Ideologija i ideoloki aparati drave (Louis Althusser, 1971.

)
Kategorija: Ostalo O reprodukciji uvjeta proi vod!je to je, dakle, reprodukcija uvjeta proizvodnje? Ovdje zalazimo u podruje koje je vrlo poznato nakon II knjige Kapitala), a istovremeno i prilino nepoznato. Tvrdokorne oitosti ideolo!ke oitosti empiristikog tipa) sa stanovi!ta proizvodnje, odnosno s gledi!ta o"ine proizvodne djelatnosti koja je sama apstraktna u odnosu prema procesu proizvodnje) ine jedinstvenu cjelinu s na!om svakodnevnom #svije!$u#, tako da je izuzetno te!ko, da ne ka%em nemogu$e, uzdi$i se na stanovi!te reprodukcije. &e'utim, izvan ovog gledi!ta sve ostaje apstraktno vi!e nego djelomino: de(ormirano) ) kako na razini proizvodnje, tako, jo! vi!e, na razini o"ine prakse. *oku!ajmo stvar ispitati metodino. *ri+vatimo li, z"og jednostavnosti izlaganja, da je svaka dru!tvena tvorevina rezultat prevladavaju$eg naina proizvodnje, mo%emo re$i da proces proizvodnje pokre$e proizvodne snage koje postoje unutar utvr'eni+ proizvodni+ odnosa i potpadaju pod nji+. Iz toga proizlazi da, kako "i se odr%ala, svaka dru!tvena tvorevina, istovremeno s proizvodnjom, da "i mogla proizvoditi, mora reproducirati uvjete vlastite proizvodnje, mora stoga reproducirati: ,) proizvodne snage- .) postoje$e proizvodne odnose. "eprodukcija sredstava a proi vod!ju *o!to je to &ar/ prikazao u drugoj knjizi Kapitala, sad ve$ svi priznaju ukljuuju$i i "ur%oaske ekonomiste koji rade u nacionalnim (inancijama0, ili moderne #teoretiare makroekonomiste#), da proizvodnja nije mogu$a "ez osigurane reprodukcije materijalni+ uvjeta proizvodnje: reprodukcije proizvodni+ sredstava. 1vaki ekonomist koji se u ovome ne razlikuje od "ilo kojeg kapitalista, zna da svake godine tre"a predvidjeti zamjenu onoga !to se utro!i ili upotrije"i u proizvodnji: sirovina, stalni+ ure'aja konstrukcija), oru'a za proizvodnju strojeva) itd. &o%emo re$i: svaki ekonomist 2 svaki kapitalist, ako o"ojica izra%avaju stanovi!te poduze$a, ako se zadovoljavaju samo jednostavnim o"ja!njavanjem termina (inancijsko)knjigovodstvene prakse poduze$a. 3a+valjuju$i genijalnosti 4uesna5a koji je prvi izlo%io ovaj toliko upadljiv pro"lem i za+valjuju$i genijalnosti &ar/a koji ga je rije!io, znamo da se o reprodukciji materijalni+ uvjeta proizvodnje ne mo%e razmi!ljati na razini poduze$a, jer na toj razini nema njeni+ stvarni+ uvjeta postojanja. Ono !to se doga'a na nivou poduze$a e(ekt je koji samo upozorava na potre"u reprodukcije, ali uop$e ne dopu!ta razmi!ljanje o njenim uvjetima i me+anizmima. 6a "ismo se u to uvjerili, dovoljna je kratka ilustracija: #gospodin 7#, kapitalist, koji u svojoj tvornici proizvodi vunene tkanine, mora reproducirati sirovinu, strojeve itd. 8e proizvodi i+ on za potre"e vlastite proizvodnje, ve$ drugi kapitalisti: veliki australski uzgajiva ovaca 9, veliki industrijalac,

proizvo'a zanatski+ strojeva 3, itd., a i oni, da "i proizveli te proizvode koji uvjetuju reprodukciju uvjeta proizvodnje oso"e 7, moraju reproducirati uvjete vlastite proizvodnje i tako u "eskonanost : u takvim razmjerima da, na nacionalnom, ako ne i na svjetskom tr%i!tu, pitanje proizvodni+ sredstava za reprodukciju) mo%e "iti zadovoljeno ponudom. ;azmi!ljaju$i o ovom me+anizmu koji se pona!a kao I nekakav neprekidni lanac, potre"no je slijediti &ar/ov #glo"alni# postupak, potre"no je, naime, kao i u II i III, knjizi Kapitala, prouavati odnose kru%enja kapitala izme'u Odjeljka I proizvodnje potro!ni+ sredstava) i ostvarenja vi!ka vrijednosti. 8e$emo dalje analizirati ovo pitanje. 6ovoljno nam je to !to smo spomenuli potre"u reprodukcije materijalni+ uvjeta proizvodnje. "eprodukcija rad!e s!age 8e!to mo%da iznena'uje itaoca. <ovorili smo o reprodukciji proizvodni+ sredstava : ali ne i o reprodukciji proizvodni+ snaga, pre!utjeli smo reprodukciju onoga !to razlikuje proizvodne snage od sredstava proizvodnje, odnosno reprodukciju radne snage. =ko nam je promatranje onoga !to se doga'a u poduze$u, pose"ice istra%ivanje (inancijsko) raunovodstvenog predvi'anja amortizacije i investicija, moglo otprilike predoiti postojanje materijalnog procesa reprodukcije, sada zalazimo u podruje gdje je promatranje onoga !to se doga'a u poduze$u, ako ne sasvim, onda gotovo u cjelini li!eno znaenja, i to iz sasvim valjanog razloga: reprodukcija radne snage odvija se, zapravo, izvan poduze$a. Kako se osigurava reprodukcija radne snage? Tako da se radnoj snazi da materijalno sredstvo reprodukcije: nadnica. 8adnica se u raunovodstvima svi+ poduze$a pojavljuje kao >kapital u o"liku radne snage>,, a nipo!to kao uvjet materijalne reprodukcije rada. =li, nadnica #djeluje# upravo na taj nain, jer je samo dio vrijednosti stvorene kori!tenjem radne snage, i to prijeko potre"ne vrijednosti za reprodukciju te radne snage, odnosno za o"navljanje radne snage namje!tenika sve !to je potre"no za stanovanje, odijevanje i +ranu, ukratko, sve !to je potre"no da "ismo "ili u stanju ponovo se pojaviti sutra, prekosutra : i svakog sljede$eg "o%jeg dana : na vratima poduze$a). 6odajmo jo! i ono !to je svakako potre"no za podizanje i o"razovanje djece u kojoj i reproducira proleter primjeri za 7: 7 mo%e "iti jednako ?, ,, ., itd.) kao radna snaga. 8apominjemo da ovu koliinu vrijednosti, potre"ne za reproduciranje radne snage, ne odre'uju samo potre"ne #"iolo!ki# minimalne zajamene najamnine, ve$ potre"e +istorijskog minimuma &ar/ je za"ilje%io: engleskim radnicima potre"no je pivo, a (rancuskim proleterima vino) koji je +istorijski promjenjiv. @elimo upozoriti jo! i na to da je ovaj minimum dvojako +istorijski, utoliko !to nije odre'en +istorijskim potre"ama radnikeklase #priznatim# od strane klase kapitalista, ve$ +istorijskim potre"ama koje je nametnula "or"a proleterske klase dvostruka klasna "or"a: protiv produljenja radnog vremena i protiv smanjenja nadnica).

;adnoj snazi, me'utim, nije dovoljno osigurati materijalne uvjete njene reprodukcije da "i se reproducirala kao radna snaga. Ae$ smo rekli da raspolo%iva radna snaga mora "iti #kompetentna#, tj. prikladna za ukljuenje u kompleksan sustav proizvodnog procesa. ;azvoj proizvodni+ snaga i nain na koji su proizvodne snage +istorijski o"jedinjene u odre'enom trenutku daju ovaj rezultat: radna snaga mora se osposo"ljavati specijalistiki i stoga reproducirati kao takva. 1pecijalistiki : prema za+tjevima dru!tveno)te+nike podjele rada na raznim #mjestima# i #du%nostima#. Kako se u kapitalistikom re%imu osigurava reprodukcija ovakve razliito) kvali(icirane radne snage? 3a razliku od onoga !to se z"ivalo u dru!tvenim (ormacijama zasnovanim na ropstvu i kmetstvu, ova reprodukcija kvali(icirane radne snage nastoji se rije je o te%nji za ozakonjenjem) osigurati, ali ne vi!e #na licu mjesta# kao !egrt u proizvodnji), ve$ sve vi!e i izvan proizvodnje: kapitalistikim sistemom !kolovanja i ostalim instancama i ustanovama. =li, !to se to ui u !koli? &anje)vi!e, svi napredujemo- u svakom sluaju nauimo itati, pisati, raunati : znai, svladamo neke vje!tine i mnoge druge stvari, ukljuuju$i i elemente razvijene ili, naprotiv, nerazvijene) #znanstvene# ili #knji%evne kulture# koji se mogu neposredno koristiti na raznim mjestima u proizvodnji jedna vrsta !kolovanja za radnike, druga za te+niare, tre$a za in%enjere, etvrta za vode$e kadrove, itd.). 8auimo, dakle, razna umije$a.00 Osim usvajanja ovi+ vje!tina i spoznaja, u !koli se naue pravila# do"rog pona!anja, odnosno pona!anja u skladu s mjestom namijenjenim nekom vr!iocu podjele rada: moralna pravila, pravila gra'anske i pro(esionalne svijesti, !to, jasno vam je, znai pravila po!tovanja te+niko)dru!tvene podjele rada i, u krajnjoj liniji, pravila poretka koji je utvrdila vladaju$a klasa. B !koli uimo #do"ro govoriti#, #do"ro pisati#, zapravo za "udu$e kapitaliste i nji+ove sluge) #do"ro zapovijedati#, odnosno to je idealno rje!enje) #do"ro se o"ra$ati# radnicima, itd. 6a "ismo izlo%ili ovu injenicu jo! znanstvenijim jezikom, re$i $emo da reprodukcija radne snage ne za+tijeva samo reproduciranje njene kvali(ikacije negoli istovremeno i reprodukciju njene pokornosti vode$oj ideologiji, te reprodukciju sposo"nosti do"rog manipuliranja vode$om ideologijom koju $e provoditi izra"ljivai i represori, s namjerom da se i #pomo$u rijei# osigura prevlast vladaju$e klase. 6rugim rijeima, !kola ali i ostale dr%avne ustanove poput crkve ili neki+ drugi+ aparata kao !to je vojska) poduava razne savoir (aire, tako da osigurava pokoravanje vladaju$oj ideologiji ili kontrolu njene #prakse#. &e'u one koji sudjeluju u proizvodnji, izra"ljivanju ili represiji, da ne spominjemo Cpro(esionalne ideologeD &ar/) morala je, pod ovim ili onim imenom, #prodrijeti# ova ideologija, kako "i #savjesno# o"avili svoj zadatak : ili izra"ljeni+ proleteri), ili izra"ljivaa kapitalisti), ili pomo$nika izra"ljivanja strunjaci), ili veliki+ sve$enika vladaju$e ideologije njeni #(unkcionari#) itd. ;eprodukcija radne snage istie kao uvjet sine Eua non, ne samo reprodukciju svoje #kvali(ikacije# nego i reprodukciju svog pokoravanja vode$oj ideologiji ili #praksi# ove ideologije, s napomenom da nije dovoljno re$i #ne samo nego i#, jer je oito da se o"licima ideolo!kog podjarmljivanja osigurava reprodukcija kvali(ikacije radne snage.

1toga moramo priznati djelotvornu prisutnost jedne nove injenice: ideologije. Iznijet $u ovdje dvije primjed"e. *rva $e poslu%iti da zakljuimo na!u analizu reprodukcije. Bkratko smo prouili o"like reprodukcije proizvodni+ snaga, odnosno proizvodni+ sredstava s jedne, i radne snage s druge strane. =li, jo! nismo pristupili pitanju reprodukcije proizvodni+ odnosa. To je kljuno pitanje marksistike teorije naina proizvodnja i njegovo preskakanje "ilo "i teorijski propust : ili, jo! gore, te!ka politika gre!ka. ;ecimo stoga ne!to i o tome. =li, da "ismo o tome mogli ne!to re$i, moramo jo! jednom prevaliti veliki put. 6ruga primjed"a glasi: da "ismo mogli prevaliti taj put, moramo iznova postaviti na!e staro pitanje: !to je dru!tvo? I!#rastruktura i superstruktura Imali smo priliku. istaknuti revolucionarni karakter marksistike koncepcije #dru!tvene cjeline# koja se razlikuje od +egelovskog #totaliteta#. ;ekli smo a ova teza samo preuzima glasovite postavke +istorijskog materijalizma) da se za &ar/a struktura svi+ dru!tava sastoji od #nivoa# ili #instanci# artikulirani+ speci(inim odrednicama in(rastrukture ili ekonomske "aze #jedinstvo# proizvodni+ snaga i proizvodni+ odnosa) i superstrukture koja se i sama sastoji od dva #nivoa# ili #instance#: pravno)politiki pravo i dr%ava) i ideologija religiozna, moralna, pravna, politika, itd.). Osim svoje teorijsko)pedago!ke strane na temelju koje razlikujemo &ar/a i Fegela), ovaj prikaz nudi jo! jednu va%niju teorijsku prednost: dopu!ta da se teorijskom sklopu njegovi+ "itni+ pojmova doda ono !to smo nazvali respektivnim pokazateljem djelotvornosti. to to znai? 1vatko se mo%e lako uvjeriti da je ovaj prikaz strukture dru!tva kao zgrade koju nosi "aza in(rastruktura) na kojoj izrastaju dva #kata# nadgradnje, prostorna meta(ora, ili preciznije: topikaG meta(ora. I ova nas meta(ora, kao i svaka druga, navodi, upu$uje da ne!to vidimo. to to? Bpravo ovo: gornji katovi ne "i mogli sami stajati u zraku) kad ne "i le%ali na svojoj "azi. &eta(orom zgrade nastojimo predstaviti #odre'enje u posljednjoj instanci# ekonomskom osnovom. Ova nam prostorna meta(ora dopu!ta da priznamo "azi kako posjeduje pokazatelj djelotvornosti poznat pod uvenom (ormulacijom: ono !to se z"iva na #katovima# nadgradnje) odre'eno je u posljednjoj instanci onim !to se z"iva u ekonomskoj "azi. *olaze$i od ovog pokazatelja djelotvornosti #u posljednjoj instanci#, #katovi# nadgradnje uoljivo su pod utjecajem razliiti+ pokazatelja djelotvornosti. Kakvi+? &o%emo re$i da katovi nadgradnje u posljednjoj instanci nisu odre'uju$i nego su odre'eni "azomukoliko su odre'uju$i na neki svoj jo! nede(iniran) nain oni to jesu kao elementi ve$ odre'eni "azom. B marksistikoj tradiciji postoje dva mi!ljenja ili odre'enja o pokazatelju nji+ove djelotvornosti: ,) postoji #relativna autonomija# nadgradnje u odnosu prema "azi, .) postoji #povratno djelovanje# nadgradnje na "azu.

&o%emo re$i i to da je velika teorijska prednost marksistike topike, odnosno prostorne meta(ore zgrade "aza i nadgradnja), u tome !to istovremeno pokazuje da su pitanja odre'enja ili pokazatelja djelotvornosti) glavna pitanja- to pokazuje da "aza, u posljednjoj instanci, odre'uje itavu zgradu- a to nas dalje o"avezuje da teorijski pro"lematiziramo vrstu #izvedene# djelotvornosti karakteristine za nadgradnju, odnosno o"avezuje nas da razmotrimo ono !to marksistika tradicija o"ilje%ava terminima vezanim uz relativnu autonomiju nadgradnje i uz povratno djelovanje nadgradnje na "azu. 8ajve$i nedostatak ovog prikaza strukture svakog dru!tva pomo$u prostorne meta(ore zgrade, upravo je to !to je meta(orian, odnosno !to je samo deskriptivan. Hini nam se po%eljnim i mogu$im prikazati stvari drukije. 6a se razumijemo: uop$e ne od"acujemo klasinu meta(oru, zato !to nas ona sama o"avezuje da je nadma!imo. 8e nadma!ujemo je zato da "ismo je od"acili kao istro!enu. @eljeli "ismo se naprosto potruditi da razmotrimo ono !to nam ona daje u o"liku deskripcije. 1matramo da je, polaze$i od reprodukcije, mogu$e i potre"no razmotriti ono I!toI karakterizira "it postojanja nadgradnje. 6ovoljno je postaviti se na stanovi!te reprodukcije da "i se osvijetlila "rojna pitanja na ije je postojanje upozoravala prostorna meta(ora zgrade, ne iznose$i, me'utim, nikakva o"ja!njenja. 8a!a je osnovna teza da se samo sa stanovi!ta reprodukcije mo%e postavljati pitanja i na nji+ odgovarati). 1 ovog $emo gledi!ta ukratko analizirati pravo, dr%avu i ideologiju. Istovremeno $emo pokazati ono !to se doga'a s gledi!ta djelatnosti i proizvodnje s jedne, te reprodukcije s druge strane. $rava &arksistika je tradicija izriita: jo! od &ani(esta i ,J. Krumairea i u svim ostalim klasinim tekstovima, prije svega&ar/ovim o *ari!koj komuni, te u Lenjinovoj 6r%avi i revoluciji) dr%ava je eksplicitno pojmljena kao represivni aparat. 6r%ava je #stroj# za represiju koji vladaju$im klasama u 7I7 st. "ur%oaskoj klasi i #klasi# veliki+ zemljoposjednika) omogu$uje da osiguraju vlast nad radnikom klasom, kako "i je podvrgli procesu iznu'ivanja vi!ka vrijednosti odnosno kapitalistikom izra"ljivanju). 6r%ava je prije svega ono !to su klasici marksizma nazvali dr%avnim aparatom. *od ovim se pojmom ne podrazumijeva samo specijalizirani aparat u uskom smislu)- ije smo postojanje i potre"u uvidjeli polaze$i od potre"a pravne prakse, odnosno policije, sudova, zatvora- nego tu spada i vojska koja proletarijat je vlastitom krvlju platio ovo iskustvo) neposredno intervenira kao va%na represivna snaga u posljednjoj instanci, tj. onda kad policija i njene specijalizirane pomo$ne slu%"e #pokleknu pred doga'ajima#. = iznad svega ovoga nalaze se !e( dr%ave, vlada i administracija. 8a ovaj nain predstavljena, marksistiko)lenjinistika teorija dr%ave zadire u sr% pro"lema, a nema nimalo sumnje da je ovo sr%. 6r%avni aparat koji dr%avu pretvara u izvr!nu silu i snagu represivne intervencije u #slu%"i vladaju$i+ klasa#, u klasnoj "or"i koju "ur%oazija i njeni saveznici vode protiv proletarijata, nije ni!ta drugo nego dr%ava i predstavlja njenu osnovnu (unkciju. . . .)

%it &arksisti'ke teorije drave O"jasnimo prije svega jednu va%nu stvar: dr%ava i njeno postojanje kao aparata) imaju smisla samo u (unkciji dr%avne vlasti. 1ve politike klasne "or"e vrte se oko dr%ave. *od tim mislimo: oko vlasni!tva, odnosno oko osvajanja ili ouvanja vlasti odre'ene klase, saveza klasa ili dijelova klasa. Ovo prvo o"ja!njenje o"avezuje nas da pravimo razliku izme'u dr%avne vlasti ouvanje dr%avne vlasti ili njeno preuzimanje) kao cilja politike klasne "or"e s jedne, i dr%avnog aparata s druge strane. 3namo da dr%avni aparat mo%e ostati netaknut : !to su i dokazale "ur%oaske #revolucije# 7I7 st. u Mrancuskoj ,JG?, ,JNJ), dr%avni udari .. prosinac, svi"anj ,OPJ), propasti dr%ave pad Qarstva ,JR?, pad III ;epu"like ,ON?) ili napredovanje sitne "ur%oazije ,JO?)OP. u Mrancuskoj) itd. : nepodlo%an utjecajima ili mijenama: dr%avni aparat mo%e ostati nepromijenjen unato politikim doga'ajima koji ugro%avaju dr%avnu vlast. I nakon socijalne revolucije kakva je "ila ona ,O,R, kad su vlast preuzeli proletarijat i siroma!ni seljaci, velik dio dr%avnog aparata nije do%ivio promjene: Lenjin je to esto napominjao. &o%e se re$i da je ovo razluivanje dr%avne vlasti od dr%avnog aparata dio #marksistike teorije# dr%ave, i to izriito nakon &ar/ovi+ djela ,J. Krumaire i Klasne "or"e u Mrancuskoj. 6a "ismo na ovom mjestu dali sa%et prikaz #marksistike teorije dr%ave#, mo%emo re$i da su klasici marksizma uvijek tvrdili: ,) dr%ava, to je represivni aparat dr%ave- .) potre"no je razlikovati dr%avnu vlast od dr%avnog aparata- G) cilj se "or"i klasa ili saveza klasa, ili saveza dijelova klasa) odnosi na dr%avnu vlast, a posljedica toga je da vlasti koriste dr%avni aparat za ostvarivanje svoji+ klasni+ ciljevaN) proletarijat mora osvojiti vlast kako "i uni!tio postoje$i "ur%oaski aparat dr%ave i u prvoj (azi ga nadomjestio sasvim drukijim proleterskim aparatom dr%ave, a zatim, u sljede$im (azama, mora pokrenuti radikalan proces, proces ru!enja dr%ave kraj dr%avne vlasti i itavog dr%avnog aparata). 1 ovog se gledi!ta ve$ sada pojavljuje ono !to "ismo predlo%ili da se doda #marksistikoj teoriji dr%ave#. =li, ini nam se da ova teorija, upotpunjena na takav nain, i dalje dijelom ostaje deskriptivna, unato tome !to sadr%i kompleksne i raznolike elemente ije se (unkcioniranje i igra ne mogu s+vatiti "ez du"ljeg, dodatnog teorijskog razmatranja pro"lema. Ideoloki aparati drave #&arksistikoj teoriji# dr%ave potre"no je dodati ne!to drugo. &oramo se oprezno kretati podrujem kojega su prokrili klasici marksizma, jer oni nisu u teorijskom o"liku sistematizirali va%ne spoznaje u kojima su sadr%ana nji+ova iskustva i nji+ovi postupci. 8ji+ova su se iskustva i postupci zaustavili prije svega unutar politike djelatnosti. Klasici marksizma, u svojoj su politikoj djelatnosti na dr%avu gledali kao na mnogo kompleksniju injenicu nego !to se to mo%e vidjeti u de(iniciji danoj u #marksistikoj teoriji dr%ave#, pa ak i onoj koju smo dopunili. *raktino su oni uoili ovu slo%enost, ali je nikad nisu izrazili odgovaraju$om teorijom.#N @eljeli "ismo u glavnim crtama predoiti osnovna o"ilje%ja te teorije. Iznosimo zato sljede$u tezu. 6a "i se teorija dr%ave mogla razvijati, nu%no je upamtiti ne samo razliku izme'u dr%avne vlasti i dr%avnog

aparata nego i jednu drugu injenicu koja je sastavni dio represivnog) dr%avnog aparata, ali koju ne tre"a mije!ati s njim. Ovu injenicu nazvat $emo ideolo!kim aparatima dr%ave. (to su to ideoloki aparati drave (IA$)) 8e smijemo i+ "rkati s represivnim) dr%avnim aparatom. *odsjetimo se da se, u marksistikoj teoriji, dr%avni aparat 6=) sastoji od: vlade, administracije, vojske, policije, sudstva, zatvora itd, koji tvore ono !to $emo nazvati represivnim dr%avnim aparatom. ;ijeju #represivnim# +o$emo re$i da ovaj aparat : "arem u krajnjem sluaju zato !to represija, ona administrativna na primjer, mo%e imati i ne(izike o"like) : #djeluje pomo$u sile#. #Ideolo!kim dr%avnim aparatima# nazivamo odre'en "roj injenica koje se neposrednom promatrau prikazuju u o"liku raznoliki+ i specijalizirani+ institucija, iji empirijski popis iznosimo, a on $e, naravno, iziskivati detaljno ispitivanje, provjeru, ispravljanje i ponovno sastavljanje. Bnato svim rezervama koje ukljuuje ovaj za+tjev, ideolo!kim dr%avnim aparatima trenutano mo%emo smatrati sljede$e institucije redoslijed nema nikakvo pose"no znaenje): religijski I=6 sistem razliiti+ crkava)!kolski I=6 sistem razliiti+ javni+ i privatni+ #!kola#)o"iteljski I=6-P politiki I=6 politiki sistem, zajedno s razliitim partijama)pravosudni I=6-S sindikalni I=6in(ormacijski I=6 !tampa, radio)televizija, itd.)kulturni I=6 knji%evnost, likovna umjetnost, sport itd.). ;ekli smo ve$: I=6 se ne smiju "rkati s represivnim) dr%avnim aparatom. =li, u emu je nji+ova razlika? B prvi as mo%emo zapaziti da, postoji li jedan represivan) dr%avni aparat, onda postoji i mno!tvo ideolo!ki+ dr%avni+ aparata. *retpostavimo li da ono postoji, nije smjesta vidljivo i jedinstvo koje ovo mno!tvo I=6 tvori u jednom tijelu. &o%emo zatim utvrditi da je jedinstveni represivni) dr%avni aparat sastavni dio javne s(ere, dok je, naprotiv, najve$i dio ideolo!ki+ aparata u nji+ovoj prividnoj raspr!enosti) dio privatne s(ere. *rivatne su crkve, partije, sindikati, o"itelji, neke !kole, ve$ina novina, kulturni+ ustanova, itd. Ostavimo za sada po strani prvu primjed"u. *oza"avit $emo se drugom, da "ismo se zapitali s kojim pravom ideolo!kim aparatima dr%ave mo%emo smatrati ustanove koje, ve$inom, ne posjeduju javni status, ve$ su naprosto privatne ustanove. Kao svjestan marksist, <ramsci je samo jednom izjavom predu+itrio tu primjed"u. ;azlikovanje javnog i privatnog pripada s(eri "ur%oaskog prava i vrijedi u ni%im) s(erama u kojima "ur%oasko pravo vr!i svoju #vlast#. 1(era dr%ave izmie mu zato !to je #iznad prava#: dr%ava, koja pripada vladaju$oj klasi, nije javna ni privatna, ona je, naprotiv, uvjet svakog razluivanja javnog i privatnog. ;e$i $emo istu stvar polaze$i ovaj put od na!i+ ideolo!ki+ aparata dr%ave. <otovo je neva%no jesu li ustanove koje i+ realiziraju #javne# ili #privatne# : va%no je da one

djeluju. *rivatne ustanove mogu savr!eno #djelovati# kao ideolo!ki dr%avni aparati. 6a to doka%emo "ila "i dovoljna jedna malo du"lja analiza "ilo kojeg I=6. *re'imo na ono !to je "itno. *ostoji va%na razlika izme'u I=6 i represivnog) dr%avnog aparata: represivni dr%avni aparat #djeluje pomo$u nasilja#,000 a ideolo!ki dr%avni aparati djeluju #pomo$u ideologije#.0000 6opunjuju$i ovo razlikovanje mo%emo o"jasniti na!u tezu. ;e$i $emo da svaki dr%avni aparat, represivni ili ideolo!ki, istovremeno #djeluje# pomo$u nasilja i pomo$u ideologije, ali s izuzetno va%nom razlikom koja ne dopu!ta poistovje$ivanje ideolo!ki+ dr%avni+ aparata s represivnim) dr%avnim aparatom. Hinjenica je da u djelovanju represivnog) dr%avnog aparata prevladava nasilno pona!anje ukljuuju$i i (iziko nasilje), a ideolo!ki je moment sporedan. 8e postoji isto represivni aparat.) *rimjer: vojska i policija djeluju i ideolo!ki da "i istodo"no osigurale i vlastitu ko+eziju i vlastitu reprodukciju, a ine to #vrijednostima# koje same odre'uju. Isto tako, samo o"ratno, u djelovanju ideolo!ki+ dr%avni+ aparata prevladava djelovanje pomo$u ideologije, a nasilno je djelovanje sporedno i pojavljuje se u krajnjem sluaju, samo u krajnjem sluaju, i to jako u"la%eno, zatomljeno ili sim"olino. 8e postoji isto ideolo!ki aparat.) &etodama kazni, iz"acivanja, oda"iranja itd., !kola i crkva #odgajaju# ne samo svoje slu%"enike nego i svoje ovice. O"itelj tako'er . . . Kulturni ideolo!ki aparat da ne spomenemo samo cenzuru) tako'er ... Koristi li neemu ako istaknemo da nam ovo utvr'ivanje dvostrukog #djelovanja# prevladavaju$eg i sporednog) pomo$u nasilja i pomo$u ideologije : ovisno o tome je li rije o represivnom dr%avnom aparatu ili o ideolo!kim dr%avnim aparatima : omogu$uje da s+vatimo kako se neprestano stvaraju jako suptilne, jasne ili tajnovite kom"inacije izme'u djelovanja represivnog) dr%avnog aparata i djelovanja ideolo!ki+ dr%avni+ aparata? 1vakodnevni %ivot nudi nam "ez"rojne primjere koje $e, me'utim, da "ismo odgovorili na ovu jednostavnu primjed"u, "iti potre"no detaljno prouiti. Ova primjed"a poma%e nam da s+vatimo !to ini jedinstvenom prividno podijeljenu cjelinu I=6. Kad I=6 #djeluju# na nain u kojem prevladava ideologija, ono !to ujedinjuje nji+ovu razliitost upravo je to djelovanje, i to u mjeri u kojoj je ideologija kojom djeluju, unato svojoj raznolikosti i svojim proturjenostima, utemeljena u vladaju$oj ideologiji, a to je ideologija #vladaju$e klase#. *ri+vatimo li da #vladaju$a klasa# naelno dr%i vlast nad dr%avom kao jedna klasa, ili e!$e, savez klasa ili dijelova klasa) i stoga raspola%e represivnim) dr%avnim aparatom, mo%emo pretpostaviti da ta ista vladaju$a klasa djeluje u ideolo!kim aparatima dr%ave u onoj mjeri u kojoj, u krajnjoj liniji, kroz vlastite proturjenosti, djeluje i vladaju$a ideologija koja se ostvaruje u ideolo!kim dr%avnim aparatima. Tedno je djelovati zakonima i nared"ama u represivnom) dr%avnom aparatu, a drugo je #djelovati# putem vladaju$e ideologije u ideolo!kim dr%avnim aparatima. *otre"no je produ"iti pitanje takve razlike, no ona ne mo%e sakriti injenicu da u stvarnosti me'u njima postoji du"oka istovjetnost. Koliko nam je poznato, nijedna klasa ne mo%e dugotrajno dr%ati vlast nad dr%avom a da istovremeno nema prevlast

nad i u ideolo!kim aparatima dr%ave. 8avest $u samo jedan primjer i jedan dokaz: Lenjinova opsjednutost radikalnim preo"ra%ajem !kolskog ideolo!kog aparata dr%ave izme'u ostali+), kako "i omogu$io sovjetskom proletarijatu : koji je preuzeo vlast nad dr%avom : da osigura dolazak diktature proletarijata i prijelaz na socijalizam.R Ova posljednja primjed"a omogu$uje nam da s+vatimo kako ideolo!ki aparati dr%ave mogu "iti, ne samo postaja nego i stalno popri!te klasne "or"e, a esto i njeni+ %estoki+ o"lika. Klasa ili savez klasa) na vlasti s lako$om ne propisuje zakon u I=6 ni u represivnom) dr%avnom aparatu, ne samo zato !to stare vladaju$e klase silom mogu dugo sauvati svoje pozicije nego i zato I !to otpor izra"ljivani+ klasa mo%e prona$i nain i priliku da se iska%e, "ilo kori!tenjem postoje$i+ proturjenosti, "ilo osvajanjem pozicija "or"om.J 3akljuimo ova na!a zapa%anja. =ko je teza koju smo predlo%ili osnovana, onda moramo pri+vatiti klasinu i marksistiku teoriju dr%ave, o"ja!njavaju$i je, me'utim, u jednoj toki. @elimo re$i da je potre"no praviti razliku izme'u dr%avne vlasti i dr%anja te vlasti posredstvom ...) s jedne strane i dr%avnog aparata s druge strane. 6odat $emo i to da se dr%avni aparat sastoji od dviju cjelina: jednu ine ustanove koje predstavljaju represivni dr%avni aparat, a drugu ustanove koje predstavljaju ideolo!ke dr%avne aparate. =li, ako je tako, unato tome !to su nam dosada!nji navodi prilino !turi, moramo postaviti i sljede$e pitanje: koja je prava uloga ideolo!ki+ dr%avni+ aparata? 3a!to su oni tako va%ni? 6rugim rijeima: koju #(unkciju# o"avljaju ovi ideolo!ki aparati kad oni djeluju putem ideologije, a ne putem represije? O reprodukciji proi vod!ih od!osa Arijeme je da odgovorimo na na!e glavno, do sada nerije!eno pitanje: kako je osigurana reprodukcija proizvodni+ odnosa? Tezikom topike in(rastruktura, nadgradnja) rekli "ismo: velikim dijelomO reprodukciju osigurava pravna, politika i ideolo!ka nadgradnja. =li, "udu$i da smo smatrali potre"nim prevladati ovaj, jo! uvijek deskriptivan jezik, re$i $emo: velikim je dijelom,? osigurava ostvarivanje vlasti u dr%avnim aparatima: represivnom) dr%avnom aparatu i ideolo!kim dr%avnim aparatima. *otre"no je pravilno se postaviti prema reenom, pa $emo to sa"rati u tri toke: ,) 1vi dr%avni aparati djeluju istovremeno represijom i ideologijom, s tom razlikom !to represivni) dr%avni aparat prvenstveno djeluje represijom, a ideolo!ki aparati dr%ave prvenstveno djeluju ideologijom. .) 6ok je represivni) dr%avni aparat organizirana cjelina iji su razliiti lanovi sa"rani pod jednom komandom : komandom politike klasne "or"e koju vode politiki predstavnici vladaju$i+ klasa dr%e$i vlast nad dr%avom : ideolo!ki aparati dr%ave su mnogostruki, razliiti, #relativno autonomni# i podo"ni da pru%e o"jektivnu priliku proturjenostima koje izra%avaju : nekad u ogranienim, a nekad u

ekstremnim o"licima : "ilo rezultate suko"a izme'u te%nji kapitalistiki+ klasa i te%nji proleterski+ klasa, "ilo nji+ove sporedne o"like. G) 6ok je jedinstvo represivnog) dr%avnog aparata zajameno njegovom centraliziranom organizacijom : ujedinjenom pod upravom predstavnika klasa na vlasti, i dok taj aparat) provodi "or"enu politiku ti+ klasa, dotle je jedinstvo razliiti+ ideolo!ki+ dr%avni+ aparata osigurano, naje!$e proturjeno, vladaju$om ideologijom, ideologijom vladaju$e klase. Bzmemo li ovo u o"zir, oso"ine reprodukcije proizvodni+ odnosa,, mo%emo prikazati prema nekoj vrsti #podjele rada#. Bloga represivnog) dr%avnog aparata, ako je rije o represivnom aparatu, u "iti je ta da silom "ila ona (izika ili ne) osigura politike uvjete reprodukcije proizvodni+ odnosa koji su, u posljednjoj instanci, odnosi izra"ljivanja. 6r%avni aparat uvelike pridonosi ne samo reprodukciji samoga se"e u kapitalistikoj dr%avi postoje dinastije politiara, vojne dinastije, itd.) nego on, represijom od naj"rutalnije (izike sile do o"ini+ zapovijedi, administrativni+ za"rana i Uili pritajene cenzure, itd.) osigurava, prije svega, politike uvjete djelovanja ideolo!ki+ aparata dr%ave. Oni, zapravo, pod #zastavom# represivnog dr%avnog aparata, uvelike osiguravaju reprodukciju proizvodni+ odnosa. To je glavna uloga vladaju$e ideologije, ideologije vladaju$e klase koja dr%i vlast nad dr%avom. *reko vladaju$e ideologije osigurava se ponekad uzdrman #sklad#) izme'u represivnog dr%avnog aparata i ideolo!ki+ dr%avni+ aparata, te izme'u razliiti+ ideolo!ki+ aparata dr%ave. To nas navodi da, s o"zirom na samu razliitost dr%avni+ ideolo!ki+ aparata, razmotrimo i +ipotezu o nji+ovoj zajednikoj, pa dakle i jedinstvenoj ulozi: ulozi reprodukcije proizvodni+ odnosa. Ae$ smo na"rojili odre'en relativno velik "roj ideolo!ki+ aparata dr%ave koji postoje u suvremenim kapitalistikim dru!tvenim tvorevinama: !kolski aparat, vjerski aparat, o"iteljski aparat, politiki aparat, sindikalni aparat, in(ormativni aparat, #kulturni# aparat itd. Konstatiramo da u dru!tvenim tvorevinama sa #kmetovskim# o"ino nazivanim (eudalnim) nainom proizvodnje postoji jedinstven represivan dr%avni aparat, (ormalno jako slian onome kojeg poznajemo u apsolutnoj monar+iji, dok u jednoj od prvi+ poznati+ antiki+ dr%ava postoji manji "roj ideolo!ki+ dr%avni+ aparata, a nji+ova je individualnost raznolika. Konstatiramo, na primjer, da je u srednjem vijeku crkva vjerski ideolo!ki aparat dr%ave) imala mnoge (unkcije : danas i+ je ustupila raznim ideolo!kim aparatima dr%ave, novim u odnosu na pro!lost koju ovdje spominjemo : a pose"ice o"razovne i kulturne. Bz crkvu, postojao je o"iteljski ideolo!ki aparat dr%ave, s ulogom iju va%nost ne mo%emo mjeriti kriterijima koje koristimo kod kapitalistiki+ dru!tveni+ (ormacija. Bnato prividu, crkva i o"itelj nisu "ile jedini ideolo!ki aparati dr%ave. *ostojao je i politiki ideolo!ki aparat dr%ave dr%avno vije$e, parlament, razne politike stranke i udru%enja : pret+odnici dana!nji+ politiki+ partija i itav politiki sistem slo"odni+ komuna : kasniji+ gradova). *ostojao je i mo$ni #predsindikalni# ideolo!ki aparat dr%ave, ako mo%emo upotrije"iti ovaj prilino anakronian izraz mo$ni ce+ovi trgovaca,

"ankara, te udru%enja majstora itd.). Izdava!tvo i in(ormacije imali su neosporan razvoj, kao i prired"e koje su u poetku "ile sastavni dio crkve, a kasnije su "ivale sve nezavisnije. B pretkapitalistikom +istorijskom razdo"lju, koje ovdje ovla! istra%ujemo, crkva je oito "ila vladaju$i ideolo!ki aparat dr%ave : ona nije imala samo vjerske nego i !kolske (unkcije, a do"rim dijelom o"avljala je i (unkcije in(ormiranja i #kulture#. 8ije sluajno da se itava ideolo!ka "or"a od 7AI do 7AIII st., nakon sla"ljenja re(ormacije, usredotoila na antiklerikalnu i antireligijsku "or"u: naime, to se dogodilo upravo u vrijeme kad je religijski ideolo!ki aparat dr%ave imao vode$i polo%aj. <lavni cilj, kao i rezultat revolucije u Mrancuskoj, nije se sastojao u preno!enju vlasti iz ruku (eudalne aristokracije u ruke kapitalistiko)trgovake "ur%oazije, odnosno u djelominom uni!tenju starog represivnog aparata dr%ave i njegove zamjene novim na primjer narodnom vojskom), nego u napadu na ideolo!ki aparat dr%ave "r. ,: crkvu. Odavde proizlazi gra'ansko postavljanje sve$enstva, zapljena crkvene imovine i stvaranje novi+ ideolo!ki+ aparata dr%ave koji $e preuzeti glavnu ulogu religijskog ideolo!kog aparata dr%ave. 8aravno, ovaj proces nije "io jednostavan i spontan: dokaz tome su i Konkordat, i ;estauracija, i dugotrajna klasna "or"a kroz itavo 7I7 st. izme'u zemljoradnike aristokracije i industrijske "ur%oazije, da "i "ur%oazija potvrdila svoju prevlast nad djelatnostima preuzetim od crkve, a prije svega nad o"razovanjem. &o%emo re$i da se "ur%oazija oslonila na novi demokratsko)parlamentarni, politiki ideolo!ki aparat dr%ave : stvoren u prvim godinama revolucije, a o"novljen nakon dugotrajni+ %estoki+ "or"i, na nekoliko mjeseci ,JNJ. godine i nekoliko desetlje$a nakon pada 6rugog carstva : da "i porazila crkvu i osvojila ideolo!ke (unkcije. ;ijeju, da "i, uz politiku, osigurala se"i i ideolo!ku prevlast, nu%nu za reprodukciju kapitalistiki+ proizvodni+ odnosa. To je razlog z"og kojeg smatramo da s pravom mo%emo, uza sve rizike koje to nosi, iznijeti sljede$u tezu: smatramo da je, nakon %estoke klasne "or"e protiv ideolo!kog aparata dr%ave na vlasti, u zrelim kapitalistikim tvorevinama vladaju$i polo%aj dodijeljen !kolskom ideolo!kom aparatu. Ova se teza mo%e initi paradoksalnom, ako je tono da svi : pod dojmom !to ga je ideolo!kim prikazivanjem se"e i klasa koje izra"ljuje davala "ur%oazija : smatraju da glavni ideolo!ki aparat dr%ave u kapitalistikim tvorevinama nije !kola, nego politiki ideolo!ki aparat dr%ave, odnosno re%im parlamentarne demokracije zasnovan na op$em pravu glasa i partijskoj "or"i. I novija povijest pokazuje, me'utim, da se "ur%oazija mogla i da se sasvim do"ro mo%e zadovoljiti politikim ideolo!kim aparatima dr%ave koji nisu parlamentarna demokracija: *rvim i 6rugim carstvom, ustavnom monar+ijom Louis 7AIII, Q+arles 7), parlamentarnom monar+ijom Louis *+ilipe), predsjednikom demokracijom de <aulle), kad je rije o Mrancuskoj. B Vngleskoj je to jo! oiglednije. Tu je, s "ur%oaskog stanovi!ta, revolucija #uspjela# oso"ito do"ro, "udu$i da je engleska "ur%oazija : za razliku od Mrancuske, koja je z"og gluposti sitnog plemstva morala pri+vatiti da je na vlast dovedu seljaki i puki #revolucionarni dani#, koje je jako skupo platila : vlast nad dr%avom i kori!tenje dr%avnog aparata u dugom razdo"lju mogla #stvarati# i #dijeliti# s aristokracijom mir svim ljudima do"re

volje iz vladaju$i+ klasa). B 8jemakoj je to jo! oitije zato !to je : pod politikim ideolo!kim aparatom dr%ave, gdje su carski junkeri iji je sim"ol Kismarck), nji+ova policija i nji+ova vojska slu%ili kao !tit i kao upravljaka klasa : imperijalistika "ur%oazija "uno u!la u povijest, prije nego !to je #pro!la# Weimarsku ;epu"liku i "acila se u zagrljaj nacizma. Ajerujemo da s dovoljnim razlogom mislimo kako se iza politiki+ ideolo!ki+ aparata dr%ave koji se nalaze na otvorenoj sceni, krije ono !to je "ur%oazija postavila kao svoj dr%avni ideolo!ki aparat "roj , : dakle, glavni : a to je !kolski aparat, koji je svojim (unkcijama zapravo zamijenio stari vode$i ideolo!ki aparat dr%ave : crkvu. &o%emo dodati: par crkva : o"itelj zamijenjen je parom !kola : o"itelj. 3a!to je u kapitalistikim dru!tvenim (ormacijama !kolski aparat glavni ideolo!ki aparat dr%ave i kako on (unkcionira? 3asad je dovoljno re$i: ,) 1vi ideolo!ki aparati dr%ave, o kojem god da je rije vode istom is+odu: reprodukciji proizvodni+ odnosa, to jest kapitalistiki+ odnosa izra"ljivanja. .) 1vaki od nji+ vodi ovom jedinstvenom is+odu na oso"it nain. *olitiki aparat, pokoravanjem pojedinaca politikoj ideologiji dr%ave, #demokratskoj#, #posrednoj# parlamentarnoj) ili #neposrednoj# ple"iscitarnoj ili (a!istikoj) ideologiji. In(ormativni aparat putem !tampe, radija, televizije servira gra'anima svakodnevne doze nacionalizma, !ovinizma, li"eralizma, moralizma itd. To isto vrijedi i za kulturni aparat sport ima istaknutu ulogu u !ovinizmu), itd. ;eligijski aparat u propovijedima, o"redima ro'enja, "raka, smrti podsje$a da je ovjek samo pra+ koji umije voljeti svoje "li%nje toliko da nudi i drugi o"raz onome koji ga !amara. O"iteljski aparat.. . =li, ne$emo i$i dalje. G) Ovim koncertom dominira jedna partitura koju povremeno naru!avaju proturjenosti proturjenosti ostataka stari+ vladaju$i+ klasa, proletera i nji+ovi+ organizacija)- ideolo!ka partitura sada!nje vladaju$e klase ujedinjuje u svojoj glaz"i velike teme +umanizma i pretke koji su, jo! prije pojave kr!$anstva, stvorili grko udo- veliinu ;ima, vjenoga grada- teme interesa, privatnog ili op$eg, itd. 8acionalizam, moralizam i ekonomizam. N) B ovom koncertu postoji, me'utim, ideolo!ki aparat dr%ave koji ima lijepu i do"ru glavnu ulogu, iako se ne uje njegova glaz"a : toliko je ti+aX ;ije je o !koli. Ona uzima djecu iz svi+ dru!tveni+ klasa ve$ od djejeg vrti$a, novim ili starim metodama usa'uje im, godinama : u do"i u kojoj je dijete #najranjivije#, pritisnuto izme'u o"iteljskog i !kolskog aparata : razna umije$a zaodjenuta vladaju$om ideologijom jezik, raunanje, prirodopis, znanosti, knji%evnost) ili naprosto vladaju$u ideologiju u istom o"liku moral, gra'ansko o"razovanje, (ilozo(ija). Oko !esnaeste godine ogromna masa mladi+ ulije$e #u proizvodnju#: postaju radnici ili sitni seljaci. 6rugi dio mladi+ : onaj koji mo%e : nastavlja se !kolovati: na tom putu neki otpadaju i zauzimaju mjesto ni%i+ i srednji+ kadrova, slu%"enika, ni%i+ i srednji+ (unkcionara, sitni+ "ur%uja svake vrste. 1amo malo"rojni dopiru do vr+a, neki postaju polu)nezaposleni intelektualci, a drugi, osim #intelektualaca kolektivni+ radnika#, upotpunjuju kadrove izra"ljivaa kapitalisti, menad%eri), vr!ilaca represije vojnici, policajci,

politiari, administratori, itd.) i pro(esionalni+ ideologa sve$enici svake vrste, iji velik dio predstavljaju uvjereni #laici#). 1vi oni koji otpadnu na tom putu politiki su opskr"ljeni primjerenom ideologijom i ulogom koju moraju igrati u klasnom dru!tvu: ulogom izra"ljenoga s #pro(esionalnom#, #moralnom#, #gra'anskom#, #nacionalnom# svije!$u i visoko #razvijenom# apolitino!$u)- ulogom izra"ljivaa poznavanje zapovijedanja i o"ra$anja radnicima, #ljudski odnosi#)- ulogom vr!ilaca represije potre"no je znati zapovijedati, imati autoritet ili "aratati retorikom demagogijom politiki+ vo'a), ili ulogom pro(esionalni+ ideologa koji $e znati odnositi se prema neijoj svijesti s odgovaraju$im po!tovanjem ili prezirom, ucjenjivanjem, demagogijom, udru%enim s &oralom, Arlinom, Transcendencijom#, 8acijom, ulogom Mrancuske u svijetu, itd.). &noge od svi+ me'uso"no suprotni+ Arlina skromnost, rezignacija, pristajanje uz jednu stranu, cinizam, prezir, o+olost, sigurnost, veliina ili o"darenost sposo"no!$u lijepog govorenja) naue se u o"itelji, u crkvi, u vojsci, u do"rim knjigama, u (ilmovima, pa ak i na stadionu. =li nijedan ideolo!ki aparat dr%ave ne raspola%e, kao ovaj, tolikim godinama o"aveznog po+a'anja i !to je najmanje zlo : "esplatnog). 1va djeca u kapitalistikim dru!tvenim procesima o"avezno provode u !koli sedam, osam sati dnevno, pet ili !est dana u tjednu. 1tjecanjem neki+ umije$a usa'eni+ masovnim sistemom ideologije vladaju$e klase, velikim se dijelom reproduciraju proizvodni odnosi nekog kapitalistikog dru!tvenog poretka, tj. odnosi izra"ljeni+ prema izra"ljivaima i izra"ljivaa prema izra"ljenima. &e+anizme koji dovode do ovog rezultata od %ivotne va%nosti za kapitalistiki re%im, prikriva ideolo!ka teza da takva !kola postoji svugdje u svijetu. Ona i postoji, zato !to je jedan od "itni+ o"lika vladaju$e "ur%oaske ideologije: ideologije koja !kolu prikazuje kao naturalnu sredinu, li!enu svake ideologije zato !to je ... laika), gdje smjerni, #savjesni# ili #slo"odni# uitelji, oso"nim spoznajama, literaturom i vlastitim oslo"odilakim# vrlinama ine sve da "i privoljeli mlade, koje su im s punim povjerenjem) povjerili #roditelji# tako'er slo"odni, odnosno vlasnici svoje djece), da pri+vate slo"odu, moral i odgovornost odrasli+. Ispriavam se uiteljima koji, u stravinim uvjetima, ono malo oru%ja !to mogu na$i u povijesti i u spoznajama kojima #poduavaju#, nastoje usmjeriti protiv ideologije, protiv sistema i protiv kotaa kojim su za+va$eni. Oni su neka vrsta +eroja, ali su rijetki. Koliko je tek oni+ ve$ina) koje nije ni okrznula sumnja u #posao# na koji i+ sistem koji i+ nadrasta i uni!tava) prisiljava ili, !to je jo! gore, oni+ koji itavu svoju oso"u, svoju umje!nost ula%u da "i ga savjesno o"avili slavne nove metode)X Tako su daleko od sumnje da, svojim samoprijegorom, pridonose daljem postojanju i pot+ranjivanju ove ideolo!ke predod%"e o !koli, z"og koje se danas, na!im suvremenicima, ona ini #prirodnom# i nu%nom, pa ak i do"roiniteljicom, isto onako kao !to je crkva "ila #prirodna#, nu%na i dare%ljiva na!im precima prije nekoliko stolje$a. kola je danas zamijenila crkvu u ulozi vode$eg ideolo!kog aparata dr%ave. Bdru%ena je s o"itelju, upravo kao !to je neko$ crkva "ila udru%ena s njome. &o%emo stoga potvrditi da kriza,

du"oka kao nikad prije, z"og koje se klimaju !kolski sistemi u mnogim dr%avama, esto povezana s krizom najavljenom jo! u &ani(estu) koja potresa o"itelj, poprima politiko znaenje, isto kao !to je uvjerljivo mi!ljenje da !kola i "inom !kola : o"itelj) predstavlja ideolo!ki aparat dr%ave na vlasti. =parat koji igra odluuju$u ulogu u reprodukciji proizvodni+ odnosa jednog naina proizvodnje ije postojanje ugro%ava svjetska klasna "or"a.

YX))Zi( XsupportMootnotes[))\ YX))Zendi([))\ 0 Tavna slu%"a za (inancijski nadzor u Mrancuskoj 00 savoir (aire ) znati initi, umjeti engl. ) kno])+o]) 000 a la violence 0000 a l#idelogie YX))Zi( XsupportVndnotes[))\ YX))Zendi([))\ , Taj znanstveni pojam potjee od &ar/a: varija"ilni kapital. . B djelu *our &ar/ 3a &ar/a), &aspero, ,OSP i Lire le Qapital Qitati Kapital), &aspero, *ariz ,OSP. G Topika, od grkog topos. Topika u odre'enom prostoru, predstavlja mjesta koja zauzima ova ili ona injenica: tako je ona ekonomska na dnu "aza), a nadgradnja iznad. N *rema onome !to znamo, jedino je <ramsci "io krenuo putem na koji upozoravamo. 1matrao je da se dr%ava ne svodi samo na (unkciju represiju) dr%avnog aparata nego o"u+va$a, kako je govorio, izvjesne institucije Cgra'anskog dru!tvaD: crkvu, !kole, sindikate itd. <ramsci, na %alost, nije sistematizirao ove svoje stavove, koji su ostali na stupnju o!troumni+, ali nedovr!eni+ "ilje%aka usp. =. <ramsci, Oeuvres c+oisies, Vd. 1ociales, str. .O?, .O, nap. G), .OG, .OP, NGS- isp. Lettres de la *rison, Vd. 1ociales, str. G,G. P O"itelj, naravno, ima druge #(unkcije# u odnosu prema jednom I=6. O"itelj sudjeluje u reprodukciji radne snage, a : ovisno o nainu proizvodnje : ona je proizvodna i ili) potro!aka jedinica. S *ravo se odnosi "ilo na represivni) aparat dr%ave, "ilo na sustave I=6. R B jednom patetinom tekstu iz ,OGR. Krupskaja je ispriala priu o Lenjinovim naporima i o onome !to ona smatra njegovim proma!ajem CLe c+emin parcouruD). J Ono !to je ovdje, u nekoliko rijei reeno o klasnim "or"ama u I=6, ni iz daleka ne iscrpljuje pitanje klasne "or"e. 6a "ismo se poza"avili ovim pitanjem, potre"no je imati na umu dva principa. &ane je (ormulirao prvi princip u *redgovoru *rilogu Kritici politike ekonomije: C*ri promatranju ovi+ prevrata socijalna revolucija : L. =.) mora se uvijek razlikovati materijalni prevrat u ekonomskim uvjetima proizvodnje : kojeg mo%emo utvrditi tono!$u prirodni+ znanosti, od pravni+, politiki+, religijski+, umjetniki+ ili (ilozo(ski+, ukratko ideolo!ki+ o"lika u kojima ljudi postaju svjesni ovog suko"a i "or"om ga rje!avaju.D Klasna se "or"a izra%ava i vr!i u ideolo!kim o"licima, a samim tim i u ideolo!kim o"licima I=6. =li, klasna "or"a do"rano prema!uje ove o"like i upravo se z"og toga "or"a potlaeni+ klasa mo%e voditi i u I=6 i okrenuti ideolo!ko oru%je protiv klasa na vlasti. *rema drugom

principu, klasna "or"a prema!uje I=6 zato !to nije ukorijenjena u ideologiji, nego u in(rastrukturi, u proizvodnim odnosima, a to su izra"ljivaki odnosi kao temelj klasni+ odnosa. O Aelikim dijelom. 3ato !to prije svega materijalnost procesa proizvodnje i procesa cirkulacije reproduciraju proizvodne odnose. =li, ne smijemo za"oraviti da su ideolo!ki odnosi neposredno prisutni u ovim istim procesima. ,? Aidi pret+odnu napomenu. ,, 3a onaj dio reprodukcije u kojoj sudjeluju represivni aparat dr%ave i ideolo!ki aparati dr%ave.

Eugen Babi: Kritiko seciranje Althussera: "Ideologija i ideoloki aparati drave"

onedjeljak! "# $tudeni %&"& "':&%

()i*a* si )a pravo rei da se pred na*a! koji eli*o ouvati nae )ajednice i radna *jesta! njihovu autono*iju i vrijednost sa*u po sebi! nala)i *onolitni blok ideoloke hege*onije neoliberalnog kapitali)*a! koji vrlo uspjeno od svih "neprijateljskih" ideologija ini sa*o jo jedan spektakl! rekla*u! suradnika+ ,ege*onija svoje pipke iri u svi* s*jerovi*a! nitko i nita nije pote-eno! obra)ovne i )dravstvene ustanove! strunjaci! struka i )nanost! *ladi! stari! *arginalni! uglavno*! sve to *oe posluiti jaanju hege*onije kapitalistikog sustava! sve to se *oe upregnuti u i*e legiti*iteta eksploatacije radne sposobnosti! bilo *anualne ili u*ne+ .o*e treba stati na kraj i u i*e suprotstavljanja Althusser se stavlja u slubu revolucionarno/lijevog procesa prouavanja neprijatelja i sa*i* ti*e gra-enja strategije otpora+ ( ovo* u lanku interpretirati Althusserov uradak Ideologija i ideoloki aparati drave! na nain da u prika)ati naj)ani*ljivije i najistaknutije dijelove te ih proiriti svoji* opaska*a i kritika*a! koje dola)e i) slobodarsko *arksistikih strujanja! koja odbacuju diktaturu proletarijata i "prijela)ni 0dravni1 period"! i anarhosindikalistikih strujanja koja su )astupljena u radniko* pokretu od kraja "2+ st+ kao anarhistika revolucionarna opcija+ re*a Althusseru se po)icionira* kritiki! jer unato to*e to je on kvalitetno i )nanstveno ra)radio ulogu ideologije i ideolokih aparata! njegov uradak je! naravno! obojan njegovo* boljeviko* ideologijo*+ 3a! kao anarhista! ne *ogu prihvatiti neke njegove te)e i nada* se da je kritika koja je i)nijeti u nastavku vjerodostojna i jasna! te da korisno nadopunjuje njegov uradak+ Ideologija i ideoloki aparati drave

"$vaka drutvena tvorevina re)ultat je prevladavajueg naina proi)vodnje" 0Althusser "24':""21+ 5vo je! dakle! centralna te)a *arksi)*a o pri*atu proi)vodnih snaga! te)a da nadgradnja 0sve to nije proi)vodni odnos! poput pravnog i obra)ovnog sustava1 ovisi o vlastitoj ba)i 0odnosno o prevladavajui* proi)vodni* odnosi*a1! tj+! govorei u kontekstu naeg drutva 6 o kapitalistiko* nainu proi)vodnje+ Ili Althuserrovi* rijei*a:"071 *oe*o rei da proces proi)vodnje pokree proi)vodne snage koje postoje

unutar utvr-enih proi)vodnih odnosa i potpadaju pod njih" 0Althusser "24':""21+ 8adodao bih! pokree ili sputava proi)vodne snage! jer ako eli pokretati! nuno *ora! kako to Althusser kae! "reproducirati "1 proi)vodne snage9 %1 postojee proi)vodne odnose" 0Althusser "24':""21! a ako ne pokree! onda ih sputava i sa*i* ti*e koi ra)voj proi)vodnih snaga i onda kapitali)a* "lii na arobnjaka koji vie ne *oe savladati pod)e*ne sile koje je do)vao" 0:ar; %&&2:<21 6 to se *ani=estira kri)a*a kapitali)*a i i*e se otvara prostor alternativa*a i drugaiji* proi)vodni* odnosi*a koji nee sputavati proi)vodne snage+ Reprodukcija sredstava za proizvodnju

Althusser navodi "ekono*ski aksio*" kako proi)vodnja nije *ogua be) reprodukcije proi)vodnih sredstava! odnosno da "treba predvidjeti )a*jenu onoga to se utroi ili upotrijebi u proi)vodnji: sirovina! stalnih ure-aja 0konstrukcija1! oru-a )a proi)vodnju 0strojeva1 itd" 0Althusser "24':"%&1+ >a)*iljajui o reprodukciji proi)vodnih sredstava *ora se nadii logika poslovanja jednog podu)ea! no ako ostane*o na toj ra)ini "*oe*o rei: svaki ekono*ist ? svaki kapitalist! ako obojica i)raavaju stanovite podu)ea! ako se )adovoljavaju sa*o jednostavni* objanjavanje* ter*ina =inancijsko/ knjigovodstvene prakse podu)ea" 0Althusser "24':""21+ .i*e se eli rei da se ekono*ist i kapitalist *ogu i)jednaiti! ako ne ra)*ilja*o o globalno/ekono*sko* te ire* drutveno* i ideoloko* kontekstu! nego sa*o u)i*a*o u ob)ir uspjeno poslovanje odre-enog podu)ea+ Reprodukcija radne snage

Kree*o od Althusserove te)e da se "reprodukcija radne snage odvija 071! )apravo! i)van podu)ea" 0Althusser "24':"%"1! to potkrjepljuje* injenico* da se radnika klasa hrani! odijeva! openito kupuje i reproducira kao "vrsta" i)van podu)ea+ ogonsko gorivo reprodukcije radne snage je nadnica koja je )a kapitaliste "kapital u obliku radne snage" 0Althusser "24':"%"1! odnosno ulaganje u vlastito poslovanje koje*u je )a cilj *aksi*i)iranje pro=ita u) *ini*ali)iranje trokova+ Ali! u ire* kontekstu nadnica je *aterijalna reprodukcije rada! ona je "dio vrijednosti stvorene koritenje* radne snage! i to prijeko potrebne vrijednosti )a reprodukciju te radne snage! odnosno )a obnavljanje radne snage na*jetenika 0sve to je potrebno )a stanovanje! odijevanje i hranu! ukratko! sve to je potrebno da bis*o bili u stanju ponovo se pojaviti sutra! prekosutra 6 i svakog sljedeeg bojeg dana 6 na vrati*a podu)ea1" 0Althusser "24':"%"1+ @einu vrijednosti! koju proi)vede radna snaga! )adrava kapitalist+ ( reprodukciju radne snage potpada i reproduciranje radnike klase kao "vrste"! odnosno podi)anje i obra)ovanje djece sa*ih proletera+ $a*u visinu nadnice odre-uje bioloki *ini*u* 0osnovne bioloke potrebe radnika1! no i historijski *ini*u* koji je dvojak 6 a odnosi se na historijske potrebe radnike klase "pri)nate" od strane kapitalista i historijske potrebe "koje je na*etnula borba proleterske klase" 0Althusser "24':"%%1+ I)u)ev "vulgarne" reprodukcije radne snage! radna snaga "*ora biti Ako*petentnaA! tj+

prikladna )a ukljuenje u ko*pleksan sustav proi)vodnog procesa" 0Althusser "24':"%%1! drugi* rijei*a 6 *ora se specijalistiki osposobiti 0pre*a )ahtjevi*a drutveno/tehnike podjele rada1 i reproducirati kao takva+ .o se u kapitalistiko* sustavu postie "i)van proi)vodnje: kapitalistiki* siste*o* kolovanja i ostali* instanca*a i ustanova*a" 0*ediji*a! crkva*a! obitelji71 0Althusser "24':"%%1+ Bnanje koje se stjee u obra)ovni* ustanova*a u kapitalistiko*e sustavu je dvostruko9 s jedne strane usvajaju se vjetine i stupnjevi kulturne obra)ovanosti ovisno o *jestu u proi)vodnoj hijerarhiji! a s druge 6 "pravila poretka koji je utvrdila vladajua klasa" 0Althusser "24':"%%1+ >eprodukcija radne snage u kapitalistiko* sustavu )ahtijeva reprodukciju kvali=ikacije radne snage! reprodukciju pokornosti radne snage vodeoj ideologiji! te reprodukciju ideoloke hege*onije vladajue klase+ Infrastruktura i superstruktura

o :ar;u! in=rastruktura je ekono*ska ba)a 0proi)vodne snage i proi)vodni odnosi1! a superstruktura je pravno/politiki i ideoloki nivo+ .ako-er! po :ar;u ono to se doga-a u superstrukturi i sa*a superstruktura odre-ena je oni*e to se doga-a u in=rastrukturi+ Ba navedeni pri*jer Althusser koristi *eta=oru )grade9 "gornji katovi ne bi *ogli sa*i stajati 0u )raku1 kad ne bi leali na svojoj ba)i" 0Althusser "24':"%C1 0)grade1 6 "ba)a! u posljednjoj instanci! odre-uje itavu )gradu" 0Althusser "24':"%#1+ Bitno je naglasiti da odnos ba)e i nadgradnje nije jednos*jeran ve dijalektian! stoga Althusser nastavlja tvrdei: ""1 postoji Arelativna autono*ijaA nadgradnje u odnosu pre*a ba)i! %1 postoji Apovratno djelovanjeA nadgradnje na ba)u" 0Althusser "24':"%C/"%#1+ Drava re*a klasinoj *arksistikoj tradiciji dravi se pripisuje jasna i iskljuivo represivna uloga 6 "Drava je AstrojA )a represiju koji vladajui* klasa*a o*oguuje da osiguraju vlast nad radniko* klaso*! kako bi je podvrgli procesu i)nu-ivanja vika vrijednosti" 0Althusser "24':"%'1+ Dravni represivni aparat sainjavaju policija! sudovi! )atvori! vojska! te na vrhu ove hijerarhije e= drave! vlada i ad*inistracije+ 5no to bih osobno napo*enuo je oigledno odstupanje lenjinista! trockista! *aoista i svih ostalih boljevika od klasine *arksistike de=inicije drave )ahtijevajui "radniku dravu"! to je kontradikcija u sa*oj svojoj sri! jer drava nije i ne *oe biti neutralno "oru-e" u ruka*a onih koji ga i koriste i tu bih citirao anarhistu :ihaila Bakunjina kada kae9 "Bar je *ogue da e sav proletarijat stajati na elu upravljanjaE" 0Bakunjin "2F2:"'41! "7bude li drava! onda e i oni koji*a se upravlja biti robovi" 0Bakunjin "2F2:"'21+ .ako-er! klasici *arksi)*a! sa* :ar; i Engels 6 upravo u arikoj ko*uni 0 arika ko*una! od "4+ oujka do %4+ svibnja "4F"+! je prvo svjetski po)nato ostvarenje socijalistikog ure-enja1 vide oblik radnike vlasti koji e u budunosti )a*ijeniti buroaski svijet 0citira* Engelsa: "7elite li )nati kako ta diktatura GproletarijataH i)gledaE ogledajte ariku ko*unu+ .o je bila diktatura proletarijata+I1! a svi dosadanji pri*jeri "radnikih"! odnosno ko*unistikih osvajanja vlasti nisu nalikovali arikoj ko*uni! ve na visoko centrali)iranu! totalitarnu! dravno/birokratsku *aineriju koja je guila ljudske slobode! otvarala koncentracijske logore )a prisilni rad i tretirala radnitvo

kao Bit

sirovinu

)a marksistike

poveanje teorije

vlastite

*oi+ drave

Althusser nudi prika) "*arksistike teorije drave" navodei etiri te)e klasika *arksi)*a:""1 drava! to je represivni aparat drave9 %1 potrebno je ra)likovati dravnu vlast od dravnog aparata9 <1 cilj se borbi klasa odnosi na dravnu vlast! a posljedica toga je da vlasti koriste dravni aparat )a ostvarivanje svojih klasnih ciljeva9 C1 proletarijat *ora osvojiti vlast kako bi unitio postojei buroaski aparat drave i u prvoj =a)i ga nado*jestio sasvi* drukiji* proleterski* aparato* drave! a )ati*! u sljedei* =a)a*a! *ora pokrenuti radikalan proces! proces ruenja drave 0kraj dravne vlasti i itavog dravnog aparata1" 0Althusser "24':"%F1+ Althusser naglaava distinkciju i)*e-u dravne vlasti 0kao cilja politike klasne borbe / to sasvi* proi)voljno u)i*a kao neupitan cilj bilo koje politike klasne borbe1 i dravnog aparata+ .ako-er napo*inje da "dravni aparat *oe ostati nepro*ijenjen unato politiki* doga-aji*a koji ugroavaju dravnu vlast" 0Althusser "24':"%F1+ Ali! potpuno )apostavlja distinkciju i)*e-u dravne vlasti i politike vlasti 0dravna vlast kao te*eljnu postavku u)i*a postojanje i =unkcioniranje unutar dravnog aparata9 politika vlast *ogua je be) dravnog patronata! te se odnosi na vlast sa*i*a nad sobo*! kao politiki* subjekti*a 6 poput radnikih sovjetaJsavjetaJkoncila kro) povijest! ili pak aktualnih studentskih plenu*a1! i tu ponavlja krucijalnu autoritarno/socijalistiku greku 6 supstituiranja radnike klase partijo* 6 koja se poka)ala kao presudna u unitavanju ko*unistike utopije dilje* planete! jer unitava sa*oorgani)aciju! sa*osvijest i spontanost narodnih *asa koja je uvijek presudna u stvaranja novih e*ancipirajuih uvjeta ivota+ .ako-er! uope nije jasno kako drava *oe odu*rijeti! kako neto u to s*o centrali)irali svu *o *oe postepeno nestati+ $vi dosadanji pri*jeri "ko*uni)a*a" na planeti bili su pri*jeri dravnih kapitali)a*a 0kada je drava jedini poslodavac1 koji su postepeno / ali poprilino sigurno )avrili natrag u kapitalistiko* slobodno* tritu+ Ideoloki aparati drave

Althusser nadogra-uje *arksistiku teoriju drave navodei9 0kako1 "bi se teorija drave *ogla ra)vijati! nuno je upa*titi ne sa*o ra)liku i)*e-u dravne vlasti i dravnog aparata nego i jednu drugu injenicu koja je sastavni dio 0represivnog1 dravnog aparata! ali koju ne treba *ijeati s nji*+ 5vu injenicu na)vat e*o ideoloki* aparati*a drave" 0Althusser "24':"%41+ 8o to su to ideoloki aparati draveE o Althusseru! ideoloki aparati drave su specijali)irane i ra)novrsne institucije i sljedei ni) *oe*o s*atrati ideoloki* aparati*a drave 0IAD19 "religijski IAD 0siste* ra)liitih crkava19 kolski IAD 0siste* ra)liitih javnih i privatnih AkolaA19 obiteljski IAD9 politiki IAD 0politiki siste*! )ajedno s ra)liiti* partija*a19 pravosudni IAD9 sindikalni IAD9 in=or*acijski IAD 0ta*pa! radio/ televi)ija! itd+19 kulturni IAD 0knjievnost! likovna u*jetnost! sport itd+1" 0Althusser "24':"%41+ IAD ne s*ije*o *ijeati s represivni* aparati*a drave 0vlade! ad*inistracije! vojske! policije! sudstva! )atvori71 )ahtijeva Althusser! te nadodaje da se oni prvenstveno oslanjaju na silu 0ponekad i =i)iku1! dok se ideoloki aparati drave! kako i* to i i*e kae! prvenstveno oslanjaju na ideologiju+.ako-er! po Althusseru represivni

dravni aparat se prvenstveno oslanja na nasilje! a tek onda na ideologiju! dok je kod ideolokih aparata obrnuto+ :e-uti*! ako su glavne sastavnice represivnog aparata e= drave! vlada i ad*inistracija 6 onda se ne *oe tvrditi da taj dravni aparat djeluje prvenstveno pute* nasilja! jer da bi se sa*o nasilje uope i podnosilo potreban je ideoloki legiti*itet koji daje*o npr+ 3adranki Kosor kada alje odrede interventne policije! jer to su ti odredi policije naspra* stotine seljaka s traktori*a! koji vrlo vjerojatno jo uvijek i*aju oruje u svoji* kua*a! kao posljedicu "Do*ovinskog rata"+ 5ito je da seljaci trpe nasilje 6 upravo )bog ideolokog legiti*iteta sa*og nasilja+ $hodno to*e! tvrdi* da je jedina istinska instanca represivnog dravnog aparata 6 vojska! koja je posljednja crta obrane vladajue klase od pobunjenog proletarijata! jer jedino vojsci nije potreban! poput suda! policije itd+! ideoloki legiti*itet! ve iskljuivo nad*o u obliku proste =i)ike sile+ 8o ono to vojska nikada nee *oi i*ati u sukobu s pobunjeni* proletarijato* je *oral! borbeni *oral koji pobunjeni proletarijat vodi u pokuaj stvaranja novog drutva! novog drutva be) eksploatacije i podinjavanja bilo koje* autoritetu+ @ojska tada ostaje plaenika struktura! kojoj jedino to preostaje je vrsta hijerarhija koja vrlo esto u takvi* situacija*a naila)i na ni)ak i neupotrebljiv *oral "ba)e"+ 5si* distinkcije sile i ideologije! Althusser uvodi i ra)likovanje i)*e-u privatne i javne s=ere! tvrdei: "da je jedinstveni 0represivni1 dravni aparat sastavni dio javne s=ere! dok je! naprotiv! najvei dio ideolokih aparata 0u njihovoj prividnoj rasprenosti1 dio privatne s=ere+ rivatne su crkve! partije! sindikati! obitelji! neke kole! veina novina! kulturnih ustanova! itd" 0Althusser "24':"%21+ otrebno je jo istaknuti i dvostruki )naaj ideolokih aparata drave! kao prostora klasne borbe na koje*u radnika klasa! kro) navedenu klasnu borbu! ostvaruje odre-ene ustupke i sitne pobjede! te kao prostora nad koji* je nuno da vladajua klasa i*a prevlast ako se dugotrajno eli )adrati na toj po)iciji! istovre*eno doputajui parcijalne pobjede radnike klase+ O reprodukciji proizvodnih odnosa

roi)vodni odnosi reproduciraju se dvojako! *aterijalno kro) proces proi)vodnje i cirkulacije te djelovanje* represivnog dravnog aparata i ideolokih aparata drave+ Klavna uloga vladajue ideologije je upravo reprodukcija tih proi)vodnih odnosa+ :e-u brojni* ideoloki* aparati*a drave! u pretkapitalistiki* ra)doblji*a! vodeu je ulogu i*ala Lrkva+ 5na je i*ala vjerske! kolske! in=or*ativne i kulturne =unkcije! odnosno *onopol nad isti*a+ ( dananje* kapitalistiko* sustavu tu je ulogu preu)ela kola! kao ideoloki aparat drave! odnosno "kolski aparat! koji je svoji* =unkcija*a )apravo )a*ijenio stari vodei ideoloki aparat drave 6 Lrkvu 0719 par crkva 6 obitelj )a*ijenjen je paro* kola 6 obitelj" 0Althusser "24':"<#1+ Kenijalnost kole kao ideolokog aparata drave lei u to*e to ista u)i*a djecu u dobi kada su najpodlonija utjecaju! obve)na je i dobri* dijelo* besplatna te je prika)ana kao prirodna cjelina liena svake ideologije+ Mkola djeci godina*a usa-uje "ra)na u*ijea )aodjenuta vladajuo* ideologijo* 0je)ik! raunanje! prirodopis! )nanosti! knjievnost1 ili naprosto vladajuu ideologiju u isto* obliku 0*oral! gra-ansko obra)ovanje!

=ilo)o=ija1"

0Althusser!

"24':"<'1+

()i*ajui te)u da je kola glavni oslonac ideoloke hege*onije vladajue klase! *ogue je doi do )akljuka da ukoliko eli*o oslabiti hege*oniju vladajue klase *oe*o to uiniti upravo stvarajui vlastite kole! pri*jer )a to su *asovna osnivanja racionalistikih kola )a vrije*e Mpanjolskog gra-anskog rata 0"2<'/<21! ili pak Npreure-ivanje odnosaO u obra)ovni* institucija*a )a vrije*e studentskih okupacija =akulteta+ .ako-er! kapitalistiku hege*oniju *oe*o oslabiti kro) kolektivna autono*na iskustva! koja stvara*o suprotstavljajui se to* isto* ideoloko* aparatu drave! )ahtijevajui potpuno povlaenje kapitalistikog *entaliteta! npr+ u obliku )ahtjeva )a potpuno javni* =inancirani* visokokolski* obra)ovanje*! i) obra)ovnih ustanova+ Distinkcija izmeu dravne vlasti i politike vlasti

Iako s*atra* da je Althussser u lanku Ideologija i ideoloki aparati drave ponudio )naajan doprinos *arksistikoj teoriji drave! poka)ao sa* i) vlastitih anarhosindikalistikih po)icija da se s odre-eni* dijelovi*a njegove studije nikako ne *ogu sloiti+ 8ai*e! s*atra* kako proces proi)vodnje osi* to pokree proi)vodne snage *oe i sputavati te iste proi)vodne snage i koiti njihov ra)voj9 da drava nije i nikada ne *oe biti neutralno "oru-e" u ruka*a onih koji ga koriste te da )ahtijevanje "radnike drave" predstavlja paradoks par e;cellence9 nuno je uvesti distinkciju i)*e-u dravne vlasti i politike vlasti gdje se prva odnosi na postojanje i =unkcioniranje unutar dravnog aparata! a druga na vlast nad sa*i* sobo* kao politiki* subjekto* 6 distinkciju koju Althusser )aboravlja uvesti9 ukoliko se prihvati tvrdnja kako se represivni dravni aparat prvenstveno oslanja na nasilje! a tek onda na ideologiju! a glavne sastavnice tog represivnog aparata predstavljaju e= drave! vlada i ad*inistracija 6 onda se ne *oe tvrditi da taj dravni aparat djeluje prvenstveno pute* nasilja! jer da bi se sa*o nasilje uope i podnosilo potreban je ideoloki legiti*itet istog9 te naposljetku da prihvaanje kole kao glavnog oslonca ideoloke hege*onije vladajue klase! o*oguuje dolaenje do )akljuka kako hege*oniju vladajue klase *oe*o oslabiti stvarajui vlastite kole! kolektivna autono*na iskustva koja stvara*o suprotstavljajui se to* isto* ideoloko* aparatu drave+ 8ikada nije naod*et ponoviti glavnu greku boljevika! stoga treba uvijek nanovo i nanovo podcrtavati kako je u prirodi drave centrali)iranje *oi unutar sebe! i upravo )bog toga niti jedna drava nije niti nee odu*rijeti+ Drava je uvijek *ehani)a* gdje *anjina! kakva god ona bila9 kapitalistika u slubi slobodnog trita ili birokratska u slubi vladajue partije! upravlja veino*! a interesi *anjine i veine su uvijek suprotstavljeni! stoga *anjina uvijek potie i ra)vija *ehani)*e kako bi )atitila svoju *o i vlast+ Bahvaljujui Althusseru *oe*o bolje ra)u*jeti ideologiju i ideoloku hege*oniju te u)roke iste+ 5n! pre*da se oslanja na staru kolu *arksista! produbljuje te)u pri*ata proi)vodnih snaga )ahvaljujui novi* spo)naja*a socioloke )nanosti+ oto kapital vie nije sputan nacionalno* ekono*ijo* ve *oe harati dilje* planeta! jednako tako *i! protivnici be)line logike kapitala! *ora*o ne*ilosrdno iitavati *arksistike teoretiare nadopunjujui i kriti)irajui ih u cilju to boljeg suprotstavljanja kapitalistikoj ideolokoj hege*oniji! internacionalno! kro) i)gradnju to e=ektivnije

strategije otpora! ali ono najbitnije je da *ora*o 6 djelovati+

iteratura "+ Althusser! Pouis! "Ideologija i ideoloki aparati drave"! roturjeja suvre*enog obra)ovanja! ur+ $+ Qlere! Bagreb! >adna )ajednica republike kon=erencije $ave)a socijalistike o*ladine! "24'+ %+ Bakunjin! :ihail! Drava i sloboda! Bagreb! Biblioteka ro*etej! "2F2+ <+ :ar;! Karl i Engels! Qriedrich! Ko*unistiki *ani=est! Beograd! Lentar )a liberterske studije! %&&2+ Rp RJp

LOUIS ALTHUSSER builds on the work of Jacques Lacan to understand the

way ideolo y functions in society! He thus "o#es away fro" the earlier $ar%ist understandin of ideolo y! In the earlier "odel& ideolo y was belie#ed to create what was ter"ed 'false consciousness&' a false understandin of the way the world functioned (for e%a")le& the su))ression of the fact that the )roducts we )urchase on the o)en "arket are& in fact& the result of the e%)loitation of laborers*! Althusser e%)lains that for $ar% 'Ideolo y is +!!!, thou ht as an i"a inary construction whose status is e%actly like the theoretical status of the drea" a"on writers before -reud! -or those writers& the drea" was the )urely i"a inary& i!e! null& result of the .day.s residues.' (Lenin /01*! Althusser& by contrast& a))ro%i"ates ideolo y to Lacan.s understandin of 'reality&' the world we construct around us after our entrance into the sy"bolic order! (See the Lacan "odule on the structure of the )syche!* -or Althusser& as for Lacan& it is i")ossible to access the 'Real conditions of e%istence' due to our reliance on lan ua e2 howe#er& throu h a ri orous'scientific' a))roach to society& econo"ics& and history& we can co"e close to )ercei#in if not those 'Real conditions' at least the ways that we are inscribed in ideolo y by co")le% )rocesses of reco nition! Althusser.s understandin of ideolo y has in turn influenced a nu"ber of i")ortant $ar%ist thinkers& includin 3hantalle $ouffe& Ernesto Laclau& Sla#o4 5i6ek& and -redric Ja"eson! (See& for co")arison& the Ja"eson "odule on ideolo y!*

Althusser )osits a series of hy)otheses that he e%)lores to clarify his understandin of ideolo y7

/* 'Ideology represents the imaginary relationship of individuals to their real conditions of existence' (Lenin /08*! The
traditional way of thinkin of ideolo y led $ar%ists to show how ideolo ies are false by )ointin to the real world hidden by ideolo y (for e%a")le& the 'real' econo"ic base for ideolo y*! Accordin to Althusser& by contrast& ideolo y does not 'reflect' the real world but 're)resents' the 'i"a inary relationshi) of indi#iduals' to the real world2 the thin ideolo y ("is*re)resents is itself already at one re"o#e fro" the real! In this& Althusser follows the Lacanian understandin of the i"a inary order& which is itself at one ste) re"o#ed fro" the Lacanian Real! In other words& we are always within ideolo y because of our reliance on lan ua e to establish our 'reality'2 different ideolo ies are but different re)resentations of our social and i"a inary 'reality' not a re)resentation of the Real itself!

9* 'Ideology has a material existence' (Lenin //9*! Althusser

contends that ideolo y has a "aterial e%istence because 'an ideolo y always e%ists in an a))aratus& and its )ractice& or )ractices' ( Lenin //9*! Ideolo y always "anifests itself throu h actions& which are 'inserted into )ractices' ( Lenin //:*& for e%a")le& rituals& con#entional beha#ior& and so on! Indeed& Althusser oes so far as to ado)t ;ascal.s for"ula for belief7 ';ascal says "ore or less7 .<neel down& "o#e your li)s in )rayer& and you will belie#e.' (Lenin //:*! It is our )erfor"ance of our relation to others and to social institutions that continually instantiates us as sub4ects! Judith =utler.s understandin of )erfor"ati#ity could be said to be stron ly influenced by this way of thinkin about ideolo y!

>* 'all ideology hails or interpellates concrete individuals as concrete subjects' (Lenin //?*! Accordin to Althusser& the "ain )ur)ose
of ideolo y is in ''constituting' concrete individuals as subjects ' (Lenin //@*! So )er#asi#e is ideolo y in its constitution of sub4ects that it for"s our #ery reality and thus a))ears to us as 'true' or 'ob#ious!' Althusser i#es the e%a")le of the 'hello' on a street7 'the rituals of ideolo ical reco nition +!!!, uarantee for us that we are indeed concrete& indi#idual& distin uishable and (naturally* irre)laceable sub4ects' (Lenin //A*! Throu h 'inter)ellation&' indi#iduals are turned into sub4ects (which are always ideolo ical*! Althusser.s e%a")le is the hail fro" a )olice officer7 '.Hey& you thereB.' (Lenin//1*7 'Assu"in that the theoretical scene I ha#e i"a ined takes )lace in the street& the hailed indi#idual will turn round! =y this "ere oneChundredC andCei htyCde ree )hysical con#ersion& he beco"es a subject' (Lenin //1*! The #ery fact that we do not reco ni6e this interaction as ideolo ical s)eaks to the )ower of ideolo y7

what thus see"s to take )lace outside ideolo y (to be )recise& in the street*& in reality takes )lace in ideolo y +!!!!, That is why those who are in ideolo y belie#e the"sel#es by definition outside ideolo y7 one of the effects of ideolo y is the )ractical denegation of the ideolo ical character of ideolo y by ideolo y7 ideolo y ne#er says& 'I a" ideolo ical!' (Lenin //1*

:* 'indi#iduals are alwaysCalready sub4ects' (Lenin //8*!

Althou h he )resents his e%a")le of inter)ellation in a te")oral for" (I a" inter)ellated and thus I beco"e a sub4ect& I enter ideolo y*& Althusser "akes it clear that the 'beco"in Csub4ect' ha))ens e#en before we are born! 'This )ro)osition "i ht see" )arado%ical' (Lenin //8*& Althusser ad"its2 ne#ertheless& 'That an indi#idual is alwaysCalready a sub4ect& e#en before he is born& is +!!!, the )lain reality& accessible to e#eryone and not a )arado% at all' ( Lenin //8*! E#en before the child is born& 'it is certain in ad#ance that it will bear its -ather.s Da"e& and will therefore ha#e an identity and be irre)laceable! =efore its birth& the child is therefore alwaysCalready a sub4ect& a))ointed as a sub4ect in and by the s)ecific fa"ilial ideolo ical confi uration in which it is .e%)ected. once it has been concei#ed' (Lenin //8*! Althusser thus once a ain in#okes Lacan.s ideas& in this case Lacan.s understandin of the 'Da"eCofCtheC-ather!' $ost sub4ects acce)t their ideolo ical selfCconstitution as 'reality' or 'nature' and thus rarely run afoul of the re)ressi#e State a))aratus& which is desi ned to )unish anyone who re4ects the do"inant ideolo y! He e"ony is thus reliant less on such re)ressi#e State a))aratuses as the )olice than it is on those Ideolo ical State A))aratuses (ISAs* by which ideolo y is inculcated in all sub4ects! (See the ne%t "odule for an e%)lanation of ISAs!* As Althusser )uts it& 'the indi#idual is interpellated as a (free) subject in order that he shall submit freely to the commandments of the Subject, i.e. in order that he shall (freely) accept his subjection& i!e! in order that he shall "ake the estures and actions of his sub4ection .all by hi"self.' (Lenin /9>*! of the relation between base and su)erstructure by addin his conce)t of 'ideolo ical state a))aratuses!' $ar% distin uished a"on #arious 'le#els' in a society7 the infrastructure or econo"ic base and the su)erstructure& which includes )olitical and le al institutions (law& the )olice& the o#ern"ent* as well as ideolo y (reli ious& "oral& le al& )olitical& etc!*! The su)erstructure has a relati#e autono"y with relation to the base2 it relies on the econo"ic base but can so"eti"es )ersist for a lon )eriod after "a4or chan es in the econo"ic base! Althusser does not re4ect the $ar%ist "odel2 howe#er& he does want to e%)lore the ways in which ideolo y is "ore )er#asi#e and "ore '"aterial' than )re#iously acknowled ed! (See the)re#ious "odule for Althusser on ideolo y!* As a result& he )ro)oses to distin uish 'ideolo ical state a))aratuses' (ISAs for short* fro" the re)ressi#e state a))aratus (SA for short*! The state a))aratus includes 'the Eo#ern"ent& the

LOUIS ALTHUSSER co")licates $ar%.s understandin

Ad"inistration& the Ar"y& the ;olice& the 3ourts& the ;risons& etc!' (Althusser& Lenin8@*! These are the a encies that function 'by #iolence&' by at so"e )oint i")osin )unish"ent or )ri#ation in order to enforce )ower! To distin uish ISAs fro" the SA& Althusser offers a nu"ber of e%a")les7

the reli ious ISA (the syste" of the different )ublic and )ri#ate .Schools.*& the fa"ily ISA& the le al ISA& the )olitical ISA (the )olitical syste"& includin the different ;arties*& the trade union ISA& the co""unications ISA ()ress& radio and tele#ision& etc!*& the cultural ISA (Literature& the Arts& s)orts& etc!*

These ISAs& by contrast to the SA& are less centrali6ed and "ore hetero eneous2 they are also belie#ed to access the )ri#ate rather than the )ublic real" of e%istence& althou h Althusser.s oal here is to question the bour eois distinction between )ri#ate and )ublic7 'The distinction between the )ublic and the )ri#ate is a distinction internal to bour eois law& and #alid in the (subordinate* do"ains in which bour eois law e%ercises its .authority.' ( Lenin 8A*! The "ain thin that distin uishes the ISAs fro" the SAs is ideolo y7 'the Re)ressi#e State A))aratus functions .by #iolence&. whereas the Ideolo ical State A))aratuses function .by ideolo y.' (Lenin 8A*! To be "ore )recise& Althusser e%)lains that the SA functions predominantly by #iolence or re)ression and only secondarily by ideolo y! Si"ilarly the ISAs function )redo"inantly by ideolo y but can include )unish"ent or re)ression secondarily7 'Schools and 3hurches use suitable "ethods of )unish"ent& e%)ulsion& selection& etc!& to .disci)line. not only their she)herds& but also their flocks! The sa"e is true of the -a"ily!!! The sa"e is true of the cultural IS A))aratus (censorshi)& a"on other thin s*& etc!' ( Lenin 81*! Althou h the ISAs a))ear to be quite dis)arate& they are unified by subscribin to a co""on ideolo y in the ser#ice of the rulin class2 indeed& the rulin class "ust "aintain a de ree of control o#er the ISAs in order to ensure the stability of the re)ressi#e state a))aratus (the SA*7 'To "y knowled e& no class can hold State po er over a long period ithout at the same time exercising its hegemony over and in the State Ideological !pparatuses ' (Lenin 81*! It is "uch harder for the rulin class to "aintain control o#er the "ulti)le& hetero eneous& and relati#ely autono"ous ISAs (alternati#e )ers)ecti#es can be #oiced in each ISA*& which is why there is a continual stru le for he e"ony in this real"! It is also worth "entionin that& accordin to Althusser& 'what the bour eoisie has installed as its nu"berCone& i!e! as its do"inant ideolo ical State a))aratus& is the educational a))aratus& which has in fact re)laced in its functions the )re#iously do"inant ideolo ical State a))aratus& the 3hurch' ( Lenin /0>C0:*! Throu h education& each "ass of indi#iduals that lea#es the educational syste" at #arious

4unctures (the laborers who lea#e the syste" early& the )etty bour eoisie who lea#e after their =!A!s& and the leaders who co")lete further s)ecialist trainin * enters the work force with the ideolo y necessary for the re)roduction of the current syste"7 'Each "ass e4ected en route is )ractically )ro#ided with the ideolo y which suits the role it has to fulfill in class society' ( Lenin /0?*! Other ISAs contribute to the re)lication of the do"inant ideolo y but 'no other ideolo ical State a))aratus has the obli atory (and not least& free* audience of the totality of the children in the ca)italist social for"ation& ei ht hours a day for fi#e or si% days out of se#en' (Lenin /0?*! The #ery i")ortance of this function is why schools are in#ested in hidin their true )ur)ose throu h an obfuscatin ideolo y7 'an ideolo y which re)resents the School as a neutral en#iron"ent )ur ed of ideolo y (because it is!!!lay*& where teachers res)ectful of the .conscience. and .freedo". of the children who are entrusted to the" (in co")lete confidence* by their .)arents. (who are free& too& i!e! the owners of their children* o)en u) for the" the )ath to the freedo"& "orality and res)onsibility of adults by their own e%a")le& by knowled e& literature and their .liberatin . #irtues' ( Lenin /0?C0@*! So )er#asi#e is this ideolo y& accordin to Althusser& that 'those teachers who& in dreadful conditions& atte")t to turn the few wea)ons they can find in the history and learnin they .teach. a ainst the ideolo y& the syste" and the )ractices in which they are tra))ed!!! are a kind of hero' (Lenin /0@*!