MINISTARSTVO UNUTRANJIH POSLOVA I MINISTARSTVO FINANSIJA

PRAVNO-INSTITUCIONALNA ANALIZA ORGANIZACIJE SISTEMA DRAVNE UPRAVE U CRNOJ GORI SA PRIJEDLOGOM BUDUIH RJEENJA

Podgorica, 23. decembar 2011. godine

I. UVOD Shodno opredjeljenu Vlade Crne Gore da nastavi sa sprovoenjem reformi dravne uprave, to predstavlja preduslov za dalju realizaciju strukturnih reformi u drugim oblastima, Vlada je Akcionim planom za praenje sprovoenja preporuka iz Miljenja EK oblast dravne uprave, predvidjela niz aktivnosti, prije svega u normativnom dijelu, kako bi se unaprijedilo stanje i stvorile pretp ostavke za nastavak reformi u ovoj oblasti. Dodatno u Miljenju Evropske Komisije o zahtjevu Crne Gore za lanstvo u EU (novembar 2010. godine) ukazano je na nunost daljeg uobliavanja i kreiranja sutinskih koraka u reformi dravne uprave. U tom smislu uspostavljanje odrive or ganizacije dravne administracije za vrenje poslova dravne uprave predstavlja jedan je od najbitnijih preduslova uspjenosti cjelokupnog procesa reforme. Strategijom reforme javne uprave 2011-2016.godine, koju je Vlada Crne Gore usvojila 31. marta 2011.godine, ukazano je: da je u posljednjoj dekadi, broj organa dravne uprave skoro udvostruen; da je u prethodnom periodu neopravdano dominantan trend osnivanja novih organa, umjesto integrisanja novih poslova u ve postojei institucionalni okvir; da je rezultat te prakse znaajno poveavanje trokova rada dravne uprave; da postojanje mnotva organa dravne uprave i este promjene u organizacionoj strukturi ugroavaju sistem odgovornosti i da su realno rizik za sprovoenje dugoronih reformskih planova . Ovim dokumentom, kao jedan od pravaca reforme dravne uprave utvreno je strukturno prilagoavanje sistema dravne uprave prema najboljim evropskim standardima, racionalizacija dravne uprave, poveanje efikasnosti i uteda, poboljanje koordinacije unutar dravne uprave, njena otvorenost, dostupnost i participacija graana u vrenju javnih poslova. Strategijom su dati i konkretni pravci buduih aktivnosti (preispitati postojeu organizaciju kako sa stanovita strukture organa i poslova koje obavljaju, tako i sa stanovita organizacije i sistematizacije radnih mjesta za obavljanje ovih poslova; izvriti koncentraciju poslova unutar ministarstva i njihovo objedinjavanje u odreenim oblastima ). Kreiranje pouzdane, otvorene, transparentne i graanima dostupne uprave je neophodno i radi ispunjavanja obaveza iz procesa pridruivanja Crne Gore Europskoj uniji. Ona mora iznijeti veliki teret harmonizacije crnogorskog pravnog sistema sa evropskim, kao i prihvatanja evropskih standarda u itavom javnom s ektoru, zbog ega je period implementacije Strategije od 2011-2016. godine, od naroite vanosti za stvaranje nove javne uprave. Izmjenama i dopunama Zakona o dravnoj upravi (donijetim u julu 2011. godine) obezbijeeno je uspostavljanje koncepta organa u sastavu ministarstva, ime je stvoren zakonski osnov za reorganizaciju sistema dravne uprave u cilju bolje funk cionalne povezanosti organa, jaanje odgovornosti i efikasnosti u radu. Centralizacija sistema dravne uprave, za jednu malu dravu kakva je Crna Gora, predstavlja optimalan pristup u stvaranju efikasne, ekonomine i efektivne dravne uprave. Akcionim planom za sprovoenje Strategije reforme javne uprave 2011-2016.godine, predviena je izrada Funkcionalno institucionalne analize o organizaciji sistema dravne uprave, kojom bi se uoili problemi u funkcionisanju postojeeg oblika organizovanja, ljudski, materijalni ili tehniki nedostaci u organizacionoj strukturi, kao i novi izazovi i potrebe koji predstoje u narednom periodu. Meutim, zbog injenice da je, u meuvremenu, dolo do izmjena Zakona o dravnoj upravi kojim su propisana rjeenja za uspostavlja nje

organizacione strukture primjenom novog modela, opredijelili smo se da analizom sagledamo pravno-institucionalni okvir, kako bi dati prijedlozi bili osnov da se, primjenom novih sistemskih rjeenja iz Zakona o dravnoj upravi, uspostavi nova organizacija dravne uprave. Dakle, ova Pravnoinstitucionalna analiza bila bi istovremeno instrument za unaprjeenje procesa rada u organima dravne uprave, odnosno okvir za budue organizacione promjene u organima dravne uprave. II. ORGANIZACIJA DRAVNE UPRAVE U CRNOJ GORI (PRIJE DONOENJA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRAVNOJ UPRAVI) Ustavom Crne Gore (lan 111) utvreno je da poslove dravne uprave vre ministarstva i drugi organi uprave . Dakle, Ustav ne odreuje koji su to drugi organi uprave, ve ovo pitanje razrjeava Zakon o dravnoj upravi, koji definie vrstu tih organa, u zavisnosti od prirode poslova koje obavljaju. Nadalje, Zakon propisuje i kriterijume, odnosno principe za osnivanje organa dravne uprave, odnosno za osnivanje ministarstava i drugih organa uprave. Ovim Zakonom je propisano da Vlada Crne Gore, kao nosilac izvrne vlasti, osniva organe dravne uprave, utvruje organizaciju i nain rada dravne uprave i odgovorna je za rad organa dravne uprave. Poslovi dravne uprave definisani su Zakonom o dravnoj upravi i vre ih ministarstva i drugi organi uprave, dok pojedine poslove dravne uprave vri lokalna samouprava ili drugo pravno lice kada su im ti poslovi prenijeti zakonom odnosno povjereni propis om Vlade. Prije uspostavljanja novog koncepta za organizaciju dravne uprave Zakonom o dravnoj upravi je bilo propisano da se ministarstva osnivaju za obavljanje poslova dravne uprave za jednu ili vie povezanih upravnih oblasti, zavisno od njihove prirode, obima i znaaja, stepena samostalnosti i odgovornosti za njihovo vrenje. Shodno Zakonu, ministarstva vre i poslove predlaganja unutranje i spoljne politike, koje se sprovode kroz izradu strategija, projekata, programa i meunarodih dokumenata, a na osnovu praenja izvren ja zakona i drugih propisa i analiziranja stanja u oblasti; voenje politike razvoja, koja obuhvata utvrivanje razvojnih strategija i po dsticanja privredog, socijalnog, kulturnog, ekolokog i ukupnog drutvenog razvoja; pripreme nacrta i prijedloga zakona i drugih propisa i donoenja podzakonskih propisa, rjeavanja u upravnim stvarima u prvom stepenu, kada su za to zakonom izriito ovlaeni, kao i u drugo m stepenu i vre upravni odnosno inspekcijski nadzor. Na osnovu navedenih zakonskih rjeenja drugi organi uprave osnivali su se za poslove izvravanja zakona i drugih propisa, upravnih i strunih poslova u upravnim oblastima u kojima se osnivaju ministarstva i u drugim oblastima, kada obim i priroda poslova z ahtjevaju samostalnost u radu, a uprave za vrenje preteno upravnih poslova, prije svega izvravanje zakona i odluivanje o pravima i obavezama pravnih subjekata, a sekretarijati, zavodi, direkcije i agencije za vrenje preteno strunih i razvojno -promotivnih poslova. Primjena ovog koncepta uz odreena naslijea iz prolosti, specifinu istorijsku tradiciju i utvrene obrasce ponaanja, poslije skoro jednu deceniju, dovela je do uspostavljanja organizacije dravne uprave sa mnotvom organa koji nemaju dovoljno jasno definis ane

nadlenosti i odgovornosti i koja ne obezbjeuje, u dovoljnoj mjeri, potovanje savremenih principa produktivnog djelovanja institucija u javnom sektoru. S druge strane, este promjene u organizacionoj strukturi dravne uprave, ukidanje postojeih i formiranje no vih organa ugroavaju uspostavljanje stabilnog sistema, kao i sistema odgovornosti i realno su rizik za sprovoenje dugoronih reformskih planova. Sadanju organizaciju dravne uprave u Crnoj Gori, shodno Uredbi o organizaciji i nainu rada dravne uprave (Slubeni list CG, broj 7/11 i 40/2011) ine 53 organa (16 ministarstava, 1 sekretarijat, 18 uprava, 10 zavoda, 6 direkcija i 2 agencije). ORGAN Uprave Sekretarijati 2004 10 2 2009 16 1 2011 18 1

Zavodi 7 10 10 Direkcije 4 6 6 Agencije 2 2 Ukupno: 23 35 37 Napomena: U tabeli je dat presjek broja drugih organa uprave u trenutku donoenja akata kojima je utvrivana organizacija i nain rada dravne uprave u oznaenim godinama. Do osnivanja novih organa dravne uprave (uprave, sekretarijati, zavodi, direkcije i agencije) dolo je u procesu obnavljanja dravnosti Crne Gore, procesa evropskih i evroatlanskih integracija, to je uzrokovalo potrebu institucionalnog odgovora za dio poslova koji su vreni kao zajedniki na nivou dravne zajednice. Harmonizacija pravnog sistema Crne Gore sa pravnim poretkom EU, kao i cjelokupan proces integracija, takoe je, naroito u odreenim oblastima, uslovio kreiranje pravnog okvira za osnivanje novih organa dravne uprave i proirivanje nadlenosti postojeih organa. Pri tome se nedovoljno koristila mogunost preuzimanja poslova u okviru ve uspostavljenih organa dravne uprave, to je dovelo do velikog broja novoosnovanih organa i, u nekim sluajevima preklapanja nadlenosti. Poveanje broja organa dovelo je do znaajnog poveanja broj a zaposlenih, posebno na administrativnim-tehnikim i drugim poslovima, koji nijesu iz osnovne djelatnosti organa to je imalo za posledicu, zajedno sa trokovima opreme i drugih uslova rada, znaajno poveanje ukupnih trokova dravne uprave. Zakonom o dravnoj upravi propisano je da se nadgledanje (kontrola) sprovoenja politika i zakona, kao i dobijanje povratnih informacija, ostvaruje vrenjem upravnog i drugog nadzora, sudskom konrolom i drugim oblicima kontrole. Nadzor nad zakonitou i cjelishodnou rada drugih organa uprave shodno Uredbi o organizaciji i nainu rada dravne uprave, vre sljedea ministarstva na nain:
MINISTARSTVA: DRUGI ORGANI UPRAVE NAD KOJIMA SE VRI NADZOR:

Ministarstvo pravde Ministarstvo unutranjih poslova Ministarstvo odbrane Ministarstvo finansija

Ministarstvo vanjskih poslova i evropskih integracija Ministarstvo prosvjete i sporta Ministarstvo nauke Ministarstvo kulture Ministarstvo ekonomije

Ministarstvo saobraaja i pomorstva

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja

Ministarstvo odrivog razvoja i turizma

Zavod za izvrenje krivinih sankcija Uprava za kadrove Uprava policije Direkcija za zatitu tajnih podataka Poreska uprava Uprava za nekretnine Uprava carina Uprava za antikorupcijsku inicijativu Uprava za sprjeavanje pranja novca i finansiranja terorizma Uprava za igre na sreu Uprava za imovinu Zavod za statistiku Direkcija za javne nabavke Zavod za meunarodnu saradnju Zavod za kolstvo Uprava za mlade i sport Dravni arhiv Uprava za zatitu kulturnih dobara Uprava za zatitu konkurencije Zavod za metrologiju Zavod za intelektualnu svojinu Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzea Uprava pomorske sigurnosti Luka uprava Direkcija za saobraaj Direkcija za eljeznice Veterinarska uprava Uprava za ume Uprava za vode Fitosanitarna uprava Agencija za duvan Hidrometeoroloki zavod

Ministarstvo zdravlja Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Ministarstvo za informaciono drutvo i telekomunikacije Ministarstvo rada i socijalnog staranja

Seizmoloki zavod Direkcija javnih radova Agencija za zatitu ivotne sredine Zavod za zbrinjavanje izbjeglica

Posebno, nadzor nad zakonitou i cjelishodnou rada Sekretarijata za zakonodavstvo vri Vlada preko generalnog sekretara Vlade.
Prema tome, iskustvo u dosadanjem funkcionisanju postojee organizacije i neophodnost da se kroz proces profesionalizacije i modernizacije dravne uprave odgovori potrebama i interesima graana uz smanjenje trokova za rad dravne uprave, kao kljuni cilj postavlja usklaivanje organizacione strukture sa funkcijama organa dravne uprave, potrebama i mogunostima u ovoj fazi razv oja Crne Gore. III. ANALIZA NORMATIVNOG I INSTITUCIONALNOG OKVIRA (NAKON DONOENJA ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRAVNOJ UPRAVI) SA PRIJEDLOGOM RJEENJA Organizacioni aspekt reforme dravne uprave, kao dio sveukupnog procesa transformacije javne uprave, podrazumijeva sistemski i sloen proces iji je cilj stvaranje moderne organizacione strukture koja e omoguiti efikasnost upravnog djelovanja, visok nivo kvaliteta rada i pruanja usluga u organima dravne uprave. Sadrinu organizacione reforme ine promjene u vezi sa nainom organizovanja dravne uprave, precizno definisanje nadlenosti izmeu pojedinih organa uprave, kao i uspostavljanje mehanizama koord inacije i saradnje. Dosadanji sistem dravne uprave u Crnoj Gori nije poznavao institut organa u sastavu kao model organizacije dravne uprave , zbog ega nije bilo mogue poslove koje obavljaju drugi organi uprave, a koji su, po svojoj prirodi poslovi izvravanja propisa, integrisati u djelokruge ministarstava ijem resoru pripadaju. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o dravnoj upravi, koji je Skuptina Crne Gore usvojila 29.jula, a stupio na snagu 23. avgusta 2011. godine, stvoren je zakonski osnov za uspostavljanje koncepta organa u sastavu ministarstva, kao osnovnog pravila za institucionalno pozicioniranje drugih organa uprave. Tako se izmijenjenim lanom 27 Zakona propisuje da ministarstvo vri i poslove koji se odnose na izvravanja zakona i drugih propisa, upravne i strune poslove u upravnim oblastima za koje je osnovano, kad se ti poslovi ne vre u samostalnom organu uprave, dok su odrebama lana 28 definiu kriterijumi koji su opredjeljujui za odreivanje stepena

samostalnosti drugih organa uprave. Zakonom se dalje nabrajaju vrste drugih organa uprave i vrste poslova koje ti organi vre (uprave, sekretarijati, zavodi, direkcije i agencije).

Navedenim zakonskim odredbama utvreno je da se drugi organi uprave osnivaju kao organi uprave u sastavu ministarstava, ime se stvaraju uslovi za uspostavljanje nove organizacije zasnovane na principima odgovornosti, efikasnosti i ekonominosti. Formiranjem organa u sastavu dodatno se vri objedinjavanje pojedinih poslova, koji se odnose na fukcionisanje ministarstava i sa njima povezanih organa, to dovodi na jednoj strani do vee efikasnosti i boljeg pruanja usluga graanima, a na drugoj do racionalnijeg korienja budetskih sredstava. Zakonom je, izuzetno od ovog pravila, propisano da se organi uprave mogu osnivati kao samostalni organi uprave, i to u sluaju: - kad je za vrenje strunih i sa njima povezanih upravnih poslova potrebna primjena naunih i posebnih strunih metoda rada i saznanja, ili - kad u odreenoj upravnoj oblasti nema uslova za osnivanje ministarstva, - kao i u sluajevima kad je to propisano posebnim zakonom. U skladu sa navedenim konceptom organizacije, izmjenama i dopunama Zakona drukije su ureena i pojedina pitanja upravljanja i odgovornosti u organima dravne uprave, odnosa i saradnje i raspolaganja sredstvima za rad organa dravne uprave. Tako je, pored ostalog, propisano da: - starjeinu organa uprave u sastavu, na osnovu javnog konkursa, imenuje i razrjeava resorni ministar, po prethodno pribavljenoj saglasnosti Vlade; - pomonika starjeine organa u sastavu postavlja i razrijeava ministar, na prijedlog generalnog direktora; - starjeina organa uprave u sastavu za svoj rad i rad organa uprave kojim rukovodi odgovara generalnom direktoru i resornom ministru; - odluku o zapoljavanju u organu u sastavu donosi ministar; - organi u sastavu odnose prema Vladi ostvaruju preko ministarstva u ijem su sastavu;

sredstva za rad organa u sastavu obezbjeuju se u okviru sredstava za rad ministarstva i njima raspolae ministarstvo u ijem je sastavu taj organ itd. Takoe, samo za samostalne organe uprave propisana je mogunost da imaju svojstvo pravnog lica, dok ta mogunost ne postoji i za organe u sastavu. Ovakva odreenja uspostavljaju drukiji okvir za rad organa u sastavu ministarstava, nego to je to sluaj sa samostalnim organima uprave. To nuno iziskuje preispitivanje rjeenja iz posebnih zakona kojima je utvreno postojanje pojedinih organa uprave (koji e nadalje egzistirati kao organi u sastavu ministarstava) i upodobljavanje tih rjeenja sistemskim rjeenjima iz Zakona o dravnoj upravi.

Pregled posebnih zakona kojima se predvia obrazovanje drugih organa uprave:

ORGAN UPRAVE: Zavod za izvrenje krivinih sankcija Uprava za kadrove POSEBNI ZAKONI: lan 2 Zakona o izvrsenju krivinih sankcija (Sl. list RCG, br. 25/94, 29/94, 69/03, 65/04 iSl. list CG, br. 32/11,73/10 i 40/11) lan 117 vaeeg Zakona o dravnim slubenicima i namjetenicima ("Sl. list CG", br. 50/2008, 86/2009 i 49/2010) lan 151 novog Zakona o dravnim slubenicima i namjetenicima ija primjena poinje 1.1.2013.godine lan 3 Zakona o policiji ("Sl. list RCG", broj 28/05 i "Sl. list CG", br. 88/09) lan 73 Zakona o tajnosti podataka ("Sl. list CG", br. 14/08, 76/09 i 41/10) lan 6 Zakona o poreskoj administraciji ("Sl. list RCG", br.65/01 i 80/04) lan 112 Zakona o dravnom premjeru i katastru nepokretnosti ("Sl. list CG", broj 29/07) lan 1 Zakona o carinskoj slubi ("Sl. list RCG", br. 7/02 i 29/05) Uredba o osnivanju Agencije za antikorupcijsku inicijativu (Sl. list RCG, br. 2/01). U sklopu reforme dravne uprave, Agencija je 2004. godine postala Uprava za antikorupcijsku inicijativu a nadlenosti su znaajnije proirene krajem 2007. godine lan 47 Zakona o sprjeavanju pranja novca i finansiranja terorizma ("Sl. list CG", br. 14/7 i 4/08) Zakon o igrama na sreu ("Sl. list RCG", br. 52/04 i "Sl. list CG", br. 13/07) lan 29 Zakona o dravnoj imovini (Sl.list CG, 21/09 i 40/11) Zakon o statistici i statistikom sistemu Crne Gore (Sl.list RCG, 69/05, 73/10 i 40/11) lan 16 Zakona o javnim nabavkama (Sl.list RCG, 46/06) (Sl.list CG, 42/11) lan 38 Opteg zakona o obrazovanju i vaspitanju (Sl.list RCG, br. 64/2002, 31/2005 i 49/2007 i 45/2010 Zakon o arhivskoj djelatnosti (Sl.list CG, 49/10) lan 8 Zakona o zatiti kulturnih dobara (Sl. list CG, broj 49/10 i 40/11) lan 6b Zakona o zatiti konkurencije (Sl. list RCG", br. 69/2005 i 37/2007) lan 6 Zakona o metrologiji (Sl. list CG, br. 79/08) Zakon o patentima (Sl. list CG, br. 66/08, 40/10, 40/11)

Uprava policije Direkcija za zatitu tajnih podataka Poreska uprava Uprava za nekretnine Uprava carina Uprava za antikorupcijsku inicijativu Uprava za sprjeavanje pranja novca i finansiranja terorizma Uprava za igre na sreu Uprava za imovinu Zavod za statistiku Direkcija za javne nabavke Zavod za meunarodnu saradnju Zavod za kolstvo Uprava za mlade i sport Dravni arhiv Uprava za zatitu kulturnih dobara Uprava za zatitu konkurencije Zavod za metrologiju Zavod za intelektualnu svojinu

Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzea Uprava pomorske sigurnosti Luka uprava Direkcija za saobraaj Direkcija za eljeznice Veterinarska uprava Uprava za ume Uprava za vode Fitosanitarna uprava Agencija za duvan Hidrometeoroloki zavod Seizmoloki zavod Direkcija javnih radova Agencija za zatitu ivotne sredine Zavod za zbrinjavanje izbjeglica

Zakon o autorskom i srodnim pravima (Sl. list CG, br. 37/11) Zakon o pomorskoj i unutranjoj plovidbi ("Sl. list SRCG", br. 19/78, 8/79, 19/87, 22/90 i 13/91) ??? lan 8 Zakona o lukama (Sl. list CG, br. 51/08 i 40/11) lan 14 Zakona o putevima (Sl. list RCG, br. 42/04 i Sl. list CG, br. 21/09,40/10,36/11,40/11) ? lan 4 Zakona o veterinarstvu (Sl. list RCG, br. 11/04,27/07, 73/10 i 40/11) lan 66 Zakona o umama (Sl. list CG, br. 74/10 i 40/11) lan 151 Zakona o vodama (Sl. list RCG, br. 27/07 iSl. list RCG, br 32/11 i 47/11) lan 8 Zakona o bezbjednosti hrane (Sl. list CG, br. 14/07 i 40/11) lan 3 Zakona o duvanu (Sl. list CG, br. 48/08 , 76/08 i 40/11) lan 6 Zakona o hidrometeorolokim poslovima (Sl. list CG, broj 26/10 i 40/11) lan 4 Zakona o hidrografskoj djelatnosti (Sl. list CG, broj 26/10) Zakon o prenoenju strunih poslova iz oblasti investicija od interesa za Republiku na Direkciju javnih radova ("Sl. list SRCG", br. 56/92) lan 10 Zakona o ivotnoj sredini (Sl. list CG, broj 48/08, 40/10 i 40/11) Zakon o azilu (Sl. list RCG, broj 45/06, 73/10, 40/11)

PRIJEDLOG MOGUE ORGANIZACIJE DRAVNE UPRAVE NA OSNOVU RJEENJA IZ NOVOG ZAKONA O DRAVNOJ UPRAVI Prijedlog organizacije dravne uprave pripremljen je saglasno: navedenim kriterijumima utvrenim Zakonom o dravnoj upravi, posebnim sektorskim propisima kojima je utvreno postojanje organa dravne uprave za vrenje odreenih poslova; ciljevima odreenim stratekim i drugim dokumentima nacinalnog karaktera, kao i na osnovu iskustava i uporedne prakse drava koje se po broju sta novnika, stepenu ekonomskog razvoja i integrativnih procesa i stratekim ciljevima reforme mogu uporediti sa Crnom Gorom. Takoe, prijedlog je sainjen tako da ima za cilj obezbjeenje: -efikasnijeg i ekonominijeg vrenja poslova; -bolje i kvalitetnije koordionacije rada i djelovanja;

-jaanja funkcije nadzora nad njihovim radom; -potpunije koncentracije kadrovskih, finansijsko-materijalnih i tehnikih resursa i njihov sinergetski efekat. U cilju organizacionog pozicioniranja drugih organa uprave, u skladu sa sistemskim rjeenjima iz Zakona o dravnoj upravi, izvreno je sagledavanje pravnog statusa tih organa, njihovih nadlenosti i odnosa sa drugim organima, kao i drugih pitanja ureenih u posebnim zakonima, koji su bili osnov za njihovo uspostavljanje. Polazei od toga da organizacioni aspekt reforme dravne uprave ima za cilj da doprinese rjeavanju problema, kao to su: komplikovana organizaciona struktura, preklapanje funkcija i nadlenosti razliitih organizacionih oblika, neprecizno definis anje djelokruga rada ministarstava i drugih organa uprave, nedostatak efikasnih mehanizama koordinacije i saradnje, prijedlogom je obuhvaeno: a) vertikalno povezivanje-integrisanje poslova nekoliko drugih organa uprave u djelokrug resornih ministarstava; b) definisanje drugih organa uprave kao organa u sastavu ministarstava, i c) odreenje drugih organa uprave kao samostalnih organa.

A) INTEGRISANJE POSLOVA ORGANA UPRAVE U DJELOKRUG MINISTARSTAVA: 1. Poslove Uprave za mlade i sport integrisati u djelokrug poslova Ministarstva prosvjete i sporta. Novi Zakon o sportu (Sl. list CG, br. 36/11) ne predvia postojanje ovog organa uprave. 2. Poslove Zavoda za meunarodnu saradnju integrisati u djelokrug poslova Ministarstva prosvjete i sporta, Ministarstva nauke i Ministarsva kulture, na resornom principu. Imajui u vidu da ministarstva u oblastima za koja su osnovana, izmeu ostalog, vre poslove meunarodne saradnje, to je ocijenjeno opravdanim da se ovi poslovi vre u oblastima kulture, prosvjete i sporta i nauke na resornom principu. Pri tome se imala u vidu injenica da je za oblast nauke osnovano posebno ministarstvo, kao i da su izvrene odreene promjene u oblasti kulture i oblasti prosvjete i sporta. Iz ovih razloga postavilo se pitanje opravdanosti postojanja posebnog organa uprave za vrenje samo ovih poslova. 3. Poslove Direkcije za razvoj malih i srednjih preduzea integrisati u djelokrug Ministarstva ekonomije.

Ovakav prijedlog bazira se na principima ekonominosti, efektivnosti i racionalnosti, imajui u vidu obim i prirodu poslova koje vri Direkcija za razvoj malih i srednjih preduzea. B) SPAJANJE ORGANA UPRAVE: 1. Uprava za vode i Uprava za ume - osnovati jedinstven organ uprave Upravu za ume i vode, kao organ u sastavu Ministarstva
poljoprivrede i ruralnog razvoja. Srodnost upravnih oblasti kada su u pitanju vode i ume, kao prirodni resursi, nuno zahtijevaju jedinstven sistem koordinacije i djelovanja, to je mogue obezbijediti kroz jedinstven institucionalni okvir za vrenje ovih poslova.

2. Hidrometeoroloki zavod i Seizmoloki zavod spojiti u jedan zavod Zavod za hidrometorologiju i seizmologiju, koji bi bio
samostalan organ uprave. Ovo rjeenje mogue je, prije svega, imajui u vidu srodnost poslova koje vre ovi zavodi. Princip racionalnosti i ekonomino sti, takoe, nalae ovakvo rjeenje, pogotovo ako se ima u vidu da time ne moe biti dovedeno u pitanje efikasno vrenje predmetnih pos lova. 3. Direkcija za saobraaj i Direkcija za eljeznice - osnovati jedinstven organ uprave Direkciju za saobraaj. Na predloeni nain, bez sumnje, obezbiiedilo bi se efikasnije i ekonominije vrenje poslova i istovremeno objedinili kadrovski i drugi kapaciteti kao neophodni uslovi rada. Takoe, prednost predloenog rjeenja je unapreenje nadzora nad radom i djelovanjem jedinstvenog organa. 4. Zavod za metrologiju i Zavod za intelektualnu svojinu spojiti u jedan zavod Zavod za intelektualnu svojinu i metrologiju, koji bi bio samostalan organ uprave. Prijedlog za spajanje utemeljen je na srodnosti poslova iz nadlenosti ovih organa, kao i potrebi da se smanje trokovi za njihov rad. Pri tome, ovakvim rjeenjem, ne ugroava se funkcionalni aspekt vrenja poslova u oblastima metrologije i intelektualne svoji ne. PREPORUKA: Potrebno je izmijeniti Zakon o hidrometeorolokim poslovima (Sl. list CG, broj 26/10 i 40/11) i Zakon o hidrografskoj djelatnosti (Sl. list CG, broj 26/10)

C) ORGANI U SASTAVU MINISTARSTAVA:

1. Zavod za izvrenje krivinih sankcija obrazovati kao organ u sastavu Ministarstva pravde. Da bi se ZIKS organizaciono uspostavio na predloeni nain potrebno je izmijeniti Zakon o izvrenju krivinih sankcija, odnosno preispitati postojee zakonsko rjeenje po kome se za vrenje predmetnih poslova obrazuje ZAVOD i razmotriti mogunost da se ovaj organ, u skladu sa pomenutim Zakonom, organizuje kao UPRAVA, koja bi bila organ u sastavu Ministarstva pravde. 2. Upravu policije, Upravu za antikorupcijsku inicijativu i Upravu za kadrove obrazovati kao organe u sastavu Ministarstva unutranjih poslova. Vlada je utvrdila Prijedlog Zakona o unutranjim poslovima ija su rjeenja kompatibilna sa sistemskim rjeenjima iz Zakona o dravnoj upravi. Takoe, prijedlogom ovog Zakona stavie se van snage odredbe Zakona o policiji, pored ostalog i zbog toga to rjeenja o nainu izbora direktora Uprave policije (sada kao samostalnog organa) nijesu u saglasnosti sa rjeenjima iz Zakona o dravnoj upravi o nainu izbora starjene organa u sastavu. Uredbom o organizaciji i nainu rada dravne uprave e se odrediti i rok za donoenje akata o organizaciji i sitematizaciji novouspostavljenih organa. Pozicioniranje Uprave za antikorupcijsku inicijativu na predloen nain opravdano je imajui u vidu nadlenost Ministarstva unutranjih poslova u oblasti borbe protiv kriminaliteta. 3. Poresku upravu, Upravu carina, Upravu za igre na sreu, Upravu za imovinu, Upravu za nekretnine, Direkciju za javne nabavke i
Upravu za sprjeavanje pranja novca i finansiranje terorizma obrazovati kao organe u sastavu Ministarstva finansija.

4. Luku upravu i Upravu pomorske sigurnosti obrazovati kao organe u sastavu Ministarstva saobraaja i pomorstva. 5. Upravu za zatitu kulturnih dobara obrazovati kao organ u sastavu Ministarstva kulture. 6. Fitosanitarnu upravu, Veterinarsku upravu, Upravu za ume i vode i Agenciju za duvan obrazovati kao organe u sastavu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja.

7. Direkciju za saobraaj obrazovati kao organ u sastavu Ministarstva saobraaja i pomorstva. 8. Direkciju javnih radova i Agenciju za zatitu ivotne sredine obrazovati kao organ u sastavu Ministarstva odrivog razvoja i turizma. Takoe, miljenja smo da dio Agencije za zatitu ivotne sredine trebaju da budu i poslovi Zavoda za zatitu prirode Crne Gore, koji u ovom trenutku ima status javne ustanove koja obavlja djelatnost od interesa za dravu.
9.Poslove Zavoda za zbrinjavanje izbjeglica obrazovati kao organ u sastavu Ministarstva rada i socijalnog staranja.

U tom sluaju je potrebno ovaj organ, sadanji Zavod organizovati kao Upravu, zbog definicije poslova koje vre zavodi u Zakonu o dravnoj upravi. Za vrenje poslova zbrinjavanja izbjeglica nije opravdano postojanje posebnogsamostalnog organa iz razloga to se isti mogu vriti u okviru organa u satavu kod resorno nadlenog ministarstva.Ministarstva rada i socijalnog staranja.
Predloena rjeenja su u skladu sa novim odreenjima iz Zakona o dravnoj upravi i konceptom organa u sastavu ministarstva, kao osnovnim principom u pozicioniranju drugih organa uprave. PREPORUKA: Potrebno je izvriti izmjene Zakona o izvrenju krivinih sankcija, kao i donijeti novu Odluku o organizovanju ustanova u oblasti kulture.

D) SAMOSTALNI ORGANI UPRAVE:

1. Uprava za inspekcijske poslove

2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Sekretarijat za zakonodavstvo Dravni arhiv* Zavod za hidrometorologiju i seizmologiju Zavod za intelektualnu svojinu i metrologiju Zavod za statistiku Zavod za kolstvo Direkcija za zatitu tajnih podataka Uprava za zatitu konkurencije

Specifinost poslova Uprave za inspekcijske poslove ne omoguava njihovo integrisanje u nijedan poseban resor, jer se radi o poslovima koji se vre za potrebe svih resora i u svim upravnim oblastima, pa se namee potreba samostalnosti tog organa. Takoe, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru,koji je stupio na snagu 8. decembra ove godine,.predvia da poslove inspekcijskiog nadzora vri organ uprave nadlean za poslove inspekcijskog nadzora, odnosno jedinstveni inspekcijski organ ime su se stekli uslovi za osnivanje Uprave za inspekcijske poslove. U skladu sa navedenim zakonskim rjeenjem, predloeno je uspostavljanje samostalnog organa uprave za poslove inspekcijskog nadzora u okviru kojeg e se, u skladu sa rjeenjima iz predloenog Zakona, izvriti fazno objedinjavanje poslova inspekcijskog nadzora do 31.12.2013.godine, u skladu sa Strategijom reforme javne uprave i odlukom Vlade o osnivanju Uprave za inspekcijske poslove. U prvoj fazi predvieno je da se objedine poslovi inspekcija koje preteno vre kontrolu privrednih subjekata, a u narednoj fazi i ostalih inspekcija u oblasti prosvjete, sporta, zatite kulturnih dobara i kulturne batine, arhivske djelatnosti, naplate javnih prihoda, kontrole dostavljanja finansijskih izvjetaja, spreavanja pranja novaca i finansiranje terorizma.

Uprava za zatitu konkurencije je organ dravne uprave u skladu sa Zakonom o zatiti konkurencije (Sl. list RCG", br. 69/2005 i 37/2007) i sve dok se ne izmijeni ovaj Zakon i ovaj organ ne definie kao nezavisno regulatorno tijelo u Uredbi o organizaciji i na iinu rada dravne uprave mora imati status samostalnog organa dravne uprave.

Samostalnost Direkcije za zatitu tajnih podataka opravdana je imajui u vidu prirodu poslova iz njihove nadlenosti i potrebu za odreenim stepenom samostalnosti u vrenjem istih, dok kriterijumi koji su utvreni u lanu 28 Zakona o dravnoj upravi, daj u dovoljno osnova da se Sekretarijat za zakonodavstvo organizuje kao samostalni organ uprave. Samostalnost navedenih zavoda utemeljena je na razlozima za odstupanje od koncepta organa u sastavu ministarstva afirmisani m Zakonom o dravnoj upravi i vrstom poslova koje za tu vrstu organa uprave utvruje navedeni Zakon. Naime, odredbom lana 32 propisano je da su zavodi organi koji vre strune i sa njima povezane upravne poslove uz primjenu naunih metoda i saznanja , a odredbom lana lana 28 stav 4 da se izuzetno, kada je za vrenje strunih i sa njima povezanih upravnih poslova potrebna primjena naunih i posebnih strunih metoda rada i saznanja, ili kad u odreenoj upravnoj oblasti nema uslova za osnivanje ministarstva, kao i u sluajevima kad je to propisano posebnim zakonom, organi uprave osnivaju kao samostalni organi uprave. Ovdje je takoe, potrebno izvriti izmjene Opteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, koji propisuje da je Zavod za kolstvo upravna organizacija, imajui u vidu da upravna organizacija nije prepoznat institucionalni oblik za vrenje poslova dravne uprave, na osnovu Zakona o dravnoj upravi. PREPORUKA: Potrebno je izvriti izmjene Zakona o tajnosti podataka ("Sl. list CG", br. 14/08, 76/09 i 41/10). Tabelarni pregled nove organizacije SAMOSTALNI ORGANI UPRAVE (NADZOR): -

MINISTARSTVA: Ministarstvo pravde Ministarstvo unutranjih poslova Ministarstvo odbrane Ministarstvo finansija

ORGANI U SASTAVU: Zavod za izvrenje krivinih sankcija Uprava policije Uprava za antikorupcijsku inicijativu Uprava za kadrove Poreska uprava Uprava carina Uprava za igre na sreu Uprava za imovinu Uprava za nekretnine

Direkcija za zatitu tajnih podataka Zavod za statistiku

Uprava za inspekcijske poslove

Direkcija za javne nabavke Uprava za sprjeavanje pranja novca i finansiranja terorizma Ministarstvo vanjskih poslova i evr. integracija Ministarstvo prosvjete i sporta Ministarstvo nauke Ministarstvo kulture Ministarstvo ekonomije Ministarstvo saobraaja i pomorstva Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja Uprava za zatitu kulturnih dobara Zavod za kolstvo Dravni arhiv1 Zavod za intelektualnu svojinu i metrologiju
Uprava za zatitu konkurencije

Ministarstvo odrivog razvoja i turizma Ministarstvo zdravlja Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Ministarstvo za informaciono drutvo i telekomunikacije Ministarstvo rada i socijalnog staranja

Luka uprava Uprava pomorske sigurnosti Direkcija za saobraaj Fitosanitarna uprava Veterinarska uprava Agencija za duvan Uprave za ume i vode Agencija za zatitu ivotne sredine Direkcija/Uprava javnih radova Uprava za zbrinjavanje izbjeglica

Zavod za hidrometorologiju i seizmologiju -

Napomena: Kao samostalni organ predloen je jo Sekretarijat za zakonodavstvo. Nadzor nad radom Sekretarijata za zakonodavstvo vrie Vlada preko Generalnog sekretarijata, a nadzor nad Upravom za inspekcijske poslove Minista rstvo finansija.
POTREBNO JE RAZMOTRITI MOGUNOST OBRAZOVANJA DRAVNOG ARHIVA KAO ORGANA U SASTAVU MINISTARSTVA KULTURE, S OBZIROM DA ZAKON O ARHIVSKOJ DJELATNOSTI ISTI DEFINIE KAO ORGAN UPRAVE NADLEAN ZA ARHIIVSKU DJELATNOST.
1

U cilju sprovoenja predloenih organizacionih promjena u sistemu dravne uprave, donoenjem nove Uredbe o organizaciji i nainu rada dravne uprave, u skladu sa ovom analizom potrebno je da resorna ministarstva, u okviru svoje nadlenosti, pripreme i Vladi predloe izmjene posebnih zakona, kojima bi se obezbijedilo usaglaavanje pojedinih rjeenja iz tih zakona sa sistemskim rjeenjima iz Zakona o dravnoj upravi. S obzirom da izmjene zakona podrazumijevaju odreene procedure, a samim tim i vrijeme za njihovo sprovoenje, to bi znailo da predloena organizacija ne moe poeti da se primjenjuje sa novom budetskom godinom, potrebno je pristupiti fazn oj realizaciji nove organizacije dravne uprave. Do izmjena navedenih zakona, Uredba e definisati organizaciju dravne uprave uz uvaavanje rjeenja sadranih u tim zakonima. Ovakav pristup bi znaio da se do novog koncepta organizacije propisanog izmjenama i dopunama Zakona o dravnoj upravi dolazi postepeno, to je u ovim uslovima i realna mogunost imajui u vidu sve aktivnosti koje je potrebno sprovesti da bi se stvorili uslovi za njegovu punu implementaciju. Takoe, iako to nije predmet ove Analize, miljenja smo da bi trebalo razmotriti mogunost integrisanja poslova koje vri Nacionalna turistika organizacija Crne Gore u djelokrug Ministarstva odrivog razvoja i turizma, kao i mogunost objedinjavanja svih mu zeja u Crnoj Gori (Prirodnjaki muzej Crne Gore, Narodni muzej Crne Gore, Pomorski muzej Crne Gore i Centar savremene umjetnosti Crne Gore) u jednu javnu ustanovu Muzeji Crne Gore, to bi iziskivalo izmjenu propisa kojima je regulisana ta oblast. Potrebno je razmotriti i mogunost objedi njavanja Crnogorskog narodnog pozorita i Kraljevskog pozorita Zetski dom u jednu javnu ustanovu za obavljanje pozorine djelatnosti. Takoe, predlae se objedinjava poslova iz nadlenosti Akreditacionog tijela i Instituta za standardizaciju i donoenje Odluke o osnivanju jedinstvenog tijela koje e vriti navedene poslove.

Preporuka: U cilju stvaranja normativnih pretpostavki za implementaciju predloenog rjeenja potrebno je izmijeniti propise kojima je regulisana ova oblast, odnosno donijeti odluke o osnivanju posebnih javnih ustanova.

REZIME 1) U cilju uspostavljanja novog koncepta dravne uprave, shodno rjeenjima iz Zakona o dravnoj upravi i predloenim organizacio nim promjenama u sistemu dravne uprave u ovoj Analizi, potrebno je da nadlena ministarstva pripreme i Vladi predloe izmjene sledeih zakona: Zakona o hidrometeorolokim poslovima, Zakona o hidrografskoj djelatnosti, Zakona o izvrenju krivinih sankcija i Zakona o tajnosti podataka.

2) Ministarstvo unutranjih poslova e, pripremiti i Vladi dostaviti prijedlog nove Uredbe o organizaciji i nainu rada dravne uprave, shodno ovoj
Analizi i faznom pristupu primjene nove organizacije dravne uprave. Na ovaj nain, primjena nove organizacije poee sa novom budetskom godinom. Uredbom o organizaciji i nainu rada dravne uprave, uspostavie se organizacija uz uvaavanje rjeenja sadranih u posebnim zakonima.

3) Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o inspekcijskom nadzoru je stupio na snagu 8. decembra ove godine, ime su se stekli uslovi da za osnivanje organa uprave nadlenog za poslove inspekcijskog nadzora - Uprave za inspekcijske poslove. U skladu sa navedenim Zakonom, Uredbom o organizaciji i nainu rada dravne uprave e se izvriti fazno objedinjavanje poslova inspekcijskog nadzora do 31. decembra 2013.godine i to, u prvoj fazi objedinjavanje poslova inspekcija koje preteno vre kontrolu privrednih subjekata, a u narednoj fazi i ostalih inspekcija u oblasti prosvjete, sporta, zatite kult urnih dobara i kulturne batine, arhivske djelatnosti, naplate javnih prihoda, kontrole dostavljanja finansijskih izvjetaja, spreavanja pranja novaca i finansiranje terorizma. 4) Novom Uredbom o organizaciji i nainu rada dravne uprave utvruje se i obaveza organa dravne uprave da pripreme pravilnike o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji, shodno novoj organizaciji dravne uprave. Rok za sprovoenje ovih radnji je 60 dana, od dana stupanja na snagu Uredbe.

PRIJEDLOG ZAKLJUAKA 1) Vlada je na sjednici od __________ 2011. godine, razmotrila i usvojila Pravno institucionalnu analizu organizacije sistema dravne uprave u Crnoj Gori sa prijedlogom buduih rjeenja. 2) Zaduuje se Ministarstvo unutranjih poslova da pripremi i do 27. decembra Vladi dostavi Prijedlog Uredbe o organizaciji i nainu rada dravne uprave, saglasno rjeenjima iz Zakona o dravnoj upravi i prijedlozima organizacionih promjena u sistemu dravne uprave u Pravno institucionalnoj analizi organizacije sistema dravne uprave, uz uvaavanje rjeenja sadranih u posebnim zakonima. 3) Zaduuju se nadlena ministarstva da, u cilju uspostavljanja novog koncepta dravne uprave, shodno rjeenjima iz Zakona o dravnoj upravi i prijedlozima organizacionih promjena u sistemu dravne uprave u Pravnoinstitucionalnoj analizi organizacije sistema dravne uprave, u roku od 30 dana, Vladi predloe izmjene i dopune Zakona o hidrometeorolokim poslovima, Zakona o hidrografskoj djelatnosti, Zakona o izvrenju krivinih sankcija i Zakona o tajnosti podataka. 4) Zaduuje se Ministarstvo odrivog razvoja i turizma da pripremi i Vladi predloi odluku o ukidanju JU Zavod za zatitu prirod e Crne Gore i da, u saradnji sa Ministarstvom unutranjih poslova, poslove ovog Zavoda, Uredbom o organizaciji i nainu rada dravne uprave, definie kao djelokrug rada Agencije za zatitu ivotne sredine. 5) Zaduuju se Ministarstvo ekonomije i Ministarstvo finansija da u cilju objedinjava poslova iz nadlenosti Akreditacionog tije la i Instituta za standardizaciju pripreme i Vladi predloe ukidanje Odluke o osnivanju Akreditacionog tijela Crne Gore i Odluke o osnivanju In stituta za standardizaciju Crne Gore (Sl.list, br.21/07 od 13.04.2007) i Vladi predloe Oduku o osnivanju jedinstvenog tijela koje e vriti navedene poslove. 6) Zaduuje se Ministarstvo odrivog razvoja i turizma da razmotri mogunost integrisanje poslova Nacionalne turistike organizacije u djelokrug ovog Ministarstva i da, u sluaju ukoliko se to integrisanje pokae moguim, pripremi prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o turistikim organizacijama ("Sl. list RCG", br. 11/04 od 20.02.2004, 46/07 od 31.07.2007 i "Sl. list Crne Gore", br. 73/10 od 10.12.2010, 40/11 od 08.08.2011), kako bi se za to stvorili zakonski preduslovi. 7) Zaduuju se resorna ministarstva da, u cilju racionalizacije i objedinjavanja poslova, preispitaju potrebu postojanja s vih javnih ustanova i javnih preduzea iz svoje nadlenosti, koje je osnovala Vlada i nakon toga Vladi predloe objedinjavanje poslova iz nadlenosti tih ustanova i preduzea.

8) Zaduuju se Ministarstvo unutranjih poslova i Ministrarstvo finansija da, u cilju racionalizacije vrenja zajednikih poslova za samostalne organe dravne uprave, razmotre i Vladi dostave prijedlog objedinjavanja tih poslova i njihovog vrenja u jednom organu, odnosno slubi.

PRILOG: PREGLED UPOREDNIH RJEENJA 1. Republika Slovenija Na osnovu Zakona o dravnoj upravi poslove dravne uprave vre ministarstva, organi u sastavu ministarstava i administrativne jedinice (regioni). MINISTARSTVA: ORGANI U SASTAVU: 1. Ministarstvo za rad, porodicu i socijalna pitanja 2. Ministarstvo finansija Inspekcija rada Poreska uprava Uprava carina Ured za spreavanje pranja novca Ured za nadzor nad igrama na sreu Ured za javna plaanja Ured za nadzor budeta Ured za zatitu konkurencije Ured za zatitu potroaa Trina inspekcija Ured za intelektualnu svojinu Inspektorat za energetiku i rudarstvo Upravna inspekcija Arhiv Republike Slovenije Inspektorat za kulturu i medije Policija Inspektorat unutranjih poslova Generaltab Uprava za civilnu zatitu i bezbijednost Inspektorat odbrane

3. Ministarstvo ekonomije

4. Ministarstvo javne uprave 5. Ministarstvo kulture 6. Ministarstvo unutranjih poslova 7. Ministarstvo odbrane

Inspektorat za zatitu od prirodnih i drugih katastrofa 8. Ministarstvo ureenja prostora i zatite ivotne sredine Agencija za zatitu ivotne sredine Geodetska uprava Uprava za nuklearnu bezbjednost Inspekcija ureenja prostora i zatite ivotne sredine Uprava za izvrenje krivinih sankcija Uprava za pomorstvo Direkcija za drumski saobraaj Saobraajna inspekcija Direkcija za upravljanje eleznikom infrastrukturom Ured za mlade Inspektorat obrazovanja i sporta Ured za metrologiju Inspektorat za elektronske komunikacije i elektronski potpis Inspektorat zdravlja Ured za hemikalije Uprava za zatitu od zraenja Agencija za poljoprivredno trite i ruralni razvoj Fitosanitarna uprava Veterinarska uprava -

9. Ministarstvo pravde 10. Ministarstvo saobraaja

11. Ministarstvo obrazovanja i sporta 12. Ministarstvo za visoko obrazovanje, nauku i tehnologiju 13. Ministarstvo zdravlja

14. Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i hrane 15. Ministarstvo vanjskih poslova 2. Malta

Sistem dravne uprave na Malti je centralizovan a vrh upravne piramide ini premijer s kabinetom sainjenim od 2 parlamenta rna sekretara i 9 stalnih sekretara koji sa centralnog nivoa prate stanje u pojedinim oblastima iz nadlenosti ministarstava. U s amim

ministarstvima (kojih ima 13) egzistiraju razliiti vidovi organizacionih cjelina (departmani, kancelarije itd.) u okviru kojih se vre poslovi iz nadlenosti ministarstva. MINISTARSTVA: 1. Ministarstvo finansija 2. Ministarstvo pravde i unutranjih poslova 3. Ministarstvo rada, obrazovanja, omladine 4. Ministarstvo turizma i kulture 5. Ministarstvo za telekomunikacije 6. Ministarstvo za infrastrukturu i resurse 7. Ministarstvo za Gozo (nap. Gozo je dio Malte jedno od tri ostrva koji je ine) 8. Ministarstvo za zdravlje i brigu o starijoj populaciji 9. Ministarstvo za investicije, industriju i informacione tehnologije 10. Ministarstvo ruralnog razvoja 11. Ministarstvo razvoja gradova i putne infrastrukture 12. Ministarstvo vanjskih poslova 13. Ministarstvo socijalne zatite i politike 3. Republika Slovaka U Republici Slovakoj poslove dravne uprave vre ministarstva i drugi organi uprave. Radi se o relativno centralizovanom sis temu dravne uprave u odnosu na ministarstva, dok se drugi organi dijele na one koje su pod kontrolom Vlade (u finansijskom smislu i u smislu izbora starjeine tih organa) i one koji su samostalni (prevashodno u funkcionalnom ali i finansijskom smislu). MINISTARSTVA: 1.Ministarstvo kulture 2.Ministarstvo ekonomije 3.Ministarstvo prosvjete 4.Ministarstvo finansija 5.Ministarstvo vanjskih poslova

6.Ministarstvo zdravlja 7.Ministarstvo unutranjih poslova 8.Ministarstvo pravde 9.Ministarstvo poljoprivrede 10.Ministarstvo odbrane 11.Ministarstvo rada, socijalne zatite i porodice 12.Ministarstvo izgradnje i regionalnog razvoja 13.Ministarstvo saobraaja, komunikacija i javnih poslova 14.Ministarstvo za ivotnu sredinu DRUGI ORGANI UPRAVE POD KONTROLOM VLADE: 1.Antimonopolska kancelarija 2.Zavod za statistiku 3.Organ za geodeziju, kartografiju i katastar Republike Slovake 4.Regulatorna nuklearna agencija 5.Kancelarija za standarde, metrologiju i testiranje 6.Kancelarija za javne nabavke 7.Kancelarija za industrijski svojinu 8.Kancelarija za dravne rezerve 9.Nacionalni bezbjednosni organ DRUGI ORGANI UPRAVE NEZAVISNI OD VLADE: 1.Glavna sluba za reviziju 2.Narodna banka Slovake 3.Ombudsman

4. Republika Srbija Dravna uprava, kojoj je obavljanje upravnih i strunih poslova osnovna delatnost, obuhvata: organe uprave i upravne organizacije. Prema Zakonu o dravnoj upravi i Zakonu o ministarstvima organi dravne uprave organizovani su kao:

1. ministarstva

2. organi uprave u sastavu ministarstva 3. posebne organizacije MINISTARSTVA: 1. Ministarstvo spoljnih poslova; 2. Ministarstvo odbrane; 3.Ministarstvo unutranjih poslova; 4. Ministarstvo finansija; ORGANI U SASTAVU: Inspektorat odbrane Vojna sluba bezbednosti Vojno-obavetajna sluba Direkcija policije Uprava carina Poreska uprava Uprava za igre na sreu Uprava za trezor Uprava za javni dug Uprava za duvan Uprava za spreavanje pranja novca Uprava za slobodne zone Devizni inspektorat Uprava za izvrenje krivinih sankcija Direkcija za upravljanje oduzetom imovinom Uprava za veterinu Uprava za zatitu bilja Republika direkcija za vode Uprava za ume Uprava za agrarna plaanja Direkcija za nacionalne referentne laboratorije Uprava za poljoprivredno zemljite Direkcija za mere i dragocene metale Uprava za utvrivanje sposobnosti brodova za

5. Ministarstvo pravde; 6. Ministarstvo poljoprivrede, trgovine, umarstva i vodoprivrede;

7. Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja; 8. Ministarstvo za infrastrukturu i energetiku;

9. Ministarstvo za ljudska i manjinska prava, dravnu upravu i lokalnu samoupravu; 10. Ministarstvo prosvete i nauke; 11. Ministarstvo omladine i sporta; 12. Ministarstvo zdravlja; 13. Ministarstvo rada i socijalne politike; 14. Ministarstvo ivotne sredine, rudarstva i prostornog planiranja; 15.Ministarstvo kulture, informisanja i informacionog drutva; 16. Ministarstvo za Kosovo i Metohiju; 17. Ministarstvo vera i dijaspore.

plovidbu Uprava za transport opasnog tereta Uprava za ljudska i manjinska prava

Uprava za biomedicinu Uprava za rodnu ravnopravnost Inspektorat za rad Uprava za bezbednost i zdravlje na radu Agencija za zatitu ivotne sredine Uprava za Digitalnu agendu

POSEBNE ORGANIZACIJE: 1. Republiki sekretarijat za zakonodavstvo 2. Republika direkcija za robne rezerve 3. Republiki zavod za statistiku 4. Republiki hidrometeoroloki zavod 5. Republiki geodetski zavod 6. Republika direkcija za imovinu Republike Srbije 7. Direkcija za vodne puteve 8. Centar za razminiranje 9. Zavod za intelektualnu svojinu 10. Uprava za javne nabavke 11. Republiki seizmoloki zavod 12. Zavod za socijalno osiguranje 13. Komesarijat za izbjeglice

14. Agencija za energetsku efikasnost 15. Bezbednosno-informativna agencija 16.Republika agencija za mirno reavanje radnih sporova 17. Direkcija za eljeznice 18. Agencija za rudarstvo 19. Direkcija za restituciju

5. Republika Hrvatska Zakonom o sustavu dravne uprave ureen je sistem dravne uprave u Republici Hrvatskoj. Organi dravne uprave su ministarstva, sredinji dravni uredi Vlade Republike Hrvatske, dravne upravne organizacije i uredi dravne uprave u upanijama, pri emu su Minista rstva, sredinji dravni uredi i dravne upravne organizacije centralni organi dravne uprave, a uredi dravne uprave su prvostepeni dravni organi dravne uprave u upanijama. MINISTARSTVA: 1. Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija 2. Ministarstvo financija 3. Ministarstvo obrane 4. Ministarstvo unutarnjih poslova 5. Ministarstvo pravosua sustav 6. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva 7. Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture 8. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja 9. Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva 10. Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi 11. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta 12. Ministarstvo kulture 13. Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti 14. Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva 15. Ministarstvo turizma

Uprava za zatvorski

16. Ministarstvo uprave SREDINJI DRAVNI UREDI: 1. Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku 2. Sredinji dravni ured za upravljanje dravnom imovinom 3. Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije DRAVNE UPRAVNE ORGANIZACIJE 1. Dravna geodetska uprava, 2. Dravni hidrometeoroloki zavod 3. Dravni zavod za intelektualno vlasnitvo 4. Dravni zavod za mjeriteljstvo 5. Dravni zavod za statistiku 6. Dravni inspektorat 7. Dravni zavod za zatitu od zraenja 8. Dravna uprava za zatitu i spaavanje 9. Dravni zavod za radioloku nuklearnu sigurnost