Autolimarija

Opis poslova
Autolimari uklanjaju oteenja na vozilima koja su nastala u prometnim nezgodama, zbog vremenskih nepogoda ili starenja. Prigodom preuzimanja vozila od korisnika obavlja se detaljan pregled oteenog vozila, prilikom kojeg treba utvrditi stupanj i vrstu oteenja te vrijeme potrebno za popravak. Zatim se odreuje koji e dijelovi biti zamijenjeni, a koji popravljeni. U skladu s procjenom oteenja, karoserija se rastavlja potpuno ili djelomi no. !lijedi izravnavanje iskrivljene karoserije i ulegnua u metalnim dijelovima auta te uklanjanje oteenja nastalih prilikom mehani kih udaraca ili korodiranjem. "akon ugradnje popravljenih i zamijenjenih dijelova slijede zavrni radovi na karoseriji i zatita popravljenih dijelova i karoserije u cijelosti. #a bi mogli obavljati te poslove, autolimari moraju poznavati razli ite vrste konstrukcija karoserija, njihovu namjenu i vrstu izvedbe prema polo$aju motora. %od izradbe karoserija i drugih dijelova vozila rade precizna mjerenja. &rebaju poznavati materijale koji se rabe za izradbu karoserija, vrste limova i njihove osobine. 'oraju znati o itavati skice, mjerila i upute iz tehni kih priru nika za izradbu dijelova auta. (skusni autolimari razumiju se u motore i pogonske ureaje, u upravlja ki mehanizam, znaju zamijeniti i ko nice. Pri izradbi novih karoserija pripremaju lim za karoseriju, ocrtavaju ga, kroje, re$u i oblikuju u toplom i hladnom stanju, spajaju zavarivanjem te naknadno obrauju i zatiuju. !pajaju elemente karoserije na vozilu. )sim karoserija, popravljaju, izrauju i zamjenjuju rubnike, blatobrane, pragove i ispune cijevi. #emontiraju vrata branika, poklopca motora i prtlja$nika. #ijelove auta mehani ki iste, izrezuju trule dijelove, ravnaju utisnute dijelove u vruem i hladnom stanju. Pripremaju karoseriju za vee radove, ravnaju i raste$u karoseriju mehani kim i hidrauli kim rasteza ima, mjere pri rastezanju. *re ru nu i strojnu obradbu, +ino poravnavanje i bruenje. (ako mogu popravljati sve tipove vozila, veinom popravljaju automobile i manje kamione,

a rjee rade na veim kamionima, autobusima i traktorima. U radu se slu$e razli itim aparatima, toplinskim reza ima metala, hidrauli nim dizalicama, pneumatskim ekiima i ru nim alatima. -abe i pomi na mjerila, mjerne alate i alate za stezanje, a slu$e se i skicama iz tehni kih priru nika. U manjim radionicama autolimari, osim popravaka, boje automobile, iako to nije njihova specijalnost. U velikim autolimarskim radionicama, koje zapoljavaju vei broj radnika, mogua je podjela rada u kojoj se pojedinci specijaliziraju za jednu radnju, npr. za popravak vrata ili zamjenu stakala na prozorima. .udui da svako vozilo predstavlja nov izazov, autolimari moraju razviti odgovarajue metode za svaki novi posao, primjenjujui svoje iroko znanje o automobilskim konstrukcijama i tehnikama popravaka.

Radni uvjeti
.udui da na popravku vozila uglavnom rade u zatvorenim ili poluzatvorenim prostorima higijenski su uvjeti loi. #ok rade udiu prainu i isparavajue pare boja. -ade u neugodnim polo$ajima tijela. 'ogu zadobiti ozljede od alata, predmeta rada i okoline. "aj ee su ozljede otrim metalnim bridovima lima i opekline od zagrijanog metala i usijanog alata za obradbu metala. &jedno rade najmanje /0 sati, a zbog opsega posla mogu raditi i prekovremeno. U poslu je potrebno potovati dogovorene rokove, to ih mo$e dovesti u vremenski kripac.

Poeljne osobine
Za zanimanje autolimara po$eljno je dobro zdravlje i tjelesna izdr$ljivost. Zbog naglaenog rada prstiju i ruku, va$no je imati spretne ruke i prste. Zbog udisanja praine i isparavanja boja, bolesti dinih organa smetnja su u obavljanju poslova autolimara. "u$no je snala$enje u dokumentaciji, jer vraanje auta u prvotni oblik zahtijeva precizno slijeenje crte$a i uputa iz tehni kih priru nika.

Osposobljavanje
)sposobljavanje se odvija u obrtni kim kolama s programom osposobljavanja za autolimara i traje tri godine. Prvi korak prije upisa u takav program jest nala$enje autolimarske radionice u kojoj e budui u enik pod stru nim vodstvom izu avati prakti ni dio zanimanja. ! vlasnikom takve radionice treba sklopiti ugovor o naukovanju. Upisu prethodi i provjera psiho+izi kih sposobnosti u odgovarajuem lije ni kom dispanzeru. Ugovor o naukovanju, lije ni ka svjedod$ba i svjedod$be zavrene osnovne kole uvjet su za upis u kolu. !ve tri godine kolovanja u enici naizmjeni no provode po tjedan dana u koli i u autolimarskoj radionici. U koli se odvija teorijska nastava, koja se sastoji od temeljnih opih predmeta i stru nih predmeta nu$nih za svladavanje samog posla. U programu za osposobljavanje autolimara to su predmeti, elektrotehnika, elementi strojeva, tehnologija autolimarije i konstrukcija karoserije. U autolimarskoj radionici u enik u i prakti ni dio posla i primjenjuje znanja ste ena u koli. 1ilj je naukovanja da se osposobi za potpuno samostalan rad. "au nik u po etku samo poma$e iskusnom autolimaru, a s vremenom dobiva sve kompleksnije zadatke i radi sve samostalnije. "a kraju kolovanja pola$e se zavrni ispit, kojim nau nici dokazuju svoju osposobljenost i samostalnost u obavljanju posla. Posljednjih godina zabilje$en je velik porast privla nosti zanimanja koja se mogu izu iti u trogodinjim programima, a osobito za zanimanje autolimara. Zbog porasta konkurencije pri
2

upisu tra$e se to bolje ocjene. 2injenica da odreen postotak upisanih ne uspijeva zavriti kolovanje dodatno je upozorenje onima koji $ele izu iti za autolimara.

Zapoljavanje i napredovanje
Za naukovanja u enici primaju od vlasnika radionice nov anu naknadu. (znosi naknade mogu varirati od sasvim simboli nog iznosa do prosje ne plae u struci. Ako u enik prilikom pohaanja prakti ne nastave poka$e visok stupanj sposobnosti i motivacije za rad, postoji mogunost da se zaposli na istom mjestu. )stali imaju prosje ne izglede za posao. Zbog zahtjeva zanimanja i uvjeta rada, odreen se broj nakon zavrenog kolovanja odlu uje potra$iti drugo zanimanje. )ni koji ostanu raditi u zanimanju u po etku rade najprije kao pomonici vlasnika autolimarske radionice, a nakon tri godine rada i polo$enog majstorskog ispita mogu otvoriti vlastiti obrt.

Bliska zanimanja
Zanimanju autolimara srodna su zanimanja vulkanizera, automehani ara, autoelektri ara, +ino mehani ara i limara.

Automehanika
Opis poslova

Automehani ari popravljaju i servisiraju automobile i manje kamione. )snovni posao automehani ara sastoji se u utvrivanju i uklanjanju kvarova i oteenja na motoru. %ako bi svoj posao mogli dobro obavljati, trebaju poznavati dijelove i princip rada motora, kao i toplinske i hidrauli ne zakone i procese. Prilikom servisiranja uglavnom provjeravaju, podmazuju i prilagouju dijelove motora, kako bi sprije ili mogui nastanak kvarova. -utinski pregledavaju svjeice, mehanizme ko enja, podsustav za paljenje, razinu ulja u

motoru. Podeavaju signalnu opremu auta. (spituju polo$aj motora, tlak, temperaturu, potronju motora, elektri ne i vozne karakteristike. Ako je posrijedi kvar na motoru, nakon to uju opis smetnji od vlasnika vozila, provjeravaju motor vo$njom ili upotrebom opreme za testiranje. Ako je potrebno, rastavljaju motor te ispituju i namjetaju sklop ili sustav motora i vozila. Prije rastavljanja motora obavljaju mjerenje i vizualni pregled motora. Prilikom rastavljanja motora iste njegove dijelove i zamjenjuju oteene dijelove te sastavljaju i ispituju cijeli sustav. "aj ei zahvati koje rade na motoru jesu ienje i popravak rhtmlinja a, podeavanje kuta paljenja i popravak mjenja ke kutije. %atkada su potrebni i vei zahvati, kao to su bruenje cilindara motora i obnavljanje le$ita motora. Znaju ustanoviti razlog i otkloniti nedostatke rada motora u slobodnom hodu i u vo$nji pod optereenjem. Popravljaju kvarove na elektri nom pokreta u i uklanjaju uzroke nedovoljnog paljenja baterije. "akon popravka stavljaju motor u pokusni rad i elektri ki ispituju +unkciju dijelova. U radu se slu$e ru nim alatima, elektri nim mjernim instrumentima, dizalicama, brtvama, brusilicama i sredstvima za ienje. %oriste se shemom sustava pokretanja, napajanja glavnih potroa a i punjenja baterije.

Radni uvjeti
Automehani ari rade u radionicama, od kojih su neke dobro prozra ene, no veinom su zaguljive i bu ne. #ok rade, ne mogu izbjei rad s umazanim i zamaenim dijelovima motora i vozila. Udiu prainu, ispune plinove motora i isparavanja ulja. "e mogu birati polo$aj u kojem e raditi. 2esto se moraju podvla iti pod vozilo i satima raditi u takvu polo$aju. Prilikom manipulacije vozilom, dijelovima motora i alatima mogu zadobiti lake ozljede kao to su posjekotine, opekline i nagnje enja, a pa$ljivim rukovanjem alatom i predmetima rada, kao i odr$avanjem uvjeta rada mogu potpuno izbjei te$e ozljede. U poslu se moraju pridr$avati rokova, to ih mo$e dovesti u vremenski kripac. -adni tjedan traje /0 sati, a mogu je i prekovremeni rad.

Poeljne osobine
Zbog tjelesnih napora kojima su izlo$eni na radu potrebna je bar prosje na tjelesna snaga i izdr$ljivost. Potrebna je spretnost prstiju, a jo je bitnija spretnost cijele ruke. 'oraju imati dobru koordinaciju pokreta s vidnim podacima te dobar vid i sluh. )sobe s alergijama i drugim smetnjama dinih organa nisu pogodne za taj rad. &ra$e se psihi ki stabilne osobe zbog nu$nosti primjene mjera zatite. )sobe koje pate od klaustro+obije nisu pogodne za ovo zanimanje. !posobnost da se brzo i to no uvidi izvor problema, kao jedna od automehani arskih najvrednijih vjetina, zahtijeva dobru sposobnost rasuivanja.

Osposobljavanje
)sposobljavanje se odvija u obrtni kim kolama s programom osposobljavanja za automehani ara i traje tri godine. Prvi korak prije upisa u takav program jest sklapanje Ugovora o naukovanju u enika s ovlatenim servisom ili vlasnikom automehani arske radionice u kojoj e budui u enik pod stru nim vodstvom izu avati prakti ni dio zanimanja. Upisu prethodi i provjera psiho+izi kih sposobnosti u odgovarajuem lije ni kom dispanzeru. !ve tri godine kolovanja u enici naizmjeni no provode po tjedan dana u koli i u automehani arskoj radionici. U koli se odvija teorijska nastava koja se sastoji od temeljnih opih predmeta i stru nih predmeta nu$nih za svladavanje samog posla. !tru ni
4

predmeti u programu za osposobljavanje automehani ara jesu, elementi strojeva, elektrotehnika,

hidraulika i pneumatika, motori s unutranjim izgaranjem, tehnologija automehanike i prakti na nastava. U automehani arskoj radionici u enik u i prakti ni dio posla i primjenjuje znanja ste ena u koli. 1ilj je naukovanja da se osposobi za potpuno samostalan rad. "au nik u po etku samo poma$e iskusnom automehani aru, a s vremenom dobiva sve kompleksnije zadatke i radi sve samostalnije. "a kraju kolovanja pola$e se zavrni ispit, kojim nau nici dokazuju svoju osposobljenost i samostalnost u obavljanju posla. Posljednjih godina zabilje$en je velik porast privla nosti zanimanja koja se mogu izu iti u trogodinjim programima. Za zanimanje automehani ara prijavljuje se ponajvei broj u enika, to znatno podi$e bodovni prag potreban za upis. Zbog porasta konkurencije pri upisu tra$e se to bolje ocjene. U kolovanju se tra$i marljiv rad u radionici i izvravanje obveza u koli. 2injenica da stanovit postotak upisanih ne uspijeva zavriti kolovanje dodatno je upozorenje onima koji $ele izu iti za automehani ara.

Zapoljavanje, napredovanje i zarade

Za naukovanja u automehani arskoj radionici vlasnik radionice nagrauje za rad nau nike tako to im isplauje nov anu naknadu. (znosi nov ane naknade koju u enici primaju razli iti su, a mogu varirati od sasvim simboli nog iznosa do iznosa prosje ne plae u struci. Postoje i mogunosti vee zarade za prekovremeni rad. Ako u enik prilikom pohaanja prakti ne nastave poka$e visok stupanj sposobnosti i motivacije za rad, postoji mogunost da se zaposli na istom mjestu. )stali trenuta no zbog velike konkurencije imaju prosje ne izglede za posao. Zbog zahtjeva zanimanja i uvjeta rada, odreen se broj nakon zavrenog kolovanja odlu uje za promjenu zanimanja. )ni koji ostanu raditi u zanimanju najprije rade kao pomonici vlasnika automehani arske radionice, a nakon tri godine rada i polo$enog majstorskog ispita mogu otvoriti vlastiti obrt. Zarada automehani ara 3vlasnika4 ovisi o opsegu posla, dok su pomonici plaeni prema vremenu koje provedu na radu. Za velik opseg posla i prekovremeni rad mogua je dobra zarada.

Bliska zanimanja
Zanimanju automehani ara bliska su zanimanja brodomehani ara, zrakoplovnih mehani ara, mehani ara industrijskih i po ljoprivrednih strojeva, autolimara, autoelektri ara i vulkanizera. Fotografije autolimarski radiona i ote!ena vozila Radioni"e#

Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)

Fotografije ote!eni vozila,

Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)

Pripremio# Franjo $kal%evi!, &' " razred

Create PDF files without this message by purchasing novaPDF printer (http://www.novapdf.com)