Analiza i statistika incidenata zagaenja okoline od strane elektrinih postrojenja

Seminarski rad na Master studiju Predmet: Projektiranje i automatizacija elektroenergetskih postrojenja Mentor: Vanr. prof. dr. sci Rasim Gaanovi Kandidat: Amela Mehinovi
Abstrakt Porast stanovnitva, civilizacijski napredak, industrijski i urbanistiki razvoj uzrokuju promjene u naem neposrednom okruenju. Elektrina postrojenja predstavljaju jedan od uzronika zagaenja okoline. Tokom izrade ovog rada prouavatianalizirat e se naini utjecaja elektrinih postrojenja na okolinu. Veliki nivo zagaenja okoline u svjetskim razmjerama zahtijeva hitne aktivnosti na svim podrujima ljudskih djelatnosti. Kljune rijei elektrino postrojenje, zagaenje, okolina. Abstract - The increasing population of our planet, the progress of civilization, development of industry and urbanization cause changes in the natural environment. Electrical substations cause environment pollution. During this study there will analyze mode of operation electrical substations to the environment. High level of environmental pollution throughout the world requires the urgent actions in the field of human activities. Keywords electrical substation, pollution, environment.

UVOD

Savremena ekoloka kriza u svijetu je posljedica je nekontrolisane i bezobzirne eksploatacije prirodnih resursa, pretjerane industrijalizacije, urbanizacije i intenzivnog porasta tehnikog razvoja. Degradacija okolia oituje se u naruavanju ljudskog zdravlja, ugroavanju ili nestanku pojedinih biljnih i ivotinjskih vr sta, trovanju vode, zraka i tla, te naruavanja prirodnih pejzaa. Zahvaljujui novim spoznajama o djelovanju tetnih tvar i na ovjeka i okoline, intenzivno se radi na uvoenju sistema upravljanja okoliem prema ISO 14000, koji je usmjeren na spreavanje zagaenja, efikasnije koritenje materijala i energetskih izvora, te uklanjanje i ublaavanje nastale tete. U zagaivae okolia spadaju i objekti kao to su elektrina postrojenja. Nain njihovog utjecaja ovisi i o njihovoj izvedbi. Postoje dvije izvedbe postrojenja, i to: AIS zrakom izolirana postrojenja, i GIS gasom izolirana postrojenja, i to najee gasom SF6. Prilikom projektovanja elektrinih postrojenja potrebno i poeljno uzeti u obzir karakteristike prostora u kojemu e ono biti smjeteno, te projektovati postrojenje tako da tetni utjecaji na okolinu budu minimalni. Jedan od osnovnih kriterija koje postrojenje mora zadovoljiti, pored pouzdanosti, ekonominosti te produktivnosti jeste i ogranieno djelovanje na okolinu. Cilj jeste izgraditi postrojenje s najboljim moguim performansama, a da se pri tome ne narue prirodna dobra u okolini postrojenja.
Formatted: Left

II

UTJECAJI ELEKTRINIH POSTROJENJA NA OKOLINU TOKOM NJIHOVE IZGRADNJE I

EKSPLOATACIJE

Prva mjera kojom se ograniava djelovanje elektrinih postrojenja na okolinu jeste dobivanje okolinske dozvole prije same gradnje. Da bi se dobila okolinska dozvola potrebno je da se parametri datog postrojenje u toku svog rada nalaze u granicama definisanim Pravilnikoma o analizi uticaja objekata odnosno radova na ivotnu sredinu [?]. Ovaj pravilnik definie: granine vrijednosti isputenih tetnih materija, naine zatite neive prirode, mjere upravljanja otpadom, mjere za smanjenje prevelokog zagaenja te mjere koje se poduzimaju u vandrednim situacijama. Svako postrojenje mora biti sigurno kako za osoblje koje radi u postrojenjima tako i za sluajne prolaznike. U ovom dijelu rada biti e prikazani naini djelovanja elektrinih postrojenja na okolinu tokom izgradnje i eksploatacije bez uzimanja u obzir incidenata. Procjena utjecaja elektrinog postrojenja na okolinu vri se detaljnom analizom uzimanjem u obzir: Podataka o lokaciji postrojenja (prostor koji zauzima trafostanica, kvalitet ivotne sredine na tom podruju, naseljenost i koncentracija stanovnitva, flora, fauna, vod eni resursi, arheoloka nalazita) Opis objekta i proizvodnog procesa (tehniki opis objekta, opis proizvodnog procesa, nain uzemljenja, gromobranska zatita, protivpoarna zatita, koliina ispusnih gasova , tekuih ili tvrdih supstanci) Neki od najeih svakodnevnih utjecaja elektriog postrojenja na okolinu su: opasnost od visokog napona, napon dodira, napon koraka, iznoenje potencijala, emisija topline, buka, zauzimanje prostora, estetsko optereenje, te elektromagnetna zraenja. 1. IZGRADNJA Tokom izgradnje nadzemnog voda i trafostanice, na trasama kretanja maina za izgradnju, doi e do privremene degradacije dijela zemljita, odnosno doi e do privremene pojave promjene kvaliteta zemljita. Zemljani radovi i betoniranje traju manje od 30 dana i tokom ovog perioda, moe doi do promjene na zemljitu usljed koritenja maina i opreme. Kada se govori o promjeni na zemljitu, misli se na najmanje mogue promjene kao to je sabijanje zemljita. Tokom normalnog procesa izgradnje trafostanice i dalekovoda, moe doi do stvaranja praine na mjestima radova. Tokom izgradnje, buka moe biti prouzrokovana koritenjem veih graevinskih maina privremeno i pojavljivae se samo tokom limitiranih perioda koritenja graevinskih maina. 2. EKSPLOATACIJA Utjecaji koji se ispoljavaju tokom eksploatacije su: buka, elektromagnetno zraenje, iznoenje potencijala te estetsko optereenje okoline. 2.1. BUKA Buka ili neeljeni zvuk je posljedica normalnog pogonskog rada postrojenja, preciznije reeno: rada transformatora, rada ventilatora, sklopnih manipulacija prekidaa te korone u vodiima. Razlozi pojave buke tokom rada transformatora su: magnetiziranje jezgre, vibracije namotaja, nekompaktnost i zagrijavanje. Korona je posljedica joniziranja zraka oko vodia koji je pod visokim naponom. Jaina buke ovisi i o naponskom nivou, pa to je vei naponski nivo vea je i buka. Naini odreivanja nivoa buke i oprema koja se koristi za mjerenje moraju biti u skladu s IEC preporukama. Jedinica koja oznaava nivo buke jeste decibel (dB), koja uzima u obzir promjenljivu osjetljivost ljudskog uha na raznim frekvencijama. Zvuni signali manjih amplituda (0 20 dB) predstavljaju prag ujnosti i to su zvuci

Comment [p1]: iji je ovo dokument?

koje ovjek jedva ujemo pri potpunoj tiini. Zvuni signa li amplitude preko 120 dB predstavljaju prag bola i izazivaju bol u uhu. Amplituda zvuka, irei se od izvora, opada sa porastom rastojanja.

2.1.1. UTJECAJ BUKE NA OVJEKA U trenutku nastanka, buka djeluje ometajue na ovjeka i odvlai pozornost od rada kojim se ovjek u tom trenutku zanima. Nadalje, buka uzrokuje i neke bioloke promjene koje su kao to su: irenje zjenica, promjene u krvnom pritisku, poremeaj u radu probavnih organa i sl. Buka nepoeljno djeluje i na nervni sistem, to se oituje kroz: poremeaj ponaanja, nesanicu, strah, korelaciju sluha i govora. Djelovanje buke je individualno i ovisi o: stanju slunog organa, polu, godinama, zdravstvenom stanju te okruenju u kojem je ivio/ivi. Privremeni ili trajni gubitak sluha nastaje pri amplitudi zvunog signala od iznad 80 dB. 2.1.2. ZATITA OD BUKE Zatita od buke ostvaruje se: smanjenjem izvora buke, optimalnim prostornim rasporedom ureaja koji proizvode zvune signale, boljom zvunom izolacijom, praeenjem nivoa buke, zabrana rada ureajima koji proizvode buku iznad doputenih nivoa. Jedan od naina je saenje biljaka i drvea u okolini postrojenja koja e upijati buku. 2.2. ELEKTROMAGNETNO ZRAENJE Posljedica poveanih potreba za elektrinom energijom jeste upravo uvoenje visokih napona (izgradnja transformatorskih postrojenja) u nasljena podruja. Poznato je da oko vodia pod naponom postoji elektrino polje, a oko vodia kojim protjee elektrina struja nastaje magnetsko polje. Pri tome je jakost elektrinog polja (kV/m) proporcionalna naponu, a jakost magnetskog polja (T) proporcionalna jakosti struje koja tee vodiem. Znai da svuda gdje postoji struja i napon, postoje elektrina, magnetska ili elektromagn etska polja. Izvori elektromagnetnih polja su: transf ormatori, prekidai, vodovi, reaktori, kondenzatori, uzemljenje te raunari. Izvori elektromagnetnog zraenja mogu biti i atmosferska pranjenja te posljedice udara groma u vod. Prema kriterijumu Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), dozvoljena jaina elektrinog polja kojoj mogu ljudi biti izloeni iznosi 5 kV/m, a dozvoljena jaina magnetnog polja 100mT. U ekstremnim sluajevima ljudi mogu biti izloeni jakostima elektrinih polja i do 30 kV/m te mag netskoj indukciji do nekoliko mT. Takve jakosti elektromagnetskih polja mogu inducirati struje gustoe od 10 mA/m2 do nekoliko stotina mA/m2 u ljudskom tijelu i time stvarati stanovite smetnje i oteenja zdravlja. Glavni efekt djelovanja energije elektomagnetskog polja frekvencije 50 Hz jeste protjecanje struje jer je ljudsko tijelo vodljiv medij. Izmjere Mjerene vrijednosti jakosti elektrinih polja E ispod nadzemnih vodova visokog napona, na visini od 1 m iznad tla, iznose od 600 V/m do 10000 V/m. Prisutnost vodljivih objekata (npr. zidovi, ograde, drvee) u blizini zranog voda deformira elektrino polje i mijenja njegovu jakost na svega 20 V/m i na taj nain zaslanja prostor unutar zgrada od elektrinog polja nadzemnog voda. U Bosni i Hercegovini jo uvijek ne postoji zakon kojim se ograniava elektromagnetsko djelovanje na ovjeka i okolinu. Postoje propisi kojima se odreuje sigurnosna visina i sigurnosna udaljenost VN vodova iznad naseljenih mjesta, zgrada, puteva, igralita, uma, plovnih rijeka, tramvaja i trolejbusa i sl. 2.2.1. PRIMJERI UTJECAJA ELEKTROMAGNETNOG ZRAENJA NA OVJEKA Vrena su ispitivanja u 500 kua smjetenih u blizini visokonaponskih vodova. Tom studijom su je ukazanoli na 2 do 3 puta vei porast pojave leukemije kod ove djece u usporedbi s kontrolnom skupinom, [?]. U drugoj studiji, [?], su je utvrenadili pozitivnau korelaciju izmeu nekoliko oblika raka kod odraslih osoba koje su ivjele u blizini postrojenja s jakim strujama. Danas, u svijetu, vre se mnoga istraivanja na ovu temu koja dokazuju utjecaj visokonaponske opreme i VN vodova na ljudski organizam. Cilj mnogih lokalnih studija jeste pokazati koja je to maksimalna koliina zraenja koja je prihvatljiva u nekom naseljenom podruju i kolika je potrebna minimalna udaljenost kua od visokonaponskih objekata tako da postojee zraenje ima najmanji utjecaj na ljude.

Comment [p2]: U radu se uopde ne navode reference, kako je to uobiajeno u pisanju struni znanstvenih radova. Neophodno je uspostaviti korespondenciju meu dijelovima u radu, koji su preuzeti iz odgovarajude reference, it e reference (dodijeliti joj pripadajudi broj *n+) Navoenje reference mora idi redom *1+*2+*3+*+ kako se spominje u samom radu. Navoenje u ciljelom radu, kao i samo poglavlje Reference srediti kako je navedeno!!!

2.3. ESTETSKO OPTEREENJE OKOLINE Elektrina postrojenja koja se ve due vrijeme eksploatiu i ija je oprema pri kraju svog radnog vijeka esto naruavaju izgled pejzaa u kome se nalaze. Ovakav nain djelovanja postrojenja na okolinu naroito je prisutan na prostrima Bosne i Hercegovine. Postrojenje treba da bitiude kompatibilno sa stilom gradnje u okolini. U prostoru oko postrojenja poeljno je zasaditi biljke te redovno odravati taj prirodni ambijent. Svako elektrino postrojenje zahtijeva ogradu kako bi se zatitio pristup elektrinom postrojenju od strane sluajnih prolaznika. Ograda treba biti napravljena od materijala iji se sastav i boja najbolje uklapaju ambijent.
Sl. 1. Elektrino postrojenje

III

INCIDENTI ZAGAENJA OKOLINE OD STRANE ELEKTRINIH POSTROJENJA

U ovom poglavlju opisati emo se incidente zagaenja okoline koji mogu biti uzrok ili posljedica havarije u elektrinom postrojenju. esto, incidenti su posljedica nepanje, nemara i nepravilnog rukovanja opremom. Najei ekoloki incidenti uzrokovani radom elektrinog postojenja su: Eksplozije transforamtora i prekidaa (usljed kvarova, dotrajalosti opreme, ili greke u dizajnu opreme) Isputanje i curenje tetnih i zapaljivih gasova i uljea iz transformatora, prekidaa i metalom oklopljenih postrojenja, kao to su: mineralna ulja, sintetske ulja, halogeni ugljikovodoci, silikonska ulja, esteri , te gas SF6 . 1. VRSTE I SVOJSTVA IZOLACIJSKIH ULJA U elemente postrojenja, kojia sadre velike koliine ulja, ubrajaju se transformatori, reaktori, kabeli, kondenzatori, regulatori i prekidai. Od ukupne koliine koritenih dielektrinih ulja priblino 90 % odnosi se na transformatorska ulja. Transformatori mogu da sadravatie i 100.000 l ulja. Prekidai imaju tri spremnika i svaki sadri manje od 4.500 l ulja. Postrojenje moe da imati od 10 do 20 prekidaa. Za rad jenog postrojenja potrebne su velike koliine izolacionog ulja. Najee se koriste mineralna i sintetska izolacijska ulja. Mineralna izolacijaska ulja proizvode se iz sirove nafte u nekoliko proizvodnih faza. Mali udio hemijski reaktivnih spojeva koji mogu zaostati u ulju nakon rafinacije predstavljaju nepoeljna oneienja, koja naruavaju kako funkcionalna tako i toksikoekoloka svojstava ulja. Istraivanja su pokazala da su posebno opasni spojevi na bazi policiklikih aromata (PAH), koji sadre heteroatome sumpora, duika ili kisika. Spadaju meu zagaivae okoline, a neki od njih izazivaju rak. Sintetska izolacijska ulja se mogu se podijeliti u nekoliko kategorija: nezapaljiva i teko zapaljiva ulja ( halogeni ugljikovodici, silikonska ulja, sintetski organski esteri), veinom za distributivne transformatore aromatski ugljikovodici (alkilbenzeni), veinom se koriste u kondenzatorima polibuteni za kabele i neke tipove kondenzatora ostalae ulja za kondenzatore (ftalati ) Halogeni ugljikovodici: predstavnici ove grupe su polihlorirani bifenili (PCB) ili askareli za transformatore i kondenzatore. Na temelju dokazanog bioloki tetnog djelovanja na ljude i okolinu ( teko biorazgradivi, ugrauju se u hranidbeni lanac ), njihova proizvodnja je zabranjena (1972. god. u Japanu, 1976. god. u USA, 1985. god. u Europi). Ureaji punjeni askarelima, koji su u pogonu, podlijeu posebnim propisima odravanja, a nakon upotrebe spadaju u kategoriju posebnog otpada. U svijetu je proizvedeno 1.200.000 t PCB, a da je po procjeni po kontinentima i okeanima razliveno pre ko 400.000 t. Tome se jo moe dodati najmanje l .000.000 t DDT-a rastopljenog u zemlji i vodi na svim kontinentima kao i preostalih 800.000 t PCB, koji se nalaze u upotrebi ili na skladitima.

Comment [p3]: Pisanje strunih I znanstvenih radova initi u 3.licu, jednine pasiv! To provesti konsekventno u cijelom radu!

Formatted: Font: Italic Formatted: Font: Italic

Silikonsko ulje: Silikonsko ulje bilo je doputeno kao zamjena za askarele zbog svoje slabe zapaljivosti, bolje otpornosti na oksidacijsku i termiku stabilnost u odnosu na mineralno ulje, to dozvoljava neprekidni rad na temperaturama do 160 C. Sa stanovita zatite okolia, njegova dobra stabilnost je zapravo veliki nedostatak, jer je teko biorazgradiv. Termiki se teko razgrauje tako da pirolizom u peima za spaljivanje nastaju sagorjevni plinovi obogaeni finim prahom silicija koji zagauje atmosferu. Sintetski organski esteri: Esteri su organski spojevi, koji se sastoje od ugljika, vodika i kisika, a nastaju kao produkt reakcije osapunjenja izmeu viih alkohola i masnih kiselina. Prednosti estera su niski tlak para, visoke temperature plamita, gorita i samozapaljenja, to ih svrstava u kategoriju teko zapaljivih rashladnih i izolacijskih medija. Ester za transformatore je uljastoa ulje, bez mirisa, ali slabije oksidacijske stabilnosti. Estere karakterizira dobra bioloka razgradnja, pa je ekoloki prihvatljiv.Rukovanje esterima nije opasno po zdravlje. Ostala silikonska ulja (alkilbenzeni, polibuteni, ftlati) se u veini sluajeva koriste u kondenzatorima i kabelima tako da njihova koliina nije velika pa se zbog toga neemo ih uzimati u razmatranje. 1.2. SPRJEAVANJE ZAGAENJA IZOLACIJSKIM ULJIMA Tijekom proizvodnje i koritenja uljnih transformatora esto se rukuje izolacijskim uljima, to ukljuuje transport, skladitenje, preradu, punjenje trans formatora, postupke s uljem tokom koritenja transformatora. U svakoj fazi koritenja postoji potencijalna opa snost od zagaenja okolia i/ili opasnost za ljude. Skladini prostori moraju biti u skladu s propisima koji vae za odgovarajue naftne proizvode, tj. moraju se osigurati dobro ventilirani i hladniji prostori, u kojima temperatura okoline nije via od 50 C, i u kojima nema potencijalnih izvora poara. Moraju se poduzeti mjere zatite tla protiv nekontroliranog izl ijevanjae transformatorskog ulja u radnom prostoru, da kroz pukotine ne dospije u kanalizaciju i podzemne vode. Zatita okolia provodi se osiguravanjem tla od prodora izlivenog ulja u podzemne slojeve i vodene tokove, ugradnjom separatora u tokove otpadnih voda, izgradnjom sabirnih (uljnih) jama ispod transformatora i zatitom tla nepropusnim materijalima. Utjecaj na okolinu, koji izaziva izlijevanje ulja i njeno ienje, regulie se uz pomo nekoliko federalnih, dravnih i lokalnih odredbi, i zahtijeva poveanu panju kod postrojenja radi potrebe za sekundarnom kontrolom ulja, i planom preventivnog kontroliranja i protuakcija u sluaju iz lijevanja. 1.3. PROCJENA RIZIKA OD IZLIJEVANJA ULJA Rizik od izljevanja ulja unutar postrojenja je veoma mali zbog preduzetih preventivnih mjera. Rizik ovisi o lokaciji postrojenja, starosti opreme te kontroli parametara ulja. Vei rizik od zagaenja imaju pos trojenja koja se nalaze u blizini rijenih korita. Starost opreme, neadekvatno rukovanje ili kvar moe dovesti do kvarova koji uzrokuju poveanja pritiska ulja a zatim i do njihovog zapaljenja tj. do poara ili eksplozije transformatora (ili neke druge komponente koja sadri ulje). Poar treba gasiti suhim prahom. Ako doe do izlijevanja ulja treba ga mehaniki ukloniti materijalima koji dobro upijaju (piljevina, krpe, pijesak), a njih posebno odloiti. Ako ulje dospije u vodu, treba zatraiti pomo odgovarajuih slubi. PRIMJER: Isputanje ulja u HE Jablanica

U krugu HE Jablanica, 2006 godine, po pretpostavci, isteklo je 14 tona ulja. Ubrzo nakon toga, specijalizirano osoblje je obilo teren, te obavilo potrebna mjerenja, i uklonilo ostatke masnih mrlja. Mrlje ukaste boje boje plutale su po povrini vode. U ovom sluaju da je ulje nije bilo kancerogeno, doi e unitenja postojee flore i faune u rijeci. Rashladno ulje ali se proirilo do ribogojilita u jezeru HE Grabovica, pa je ovaj ekoincidentkatastrofa pogodila zahvatio vie od 15 uzgajivaa riba.

Sl.2. Izlijevanja ulja u vodu

PRIMJER: Poar i eksplozija transformatora Glavni razlog ovog incidenta jeste pad buinga na jednu od faza. Radni vijek buinga je bio na isteku tako da ga je trebalo zamijeniti. Pad buinga je uzrokovao luk izmeu faze i transformatora. Ovo je izazvalo gasove i pritiske, koji su doveli do eksplozije transformatora. Manje eksplozije su se desile na druge dvije faze. Zbog velikih koliina rashladnog ulja poar je trajao skoro 48 sati. Ova eksplozija je otetila i susjedne ureaje, prekidae, sabirnice i drugo. Prilikom poara oslobodile su se velike koliine dima koje sadre CO i CO2 i estice koje su tetne kako za zdravlje ljudi tako i za okolnu floru i faunu. Spaljena je trava i drvee u okolini.
Sl.3. Eksplozija i poar transformatora, [?] Comment [p4]: Koji je to sluaj?

2. UPOTREBA GASA SF6 KAO IZOLACIONOG MEDIJA Stalni porast potronje elektrine energije doveo je do izgradnje elektrinih postojenja u naseljenim podrujima. Radi boljeg uklapanja u okolinu, zauzimanja manjeg prostora poela su se graditi metalom oklopljena postojenja gdje se kao izolacioni medij koristi gas SF6. Gas SF6 je naao svoju primjenu i kao izolacioni medij za VN prekidae. Gas SF6 posjeduje veoma dobre hemijske osobine kao to su: neutralan neotrovan nezapaljiv bez boje i mirisa nije agresivan ne djeluje tetno na osoblje ne unitava ozonski omota. Zatim, on posjeduje izvanredna svojstva u pogledu elektrine izolacije i gaenja elektrinog luka. Elektroindustija koristi oko 70% 80% proizvedenog gasa SF6. Pored svih navedenih prednosti pokazano je da je gas SF efektivniji stakleniki gas nego CO 2 i to ak 22000 puta. On doprinosi efektu staklene bate globalnog zagrijavanja. Pod utjecajem parcijalnih izbijanja, korone i iskrenja SF6 razlae se na SF4 i F, koji kasnije reagiraju sa kiseonikom i vodom i formiraju HF, SO2, SOF2, SOF4 i SO2F2. Zbog malog intenziteta ovakvih izbijanja, ukupno stvorena koncentracija produkata razgradnje je relativno niska. Veoma je stabilan i njegov ivotni vijek nalazi se izmeu 300 3200 godina. Njegova emisija je jo uvijek mala, ali trebamo se zapitati: ta e se desiti kada poraste njegova koncentracija ? Da bi se sprijeilo tetno djelovanje gasa SF6 potrebno je definisati postupke procedure za rukovanje, ispitivanje kvalitete, ienje i transport upotrijebljenog plina SF6, zbrinjavanje opasnih produkata razgraenog plina, te sigurno zbrinjavanje sklopne opreme nakon isteka radnog vijeka.

IV

ZBIRNI PRIKAZ UTJECAJA ELEKTRINOG POSTROJENJA NA OKOLINU

Parametri elektrinog postrojenja koji utiu na okolinu Buka i vibracije

Faza djelovanja

Komponente postrojenja koje sadre parametar Transformatori, prekidai, ventilatori

Nain djelovanja parametra na okolinu

Zatita od tetnog djelovanja utjecaja

Izgradnja i eksploatacija

Utjecaj na ljudsko zdravlje

Praenje nivoa buke, bolja zvuna izolacija, smanjenje izvora buke

Elektromagnetsko zraenje

Eksploatacija

Veina komponenata el. postrojenja

Utjecaj na ljudsko zdravlje

Sigurnosna udaljenost VN postrojenja i vodova od naselja

Estetsko optereenje

Izgradnja i eksploatacija

Vanjski dio el. postrojenja

Utjecaj na prirodni pejza

Ograde, konstrukcije i boje koje se uklapaju u ambijent

Curenje izolacionih ulja (askareli, mineralna ulja)

Eksploatacija

Transformatori, prekidai, kondenzatori, kabeli

Utjecaj na vodu, zrak, floru, faunu

Mjerenje parametara ulja, preventivne mjere u sluaju curenja

Curenje gasa SF6

Eksploatacija

MOP, prekidai

Stakleniki plin utjecaj na atmosferu

Mjerenje parametara gasa

Poari i eksplozije (emisija CO2 i vrstih estica)

Eksploatacija

Transformatori, prekidai

Utjecaj na zrak, floru, faunu, ljude

Praenje stanja opreme i parametara ulja

Kvar - raste pritisak ulja - eksplozija - poar

Sl. 4. ematski prikaz djelovanja parametara elektrinog postrojenja na okolinu

Ulje tee... zagauuujeee...

gOOrim..di m...vAAtra.. CO2

Buuuan sam ZraiiiIIIm...

Uklapam li se JA u ovaj ambijent???

Sl. 5. Elektrino postrojenje i zagaenje okoline

UZROCI, MOTIVI ZAGAENJA OKOLINE

Primarni problem, danas u svijetu predstavlja problem odravanja ravnotee energetskih, ekonomskih i ekolokih zahtjeva.

Sl.6 . Meusobni utjecaji energetike, ekonomije i ekologije

Nadalje, trend u svijetu jeste liberalizacija trita elektrine energije. Elektrina energija postaje roba. Javlja se konkurencija meu proizvoaima elektrine energije. Da bi ostvarili profit, proizvoai moraju isporuivati energiju koja treba zadovoljiti dva naizgled kontradiktorna zahtjeva: zadovoljavajui kvalitet i prihvatljiva cijena. Veoma je teko uskladiti ova dva zahtjeva, pa se esto prave neki propusti tokom gradnje, a i tokom svakodnevnog odravanja elektrinih postrojenja koji dovode do katastrofalnih posljedica. Rad postrojenja s velikom sigurnou baziran je na odravanju postrojenja prema stvarnom stanju. Da bi se poznavalo stvarno stanje u nekom postrojenju potrebno je izdvojiti dosta sredstava za izgradnju adekvatnog sistema za praenja veliina koje su od interesa. U ovom sluaju u sukob dolaze ekono mija i sigurnost, a samin tim i utjecaj na okolinu. Zatim, potrebno je voditi rauna o radnom vijeku opreme, te redovno vriti remonte i zamjenu opreme sa dotrajalim radnim vijekom. Uzrok nastanka havarije moe biti i nemar i nesposobnost rukovanjem opremom pri radu. U Bosni i Hercegovini jo uvijek se koriste askareli kao izolacione ulja koje su, kako smo se da vidjetli u prethodnim poglavljima, veoma opasne po okolinu i ljude. Potpisivanjem Kyoto protokola i uvoenjem standarda o zatiti okoline mnoge zemlje EU su morale izbaciti iz upotrebe tetne i otrovne izolacione medije koje su zatim darivali nerazvijenim zemljama poput BiH. Prikriveni cilj darivanja jeste smanjenje trokova uklanjanja tetnog otpada.

ZAKLJUAK

Proizvodnja, transport i korienje energije u velikoj mjeri utiu na okolinu i ekosisteme. Prilikom projektovanja, izrade i same eksploatacije postrojenja potrebno je potivati zakonske regulative, kao i propise rukovanja opremom, te njenog odravanja, monitoringa i remonta. Potencijalna mjesta oneienja tijekom normalnog pogona moraju biti definirana i redovno kontrolirana. Preduvjet je to bolje poznavanje svojstava materijala koji se u okoliu nalaze i koji sudjeluju u proizvodnim procesima, kako bi se za svaki materijal moglo osigurati odgovarajue sigurno rukovanje, koritenje, sladitenje, odlaganje i unitavanje otpada . Svako postrojenje odnosno fizika ili pravna osoba odgovorna je za oneiavanje okolia i obavezni su postupati s otpadom i proizvodima koji e na kraju postati otpad na nain kako bi se izbjegla opasnost za ljude i okoli. Kako e energetske potrebe ovjeanstva rasti u budunosti neophodne su mjere kojima bi se utjecaj eksploatacije i koritenja energije na okolinu i zdravlje ljudi smanjio na najmanju moguu mjeru. U Bosni i Hercegovini potrebno je donijeti jo mnogo zakona i propisa koji e ograniavati djelovanje tetnih materija na okolinu i ovjeka. Pored toga, morati e se uloiti dosta truda i materijalnih sredstava u provoenje takvih zakona na pouzdan nain da bi se postigao eljeni efekat (probuditi ekoloku svijest graana). ovjek treba shvatiti da je on dio prirode, a ne njen gospodar.

LITERATURA
[1] [2] [3] [4] [5] [6] B. Musulin, Ekoloki aspekti koritenja i odlaganja transformatorskog ulja , Konar Zagreb, 1999. A. Muharemovi, Energija i okoli, ETF Sarajevo, 2008. M. Kalea, Elektrina postrojenja, Zagreb. D. Duarte, The Impact of Transformer Fire in the Context of Brazilian Substations , IEEE, 2007. K. Metrovi, Odravanje elektroenergetske oprema prema monitoringu, Veleuilite u Zagrebu. N. Nuhanovi, Uklapanje elektinih postrojenja u okolinu, ETF Sarajevo, 2009.