Anda di halaman 1dari 128

REGULACIJE VODOTOKA

Doc. dr. sc. NEDIM SULJI, dipl.ing.gra.

1. SVRHA I ZADATAK REGULACIJA


Rijeke uvijek u fokusu aktivnosti ovjeka Razlog: koristi od rijeka i zatita od poplava i erozije Ekologija: teimo da voda u rijekama bude to manje zagaena irenje zagaenja

Inenjersko rjeavanje: rijeke ukroene NE silom ve razumijevanjem prirode


Regulacije vodotoka:

- Ureenje korita: morfoloke regulacije


- Promjena vodnih koliina: regulacije vodnog reima Uspjenost rjeavanja problema stepen razumijevanja prirode vodotoka formiranje korita

Prirodni vodotoci: tee voda sa nanosom (suspendovan i vueni)

Ispravan pristup rjeavanju problema ureenja vodotoka f-ja: - zakonitosti teenja vode (i nanosa) u otvorenim vodotocima - zakonitosti procesa formiranja korita, erozijskih procesa i procesa nanosa Prirodni vodotoci = ivi organizmi ( u t mijenjaju koliinu vode) Prirodni vodotoci: velika energija koja je stalna sa vremenskim varijacijama

REGULACIJE = ureenje vodnih tokova


Regulacije: skup mjera i gradnji kojima mijenjamo prirodne osobine na vodotoku Zadataka regulacija vodotoka: - racionalno koritenje voda - efikasna zatita od tetnog dejstva voda iz vodotoka - efikasna zatita vodotoka od zagaenja

1.1 Podruje koristi od rijeka


Koristi od rijeka: 1-zahvaanje, crpljenje i upotreba voda za razne namjene (vodosnabdjevanje, tehnoloke vode, navodnjavanje 2-proizvodnja elektrine energije 3-uzgoj riba (ribogojstvo) 4-plovidba 5-sport, rekreacija, kupanje itd

Tri bitna naina koritenja voda:


-Prvi nain: Koristimo vodu iz rijeka tako da se bespovratno oduzme iz vodotoka ili da se u njega vrati sa promijenjenim fiziko-hemijskim osobinama (vezano za 1) Promjena fizikih osobina: voda koja se koristi za tehnoloke potrebe Primjer promjene fizikih osobina: rashladna voda zagrijana se vraa u vodotok
4

Promjena hemijskih osobina: za sanitarne potrebe i dijelom se oneiena vraa u rijeku


-Drugi nain: Koristimo snagu iz rijeka -Trei nain: Voda se koristi kao medij ne oduzima se iz vodotoka i ne koristi se vodna snaga (3,4,5) ne oduzima se vodna koliina niti se mijenjaju osobine (pod 2)

Graevine na vodotoku za zahvaanje vode mogu imati razliita tehnika rjeenja


Tehniko rjeenje f-ja stepena regulacija vodotoka i obima radova

Primjer A: Graevina za zahvat vode za vodosnabdjevanje

-Zahvat na samoj obali

mali zahvati na ureenju vodotoka

-Potrebno uzvodno i nizvodno izvesti zatitu obale

-Graevina zahvata uvuena u obalu

zatiena od leda i udara trupaca koje voda nosi

-Graevina velike H zbog velike oscilacije vodotoka

Primjer B: Graevina za zahvat vode za vodosnabdjevanje

-Zahvat isturen i ulazi u protoni profil vodotoka -Mogui udari leda i trupaca dodatna zatita odgovarajuom konstrukcijom

-Treba urediti obalu radi stabilizacije profila vodotoka


-Uahvat manje H i neosjetljivo za povremeno potapanje VV

Regulacija vodotoka radi proizvodnje El. E:


-Obim regulacije moe biti veoma veliki -Ureenje korita na dionici koja je u uticaju sistema -Podruje regulacije moe biti i kratko (slika) Slika: regulacija nizvodno od brane (velike turbulencije) regulacija uzvodno (radi poplava uspor vode)

regulacija uzvodno: odbrambeni nasipi

- Veliki uticaji HG na regulaciju vodotoka: gradnja kanala izmjetanje postojeih vodotoka ...
8

Primjer: koritenje vode za ribogojstvo

-Obino nema posebnih i velikih radova na regulaciji vodotoka


-Radovi: ureenje zahvata za vodu i ispust vode u vodotok -Problem: lokacija povoljnog mjesta u vodotoku za zahvat vode (stabilan zahvat u f-ji t)

-Problem: rjeavanje nanosa u bazenu za uzgoj riba


9

Primjer: koritenje rijeka za plovidbu

-Veoma zahtjevna aktivnost sa aspekta regulacije vodotoka -Osigurati dovoljan plovni gabarit i dovoljan radijus zavoja na plovnoj duini

-Izvesti dovoljan i potreban broj HG (pristanite ...)


-Pristanite (rijena luka): dio vodotoka za aktivnosti plovidbe na rijekama

10

Plovni putevi: U gradovima: obale mora (Neum), jezera (Jajce), akumulacija (Modrac), vee rijeke (Bos. amac i Brko), vjetaki kanali

Pristanita (luke): - pretovar ljudi i roba


- usluge na nivou vangradskog vodnog saobraaja - sastavni dio gradske saobraajne infrastrukture Plovni putevi: - ne treba nikakvo graenje puta (prirodno stanje) - nema trokova amortizacije - prevoz jeftiniji, ali i sporiji - pogodan za kabastu i masivnu robu (nafta, ito, ugalj ...)

11

Rijena luka Vukovar

Kranovi u luci Brko

12

Uslovi za plovidbu Rijeka mora ispuniti plovidbene uslove Najmanja plovna dubina svugdje priblino ista max. gaz plovila (Gpl):

Dmin najmanja plovna dubina

Dplmax maksimalni doputeni gaz plovila


DGrez neophodna rezerva od 0,1 do 0,3 m

Uslovi za odreivanje maksimalne plovne dubine

Min. plovna dubina: propisuje se za svaku rijeku ili kanal max. gaz plovila pod punim teretom plovidbeni put redovno odravati (uklanjati potopljene predmete, kamenje ... )

13

Pristanita Na obali pretovar robe, ukrcavanje i iskrcavanje putnika Pristanita: na kanalu, na jezeru i akumulaciji, rijeci, moru U BiH: Luke od znaaja (Bos. amac, Brko, Neum) Rijena pristanita: - na otvorenoj obali - bazenska pristanita Rijena pristanita: opa i specijalna Pristanite: ima vodni dio (akvatorij) i kopneni dio Granica izmeu ovih dijelova = pristanina obala Pristanina obala: a) operativna (teretna i putnika) b) neoperativna
14

Rijeno bazensko pristanite

Vodeni dio (akvatorij): prilazi sa plovnog puta, sidrita, zatitne graevine od vjetra, leda, nanosa ... Kopneni dio: pretovarni ureaji, prilazni kolosijeci i putevi, skladita ...

15

Akvatorij pristanita

16

Obalni (kejski) zidovi


Prirodne obale uglavnom nisu pogodne za pristajanje plovila Grade se obalni (kejski) zidovi obrauje se obala

Masivni kejski betonski zid

Uloga kejskih zidova: - obezbjeuju potrebnu H vode du obale - omoguavaju uslove za stabilno fundiranje skladita i saobraajnica

- obezbjeuju obalu od ruenja usljed hidrolokih promjena u akvatoriju

17

Obalni zidovi u poprenom presjeku: - vertikalni - kosi (nagib 1:1,25) - mjeoviti (vertikalno-kosi)

Kosi dio: esto obloen lomljenim ili obraenim kamenom


Obalni zidovi: ugraene bitve za vezivanje plovila

Vertikalni zidovi:
- beton (masivni potporni zidovi) - armirani beton na visokom rotilju i na ipovima

- eline i ab talpe

18

Projektovanje pristanita

Odgovarajue hidroloke (poseban znaaj), geoloke i geomehanike podloge


Podaci o klimatskim uslovima Podaci o plovnim vozilima koja e pristajati

Projektovanje obalnih zidova - vlastita teina

spoljne sile:

- optereenje od tereta u podruju zida - vertikalno optereenje (dizalice, vozna kompozicija, susjedni objekti ...) - horizontalni pritisak plovila - aktivni i pasivni pritisak tla (uzeti i PV) - hidrostatiki pritisak vode akvatorija - pritisak leda . . .

19

1.2 Podruje zatite od tetnog dejstva voda

1) Ureenje vodotoka: - gradnja i odravanje regulacijskih i zatitnih vodnih graevina - gradnja vodnih graevina za odvodnju i odravanje vodotoka 2) Odbrana od poplava, odbrana od leda, zatita od erozije i bujica

3) Melioracijska odvodnja

20

Uinci tetnog dejstva voda:

21

Osnovni zadatak regulacije vodotoka: gradnja sistema koji e poplave i tete od erozija smanjiti na najmanju moguu mjeru Melioracijska odvodnja: posebna podkategorija regulacije vodotoka Regulacija vodotoka se ne moe odvojiti od melioracijske odvodnje Elementi sistema za melioracijsku odvodnju: CS i ustave

Melioracijska odvodnja 22

1.3 Podruje zatite voda


-Isputanje otpadnih voda u recipijent -Sa aspekta regulacije vodotoka: isputanje otpadnih voda nema posebnih radova -Potrebno lokalno urediti korito na mjestu ispusta vode u vodotok

Preiavanje voda prije isputanja u recipijent (vodotok)

-Isputanje oborinskih voda i tehnolokih otpadnih voda -Separatori ulja i masti


23

Potrebni uslovi za pravilno inenjersko rjeavanje regulacije vodotoka:


1. Upoznavanje rijeke (vodotoka) 2. Tumaenje zakonitosti rijenog reima 3. Opisivanje fizikih zakona matematskim putem 4. Upoznavanje sa pravilnim tehnikim rjeenjima za regulaciju vodotoka

Poplave iz 2002. godine u velikom dijelu Evrope: - nema sigurnog sistema za zatitu od poplava - uvijek postoji vjerovatnoa otkazivanja sistema (objekta) za regulaciju vodotoka - pojave hidrolokih dogoaja koje su vee od projektnih kriterija

24

Poplave u Evropi (2002. godina)

25

Erozija obale: -esta pojava u vodotocima -Kod velikih dubina vodotoka -Gradnja obaloutvrda tee rjeenje

Erozija obale

26

2. OSNOVNE DEFINICIJE I PODJELE VODOTOKA I REGULACIJA


Definicija vodotoka Definicija vodotoka moe se definisati preko definicije rijeke RIJEKA: prirodni tok vode koja pod uticajem g tee koritom i sama ga formira i erodira

Podjela vodotoka

Pristup rjeavanju problema kod regulacije razliit (bujini tok ili rijeka)
Podjela u geografskom smislu: - bujice, - brdski potoci, - potoci, - rijeke.

27

Podjela prema veliini vodotoka:


- brazde, - jarci, - jaruge, - potoci, - rijeke (male i velike). Navedene podjele: predmet subjektivne procjene (nemaju kvantifikaciju) Podjela prema vodoprivrednom tretmanu: - melioracijski kanali (irina dna b<1m), - mali vodotoci (1m<b<20m) - rijeke (b>20m)

28

Podjela vodotoka prema karakteristikama reima teenja:


- atlantski tip, - kontinentalni tip, - planinski tip, - sredozemni tip, - monsunski tip, - ekvatorijani tip, - pustinjski tip.

29

Karakteristike tipova vodotoka prema osnovnim karakteristikama reima teenja 30

Definicija regulacije vodotoka


Skup gradnji i mjera kojima mijenjamo prirodne osobine na vodotoku radi: - to racionalnijeg koritenja voda - to efikasnije zatite od tetnog dejstva voda iz vodotoka - to efikasnije zatite vodotoka od zagaenja.

Razlikujemo: regulacije korita vodotoka i regulacije vodnog reima Regulacije korita vodotoka = ureenje korita i graevine vezane uz samo korito

31

Definicije vezane uz korito vodotoka


Obala = crta presjeka korita vodotoka i okolnog terena Korito vodotoka: lijeva i desna obala (u smjeru teenja) Konkavna obala = vanjska obala na zavoju vodotoka

Konveksna obala = unutarnja obala na zavoju vodotoka

Osnovni pojmovi kod grafikog prikazivanja vodotoka:

-Infleksija (prijevoj)=mjesto promjene karaktera zakrivljenosti trase vodotoka


-Sirfleksija=mjesto zajednike tangente dva istosmjerna zavoja trase vodotoka -Talweg=spojnica taaka najveih dubina u poprenim profilima

-Matica=spojnica taaka najveih brzina u poprenim profilima


-Osa=linija jednako udaljena od obala -Teite=spojnica linija koje dijele okvaenu P na jednake polovine u popr. profilima

32

Osnovne definicije korita vodotoka

33

Korita je jedna cjelina


U poprenom presjeku korita razlikujemo: 1. korito za srednju vodu 2. korito za veliku vodu 3. glavno korito 4. inundacije 5. nasip 6. visoka obala

34

Korito za srednju vodu: njime uglavnom tee voda veim dijelom godine Izmeu korita za srednju vodu i vieg terena (povremeno se pojavljuje voda)=inundacije Korito za srednju vodu + inundacije = korito za veliko vodu

Rijeke stalno mijenjaju smjer Meandar (po turskoj rijeci Menderes

trasa zavojita linija

MEANDAR = otar i dug zavoj korita vodotoka korito jako krivudavo) MEANDROM = zavoj ija je L > od L upisanog krunog luka

35

3. INENJERSKI PRIKAZ VODOTOKA


Grafiki prikaz vodotoka = inenjerski prikaz Prostorna geometrija korita vodotoka: - situacija sa tlocrtima - popreni profili - poduni profili

Situacije:
R 1:1000 do 1:25000 Pregledne situacije: R 1:5000 do 1:25000 (f-ja veliine vodotoka)

Tehnika rjeenja: R 1:1000 (f-ja veliine vodotoka i nivoa projekta)


Topografija terena: izohipse i apsolutne visineske kote Situacija: prikazane sve vidljive graevine i infrastruktura (podzemna i nadzemna)
36

Korito vodotoka: prikazujemo obalnu liniju, osu korita i urez vode Korito velikih vodotoka (rijeka): prikazujemo izohipsama ili izobatama Izobate: kod plovnih vodotoka

IZOBATE: presjenice ravni paralelenih sa vodnim licem 95%-nog trajanja i korita rijeke

Situacija potrebno naznaiti:

- stacionau,
- kilometrau, - pozicije poprenh profila, - broj profila. -Stacionaa = udaljenost take na osi korita od ua (uvijek od ua stacionaa) -Kilometraa = za plovne rijeke -Mjesto poprenog profila sa oznakom profila
37

38

39

Skica prikaza korita izohipsama i izobatama

40

Popreni profil:
-Popreni profil vodotoka -U iskrivljenom mjerilu (da se naglase visine u odnosu na duinu) -R zavisi od veliine vodotoka i nivoa projektovanja (obino R 1:100/10 do 1:1000/100

-Svaki PP mora imati oznaku stacionae i broj profila

-Na PP naznaiti lijevu i desnu stranu vodotoka


-PP slijede stacionau usmjereni nizvodno -Na PP naznaiti visine taaka i karakteristine vodostaje vodotoka

41

Popreni profil vodotoka

42

Poduni profil:
-Kao i PP prikazuje se u iskrivljenom mjerilu -Grafiki i tabelarni dio prikaza -R f-ja veliine vodotoka i nivoa projektovanja (obino R 1:1000/100 do 1:10000/1000) -Grafiki dio: prikazuje nasipe obale, vodna lica i dno korita

-Razlika izmeu nasipa lijeve i desne obale

grafiki ih prikazati i opisati oznake

-Dno korita oznaavamo linijom talwega (spojnica najveih dubina) -Tablini dio prikaza: svi numeriki podaci nacrtani u grafikom dijelu -Tablini dio: visinske kote nasipa, obala, dna i vodostaja; oznaka profila; stacionaa ...

43

4. MORFOLOGIJA RIJENOG KORITA


Morfologija = nauka o oblicima Rijena morfologija = morfologija rijenog korita Zadatak morfologije: opisivanje osnovnih parametara korita vodotoka Procesi formiranja korita vodotoka dugotrajni Rijeni tok: tri karakteristine cjeline (gornji tok, srednji i donji tok) Procesi u tokovima razliiti

44

GORNJI TOK (karakteristike): - najvei poduni padovi i v daleko > vkrit - veliki padovi - rijena dolina uska i ograniena brdima - este i i nagle promjene smjera toka - este pojave brzaka i vodopada - nepravilno vodno lice - konture korita nepravilne - este promjene pada dna korita - este pojave bujica u slivu prati oblik korita silovito teenje

velika erozija i na koritu i u slivu

45

SREDNJI TOK (karakteristike):


- podruje srednjih padova (0,5% do 5,0%) - nejasan prelaz iz gornjeg u srednji tok - v od 1m/s do 2,5m/s - vueni nanos ljunani sa primjesama pijeska - korito stabilnije nego u gornjem i donjem toku DONJI TOK (karakteristike):

- korito izgraeno u aluviju (vlastiti nanos)


- mali poduni padovi - v manje od 1m/s

- pri manjim vodama taloi se nanos


- dosta ujednaen vodni reim

manji proticajni profil vodotoka

- vueni nanos sitni ljunak koji prelazi u pijesak

46

-gornji tok:problem stabilnosti korita -gornji tok:problem zadravanja nanosa

-srednji tok:nema problema sa stabilnosti

-donji tok:veliki problemi regulacije

-donji tok:korito nestabilno, prom. Poloaj


-donji tok:dimenzije vodotoka velike

Podjela rijenog toka sa osnovnim karakteristikama 47

5. PRAVILNO VOENJE TRASE


Trasa osnovni korak u projektovanju Trasiranje vodotoka ima svoja ogranienja i pravila

Saznanja o karakter. vodotoka (morfologija) i pravila struke


Kod voenja trase odrediti 3 odnosno 5 linija:

geometrija vodotoka

1. Osa vodotoka
2. Obale vodotoka 3. Osa nasipa

Kod malih vodotoka (B dna do 20m):


3.Susjedni zavoji ne smiju imati znatno razliite R

1.Osa vodotoka postavlja se u zavojima sa to manje dionica u pravcu 2.Zavoji su kruni (Rmin=5B)

4.Obale se trasiraju paralelno sa osom

5.Osa nasipa postavlja se na nain da se R


zavoja poveavaju
48

Voenje trase rijeka je sloenije

slijedea pravila:

1. Osa vodotoka postavlja se u zavojima i protuzavojima 2. Konstrukcija zavoja pomou krunih krivina i klotoida 3. Min. R krunice R=5B 4. L zavoja 8B do 10B 5. Izmeu protivsmjernih zavoja umee se meupravac L=2B 6. Obale vodotoka: trasirati tako da se irina vodotoka povea u krunom dijelu zavoja 7. Nasipi se trasiraju tako da se ublaavaju zavoji ose korita

49

6. REIM NANOSA
Prostorna i vremenska raspodjela nanosa Nanos = krute tvari u tekuoj vodi (kreu se stalno ili povremeno) Tri vrste nanosa: - vueni nanos - suspendirani nanos - lebdei nanos i plutajue tvari

VUENI NANOS: usljed erozije dna u srednjem toku i gornjem toku krupnije granulacije (izgraeno korito od vuenog nanosa) LEBDEI NANOS: sitne suspendovane estice usljed povrinske erozije u slivnom podruju

dio nanosa uestvuje u formiranju korita


50

ematski prikaz vrste nanosa u vodnom toku

-Teko odrediti granicu izmeu vuenog i lebdeeg nanosa


-Mogui pokazatelj te granice Froudov broj (tj. Fr od 19)

51

Granini kriterij hidraulikih uslova podjele nanosa

-Npr: zrno nanosa d=2mm pri v=2m/s -Zrno nanosa d=2mm pri v=3m/s

dio vuenog nanosa dio suspendovanog nanosa

PLUTAJUE TVARI: posebna grupa nanosa


u hidrolokom smislu se ne mjere i ne biljee trupci, grane i razni otpadni materijal neeljena pojava u vodotocima smanjenje proticajnog profila
52

Nakupine plutajueg nanosa na stubu mosta

Plutajui nanos (slika):


- nepotrebno optereenje konstrukcije mosta - mogunost podlokavanja temelja stuba mosta - smanjen proticajni profil smetnja pri plovidbi
53

7. HIDRAULIKI PRORAUN VODOTOKA


Rezultat matematskog modeliranja fizikalnih procesa Rijena hidraulika: - proraun teenja - proraun stabilnosti korita - proraun pronosa nanosa - proraun promjene oblika korita 7.1 PRORAUNI TEENJA

-Najjednostavniji od svih prorauna


-Dijelimo ih na: teenje u kanalima teenje u koritu za srednju vodu teenje u koritu za VV
54

- Teenje u vodotocima NEUSTALJENO (kriterij promjene po t):

- Teenje u vodotocima nejednoliko (kriterij promjene v) nejednoliko ubrzano teenje:

- Teenje u vodotocima turbulentno (kriterij odnosa sila inercije i viskoznosti):

55

-U vodotocima stalne promjene reima teenja (mirno silovito) (odnos sila inercije i gravit.)
Uslovi mirnog teenja u vodotocima:

Uslovi burnog (silovitog) teenja u vodotocima: h = dubina vode (m)

- U vodotocima trodimenzionalno teenje (kriterij dimenzionalnosti):

- U vodotocima teenje u neprizmatinim koritima (du korita stalna promjena geometrije)

56

-U vodotocima stalne promjene geometrije (kriterij stalnosti geometrije):


Geometrija korita f-ja t

- U vodotocima hrapavost korita promjenjiva (kriterij stalnosti hrapavosti korita):

-U vodotocima dvofazno teenje (kriterij faznosti) - mjeavina vode i nanosa:

Dvije faze teenja u prirodnim vodotocima (voda i nanos) 57

Teenje u prirodnim vodotocima (ZAKLJUAK):


- neustaljeno - nejednoliko (ubrzano ili usporeno) - turbulentno - stalne promjene reima teenja (mirno burno) - trodimenzionalno - u neprizmatinim koritima - geometrija korita f(t) - hrapavost korita prostorno i vremenski promjenjiva - teenje dvofazno (voda + nanos)

Sloena pojava procesa teenja Pojednostavljenja prorauna

opisivanje matematskim putem

58

7.1.1 Teenje u kanalima Kanali = vjetaki vodotoci Teenje najjednostavniji sluaj kod teenja otvorenih vodotoka Pretpostavke teenja (pojednostavljenja): -Teenje ustaljeno (za max. Q -Teenje turbulentno (u prirodi na strani sigurnosti za odreeni protoni profil) ispravna pretpostavka) B i h su manje)

-Teenje jednoliko (jednaki uslovi na pojedinim dionicama trase vodotoka) -Teenje jednodimenzionalno (dominantna L kanala -Hrapavost korita const. -Teenje jednofazno (voda) -Profil kanala const. du dionice

Navedene pretpostavke: samo ako postoje uslovi za njih

ne mogu za sve sluajeve


59

Proraun teenja u kanalima (jednoliko stacionarno teenje u prizmatinom koritu)

Postupak prorauna:

1) Odabrati geometriju kanala (strane, dno, pad dna) 2) Proraun h vode za dati Q 3) Ako geometrija ne odgovara za dati Q mijenjamo geometriju kanala
60

7.1.2 Teenje u glavnom koritu (za srednju vodu) Glavno korito vodotoka: sloena geometrija Hidrauliki prorauni danas raunarski programi (razne pretpostavke)

Proraun teenja u koritu za srednju vodu (pretpostavke):

- teenje ustaljeno
- teenje nejednoliko (prirodna korita izrazito neprizmatina) - teenje konzervativno (uglavnom nema promjene Q po putu teenja)

- teenje turbulentno (u prirodi rijetko laminarno teenje


- teenje 1-dimenzionalno (dominantna L kanala)

ispravna pretp.)

- teenje u neprizmatinim koritima (profil korita se mijenja du dionice)

- hrapavost korita const (ne mijenja se ni po prostoru ni po t)


- teenje 1-fazno (teenje bez nanosa)

61

Hidrauliki proraun (korito za srednju vodu): odreivanje oblika vodnog lica izmeu 2 profila
Proraun: Bernoulli-eva j-na Hidrauliki gubici izmeu dva profila: Manningove j-ne

Proraun teenja u koritu za srednju vodu (nejednoliko stacionarno teenje u neprizmatinom kanalu) 62

POSTUPAK PRORAUNA:
-Iterativno -Poznata geometrija susjednih profila -Poznat nivo vode na i-tom profilu, poznat koeficijent hrapavosti, zadat Q -Izraunati vodostaj na uzvodnom profilu i+1 -Prvo pretpostavljamo nivo vode na i+1 profilu -Potom izraunamo nivo vode ho-1 pomou Bernoullijeve j-ne -Jasno da se pretpostavljeni i izraunati nivo vode na profilu i+1 nee podudarati -Zbog toga provodimo iteracije dok se dvije vrijednosti ne podudare

63

lanovi u j-nama koji su u f-ji nepoznatog nivoa vode na profilu i+1 (ZAOKRUENO CRVENO)

64

Dijagram toka hidraulikog prorauna izmeu dva vodomjerna profila

65

7.1.3 Teenje u sloenom koritu (za veliku vodu)


Razliita hrapavost inundacije od hrapavosti korita za srednju vodu Proraun teenja uz pretpostavke: - teenje ustaljeno (moe se kritikovati zato to prolaze talasi kroz kratko t) - teenje nejednoliko (korita veoma neprizmatina) - teenje konzervativno (obino nema promjene Q po putu) - teenje turbulentno (u prirodi teko nai laminarno teenje - teenje 1-dimenzionalno (dominantna L kanala ili vodotoka) - teenje u neprizmatinim koritima (profil korita se mijenja du dionice) - hrapavost nije const (mijenja se po poprenom profilu, a ne mijenja se sa t) - teenje 1-fazno (teenje bez nanosa samo voda) ispravno)

Proraun: odreivanje oblika vodnih lica pri raznim Q na dionica izmeu 2 profila poznata geometrija korita (PP i njihov razmak) pretpostavljene hrapavosti glavnog korita i inundacije
66

Raunarski programi: proraun sloenih modela Pretpostavke prorauna: teenje u 3 dijela korita Tri dijelovi korita: korito za srednju vodu i lijeva i desna inundacija U dijelovima korita nema poprenog teenja Uvodi se pojam MODULA PROTOKA (M): na istom PP vodostaji isti u sva 3 dijela

M dijelimo na tri dijela: M lijeve inundacije; M desne inundacije; M glavnog korita


Dijelovi korita imaju: - svoje geometrijske i hidraulike osobine - okvaeni O - povrinu protonog presjeka F - hidrauliki radijus R
67

- Manningov koeficijent hrapavosti n

Uvode se oznake indeksa: LI i DI (lijeva i desna inundacija); indeks 0 (glavno korito) Slika dole: osnovni geometrijski i hidrauliki parametri za PP

68

Pojednostavljenja prorauna u geometriji:


- zamjena R inundacija sa H vode u inundaciji - O glavnog korita const.

Hidrauliki gubici izmeu 2 PP bit e jednaki razlici vodostaja izmeu ta 2 PP

srednji M DL razmak izmeu profila (PP) I poduni pad vodnog lica


69

7.1.4 Hrapavost otvorenih korita


Hrapavost korita = hidraulika karakteristika (odraava se na gubitke tokom teenja) Hrapavost: hrapavost povrine i hrapavost forme korita Opisuje se preko koeficijenta hrapavosti

Hrapavost: promjenjiva i stavlja se u f-ju protoka


Hrapavost za manje vodotoke i kanale = obino const. Hrapavost za vee vodotoke: odreuje se za pojedine dionice

Od hrapavosti zavise rezultati hidraulikih prorauna


Hrapavost procjenjujemo prema stanju korita v toka u linearnoj vezi sa n Q u linearnoj vezi sa n koliko pogrijeimo u procjeni n toliko grijeimo i u v greka se prenosi i na Q (ako pogrijeimo u procjeni n)

70

71

Apsolutna hrapavost korita


Odnosi se na karakteristike povrine preko koje tee fluid Dimenzionalna veliina mjerilo duine Izraz za odreivanje n (Manning-ov koeficijent hrapavosti): R hidrauliki radijus n apsolutna hrapavost

72

Vrijednosti Manningovog koeficijenta za neke tipove korita vodotoka

Inundacije: poseban problem odreivanja hrapavosti Obraslost inundacije utie na otpore teenju
73

8. PRORAUN STABILNOSTI KORITA


Kategorija hidraulikih prorauna Dva problema kod regulacije vodotoka: - globalna stabilnost korita - lokalna stabilnost korita

GLOBALNA STABILNOST KORITA -Promjene po cijeloj L neke dionice vodotoka -Pronos vuenog nanosa prirodna pojava kod vodotoka -Pokretanje nanosa naruavanje stabilnosti -Naruavanje stabilnosti smiua naprezanja kojima voda djeluje na dno korita > vrijednosti kojima se estice na dnu mogu oduprijeti -Teenje u koritu gravitacijske i inercijalne sile

74

LOKALNA STABILNOST KORITA


-Promjene u koritu lokalnog znaaja -Rezultat graevinske aktivnosti u protonom profilu (gradnja stubova mosta ...) -Lokalna stabilnost: uzrok i kretanja vodnih estica zbog pojave talasa na povrini

-Problem stabilnosti: ugroavanje stabilnosti graevina na vodotoku ili samog korita -Naruavanje globalne stabilnosti produbljenje korita korito drenira podzemlje

75

8.1 Pristupi prorauna globalne stabilnosti korita 1. Pristup doputenih smiuih napona 2. Pristup granine brzine toka

1. DOPUTENA SMIUA NAPREZANJA - Razmatra se prosjena naprezanja po konturi vodotoka - Naprezanja > doputene vrijednosti za materijal od koga je graeno korito

Naruavanje stabilnosti i pokretanje nanosa

76

Prosjena smiua naprezanja = vuna sila (A)


(A) odrediti za dionicu korita duine DL postavljanjem j-ne odranja koliine kretanja

U j-ni za vunu silu figurie: r, g, R i I (poduni pad) R kod irokih korita moemo zamijeniti sa h (dubina vode) Vuna sila = naprezanje po konturi Korito vodotoka: smiue naprezanje nejednako raspodjeljeno po konturi korita

77

RASPORED SMIUIH NAPREZANJA PO OKVAENOM OBODU

Raspodjela smiuih naprezanja po konturi trapeznog korita

Tabela: Koeficijenti korekcije vune sile za dno i pokose

78

2. GRANINA BRZINA TOKA


v vode ne smije prei vg (granina vrijednost v) vg se definie u f-ji prenika zrna nanosa i h vode Moramo poznavati v vode na dnu (to nije jasno definisan pojam)

(A)

ds srednji prenik zrna nanosa (na dnu)

h dubina vode

(A) vae za granino stanje Do pokretanja zrna dolazi i pri manjim v (vg), tj: Granina v punog razvoja nanosa iznosi:

79

Granina v za pokos iznosi: gdje je:

Za vezane materijale vg moemo odrediti iz literaturnih podataka:

Tabela: Granina brzina vode za vezane materijale

80

8.2 Problemi lokalne stabilnosti korita


Lokalna erozija: mjesta gdje je strujna slika poremeena Poremeaj strujne mree uticaj uronjenog tijela (HG) Primjer: stubovi mosta u koritu vodotoka, regulacijske graevine, pragovi ... HG u toku vode smanjuje proticajni profil, pojava uspora

remeti se strujna slika

- pojava uslova za vee odnoenje materijala sa dna korita - stabilnost HG ugroena zbog ispiranja materijala u koritu - proces produbljenja korita u zoni uticaja HG je konaan

uspostava ravnotee: jednakost kol. nanosa koji ulazi i koji izlazi (ispire se) iz kaverne

81

Problem lokalne erozije kod:


- stubova mosta - nasipa upornjaka mostova - regulacijskih graevina - otrih zavoja - pojave vjetrovnih valova ...

82

Podlokovanje oko stuba mosta

- Dubina podlokavanja oko stuba mosta (hse): C1=2,0 C1=2,2 kruni popreni presjek stuba kvadratni i izdueni popreni presjek Froudov broj toka
83

9. REGULACIJSKI RADOVI NA KORITU VODOTOKA


Dosta skupi radovi Traimo jeftinija rjeenja veliki obim radova i specifini uslovi gradnje prirodni materijali (u blizini vodotoka)

Regulacijske graevine (RG) sa konstruktivnog aspekta jednostavne

Problem RG: odabir tipa konstrukcije, smjetaj u prostoru i oblikovanje konstrukcije


RG smatrati kao dio vodotoka drugaiji tok vode, kretanje nanosa sa RG

Specifinost uslova: dio RG gradimo u vodi koja tee (mali vodotoci moemo skrenuti tok)
Kod rijeka za RG koristiti polufabrikate (ne moemo skrenuti tok rijeke)

84

Podjela regulacijskih graevina

85

RG koristiti da utiemo na uzroke neeljenih stanja u koritu, a ne na sanaciju tog stanja Odabir RG f-ja namjene regulacije Osnovne namjene regulacija: - omoguavanje pronosa nanosa bez smetnji - smanjenje erozije i izazivanje taloenja na odreenim mjestima - poveanje protone moi korita - produbljivanje korita - kombinacija prethodnih namjena Pronos nanosa bez smetnji: pravilno trasiranje ose vodotoka i obalnih linija Smanjenje erozije: proirenjem protonog presjeka, smanjenjem pod. pada (I)

Poveanje protone moi: uklanjanjem naglih promjena presjeka korita, poveanjem I

86

9.1 NASIPI
Pojam nasipa = hidrotehniki nasipi Nasipi = RG izvan glavnog korita (svrha zatita podruja od plavljenja VV) Nasipi: formiraju tzv. vjetako korito za VV

Za nasipe potrebno definisati:

- trasu
- profil (visina krune, nagibi pokosa, poloaj i irina berme) - presjek (konstrukcija unutar profila materijal, slojevi, debljina)

87

Trasa nasipa
Sloen problem Tehnika kategorija problema (f-ja hidrolokih, geodetskih, hidraulikih, geolokih faktora ...) Prostorna kategorija problema (povrina pod nasipom) Ekonomska kategorija problema (vrijednost zemljita koje branimo, cijena gradnje ...)

Podjela nasipa sa tehnike strane: - regulacijski nasipi

- odbrambeni melioracijski nasipi

Regulacijski nasipi: formiramo korito za VV (ostvariti pravilan Q i pronos nanosa)

Odbrambeni melioracijski nasipi: sprijeavanje plavljenja podruja

88

Podjela nasipa prema trasi:


1. glavni nasipi 2. ljetni nasipi 3. obuhvatni nasipi 4. dolmice 5. usporni nasipi 6. prikljuni nasipi 7. popreni nasipi
Podjela nasipa po funkciji (osnova i presjek 1-1)

89

GLAVNI NASIP -Regulacijski nasip kojim se odreuje korito za VV -Trasa priblino paralelno sa glavnim koritom (ublaavanje r zavoja vei Q i vea v) -Vea v (ubrzanje evakuacije VV) nije uvijek ispravno (mogue ugroavanje nizvodno) -Gradnjom nasipa smanjujemo prirodne inundacije

LJETNI NASIP

-titi podruje od VV tokom vegetac. perioda (ako su one manje od VV van veget. perioda)
-Namjena: zatita poljoprivrednih podruja (nasipi manje H od glavnih) -Prelivni nasipi (dimenzioniranje konstrukcije obratiti panju !!!)

-Ekonominost treba dokazati u f-ji koristi od poljoprivredne proizvodnje

90

OBUHVATNI NASIPI
-Zatita od poplava lokalnih podruja (manje urbane ili ruralne sredine) -Alternativa glavnim nasipima ako su jeftiniji -Problem: potreba crpljenja unutarnjih voda koje putem oborina padnu na branjeno podruje

DOLMICE

-Zatita podruja od procjednih i podvirnih voda (procjeivanje kroz temeljno tlo)


-Trasa paralelno sa glavnim nasipom

USPORNI NASIPI
-Paralelno sa pritocima glavnog vodotoka sliva -Slini glavnim nasipima (obino prelaze u glavni nasip) -Namjena: odbrana podruja od uspornih voda (zbog pojave VV glavnog vodotoka) -Dimenzija f-ja efekta usporavanja toka usljed visokog vodostaja u glavnom koritu
91

PRIKLJUNI NASIPI
-Povezuju glavne nasipe sa terenom -Mogua uteda u trokovima gradnje sistema

POPRENI NASIPI - Dijele branjeno podruje na vie podpodruja (vea sigurnost sistema ako popusti gl. nasip)

PRISTUPNI NASIPI -Namjena komunikaciji saobraajnica i nasipa

-Namjena: obilazak nasipa u sluaju proglaenja odbrane od poplava

92

Profil nasipa
Odreene vanjske konture nasipa (kota krune, irina krune, nagibi pokosa, berme) Profil nasipa f-ja namjene nasipa, hidraulikog prorauna za VV, vrste materijala

Profil glavnog i ljetnog nasipa

93

Presjek nasipa
Presjek odreuje vrstu materijala, debljine slojeva pojedinih materijala Presjek: konstrukcijom mora odolijevati djelovanjima vode Hidrostatiko djelovanje: nastajanje kliznih ravni, slijeganje, procjeivanje vode Hidrodinamiko djelovanje: oteenje od valova, od udara leda, od prelivanja

Nasipi: potrebne velike koliine materijala za gradnju (kvalitet materijala pozajmita)

Dovoljno kvalitetnog materijala: nasip homogenog presjeka


Dostupan materijal propustan gradimo nepropusno jezgro ili ekran

Nasipi za dugotrajno dejstvo vode: tijelo nasipa, nepropusno jezgro, drenani sistem
- Tijelo nasipa: treba odoljeti hidrostatikom dejstvu - Nepropusno jezgro: sprijeiti procjeivanje vode kroz tijelo nasipa

- Drenani sistem: odvodnja eventualne procjedne vode (da tijelo ostane suho)
94

Voda nepovoljno djeluje na nasip


Tijelo nasipa natopljeno vodom:

konstrukcijom eliminisati taj uticaj


deformacija

- materijal nasipa moe promijeniti V poveanjem vlanosti - za vrijeme VV procjeivanje kroz tijelo nasipa

- nakon povlaenja VV zaostala voda u nasipu uzrokuje vee porne pritiske

Procjeivanje kroz nasip

ugroena konstrukcija i stabilnost nasipa

Na prelazu iz tijela nasipa u dren

predvidjeti filtar

Filtar: sprijeava ispiranje materijala tijela nasipa

95

Tipovi presjeka nasipa (A najnepropusniji materijal

D najpropusniji materijal)

96

Projektovanje nasipa: bitan proraun procjednih voda kroz tijelo nasipa


Na nizvodnoj strani odravati doputeni nivo vode (gradnjom kanala za procjednu vodu) Dimenzioniranje tih kanala znati koliinu vode koja se procjeuje sloen problem

Realan problem: nestacionarno procjeivanje kroz anizotropan materijal

Slika: pojednostavljeni postupci za proraun specifinog protoka procjedne vode (q) za homogen i izotropan materijal propusnosti (k) i za stacionarno stanje

97

Tipovi presjeka nasipa sa nepropusnim jezgrima i ekranima

98

Tipovi presjeka nasipa za dugotrajno djelovanje vode

99

Principi dreniranja nasipa

100

Na slici (dole): primjena jednostavnih postupaka za rjeavanje problema kada je nasip propusnosti k1, temeljen na materijalu razliitog koeficijenta propusnosti k2

-Tijelo nasipa fiktivno produimo do nepropusne granice (crtkano na slici) -Zanemari se uinak temeljnog materijala izvan konture -Proraunamo procjednu vodu (q) pretpost. fiktivan nasip od mat. propusnosti k1 -Dobijene vrijednosti redukujemo sa omjerom d materijala pripadajue propusnosti -Zbirom redukovanih veliina procjednih voda dobijemo ukupnu koliinu q

Metoda prorauna procjednih koliina za dvoslojni homogeni i izotropan materijal nasipa

101

9.2 DEPONIJE (kamene naslage)


RG izvan glavnog korita sprijeavaju dalju eroziju obale

Grade se na projektovanoj trasi obale izvan korita vodotoka Jednostavne konstrukcije (obian nasip od kamenog materijala)

Kamen mora odolijevati hidrodinamikom dejstvu vode


Nasip moe biti djelimino ukopan u tlo ili da se gradi suhozid

Proces erozije i irinje vodotoka = postupan proces i teko predvidjeti eroziju obala

Radi sprijeavanja erozije grade se deponije (kamene naslage) Deponije se nakon to ih vodotok podlokava i urui, obloe pokose obale

Poslije obalu uredimo u konaan oblik

102

ematski prikaz deponija (kamenih naslaga)

103

9.3 OBALOUTVRDE
RG u koritu vodotoka (titimo obalu od erozije) Veoma este RG

ematski prikaz obaloutvrde

104

Razne tipove obaloutvrda koristimo u vodogradnjama


Podjela: vertikalne i kose konstrukcije (razlika u konstrukciji u prenosu horiz. optereenja) Vertikalne konstrukcije: horiz. optereenja trebaju prenijeti u tlo Kose konstrukcije: samo tlo preuzima horiz. optereenja (pitanje stabilnosti kosina) Vertikalne konstrukcije: - gravitacijske konstrukcije (hor. opt. prenose se na tlo posredstvom vl. teine RG (u konstrukciji nema zateuih naprezanja)

- konstrukcije gdje se hor. opt. prenose u tlo preko unutarnjih sila u konstrukciji (postoje zateua naprezanja)

105

Podjela tipova obaloutvrda

9.3.1 Vertikalne obaloutvrde

-Koriste se u specifinim uslovima


-Cijena gradnje > od kosih konstrukcija (esto nemogue rijeiti kosu konstrukciju) -Vertikalne konstrukcije opravdane: obaloutvrda se koristi i za pristajanje plovila,

koritenje obale za sport, rekreaciju ...


106

W-vlastita teina zida FF-trenje Fp-sila pasivnog pritiska

FL-poveanje sile aktivnog pritiska zbog korisnog optereenja


FA-sila aktivnog pritiska
ematski presjek vertikalne gravitacijeske betonske konstrukcije obaloutvrde sa naznakom sila koje djeluju

FH-hidrostatika sila FU-uzgon

-Konstruktivno: vertikalne obaloutvrde su potporne graevine -Posebnost: postaju obala vodotoka kojim tee voda (specifino djelovanje)

-Klasine provjere stabilnosti kao kod potpornih graevina i provjera na dejstva vode

107

Naruavanje stabilnosti gravitacijskog zida:


klizanje po temeljnoj plohi, prekoraenje doputenih napona (poputanje temeljnog tla), klizna ploha izvan konstrukcije, prevrtanje zida, podlokavanje usljed erozije, hidrauliki lom tla

108

Gravitacijske obaloutvrde od gabiona


Koriste se esto u regulacijama vodotoka (vodopropusne i prilagodljive) Prilagoavaju se neravninama temeljnog tla i deformacijama tokom eksploatacije Pocinane eline mree (korpe) sa slojem pvc-a (i polimerne mree)

Ispuna kameni materijal (otporan na habanje, uticaj mraza ...)

109

- Gabionske korpe su duine 2,0 do 4,0 m, irine 1,0 m i visine 0,5 m i 1,0 m. -Gabionski zidovi: prazne korpe postave na mjesto gdje se treba graditi potporna konstrukcija, a onda se runo ili eventualno manjim utovarivaem korpe napune, zatvore svojim poklopcem i meusobno uveu icom. -Ovaj proces rada se obavlja dok se ne postigne potrebna i projektom predviena visina potporne konstrukcije.

Primjena gabiona u hidrotehnikim radovima (zatita obale od erozije)

110

Armirano betonski zidovi i dijafragme - Koristimo ih kada je skuen prostor ili ako iz posebnih uslova treba da se primjene

-AB potporni zidovi se danas kod nas i najvie grade, (ploa i rebro). -Savijanjem prenose optereenje sila aktivnog pritiska. -Potrebna ravnotea sila koje djeluju na potpornu konstrukciju osigurava se teinom zasipa na samom temelju odnosno ploi temeljne trake ili oblikovanjem zida. -Dimenzije temeljne konstrukcije AB potpornog zida odreujemo na nain da budu zadovoljeni uslovi deformacije, doputenih optereenja i sigurnost zida protiv klizanja.
111

9.3.2 Kose konstukcije obaloutvrde Veoma zastupljene zbog jednostavnog izvoenja i cijene gradnje Svaka kosa obaloutvrda ima dva bitna elementa: - obloga - posteljica

112

Obloga: titi konstrukciju od direktnih erozijskih sila vode (strujanje, valovi)


Obloga: vodopropusna i fleksibilna (prilagodljiva deformacijama) Posteljica: viestruka uloga filtracija, dreniranje, zatita od ispiranja vodenim tokom, izravnavanje temeljnog tla Kose obaloutvrde dijelimo prema tipovima obloge Obloga: najee kamen u raznim varijantama - rukom slagana obloga - zidana obloga u malteru - kameni blokovi povezani asfaltnim mastiksom - kamen u gabionskim madracima

113

Kosa obaloutvrda sa oblogom od lomljenog kamena

114

Kosa obaloutvrda sa oblogom od gabionskih madraca

115

Betonska obloga: uglavnom u naseljima i gdje je financijski opravdaniji od kamena


Osnovni tipovi betonske obloge: - montani betonski blokovi (slobodno poloeni) - ukljeteni betonski blokovi - povezani betonski blokovi uadima

Kose obaloutvrde sa oblogom od betonskih blokova

116

Sintetiki materijali (geotekstil) Dijelimo ih na slijedee tipove:

razni proizvoai

- zatravnjeni kompozitni madraci - trodimenzionalni madraci i mree - dvodimenzionalne mree

117

9.3.3 Projektni kriteriji


Gradnjom obaloutvrda javljaju se uinci na korito koje moramo uzeti u obzir Mijenja se kapacitet korita (promjena profila i hrapavosti) Mijenja se i slika strujanja

Problemi se obino javljaju na detaljima konstrukcija (loe projektovani i izvedeni)

Posebna panja kod obaloutvrda na detalje krajeva konstrukcije


Krajevi konstrukcije: noica, gornji rub konstrukcije, nadvienje konstr. zbog valova)

Zatita noice: obavezna izvesti zbog podlokavanja (lokalna nestabilnost korita)

118

Tipovi zatite noice konstrukcije

-Dva principa zatite konstrukcije noice: a) produbljivanje

b) fleksibilna zatita (tepih)

119

Zatita gornjeg ruba konstrukcije:


-radi sprijeavanja prelivanja od VV -radi saobraaja koji se odvija uz obalu -radi namjernog oteenja

Nadvienje konstrukcije radi pojave valova Veza konstrukcije sa ostalim dijelovima korita: - bez naglih prelaza

- prelaz iz zatiene u nezatienu dionicu umetanjem zone srednjih uslova hrapav.

120

Rjeenje obaloutvrde mora omoguiti izlazak iz vode ljudi i ivotinja Estetsko oblikovanje prihvatljivo rjeenje sa aspekta uticaja na okoli Obaloutvrde kao najzastupljenije RG su se vremenom razvijale

121

9.4 PRAVE PARALELNE GRAEVINE (uzdune)


RG u koritu kojima se obala premjeta u korito rijeke Grade se kao nasipne konstrukcije od lomljenog kamena (du budue obale vodotoka) Prostor izmeu paralelne graevine i postojee obale: vremenom ispunjava se nanosom Proces popunjavanja nanosom: ubrzati gradnjom poprenih graevina (traverzi)

ematski prikaz paralelnih RG

122

Karakteristini presjeci raznih tipova pravih paralelnih graevina

123

Karakteristini presjeci raznih tipova pravih paralelnih graevina

124

9.5 REGULACIJSKA PERA RP: u rijenom koritu (obala se premjeta u korito rijeke) RP su poprene graevine RP grade se da se od postojee obale do trase budue obale, obino lomljenim kamenom, djelimino preprijei protoni profil rijeke Uinak RP: poveanje v toka poveanje erozije produbljenje korita taloenje nanosa Prostor izmeu RP postaje umrtvljena zona za protjecanje vode Vremenom se prostor zatrpa i pomie se obala u korito

ematski prikaz regulacijskih pera

125

Za RP treba odrediti: L, H, razmak i otklon u odnosu na smjer toka vode Tri vrste RP (obzirom na trasu): - normalna RP (a=90o) - uzvodna (inklinatorna) RP - nizvodna (deklinatorna) RP Inklinatorna RP: ubrzavaju zasipanje i vie remete strujnu sliku oko glave RP Deklinatorna RP: manje efikasna (manje utiu na vodni tok)

Regulacijska pera na rijeci Savi

126

RP i paralelne graevine esto konkurentska rjeenja za istu namjenu


Imaju svoje prednosti i mane Paralelne graevine u odnosu na RP: - prednost zbog ujednaenog teenja uz graevinu - prednost kontinualno definisana regulacijska linija - nema generisanja lokalnih erozija u koritu Mane paralelnih graevina: - skupa gradnja - teko izvoenje zbog temeljenja u dubokoj vodi - usporeno nasipavanje starog korita - potrebno jako osiguranje noice graevine

127

RP (regulacijska pera) prednosti:


- lako prilagoavanje i ispravljanje greaka - efikasno nasipanje starog korita - manji trokovi gradnje Posebni tipovi RP: T pera - T pera kombinacija uzdunih graevina i RP - T pera: glava pera zavrena podunom graevinom

T regulacijsko pero T pero na rijeci Dravi u Osijeku 128