Predgovor drugom izdanju

Tehniki crtei pripadaju meu najvanije medije i sredstva komuniciranja pa ih je potrebno znati itati i crtati. Osnove za izradu i itanje tehnikih crtea objanjene su u ovom udbeniku. Na osnovi steenih znanja uenici e moi potpuno samostalno itati crtee i izraivati ih pomou pribora za tehniko crtanje i na raunalu u programu Auto-CAD. Udbenik je oblikovan prema kurikulumu za nastavni predmet tehniko crtanje i tehniko crtanje i dokumentiranje kako za trogodinje strukovne kole tako i za etverogodinje tehnike kole, a sadri objanjenja i primjere za stjecanje svih potrebnih znanja koja e uenicima omoguiti potpuno samostalnu izradu i itanje tehnikih crtea i dokumentacije. Nastavni predmet tehniko crtanje ili tehniko crtanje i dokumentiranje predaje se u prvim ili prvim i drugim razredima srednjih strukovnih kola. Nastavni planovi za ovaj predmet, za razliite obrazovne sektore i razliita zanimanja, nisu jednaki zbog ega bi trebalo koristiti nekoliko vrlo slinih udbenika. Ovaj udbeniku obuhvaa sve potrebno gradivo za sva obrazovna podruja (obrazovne sektore) i za sva zanimanja, a podijeljen je na ukupno dvadeset nastavnih cjelina. Nastavnik e odabrati i obraditi samo one cjeline koje su previene za odreeno zanimanje. U posljednjoj cjelini udbenika posebno je opisan rad s raunalnim programom AutoCAD bez kojega je danas teko zamisliti izradu tehnikih crtea. Uz udbenik je priloen i CD medij s mnogobrojnim crteima, obraenim primjerima, programima i dr. U udbeniku su obraene sljedee nastavne cjeline: 1. Uvod u tehniko crtanje 2. Standardi u tehnikom crtanju 3. Geometrijske konstrukcije 4. Konstrukcije tehnikih krivulja 5. Kotiranje crtea 6. Pravokutno projiciranje i kotiranje 7. Presjeci ravninama, prodori i mree tijela 8. Prostorno predoavanje i kotiranje 9. Presjeci nepravilnih tijela 10. Pojednostavljeno crtanje i kotiranje 11. Skiciranje 12. Tolerancije i hrapavost povrina 13. Izrada i itanje crtea i shema 14. Simboli u tehnikom crtanju 15. Dokumentacija i arhiviranje dokumenata 16. Predoavanje strojnih elemenata 17. Graevinski nacrti 18. Crtanje u AutoCAD-u 19. Zadaci za vjebe crtanja 20. Testovi za provjeru znanja. Osijek, travanj 2012. Autor

Registered Trademarks Registrirani igovi

Autodesk and AutoCAD are registered in the US Patent and Trademark Office by Autodesk Inc. Autodesk i AutoCAD registrirani su zatitni znakovi tvrtke Autodesk Inc kod ureda za patente i igove u SAD-u. Windows is a registered trademark of the Microsoft Corporation. Windows je registrirani zatitni znak tvrtke Microsoft Corporation.

SADRAJ
1. UVOD U TEHNIKO CRTANJE
1.1. Tehniki crte 1.2. Pribor za tehniko crtanje

1
1 1

2. STANDARDI U TEHNIKOM CRTANJU

2.1. 2.2. 2.3. 2.4. 2.5. 2.6. 2.7. Vrste tehnikih crtea Vrste crta Namjena crta Standardna mjerila u tehnikom crtanju Standardni formati papira za crtanje Zaglavlja i sastavnice Tehniko pismo Pitanja i zadaci Prvi samostalni program (standardi)

5
5 8 8 9 10 12 14 15 17 19 19 19 19 20 20 20 20 21 21 22 22 23 23 23 24 25 25 25 26 26
I

3. GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE
3.1. 3.2. 3.3. 3.4. 3.5. 3.6. 3.7. 3.8. 3.9. 3.10. 3.11. 3.12. 3.13. 3.14. 3.15. Konstrukcija simetrale duine Konstruiranje okomice iz toke na pravac Dijeljenje duine na jednake dijelove Dijeljenje kuta na dva jednaka dijela Konstrukcija istostraninog trokuta u krunici Konstrukcija trokuta zadanih stranica Konstrukcija kvadrata zadane stranice Konstrukcija pravilnog peterokuta u zadanoj krunici Konstrukcija pravilnog esterokuta u zadanoj krunici Konstrukcija pravilnog peterokuta zadane stranice Konstrukcija pravilnog esterokuta zadane stranice Konstrukcija sedmerokuta u zadanoj krunici Konstrukcija pravilnog viekutnika (n stranica) u zadanoj krunici Spajanje krunica tangentama Spajanje pravaca lukovima (kruni prijelazi)

4. KONSTRUKCIJE TEHNIKIH KRIVULJA

4.1. 4.1.1. 4.1.2. 4.1.3. Konstrukcije elipse Konstrukcija elipse pomou konjugiranih promjera diobom Konstrukcija elipse pomou dviju koncentrinih krunica Konstrukcija elipse pomou estara unutar romba

4.1.4. 4.2. 4.3. 4.4. 4.5. 4.6. 4.7. 4.8.

Konstrukcija valjka i polukugle pomou estara u izometriji Konstrukcija parabole Konstrukcija hiperbole Konstrukcija Arhimedove spirale Konstrukcija evolvente krunice Konstrukcija cikloide Konstrukcija zavojnice Konstrukcija sinusoide Zadaci i pitanja Drugi samostalni program (poligoni i tehnike krivulje)

27 27 28 29 29 30 31 31 32 36 37 37 37 37 42 43 44

5. KOTIRANJE
5.1. 5.2. 5.3. 5.4. Elementi kota Opa pravila za nanoenje kota Primjeri kotiranja s objanjenjima Sustavi nanoenja kota Pitanja za ponavljanja i zadaci Trei samostalni program (kotiranje)

6. PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE

6.1. 6.2. 6.3. 6.3.1. 6.3.2. 6.3.3. 6.3.4. 6.3.5. 6.3.6. 6.3.7. 6.4. 6.5. 6.5.1. 6.5.2. 6.5.3. Vrste projiciranja Kvadranti, oktanti i koordinate Pravokutno projiciranje na dvije ravnine Projiciranje toke na dvije ravnine Projiciranje duine na dvije ravnine Projiciranje pravca na dvije ravnine Projiciranje ravnine na dvije ravnine Prodori i probodita Projiciranje ravnih likova na dvije ravnine Projiciranje pravilnih geometrijskih tijela na dvije ravnine Pitanja za ponavljanje i zadaci Pravokutno projiciranje toke, duine i likova na tri ravnine Pravokutno projiciranje geometrijskih tijela na tri ravnine Smjer pogleda i raspored projekcija Pravokutne projekcije pravilnih geometrijskih tijela na tri ravnine Pravokutno projiciranje nepravilnih geometrijskih tijela na tri ravnine Zadaci za vjebu Pitanja za ponavljanje etvrti samostalni program (pravokutno projiciranje)

45
45 46 47 47 47 48 48 49 50 51 52 53 55 55 56 58 59 61 62

II

7. PRESJECI RAVNINAMA, PRODORI I MREE TIJELA

7.1. 7.2. 7.2.1. 7.2.2. 7.2.3. 7.2.4. 7.2.5. 7.2.6. Mree pravilnih geometrijskih tijela Razvijanje plateva pravilnih geometrijskih tijela presjeenih ravninom Kosi presjek prizme Presjeci piramide ravninom Kosi presjek stoca i mrea Kosi presjek valjka i mrea Crtanje prodora valjak-valjak i njihovih plateva Crtanje prodora tijela Zadaci za 5. samostalni program (mree i prodori)

63 63 66 66 68 70 71 71 72 74

8. PROSTORNO PREDOAVANJE I KOTIRANJE

8.1. 8.2. 8.3. 8.4. 8.5. 8.6. Uvod Metode prostornog predoavanja Perspektiva Dimetrija Kosa projekcija Izometrijska projekcija (izometrija) Zadaci za vjebu Primjeri za vjebu crtanja u izometriji Pitanja za ponavljanje i zadaci Zadaci za 6. samostalni program

75
75 75 75 77 77 78 79 80 81 82

9. PRESJECI NEPRAVILNIH TIJELA

9.1. 9.2. 9.3. 9.4. 9.5. 9.6. Uvod Prikaz i rafiranje presjeka Trag ravnine presjeka Vrste presjeka Dijelovi koji se ne crtaju u presjeku Prijelomi i skraivanja Pitanja za ponavljanje Sedmi samostalni rad

83
83 83 84 84 86 87 87 88

10. POJEDNOSTAVLJENO CRTANJE I KOTIRANJE

10.1. Pojednostavljenja pri crtanju navoja i vijaka 10.2. Pojednostavljenja pri crtanju sitnih navoja, provrta i upusta

89
89 90

11. SKICIRANJE
11.1. Uvod 11.2. Skiciranje predmeta u pravokutnoj predodbi

91
91 91
III

11.3. Skiciranje predmeta u prostornoj predodbi Pitanja za ponavljanje i zadaci

92 92

12. TOLERANCIJE I HRAPAVOST POVRINA

12.1. 12.1.1. 12.1.2. 12.1.3. 12.1.4. 12.2. 12.3. 12.4. 12.4.1. 12.4.2. Tolerancije duinskih mjera Vrste mjera Elementi tolerancija Kvaliteta tolerancije i poloaj tolerancijskih polja Unoenje tolerancija na crte Dosjedi i njihovo oznaavanje na crteima Tolerancije oblika i poloaja Hrapavost povrina Uvod Primjeri oznaavanja povrinske hrapavosti Pitanja za ponavljanje i zadaci Osmi samostalni rad

95
95 95 95 96 96 98 99 108 108 109 110 112

13. IZRADA I ITANJE CRTEA I SHEMA

13.1. Izrada crtea i shema 13.2. itanje crtea i shema Deveti samostalni program (izrada radionikog i sklopnog crtea)

113
113 116 120

14. SIMBOLI U TEHNIKOM CRTANJU

14.1. Pojam i podjela simbola 14.2. Simboli u strojarstvu i elektrotehnici Pitanja za ponavljanje Deseti samostalni program (primjeri za shematsko crtanje)

121
121 122 127 128

15. DOKUMENTACIJA I ARHIVIRANJE DOKUMENATA

15.1. 15.1.1. 15.1.2. 15.2. 15.2.1. 15.2.2. Tehnika dokumentacije Pojam i vrste dokumentacije Izgled nekih dokumenata koji se koriste u proizvodnji Arhiviranje (pohrana) dokumenata Mikrofilm Digitaliziranje i elektronsko arhiviranje dokumenata

129
129 129 129 131 132 132

16. PREDOAVANJE STROJNIH ELEMENATA

16.1. Predoavanje navoja i vijaka 16.2. Predoavanje klinova 16.3. Predoavanje zavarenih spojeva

133
133 134 134
IV

16.4. Predoavanje opruga 16.5. Predoavanje zupanika 16.6. Predoavanje valjnih leaja

135 135 136

17. GRAEVINSKI NACRTI

17.1. 17.2. 17.3. 17.4. 17.5. 17.6. 17.6.1. 17.6.2. 17.6.3. 17.6.4. 17.7. 17.8. Uvod Vrste graevinskih nacrta (projekata) Oprema nacrta Sadraj nacrta (tlocrt, presjek, pogled) Kotiranje graevinskih nacrta Skraenice i grafike oznake Grafike oznake materijala Grafike oznake opreme i namjetaja Simboli raznih instalacija Grafike oznake i prikazi otvora u tlocrtu Prikaz stuba u nacrtima Graevinske podloge za projektiranje instalacija Pitanja za ponavljanje 17.9. Crtanje prometnica

137
137 137 139 140 141 142 142 142 143 144 144 145 145 146

18. Crtanje u AutoCAD-u

18.1. 18.1.1. 18.1.2. 18.1.3. 18.1.4. 18.1.5. 18.1.6. 18.1.7. 18.1.7.1. 18.1.7.2. 18.1.7.3. 18.1.8. 18.2. 18.2.1. 18.2.2. 18.2.3. 18.2.4. 18.2.5. 18.2.6. 18.2.7. Uvod u AutoCAD Uporaba raunala u konstrukcijskom uredu CAD Computer Aided Design (projektiranje pomou raunala) CAD radno mjesto CAD radne tehnike O programu AutoCAD Elementi korisnike radne povrine AutoCAD-a Namjetanja korisnikih postavki AutoCad-a Namjetanje bje polja za crtanje i veliine krinog pokazivaa Vidljivost kartica (Tabs), ploa (Panels) i traka s alatima Ostala namjetanja u prozoru Options Funkcijske tipke AutoCAD-a Alati AutoCAD-a Pokretanje AutoCAD-a Koraci pri crtanju crtea detalja Pokretanje naredbi, izlaz i ponavljanje jedne naredbe Pomona mrea (Grid) Odreivanje granica crtea na kojemu ete crtati Pomoni alat za pravokutno crtanje (Ortho) Ciljanje toaka mree (Snap)

147
147 147 148 149 149 151 152 161 161 162 163 164 165 165 165 166 166 166 166 167
V

18.2.8. 18.2.9. 18.2.10. 18.2.11. 18.2.12. 18.2.13. 18.2.14. 18.2.15. 18.2.16. 18.2.17. 18.2.18. 18.2.19. 18.2.20. 18.2.21. 18.2.22. 18.2.23. 18.2.24. 18.2.25. 18.2.26. 18.2.27. 18.2.28. 18.2.29. 18.2.30. 18.2.31. 18.2.32. 18.2.33. 18.2.34. 18.2.35. 18.2.36. 18.2.37. 18.2.38. 18.2.39. 18.2.40. 18.2.41. 18.2.42. 18.2.43. 18.2.44. 18.2.45. 18.2.46. 18.2.47. 18.2.48. 18.2.49.

Postavljanje i namjetanje pomone mree (Grid) Postavljanje slojeva (Layers) Izbor boje sloja Izbor vrste i irina crte sloja Priprema crtea: voenje slojeva Odabir mjernih jedinica za crtanje Predloci crtea Koordinatni sustavi World Coordinate System (WCS) Korisniki koordinatni sustav (UCS) 2D koordinate apsolutni koordinatni sustav Relativni koordinatni sustav Unos polarnih koordinata Crtanje pojedinanih crta (Line) Crtanje segmentnih crta (Polyline) Crtanje pravilnih viekutnika (Polygon) Raunanje razmaka (Distance) Dijeljenje duine na jednake dijelove (Divide) Voenje prikazivanja crtea (Zoom naredbe) Naredba Pan Realtime Postavljanje kriterija za ciljanje toaka objekata (Osnap) Crtanje krunica (Circle) Crtanje krunih lukova (Arc) Crtanje elipse (Elipse) Crtanje pravokutnika (Rectangle) Crtanje glatkih krivulja (Spline) Crtanje oblaia (Revision Cloud) Crtanje zraka (Ray) Crtanje pomonih linija konstrukcija (Construction Line) Dijeljenje objekta na jednake dijelove Ureivanje objekata na crteu Preinake objekata (Modify) Brisanje objekata (Erase) Preslikavanje objekata (Copy Object) Zrcaljenje objekata (Mirror) Spajanje krajeva crta lukovima (Fillet) Spajanje crta uporabom zasjeka (Chamfer) Rastavljanje sloenih objekata (Explode) Kraenje objekata (Trim) Produljenje objekata (Extend) Usporedne preslike skupa objekata (Offset) Premjetanje objekata (Move) Zakretanje objekata (Rotate)

167 167 168 168 168 169 169 170 170 171 171 172 172 173 173 174 175 175 176 176 178 179 181 182 183 183 183 183 184 185 186 186 186 188 189 189 190 190 190 191 193 193
VI

18.2.50. 18.2.51. 18.2.52. 18.2.53. 18.2.54. 18.2.55. 18.2.56. 18.2.57. 18.2.58. 18.2.59. 18.2.60. 18.2.61. 18.2.62. 18.2.63. 18.2.64. 18.2.65. 18.2.66. 18.2.67. 18.2.68. 18.2.69. 18.2.70. 18.2.71. 18.2.72. 18.2.73. 18.2.74. 18.2.75. 18.2.76. 18.2.77. 18.2.78. 18.2.79. 18.2.80. 18.2.81. 18.2.82. 18.2.83. 18.2.84. 18.2.85. 18.2.86. 18.2.87. 18.2.88. 18.2.89. 18.2.90. 18.2.91.

Viestruko preslikavanje objekata u pravokutnom rasporedu (Array) Viestruko preslikavanje objekata u krunom rasporedu (Polar Array) Istezanje objekata (Stretch) Promjena veliine objekata i crtea (Scale) Produljivanje i skraivanje objekata (Lengthen) Prekidanje objekata (Break)i pridruivanje dijelova objekta (Join) Preslikavanje svojstava objekata (Match Properties) Mijenjanje svojstava objekata (Properties) Ispisivanje teksta na crteu(Text) Kreiranje tekstnog stila (Style, St) Pisanje teksta u jednom retku Ureivanje teksta pisanog u vie redaka (Text Formatting) Crtanje tablica u AutoCAD-u (Table) Oblikovanje zatvorenih podruja (Region) Rad s podrujima rafiranje povrina Naredba za rafiranje (Hatch) i sjenanje (Gradient) Prilagoavanje svojstava rafure Ureivanje rafura (Edit Hatch) Sjenanje povrina (Gradient) Skiciranje u AutoCAD-u (Sketch) Unoenje kota na crte (Dimensions) Kreiranja kotnog stila (Dimension Style) (I) Kreiranja kotnog stila (Dimension Style) (II) Alati za kotiranje Primjeri kotiranja razliitim alatima za kotiranje Priprema crtea za ispis na pisau ili na ploteru (crtalu) Postavke Layout-a Odabir postavki za ispis i ispis crtea (1) Odabir postavki za ispis i ispis crtea (2) Blokovi (Block) Kreiranje bloka s atributima (Make Block, Create Block) Umetanje blokova u tekui crte (Insert Block) Umetanje blokova iz biblioteke blokova (Design Center) Uvod u crtanje u tri dimenzije (3D) Orjentiranje u 3D koordinatnom sustavu Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Box) Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Polysolid) Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Cylinder i Sphere) Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Cone, Wedge, Torus) Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Pyramid i Helix Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Pyramid i Helix)

194 194 197 198 199 199 200 201 202 203 204 204 205 206 207 209 209 211 212 212 214 215 216 217 219 219 223 223 224 225 226 226 227 228 229 230 230 232 232 234 235 236
VII

18.2.92. 18.2.93. 18.2.94. 18.2.95. 18.2.96.

Stvaranje 3D objekata iz dvodimenzionalnih likova (Extrude) Stvaranje sloenih 3D objekata Pravokutne projekcije 3D modela Navigacija u 3D nainu crtanja Uporaba drugih alata za 3D modeliranje

236 239 242 242 245

19. ZADACI ZA VJEBE CRTANJA 20. TESTOVI ZA PROVJERU ZNANJA LITERATURA

251 267 277

VIII

STANDARDI U TEHNIKOM CRTANJU

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

1. UVOD U TEHNIKO CRTANJE 1. 1. Tehniki crte

Tehniki crtei predstavljaju najvaniji dio tehnike dokumentacije. U razliite svrhe njima se koristi velik broj tehnikog osoblja razliitog stupnja naobrazbe. Crtei slue kao polazna osnovica u svakom proizvodnom procesu. Zbog toga oni moraju na jasan, jednostavan i razumljiv nain jednoznano definirati prikazani objekt ili sustav. Tehniki je crte sredstvo sporazumijevanja i veza izmeu razliitih dijelova jednog lanca u kojem sudjeluju ljudi koji daju ideju-zamisao, konstruktori koji tu zamisao pretau u konkretan proizvod, djelatnici koji izrauju proizvod i kupci. Crtei moraju potpuno jasno predoavati proizvod. U opisu, koji ide uz svaki crte (zaglavlje i sastavnica), moraju biti jasno naznaeni osnovni podaci o proizvodu (tko je konstruirao, tko je crtao, tko je kontrolirao, veza s drugim crteima itd.), kao i podaci koji se odnose na pojedine dijelove sklopa (broj komada, materijal i drugo). Podaci na tehnikom crteu moraju biti jednoznani, potpuni i razumljivi svakoj tehniki obrazovanoj osobi. Zajedniki jezik tehnikog crtanja temelji se na pravilima tehnikog crtanja, koja su odreena i propisana normama (standardima) u tehnikom crtanju (HRN, ISO, CEN, DIN, ASA i drugi). Organizacije (uredi) za norme (standarde): ISO International Organization for Standardization (meunarodne norme) HRN hrvatske norme DIN Deutsches Institut fr Normung e. V. (njemake norme) CEN Comit Europen de Normalisation (europske norme) HRN-ISO meunarodne norme preuzete za hrvatsku normu CEN-ISO meunarodne norme preuzete za europske norme i druge. Ovdje ete upoznati neke standarde koji se primjenjuju u tehnikom crtanju: - standard crta (ISO 128) - standard tehnikog pisma (ISO 3098/1) - standard mjerila u tehnikom crtanju (ISO 5454) - standard formata papira (ISO 5457) - standard zaglavlja i sastavnica (HRN) - standard kotiranja (ISO 129) i dr.

1.2. Pribor za tehniko crtanje

Vei dio pribora za tehniko crtanje danas bi se mogao smjestiti u povijest. Izrada crtea runo, olovkom, priborom i potom u tuu uz pomo pera za crtanje (rapidografa) i dr., nema nikakva smisla prema izradi na danas iroko dostupnim raunalima te njihovim iscrtavanjem na ploterima (crtalima) i pisaima. No ipak potrebno je upoznati se s priborom koji se koristio, a i danas se koristi za tzv. runu izradu crtea pomou pribora.
Slika 1. Tehnike olovke Slika 2. Trokuti

Tehniko crtanje s AutoCAD-om Osnovni pribor potreban za crtanje bilo kakvog tehnikog crtea ini: a) grafitna olovka (tehnika) b) dva trokuta c) kutomjer d) estar e) krivuljari f) gumica za brisanje.

STANDARDI U TEHNIKOM CRTANJU

Osim toga za izradu tehnikih crtea u konstrukcijskim uredima koristili su se: Slika 3. Krivuljari i kutomjer a) crtai stolovi b) crtae daske c) razne vrste estara (nul-estar, prijenosni estar) d) razmjernici (za lake crtanje crtea u mjerilu) e) abloni za slova i posebni abloni za crtanje simbola f) pera za tuiranje, tzv. rapidografi i drugi pribor.

Slika 4. estari

Slika 5. Pribor za brisanje

Slika 6. Crtaa ploa

Slika 7. Crtai stol

Slika 8. abloni za slova

Slika 9. abloni za znakove

Slika 10. Rapidografi

Slika 11. Primjeri uporabe trokuta i krivuljara

STANDARDI U TEHNIKOM CRTANJU

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

Danas se za izradu crtea koriste raunala s CAD (Computer Aided Design) programima (AutoCAD i dr.) kojima se crtei izrauju puno bre i lake. Samo iscrtavanje crtea izvodi se na pisaima (za manje formate) ili na ploterima crtalima (za velike formate papira).

Slika 12. Crte izraen u raunalnom programu AutoCAD

Slika 13. Ploter (crtalo) s valjkom

Slika 14. Naelo rada plotera (crtala) s valjkom

STANDARDI U TEHNIKOM CRTANJU

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

Prije zapoinjanja crtanja potrebno je nacrtati okvir. Njime omeujemo povrinu za crtanje. Okvir se crta punom irokom crtom najmanje 0,5 mm irine. Na slici 26. vide se razmaci linija okvira od ruba papira.
Tablica: standardne veliine papira (formati tipa A)
OZNAKA FORMATA MJERE FORMATA U POVRINA u MJERE NEOBREZANOG FORMATA u mm

mm

A0 A1 A2 A3 A4 A5 A6

841 x 1189 594 x 841 420 x 594 297 x 420 210 x 297 148 x 210 105 x 148

1 1/2 1/4 1/8 1/16 1/32 1/64

660 x 900 450 x 660 330 x 450 225 x330 165 x 225 112 x 165
Slika 26. Okvir crtea

Svi formati vei od A4 trebaju se, zbog ulaganja u mapu, sloiti na veliinu formata A4 (210 x 297). Formati se prelamaju tako da zaglavlje uvijek bude na prvom mjestu (naprijed i dolje desno). Ako se crta predmet vee duljine u odnosu na irinu, doputeno je produljivati formate (sl. 27.).
Tablica: prelamanje veih formata na veliinu A4 Slika 27. Produljeni format

11

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

STANDARDI U TEHNIKOM CRTANJU

2.6. Zaglavlja i sastavnice

Svaki tehniki crte treba imati zaglavlje, a sastavni crte (crte sklopa) i sastavnicu. Zaglavlje je omeeno mjesto na crteu koje sadri podatke potrebne za oznaavanje, razvrstavanje i uporabu crtea. Tu se obvezno upisuju podaci o mjerilu u kojemu se crta, ime onoga tko je crtao, naziv tvrtke ili kole, broj crtea, naziv dijela koji se crta itd. Smjeta se u donjem desnom kutu formata. Slika 28. prikazuje osnovno zaglavlje s najvanijim podacima za crte. Slika 29. prikazuje jedno zaglavlje za radioniki crte. Sastavnicu mora imati sastavni crte, crte sklopa ili podsklopa. Za svaki dio sklopa posebno sadri podatke o nazivu dijela, broju komada tog dijela u sklopu, broj crtea kojemu pripada, materijalu od kojeg je izraen i druge podatke. Sastavnica se nastavlja na zaglavlje i ima onoliko redaka koliko ima dijelova u sklopu.

8 8

Bri crtea:

Naziv dijela:

32
20 44 444 4
Projektirao Razradio Crtao Pregledao Objekt: Napomena: Materijal: Naziv: Mjerilo: Masa:

98
Slika 28. Osnovno zaglavlje

15
Datum

35
Ime i prezime

20
Potpis

45

PRVA SREDNJA KOLA

12

Objekt broj: R. N. broj: Kopija

8 8 8

Format: A4 Listova:

Crte broj: 01

List:

25

25 135

15

20

Slika 29. Zaglavlje za radioniki crte s dimenzijama

12

8 8 8

Pozicija:

16

16

6 6

24

GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

3. GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE 3.1. Konstrukcija simetrale duine

Postupak: Oko toaka A i B opiite krune lukove s promjerom R> 1/2 duine AB, zatim spojite sjecita C i D(slika lijevo).

3.2. Konstruiranje okomice iz toke na pravac

Postupak: Oko toke M nacrtajte kruni luk polumjera R prema elji. On sijee pravac p u tokama A i B. Zatim oko toaka A i B opiite lukove polumjera R1, koji se sijeku u toki N. Spoj toaka M i N predstavlja okomicu na zadani pravac (slika dolje).

3.3. Dijeljenje duine na jednake dijelove

Postupak: Iz toke A pod kutom po vlastitom izboru povucite pravac p. Na tom pravcu nanesite est jednakih razmaka proizvoljne duljine. Zatim krajnju toku 6 spojite s tokom B i povucite paralele s njom iz svih toaka pravca do duine AB.

19

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE

3.10. Konstrukcija pravilnog peterokuta zadane stranice

Postupak: Prema postupku koji je opisan pod tokom 3.1. (simetrala duine), naite simetralu duine AB. Ubodite estar u toku 2, otvorite do A i opiite kruni luk. Sjecite ovog luka i simetrale oznaite s 3. U sjecitima tih triju lukova oznaite toke 4 i 5. Iz toka 4 i 5 povucite zrake (crtkano) kroz toku 3. Iz toaka A i B opiite kratke luk ove polumjera R koji presijecaju ove zrake. Dobili ste toke E i C. Na koncu, iz toaka E i C opiite lukove polumjera R da dobijete posljednju toku D peterokuta.

3.11. Konstrukcija pravilnog esterokuta zadane stranice

Postupak: Iz toaka A i B opiite lukove polumjera a. Njihovo sjecite bit e sredite opisane krunice O. Ubodite estar u O, otvorite do A i opiite krunicu. Na krunicu nanesite jo pet puta stranicu a.

22

KONSTRUKCIJE TEHNIKIH KRIVULJA

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

4. KONSTRUKCIJE TEHNIKIH KRIVULJA 4.1. Konstrukcije elipse

Elipsu ine toke ravnine iji je zbroj udaljenosti od dviju vrstih toaka (F1 i F2) stalan i jednak duljini velike osi 2a(slika lijevo). Za sve toke elipse, takoer i toke A, B,C, i D vrijedi: F1P + F2P = 2a Elipsa nastaje ako se valjak ili stoac presijee s ravninom koja nije usporedna s njihovim osnovicama (slike dolje).

4.1.1. Konstrukcija elipse pomou konjugiranih promjera diobom

Postupak: 1. Nacrtajte pravokutnik zadanih dimenzija. 2. Podijelite vodoravne stranice pravokutnika na 6 jednakih dijelova. 3. Spojite toke A i 1, potom A i 2. 4. Iz toke B povucite zraku tako da sijee duinu A1, a potom iz toke B da sijee A2. 5. Isti postupak ponovite za sva etiri kvadranta elipse. 6. Krivuljarom spajajte najmanje po tri toke elipse.

25

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

KONSTRUKCIJE TEHNIKIH KRIVULJA

4.6. Konstrukcija cikloide

Cikloida je krivulja koju opisuje toka na krunici koja se valja po pravcu. Postupak: 1. Nacrtajte os x i os y, a potom iz toke O opiite krunicu polumjera R=15 mm. 2. Krunicu razdijelite na 12 jednakih dijelova. 3. Na x osi nanesite duljinu d i podijelite je na 12 jednakih dijelova. 4. Iz oznaenih toaka od 1 do 12 na x osi podignite okomice do sjecita s produenom vodoravnom osi krunice (toke O1 do O12.) 5. Iz sredita O1 do O12 nacrtajte krunice. 6. Iz toke 1 na krunici povucite zraku do sjecita s krunicom O1. Dobili ste prvu toku cikloide. 7. Iz toke 2 na krunici povucite zraku do sjecita s krunicom O2. Dobili ste drugu toku kroz koju e prolaziti cikloida. Istim postupkom na nacrtajte i preostalih 10 toaka cikloide. 8. Kroz dobivene toke nacrtajte cikloidu (slika dolje).

30

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

KONSTRUKCIJE TEHNIKIH KRIVULJA

15. Zadane krunice spojite tangentama.

16. Zadane pravce spojite lukovima zadanih polumjera.

17. Kako nastaje elipsa?

Odgovorite na pitanje!

18.

U pravokutniku stranica a = 78 mm i b = 54 mm konstruirajte elipsu pomou konjugiranih promjera

19.

Konstruirajte elipsu pomou dvije koncentrine krunice polumjera R1 = 35 mm i R2 = 55 mm.

20. Konstruirajte elipsu u zadanom rombu.

21.

Konstruiraj valjak ija baza ima promjer d = 50 mm, a visina valjka je h = 60 mm.

22. Konstruirajte polukuglu promjera S40.

34

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

KOTIRANJE CRTEA

Primjer 2. (sl. 4.): Cilindrini oblici () moraju sadravati sredinje osi (sredinjice), odnosno u tlocrtu dvije osi okomite jedna na drugu. Kvadratni oblici moraju imati znak () ispred kotnog broja. Tlocrt ne mora biti predoen. Ravne plohe trebaju biti oznaene dijagonalama (uske pune crte, vrsta crte B).

Slika 4. Kotiranje valjkastih i kvadratnih tijela (2D i 3D predodba)

Primjer 3. (sl. 5.): Simetrini obrisi sadravaju simetrale, pri emu e mjernice biti nanesene simetrino. Poloaj provrta treba biti mjeren (kotiran) od njihovih sredinjica. Kvadrat se oznaava znakom kvadrata, koji se stavlja ispred mjere ako nije mogue kotiranje u nekoj drugoj projekciji u kojoj e biti oito da se radi o kvadratu. Mjerni broj (kao i svaki drugi tekst) ne smije ni u kom sluaju biti presjeen mjernim crtama. Mjernice se ne smiju poklapati ili preklapati sa sredinjicama.
Slika 5. Primjer 3. Kotiranje simetrinih oblika

Primjer 4. (slika 6.): Ako je prostor za mjerni broj i/ili mjerne strelice suvie mali, onda mjerni broj i/ili mjerne strelice mogu biti nanesene izvana, a ako i to nije mogue kotni broj se moe izvui s pokaznom crtom (na lici desno). U nedostatku prostora strelice treba zamijeniti tokama.

Slika 6. Primjer 4. Kotiranje malih dimenzija

38

PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE 6.3.5. Prodori i probodita

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

Slika 16. Probodite stoca i piramide s pravcem

Slika 17. Probodite kugle s pravcem

Slika 18. Probodita prizmi s pravcem

49

PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE

Zadatak 13.

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

Zadatak 14.

Zadatak 15.

Zadatak 16.

Pitanja za ponavljanje: 1. Navedi tri projekcije kojima najee predoavamo tijela u pravokutnom nainu projiciranja? 2. Koja dva standarda postoje za smjer pogleda i pravokutni raspored projekcija? 3. Koji se standard koristi u Hrvatskoj? 4. Kakav je meusobni poloaj tlocrta, nacrta i bokocrta prema europskom rasporedu pravokutnih projekcija na tri ravnine? 5. Kakav je meusobni poloaj tlocrta, nacrta i bokocrta prema amerikom rasporedu pravokutnih projekcija na tri ravnine?

61

Tehniko crtanje s AutoCAD-om 6.3.6. Projiciranje ravnih likova na dvije ravnine

PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE

Ravnim likovima nazivamo sve slike ije sve toke lee u istoj ravnini. Dijele se na: 1. pravocrtne (viekuti) 2. krivocrtne (krug, elipsa i drugi). Projiciranje ravnih likova svodi se na projiciranje karakteristinih toaka tih likova. Spajanjem projekcija tih toaka odreenim slijedom dobiju se projekcije ravnog lika. Na sl. 19. prikazane su projekcije pravokutnika okomitog na ravninu 1 i 2.

1 (H) (T) vodoravna ili horizontalna ravnina (tlocrt). 2 (V) (N) uspravna ili vertikalna ravnina (nacrt).

Slika 19. Projekcije pravokutnika okomitog na ravnine 1 i 2

Slika 20. Projekcije trokuta okomitog na ravninu 1

50

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE

Slika 32. Smjer pogleda i raspored projekcija tijela u amerikom nainu projiciranja

6.5.2. Pravokutne projekcije pravilnih geometrijskih tijela na tri ravnine

PROSTORNA PREDODBA PRAVOKUTNE PROJEKCIJE PROSTORNA PREDODBA PRAVOKUTNE PROJEKCIJE

ETVEROSTRANA PRIZMA

TROSTRANA PRIZMA

ESTEROSTRANA PRIZMA

VALJAK

56

PRESJECI I MREE TIJELA 7.2.4. Kosi presjek valjka i mrea (slika dolje)

Tehni ko crtanje s AutoCAD-om

7.2.5. Crtanje prodora valjak-valjak i njihovih plateva Na slikama koje slijede predoen je kosi prodor dva valjka s razvijenim platevima. Postupak: 1. Nacrtajte pravokutne projekcije (tlocrt i nacrt) valjaka u prodoru (sl. 1.). 2. Desno od tlocrta nacrtajte krunicu i podijelite je na 12 jednakih dijelova (sl. 2.). 3. Na kosom valjku nacrtajte polukrunicu i podijelite je na 6 jednakih dijelova (sl. 2.). 4. Spajanjem odgovarajuih toaka (sl. 2.) nacrtajte krivulje prodora.

Slika 1.

Slika 2.

71

PROSTORNO PREDOAVANJE I KOTIRANJE

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

8.4. Dimetrija
Dimetrijska projekcija predoava najvaniji pogled tijela sprijeda. Dimenzije tijela u pravcu xosi prikraene su na polovicu stvarne veliine crtanja, a ostale dimenzije u pravcu osi y i z crtaju se u mjerilu 1:1. Kut osi x u odnosu na horizontalu iznosi 42, a za os y on iznosi 7.

8.5. Kosa projekcija

Kako vidimo (sl. 10.), kod ovog naina aksonometrijskog projiciranja, osi y i z su pod pravim kutom tako da se prednje strana tijela potpuno vidi i prikazana je u pravoj veliini crtanja (1:1). Os x moe se crtati pod kutom od 30, 45 ili 60, a duina tijela predoena u smjeru te osi dva je puta manja od drugih dviju dimenzija.

Slika 10. Kosa projekcija kocke i primjer tijela predoenog u kosoj projekciji

PRESJECI

Tehni ko crtanje s AutoCAD-om

9. PRESJECI NEPRAVILNIH TIJELA 9.1. Uvod

Pri izradi tehnikih crtea esto ete se susresti s dijelovima koji imaju provrte, utore i sline upljine pri emu nije dovoljno predoiti ih u dvije ili tri pravokutne projekcije jer bi crte mogao biti prilino sloen. U tom sluaju za preglednije predoavanje predmeta upotrebljavamo presjeke. Pomou presjeka moemo unutarnje nevidljive bridove predmeta crtanja uiniti vidljivima (sl. 1.). Osnovno naelo za predoavanje upljih tijela u presjeku jest da zamislimo da se tijelo prepili i da mu se odvoji prednja strana, a ostatak se nacrta (sl. 2. i sl. 3.). Tada se vidljive povrine presjeka trebaju zasjeniti (rafirati).

Slika 1. Svrha crtanja tijela u presjeku

Slika 2. Presjek

Slika 3. Nastajanje presjeka (presjek cijelog tijela puni presjek)

9.2. Prikaz i rafiranje presjeka

Sve povrine presjeka nekog tijela moraju se rafirati s dovoljnim i jednakim razmakom crta rafure (sl. 4.) te pod jednakim kutom crta (u pravilu 45). Razliiti se materijali rafiraju razliitim rafurama (sl. 5.). Rubovi povrine presjeka predoeni su irokim punim crtama kao i pravi bridovi tijela. Pri predoavanju u presjeku nevidljivi se bridovi ne ucrtavaju.

Slika 4. Razmaci i kut crta rafure (odstupanje od 45)

83

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

POJEDNOSTAVLJENO CRTANJE I KOTIRANJE

10.2. Pojednostavljenja pri crtanju sitnih navoja, provrta i upusta

Predoavanje provrta, navoja i vijanih spojeva moe se pojednostaviti. Nain pojednostavljenja propisuju standardi, a neka od njih prikazana su u tablici dolje
Tablica 1. Pojednostavljeno predoavanje PROVRTI, NAVOJI I UPUSTI Potpuni prikaz Potpuni prikaz, pojednostavljeno kotiranje Pojednostavljeno predoavanje, pojednostavljeno kotiranje Objanjenje Provrti, unutarnji navoji, skoenja i upusti crtaju se pojednostavljeno. a) Kod provrta s dvije veliine promjera, promjer veeg provrta ili skoenja bit e napisan u prvom, a promjer manjeg u drugom retku.

b) Oblik dna provrta bit e oznaen slovnim simbolima U, V ili V.

c) Kod skoenja i upusta bit e zadani vei promjer i kut skoenja (u prvom), a drugi promjer u drugom retku.

d) Pri kotiranju navoja duljina navoja i dubina provrta bit e meusobno razdvojene kosom crtom. Dubina navoja i provrta bit e odvojena znakom x od nazivnog promjera navoja.

90

SKICIRANJE

Tehni ko crtanje s AutoCAD-om

Primjer: Na osnovi predodbe u izometriji prikazana je postupnost izrade skice pravokutnih projekcije tijela. Prostorna predodba tijela

1. korak

2. korak

3. korak

4. korak

5. korak

6. korak

93

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

TOLERANCIJE I HRPAVOST

Slika 6. Naini nanoenja tolerancija na crte

Slika 7. Tolerirana unutarnja i vanjska mjera prema ISO

12.2. Dosjedi i njihovo oznaavanje na crteima

Dosjed je odnos stvarnih mjera dvaju dijelova prije spajanja. Konstruktor odreuje kakav e odnos imati primjerice ep i provrt, tj. kakve e mjere imati jedan dio u odnosu na drugi. Prema meusobnom odnosu veliina unutranjih i vanjskih mjera dosjedi mogu biti: a) labavi dosjed (slika 9.) pri kojem nakon spajanja dijelova moe nastati samo zranost, odnosno mjere su tako propisane da je uvijek donja granina mjera provrta vea od gornje granine mjere epa (osovine), b) vrsti dosjed (slika 10.) pri kojemu nakon spajanja dijelova moe nastati samo prisnost, odnosno dijelovi su tako izraeni (u granicama tolerancije) da je uvijek donja granina mjera osovine (epa) vea od gornje granine mjere provrta, c) prijelazni dosjed (slika 11.) pri kojem su odstupanja tako propisana da moe nastati ili prisnost ili zranost to ovisi o veliini stvarne mjere.

Slika 9. Labavi dosjed

Slika 10. vrsti dosjed

Izbor dosjeda prema ISO normama izvodi se tako da se za osnovni element, kojemu se prilagoava onaj drugi, uzima ili provrt ili vratilo, stoga imamo dva sustava za oznaavanje zajednike tolerancije nekog sklopa: a) sustav zajednikog vratila b) sustav zajednikog provrta. 98

Slika 11. Prijelazni dosjed

SIMBOLI U TEHNIKOM CRTANJU

ispravlja zavojnica zavojnica sa eljeznom jezgrom prikljuak za mikrofon prikljuak za magnetofon antena elektrini ureaj stroj za pranje sua hladnjak ureaj za klimatizaciju grijaa ploa

Tehni ko crtanje s AutoCAD-om

cos mjera dioda PNP tranzistor NPN tranzistor pojaalo zvunik elektrini tednjak stroj za pranje rublja zamrziva mikrovalna penica elektrini ventilator

Pitanja za ponavljanje: 1. 2. 3. 4. 5. to je potrebno poznavati da bi se razumjeli shematski crtei? to su simboli? U koliko se skupina mogu svrstati svi simboli? Kako se dijele grafiki simboli prema njihovoj namjeni? U kojim se sve granama tehnike koriste simboli ? . . . . .

6. Objasni znaenje simbola 7. Objasni znaenje simbola 8. Objasni znaenje simbola 9. Objasni znaenje simbola 10. Objasni znaenje simbola

11. Objasni znaenje simbola . 12. Objasni znaenje simbola . 13. Objasni simbole na elektrotehnikim shemama dolje.

127

DOKUMENTACIJA I ARHIVIRANJE CRTEA

Tehni ko crtanje s AutoCAD-om

TEHNOLOKI LIST
REDNI BROJ FAZE BROJ OPERACIJE

OPERACIJA
PODACI O STROJU FAZA STEZNI

ALATI

VRIJEME IZRADE: SKICA:

REZNI

MJERNI

Tpz

ti

Tu

Naziv pozicije: Broj nacrta: Materijal:

DATUM

IME

POTPIS

List:

TEHNOLOKI LIST

IZRADIO KONTROL

15.2. Arhiviranje (pohrana) dokumenata

Dokumentacija ispisana na papiru jo je uvijek prisutna u stvaranju, obradi i razmjeni informacija. Zbog svog velikog obujma postaje sve tee pristupana a zauzima veliki i skup prostor. Najvei problem predstavlja arhiviranja dokumenata, posebno tehnikih crtea i cjelokupnih projekata, pri emu uvijek postoji opasnost od oteenja ili unitenja dokumenata. Osim toga, troe se sati i sati za pretraivanje, pronalaenje ili kopiranje dokumenata. Uvoenjem elektronikih informacijskih sustava smanjuje se broj papirnatih dokumenata. Za izradu odgovarajue organizacije arhiviranja i upotrebe dokumentacije u poslovnom sustavu, potrebno je podrobno poznavati njegove radne procese. Kako bi se pronaao najuinkovitiji sustav za arhiviranje dokumenata, neophodno je odgovoriti na nekoliko pitanja: - kakva je kvaliteta i koje su dimenzije crtea (dokumenata), - kojom rezolucijom je potrebno skenirati crtee, - koliko je esto potrebno pristupati skeniranom crteu, - u kojem formatu treba arhivirati crtee, - kolika je veliina datoteka, pojedinano i zbirno, - koji se medij za digitalno arhiviranje eli koristiti, - na koji se nain eli indeksirati datteke i sl.
Slika1. Mediji za pohranu dokmenata: registratori, mikrofilm, DVD, HD

131

Tehniko crtanje s AutoCAD-om

PREDOAVANJE STROJNIH ELEMENATA

m=0,8d

R1=40

R10

R1

e=53,1

d1=25,7

M 30

R1 R1=40
r10

R39,8

r10

s=0,866e

M30

3/45
,7

m=0,8d b=50 l=70

x=3

s=0,866e

Slika 4. Crtanje matice i vijka s maticom

16.2. Predoavanje klinova

Klinovi su strojni elementi kojima se ostvaruje vrsti razdvojivi spoj.
Uzduni klin s nagibom uzduni klinovi Uzduni kukasti klin Uzduni klin bez nagiba Segmentni klin

16.3. Predoavanje zavarenih spojeva

Zavareni spojevi pripadaju skupini vrstih nerazdvojivih spojeva.

134

e=53,1
30

R10

r1 0

r10

30

d1 = 25

GRAEVINSKI NACRTI 17.5. Kotiranje graevinskih nacrta

Tehni ko crtanje s AutoCAD-om

Kotne se crte postavljaju sa svih strana tlocrta ako je to potrebno. Umjesto strjelica, granice kota u graevinskim nacrtima najee se oznaavaju kratkim debljim kosim crticama pod kutom od 45 (sl. 9.). Unutarnje kotne crte crtaju se tako da poveu to vie elemenata i da idu kroz cijelu graevinu. Duinske mjere u graevinskim nacrtima dane su u centimetrima. Apsolutne visinske kote dane su u metrima nadmorske visine. Povrine prostorija izraene se u etvornim metrima (m2). Duinske mjere u detaljnim nacrtima stolarskih i bravarskih metalnih konstrukcija iskazuju se u milimetrima. Sve veliine, osim u detaljnim nacrtima, kotiraju se u zidarskim mjerama tj. bez zavrne obrade (buka, obloge i sl). Veliine pravokutnih presjeka (drvena graa, dimnjaci), otvora (prozori, vrata) i usponi stubinih krakova oznaavaju se u obliku razlomka u kojemu je uvijek brojnik irina, a nazivnik visina elementa.

Sl. 9. Kotiranje graevinskih nacrta

Visinske kote u tlocrtu oznaavaju se horizontalnom crtom i dvama pravokutnim trokutima, proziran lijevo iznad crte, a crno osjenan desno ispod crte (sl. 10). Uz njih se upisuju iznad crte visinska kota gotovog poda, a ispod visina gornje povrine nosive konstrukcije. Visinske se kote daju u odnosu na visinsku kotu 0,00 koja predstavlja kotu gotovog poda stubinog prostora prizemlja i unose se u metrima. Takoer se visinske kote odreuju i samo jednim zatamnjenim pravokutnim trokutiem kojem vrh dodiruje ravninu uz kojega se visinska kota upisuje uz njega.

Sl. 10. Kotiranje visinskih kota

4

141

Tehniko crtanje s AutoCAD-om__ Preporuena konfiguracija za 2D crtanje s AutoCAD-om:

Crtanje u AutoCAD-u

procesor Intel Pentium IV ili bolji Microsoft Windows 7, Windows Wista, Microsoft Windows XP (SP1, SP2, SP3) Microsoft .NET Framework 3.5 (SP1 or later); Microsoft DirectX preinstalled* 2 GB RAM 1 GB HDD za instalaciju grafika 1024768 truecolor Internet Explorer 9 ili via inaica. procesor Intel 3.0 GHz ili jai Microsoft Windows XP SP2 (SP3), Windows 7, Windows 8 4 GB RAM 2 GB HDD slobodno, ne ukljuujui instalaciju grafika 12801024 truecolor OpenGL-kompatibilna grafika kartica za radne stanice sa 1 GB memorije.

Preporuena konfiguracija za 3D modeliranje:

18.1.6. Elementi korisnike radne povrine AutoCAD-a Ovdje e biti objanjeni dijelovi radne povrine programa. Osnovna obiljeja radne povrine i suelja vidite na sl. 8.

Slika 8. Izgled prozora AutoCAD-a u nainu rada 2D Drafting&Annotation

152

Crtanje u AutoCAD-u

Tehni ko crtanje s AutoCAD-om

Slika 35. Brzi pregled svih kreiranih postava (Layouts) jednog crtea

Slika 36. prikazuje pregled s ukupno pet paralelno otvorenih crtea u programu AutoCAD. Ispod okvira s pogledom na otvorene crtee nalazi se mala traka s etiri gumba . Ovdje je mogue klikom na prvi gumb na zaslonu zadrati pregled crtea, klikom na gumb zapoeti crtanje jo jednog novog crtea, klikom na gumb otvoriti neki ve nacrtani crte i klikom na gumb zatvoriti pogled na otvorene crtee. Istovremeno, iznad prikaza otvorenih crtea male sliice prikazuju sve kreirane postave crtea koji se trenutano nalazi na zaslonu. Kada, zatim, pokazivaem prijeete s pogleda na crte na neki od postava (Layouta) slika se mijenja tako to se pregled svih crtea smanjuje, a pregled svih Layouta poveava (sl. 37.). Klikom na odabrani Layout on se otvara i pojavljuje na zaslonu. Na vrhu pogleda na odabrani postav nalaze se dva gumba: za plotanje (ispis na crtalu ili pisau) postava i gumb za publiciranje crtea na internetu i sl.

Slika 36. Pregled svih otvorenih crtea s pogledom na kreirane postave crtea koji je trenutano na zaslonu raunala

Slika 37. Pregled na sve kreirane postave (Layouts) odabranog crtea

159

Tehniko crtanje s AutoCAD-om__ 18.2.28. Crtanje krunica (Circle)

Crtanje u AutoCAD-u

Naredbu za crtanje krunice Circle moete zadati na jedan od naina prikazanih na slici desno. Standardna, od programa pretpostavljena, mogunost je da utvrdite sredinju toku krunice, a potom odaberete brojanu vrijednost polumjera. U ishoditu koordinatnog sustava nacrtajte sredinjice budue krunice. Zadajte naredbu Circle, upiite koordinate sredita 0,0 , upiite polumjer 25 . Dobili ste crte kao na slici 1. Mogunost crtanja krunice kroz dvije (2P) toke namijenjena je crtanju krunice ako su poznate dvije toke kroz koje e prolaziti. Naredbom point postavite dvije toke po elji. Zadajte naredbu circle, a u prozoru za naredbe recite programu da elite nacrtati krunicu kroz dvije toke upisom 2p . Lijevom tipkom mia kliknite u prvu toku (1P) krunice. Program trai da odredite krajnju toku ili promjer krunice. Kliknite potom u drugu toku (2P). Dobit ete crte kao na sl. 2. Sljedea mogunost je crtanje krunice kroz tri toke (3P). Naredbom point nacrtajte tri toke po elji. Nakon zadavanja naredbe circle u prozor za naredbe upiite 3p . Kliknite redom na sve tri toke. Crte moe izgledati kao na sl. 3. etvrta mogunost je crtanje krunice koja e dodirivati dvije zadane tangente i imati zadani polumjer (Ttr). Prvo zadajte naredbu Line te nacrtajte dvije duine pod kutom od 90. Nakon izdavanja naredbe circle, u prozoru naredbi na dnu zaslona, upiite ttr (tangenta, tangenta, radijus) Enter. Program trai da odaberete prvu crtu koja e tangirati krunicu. Postavite pokaziva na okomitu crtu i kliknite lijevom tipkom mia. Sada se trai da odredite drugu tangentu krunice, a vi kliknite na vodoravnu crtu. Zatim upiite 25. Krunica je gotova (sl. 4.).

Vjeba Slika lijevo prikazuje preace za zadavanje naredbe circle (Home, Draw, Circle). Naprijed opisanim naredbama nacrtajte krunice kao na slikama dolje.

178

Crtanje u AutoCAD-u

Tehni ko crtanje s AutoCAD-om

vie kopija ovih objekata, kod starijih inaica programa treba upisati slovo m (multiple) . Povucite mi udesno i upiite razmak izmeu bazne toke originala i te iste toke prve kopije (60). Zatim to uinite jo jedanput, svaki put kliknuvi lijevom tipkom na mjesto gdje elite postaviti presliku (upiite 120). Kod novih inaica postupak je neto drukiji jer je ve u startu naredbe ukljuena mogunost Multiple, kojom se omoguava kopiranje vie primjeraka samo klikom mia na eljeno mjesto kopiranja.

Vjeba 1. primjer: nacrtajte crte kao na slici dolje primjenjujui naredbe ovim slijedom: 1. Rectangle (100,30), 2. Line (100 , 30 , 100 , 30 ), 3. Divide (number of segments: 6), 4. Circle (Specify radius of circle or [Diameter]: 5 ) i 5. Copy (etiri puta kopirati krunicu na razmak).

2. primjer: uporabom ve spomenutih naredaba nacrtajte crte kao na slici dolje. Nacrtani pravokutnik (podebljano) kopirajte sedam puta na razmacima po elji.

187

Crtanje u AutoCAD-u Vjeba

Tehni ko crtanje s AutoCAD-om

1. primjer: nacrtajte kvadrat kao na slici lijevo (stranica 10 mm). Preslikajte ga pomou naredbe Rectangular Array u tri retka i etiri stupca (slika u sredini). Gotov crte vidite na slici dolje desno. Isprobajte i druge mogunosti ovoga alata tako da primjerice u polje Angle of array upiete 45 (stupnjeva) dobit ete zanimljivu sliku (sasvim desno).

2. primjer: koristei naredbu Polar Array nacrtajte pravokutnu plou (sl. dolje lijevo) i lananik (sl. dolje desno). Upotrijebite i druge alate koje ste ve ranije upoznali.

3. primjer: na osnovi dimenzija danih na slici desno, nacrtajte jednak predmet. prva slika dolje lijevo predoava prvi korak pri crtanju. Upotrijebite do sada opisane alate: Line, Circle, Arc, Copy Fillet, Trim i dr.

195

Crtanje u AutoCAD-u Vjeba

Tehni ko crtanje s AutoCAD-om

1. primjer: kreirajte rafure za predmete nacrtane na slikama od 1a i 2a. Slike a prikazuju predmete bez rafure, slike b prikazuju granice povrina rafiranja, slike c prikazuju isti predmet s gotovom rafurom. Lijevo je prostorna predodba presjeka.

2. primjer: nacrtajte predmet kao na sl. 2a. Zadajte naredbu hatch i rafirajte povrine kako je prikazano na sl. 2c.

3. primjer: nacrtajte objekte kao na slikama dolje. Osjenajte i rafirajte ih na slian nain kako je to pokazano na slikama dolje. Upotrijebite razliite kombinacije dviju razliitih boja te sjenanje i rafiranje pod razliitim kutovima.

213

Crtanje u AutoCAD-u 18.2.74. Alati za kotiranje

Tehni ko crtanje s AutoCAD-om

Osnovni preduvjet za dobro i precizno kotiranje je ukljuivanje alata Osnap kojim ete tono privrstiti poetnu i krajnju toku kotne linije. Kote se mogu unositi i u prostoru modela (Model) i u prostoru postava (Layout). Prednost kotiranja u prostoru postava (Layout) je u mogunosti odreivanja prave veliine kotnog teksta, strelica, i dr. potrebnih za ispis. Nedostatak ovakvog unoenja kota je to ih ne moete vidjeti i ureivati u prostoru modela. Na ve spomenutoj alatnoj traci Dimension (kotiranje) ili ploi glavnog izbornika Annotate Dimensions nalaze se sljedei alati za kotiranje: Slika NAREDBA dimlinear dimaligned dimarc dimordinate dimradius dimjogged dimjogline dimdiameter dimangular qdim dimbaseline dimcontinue tolerance dimcenter diminspect dimbreak dimedit dimtedit dimstyle NAMJENA Kotiranje vodoravnim i uspravnim kotama Kotiranje neortogonalnih objekata Kotiranje lune duljine krunog luka Kotiranje koordinata toke Kotiranje polumjera Kotiranje krunog luka velikog polumjera Kotiranje dugih linearnih dimenzija Kotiranje promjera Kotiranje kuta Kotiranje vie kota u nizu jednim potezom Kotiranje od zajednike osnovne crte Kotiranje niza dimenzija u nastavku na istoj crti Kotiranje tolerancija (doputenih odstupanja) Obiljeavanje sredita krunice ili krunog luka Kontrola kote Prekid kote Mijenjanje kotnog teksta Mijenjanje poloaja kotne linije i poloaja kotnog teksta Kotni stil

18.2.75. Primjeri kotiranja razliitim alatima za kotiranje a) ( ) Linearno kotiranje: nacrtajte zadani predmet i kotirajte ga naprijed kreiranim kotnim stilom.

219

Crtanje u AutoCAD-u

Tehni ko crtanje s AutoCAD-om

18.2.76. Priprema crtea za ispis na pisau ili na ploteru (crtalu) Sada kada ste nacrtali vae crtee, bilo bi poeljno da ih prenesete na papir kako biste s njima mogli lake rukovati, to jest kako biste ih mogli praktino upotrijebiti na mjestu na kojem trebate izraditi nacrtanu konstrukciju. To ete uraditi tako da podatke s vaeg raunala poaljete na jedan od ureaja za ispis: to moe biti crtalo (ploter) ili ve poznati i u svim drugim programima koriteni pisa (printer). Pretpostavimo da elite na pisau koji ispisuje najvei format A4 ispisati crte stana koji ste nacrtali. Za njegov ispis potrebno je prethodno izvriti odgovarajue pripreme. Pri pokretanju AutoCAD-a i crtanju crtea, opazit ete znak koordinatnog sustava UCS (User Coordinate System). Ovaj znak govori nam da se trenutano nalazimo u tzv. Modelspace-u ili vaem radnom prostoru (prostoru modela). Ovdje crtate 2D crtee ili 3D modele da biste ih kasnije prikazali u Layout-u. Layout je ustvari papir na kojem ete prezentirati svoj crte. Kada ste u postavu, znak koordinatnog sustava dobije oblik pravokutnog trokuta. Crte ste nacrtali u prostoru modela ( ) u M 1:1. Najjednostavniji i najpraktiniji nain crtanja u AutoCAD-u je crtanje u mjerilu 1:1 ( ). Otvorite crte STAN 1 i kliknite na postav Layout1 na dnu povrine za crtanje (vidi sliku dolje). Va stan se pojavio unutar jednog pravokutnika u bijeloj povrini (povrini papira za ispis), a na samom dnu prozora na statusnoj liniji gumb promijenio se u gumb . Ovako bi izgledao format A4 poloeni. Taj pravokutnik nacrtan je punim crtama i naziva se motrite. Ako kliknete dvostrukim klikom unutar tog pravokutnika njegove crte e postati ire. Tada u njemu moete pomicati crte, zumirati i ureivati ga. Klikom ponovno dvaput izvan okvira motrita, a u granicama ispisa, vratite se u prostor papira. Crtkani pravokutnik predoava granicu ispisa na papiru.

18.2.77. Postavke Layout-a Kako se vidi sa slike na prethodnoj stranici, nije nam ba dobro postavljen crte stana u prostoru papira za ispis. Sada to moete promijeniti. Program doputa umetanje novih Layout-a (postava) i izmjene postojeeg. Desnim klikom mia kliknite na postojei . Otvara se padajui izbornik (slika na sljedeoj str. desno). Ovdje vidite vie mogunosti. 223

Tehniko crtanje s AutoCAD-om__ 18.2.85. Orijentiranje u 3D koordinatnom sustavu

Crtanje u AutoCAD-u

Radni prostor za 3D crtanje ima simbol koordinatnog sustava s tri osi i etiri pogleda (tablica dolje). POGLED
SIMBOL NA TRACI VIEW IZGLED ZNAKA KOORDINATNOG SUSTAVA

SW Isometric

SE Isometric

NE Isometric

NW Isometric

Za crtanje u tri dimenzije potrebno je znati orijentirati se u prostoru, odnosno trodimenzionalnom koordinatnom sustavu. Pri crtanju solida (vrstih objekata) duina objekta se crta u pravcu osi x, irina u pravcu osi y i visina u pravcu osi z (u pozitivnom smjeru sve tri osi). Za navigaciju u prostoru u novim inaicama i za promjene pogleda slui novi alat ViewCube (kocka za navigaciju). Na slici desno moete vidjeti izgled tog alata. Poloaj toaka u prostoru s njihovom udaljenou od ishodita koordinatnog sustava moe se vidjeti na slici dolje lijevo. Slika dolje desno prikazuje pravce i smjerove crtanja veliina vrstih objekata u 3D koordinatnom sustavu.

18.2.86. Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Box) Radi lake izrade 3D crtea, AutoCAD posjeduje posebnu alatnu traku (Solids odnosno Modeling) s alatima za modeliranje unaprijed definiranih osnovnih vrstih objekata. Novije inaice imaju vrpcu s nekoliko ploa s alatima za 3D modeliranje i izmjene (slike dolje).

230

Tehniko crtanje s AutoCAD-om__

Crtanje u AutoCAD-u

na donjoj bazi prizme nacrtajte stoac promjera baze 50 i visine - 10 naredbom subtract oduzmite volumene prizme i stoca od glave vijka naredbom fillet zaoblite rubove glave vijka (R = 5) naredbom chamfer ukosite rub zavretka navoja na vijku za 2 naredbom union ujedinite nacrtana tijela vijak osjenajte (Visual Styles, sl. dolje desno) odgovarajuom bojom alatom slice nainite presjek vijka (rezultat pogledajte na slici dolje).

Ovdje vidite korake i krajnji rezultat izrade 3D crtea vijka.

3. primjer: nacrtajte tloris (tlocrt) jednog stana prema zadanim izmjerama (sl. esno). Naredbom region nainite zatvorena podruja. Prijeite u pogled SW Isometric te naredbom extrude izvucite visine zidova na 275. Klikom na alat (u prvom krugu alatne trake Visual Styles ) dobit ete 3D prikaz stana sa skrivenim bridovima (slika dolje lijevo), a klikom na preac (u drugom krugu iste trake) osjenajte zidove (sl. dolje desno).

238

Tehniko crtanje s AutoCAD-om__

Crtanje u AutoCAD-u

b)

) revolve

Na primjeru modeliranja jedne ae isprobat ete alat Revolve. Nacrtajte 2D crte prema sl. 1. Nakon toga zaoblite krune prijelaze (sl. 2.). Klikom na preac zadajte naredbu revolve. Na zahtjev Select objects to revolve: oznaite sve crte koje ine obrise modela . Na upit Specify axis start point or define axis by [Object/X/Y/Z] <Object>: kliknite na toku 1 i toku 2 crtkane linije (sl. 3.) i pritisnite Enter. Rezulatat je sl. 4. Prijeite na izo3metrijski prikaz (sl. 5.) i osjenajte kreirani model (sl. 6.).

Vjeba 1. primjer: na osnovi 2D crtea (sl. dolje lijevo), uporabom alata revolve nacrtajte 3D model. Na zahtjev Specify angle of revolution or [STart angle] <360>: upiite 180 (stupnjeva). Slika desno prikazuje rjeenje.

246

Tehniko crtanje s AutoCAD-om__ Vjeba

Crtanje u AutoCAD-u

1. primjer: otvorite ranije izraeni crte stana sa str. 236. Vidite da stan ima otvore za vrata ali nema otvore za prozore. Te otvore ete sada nainiti uz pomo alata presspull. Pomou naredbe rectangle (pravokutnik), na lijevom zidu, na otprilike sredini zida soba, nacrtajte pravokutnike dimenzija 2.3 x 1.3 m, a zatim na desnom zidu isti takav pravokutnik (sl. dolje lijevo). Klikom na preac zadajte naredbu presspull. Kliknite unutar prvog pravokutnika (1) i povucite pokaziva u smjera izbijanja otvora u zidu za prozor (prema unutra) i kliknite jo jedanput. Otvor za prozor je gotov. Tako postupite redom za svaki od otvora (od 2 do 6) i izreite. Osjenajte zidove i dobit ete sliku dolje desno.

2. primjer: na struku vijka (crte na str. 236.) izradite navoj. Otvorite ve izdraeni crte vijka i naredbom helix i sweep izdite navoj. Postupite kao pri crtanju opruge na str. 244. Prvo, pomou naredbe helix nacrtajte zvojnicu (oprugu) prema sljedeim podacima: Command: Helix, Number of turns: 20 Twist=CCW, Specify center point of base:, Specify base radius or [Diameter]: 15, Specify top radius or [Diameter]: 15, Specify helix height or [Axis endpoint/Turns/turn Height/tWist] <3.5000>: 70 (slika dolje lijevo). Drugo, naredbom line i fillet nacrtajte presjek profila prema tablicama za metrike navoje (M30), slika u sredini. Na kraju, naredbom sweep nacrtajte navoj po zadanoj zavojnici (sl. dolje desno).

248

271

273

274

275