AURELIJE AUGUSTIN

-Jedan je od najveih kranskih filozofa. Augustin je roen 13. studenoga 354. godine u Tagasti (dananji Alir). Umro je 430. godine. Bio je sin rimskog inovnika - poganina (Patricija) i majke kranke (sv. Monika). Kao djeak pokazivao je iznimnu znanstvenu otroumnost. Bio je jedan od filozofa srednjovjekovne filozofije koji je imao veliki utjecaj na razvoj dalje skolastike. U poetku bio uitelj gramatike i retorike, a kasnije se oduevljava kranstvom i postaje sveenik. U djelu Ispovijesti opisuje svoju mladost i lutanje. Izlaz iz skepse nalazi u injenici samoizvjesnosti: "Sumnjam, dakle, jesam". Pod utjecajem je Platona i neoplatonizma. U njegovoj filozofiji Bog ima sredinje mjesto i On je uzrok i svrha svega, svemogu je, premudar i predobar. Sve dobro potjee od Boga, a zlo je samo nedostatak dobra. -On eli spoznati duu i Boga. Smatra da sva dobra potjeu od Boga i da je Bog svrha svega. Augustin istie znaaj volje za ovjekov ivot. Ona je izbor i odluka nezavisna od razuma.

-Poznata djela Aurelija Augustina jesu:

Ispovijesti Boji grad

Ispovjesti
-U jednom dijelu njegovog djela Ispovjesti Augustin navodi pitanja vezana uz stvaranje svijeta, prolaznost i vjenost. Na ta pitanja odgovara i objanjava odgovore, kao na primjer: to je radio Bog prije nego to je stvorio nebo i zemlju?

-Njegov odgovor na to pitanje bio je: >Prije stvaranja neba i zemlje Bog nije nita radio<, ma da nije ni sam znao odgovor. Rekao je: >Radije bih odgovorio: "Ne znam", ali na to pitanje dolazili bi aljivi odgovori to isto nije uredu. to je vrijeme?

-Augustin A. sa sigurnou govori da zna odgovor, ali kad bi ga to isto pitanje pitao rekao bi da nezna, jer nema konkretno objanjenje.

Kako se mjeri vrijeme? Gdje su prolost I budunost? Postavlja i pitanje vjenosti i tvrdi da je vjenost u Boijim rukama i trai prosvjetljenje od Boga.

Boji grad
-Djelo Boji grad Augustin je poeo pisati godine 412. potaknut vizigotskom pljakom Rima, dogaajem koji je okirao i duboko traumatizirao kasnoantiki svijet, odnosno doveo do propitivanja kranstva koje je tada ve predstavljena kao dravna religija Rimskog Carstva. Augustin je knjigu zamislio prije svega kao odgovor poganima koji su krane, odnosno naputanje stare rimske religije, smatrali glavnim uzrokom barbarskih najezdi, pustoenja i drugih nedaa u kome se nalo Carstvo i njegovi podanici. U tu je svrhu izloio vlastito vienje svjetske povijesti, koje predstavlja jedan od prvih primjera filozofije povijesti, odnosno koncept "Boje drave".

- Dijeli povijest na 6 perioda:

Od Adama do potopa od Noe do Abrahama od Abrahama do Davida od Davida do Babilonskog carstva od Babilonskog carstva do Isusa od Isusa do Apokalipse.

-On razlikuje dravu u kojoj je centar ovjek i Boiju dravu, koju smatra pravom. On tvrdi da je jedino vjera pravi put do spoznaje. -Zastupnik teocentrizma Miljenje da Bog stvara svijet odlukom svoje volje. -Prvi u povijesti zastupao je voluntaristiko gledite - volja je nadreena razumu, voljom se ovjek opredjeljuje u pitanjima vjere i prihvaa istinu.Volja je bitna mo, ovjekova je volja i odluka sloboda - nezavisna od razuma i svijesti.