni cista denokarci nom. O tkriven j e metas ta tski adenokarci nom u pl ui ma , ispod ra vi ta br onha u pluni m hilar ni m li mfni m vor ovi ma , u perir enal nome mekom tki vu te peripa nkr ea ts ki m i peri por talni m li mfni m vor ovi ma . Smj e taj i morfolo ke znaaj ke tumora uzr okovali s u ops tr ukciju pankr ea ti nog kanala, to j e vj er oja tno uzr okovalo pa nkr eti tis i for mi ranj e ps eudociste.
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) d) Seps a
nepoznato nepoznato
Peritonitis Apsces gu tera e

nepoznato nepoznato
Infiltrirajui cistoadenokarcinom guter ae
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
71
4.5. Vanjski uzroci smrti

4.5.1. Nesretni sluaj i prometna nesrea
Primjer 41. Ozljeda zbog nesretnog sluaja i depresija ezdes et etver ogodi nju enu pr onaa o j e s upr ug tij ekom noi ka ko bez svij es ti l ei na podu uz hla dnjak i ra zbij enu au mlij eka nedal eko od nj e. Pala j e i uda rila s e o s tubu. Na kon oivljavanja alila s e na bol ove u prsnom ko u i na gla vobolju, na kon ega j e hi tno odvedena u s ta nic u za hi tnu pomo . Nakon 30 min pala j e u komu i umrla j eda n sa t poslij e. O bdukcija j e otkrila fra kturu ljus ke slj epoo ne kos ti , kr var enj e i zva n tvr de moda ne ovoj nic e i slomlj ena r ebra . Pacij entica j e godinu dana pa tila od depr esij e i nesa nic e. Konzumirala j e vi e lijekova za spa va nj e.
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) d) Koma
1 sat 2 sata 2 sata 2 sata
Krvar enje iz van tvrde modane ovoj nice

Fraktura ljus ke sljepoo ne kosti

Pala i udarila o stepenicu (nesretan sluaj)
Depresija, zl ouporaba tabl eta za s pavanje, slomljena rebra
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
s amouboj s tv o M J ESTO SMR T I k u a bol ni c a us tanov a dugotr aj ne sk r bi os tal o ( nav es ti ) : .. i ndus trij s k o- gr aevi ns k a z ona pol j opri vr edno gos podar s tv o os tal o ( nav es ti) : ..
K AK O JE NA STU PIL A OZ L JED A ( n avest i)
Pala i udarila o stepenicu nou

Z A OSOB E EN SK OG SPOLA ISPU N IT I A K O JE SMR T N A ST U PIL A: z a v rij eme tr udno e unutar 42 dana nak on tr udno e 43 dana do godi ne dana nak on tr udno e
Osnovni je uzrok smrti ozljeda koju je pokojnica zadobila u kui. Zbog statistike i epidemioloke vanosti, poglavito u svrhu prevencije izbjeivih smrti, vano je znati vanjski uzrok ko ji je odgovoran za fraktu ru. Rije je o udarcu o stubu. Stoga e priroda oteenja i vanjski uzronik biti upisani u I. dijelu. Depresija je zabiljeena kao uzrok koji je p ridonio smrti.
72
Primjer 42. Ozljeda na radu Da na 1 5 . s vibnja 2 00 3 . 4 9-godinji vr tlar dovezen j e u hi tnu slubu s inficira nom ranom na des nom s topal u. Zbog opetova ni h gr eva pri mlj en j e u bolnic u. Lij eni k j e dijagnos ticira o teta nus . Pacij entova j e ena i zja vila da j e, ra dei ka o vr tlar , 1 . tra vnja 2 00 3 . na ga zio na vr tlars ke gra blj e. Sa m j e lijeio ozlj edu. Pacij ent j e umro od as fiksij e za vrij eme teta nini h gr eva , 16 . s vibnja 20 03 . O bdukcija j e potvr dila dijagnozu.
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) d) Tetani ki grevi
2 dana 6 tjedana 6 tjedana 6 tjedana
Infekcija bakterijom Clostridium tetani

Inficirana ubodna rana na stopalu

Sluajno stao na grablje dok je radio u vrtu
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o 01.04.2003. nemogu e utv r di ti
s amouboj s tv o M J ESTO SMR T I k u a bol ni c a us tanov a dugotr aj ne sk r bi os tal o ( nav es ti ) : .. i ndus trij s k o- gr aevi ns k a z ona pol j opri vr edno gos podar s tv o os tal o ( nav es ti) :Vr t .. ..
Sluajno naga zio na grabl je dok je radio u v rtu

U ovom je sluaju pokojnik zara en tetanusom na radu, to se mo ra naznaiti u odgovarajuo j kuici u I. dijelu.
73
Primjer 43. Voza u automobilskoj prometnoj nesrei Mukarac u dobi od 49 godina umro je zbog frakture svoda lubanje ubrzo nakon to se kao voza automobila sudario s tekim kamionom na uskoj cesti.
Fraktura s voda lubanje

15 min 15 min
Voza automobila koji s e sudario s te ki m kamionom

d)
Dio II. Ostala z na ajna stanja koja s u pridonijela smrt, ali nis u bila u vezi s bole u ili stanjem koj e je prouzroilo s mrt. *To ne znai nain umiranja, npr. srani ares t ili zastoj disanja. To znai bol est, ozljedu ili kompli kaciju koja je prouzroila s mrt.
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
s amouboj s tv o M J ESTO SMR T I k u a bol ni c a us tanov a dugotr aj ne sk r bi os tal o ( nav es ti ) : J av na c es ta i ndus trij s k o- gr aevi ns k a z ona pol j opri vr edno gos podar s tv o os tal o ( nav es ti) : .. ..
Voza automobila u sudaru automobila i tekog kamiona

Navesti kako i gdje se nesrea dogodila. Osnovni je uzrok smrti sudar dvaju moto rnih vozila na cesti. Pokojnik je zabiljeen kao voza.
Napomena recenzenata Za utvrivanje tonog uzroka smrti u ovom je primjeru bilo potrebno obaviti obdukciju
74
Primjer 44. Alkohol i prometna nesrea Da na 2 . sijenja 200 3 . te ko j e u automobilskoj nes r ei ozlij eena 2 1-godinja ena . Zadobila j e fra ktur u luba nj e i na gnj e enj e mozga , od ega j e umrla ubr zo nakon dolaska u bolnic u. Bila j e voza ica j ednog od dvaj u os obni h a utomobila koji su s udj elovali u s udar u koji s e dogodio na ras kri j u dviju ulica . Pokojnica j e pr ela u s upr otni tra k i sprij eda uda rila na dolazei a utomobil. O bdukcija j e uz ozlj ede us ta novila i ra zinu alkohola u kr vi od 2 ,4 g/kg.
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) d) Nagnjeenje mozga
30 min 30 min
Fraktura lubanje Tup udarac u glavu

30 min 30 min
Voza u s udaru dva vozila (nesretan sluaj)
Akutna i ntoksi kacija al kohol om ( 2,4 g/kg)
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
s amouboj s tv o M J ESTO SMR T I k u a bol ni c a us tanov a dugotr aj ne sk r bi os tal o ( nav es ti ) : .. i ndus trij s k o- gr aevi ns k a z ona pol j opri vr edno gos podar s tv o os tal o ( nav es ti) : .. ..
Voza u f rontalnom sudaru dv aju automobila

Iako alkoholizirano stanje nije izravno prouzroilo smrt, mogue je da je p ridonijelo sudaru te se mora p ribiljeiti u II. dijelu.
75
Primjer 45. Smrt pjeaka Pedesetdevetogodinji mukarac umro je 10. veljae 2000. Bolovao je 20 godina od dijebetesa tip II. Tijekom zadnje godine nekoliko je puta padao u dijabetiku komu. Godinu dana prije smrti imao je akutni transmuralni infarkt laterobazalne stijenke miokarda, zbog ega je hospitaliziran. Osam dana prije smrti udario ga je automobil dok je prelazio cestu. Zadobio je viestruke prijelome rebara i prsne kosti te je primljen u bolnicu. Dana 10. veljae dobio je novi infarkt na istoj lokalizaciji miokarda i preminuo.
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) d) Akutni r einfar kt mi okarda laterobazalne stijenke
1 dan 8 dana 8 dana
Viestruki prijelomi rebara i prsne kosti

Pjeak kojeg je udario automobil dok je pr elazio c estu (nesretan sluaj)

Infarkt mi okarda laterobazalne stijenke
1 god.
Dijabetes neovisan o inzulinu *To ne znai nain umiranja, npr. srani ares t ili zastoj disanja. To znai bol est, ozljedu ili kompli kaciju koja je prouzroila s mrt.
20 god.
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
Pjeak kojeg je udario automobil dok je prelazio cestu

Struna o soba koja popunjava potvrdu o smrti smatra da su viestruki prijelo mi zadobiveni u nesrei u zrok novog infarkta miokarda.
76
4.5.2. Samoubojstva
Primjer 46. Namjerno samoozljeivanje pukom potvreno obdukcijom Da na 1 0 . svi bnja 200 3 . u bolnic u j e pri mlj en 2 5-godinja k zbog ozljede gla ve hi tc em i z puke. Bi o j e u kui, u s vojoj ra dnoj s obi , ka da s e za uo puca nj oko 21 h. Pis mo koj e jasno objanja va na kanu sa moubojs tva os ta vlj eno j e na s tol u. Pr eminuo j e u 23 .05 is te noi . O bdukcija j e poka zala konta ktnu r anu uzr okova nu puc nj em iz va tr enog oruja na des noj slj epoo nici koja j e potvrdila da j e rij e o sa moubojs tvu.
Strijelna rana glave s ozljedom mozga

2 sata 2 sata
Pucanje iz vatrenog oruj a (samoubojstvo)

d)
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
Pacijent je zadobio kontaktnu ranu uzr okov anu pucnjem iz v atrenog oruja na desnoj sljepoonici
Nalazi obdukcije i drugi dokazi u ovom slu aju upuuju na namjerno samoozljeivanje pu cnjem iz va trenog oruja, a ne idu u prilog nesretnom slu aju.
77
Primjer 47. Samoubojstvo zbog depresije Tri des etpetogodinja kinja lije ena j e od ma ni no depr esivne psihoze litij em. Nij e r edovi to uzi mala pr opisa ni lij ek. Prona ena j e mr tva ka ko visi o gr edi vlas ti te tal e. i vj ela j e s a ma i izolirana (bez obi telji i par tnera ).
Asfiksija vjeanjem (samoubojstvo)

nepoznato nepoznato
Neredovito lijeena manino depresi vna psihoz a

d)
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
pr ir odna 15/02/2003 nes r etan sl u aj
uboj s tv o 15/02/2003 nemogu e utv r di ti
V j e a nj e
Dep resija je esto u zro k sa mou bo jstva . Prema u vjerenju lijenika , mo e se n avesti u I. d ijelu kao p reth o dn i u zrok sa mo ub o jstva ili u II. d ijelu kao u zro k ko ji je p rido nio smrti. Ta ko er vid i Primjer 5 3 .
78
4.5.3. Ubojstva
Primjer 48. Napad Tri des etdvogodinji muka rac j e pri mlj en u bolnic u 23 . kolovoza 20 03 . s nekoli ko ubodnih ra na . Pr onala ga j e policija u nekoj ulici u 4 h ujutro. Or uj e nij e pr ona eno. Pr eminuo j e u 1 8 .3 0 istoga dana . Obdukcija j e potvrdila da s e i ntra tora kalno kr var enj e zbog ubodne ra ne u plu nom krilu moe s ma tra ti s mr tonos ni m.
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. Vrijeme proteklo od po etka bol esti do smrti
a) b) c) d)
Pluno iskr varenje

15 s ati 15 s ati
Ubodna rana plu nog krila Ubod otrim predmetom tijekom napada
15 s ati
Nekoliko ubodni h rana abdomena i udova
15 s ati
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
Ubod otrim predmetom tijekom napada

Jed ina o zljeda koja je p ro u zro ila smrt b iljei se u I. d ijelu . Dru g e u bo dn e ran e p iu se u II. d ijelu jer su p rid on ijele smrti, ali je n isu izra vn o p rou zro ile.
79
4.5.4. Padovi starijih osoba

Primjer 49. Padovi i senilna demencija Starija ena koja j e bolovala od s enilne demencij e osj eala s e nes tabil nom na noga ma . Pri hoda nju j e pala i udarila glavom o pod. i nilo s e da j e u r edu, ali j e na ena mr tva na ka u u nekoliko sa ti poslij e. O bdukcija j e pokazala okcipi talni hema tom na vlasi tu i znaaja n subduralni hema tom.
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) d) Subduralni hematom
3 sata 3 sata 3 sata
Trauma glave z bog tupog udarca

Pri hodanju pala (nesretan slu aj)

Senilna demencija
nekoli ko godina
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
Pala na pod hodajui

Pa d se up isu je na na jnii reda k u I. dijelu ko ji kla sificira smrt ka o n esreta n slu a j. U ovo m se slu a ju b o lest n avod i u II. d ijelu p od d ru g e zna a jn e o ko ln o sti.
80
Primjer 50. Padovi u starijoj ivotnoj dobi U li pnj u 2 00 3 . 8 0 -godinja ena pos kliznula s e i pala u s voj em domu tij ekom usisava nja te zadobila prij elom vra ta lij eve bedr ene kos ti . Slj ede eg j e da na operi rana i umetnut j oj j e klin. etiri tj edna poslij e s tanj e j oj s e pogoral o j er s e ra zvila hi pos ta tska pneumonija i dva dana poslije j e umrla .
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) d) Terminal na hipos tats ka pneumonija
2 dana 4 tjedna 4 tjedna nekoli ko godina
Fraktura lijevog vrata bedrene kosti (umetnut klin)

Pos kliznula se tijekom usis avanja u kui (nesretan slu aj)

Opa sl abos t krhkost
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
P o sk l i zn u l a u sv o m d om u u si s av a ju i
Struna osoba koja je popunjavala potvrdu o smrti smatra da je pad u zrokovan pacijentiinom sta rou , to je i navela u I. dijelu.
81
4.5.5. Otrovanja
Primjer 51. Akutno trovanje alkoholom Da na 4 . srpnja 2 003 . 56 -godinji muka rac na en j e mr ta v u hotel u. O bdukcij om nij e otkriven mor folo ki uzr ok s mr ti . Ra zi na al kohola u kr vi bila j e 4 ,5 g/kg.
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) Akutno trovanj e al kohol om
nepoznato nepoznato
Pretjerana konz umacija al koholni h pia (razina al kohola u kr vi 4,5 g/kg) (nesretan sluaj)
c)
d)
Alkoholna ciroza
nepoznato
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
s amouboj s tv o M J ESTO SMR T I k u a bol ni c a us tanov a dugotr aj ne sk r bi os tal o ( nav es ti ) : hotel sk a s oba .. i ndus trij s k o- gr aevi ns k a z ona pol j opri vr edno gos podar s tv o os tal o ( nav es ti) : hotel s k a s oba .. ..
K o n zu m i r an e v e e ko l i i n e a lk o h ol n i h p i a. P ok o j n ik ov a r a zi n a a lk o ho l a u k rv i b il a j e 4, 5 0 g/ k g
Iako je obdukcija otkrila p risutnost alkoholne ciroze, u vezi s kroninom konzumacijom alkohola, dogaaj koji je prouzroio smrt bila je pretjerana konzumacija alkohola koja je dovela do akutnog otrovanja.
82
Primjer 52. Sluajno otrovanje lijekovima Dana 12. sijenja 2003. dvogodinja djevojica primljena je u bolnicu zbog otrovanja salicilatima. Zbog lijeenja upale grla i infekcije gornjih dinih putova dobila je prevelike doze aspirina (tablete za odrasle, ne za djecu). Umrla je 13. sijenja 2003.
Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) d) Akutno otrovanje s alicilatom
23 s ata 23 s ata 2 dana
Predoziranje aspirinom (nesretan slu aj)

Lijeenj e akutne upal e grla

Infekcija gornjih dinih puteva
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
P r e d o zi r a n je as pi r i n om
Na in smrti je n esretan slu a j jer n ema do ka za n a ka n e. Kad a je rije o smrti o trova njem, treb a u p isa ti tva r ko ja je d ovela do o trovan ja i ra zlog u ziman ja .
83
Primjer 53. Samoubojstvo otrovanjem Dana 5. svibnja 2003. 54-godinji mukarac pronaen je mrtav. Umro je od otrovanja ugljikovim monoksidom u automobilu u zatvorenoj garai. Cijev koja je ulazila u unutranjost auta bila je spojena na ispunu cijev. Neko je vrijeme bio depresivan jer je bolovao od zloudne bolesti. U autu je pronaeno pismo iji sadraj upuuje na samoubojstvo.
Otrovanj e ugljikovim monoksi dom

nepoznato nepoznato
Udisanje is pu nih plinova automobila kroz cijev u z atvorenoj garai (samoubojstvo)

d)
Rak eludca
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
pr ir odna nepoz nat nes r etan sl u aj
uboj s tv o nepoz nat nemogu e utv r di ti
U d is a n j e u gl j ik ov a m o n oks i d a i z is p u n i h p li n ov a au t om o bi l a u za tv o r e no j g a r a i
Preporu uje se navesti specifinu supstan ciju koja je prouzroila smrt kao to je u ovom primjeru ugljikov monoksid u smjesi ispunih plinova.
84
4.5.6. Izmjene i dopune nakon naknadnih nalaza vanjski uzroci

Primjer 54. Izmjena vrsta smrti i vanjskog uzroka Pedesetogodinjeg alkoholiara policija je pronala onesvijetenog u naputenoj kui u 4 h ujutro. Primljen je u bolnicu, gdje je preminuo u 10h istog dana. Pregled po dolasku u bolnicu otkrio je veliki subduralni hematom koji je bio posljedica intracerebralnog krvarenja. Iznad podruja subduralnog hematoma bilo je i opseno krvarenje u mekom oglavku.
Subduralni hematom
nepoznato nepoznato
Udarac u glavu tupi m predmetom (nepoznata nakana)

d)
D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
uboj s tv o
nemogu e utv r di ti s amouboj s tv o M J ESTO SMR T I k u a bol ni c a us tanov a dugotr aj ne sk r bi os tal o ( nav es ti ) : .. i ndus trij s k o- gr aevi ns k a z ona pol j opri vr edno gos podar s tv o os tal o ( nav es ti) : napu tena k u a .. U z im a li g or e n aved eni u z r o k sm r ti u o b zir n alaz e o b du kcije? da ne
N e p o zn at o
Gornja je potvrda izdana prije zavretka policijske istrage. Nakon detaljne analize istrani je sudac zaklju io da je pokojnik vjerojatno pao niza stube uz koje je tijelo pronaeno. Potvrdu treba prep raviti tako da se odgovarajua stavka promijeni u n esretan slu aj.
85
I zm je na z bog rez ul ta ta i stra ge

Uzrok smrti Dio I. Neposredni uzrok s mrti* Prethodni uzroci Ako je bilo jo nekih bolesti ili stanja koja s u dovela do gore navedenog uzroka, navesti tako da osnovno stanje bude posljednje. a) b) c) d) Subduralni hematom
nepoznato nepoznato nepoznato
Udarac u glavu tupi m predmetom (nepoznata nakana)

Vjerojatno pad niz a stube (nesretan sluaj)

D AT U M SMRT I
VR STA SMR T I
D AT U M OZL JED E
s amouboj s tv o M J ESTO SMR T I k u a bol ni c a us tanov a dugotr aj ne sk r bi os tal o ( nav es ti ) : napu tena k u a .. i ndus trij s k o- gr aevi ns k a z ona pol j opri vr edno gos podar s tv o os tal o ( nav es ti) : napu tena k u a ..
V j e r o j at n o p a d ni za st u b e
86
5.
Nespecifini uzroci smrti koji zahtijevaju dodatne informacije
5.1. Uvod
Neke bolesti ili stanja navode se u vie poglavlja zbog viestruke etiologije i injenice da lijenici koji ispunjavaju potvrde o smrti uzrok tih bolesti mogu vidjeti u razliitim organskim sustavima. Sadraj ovog poglavlja moe pomoi zdravstvenim djelatnicima da ispravno popune potvrdu o smrti.
I.
INFEKCIJE I INFEKTIVNE BOLESTI

Ope informacije koje osoba koja popunjava potvrdu o smrti treba navesti kako bi se omoguio pravilan odabir osnovnog uzroka smrti i dobili kvalitetni podatci o smrtnosti od zaraznih bolesti: akutne, subakutne ili kronine; npr. aku tna amebna dizen terija; naziv bolesti i/ili uzronika infekcije, kada je poznat; npr.stafilokokni enterokolitis; sijelo, ako je lokalizirano; nain prijenosa, gdje je to svrsishodno; primarna ili sekundarna, priroena ili steena, rana ili kasna, kliniki oblik; npr. priroeni sifilitini encefalitis, posljedica AIDS-a ili infekcije HIV-om. Takoer vidi primjere b r. 8.-10.; 1.; 3.; 21.; 42. Pri navoenju sljedeih bolesti potrebno je pojasniti:
Bolest uzrokovana virusom hum ane imunodeficijencije (HIV) Navesti prisutnost akutnog HIV sindroma. Ako je infekcija posljedica komplikacije medicinskih postupaka, navesti kojega. Citomegalovirusna bolest Navesti ako je posljedica AIDS-a ili infekcije HIV-om. Encefalitis Tip akutni virusni: navesti naziv uzronika, ako je poznat kasni uinak virusnog: navesti stanje ako je smrt rezultat kasnih posljedica bolesti postvakcinalni idiopatski meningokokni gnojni tuberkulozni
Endokarditis
Akutni ili kronini Sijelo mitralni zalistak, aortni zalistak Uzrok reumatski, bakterijski Vrsta uzronika ameba (akutni ili kronini) bakterija virus drugi uzronik (drugi protozoi) Tip akutni ili kronini novoroenaki trudniki, opstetriki, puerperalni vrsta: virusni (navesti tip: A, B, C, D ili E) toksini (navesti tvar)
Dizenterija
Hepatitis
87
Infekcija mokr anog puta Primarna Sekundarna Influenca (gripa) Meningitis
Navesti uzronika i preciznu lokaciju; npr. mokraovod ili bubreg Navesti prethodnu bolest; npr. dijabetes
S pneumonijom Druge manifestacije (navesti) Uzrok meningokokni tuberkulozni Haemophilus influenzae drugi uzronik (navesti)
Septikemija (bakteremija, piemija itd.) Prethodna bolest (prethodno stanje koje je dovelo do septikemije) Vrsta uzronika Sifilis Zahvaeno sijelo Tip priroeni rani ili kasni, primarni, sekundarni, tercijarni
Tetanus ( Vidi Primjer 42.) Ako je uslijedio: nakon ozljede (navesti) Puerperalni, opstetriki Toksemija Prethodni uzrok Trudnoa (navesti)
albuminurija eklampsija hiperemeza hepatitis hipertenzija preeklampsija
Toksoplazmoza Tuberkuloza
Navesti ako je posljedica AIDS-a ili infekcije HIV-om Primarno sijelo Ako je povezana s pneumokoniozom Navesti ako je posljedica AIDS-a ili infekcije HIV-om Nain prijenosa Navesti je li dokazana bakterioloki ili histoloki
II.
NOVOTVORINE (RAK)
Ope informacije koje osoba koja popunjava potvrdu o smrti treba navesti kako bi se omoguio pravilan odabir osnovnog uzroka smrti i dobili kvalitetni podatci o smrtnosti od malignih bolesti. morfoloki tip, ako je poznat; npr. astrocitom sljepoonog renja mozga ; zloudna, dobroudna, ako nije poznata morfologija; npr. dobroudni tu mor p rostate; melanom; sijelo primarnog tumora i metastaza upisati to je mogue pr eciznije da se mogu jasno razlikovati ; ako primarno sijelo nije poznato ili tono mjesto tumora, jasno to naznaiti; kako bi se izbjegla dvoznanost u tumaenju, ako se rabi izraz metastatski rak, treba ga okvalificirati utvrivanjem primarnih i sekundarnih sijela te navesti je li rak koji je metastazirao OD primarnog sijela U sekundarno sijelo. Primjerice, metastatski rak jetre moe se tumaiti kao primarni rak jetre i kao metastaze u jetri, pa je zato potrebno pojasniti Sekundarni rak jetre, primarno sijelo rak dojke ili Rak jetre s metastazama u pluima. Takoer vidi odlomak 2.6.3. i okvir 6. Takoer vidi primjere 1 1 .-15 .; 31 .
88
Kaposijev sarkom Leukemija
Navesti ako je posljedica AIDS-a ili infekcije HIV-om ili je npr. endemski Kaposijev sa rkom Akutna, subakutna ili kronina Tip limfatina mijeloina monocitna Tip; Hodgkinova bolest, non-Hodgkinov limfom, mijeanih stanica Ako postoje metastaze, navesti i sijelo metastaza (sekundarni karcinom) i utvrditi sijelo primarnog karcinoma. Utvrditi morfologiju, zloudnost, sijelo i ponaanje Tip: dobroudni zloudni s primarnim sijelom Navesti sijelo; npr. dojka, koa Navesti ako je maligna Sijelo primarnog raka, ako je poznato Sijelo sekundarnog raka (metastaza) Morfoloki tip, ako je poznat Navesti primarno sijelo ili oznaiti primarno kao nepoznato. Utvrditi morfologiju, zloudnost, sijelo i ponaanje. Tip: dobroudni zloudni s primarnim sijelom nepoznate prirode
Limfom Metastatski Novotvorina
Pagetova bolest Rak
Sekundarna Tumor / novotvorina
Sijelo prim arne novotvorine (npr. primarni ka rcino m unutarnje strane donje usnice) Usnica donja gornja komisura koa usnice preklapanje nepoznato Jetra sarkom angiosarkom hepatoblastom hepatocelularni intrahepatini vodovi nepoznato Usta obraz (sluznica) vestibul retromolarno podruje preklapanje nepoznato drijelo nazofarinks hipofarinks orofarinks krajnik (tonzila) piriformni sinus nepoznato Maternica grli tijelo ligament preklapanje nepoznato Usna upljina jezik lijezda slinovnica nepce desni preklapanje nepoznato Endokrina lijezda paratiroidna hipofiza titnjaa epifiza pluriglandularni kraniofaringealni aortno tjelece nepoznato Koa stidnica vagina penis skrotum melanom (po sijelu) drugi tip (po sijelu) nepoznato Nadbubrena lijezda medula kora nepoznato
Crijeva debelo (kolon) tanko kolon s rektumom nepoznato
Dini sustav nosna upljina srednje uho akcesorni sinusi sredoprsje (medijastinum) timus dunik (traheja) dunica (bronh) grlo (larinks) preklapanje nepoznato
Sredinji ivani sustav modane ovojnice mozak specifini reanj specifina komora modano deblo modani ivac kraljenina modina kauda ekvina preklapanje nepoznato
enski spolni organi jajnik adneksi posteljica ligament maternice iroki ligament okrugli ligament parametrij jajovod preklapanje nepoznato
Mokr ani organi bubreg mokraovod mjehur mokrana cijev parauretralna lijezda preklapanje nepoznato
89
III.
BOLESTI KRVI I KRVOTVORNOG SUSTAVA

Ope informacije koje osoba koja popunjava potvrdu o smrti treba navesti kako bi se osigurao pravilan odabir osnovnog uzroka smrti i dobili kvalitetni podatci o smrtnosti od bolesti krvi i krvotvornog sustava. vrsta bolesti; npr. perniciozna anemija; je li bolest nasljedna, ako je to svrsishodno: npr. nasljedna sferocitoza; U sluaju poremeaja izazvanog lijekovima, navesti naziv lijeka te stanje za koje se on propisuje; npr. nedostatak trombo cita uzokovan uzimanjem analgetika zbog bolova u leima.
Agranulocitoza Anemija Hemoglobinopatija
Uzrok Ako je zbog terapije lijekovima, navesti stanje za koje se lijek propisuje. Primarna Sekundarna Navesti tip i prirodu svakog nedostatka Navesti prethodni uzrok
Navesti prirodu; npr. talasemija Koagulopatija Navesti uzroke poremeaja zgruavanja ; npr. priroeni manjak faktora IX
IV.
ENDOKRINE I METABOLIKE BOLESTI I POREMEAJI PREHRANE

Ope informacije koje osoba koja popunjava potvrdu o smrti treba navesti kako bi se omoguio pravilan odabir osnovnog uzroka smrti i osigurali kvalitetni podatci o smrtnosti od endokrinih i metabolikih bolesti i poremeaja prehrane. Vrsta bolesti ili poremeaja funkcije; npr. adrenokortikalna insuficijen cija; priroeni sindrom nedosta tka joda; Vrsta nedostatka; npr. hipergliceridemija; Stupanj oteenja, gdje je svrsishodno.
Takoer vidi primjere 5. i 7. Dijabetes Dijabetes melitus Gua Priroda komplikacije ili manifestacije na odreenom organskom sustavu Tip Uz Tip dijabetes I ili II komplikacije; npr . nefropatija, periferna vaskularna bolest jednostavna toksina difuzna nodularna multinodularna
Pothranjenost
Tip
priroena ako je uzrok izgladnjivanje ili bolest, navesti Deficit proteina (navesti tip i stupanj oteenja) Poremeaji, navesti jesu li toksini Uzrok U vezi s porodom ili trudnoom
titnjaa Uremija
90
V.
DUEVNE BOLESTI I POREMEAJI U PONAANJU

Ope informacije koje osoba koja popunjava potvrdu o smrti treba navesti kako bi se omoguio pravilan odabir osnovnog uzroka smrti i osigurali kvalitetni podatci o smrtnosti od duevnih bolesti i poremeaja ponaanja: priroda procesa bolesti; npr. paranoidna shizofrenija; ovisnost o psihoaktivnim tvarima; npr. alkoholizam Takoer vidi primjere 25. i 47.
Demencija Duevna zaostalost
Uzrok; npr. senilnost, alkoholizam, ateroskleroza, Alzheimerova bolest ili viestruki infarkt Datum pojave bolesti Navesti organsko oteenje ako je ono uzrok duevne zaostalosti Navesti neposredan uzrok smrti
Duevni poremeaji Tip: priroena posljedica bolesti; npr. cerebralna bolest, a tero skleroza, sifilis, alkoholizam Navesti neposredan uzrok smrti
VI.
BOLESTI IVANOG SUSTAVA

Ope informacije koje osoba koja popunjava potvrdu o smrti treba navesti kako bi se omoguio pravilan odabir osnovnog uzroka smrti i osigurali kvalitetni podatci o smrtnosti od bolesti ivanog sustava. priroda procesa; npr. spongiformna en cefalopatija (Creu tzfeld t-Jakobova bolest); uzronik infekcije, gdje je to svrsishodno; npr. meningoencefalitis uzrokovan Haemophilusom influenzae; ako je nasljedna: npr. nasljedna periferna neuropatija.
Takoer vidi primjer 27. Encefalitis Tip virusni kasni uinak virusnog encefalitisa postvakcinalni idiopatski meningokokni gnojni tuberkulozni
Hemiplegija Hidrocefalus Koreja
Uzrok i trajanje; npr. ozljeda kraljenin e modin e zbog nesree mo tornim vozilom 20 godina ranije Priroeni Ste eni (navesti prethodni uzrok) Tip reumatska sa sranom bolesti bez srane bolesti huntingtonova koreja trudnika
Neuritis Paraliza; pareza
Sijelo Uzrok; npr. alkohol, olovo, reumatizam Uzrok; npr. zbog ozljed e pri roenju , sifilis Specifini oblik; npr. infantilni, Parkinsonova bolest
Parkinsonova bolest Navesti je li rije o Parkinsonovoj bolesti ili o posljedici akutne modane infekcije. Skleroza Multipla, spinalna (bona stranja), bubrena
91
IX.
BOLESTI CIRKULACIJSKOG SUSTAVA

Ope informacije koje osoba koja popunjava potvrdu o smrti treba navesti kako bi se omoguio pravilan odabir osnovnog uzroka smrti i osigurali kvalitetni podatci o smrtnosti od bolesti cirkulacijskog sustava. priroda procesa bolesti; npr. reu matska mitralna regu rgitacija; npr. Coxsackie endokarditis; sijelo, ako je lokalizirano; npr. hipertenzivne bolesti srca i bubrega; akutna ili kronina; npr. akutni reuma tski perikarditis; sve komplikacije.
Takoer vidi primjere 16.- 21., 2., 6., 26.-28. i 44. Aneurizma Sijelo; npr. cereb ralna, aorta Uzrok; npr. aterosklerozna Rupturirana ili disecirajua Ako je u vezi s hipertenzijom, navesti tip; npr. benigna, maligna; Zahvaene arterije; npr. korona rne, modane Zahvaene arterije; npr. korona rne, modane; Uzrok; npr. a rterioskleroza , sifilis Prethodni uzrok Priroda bolesti; npr. cereb ralni infarkt zbog tro mboze/embolije, intra cereb ralno krvarenje zbog rupture modane aneu rizme Prethodni uzrok Sijelo, npr. pluna Ako je komplikacija operativnog zahvata, navesti bolest ili stanje zbog kojeg je obavljen zahvat. Ako je posljedica neaktivnosti, navesti bolest ili stanje zbog kojeg je uslijedila neaktivnost. Akutni ili kronini Sijelo mitralni, aortni, trikuspidalni Uzrok reumatski, bakterijski S: oteenjem srca (hipertenzivna bolest srca) bolestima cerebrovaskularnog sustava (inzult ili infarkt mozga) oteenjem bubrega (hipertenzivna bolest bubrega) trudnoom Ako je sekundarna, navesti prethodni uzrok. Sijelo Akutni, zalijeeni ili stari Navesti uzrok: okluzija, stenoza, embolija/tromboza Navesti uzrok: npr. alkoholna Ako je posljedica drugih bolesti, navesti kojih (npr. ishemijska kardiomiopatija) Specifino stanje bolesti; npr. hipertenzijska bolest srca, ishemijska kardio miopatija Sijelo Tip Krvarenje miokard endokard perikard akutni ili kronini (vrstu uzronika ako je poznat) u sklopu drugih bolesti (reumatski, virusni, bakterijski)
Arterioskleroza, aterom ili ateroskleroza Arteritis Cerebralni izljev Cerebrovaskularna bolest Encefalom alacija Embolija
Endokarditis
Hipertenzija
Infarkt miokarda Infarkt modani Kardiomiopatija Kardiovaskularna bolest Karditis
Sijelo Uzrok (ako su uzrok ozljede, navesti okolnosti ozljede)
92
Miokarditis Modani udar
Akutni ili kronini Uzrok; npr. reuma tska groznica, ateroskleroza ; Uzrok infarkt krvarenje Tromboza/embolija Lokalizacija: arterije ruku Vrsta oteenja: thrombangitis obliterans (Brger) Aktivna ili neaktivna vrsta oteenja srca: hipertrofija, karditis, endokarditis
Bolesti perifernih krvnih ila Reumatska groznica
Srana dekompenzacija dilat acija hipertrofija zatajenje Tromboza
Prethodna bolest koja uzrokuje ovo stanje
Lokalizacija: vrsta arterije, vrsta vene Ako je posljedica ili komplikacija: - operativnog zahvata (navesti bolest zbog koje je izvren) - maligne bolesti (primarno sijelo) - trudnoe, poroaja, babinja - pobaaja - neaktivnost (navesti uzrok)
Tromboza dubokih vena Ako je uslijedila nakon operacije: stanje zbog kojeg je obavljena operacija. Zbog neaktivnosti: stanje koje je uzrokovalo neaktivnost Valvularna bolest Zahvaeni zalistak Vrsta: stenoza/insuficijencija Ako je reumatska: aktivna ili neaktivna nereumatska: navesti uzronika (tuberkulozni, gonokokni) Specifino stanje bolesti; npr. hipertenzijska bolest srca, ishemijska kardio miopatija
Vaskularna bolest
X.
BOLESTI DINOG SUSTAVA

Ope informacije koje osoba koja popunjava potvrdu o smrti treba navesti kako bi se omoguio pravilan odabir osnovnog uzroka smrti i osigurali kvalitetni podatci o smrtnosti od dinih bolesti. priroda procesa bolesti; npr. pneumonija uzrokovana Pseudomonasom; akutna ili kronina; npr. akutni bronhitis, KOPB s akutnom egzarcerbacijom navesti uzronika; npr.; pneumonija koju uzrokuje Psudomonas plune bolesti uzrokovane vanjskim uzrocima (agensima): pneumokonioza uzrokovana azbestom
Takoer vidi primjere b r. 21.-22. i 1. Astma Atelektaza Bronhitis Alergijska ili s kasnim poetkom Prethodni uzrok Tip akutni ili kronini Uz astmu, emfizem itd.
93

1
Bronhopneumonija
Primarna, hipostatska ili aspiracijska Uzronik i prethodni uzrok ako postoji bolest ili stanje koje je pridonijelo razvoju bolesti Kronina opstruktivna pluna bolest S akutnom infekcijom donjeg dinog sustava, akutnom egzarcerbacijom, Akutno pogoranje: astme, kroninog opstruktivnog bronhitisa, bronhektazije, emfizema itd. Pluno srce Prethodni uzrok, ako nije primarna bolest Akutno ili kronino
Pluna bole st (kronina) Priroda bolesti; npr. opstruktivna Pluni edem Tip akutni hipostatski sekundaran u odnosu na bolest srca (navesti bolest) uz hipertenziju Ako je hipostatski ili terminalan, navesti stanja koja su uzrok neaktivnosti. Ako je kronian i posljedica vanjskih uzronika (navesti uzrok i uzronike) Uzrok, napose ako je tuberkulozni
2
Pleuralni izljev Pluna embolija
Ako je uslijedila nakon operativnog zahvata, navesti stanje zbog kojeg je obavljen. Ako je nastala zbog neaktivnosti, navesti stanje koje uzrokuje neaktivnost; Ako je u vezi s poroajem, pobaajem ili oralnim kontraceptivima Je li silikoza antrakosilikoza azbestoza u vezi s tuberkulozom drugo (navesti)
Pneumokonioza
Pneumonija
Tip uzronika Ako je hipostatska ili terminalna, navesti prethodnu bolest.
Pneumonia uzrokovana Pneumocystis carinii Navesti ako je posljedica AIDS-a ili infekcije HIV-om Pneumotoraks Uzrok spontani sekundarni: traumatski Ako je sekundaran, uvijek navesti prethodni uzrok ili etiologiju.
Silikoza (takoer vidi p rimjer b r. 32.) Ako je u vezi s tuberkulozom Tuberkuloza Primarno sijelo Navesti je li dokazana bakterioloki ili histoloki Povezana s pneumokoniozom ili drugim bolestima npr. infekcija HIV-om Navesti prethodni uzrok
Zastoj disanja
Pneumonija i bronhopneumonija Kada su uzrok smrti, treba navesti je li stanje primarno hipostatsko ili zbog aspiracije (krvi, hrane, mekonija, itd.). Navesti uzrok svakoga prethodnog stanja koje je dovelo do pneumonije i utvrditi uzronika. Ako je pneumonija uzrokovana iscrpljenou ili neaktivnou, treba upisati stanje koje je dovelo do neaktivnosti ili iscrpljenosti. 2 Pluna embolija Rijedak je sluaj da se pluna embolija pojavi spontano u osoba mlaih od 75 godina, a iroka je lepeza prethodnih uzroka toga stanja. Kada je pluna embolija neposredni uzrok ili nain smrti, treba ga kao takvog upisati u I. dijelu potvrde o smrti, a prethodne uzroke u retke ispod.
94
XI.
BOLESTI PROBAVNOG SUSTAVA

Ope informacije koje osoba koja popunjava potvrdu o smrti treba navesti kako bi se omoguio ispravan odabir osnovnog uzroka smrti i osigurali kvalitetni podatci o smrtnosti od probavnih bolesti. priroda procesa bolesti; npr. divertikuloza debelog crijeva ; sijelo; npr. Crohnova bolest deb elog crijeva; akutne ili kronine; gdje je to svrsishodno; npr. akutni pankrea titis; priroda komplikacija; npr. akutni apendicitis s g eneraliziranim peritonitiso m. Takoer vidi primjer 4.
Apendicitis Ciroza jetre ir/ulkus
Je li akutan ili kronian Uz peritonitis ili apsces Uzrok; npr. alkoholna Sijelo Akutni ili kronini Perforacija ili krvarenje Uzrok Uzrok Tip zarazni ili nezarazni vrijed na elucu, tetni uinak lijekova itd.
Gastroenteritis Hematemeza Hepatitis
alkoholni uzrokovan lijekovima novoroenaki komplikacija trudnoe, poroaja ili babinja virusni (tip A, B, C, D ili E) Akutan ili kronian Uzrok Ako je: - rak, navesti sijelo i tip - kila, navesti tip Paralitiki nakon operativnog zahvata, navesti stanje zbog kojeg je obavljen Prethodni uzrok Sijelo: eludac, dvanaesnik Uz krvarenje, perforaciju Prethodni uzrok (ako nije poznat, smatra li se zaraznim ili ne) Tip: akutno ili kronino Navesti uzrok; npr. virusni hepatitis (A, B, C, D, E), alkoholna ciroza, toksini hepatitis uzrokovan lijekovima Navesti je li uslijedilo nakon cijepljenja, transfuzije ili u tijeku trudnoe/babinja
Opstrukcija crijeva
Paralitiki ileus Peptini ulkus Proljev Zatajenje jetre
XIII. BOLESTI MIINO-KOTANOG SUSTAVA

Ope informacije koje osoba koja popunjava potvrdu o smrti treba navesti kako bi se omoguio pravilan odabir osnovnog uzroka smrti i osigurali kvalitetni podatci o smrtnosti od bolesti miino-kotanog sustava. priroda procesa bolesti; npr. kronini osteomijelitis naziv uzronika; npr. kronini osteomijelitis zbog staphyloco ccus au reus; prethodna sistemna bolest, gdje je to svrsishodno; sijelo; komplikacije; defor macije, jesu li priroene ili steene; npr. steena kifoskolioza. Artritis Tip: npr. reumatoidni, mladenaki (juvenilni) Uzrok; npr. trauma Sijelo: koljeno
95
Prijelomi (v. pogl. o ozljedama) Sijelo Patoloka ili traumatska (ako je zbog ozljede, navesti okolnosti ozljede) Skolioza Spondilopatije/ spondilitis Ste ena; npr. tuberkuloza , osteopo roza Priroena Vrsta Uzronik ankilozantne deformirajue gonokokne tuberkulozne
XIV. BOLESTI SUSTAVA MOKRANIH I SPOLNIH ORGANA

Ope informacije koje osoba koja popunjava potvrdu o smrti treba navesti kako bi se omoguio pravilan odabir osnovnog uzroka smrti i osigurali kvalitetni podatci o smrtnosti od bolesti genitourinarnih sustava. akutni ili kronini; npr. kronini pijelon efritis; uz kliniki sindrom upisati i patoloko oteenje; npr. n efritiki sindrom s memb ranoznim glomerulonefritisom; sijelo kamenaca; uzronik i sijelo infekcije; vrstu bolesti koja je uzrokovala bubreno zatajenje
Bolest ili zastoj bubrega Akutni, kronini ili terminalni Prethodni uzrok; npr. dijabetska nefropatija Uz: hipertenziju, sranu bolest, nekrozu Endometritis/perimetritis Ako je infekcija nastala tijekom babinja ili nakon pobaaja akutni, subakutni, kronini uz edem infektivni ili toksini (uzrok) Ako je u vezi s hipertenzijom arteriosklerozom sranom boleu trudnoom Policistini bubreg Navesti je li rije o priroenom ili steenom obliku Upala jajovoda Zastoj bubrega Akutni, kronini Gonokokni, tuberkulozni, postabortivni, puerperalni Akutni ili kronini Uzrok analgetski, dijabetski, itd. Nefritis/glomerulonefritis Tip
XV. SMRT U VEZI S TRUDNOOM, POROAJEM I BABINJAMA

Ope informacije koje osoba koja popunjava potvrdu o smrti treba navesti kako bi se omoguio pravilan odabir osnovnog uzroka smrti i osigurali kvalitetni podatci o smrtnosti majke u vrijeme trudnoe, poroaja i babinja. priroda komplikacija; npr. ruptu rirana tubarna trudnoa; je li komplikacija uslijedila tijekom poroaja; npr. zastoj u poroaju zbog poprjenog poloaja; poroaj zatkom; vrijeme proteklo od poroaja do smrti kod pobaaja: je li spontan ili induciran; vrsta komplikacija; legalan ili ilegalan, npr. zdjelina sepsa koja je uslijedila nakon protuzakonito induciranog pobaaja. Takoer vidi primjere 29.-31. Infekcija u babinjam a Tip infekcije; sepsa, infekcija porodnike rane, Prisutnost: embolije; flebitisa; tromboze Ovaj se pojam ne smije rabiti za oznaivanje infekcije nakon pobaaja 96
Endometritis/perimetritis Navesti ako je rije o infekciji u babinjama ili nakon pobaaja. Krvarenje u tijeku trudnoe Uzrok; npr. poremeaji koagulacije, placenta pra evia Pobaaj Trudnoa Toksemija Spontani ili inducirani Navesti razlog, ako je poznat; trajanje trudnoe; naznaiti moguu infekciju ili toksemiju. Navesti bolesti ili poremeaje koji su uzrokovali smrt; npr. eklampsija, zloudna bolest Prethodni uzrok: treba razlikovati je li nastala kao posljedica infekcije ili nekoga drugog poremeaja koji se pojavio u trudnoi: albuminurija eklampsija hiperemeza hepatitis hipertenzija preeklampsija
Zdjelini apsces; par ametritis; peritonitis; flebitis Uzrok, napose ako je nastao zbog infekcije u babinjama ili nakon pobaaja
XVII. KONGENITALNE MALFORMACIJE

Ope informacije koje osoba koja popunjava potvrdu o smrti treba navesti kako bi se omoguio pravilan odabir osnovnog uzroka smrti i osigurali kvalitetni podatci o smrtnosti zbog priroenih anomalija. sijelo i tip anomalije; npr. atrezija kolona; d efekt ventrikularnog sep tuma uvijek navesti da je rije o priroenoj anomaliji bez obzira na dob; npr. priroena mitralna stenoza ; priroena bubrena cista upisati malformaciju s njezinom komplikacijom; npr. spina bifida s hidrocefaluso m.
XVIII. SIMPTOMI, ZNAKOVI I NEDOVOLJNO DEFINIRANA STANJA

Ope informacije koje osoba koja popunjava potvrdu o smrti treba navesti kako bi se omoguio pravilan odabir osnovnog uzroka smrti i osigurali kvalitetni podatci o smrtnosti od simptoma, znakova i nedovoljno definiranih stanja. popis simptoma ne smije zamijeniti detaljni opis bolesti; ako je uzrok smrti nepoznat i nakon obavljene obdukcije, to treba naznaiti. Takoer vidi primjere 12. i 23.-25. Apsces Ascites Cista ir/ulkus Gangrena Hematemeza Hemoptiza Kaheksija Sijelo Uzrok, vrsta uzronika Navesti prethodni uzrok Sijelo Priroena, viestruka, hidatidna, dermoidna Sijelo Perforirani ili uz krvarenje Sijelo Tip Uzrok aterosklerotina, dijabetina, plinska itd. ir na eludcu, tetni uinak lijekova itd.
Navesti ako je nastala zbog tuberkuloze, zloudne bolesti Tip priroena ako je nastala zbog uskraivanja hrane ili bolesti (navesti) nedostatak bjelanevina (navesti tip i stupanj)
Kamenac
Sijelo i je li uzrokovao opstrukciju 97
Konvulzije Krvarenje Melena Priraslice Senilnost/demencija
Navesti bolest iji su simptom konvulzije: posljedice modane kapi, epilepsija, eklampsija, histerija Sijelo Uzrok, ako je nastalo zbog ozljede, navesti njezine okolnosti Prethodni uzrok; npr. p rima rni karcinom poprjenoga debeloga crijeva Ako je uslijedila nakon operativnog zahvata, navesti prethodno stanje zbog kojeg je izvren i vrijeme proteklo od operativnog zahvata. Navesti tip: vaskularna, Alzheimerova bolest itd.
SIDS (sindrom iznenadne smrti novoroeneta). (takoer vidi toku 2.6.4.) Navesti upravo ovako; nije dovoljno napisati iznenadna smrt, uz naznaku da se nalaz obdukcije koristio pri odreivanju uzroka smrti. Slabost/iscrpljenost Starost Stenoza, striktura Tetanija Prethodni uzrok Navesti etioloki slijed svih bolesti ili stanja Sijelo Je li priroena ili steena (navesti uzrok). Navesti ako je posljedica uzimanja lijeka (paratiroprivala) u vezi s rahitisom rije o konvulzijama (navesti bolest) Navesti bolest koja je prethodila: jetrene bolesti (virusni hepatitis - A, B, C, D, E ili toksini), uz hemolitiki poremeaj navesti je li vezan uz poroaj, trudnou, cijepljenje, transfuziju.
utica
XIX. OZLJEDE, OTROVANJA, TETNI UINCI MEDICINSKE SKRBI I DRUGE POSLJEDICE VANJSKIH UZROKA
Potrebni podatci koje osoba koja popunjava potvrdu o smrti treba navesti kako bi se omoguio pravilan odabir osnovnog uzroka smrti i osigurali kvalitetni podatci o smrtnosti od ozljeda, otrovanja, tetnih uinaka medicinske skrbi ili drugih posljedica koje su rezultat djelovanja vanjskih uzroka. (Za upute vidi pogl. 3.) Takoer vidi primjere 35.-37. i 41.-54. tetan uinak lijekova primijenjenih u terapijskim dozam a navesti da je smrt uzrokovana tetnom r eakcijom na lijek koji je primijenjen u terapijskoj dozi naziv lijeka; npr. a plastina anemija uzrokovana terapijskim doza ma klora mfenikola zbog lijeenja urinarn e infekcije priroda tetnog uinka; npr. meningitis nakon cijepljenja svaka komplikacija; npr. akutni zastoj bub rega s renalnom papilarnom nekrozo m zbog lijeenja artritisa aspirinom stanje/bolest zbog koje se primjenjuje lijek. Ozljede tip ozljede; npr. prijelom vratnog kraljeka uz ozljedu kraljenice, npr. samoozljeda sijelo (detaljno navesti); npr. otvoreni prijelom vrata bedrene kosti komplikacije; npr.masna embolija zbog prijeloma bedrene kosti navesti okolnosti; npr. voza osobnog automobila sletio s ceste i udario u stup.
Otrovanje toan naziv sredstva/tvari koja je uzrokovala otrovanje (kod lijekova upisati generiki naziv) jasno navesti nakanu ako je poznata: nesretni sluaj, samoubojstvo, ubojstvo ili nerazjanjena nasilna smrt; npr. sluajno otrovanje tabletama za spavanje; sluajno predoziranje heroinom; ubojstvo otrovanjem arsenom navesti okolnosti (vidi sljedee poglavlje).
98
XX. VANJSKI UZROK SMRTI

Potrebni podatci koje osoba koja popunjava potvrdu o smrti treba navesti kako bi se omoguio pravilan odabir vanjskog uzroka smrti i osigurali kvalitetni podatci o smrtnosti od ozljeda, otrovanja i drugih posljedica vanjskih uzroka. navesti ozljede (vidi prethodno poglavlje na popisu); navesti okolnosti (takoer vidi okvire 7. i 8.). (Za upute vidi pogl. 3.) Takoer vidi primjere 41.-54. Nezgode tijekom kirurkog i medicinskog zbrinjavanja upisati svaku pojedinu komplikaciju opisati okolnosti nesretnog sluaja i medicinskog zbrinjavanja navesti stanje zbog kojeg je proveden odr eeni zahvat uvijek navesti trajanje za svaku bolest i stanje, ukljuujui i duinu lijenike skrbi. Datum ozljede upisati datum i sat ozljede, ako je predvieno u potvrdi o smrti. Vrsta nasilne smrti s obzirom na namjeru nesretan sluaj, npr. sluajno utapanje tijekom igre u vodi samoubojstvo; npr. samoubojstvo utapanjem ubojstvo; npr. ubojstvo ubodnom ranom u srce nemogue utvrditi; npr. eksplozija zbog poara u tvornici (nije bilo mogue utvrditi je li do poara dolo namjerno ili sluajno). Mjesto ozljede kua neinstitucionalno mjesto stanovanja (prostor i objekti uz kuu garaa, vrt, dvorite) ustanova za smjetaj (dom za stare i nemone, dom za bolesne, vojni kamp, popravni dom itd.) druga ustanova i javno administrativno podruje (bolnica, kola, djeji vrti, sveuilite, pota, crkva, plesna dvorana, kazalite itd.) portsko-rekreativna zona (igralite, teretana, javni bazen, kola jahanja, gimnastika dvorana itd.) ulica i cesta (autocesta, kolnik, plonik itd.) trgovaka i servisna zona (banka, restoran, kasino, javna garaa, trnica, autobusni/eljezniki kolodvor, skladite itd.) industrijska zona i gradilite (svaka graevina u izgradnji, tvornica, ugljenokop, ljunara i pjeara, tunel u izgradnji itd.) seosko gospodarstvo (gospodarstveni objekti, zemlja za obradbu, farma itd.) drugo (plaa, autokamp, uma, rijeka, more, jezero, park (zabavni, javni), eljeznika pruga, ZOO, itd.). Prometna nesrea (vidi okvir 7.) tip vozila (automobil, kamion, motocikl, bicikl itd.) rtva nesree (voza, putnik, pjeak, osoba izvan vozila itd.); npr. voza automobila koji je sletio s ceste, pjeak oboren od motocikla, putnik u automobilu ozlijeen u sudaru s automobilom navesti ukljuene objekte ili tipove vozila lokacija u vrijeme nesree (na autoputu, izvan autoceste, eljeznika pruga, skijaki breuljci, izvan ceste, kukuruzite, morska luka itd.), (takoer vidi Mjesto ozljede gore).
99
100
RJENIK
Svrha je ovoga rjenika dati kratke definicije pojmova koji su vani za utvrivanje uzroka smrti i rabe se pri analizama mortalitetnih podatka. Oznaka (SZO) oznauje da su definicije uzete iz slubenih publikacija Svjetske zdravstvene organizacije (SZO). Aktivnost vrsta aktivnosti koju je pokojnik obavljao u vrijeme zadobivanja ozljede i zbog koje je nastupila smrt. To je vana informacija za izradbu nacionalnih programa za prevenciju nesrea. Automatski sustav ifriranja jest odabir i ifriranje osnovnog uzroka smrti s pomou raunalnih programa (softwa re) u svrhu stvaranja statistikog podatka o uzroku smrti. Program na temelju pravila MKB-10, volumena 2., odabire osnovni uzrok smrti kojemu pridruuje ifru te bolesti ili stanja iz MKB-10, volumen 1. Uporaba automatskog sustava ifriranja smanjuje rizik od sistemnih pogrjeaka u odabiru osnovnog uzroka smrti i omoguuje pravodobnu primjenu nadopuna i izmjena vaee klasifikacije bolesti i stanja (Updates ICD-10). SZO i Eurostat preporuuju automatski sustav ifriranja radi harmonizacije mortalitetnih podataka na nacionalnoj i meunarodnoj razini. Entitet bolest ili stanje (dijagnostiki pojam) upisano na potvrdu o smrti kojemu se pridruuje ifra prema MKB-10 i koja postaje statistiki podatak o uzroku smrti. Epidemiologija prouava raspodjelu bolesti ili stanja/dogaaja u populaciji te imbenike koji odreuju ili utjeu na tu raspodjelu. Rezultati tih istraivanja iskoritavaju se za ocjenu zdravstvenoga stanja i planiranje intervencija radi poboljanja kvalitete zdravstvene skrbi i nadzora nad zdravstvenim problemima. Fetalna smrt (mrtvoroeni fetus) smrt prije potpunog izlaska ploda iz majke, neovisno o trajanju trudnoe; smrt je naznaena injenicom da nakon odvajanja od majina tijela fetus ne die niti pokazuje znakove ivota, kao to su kucanje srca, pulsiranje pupane vrpce ili jasne kretnje voljnih miia (SZO). Gestacijska dob trajanje gestacije mjeri se od prvog dana posljednje normalne mjesenice. Gestacijska se dob izraava brojem navrenih dana ili navrenih tjedana (npr. dogaaji izmeu 280 i 286 dana od poetka posljednje normalne mjesenice smatra se da su se dogodili u 40. tjednu gestacije) (SZO). Gestacijska dob, nakon termina nakon puna 42 tjedna (294 dana) gestacije (SZO). Gestacijska dob, u terminu izmeu 37. i 42. tjedna (259-293 dana) gestacije (SZO). Gestacijska dob, prije termina manje od punih 37 tjedana (do 259 dana) gestacije (SZO).
Izmijenjena potvrda o smrti ponovno ispunjena potvrda o smrti koja sadrava dopunu podatka o uzroku smrti pokojnika od prethodno izdane. Podatci dopunjene potvrde o smrti mijenjaju ili dopunjuju uzrok smrti. Izravna porodnika smrt smrt uzrokovana porodnikim komplikacijama trudnoe, poroaja i babinja, intervencijama, propustima, nepravilnim lijeenjem ili nizom dogaaja koji su uvjetovani bilo kojim od gore navedenih uzroka (SZO). Izvorni prethodni uzrok pojam oznauje stanje upisano na najnii redak u I. dijelu ili, ako potvrda nije ispravno popunjena, stanje koje je lijenik trebao upisati na tom mjestu. Izvorni je prethodni uzrok, s medicinskoga stajalita, ishodite slijeda dogaaja koja su u konanici uzrokovali smrt; u Priruniku se obino naziva osnovnim uzrokom smrti. Ispravan slijed bolesti ili stanja poredana prema odgovarajuemu slijedu dogaaja. Kasna maternalna smrt smrt ene zbog izravnih ili neizravnih porodnikih uzroka nakon vie od 42 dana, ali manje od jedne godine nakon zavretka trudnoe (SZO). Kvaliteta ispunjavanja potvrde o smrti dobro ispunjena potvrda o smrti treba jamiti tonost i uporabu specifinih dijagnostikih pojmova za sve navedene uzroke; izvjee o uzroku smrti treba sadravati jedinstveni slijed u I. dijelu s naznakom trajanja; druga mogua stanja koja su pridunijela smrti treba navesti u II. dijelu. Tono i pravilno popunjena potvrda preduvjet je za ispravno ifriranje i odabir osnovnog uzroka smrti na kojem se temelji kvaliteta mortalitetnih podataka. Maternalna smrt - smrt ene u trudnoi ili do 42 dana nakon zavretka trudnoe, neovisno o trajanju i lokalizaciji trudnoe, zbog bilo kojeg uzroka u vezi s trudnoom ili pogoranog trudnoom ili njezinim voenjem,
101
ali ne zbog nesretnog sluaja (ozljede) ili sluajnih uzroka (SZO) (vidi Izravnu porodniku smrti ili Neizravnu porodniku smrti) . Mjesto smrti mjesto gdje je nastupila smrt (kua, bolnica, ustanova za smjetaj, cesta i dr.). Mjesto ozljede mjesto gdje se ozljeda dogodila. Meunarodna klasifikacija bolesti (MKB) meunarodna klasifikacija bolesti. iroko uporabljivan sustav klasifikacija bolesti i ozljeda. Svaka bolest ili niz bolesti ima MKB ifru ili MKB grupu koja joj je dodijeljena. MKB klinika modifikacija (MKB-KM) modifikacija MKB-a za klasificiranje morbiditeta (stanja i intervencija) uz vrlo detaljne opise. MKB-10 ifra jedan MKB alfanumeriki niz koji predouje jednu bolest ili ozljedu ili vezu s jednom ili drugom. Neizravna (posredna) porodnika smrt smrt uzrokovana prije postojeom boleu ili bolesti koja se razvila tijekom trudnoe, ali nije nastala zbog izravnih porodnikih uzroka, ve je bila izazvana fiziolokim uincima trudnoe (SZO). Neonatalno razdoblje poinje roenjem i zavrava s 28 navrenih dana nakon roenja. Neonatalna smrt (ivoroeni umrli u tijeku prvih 28 navrenih dana ivota) dijeli se na ranu neonatalnu smrt (smrt u tijeku prvih 7 dana ivota) i na kasnu neonatalnu smrt (smrt nakon 7. dana, a prije 28 navrenih dana ivota) (SZO). Neposredni uzrok smrti svaka bolest ili stanje upisano u redak (a) u I. dijelu potvrde o smrti koje je izravno uzrokovalo smrt, a rezultat je bolesti navedenih u donjim redcima I. dijela. Takoer je poznat kao ter minalni izravni ili konani uzrok smrti. Nesretan sluaj u tijeku pruanja medicinske skrbi nezgoda ili otrovanje koje se dogodi tijekom operacije, dijagnostikog postupka ili pruanja medicinske skrbi. Odabrani osnovni uzrok smrti stanje ili bolest odabrano kao osnovni uzrok smrti (bilo privremeno bilo trajno) primjenom meunarodnih pravila propisanih volumenom 2. MKB-10. Osnovni uzrok smrti bolest ili ozljeda koja je pokrenula niz patolokih dogaaja koji su izravno uzrokovali smrt ili okolnosti nesretnog sluaja ili nasilja koje je proizvelo smrtonosnu ozljedu (SZO). Okolnosti ozljede, otrovanja ili nasilja svi dogaaji u vezi s nastankom navedene ozljede, otrovanja ili nasilja. Ozljeda na r adu namjerna ili sluajna ozljeda koja se dogodila na poslu ili tijekom obavljanja aktivnosti vezane za radni proces, ukljuuje i ozljede u tijeku volonterskog rada. Perinatalno razdoblje poinje s navrena 22 tjedna (154 dana) gestacije (kada je poroajna teina obino 500 g), a zavrava s navrenih 7 dana nakon roenja (SZO). Pobaaj (inducir ani) namjeran prekid trudnoe koji obavlja specijalist s nakanom da ukloni plod zaea. Pobaaj (spontani) smrt zametka ili ploda do navrenih 28 tjedana gestacije. Potvrda o smrti slubeni dokument koji se rabi za individualno biljeenje smrti i sadrava uzrok smrti koji upisuju i ovjeravaju lijenici ili drugi zdravstveni djelatnici koji su za to osposobljeni. Osim uzroka smrti, potrebno je paljivo ispuniti rubrike koje se odnose na demografske znaajke umrle osobe (dob, spol, zanimanje, kolska sprema i dr.). Poroajna teina prva izmjerena teina fetusa ili novoroeneta nakon roenja (SZO). iznimno niska poroajna teina manja od 1 000 g (do i ukljuujui 999 g) (SZO). vrlo niska poroajna teina manja od 1 500 g (do i ukljuujui 1 499 g) (SZO). niska poroajna teina manja od 2 500 g (do i ukljuujui 2 499 g) (SZO).
Pravila ifrir anja pravila ifriranja sadrana u vaeoj reviziji MKB-a, koje objavljuje SZO, a koja omoguuju sustavni odabir osnovnog uzroka smrti izmeu svih entiteta navedenih u potvrdi o smrti. Primjena istih pravila ifriranja omoguuje usporedivost mortalitetnih podataka na meunarodnoj razini. Prethodni uzrok smrti Svaki uzrok koji sudjeluje u slijedu dogaaja koji su doveli do smrti, uz iznimku neposrednog uzroka (npr. prethodni uzrok za stanje upisano u retku I (a), stanje je u retku I (b) ili, ako potvrda nije ispunjena ispravno, stanje koje je lijenik trebao navesti na istome mjestu. Prometna nesrea svaka nesrea koja ukljuuje vozilo primarno namijenjeno prijevozu ljudi ili dobara s jednoga mjesta na drugo.
102
Skupina klasifikacija ( Family of classifications) predouje razliite sustave razvrstavanja bolesti i stanja, ali i drugih zdravstvenih problema ovisno o namjeni, svrsi i potrebama korisnika. Meunarodna klasifikacija bolesti i stanja (MKB) razvrstava bolesti i stanja na temelju dijagnoze u statistike svrhe i ini sr ove skupine, ali je nedostatna za detaljniju klasifikaciju specifinih bolesti (maligne i duevne), medicinskih postupaka ili intervencija. Tako postoje dodatne meunarodne klasifikacije: ICF (Classification of Functioning, Disabilty and Health), ICHI (Classification of health Intervention), koje se mogu rabiti zajedno sa iframa MKB-10 ili neovisno. Smrti u vezi s trudnoom smrt ene tijekom trudnoe ili unutar 42 dana nakon zavretka trudnoe, neovisno o uzroku smrti (SZO). Uzrok smrti svako stanje koje dovodi do smrti ili pridonosi smrti, a moe se klasificirati prema MKB. Uzrok koji pridonosi smrti svaki uzrok smrti (bolest ili stanje) koji nije neposredan, prethodan ni osnovni (izvorni) uzrok, a pridonosi smrti (bolesti i stanja koja se trebaju navesti u II. dijelu). Upit za dopunom podataka (query) upit o dodatnim informacijama lijeniku koji je ovjerio potvrdu o smrti u svrhu pravilnog i tonog odabira i ifriranja osnovnog uzroka . Trajanje bolesti vrijeme proteklo od pojave bolesti do smrti. Vanjski uzroci smrti dogaaji koji su uzrokovali nasilnu smrt. Svakoj ozljedi pridruuje se odgovarajua ifra vanjskog uzroka na temelju koje se klasificiraju vrste nasilnih smrti: nesretni sluaj, samoubojstvo, ubojstvo i nerazjanjena nasilna smrt, komplikacije medicinskog zbrinjavanja, abnormalne reakcije, zakonske intervencije te ozljede u ratnim operacijama. Viestruki uzroci smrti sve bolesti, stanja ili ozljede koje su ili rezultirale smru ili pridonijele smrti i okolnosti nesretnog sluaja ili nasilja koje je dovelo do takve ozljede. Vitalni statistiki podatci podatci prikupljeni iz kontinuiranog ili periodinog evidentiranja ili registracije svih vitalnih dogaaja kao to su roenja, smrti, vjenanja i razvodi. Vremenski slijed dva ili vie stanja napisana u I. dijelu potvrde tako da je svaki prihvatljiv uzrok stanja u retku iznad uz pravilan vremenski razvoj. Vrsta smrti nain nastanka smrti koji pomae razjasniti nain/nakanu smrti. Smrt moe biti prirodna ili neprirodna koja se mora definirati nakanom ako je poznata: nesretni sluaj, samoubojstvo, ubojstvo, nerazjanjena nasilna smrt. ene u reproduktivnoj (fertilnoj) dobi pojam se odnosi na ene u dobi od 15 do 49 godina (SZO). ivoroenje potpuno istiskivanje ili vaenje ploda zaea iz majke, neovisno o trajanju trudnoe, koji nakon odvajanja die ili pokazuje druge znakove ivota, kao to su kucanje srca, pulsiranje pupane vrpce ili jasne kretnje voljnih miia, bez obzira na to je li pupana vrpca spojena ili nije; svaki plod takvog poroaja smatra se ivoroenjem (SZO).
103
Dodatak 1. Protok nacionalnih podataka o smrtnosti

Autor: Tanja ori, dr. med.
104
Dodatak 2. Preporuke EUROSTAT-a za unaprjeenje kvalitete podataka o uzroku smrti

POVJERLJIVOST
Povjerljivost podatka osnovno je naelo koje treba primjenjivati pri istraivanju o umrlim osobama. Potrebno je osigurati visoku kvalitetu mor talitetnih podataka uz zatitu osobnih podataka o pokojniku, njegovoj obitelji i zdravstvenom djelatniku koji je utvrdio uzrok smrti i ispunio potvrdu o smrti. Isto bi se naelo trebalo primjenjivati pri prikupljanju i obradbi svih statistikih podataka sukladno nacionalnim zakonima i preporukama EUROSTAT-a. Preporuka 4 Podatci o utvrenim uzrocima smrti ne bi se trebali upotrebljavatii u ope administrativne svrhe (npr. osiguranje, osobna korist,), osim ako to ne trai zakon, te, sukladno tomu, poseban zahtjev. Preporuka 5 Kod svake promjene propisa o zatiti osobnih podataka treba izbjegavati mogue negativne posljedice na statistike podatke o uzrocima smrti i medicinskim istraivanjima. Preporuka 6 Nuno je dobro poznavanje svih propisa o zatiti podataka svih sudionika u procesu stvaranja podataka o uzroku smrti. Princip povjerljivosti podataka treba potovati i tijekom izobrazbe lijenika, pri kontaktiranju s odvjetnicima, izradbi znanstvenih studija, a posebno pri obraanju javnosti. Preporuka 7 Svaka uporaba podataka o uzroku smrti u nestatistike svrhe, ukljuujui javno zdravstvo i medicinsko istraivanje, nije odgovornost statistikih tijela te se o njoj ne bi smjelo raspravljati u okviru statistikih pitanja. U odreenim okolnostima u istraivake se svrhe pojedinani podatci o uzrocima smrti mogu rabiti u skladu s postojeim nacionalnim pravilima i propisima. Preporuka 8 U europskim se zemljama preporuuje daljnji razvoj koritenja nacionalnih pravila i propisa o individualnim uzrocima smrti u istraivake svrhe. Rezultat toga mogao bi postati primjer dobre prakse radi postupnog unaprjeenja europske prakse.
POTVRDA O UZROKU DOJENAKE SMRTI

Preambula: potvrdu o perinatalnoj smrti koju preporuuje SZO prihvatilo je tek nekoliko europskih zemalja. Najvaniji razlog neprimjene jest tekoa odabira jedinstvenog osnovnog uzroka smrti te, sukladno tomu, ukljuivanje takvih smrti u rutinsku statistiku uzroka smrti. Hrvatska je uvela Prijavu perinatalne smrti u svoja rutinska istraivanja 2001. godine. Podatke prikuplja i obrauje Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Preporuka 11 Europska bi komisija trebala olakati konzultacije sa SZO-om u vezi s potvrdom o perinatalnoj smrti. Preporuka 12 Treba poduprijeti povezivanje sustava podataka roenih s podatcima o umrloj dojenadi. Ako se to pokae nepraktinim, standardnu potvrdu o smrti treba proiriti tako da ukljuuje jedinstveni uzrok maternalnog pobola (ako postoji) koji su od vanosti za dojenaku smrt. Preporuka 13 Analiza dojenake smrtnosti bolja je ako postoje dodatni podatci o dogaajima u vrijeme roenja (npr. poroajna teina, Apgar-indeks, jednostruki/viestruki poroaj, poroajne komplikacije). Za pravilan izraun potrebni su toni podatci o broju poroaja i broju umrle dojenadi. Preporuka 14 Tri glavna dodatna elementa vana za analizu dojenake smrti koje treba prikupiti: poroajna teina, gestacijska dob i broj plodova u toj trudnoi.
105
POTVRDA O UZROCIMA SMRTI

Preporuka 15 Svaka europska zemlja mora se sluiti meunarodnim obrascem lijenike potvrde o uzrocima smrti ('International Form of Medical Certification of Cause of Death') s etiri retka (SZO, Konfer encija o reviziji, 1989.). Svaka europska zemlja mora pri odreivanju i ifriranju osnovnog uzroka smrti primjenjivati pravila i smjernice koje je propisala SZO. Preporuka 16 Osnovne dodatne informacije koje treba obuhvatiti potvrdom o smrti jesu: - mjesto smrti (kua, bolnica, dom za starije i nemone itd.) - mjesto nasilne smrti - stanje trudnoe - drava stalnog boravita - dravljanstvo. Preporuka 17 U svrhu statistike o nasilnim uzrocima smrti, definiranje epidemiolokih kriterija treba uskladiti tako da je razjanjeno je li uzrok smrti samoubojstvo, ubojstvo, nesretan sluaj ili je to nemogue utvrditi nakon istrage. Preporuka 18 Informacije o obdukcijama treba evidentirati u potvrdama o smrti, ukljuujui i to: - je li izvrena obdukcija - je li rije o sudskoj ili patolokoj obdukciji - jesu li nalazi obuhvaeni potvrdom - je li obdukcija jo u tijeku. Preporuka 19 Informacije o drugim istragama treba evidentirati u potvrdama o smrti, ukljuujui i to: - jesu li provedene posebne istrage kako bi pomogle u ispunjavanju potvrde o smrti - je li istrani postupak jo u tijeku. Ako su odgovori na gornja pitanja da, lijenik to treba navesti. Preporuka 20 U sluaju istranog postupka: - ured koji je odgovoran za statistiku uzroka smrti mora biti obavijeten da postoji istraga (privremena potvrda o smrti) - ured koji je odgovoran za statistiku uzroka smrti moe se koristiti privremenim uzrokom smrti prije nego to se utvrdi konani uzrok smrti; - osobe (ili ustanove) koje utvruju konani uzrok smrti moraju tu informaciju prenijeti uredu koji je odgovoran za statistiku uzroka smrti - ured koji je odgovoran za statistiku uzroka smrti mora zahtijevati konani uzrok smrti - ured koji je odgovoran za statistiku uzroka smrti mora uvrstiti konani uzrok smrti u statistike podatke. Preporuka 21 Ured koji je odgovoran za statistiku uzroka smrti trebao bi obavijestiti EUROSTAT-ov ured o svakoj promjeni u nacionalnim potvrdama o smrti pri podnoenju godinjih podataka. Preporuka 22 Treba poticati razvoj elektronike potvrde.
EDUKACIJA
Preporuka 30 Osnovna znanja o izgledu, sadraju i nainu popunjavanja potvrde o smrti potrebno je ukljuiti u izobrazbu studenata medicine i kontinuiranu strunu edukaciju lijenika. Preporuka 31 Osnovna izobrazba o pravilnom ispunjavanju potvrde o smrti treba se: - provoditi na kraju klinike edukacije - integrirati u odgovarajue teajeve iz javnoga zdravstva ili epidemiologije; - ako se provodi u pravnoj medicini, staviti naglasak na smjernice i definicije SZO-a; - sadraj teaja i ispita treba pripremiti statistiki ured za uzroke smrti u suradnji sa sveuilinim profesorima.
106
Preporuka 32 Ured koji je odgovoran za statistiku uzroka smrti trebao bi, u suradnji s drugim tijelima, istraiti mogunosti kontinuirane strune edukacije za lijenike i integrirati potvrdu o smrti kao obrazovni modul (u mnogim je dravama kontinuirana edukacija obveza lijenika). Preporuka 33 Osnovnu izobrazbu treba pripremiti, ukljuujui struni materijal o nainu popunjavanja potvrde o smrti (slijed, osnovni uzroci, itd.) uz prilagodbu specifinim uvjetima svake europske drave. Preporuka 34 Radi podizanja svijesti lijenika o vanosti kvalitetno ispunjenih potvrda o smrti treba razviti model kontinuiranog informiranja u obliku letaka koji bi se ukljuio u nacionalne edukativne pakete i kampanje. Glavni dio sadraja letka trebao bi biti zajedniki, dok bi svaka zemlja u konanici formu prilagodila vlastitim potrebama. Dokument tr eba biti kratak, dostupan i lako umnoiv (npr. manji plastini dra, planer). Nain popunjavanja potvrde mora biti popraen tekstom i primjerima povijesti bolesti od 4 do 5 redaka. Iste povijesti bolesti trebaju se pripremiti u suradnji s bolnikim lijenicima. Statistiki ured za uzroke smrti treba osmisliti posebne prigode u svrhu distribucije dokumenta. Preporuka 35 Treba razviti zajedniku internetsku stranicu s potvrdama o uzrocima smrti unutar postojeih EUROSTAT-ovih i SZO-ovih mrea (kako bi se prilagodile svakoj europskoj zemlji). Preporuka 36 Statistiki ured za uzroke smrti treba koristiti razne prigode da lijenike obavijesti o znaaju pravilno popunjenih potvrda o smrti putem: upita, medicinskih i zdravstvenih glasila, konferencija, strunih skupova i kongresa. Mora se organizirati praenje navedenih preporuka o edukaciji (kapacitet i autoritet), po mogunosti uz odgovornost Ministarstva zdravstva i statistikog ureda za uzroke smrti.
107
Dodatak 3. Izvadak iz nacionalnih zakona

Autor: Mia Popovi, dipl. iur.
REGULATIVA VEZANA UZ NAIN PREGLEDA UMRLIH TE UTVRIVANJE VREMENA I UZROKA SMRTI U HRVATSKOJ
Osnovni propisi koji reguliraju aktivnost mrtvozorenja jesu: 1. Zakon o zdravstvenoj zatiti, Narodne novine broj 150/08, 71/10. 139/10 i 22/111 2. Zakon o kaznenom postupku,Narodne novine broj 121/11 (proieni tekst) 3. Pravilnik o nainu pregleda umrlih te o utvrivanju vremena i uzroka smrti, Narodne novine broj 46/11 4. Pravilnik o obrascu potvrde o smrti, Narodne novine broj 46/11
ZAKON O ZDRAVSTVENOJ ZATITI

Osnovne odredbe vezane uz utvrivanje uzroka smrti i obdukcija propisane su lancima 182. - 192. Zakona. Za svaku umrlu osobu potrebno je utvrditi vrijeme i uzrok smrti, to treba uiniti uvijek, neovisno o tome gdje je smrt nastupila, u zdravstvenoj ustanovi, ili izvan nje. Vrijeme i uzrok smrti u pravilu utvruje doktor medicine, a samo iznimno to mogu initi drugi zdravstveni radnici, pod uvjetima propisanim Pravilnikom o nainu pregleda umrlih te o utvrivanju vremena i uzroka smrti. Naime, lankom 17. tokom 12. Zakona propisano je da je pregled umrlih osoba jedna od mjera zdravstvene zatite, a Zakonom o lijenitvu (Narodne novine broj 121/03 i 117/08) propisano je da lijenika djelatnost obuhvaa i mrtvozornitvo i obdukciju umrlih. Dakle, mrtvozorenje je lijenika djelatnost, a nju mogu obavljati samo lijenici (lanak 5. Zakona o lijenitvu). Mrtvozornike koji utvruju vrijeme i uzrok smrti izvan zdravstvene ustanove imenuje pr edstavniko tijelo jedinice podrune (regionalne) samouprave na prijedlog opinskih, odnosno gradskih vijea, a mrtvozornike koji utvruju smrt u zdravstvenoj ustanovi imenuje ravnatelj zdravstvene ustanove, uz napomenu da u zdravstvenoj ustanovi mrtvozornik mora biti doktor medicine. Daljnje odredbe Zakona o zdravstvenoj zatiti mogu se podijeliti na odredbe koje se odnose na osobe umrle u zdravstvenoj ustanovi tijekom bolnikog lijeenja i na odredbe koje se odnose na osobe umrle izvan zdravstvene ustanove. Osobe umrle tijekom bolnikog lijeenja Ako je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi, u pravilu je obdukcija obvezna. Samo izuzetno, a na zahtjev ue obitelji, ravnatelj moe, u sporazumu s rukovoditeljem ustrojstvene jedinice i patologom, odluiti da se obdukcija ne provodi, osim ako je propisano da je obdukcija obvezna. Zakonom je propisana obvezna obdukcija u sljedeim sluajevima: ako se radi o neprirodnoj smrti ili smrti nepoznatog uzroka; ako smrt nastupi tijekom dijagnostikog ili terapijskog zahvata; ako smrt nastupi u roku od 24 sata od prijama osobe u zdravstvenu ustanovu; ako je osoba sudjelovala u klinikom ispitivanju lijeka ili medicinskoga proizvoda, odnosno drugom znanstvenom ispitivanju u zdravstvenoj ustanovi; u sluaju smrti osobe iji se dijelovi tijela mogu uzimati radi presaivanja u svrhu lijeenja sukladno posebnome zakonu. Smrt svake osobe mora biti pojedinano analizirana na strunom kolegiju one djelatnosti zdravstvene ustanove gdje je osoba umrla. Miljenje strunog kolegija, medicinska dokumentacija i nalaz specijalista patologije (ako je obdukcija obavljena) dostavljaju se povjerenstvu za unutarnji nadzor najkasnije 7 dana od nastupa smrti. Nakon toga, sva dokumentacija dostavlja se povjerenstvu za kvalitetu, koje svu pristiglu dokumentaciju razmatra jednom mjeseno. Zakljuno miljenje Povjerenstva za kvalitetu o smrti svake osobe pojedinano dostavlja se Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Obveznici plaanja trokova obdukcije kada je osoba umrla u zdravstvenoj ustanovi su: obveznik plaanja trokova lijeenja umrle osobe (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje) a kad je osoba sudjelovala u 108
klinikom ispitivanju lijeka ili medicinskoga proizvoda, obdukciju je obvezan platiti nositelj odobrenja za provoenje klinikog ili znanstvenog ispitivanja. Osobe umrle izvan zdr avstvene ustanove Kada je osoba umrla izvan zdravstvene ustanove, odnosno kad smrt nije u vezi s bolnikim lijeenjem, obdukcija se provodi kada postoji sumnja ili je oito da je smrt prouzroena kaznenim djelom ili je u vezi s izvrenjem kaznenog djela (to je propisano i lankom 319. Zakona o kaznenom postupku), kada je to potrebno radi zatite zdravlja ljudi, odnosno kada to zahtijevaju epidemioloki, sanitarni i drugi struni medicinski razlozi te kada zahtjev za obdukciju postavi obitelj umrle osobe. Potrebno je posebno napomenuti da je obdukcija obvezna ako se radi o neprirodnoj smrti ili smrti nepoznatog uzroka. U ovim sluajevima trokovi obdukcije plaaju se iz dravnog prorauna, osim kada se obdukcija provodi na zahtjev obitelji umrle osobe, u kojem sluaju je obitelj obvezna platiti trokove obdukcije. U odnosu na ostale trokove mrtvozornike slube, lankom 9. stavkom 2. podstavkom 5. Zakona propisano je da jedinica podrune (regionalne) samouprave osigurava sredstva za organizaciju i rad mrtvozornike slube.
ZAKON O KAZNENOM POSTUPKU

lankom 319. Zakona o kaznenom postupku (u daljnjem tekstu: ZKP) propisano je da je obdukcija obvezna kad postoji sumnja ili je oito da je smrt prouzroena kaznenim djelom ili je u svezi s poinjenjem kaznenog djela. Ako je tijelo ve pokopano, odredit e se ekshumacija radi njegova pregleda i obdukcije, a moe ju naloiti samo sud. Postupak ekshumacije propisan je lankom 20. Pravilnika o nainu obavljanja prijenosa, pogreba i iskopavanja umrlih osoba (Narodne novine broj 23/94). Naime, pri svakom iskopavanju umrle osobe, bez obzira na uzrok smrti i nain pokopa, mora se dezinficirati koveg, grobnica i neposredni okoli odgovarajuim dezinfekcijskim sredstvom. Ako je osoba umrla od zarazne bolesti navedene u lanku 3. stavku 1. toga Pravilnika (crni prit, difterija, kolera, kuga, sindrom steenog nedostatka imuniteta, trbuni tifus, paratifus A i B, virusna hemoragijska groznica - Ebola. Lassa i Marburg -, virusna utica ili uta groznica) a pokopana je u drvenom lijesu, moe se iskopati tek po proteku jedne godine od dana pogreba. Ako je potrebno ekshumirati umrlu osobu koja je pokopana samo u drvenom lijesu, a iskopavanje se obavlja prije isteka deset godina raunajui od dana pogreba, iskopavanje se ne moe dozvoliti u vremenu od 1. lipnja do 31. kolovoza. ZKO-om propisano je takoer tko obavlja obdukciju kad postoji sumnja ili je oito da je smrt prouzroena kaznenim djelom ili je u svezi s poinjenjem kaznenog djela. Kad se ne obavlja u strunoj ustanovi, pregled i obdukciju tijela obavlja jedan lijenik, a prema potrebi dva ili vie lijenika, koji po mogunosti trebaju biti sudskomedicinske struke. Za vjetaka (obducenta) se ne moe odrediti lijenik koji je lijeio umrloga, no moe se ispitati kao svjedok pri obdukciji tijela radi davanja razjanjenja o tijeku i okolnostima bolesti. Ako se utvrdi da postoji sumnja da se radi o trovanju, sumnjive tvari naene u tijelu ili na drugom mjestu upuuju se na vjetaenje u ustanovu koja obavlja toksikoloka ispitivanja. Pri pregledu sumnjivih tvari vjetak je obvezan utvrditi vrstu, koliinu i djelovanje naenog otrova. Ako pregledava tvari naene u tijelu, potrebno je utvrditi koliinu upotrijebljenog otrova, ako je mogue.
PRAVILNIK O NAINU PREGLEDA UMRLIH TE O UTVRIVANJU VREMENA I UZROKA SMRTI I PRAVILNIK O OBRASCU POTVRDE O SMRTI
Gore navedene Pravilnike potrebno je itati kao jedan propis, s obzirom da je nain popunjavanja Potvrde o smrti detaljnije propisan Pravilnikom o nainu pregleda umrlih te o utvrivanju vremena i uzroka smrti (u daljnjem tekstu: Pravilnik). Pravilnikom je ureena nadlenost predstavnikog tijela jedinice podrune (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: predstavniko tijelo) kako slijedi: utvruje potreban broj mrtvozornika za podruje jedne ili vie opina odnosno grada, kao i ue podruje na kojem e svaki od njih obavljati pregled umrlih (osim mrtvozornika koje imenuje ravnatelj zdravstvene ustanove) vodei rauna o broju stanovnika i o udaljenosti pojedinih naselja, kao i o potrebi stalne prisutnosti barem jednog mrtvozornika na pojedinom podruju, imenuje povjerenstvo za nadzor nad radom mrtvozornika,
109
vodi evidenciju mrtvozornika na podruju jedinice podrune (regionalne) samouprave, osigurava naknadu za obavljanje pregleda umrlih osoba te za putne trokove mrtvozornika koji se isplauju iz prorauna jedinice podrune (regionalne) samouprave, osigurava izdavanje iskaznice imenovanim mrtvozornicima (obrazac je tiskan u Pravilniku), osigurava dovoljan broj obrazaca potvrde o smrti, dozvola za ukop/kremiranje i oevidnika o obavljenim pregledima umrlih osoba, osigurava dovoljan broj popratnica za prijevoz i obdukciju, pohranjuje ovjerene oevidnike o obavljenim pregledima umrlih osoba, osigurava sredstva za organizaciju i rad mrtvozornike slube. Predstavniko tijelo moe pr edloiti imenovanje mrtvozornika koji nije doktor medicine, ali samo u sluaju nemogunosti odreivanja potrebnog broja doktora medicine za odreeno podruje. Na ovakvo imenovanje mrtvozornika, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi mora dati suglasnost. Predstavniko tijelo takoer imenuje povjerenstvo za nadzor nad radom mr tvozornika. Povjerenstvo je nadleno za: ovjeru evidencije mrtvozornika, obavljanje pregled i ovjeru oevidnika o obavljenim pregledima umrlih za svaku godinu, razmatranje primjedbi mrtvozornika vezanih uz obavljanje mrtvozornike slube na pojedinom podruju te, po potrebi, obavjetavanje Ministarstva o primjedbama mrtvozornika, predlaganje mjera za unapreenje rada mrtvozornike slube na pojedinom podruju i obavjetavanje Ministarstva o predloenim mjerama, nadzor nad provedbom propisa koji reguliraju nain pregleda umrlih i utvrivanja vremena i uzroka smrti, izradu godinjeg izvjea o obavljenim obdukcijama i radu mrtvozornike slube. Godinja izvjee o obavljenim obdukcijama i radu mrtvozornike slube, povjerenstvo dostavlja Ministarstvu, Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i nadlenom tijelu jedinice podrune (regionalne) samouprave. Pregled umrle osobe Mrtvozornik u pravilu ne smije obaviti pregled umrle osobe koju je lijeio neposredno prije njezine smrti, ali je obvezan mrtvozorniku, na njegov zahtjev, omoguiti uvid u medicinsku dokumentaciju radi utvrivanja uzroka smrti. Samo iznimno, ako na podruju za koje je imenovan nema drugog mrtvozornika, mrtvozornik moe obaviti pregled umrle osobe koju je lijeio neposredno prije njezine smrti. Prilikom ispitivanja i utvrivanja okolnosti pod kojima je smrt nastupila, svaki se sluaj smrti dijeli prema nainu na koji je smrt nastupila na: prirodnu smrt nasilnu smrt (nesretni sluaj, samoubojstvo, ubojstvo, nerazjanjeno) nepoznato Kada mrtvozornik ustanovi ili posumnja da je uzrok smrti zarazna bolest sukladno posebnim propisima, a o kojoj ne postoji medicinska dokumentacija, obvezan je poduzeti najnunije mjere radi spreavanja irenja zaraze i bez odgaanja izvijestiti nadlenu slubu zavoda za javno zdravstvo jedinice podrune (regionalne) samouprave i Ministarstvo. Posebni propisi odnose se, izmeu ostalog, i na Pravilnik o nainu prijavljivanja zaraznih bolesti (Narodne novine broj 23/94). lankom 1. toga Pravilnika propisano je da obvezi prijavljivanja zaraznih bolesti podlijeu: epidemija zarazne bolesti, oboljenje ili smrt od zarazne bolesti odreene lankom 3. Zakona o zatiti puanstva od zaraznih bolesti ("Narodne novine", broj 79/07, 113/08 i 43/09) sumnja na oboljenje od Brill-Zinsserove bolesti, kolere, kuge, pjegavca, ute groznice ili virusnih hemoragijskih groznica. svako izluivanje klica trbunog tifusa, svako noenje antigena virusne utice tipa B i C i antitijela na virus sindroma steenog nedostatka imuniteta (u daljnjem tekstu: SIDA/AIDS), kao i zarazne bolesti koje odredi Vlada Republike Hrvatske. Kada se radi o nasilnoj smrti ili sumnji na nasilnu smrt prouzroenu kaznenim djelom, mrtvozornik je obvezan o tome odmah obavijestiti tijelo nadleno za provoenje istrage i osigurati da se ne izgube tragovi mogueg kaznenog djela.
110
Obdukcija Radi utvrivanja uzroka smrti, provodi se obdukcija tijela umrle osobe: kada je to propisano Zakonom o zdravstvenoj zatiti iz drugih medicinskih razloga, a koji mogu biti sumnja na nasilnu smrt iznenadna smrt kod koje je uzrok nepoznat, odnosno nejasan Obdukciju u pravilu obavija doktor medicine specijalist sudske medicine, a kad u mjestu u kojem se obavlja obdukcija nema doktora medicine te specijalnosti, tada obdukciju moe obaviti doktor medicine specijalist patoloke anatomije. Tijelo se upuuje na obdukciju uz popratnicu koja se ispunjava u 3 primjerka, od kojih: prvi zadrava mrtvozornik, drugi se upuuje doktoru medicine koji provodi obdukciju, trei primjerak, koji sadri samo I. dio popratnice, zadrava prijevoznik. Kada je provedena obdukcija tijela umrle osobe, potvrdu o smrti popunjava i dostavlja nadlenim tijelima doktor medicine koji je obavio obdukciju. Po utvrivanju vremena i uzroka smrti, popunjava se potvrda o smrti, i to u 4 primjerka, od kojih: prvi primjerak zadrava mrtvozornik drugi primjerak mrtvozornik uruuje obitelji za potrebe izdavanja sprovodnice radi upisa u grobni oevidnik trei i etvrti primjerak dostavlja se matinom uredu Kontrolni pregled Kontrolni pregled umrle osobe obavlja se prije kremiranja, a ne moe ga obaviti mrtvozornik koji je obavio pregled umrle osobe. Ako e se umrla osoba kremirati, tada nakon redovnog pr egleda mrtvozornika i popunjavanja potvrde o smrti, prije samog kremiranja treba obaviti jo i kontrolni pregled umrle osobe, a koji se sastoji od pregleda umrle osobe, uvida u dozvolu za ukop i uvida u osobne isprave umrle osobe, po mogunosti vaee isprave s fotografijom. Edukacija Svi mrtvozornici obvezni su zavriti edukaciju vezanu uz osposobljavanje za ispunjavanje potvrde o smrti u roku od 12 mjeseci od dana imenovanja. Iznimno, mrtvozornici imenovani do stupanja na snagu Pravilnika, obvezni su zavriti edukaciju u roku od dvije godine od dana njegovog stupanja na snagu. Program edukacije sadri: - upoznavanje s propisima koji se odnose na pregled umrlih, - podjelu naina na koji je smrt nastupila, - odreivanje uzroka i vremena smrti, - pravilno ispunjavanje potvrde o smrti i mortalitetnu statistiku. Zdravstveni radnici koji nisu doktori medicine, a imenovani su mrtvozornicima obvezni su zavriti i dodatnu edukaciju vezanu uz osposobljavanje za obavljanje pregleda umrlih, koja obuhvaa dodatna znanja iz sudskomedicinskog podruja. PRILOZI UZ PRAVILNIK O NAINU PREGLEDA UMRL IH TE O UTVRIVANJU VREMENA I UZROKA SMRTI 1. Popratnica za prijevoz i obdukciju 2. Dozvola za ukop umrle osobe 3. Dozvola za kremiranje umrle osobe 4. Obrazac iskaznice mrtvozornika 5. Oevidnik o obavljenim pregledima umrlih PRILOG PRAVILNIKA O OBRASCU POTVRDE O SMRTI Potvrda o smrti
111
112
II. DIO
1. Usklaivanje zakonodavstva RH s preporukama EUROSTAT-a

Autor: mr. sc. Valerija Stameni, dr. med.
Pristupanje Republike Hrvatske Europskoj uniji

Punopravno lanstvo Republike Hrvatske u Europskoj uniji, kao jezgri stabilnog mira, demokratskih sloboda i gospodarskog razvoja, temeljni je cilj Republike Hrvatske. Uspostavljanje odnosa izmeu RH i EU zapoelo je meunarodnim priznanjem Republike Hrvatske kao neovisne i suverene drave 15. sijenja 1992. Potpisivanjem Sporazuma o stabiliza ciji i prid ruivanju u listopadu 2001. godine Republika Hrvatska postaje pridrueni lan EU. Sporazum je pravni temelj odnosa koji omoguuju postupne pripreme za ostvarenje punopravnog lanstva u EU (1). Hrvatska je predala zahtjev za punopravno lanstvo u veljai 2003. godine, a slubeni status kandidata za lanstvo EU dobila je u lipnju 2004. godine. Pregovori o punopravnom lanstvu u Europskoj uniji izmeu EU i drave kandidata slubeno su zapoeli u listopadu 2005. godine i podijeljeni su u nekoliko faza. Prva faza, analiza usklaenosti zakonodavstva zemlje kandidata s europskim propisima (engl. screening) trajala je godinu dana i zavrila u listopadu 2006. godine. Nakon screeninga, zapoeli su pregovori koji se fokusiraju na uvjete pod kojima e drava kandidatkinja prihvatiti, implementirati i izvravati pravnu steevinu Europske unije (acquis communautaire). Pregovori o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji obuhvaaju 35 pregovarakih poglavlja, a mortalitetna statistika dio je poglavlja 18. Statistika. (2)
Poglavlje 18.
Razvoj sustava slubene statistike Republike Hrvatske u najveoj je mjeri voen procesom pridruivanja Europskoj uniji i integriranja u Statistiki sustav EU. Dosadanja postignua u usklaivanju slubene statistike s pravnom steevinom EU istiu potrebu za sustavnim sudionitvom nositelja slubene statistike, glavnih korisnika statistikih podataka, akademske i istraivake zajednice i graana openito. Tijela dravne vlasti vrlo su esto u dvojakoj ulozi, kao nositelji slubene statistike i kao njezini glavni korisnici, te se trai njihovo aktivno sudjelovanje i u stvaranju nacionalne statistike u njezinoj djelotvornoj uporabi. Da bi Republika Hrvatska mogla zatvoriti pregovore i dobiti punopravno lanstvo u Uniji, treba ne samo u potpunosti uskladiti zakone nego i sustav provedbe, to znai kompletno reorganizirati i osposobiti dravnu upravu i ostalu institucionalnu infrastrukturu za uinkovitu provedbu zakona usklaivanjem s EUROSTAT-om.
EUROSTAT
EUROSTAT je statistiki ured Europske unije (The Sta tistical Office of the European Communities) osnovan 1953. godine sa sjeditem u Luksemburgu. Osnovni zadatak EUROSTATA-a je prikupljanje i obradba usporedivih statistikih informacija iz zemalja lanica EU koje se upotrebljavaju kao podloga za pripremu i provedbu politika EU. U pojedinim se kategorijama prikupljaju podatci iz zemalja kandidatkinja. Statistiki se podatci prikupljaju u nacionalnim uredima za statistiku drava lanica Europske unije. Ured ih predstavlja javnosti u svojim tiskanim ili elektronikim publikacijama te u priopenjima za tisak. Europska se komisija zauzima za ujednaivanje praksi i standardizaciju nacionalnih statistikih sustava zemalja lanica EU, pri emu se i od Hrvatske trai da prihvati standarde koji su definirani u dokumentu Kodeks prakse europske statistike. Taj je dokument predstavio generalni direktor EUROSTAT-a gospodin Walter Radermacher na Konferenciji u Zagrebu 8. prosinca 2008. (3).
Kodeks prakse europske statistike

Kodeks prakse ini 15 naela. Tijela vlasti i statistika tijela unutar Europske zajednice obvezuju se na pridravanje naela odreenih tim kodeksom te na periodino nadziranje njihove primjene s pomou pokazatelja dobre prakse za svako od spomenutih naela, koja e se rabiti kao odrednice. 113
Institucijski i organizacijski okvir znatno utjeu na uinkovitost i vjerodostojnost statistikog tijela koje izrauje i diseminira europske statistike. Relevantna se pitanja odnose na profesionalnu neovisnost, ovlasti za prikupljanje podataka, primjerenost resursa, predanost kvaliteti, statistiku povjerljivost, nepristranost i objektivnost. Europski i drugi meunarodni standardi, smjernice i dobre prakse moraju se u potpunosti potovati u postupcima koje statistika tijela provode radi organiziranja, prikupljanja, obradbe i diseminiranja slubene statistike. Vjerodostojnost statistike poveava se stjecanjem reputacije dobrog upravljanja i djelotvornosti. Odgovarajui imbenici jesu dobra metodologija, prikladni statistiki postupci, umjerena optereenost davatelja podataka i ekonominost. Europska statistika mora biti dosljedna iznutra, po vremenu i usporediva meu regijama i dravama; trebaju biti omogueni kombiniranje i skupna uporaba srodnih podataka iz razliitih izvora. Usporedivost podataka po zemljama postie se periodinom izmjenom podataka europskoga statistikog sustava i drugih statistikih sustava te se metodoloke studije provode u uskoj suradnji zemalja lanica i EUROSTAT-a (3).
PHARE
Stjecanjem statusa kandidata Hrvatskoj je putem pretpristupnog programa Phare Europska unija stavila na raspolaganje financijska i tehnika sredstva za provedbu potrebnih pravnih, gospodarskih i institucionalnih reformi na putu pristupanja Europskoj uniji. Naime, zahtjev za punopravno lanstvo u EU moe podnijeti svaka europska drava ije ureenje poiva na naelima slobode, demokracije, potovanja ljudskih prava i temeljnih sloboda te vladavine prava. Svi budui kandidati prije primanja u punopravno lanstvo moraju ispunjavati etiri kriterija (tri kriterija iz Kopenhagena, 1993. g. i etvrti iz Madrida, 1995.g.) 1. politiki: stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, potovanje ljudskih prava i prava manjina te prihvaanje politikih ciljeva Unije; 2. gospodarski: postojanje djelotvornoga trinog gospodarstva te sposobnost trinih imbenika da se nose s konkurentskim pritiscima i trinim zakonitostima unutar EU; 3. pravni: prihvaanje cjelokupne pravne steevine EU (tzv. acquis communautaire); 4. administrativni: prilagodba administrativnih struktura radi osiguranja uvjeta za postupnu i skladnu integraciju (kao to je jaanje administrativne sposobnosti, stvaranje uinkovitog sustava dravne uprave s ciljem osiguravanja uinkovitoga procesa prihvaanja i provedbe pravne steevine EU) (2).
Referencije: 1. Nacionalna strategija razvitka zdravstva 2006.-2011. , Narodne novine, br. 72/2006. 2. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija. Hrvatska na putu u Europsku uniju: od kandidature do lanstva. etvrto izdanje, Zagreb, 2008. 3. Dravni zavod za statistiku. Konferencija Razvitak slubene statistike: Kodeks prakse europske statistike. Zagreb, 8. prosinca 2008.
114
2. SUDSKOMEDICINSKI ASPEKTI MRTVOZORNIKE PRAKSE

Autori: doc. dr. sc. Vedrana Petroveki, dr. med. mr. sc. Davor Mayer, dr. med.
Definicije smrti
Smrt nije trenutaan dogaaj, nego je proces koji se sastoji od klinike smrti, modane smrti i bioloke smrti. Klinika smrt podrazumijeva prestanak disanja i prestanak rada srca koji je praen prekidom modane aktivnosti, ali ne nepovratno. Pravodobnim reanimacijskim postupkom nakon nastupa klinike smrti mogue je obnoviti funkcije vitalnih organskih sustava i mozga. Modana smrt je nepovratno stanje pri kojemu dolazi do nekroze svih dijelova sredinjega ivanog sustava. Poseban oblik modane smrti jest kortikalna smrt kod koje postoji nepovratno ishemino oteenje s posljedinom nekrozom ganglijskih stanica u podruju modane kore. Bioloka smrt je posljedica odumiranja (smrti) svih stanica i tkiva. Nastupa u trenutku kada u organizmu nema vie ivih stanica.
Tanatologija
Tanatologija, znanost o smrti, medicinska je disciplina koja se bavi znakovima, simptomima, uzrocima i prirodom smrti. Nakon smrti razvijaju se na tijelu znakovi smrti, a nastavno na njih i poslijesmrtne ili postmortalne promjene. One su posljedica autolitikih i heterolitikih procesa u tijelu. Pojava znakova smrti omoguit e utvrivanje injenice smrti, a postmortalne promjene mogu pomoi u utvrivanju vremena koje je proteklo od nastupa smrti (postmortalni interval). U znakove smrti ubrajaju se: 1. mrtvake pjege (livo res mortis), 2. mrtvaka ukoenost (rigor mortis), 3. mrtvaka hladnoa (algor mortis), 4. isuenje (dessica tio). 1. Mrtvake pjege Mrtvake pjege (livores mortis) nastaju zbog slijeganja krvi u kapilare koe najnie poloenih dijelova tijela, dok je na suprotnoj strani tijela, tj. na najviim dijelovima tijela koa blijeda, pa govorimo o mrtvakoj bljedoi (palor mortis). Mrtvake su pjege uobiajeno sivoljubiaste boje. Iznimno mogu biti svjetlije, npr. pri otrovanju ugljikovim monoksidom ili pri smrzavanju. Katkada se u mrtvakim pjegama mogu uoiti poslijesmrtna tokasta krvarenja hipostatska purpura (vibices). Mrtvake se pjege, u pravilu, pojavljuju 30 do 60 minuta nakon smrti na postraninim dijelovima vrata. Katkada se mrtvake pjege mogu poeti pojavljivati ve i prije smrti (agonija), kao posljedica jakog usporavanja cirkulacije. Unutar prvih 6 sati mrtvake su pjege pomine, to znai da e promjenom poloaja mrtvog tijela (okretanjem) i mrtvake pjege mijenjati lokalizaciju na tijelu. Izmeu 6 i 12 sati mrtvake se pjege postupno fiksiraju, pa e se okretanjem mrtvoga tijela pomicati samo dio mrtvakih pjega. Nakon 12 sati mrtvake su pjege fiksirane, nepomine, to znai da zadravaju svoj poloaj neovisno o promjeni poloaja mrtvog tijela. Do 20 sati nakon smrti mrtvake pjege na pritisak blijede, a ovo razdoblje moe biti i dulje ako se uporabljuje neki predmet manje kontaktne povrine (ak do 36 sati). 2. Mrtvaka ukoenost Neposredno nakon smrti nastupa mlohavost tijela, tzv. primarna miina mlohavost (flacciditas mortis primaria). Potom se postupno razvija mrtvaka ukoenost (rigor mortis). Mrtvaka je ukoenost oblik stezanja (kontrakcije) miia koji ne odstupa bitno od fizioloke kontrakcije miia, a posljedica je poslijesmrtne razgradnje nukleotida adenozin-trifosfata (ATP), zbog ega nastaje manjak raspoloive energije za proces relaksacije. Nastanak i trajanje mrtvake ukoenosti ovise o koliini preostalog ATP-a poslije smrti, miinoj masi preminule osobe, kao i o temperaturi okolia.
115
Mrtvaka se ukoenost, u pravilu, najprije pojavljuje na oitu i sranom miiu, 30-ak minuta nakon nastupa smrti. U istom se vremenu moe pojaviti na malim miiima u podruju glave i vrata, dok drugu skeletnu muskulaturu zahvaa 2 4 sata nakon smrti. Mrtvaka je ukoenost najizraenija nakon 6 9 sati. Mrtvaaka ukoenost poinje poputati, u uobiajenim temperaturnim uvjetima, nakon 24 do 72 sata. Kada popusti mrtvaka ukoenost, nastupa sekundarna miina mlohavost (flacciditas mortis secundaria). Iznimno, mrtvaka se ukoenost moe u trenutku smrti razviti u svojemu punom opsegu, te mr tvo tijelo ostaje fiksirano u poloaju u kojem ga je smrt zatekla. U ovakvim se sluajevima govori o kataleptinoj mrtvakoj ukoenosti, koja je u praksi iznimno rijetka. 3. Mrtvaka hladnoa Nastupom smrti prestaju svi biokemijski procesi u tijelu, pa tako i stvaranje topline, te nastupa hlaenje mrtvog tijela (algor mortis). Tijelo se ne hladi jednoliko najprije se hladi povrina, a tek tada unutranjost tijela. Sve dok povrina tijela ima temperaturu od 25 C, tijelo se na opip doima toplo. Na brzinu hlaenja tijela utjeu brojni initelji, dob osobe, stanje uhranjenosti (debljina), temperatura okolia, koliina odjee na tijelu i drugo. Okvirno, unutar prva etiri sata tjelesna se temperatura smanjuje za oko 1 C na sat, a dalje pada za oko 0,5 do 1 C na sat tako da se prosjeno, u roku od 24 sata, tjelesna temperatura izjednai s temperaturom okolia (oko 20 C). Ako se eli utvrditi kolko je vremena proteklo od trenutka smrti na temelju hlaenja tijela, potrebno je izmjeriti temperaturu unutranjosti tijela tako da se termometar uvede u zavrno debelo crijevo oko 10 cm od anokutane granice (rektalna temperatura). Ujedno se mora izmjeriti i temperatura okolia uz tijelo. Poeljno je da se ova mjerenja ponove u razmaku od 30-ak minuta jo jednom ili dvaput. Ta su mjerenja polazni podatak za uporabu formula ili krivulja koje se mogu rabiti za preciznije utvrivanje postmortalnog intervala. 4. Isuenje Isuenje tijela nakon smrti (dessicatio) nastaje isparavanjem tekuine s povrine tijela zbog strujanja zraka, a potpomognuto je djelovanjem topline. Ova je promjena najuoljivija na dijelovima tijela gdje je koa pokrivena tankim i osjetljivim epitelom (npr. usnice u djece i starijih osoba, skrotum ili na mjestima gdje je koa vlana i macerirana zbog trenja, primjerice izmeu nabora koe u pretilih osoba).
Procjena vremena smrti u ranome poslijesmrtnom razdoblju

Bez obzira na to je li rije o prirodnoj ili nasilnoj smrti, ako vrijeme smrtni nije poznato, potrebno ga je barem priblino odrediti na temelju prisutnih znakova na mrtvom tijelu. Prethodno su ve navedeni pojedini kriteriji koji mogu pomoi za openitu i okvirnu procjenu vremena smrti. Ovim se kriterijima moe dodati i procjena vremena smrti na temelju primjene osjeta temperature povrine tijela i opsega mrtvake ukoenosti: - mrtvo tijelo na dodir toplo i mlohavo smrt nastupila unutar 3 sata - mrtvo tijelo na dodir toplo i ukoeno smrt nastupila izmeu 3 i 8 sati - mrtvo tijelo na dodir hladno i ukoeno smrt nastupila izmeu 8 i 36 sati - mrtvo tijelo na dodir hladno i mlohavo smrt nastupila prije vie od 36 sati. S obzirom na to da postoje iroka odstupanja u brzini razvoja poslijesmrtnih promjena, ovakvu procjenu treba shvatiti samo kao orijentacijsku, a nikako kao pouzdanu vrijednost. U postmortalne promjene ubrajaju se: 1. truljenje (putrefa ctio), 2. mumifikacija (mumificatio), 3. saponifikacija (saponificatio, adipocere). 1. Truljenje Rije je o razgradnji sloenih organskih spojeva u mrtvom tijelu na jednostavnije pod utjecajem bakterija. Brzina razvoja trulenih promjena ovisi o temperaturi okolia i vlazi najpogodnije su temperature oko 25 do 30 C i srednja koliina vlage u zraku. Tkiva u tijelu ne podlijeu jednako procesu truljenja. Od mekih tkiva najdulje su ouvani srce, krvne ile, ligamenti te maternica i prostata. Kosti, dlake i nokti mnogo su otporniji. Krajnji rezultat trulenih promjena mrtvog tijela potpuno su skeletirani ostatci. 2. Mumifikacija Ako je mrtvo tijelo izloeno zraku s niskim udjelom vlage, a pritom postoji i strujanje zraka uz povienu temperaturu, razvit e se mumifikacija. Povrina se tijela brzo isuuje te je tako sprijeen razvoj trulenih promjena. Ovakav oblik postmortalne promjene naziva se primarnom mumifikacijom, a u naim krajevima via
116
se rijetko, obino u ljetnim mjesecima. Sekundarna mumifikacija nastaje na ve dijelom truleno promijenjenu tijelu, tako da isuenje ouva tijelo u nekoj fazi raspadanja. Ovakav oblik mumifikacije ee se via u naim krajevima, a pritom su mumifikacijom najopsenije zahvaeni krajnji dijelovi okrajina (ake, stopala). 3. Saponifikacija Za razvoj saponifikacije potrebno je da se mrtvo tijelo nae u vlanom okruenju, uz snienu koncentraciju ili popuni nedostatak kisika. Ovakva promjena uobiajeno nastaje kada je tijelo ukopano u ilovau ili na tijelima koja su uronjena u vodu (npr. tijela baena u bunare). Promjena se dogodila na razini masnoga tkiva, gdje dolazi do razgradnje viih masnih kiselina na glicerol i slobodne masne kiseline. Slobodne se masne kiseline postupno zasiuju, veui pritom kalcij, kalij i natrij iz tijela i okolia. Saponifikacija zapoinje na povrini tijela, u potkonome masnom tkivu, a postpno zahvaa masno tkivo u unutranjosti tijela. Saponificirano tijelo moe biti toliko dobro ouvano da omoguuje neposredno prepoznavanje, tj. identifikaciju.
Rad mrtvozornika na terenu

Kada se suoava s mrtvim tijelom, lijenik koji se nalazi u ulozi mrtvozornika ima zadau odgovoriti na etiri osnovna pitanja. Ona glase: Tko je umro? Kada je umro? Gdje je umro? Kako je umro?. Odgovori na ovaj niz kratkih i na prvi pogled jednostavnih pitanja mogu, ovisno o sluaju, zahtijevati dosta truda i vremena. Dio odgovora u iskljuivom je djelokrugu doktora medicine, dok drugi dio porazumijeva pribavljanje informacija koje prelazi okvire medicinske struke i zahtijeva znanja kriminalistike metodologije. U veini sluajeva pregleda mrtvoga tijela mrtvozornik pred sobom e imati elemente koji govore za prirodnu smrt. Meutim, to nikako ne iskljuuje potrebu da se svakom sluaju na samom poetku pristupi ne samo medicinski nego i na nain istraitelja. Upravo u tome jest uloga mrtvozornika, koji na sebe preuzima ulogu (iako je moda i nije potpuno svjestan) svojevrsne trijae smrtnih sluajeva. Naime, osim toga to je predmet interesa lijenika, ljudsko tijelo (i ivo i mrtvo) moe biti i corpus delicti. U potonjem sluaju, o kakvoi provedenog mr tvozorenja ovisi hoe li biti prepoznati elementi koji e zahtijevati daljnju istragu ili e sluaj biti zakljuen samim mrtvozorenjem. Ovisno o okolnostima smrti i pronalaska tijela, odgovori na pojedina od gore spomenutih pitanja mogu biti poznati ve na poetku obradbe pojedinog sluaja. Primjerice, u bolnikim e uvjetima mrtvozornika doekati podatci o identitetu pokojnika i tonom vremenu smrti. Usto, ne e biti nejasnoa ni oko mjesta smrti. Pritom valja oekivati da tonost i istinitost ni jednog od ovih podataka ne e biti upitna. Jedino pitanje na koje tada preostaje odgovoriti jest pitanje uzroka i naina smrti. S druge strane, smrt u izvanbolnikim uvjetima stavlja pred mrtvozornika vie nejasnoa. Smrt u kunim uvjetima, uz prisutne i pribrane ukuane ili druge osobe koje se pri mrtvozornikovu dolasku zateknu uz pokojnika, ne e biti problematian sluaj. S druge strane spektra moguih okolnosti pronalaska tijela moe se nai osoba nepoznatog identiteta pronaena na otvorenom prostoru, primjerice u umi, s izraenim poslijesmrtnim promjenama. Takav e sluaj svakako zahtijevati mobilizaciju razliitih mrtvozornikovih znanja i sposobnost promiljanja i zakljuivanja o pitanjima koja su izvan strogo medicinske tematike. Odreivanje uzroka smrti temeljna je zadaa postupka mrtvozorenja. Da bi to postigao, mrtvozorniku su na raspolaganju dva osnovna alata. Jedan je mrtvozor enje u uem smislu, koje se temelji na vanjskom pregledu tijela, prikupljanja spoznaja o okolnostima smrti od pokojnikove okoline te analize dostupne medicinske dokumentacije. Kompiliranjem ovih elemenata zakljuit e o uzroku smrti. U svakodnevnoj praksi, ovo i jest najei ishod postupka mrtvozorenja. Temeljito proveden vanjski pregled tijela otklonit e sumnju na postojanje mehanikih ozljeda koje bi se mogle dovesti u vezu s uzrokom smrti. Osim toga, pregledom se mogu uoiti eventualni vanjski znakovi asfiksije (petehije - tokasta krvarenja po koi i sluznicama). Mrtvozornik u svakom sluaju treba teiti tomu da pregled bude potpun. Katkad e okolina negodovati zbog mrtvozornikova rada, odnosno provedbe pregleda ili mu pruati otpor. U takvim situacijama treba u razgovoru biti taktian i pokazati razumijevanje za osjeaje obitelji/rodbine pokojnika, ali pritom ustrajati na provoenju pregleda uz pojanjavanje njegove svrhe na rodbini pristupaan nain. Isto vrijedi i za situacije kada mrtvozornik odlui uputiti tijelo na sudskomedicinsku obdukciju. U sluajevima otpora obitelji, katkad je nuno odluiti se za kompromis u pogledu opsega vanjskoga pregleda, ali pritom se nikako ne smije odustati od pregleda regija na kojima bi oekivano bili prisutni vanjski znakovi nasilja. Ove su regije: glava (pregled itave glave, ne samo lica, ukljuujui i pregled spojnica oiju i sluzninog dijela usnica), vrat (sa svih strana), trup (osobito prsni ko, trbuna stijenka), ake i podlaktice.
117
Drugo je orue upuivanje mrtvoga tijela na obdukciju kako bi se tim postupkom utvrdio uzrok smrti. Tim se nainom rjeava manji, ali vrlo znaajan dio ukupnoga broja umrlih. Prva varijanta, mrtvozorenje u uem smislu, rezultirat e zakljukom o uzroku smrti, koji kolokvijalno nazivamo administrativnim. Naime, bolest ili stanje koje je dovelo do smrti odreuje se s odreenom vjerojatnou i ne mora uvijek odgovarati stvarnom injeninom stanju. Ograniena pouzdanost ove prosudbe ne znai da mrtvozornik nije napravio kvalitetan posao. Naprotiv, zbivanje koje rezultira smru nije mogue sasvim pouzdano odrediti i usprkos odgovarajuemu znanju, iskustvu i posveenosti pojedinom sluaju. Lijenik mrtvozornik u trenutku odluivanja o uzroku smrti jednostavno ne raspolae s dovoljno podataka koji bi mu u tome pomogli. Literaturni podatci to potvruju, pa su tako pojedina istraivanja otkrila da vie od 50% sluajeva uzroka smrti dobivenih na ovaj nain ne odgovara stvarnom uzroku smrti koji je dobiven naknadnom obdukcijom. Meutim, razina vjerojatnosti koja se postie mrtvozorenjem (engl. reasonable p robability), uz pretpostavku mrtvozornikove strunosti, prihvaa se kao dostatna za rjeavanje veine sluajeva. Ovo je pragmatian pristup koji u praksi zadovoljava. Naime, bilo bi doista neopravdano i nepraktino obducirati itavu populaciju umrlih, a o trokovima takvog hipotetskog pristupa da ne govorimo. No, ipak ima sluajeva u kojima o uzroku smrti nikako nije mogue zakljuiti ranije spominjanim postupkom mrtvozor enja, te e se tada mrtvozornik posluiti obdukcijom. Upravo je obdukcija jedini nain kojim emo pouzdano i nedvojbeno moi utvrditi uzrok smrti. Takav, stvarni uzrok smrti ima dakako veu teinu od administrativnog, i to ponajprije u strunom, medicinskom smislu. To znai da e obdukcija prezentirati stvarno stanje pokojnikova tijela pa e takve informacije biti korisne kliniarima koji su bili ukljueni u lijeenje te osobe kao pouzdana povratna informacija za provjeru, odnosno korektiv njihovih dijagnostikih razmiljanja i pretpostavki. U pravnome smislu, jedino uzrok smrti utvren obdukcijom podatak je ija je teina dostatna za donoenje odluka u nekom predmetu. Drugim rijeima, kod sudskih predmeta koji obuhvaaju smrtnu posljedicu neke osobe, obdukcijski je nalaz temeljni dokument za vjetaenje. Ako obdukcija nije provedena, nije mogue ni donositi valjane zakljuke, ni strune ni pravne. Na prvi pogled, pojam obdukcije prilino je jednoznaan. No, u praksi se razlikuju dvije vrste obdukcija , od kojih svaka ima svoje posebnosti: klinikopatoloka (bolnika) i sudskomedicinska. Iako im se vei dio tehnike preklapa, svaka od ovih dviju vrsta ima svoju svrhu, a time i svojstven pristup i nain razmiljanja. Bolnikoj obdukciji svrha je utvrivanje patolokih procesa u tijelu i predmet je interesa lijenika kliniara. Sudskomedicinska obdukcija usmjerena je na prepoznavanje, odnosno iskljuivanje traume. Njezin ishod i nalaz vana su polazna informacija za tijela koja provode istragu, to jest policiju i istranog suca. U kasnijem tijeku informacije dobivene sudskomedicinskom obdukcijom bit e osnova za sudskomedicinsko vjetaenje za potrebe kaznenog i parninog postupka. Okolnosti nastupa smrti svrstat e tijelo koje e biti obducirano u neku od ove dvije kategorije, klinikopatoloku ili sudskomedicinsku. Meutim, moe se dogoditi da klinikopatoloka obdukcija krene nepredvienim tijekom, to jest da bude otkrivan neki neoekivani nalaz, pa da sluaj u hodu poprimi obiljeja sudskomedicinske obdukcije. Pravilan odabir sluajeva u kojim a e zatraiti obdukciju dunost je i odgovornost mrtvozornika. Odluku olakava postojanje zakonskog okvira, koji u pojedinim situacijama zahtijeva provoenje obdukcije. Ovisno o tome promatra li se potreba za obdukcijom s aspekta kaznenog zakona ili pak zakona o zdravstvenoj zatiti, kriteriji su razliiti, a dijelom se i preklapaju. Mrtvozornik je duan poznavati sve propisane kriterije i njima se voditi pri odluci o provoenju obdukcije. U praksi, na obdukciju trebaju neizostavno biti upueni smrtni sluajevi iz sljedeih kategorija: ubojstvo; samoubojstvo; svi nesretni sluajevi, ukljuujui prometne nesree, padove i nesree na radu; smrt u sumnjivim/nejasnim okolnostima; smrt u vezi s utjecajem kemijskih tvari (alkohol i druga sredstva ovisnosti, otrovanja); iznenadna smrt; smrt u pritvoru ili zatvoru; novoroenad i djeca; smrt u vezi s trudnoom; smrt kao komplikacija dijagnostikih ili terapijskih zahvata. Takoer, tijelo se moe obducirati i kada nije u ovim kategorijama, ali obdukciju zahtijeva rodbina pokojnika. U sluaju dvojbe, svakako je bolje obdukciju provesti nego od nje odustati jer se to poslije moe pokazati nenadoknadivim propustom. Ovo se prije svega odnosi na okolnosti kada sluaj naknadno dobije pravne posljedice. U trenutku mrtvozorenja i odluke o potrebi obdukcije, mogui pravni znaaj nekog pojedinog sluaja ne mora biti jasno vidljiv. Mrtvozornik treba biti svjestan ove mogunosti i nastojati je predvidjeti i uzeti u obzir pri odluivanju o potrebi za obdukcijom. Utvrivanje uzroka smrti zdrueno je s jo jednim zakljukom onim o nainu smrti. Osnovna podjela u tom smislu predvia dvije kategorije: prirodnu i nasilnu smrt. Kod prirodne smrti zbivanje koje je dovelo do smrtnog ishoda u cijelosti je lieno nasilnog faktora, odnosno bilo kakve traume. Drugim rijeima, uzrok je smrti neka bolest ili njezina medicinska komplikacija. Razumljivo, veina smrti u opoj populaciji pripada ovoj kategoriji. Kategorija nasilne smrti je raznorodna, a unutar nje se izdvajaju tri razliite mogunosti nastupa smrti: ubojstvo, samoubojstvo i nesretan sluaj. Svrstavanje pojedinog sluaja u neku od ovih potkategorija nije uvijek jednostavno, a gdjekad je i nemogue. Stoga postoji i dodatna, etvrta mogunost kod koje smrt ostaje 118
nerazjanjena (pri emu je ona i dalje nasilna). Pri zakljuivanju ne e biti dostatan samo obdukcijski nalaz. Naime, stanje mrtvog tijela u sluajevima nasilne smrti moe s odreenom vjerojatnou upuivati, primjerice, na nesretan sluaj. Isto tako, obdukcijski nalaz moe pouzdano iskljuivati pojedini scenarij, primjerice samoubojstvo. Meutim, u nastojanju da donesemo to vjerodostojniju prosudbu, potrebno je poznavati i analizirati okolnosti smrti. Zdrueno promiljanje ovih dvaju izvora informacija, odnosno stavljanja nalaza na tijelu u kontekst okolnosti pronalaska tijela i zbivanja prije smrti pribliit e nas ispravnom zakljuku. Naravno, u svim sluajevima istraivanja nasilnih smrti podrazumijeva se da je bila provedena obdukcija. Od obducenta se u takvim prigodama ne trai da se slubeno oituje o potkategoriji nasilne smrti (kao to se to trai u nekim drugim pravosudnim sustavima), ali je njegov doprinos konanom zakljuku istrage vrlo vrijedan. Kada bude pozvan na oevid, lijenik mrtvozornik moe doi u situaciju da ga slubene osobe (istrani sudac, djelatnik policije) upita za dojmove i zakljuke koje je donio nakon pregleda tijela na licu mjesta. Voen dobrom nakanom da bude od koristi i da pomogne, lijenik, ako nema iskustva u takvim situacijama, moe biti naveden da prijee granice zakljuivanja koje si objektivno moe dopustiti na temelju svoga znanja i elemenata uoenih na oevidu. Ovo se prije svega odnosi na procjenu vremena smrti, ali i na procjenu zaivotnosti ozljeda, opsega ozljeda samo na osnovi vanjskog pregleda i procjenu doprinosa izvana vidljivih ozljeda smrtnom ishodu. Treba voditi rauna o tome da podatci koje mu predoe slubene osobe nisu uvijek pouzdani (npr. iskazi svjedoka) i da se u tijeku istrage mogu prikupiti nova, drukija saznanja. To znai da lijenik treba svoje zakljuivanje temeljiti na vrstim injenicama (stanje tijela), dok ostala saznanja mogu biti od pomoi, ali mogu i zavarati. Mudrije je u odgovorima biti rezerviran ili se pri izjanjavanju ograditi, nego naknadno ispravljati prije izreene tvrdnje.
Pronalazak kotanih ostataka

Pri pronalasku kotanih ostataka, osnovno pitanje koje se postavlja jest radi li se o ljudskim ili ivotinjskim ostatcima. Ako su prisutne cjelovite kosti, temeljno znanje ljudske anatomije trebalo bi biti dostatno za razlikovanje ljudskih od ivotinjskih kotanih ostataka. Ovdje e biti navedena samo osnovna razlika u makroskopskoj grai izmeu ljudskih i ivotinjskih kotanih ostataka. Najlake se razlikuju u cijelosti sauvane lubanje, a potom duge kosti. Usporede li se duge ljudske i ivotinjske kosti nakon zavretka rasta, moe se uoiti da su ljudske duge kosti ravnije i njenijeg izgleda i openito manje masivne od istovjetnih ivotinjskih kostiju. Ta se razlika moe uoiti i kada je rije o ljudskim i ivotinjskim kostima kod kojih nije zavren rast. Miina hvatita na ljudskim kostima slabije su razvijena, a razlika se uoava i na zglobnim plohama i na podruju oko epifizne ploe, koje su u ivotinja vee i naglaenije nego u ljudi. Na presjeku dugih kostiju moe se uoiti razlika u debljini kompaktne kortikalne kosti: u ljudi ona iznosi oko itavog promjera, u drugih sisavaca oko 1/3 itavog promjera. U ptica debljina kompaktne kortikalne kosti iznosi samo 1/8 itavog promjera kosti. Trabekularna kost gua je u ivotinjskim nego u ljudskim kostima. Potekou moe initi razlikovanje malih kostiju aka i stopala nekih ivotinja (npr. medvjed), te kraljeci (npr. jelen) koje mogu nalikovati na odgovarajue ljudske kosti. Odluivanje o tome je li rije o ljudskim ili ivotinjskim ostatcima pri pronalasku necjelovitih, odnosno izlomljenih kostiju moe zahtijevati mikroskopsku ralambu, uporabu RTG-a, serolokih tehnika ili DNA ralambu. U dvojbenim sluajevima odluivanje radi li se o ljudskim ili ivotinjskim kotanim ostatcima treba prepustiti osobama s iskustvom u ralambi kotanih ostataka (uobiajeno pri Zavodima za sudsku medicinu). Te osobe, uz iskustvo, imaju na raspolaganju i laboratorijske uvjete i opremu za pouzdanu procjenu porijekla kotanih ostataka.
Prirodni uzroci smrti

Bolesna stanja imaju svoj prirodan tijek. Ako je smrt posljedica dugotrajne bolesti (npr. kronine, maligne i sl.) o kojoj postoji vjerodostojna medicinska dokumentacija (otpusna pisma, povijesti bolesti i sl.), mrtvo tijelo nije potrebno uputiti na obdukciju, nego se moe ispuniti potvrda o smrti i izdati dopusnica (dozvola) za ukop. Ako smrt nastupi naglo i neoekivano, iz punog zdravlja, potrebno je mrtvo tijelo uputiti na obdukciju radi utvrivanja uzroka smrti. Svjetska zdravstvena organizacija pod pojmom nagla i neoekivana (iznenadna) prirodna smrt razumijeva smrt unutar 24 sata unutar pojave prvih simptoma, no veina se lijenika slae da se radi o kraem razdoblju, uobiajeno unutar jednog sata od pojave prvih simptoma. ak i u bolnikim uvjetima tako kratko razdoblje nedovoljno je za obavljanje pretraga koje bi bile potrebne za postavljanje sigurne klinike dijagnoze.
119
Iznenadna prirodna smrt

Bolesti koje mogu dovesti do pojave nagle i neoekivane (iznenadne) prirodne smrti mogu se prema organskim sutavima koje zahvaaju podijeliti u sljedee skupine: 1. bolesti srano-ilnog sustava. 2. bolesti sredinjega ivanog sustava, 3. bolesti dinog sustava, 4. bolesti probavnog sustava, 5. ostale (rijetke) bolesti, U daljnjem tekstu biti e navedena samo ona bolesna stanja koja se mogu utvrditi obdukcijom. 1. Bolesti srano-ilnog sustava ovapnjenje (ateroskleroza) sranih krvnih ila nagla smrt prvi je simptom u oko 25% sluajeva. Ovapnjenjem treba biti zahvaeno najmanje 75% barem jedne srane krvne ile. premoivanje (bridging) sranih krvnih ila silazna grana lijeve srane arterije (rijetko desne grane) umjesto u subepikardijalnom masnom tkivu uloena je duboko unutar sranog miia. U svakoj sistoli postoji djelomina ili kompletna okluzija lumena krvne ile. hipertenzivna bolest srca prisutna hipertofija lijevoga srca, obino uz aterosklerotsku bolest sranih krvnih ila kardiomiopatije (dilatativna alkoholiari, trudna, miokarditisi, citostatici; hipertofina genetski) preboljeli infarkt sranog miia bolesti zalistaka (aortna stenoza, mitralna stenoza, prolaps mitralnog zalistka) anomalije izvorita sranih krvnih ila upala sranog miia. Nagla smrt moe nastupiti: u bilo koje doba dana, najee u jutarnjim satima bez obzira na fiziku aktivnost. Vremenski uvjeti (visoka i niska temperatura) mogu biti poticajni initelji za nastupanje nagle smrti iji je uzrok u ovoj skupini. 2 . Bolesti sredinjega ivanog sust ava krvarenje u mekim modanim ovojnicama bobiaste aneurizme, rijetko A-V malformacije) krvarenje u modanome tkivu (hipertenzivna krvarenja tijekom fizike aktivnosti, malokad na spavanju; najee bazalni gangliji, mali mozak, modani most, bijela tvar) novotvorine (astrocitom-glioblastom, oligodendrogliom, meningeom, teratom i dr.) meningitis (u djejoj dobi hemofilus influence, pneumokok, meningokok) nagla smrt duevnih bolesnika i epileptiara. 3. Bolesti dinog sust ava tromboembolija (staza, ozljeda venske stijenke, sklonost zgruavanju krvi) hemoptiza (tumor, TBC) upala plua (osobe slabije imunosti, npr. alkoholiari) akutni astmatini napadaj epiglotitis (hemofilus influence, djeca, ali i odrasli). 4. Bolesti probavnog sustava razdor proirenih jednjanih vena (ciroza jetre) perforacija eluanog ili duodenalnog vrijeda, odnosno perforacija kod akutne upale crvuljka s posljedinim razvojem upale potrbunice (alkoholiari). 5. Ostale (rijetke) bolesti sindrom nagle djeje smrti WaterhouseFriderichsenov sindrom (meningokokcemija, obostrana kortikalna krvarenja u nadbubrenoj lijezdi) akutna upala guterae tubarna trudnoa zloudne novotvorine.
120
Nasilna smrt
Za tumaenje nasilne smrti korisno je ponoviti osnovni uvjet koji mora biti zadovoljen da bi smrt bila prirodna. Rije je o potpunom iskljuenju bilo kakvog nasilnog momenta u uzroku smrti. Drugim rijeima, prirodna je smrt uzrokovana samo i jedino boleu, to jest bolest ima 100%-tni udio u njezinu nastanku. Ako pak bilo kakva vrsta nasilnog oteenja zdravlja uzrokuje smrt ili pridonese njezinu nastupu, u oba sluaja rije je o nasilnoj smrti. Da bi smrt bila nasilna, nije bitna veliina (postotak) doprinosa/udjela nasilnog imbenika, a ni vrijeme koje je proteklo od oteenja zdravlja do nastupa smrti. Imajui to u vidu, postaje jasno da i smrt od bolesti (naoko prirodna) moe takoer biti nasilna smrt ako je bolest posljedica traume. Primjer za ovo jest razvoj komplikacija nastalih tijekom lijeenja neke ozljede, to u praksi najee viamo u obliku bronhopneumonije u hospitaliziranih traumatiziranih bolesnika. Mogue je i djelovanje ozljede tako da ona dovede organizam u neko stanje predispozicije za razvoj bolesti, primjerice, razvoj duboke venske tromboze i posljedine smrtonosne plune embolije u leeih bolesnika kojima je kretanje onemogueno zbog ozljeivanja. Priroda nasilnih tetnih imbenika uvjetuje njihovo svrstavanje u skupine prema nainu djelovanja. U praksi se najee susreemo s mehanikom traumom, a uz nju su prisutne fizikalna i kemijska. Bioloka sredstva kao uzrok nasilnog oteenja zdravlja viaju se tek iznimno, ali su takoer potencijalna prijetnja zdravlju. Mehanike ozljede mogu se pregledom mrtvog tijela uoiti na povrini, tijekom vanjskoga pregleda, kao i u unutranjosti tijela. Najee izvana vidljive mehanike ozljede jesu oguljotine, krvni podljevi i razliite vrste rana. Unutarnjim ozljedama pripadaju prijelomi, nagnjeenja (contusio) i prsnua (ruptura). Po sredstvu i mehanizmu nastanka, rane dijelimo na nespecifine i specifine. Prvoj skupini pripadaju prskotine (vulnus lacerum), nagnjeine (vulnus contusum) i razderotine (vulnus lacerocontusum). Specifinost druge skupine oituje se u mogunosti da prema njihovu izgledu i svojstvima zakljuujemo o mehanizmu i sredstvu kojim su nastale, to ini osnovu za sudskomedicinska vjetaenja. Tu skupinu ine ubodne (vulnus punctum/ictu m), rezne (vulnus scissum), sjekotine (vulnus secatu m), ugrizne (vulnus morsum ), strijelne (vulnus sclopeta rium) i eksplozivne (vulnus explosivum) rane. Svaka od tih rana moe, ovisno o svojem opsegu i lokalizaciji, biti uzrok smrti. Asfiksije predouju mehanizam (ali ne i uzrok!) smrti do kojeg moe doi na vie naina. Zaepljenjem dinih putova, i to: o nosa i usta (occlusio nasi et oris) o drijela i grkljana (obturatio pharyngis et la ryngis) o dunika i dunica (obturatio tra cheobronchio rum). Pritiskom izvana na vrat, u obliku: o guenja (strangulatio colli manualis) o davljenja (strangulatio colli funalis) o vjeanja (suspensio). Pritiskom na prsni ko (compressio tho racis). Utapanjem (submersio). Fizikalne ozljede oituju se kao lokalna ili opa (generalizirana) oteenja toplinom ili hladnoom u obliku opeklina (combustiones), oparina (ambustiones), toplinskog oka (shock termicum), smrzlina (perniones) ili pothlaivanja (congelatio). Nadalje, ovoj skupini pripadaju ozljede uzrokovane elektrinom strujom u obliku strujnog udara (ictus electricus) ili udara groma kao izvora prirodnog elektriciteta (fulguratio). Djelovanje ionizirajuega zraenja (u obliku akutne ili kronine radijacijske bolesti) takoer znai prijetnju zdravlju. Kemijske ozljede viaju se kao otrovanja (intoxicatio) pojedinim kemijskim tvarima, meu kojima vodeu ulogu imaju psihoaktivne tvari (droge), lijekovi, ugljikov monoksid, alkohol i pesticidi. Vrlo esto do smrti dovodi aditivni uinak vie razliitih potencijalno toksinih tvari, primjerice kombinacija alkohola i lijekova ili pak lijekova i opijata. Uzrok smrti ustanovljen obdukcijom siguran je, definitivan podatak, osim ako uz uzrok ne stoji rije verosimiliter (vjerojatno). Ovo oznauje nii stupanj sigurnosti uzroka smrti, a slui za potrebe pravne interpretacije nalaza. Za potrebe statistike treba ovakvu dijagnozu smatrati definitivnim uzrokom smrti.
121
U praksi se dogaa da nije mogue nakon provedene obdukcije izdvojiti jedan uzrok smrti, nego se istodobno nameu dva razliita uzroka, koje nazivamo konkurirajuim uzrocima smrti. Ovakve su situacije rijetke, ali mogue. Redovito su oba konkurirajua uzroka smrti nasilna, a primjer takvog sluaja ilustrira pronalazak tijela na otvorenom, u zimskom dijelu godine, pri emu se obdukcijom utvrdi nalaz karakteristian za pothlaivanje (smrzavanje) uz prisutnost letalne koncentracije alkohola u krvi. U sluaju nunosti odabira samo jednog od ovih uzroka smrti, primjerice za potrebe ifriranja, uputno je konzultirati se s obducentom. Takav pristup ne bi u praksi trebao biti problem jer su sluajevi toga tipa rijetki. Kada promatramo itav proces oblikovanja mortalitetne statistike, uloga mrtvozornika ini sponu izmeu pokojnikova tijela, kao izvora informacija, i slubi koje rade na odravanju registara. Mrtvozornik je u svojem radu ovisan o dostupnosti, kakvoi i pouzdanosti ulaznih podataka o pojedinom sluaju. S druge strane, njegova je odgovornost da prikupi i same sve to mu je u trenutku mrtvozorenja dostupno te proslijedi informacije na sljedeu razinu. Na taj nain nastaje kvalitetan materijal za daljnju obradbu u svrhu izradbe mortalitetne statistike.
122

Prirucnik Za Mrtvozorenje

Diunggah oleh

Informasi Dokumen

Hak Cipta

Format Tersedia

Bagikan dokumen Ini

Bagikan atau Tanam Dokumen

Opsi Berbagi

Apakah menurut Anda dokumen ini bermanfaat?

Apakah konten ini tidak pantas?

Hak Cipta:

Format Tersedia

Prirucnik Za Mrtvozorenje

Diunggah oleh

Hak Cipta:

Format Tersedia

Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Hrvatski zavod za javno zdravstvo

PRIRUNIK O POPUNJAVANJU POTVRDE O SMRTI

PRIRUNIK O POPUNJAVANJU POTVRDE O SMRTI

Prirunik o popunjavanju potvrde o smrti

DEFINICIJE I PRIMJERI NAJBOLJE PRAKSE ..................................................................................................................14

2.5.1. 2.5.2. 2.5.2.1. 2.5.2.2 2.5.3 2.5.4. 2.5.5.

VANJSKI UZROCI SMRTI ....................................................................................................................................................26

PRAVILNO ISPUNJENA POTVRD A O SMRTI - PRAK TINI PRIMJERI ..........................................................................29

Prirunik o popunjavanju potvrde o smrti

Prirunik o popunjavanju potvrde o smrti

NESPECIFINI UZROCI SMRTI KOJI ZAHTIJEVAJU DOD ATNE INFORMACIJE..........................................................87

DODATAK 3. IZVAD AK IZ NACIONALNIH ZAKONA .........................................................................................................................108

1. USKLAIVANJE ZAKON ODAVSTVA RH S PREPORUK AMA EUR OSTAT- A .............................................................................113

Prirunik o popunjavanju potvrde o smrti

2. SUDSKOMEDICINSKI ASPEKTI MRTVOZ ORNIKE PRAKSE.....................................................................................................115

Prirunik o popunjavanju potvrde o smrti

Ravnatelj HZJZ-a prim. mr. sc. eljko Baklai, dr. med.

Ministar mr. Darko Milinovi, dr. med.

Prirunik o popunjavanju potvrde o smrti

TIM ZA KOORDINACI JU PRI ISTAT-u (Talijanski institut za stati stku)

DOPISNA MREA EUROPS KIH STRUNJAKA

PRIZNANJA/ ZAHV ALA

Prirunik o popunjavanju potvrde o smrti

Prirunik o popunjavanju potvrde o smrti

Prirunik o popunjavanju potvrde o smrti

1.1. Prirunik: razvoj, sadraj i namjena

1.2. Svrha mortalitetnih podataka

Prirunik o popunjavanju potvrde o smrti

Slika 1. Opa shema: od smrti do st atistikih podataka

Civilni registar: demografski podatci

POTVRDA O SMRTI UPIT medicinskom strunjaku

PODATCI O SMRTNOSTI I NJIHOVA VANOST

Prirunik o popunjavanju potvrde o smrti

Okvir 1. Svrha podataka o smrtnosti

Prirunik o popunjavanju potvrde o smrti

Definicije i primjeri najbolje prakse

2.1. Definicije SZO-a i meunarodna potvrda o smrti

Priblian vremenski razmak od pojave bolesti do smrti

Prirunik o popunjavanju potvrde o smrti

2.2. Preporuke EUROSTAT-a

2.3. Hrvatska potvrda o smrti

Prirunik o popunjavanju potvrde o smrti

Slika 3. Potvrda o smrti koja je propisana u Hrvatskoj

Prirunik o popunjavanju potvrde o smrti

Prirunik o popunjavanju potvrde o smrti

Prirunik o popunjavanju potvrde o smrti

Kako ispuniti medicinski dio potvrde o smrti (Izvjee o uzroku smrti)

2.5.1. itljivost i kratice

Prirunik o popunjavanju potvrde o smrti

Prirunik o popunjavanju potvrde o smrti

2.5.5. Kada uzrok smrti nije mogue odrediti

2.6. Druge vane preporuke

2.6.2. Izbjegavati upisivanje mehanizma umiranja: kako i kada

2.6.3. Kako poboljati specifinost podataka

Prirunik o popunjavanju potvrde o smrti

Okvir 6. Podsjetnik pri izvjeivanju o novotvorinama

2.6.4. Kako poboljati specifinost podataka: dojenaka smrt

Prirunik o popunjavanju potvrde o smrti

2.6.5. Vanost izvjeivanja o viestrukim uzrocima smrti

2.6.6. Zato traiti nadopune podataka (Query)

2.7. Dodatne informacije

pr ir odna nes r etan sl u aj

M J ESTO OZ LJ ED E k u a us tanov a z a s mj e taj k ol a, os tal e us tanov e i upr av na z ona

por tsk o-r ekr eati v na z ona ul i c a i c es ta tr gov ak o- usl u na z ona