BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH ZENIKO-DOBOJSKI KANTON JU OPA GIMNAZIJA EDHEM MULABDI U MAGLAJU

Maturski rad iz geografije ODRIVI RAZVOJ I OKOLI

Mentor: efika Mahmi, prof. Maglaj, april 2014.

Uenik: Samir Ustali IV-3

SADRAJ
1. UVOD......................................................................................................................................................... 3 2. ODRIVI RAZVOJ I OKOLI ......................................................................................................................... 5 2.1. Historija .............................................................................................................................................. 7 2.2. Kako djelovati u pravcu odrivog razvoja........................................................................................... 8 2.2.1. Greenpeace ................................................................................................................................. 9 2.3. Agenda 21 .......................................................................................................................................... 9 2.4. Ekoloke katastrofe .......................................................................................................................... 11 2.5. Efekat staklene bate ....................................................................................................................... 12 2.6. Uticaj prirodnih i drutvenih faktora na razvoj privrede ................................................................. 13 3. ODRIVI RAZVOJ I OKOLI U PRIMARNOM SEKTORU ............................................................................. 14 3.1. Biodinamina poljoprivreda ............................................................................................................. 18 3.2. Fair Trade ......................................................................................................................................... 19 3.3. Agrarno iskoritavanje zemljita i ekoloke posljedice .................................................................... 20 4. ODRIVI RAZVOJ I OKOLI U SEKUNDARNOM SEKTORU ........................................................................ 22 4.1. Energetika ........................................................................................................................................ 22 4.1.1. Suneva energija ....................................................................................................................... 26 4.1.2. Energija vjetra ........................................................................................................................... 28 4.1.3. Hidroenergija ............................................................................................................................ 29 4.1.4. Geotermalna energija ............................................................................................................... 30 4.1.5. Bioenergija ................................................................................................................................ 32 4.1.6. Energija oceana ......................................................................................................................... 33 4.1.7. Bududnost odrivog razvoja u energetici .................................................................................. 35 4.2. Industrija .......................................................................................................................................... 36 4.2.1. Smjetajni (lokacijski) faktori industrije .................................................................................... 36 4.2.2. Iskoritavanje sekundarnih sirovina.......................................................................................... 36 4.2.3. Deponovanje ............................................................................................................................. 38 4.2.4. Naruavanje kvalitete okolia ................................................................................................... 39 5. ODRIVI RAZVOJ I OKOLI U TERCIJARNOM SEKTORU ........................................................................... 42 5.1. Saobradaj .......................................................................................................................................... 42 5.1.1. Saobradaj i njegov utjecaj na okoli .......................................................................................... 42 5.1.2. Razvoj saobradajnih sistema ..................................................................................................... 43

5.2. Turizam ............................................................................................................................................ 44 5.2.1. Utjecaj turizma na okoli........................................................................................................... 46 6. ODRIVI RAZVOJ I OKOLI U BOSNI I HERCEGOVINI ............................................................................... 47 6.1. Analiza odrivosti razvoja Bosne i Hercegovine ............................................................................... 48 6.2. Strategija odrivog razvoja Bosne i Hercegovine ............................................................................. 49

1. UVOD
Tokom historijskog razvoja ljudskog drutva ovjek je planski, stihijski, namjerno i nenamjerno inio i unosio razne promjene u svoje prirodno okruenje koje predstavlja njegovo stanite. Uinjene promjene posljedica su neprekidnog nastojanja da svoj ivotni okvir prilagodi svojim tekuim materijalnim i kulturnim potrebama. Promjene koje su tako uinjene u prirodnoj sredini su grandiozne. Pored velikih korisnih promjena prirodne sredine znaajnih za razvoj materijalne i duhovne kulture, mnogostruke su, i po razmjerama esto katastrofalne i one neeljene promjene koje su posljedica neracionalnog koritenja prirodnog okruenja. Dananji razvoj civilizacije uz snaan uspon privrede, porast ljudske populacije, nezaustavljiv proces urbanizacije i evidentan razvoj nauno-tehnike revolucije prepoznatljiva su karakteristika otre konfrontacije izmeu prirodne sredine i drutveno-ekonomskog progresa. Poremeeno funkcionisanje geosistema prevashodno je povezano sa neracionalnim koritenjem geokomponenata, posebno vode, zraka i tla i njihovog povrata u obliku zagaivaa u sredinu iz koje su uzeti. Kao takvi oni se ne mogu ukljuiti u velike geografske krune tokove. Zbog toga se neminovno nameu brojna pitanja: ta proizvoditi u narednim desteljeima, stoljeima, kako racionalno koristiti prirodna bogatstva, kako geografsku sredinu dovesti u pribline prirodne okvire i slino. Odrivost, odnosno odrivi razvoj je sposobnost odravanja ravnotee odreenih procesa ili stanja u nekom sistemu. Danas se najee koristi u vezi s biolokim i ljudskim sistemima. U ekolokom smislu odrivost se moe definisati kao nain po kojem bioloki sistemi ostaju raznoliki i produktivni tokom vremena. Za ljude ona je potencijal za dugorono odravanje blagostanja koje ovisi o blagostanju prirodnog svijeta i odgovornoj upotrebi prirodnih resursa. Razlog zbog ega je Odrivi razvoj i okoli tema mog maturskog rada je sasvim jasan. Smatram da nije potrebno biti pristalica apokaliptine vizije budunosti da bi se uoio i shvatio neracionalan odnos prema prirodi, koji je u odsustvu blagovremene korekcije doveo do ozbiljnih posljedica i krize uzajmnosti prirode i drutva. Smatram da spoznavati prirodu, njene zakone i zakonomjernosti ne znai njome vladati ve se njoj prilagoavati, u njoj i sa njom ivjeti. Ma koliko mi uspjeli izmijeniti prirodu, ovjek i dalje ostaje njen sastavni i ovisni dio. Naunim i tehnikim napretkom u elji za to boljim rezultatima rastao je uticaj ovjeka na prirodu. Danas, kada je ovjek ovladao i monom atomskom energijom, njegov uticaj na prirodu postao je zastraujue velik, toliko velik da je prerastao u opasnost. Danas postoji ogroman broj znanstvenih dokaza kako ovjeanstvo ivi na neodriv nain. Smatram da povratak ovjekove upotrebe prirodnih resursa unutar odrivih granica zahtijeva vee kolektivne napore. Naini odrivijeg ivljenja mogu poprimiti mnoge oblike od reorganizacije ivotnih uvjeta (npr. ekosela, ekoopine i odrivi gradovi), ponovne procjene ekonomskih sektora (permakultura, zelena gradnja, odriva poljoprivreda) ili radne prakse (odriva arhitektura),

[3]

upotrebom nauke radi razvoja novih tehnologija (zelene tehnologije, obnovljiva energija) do prilagoavanja u individualnim ivotnim stilovima kojima se uvaju prirodni resursi. Na samom poetku, u prvom djelu svog maturskog rada, prezentovat u neke osnove odrivog razvoja i njegove tri osnovne komponente. Bit e rijei o historiji odrivog razvoja. Zatim, kako djelovati u pravcu odrivog razvoja. Jedan od vanijih, i meni moda najzanimljiviji dio maturskog rada jeste Agenda 21. To je globalni akcioni program odrivog razvoja u kojem su predviene aktivnosti na svim nivoima i to tako da svi nivoi zavise jedan od drugog - od globalne Agende 21" do mnogobrojnih projekata irom svijeta u okviru lokalne Agende 21". U ovom dijelu tematskog kompleksa predstavio sam osnove spomenutog akcionog programa. Teite teksta je na pitanju kako izgleda lokalna Agenda 21 i koje sve inicijative obuhvata. Neizbjean dio svakako u ovom maturskom radu je kako uz pomo odrivog razvoja moemo sauvati, spasiti Zemlju, klimu i sprijeiti klimatske katastrofe. I na samom kraju, ovog prvog dijela, dotakao sam se teme koji faktori utiu na razvoj privrede. Ostatak maturskog sam se bavio problemima i razvojem strategije odrivog razvoja u svakom sektoru posebno, a naroito odrivim razvojem u energetici. Na samom kraju sam se osvrnuo na odrivi razvoj u BiH.

[4]

2. ODRIVI RAZVOJ I OKOLI

Odrivi razvoj je sposobnost odravanja ravnotee odreenih procesa ili stanja u nekom sistemu. Danas se najee koristi u vezi s biolokim i ljudskim sistemima. Za ljude odrivi razvoj je potencijal za dugorono odravanje blagostanja koje ovisi o blagostanju prirodnog svijeta i odgovornoj upotrebi prirodnih resursa. Odrivi razvoj je postao irok termin koji se moe primijeniti na gotovo sve oblike ivota na Zemlji, od lokalne do globalne razine i kroz razliite vremenske periode. Dugoivue i zdrave movare i ume primjeri su odrivih biolokih sistema. Nevidljivi hemijski ciklusi redistribuiraju vodu, kisik, azot i ugljik unutar ivih i neivih sistema u svijetu, te su odravali ivot milionima godinama. Kako se ljudska populacija na Zemlji poveavala, prirodni ekosistemi su nazadovali, a promjene u ravnotei prirodnih ciklusa imale su negativan uinak kako na ljude tako i na ostale ive sisteme. Odrivi razvoj se od 1980-ih vie koristi u smislu ovjekove odrivosti na planetu Zemlji, pa je to rezultiralo najee citiranom definicijom odrivog razvoja koju je donijela Brundtlandska komisija Ujedinjenih naroda: "Odrivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadanjosti bez ugroavanja mogunosti buduih generacija da zadovolji vlastite potrebe." 1 Ideja odrivog razvoja zasniva se na tri jednako vrijedne i meusobno proete komponente: 1. Socijalna komponenta (drutvo) Drutvo u cjelini tei zadovoljenju osnovnih potreba svih svojih lanova, a razliite drutvene skupine tee zadovoljenju svojih specifinih potreba radei pritisak na vladajue i upravljake structure. Ti su pritisci uzrok promjena koje dovode do razvoja drutva. Napretkom smatramo promjene koje doprinose zadovoljenju egzistencijalnih potreba zajednice, a u skladu su sa opeprihvaenim civilizacijskim vrijednostima poput jednakosti i jednakopravnosti. 2. Ekonomska komponenta (privreda) - Privreda je osnov razvoja drave, jer omoguuje stvaranje dobiti koja se ulae u zadovoljavanje potreba i poboljanje uvjeta ivota drutva u cjelini, drutvenih skupina i pojedinaca. No, te potrebe i ivotni uvjeti jako se razlikuju u pojedinim dravama, a i meu drutvenim skupinama unutar pojedinih drava. Velike razlike izmeu bogatih i siromanih drava, izmeu bogatih i siromanih drutvenih skupina sada su tolike da postaju ozbiljna prijetnja daljem razvoju svjetske privrede. Mislim da je ugroenost svjetskog okolia i svjetske ekonomije posljedica neumjerene, nezasitne i bezumne potronje onoga malog udjela bogatih u svjetskom stanovnitvu. Naalost, njihov nain ivota nametnuo se kao opi ideal i cilj, iako sada postaje jasno da Zemlja jednostavno ne moe podnijeti jo vei pritisak potronje njenog cjelokupnog stanovnitva. Upravo ova komponenta odrivog razvoja
1

United Nations General Assembly (1987) Report of the World Commission on Environment and Development: Our Common Futur Web site: www.un-documents.net/wced-ocf.htm

[5]

sadri najvei unutranji konflikt i kontradikciju: potronja pokree privredu i time omoguuje razvoj drutva, ali i istovremeno proizvodi neminovne tete za okoli. Stoga je za odgovorne privrednike i politiare najvei izazov odabrati takve djelatnosti i stimulisati takve razvojne projekte i tehnologije koji e donositi dobit za razvoj drutva, ali e minimalno uticati na okoli. 3. Ekoloka komponenta (prirodni okoli) Priroda je okvir, temelj i preduvjet razvoja drutva i privrede. Sve ljudske aktivnosti unose poremeaj u odravanje krhke prirodne ravnotee, no neke poremeaje priroda moe neutralizirati ili apsorbirati, a da se ravnotea dugorono ne remeti. Problem je gomilanje onih poremeaja koji e rezultirati trajnom promjenom ravnotee nekog sistema. Ekosistemi su meusobno povezani pa se poremeaj ravnotee u jednom moe oitovati u mrei ekosistema ili ak u globalnom sistemu. Posebno je vano imati na umu da su mnogi resursi, bez kojih ne moemo zamisliti sadanji svijet, neobnovljivi, odnosno da im je koliina ograniena, pa jedino logino postupanje moe biti racionalnost iskoritavanja i istovremena stimulacija istraivanja zamjenskih sirovina i nove tehnologije. Takvo logino postupanje podrazumijeva smanjenje profita zbog ulaganja u istraivanja pa je ono esto rtva u utrci za brzom zaradom. Neki poremeaji u okoliu uzrokuju domino-efekt i njihove su dalekosene posljedice jo uvijek teko sagledive. Primjer za ovu tvrdnju je unitavanje tropksih prauma radi prodaje drvne sirovine ili radi krenja prostora za poljoprivredne povrine. Dalekosene posljedice ovakvog divljakog unitavanja, zbog kojeg su ve nestale mnoge bioloke vrste, jesu erozija i nestajanje tla, te smanjenje udjela tropskih prauma u globalnoj proizvodnji kisika i apsorpciji ugljikovog dioksida. Smatram, da se veina ovih navedenih poremeaja dogaa u ekstremno siromanim i nerazvijenim zemljama, koje su pritisnute funkcionisanjem svjetskog trita, jer esto nemaju drugog izbora za ostvarivanje ekonomske dobiti da bi osigurale minimum egzistencije stanovnitva i opstanak vlastite drave. U ovom kratkom prikazu jasno se vidi da je zapravo nemogue meusobno odijeliti komponente odrivog razvoja te da razmatrajui jednu od njih neminovno ukljuujemo i druge. Zbog toga smatram da je odrivi razvoj iznimno sloen koncept vrlo opsenog sadraja.

Slika 1. Tri osnovne komponente odrivog razvoja 2

2

hr.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Sustainable_development.svg

[6]

2.1. Historija
U ranoj ljudskoj historiji okolinski uticaji malenih bandi nomadskih lovaca-skupljaa bili su mali, iako je upotreba vatre i elja za specifinom hranom mogla izmijeniti prirodni sastav biljaka i ivotinjskih zajednica. Tehnoloki napredak tokom nekoliko milenija omoguili su ljudima poveavanje kontrole nad okoliem. No tek je zapadna industrijska revolucija od 17. do 19. stoljea iskoristila nepregledni potencijal rasta energije fosilnih goriva za pokretanje sofisticirane tehnologije. Takvi uvjeti doveli su do eksplozije ljudskog stanovnitva i dotad nevienog industrijskog, tehnolokog i naunog rasta koji se nastavio do danas. Od 1650. do 1850. globalno stanovnitvo se udvostruilo od oko 500 milijuna na 1 milijardu ljudi. Do 20. stoljea industrijska revolucija dovela je do eksponencijalnog rasta ljudske potronje resursa te rasta u zdravstvu, bogatstvu i stanovnitvu. Ekologija kao znanstvena disciplina sticala je opu prihvaenost, a ideje koje su sada dio odrivog razvoja bile su istraene ukljuujui spoznaju o meupovezanosti ivih sistema, vanosti globalnih prirodnih ciklusa, prolazu energije kroz trofike razine ivih sistema. Nakon gubitaka tokom Drugog svjetskog rata, razvijeni svijet uao je u veliku akceleraciju" rasta i populacije post-1950-ih godina (Zlatno doba kapitalizma") dok je rastui ekoloki pokret isticao povezanost ekolokih trokova s mnogim materijalnim pogodnostima u kojima se sada moglo uivati. Inovacije u tehnologiji ukljuivale su plastiku, sintetike hemikalije i nuklearnu energiju dok su fosilna goriva takoer nastavila transformirati drutvo. Svjetska komisija za okoli i razvoj Ujedinjenih naroda (Brundtlandska komisija) objavila je 1987. godine izvjee Our Common Future (Naa zajednika budunost) u kojem stoji kako je odrivi razvoj potreban radi zadovoljenja ovjekovih potreba dok istovremeno ne poveava ekoloke probleme. Gotovo sve zemlje na svijetu imale su 1961. godine vie nego dovoljno kapaciteta za zadovoljenje svojih vlastitih potreba, ali se do 2005. godine situacija radikalno izmijenila, te su mnoge zemlje radi zadovoljenja svojih potreba morale uvoziti resurse iz ostalih drava. Pojavio se pokret prema odrivijem ivljenju temeljen na podizanju javne svijesti i usvajanju recikliranja i obnovljivih energija. Razvoj obnovljivih izvora energije tokom 1970-ih i 1980-ih, prvenstveno vjetrenih turbina i fotovoltaika, te poveana upotreba hidroelektriciteta, predstavljao je jednu od prvih odrivih alternativa generaciji fosilnih goriva i nuklearne energije. U 21. stoljeu porasla je svijest o prijetnji antropogenog efekta staklenika. Ekoloka ekonomija sada pokuava premostiti jaz izmeu ekologije i tradicionalne neoklasine ekonomije, te predlae inkluzivni i etiki ekonomski model za drutvo.

[7]

2.2. Kako djelovati u pravcu odrivog razvoja

"Ma ta ja mogu da uradim?!" Ovako zvui rezignirana reakcija na globalne probleme klimatskih promjena ili siromatva. "Moe mnogo toga da uini!", odgovor je koji nudi koncept odrivog razvoja. Svi moramo neto da uradimo ukoliko koncept odrivog razvoja shvatamo ozbiljno, jer odrivi razvoj ne obuhvata samo - kako se to esto uje - sve nivoe od globalnog do lokalnog, odrivi razvoj tie se i individualnog nivoa: bez napora i truda svakog pojedinca ne moe ni doi do promjene u smislu odrivog razvoja. Politika odrivog razvoja zahtijeva od svakog pojedinca dovoljno odgovornosti da prepozna ta bi se sve moglo izvesti i ostvariti kada taj pojedinac prepozna da su njegovi interesi neodvojivo povezani sa interesima zajednice. Zbog toga ideja odrivog razvoja zavisi od kvalitativnog skoka uea graana i od modernizacije demokratije. To znai da graani kao akteri moraju preuzeti veliku odgovornost za sprovoenje politike odrivog razvoja, to sa sobom povlai strukturalne, institucionalne i financijske posljedice. Postoji mnogo polaznih taaka za ponaanje u pravcu odrivog razvoja. Nekima od njih u se pozabaviti u nastavku maturskog rada. Predstavit u do sada najuspjeniji primjer primjene ideje odrivog razvoja - lokalnu Agendu 21. Ovaj program predstavlja odlinu polaznu taku za djelovanje u smislu odrivog razvoja. Svako od nas moe inicirati jedan ovakakv proces ili djelovati u pravcu i u okvirima ve postojeeg.

Slika 2. Kako djelovati u pravu odrivog razvoja 3

Jedan od primjera kako moemo djelovati u pravcu odrivog razvoja je to vie se informisati, saraivati i podravati incijative. irom svijeta postoje organizacije i inicijative koje se zalau za odrivi razvoj. Jedan od svijetlih primjera je Greenpeace i Svjetski socijalni forum. Dok kod Greenpeace-a u sreditu panje stoje pitanja koja se tiu zatite ivotne sredine, Svjetski socijalni forum se prvenstveno bavi socijalnim pitanjima.

www.dadalos.org/nachhaltigkeit_bih/grundkurs_2.htm

[8]

2.2.1. Greenpeace
U kanadskom gradu Vankuveru 1970. godine u komitetu Don't Make A Wave" okupili su se protivnici rata i zatitnici prirode. Cilj ove grupe bio je da sprijei testiranje atomske bombe koje su SAD planirale izvesti na otoku Amchitka (Amitka) na obalama Aljaske. Iz ove grupe potekla je organizacija Greenpeace koja sada pokriva gotovo cijeli svijet i koja preko 40 godina vodi kampanje i akcije kako bi u javnost iznijela svjetske ekoloke problem i sprijeila neodrivi razvoj. Greenpeace se kao globalna organizacija irom svijeta fokusira na najozbiljnije prijetnje biolokoj raznolikosti nae planete kao i ivotne sredine. Ciljevi njihove kampanje su: Zaustavljanje klimatskih promjena Zatita prauma Spaavanje oceana Zabrana lova na kitove Zaustavljanje nuklearnih prijetnji Eliminisanje otrovnih hemikalija Unaprijeenje odrivog razvoja

2.3. Agenda 21
Na Svjetskoj konferenciji o zatiti ivotne sredine i razvoju osnovana je Agenda 21. To je plan akcija, odnosno, opeprihvaeni principi odrivog razvoja o kojima su se sporazumjele vlade 182. zemlje na sastanku u Rio de Janeiru 1992.godine. Agenda 21 je uputstvo za pojedince, poslodavce i vladine organizacije za usmjeravanje razvoja na nain da on pomae drutvu i vodi brigu o okoliu. U Preambuli Agende 21 se kae: "ovjeanstvo se nalazi na odluujuoj taki svoje historije. Svjedoci smo nejednakosti meu narodima, siromatva, gladi, nepismenosti, bolesti i oteenja ekosistema od kojih zavisi na dalji ivot. Ujedinjavanjem razvojnih interesa i interesa zatite ivotne sredine, njihovim potivanjem, moe nam uspjeti da osiguramo pokrivanje osnovnih potreba ovjeanstva, poboljamo ivotni standard svih ljudi, te ostvarimo veu zatitu ekosistema, a da pri tome imamo vee prinose i da tako sebi osiguramo budunost. Ovo nijedna nacija ne moe ostvariti sama, ali je mogue da zajedniki u globalnom partnerstvu djelujemo u smislu odrivog razvoja." 4 Agenda 21 je ogromni dokument koji sadri 40 poglavlja podijeljenih u 4 sekcije. Dokument obrauje: 1. Socijalnu i ekonomsku dimenziju razvoja zemlje u razvoju: siromatvo; potroake partnere; stanovnitvo; zdravlje; integracija okolia i razvoja.

bs.scribd.com/doc/21176865/agenda-21

[9]

2. Ouvanje i menadment prirodnih i antropogenih dobara: atmosfera ; zemlja; ume; pustinje; planine; poljoprivreda; bioloka raznolikost; biotehnologija; oceani; pitka voda; otrovne hemikalije; opasne radioaktivne tvari, vrsti otpad i kanalizacija. 3. Jaanje uloge vodeih skupina: ene; djeca i mlade; domorodake skupine; nevladine organizacije; lokalne vlasti; radnici; poslodavci i proizvoai; poljoprivrednici; znanstvenici i tehnolozi. 4. Naine implementacije: finansije; transfer tehnologije; nauka; obrazovanje; gradnja novih kapaciteta; meunarodne institucije; zakonske mjere; informacije. Faze procesa lokalne Agende 21: U sljedeem dijagramu prikazane su etiri faze (idelanog) toka procesa lokalne Agende 21. Ono to je bitno da se uoi je da se proces ne zavrava nakon evaluacije. Radi se o stalnom procesu uenja, traenja, diskutovanja, prilikom kojeg se saznanja i iskustva prenose u sljedee cikluse.

Slika 3. Faze procesa lokalne Agende 21 5

Princip odrivosti provlai se Agendom 21 poput crvene niti. Ideja odrivog razvoja je u usklaenosti privrednog rasta i prirodnih ekosistema. Odrivi razvoj nastoji ujediniti drutvene, ekonomske i ekoloke potrebe u to harmoniniju cjelinu.
Tabela 1 Razlike izmeu odrivog i neodrivog razvoja ODRIVI RAZVOJ Nastoji poboljati kvalitetu naeg ivljenja, koja ne ukljuuje jedino materijalna dobra ve uzima u obzir i socijalne te elemente zdravog okolia. Posmatra ekonomska, socijalna i pitanja zatite okolia kao meusobno povezana.Trai cjelovita i trajna rijeenja. Prilikom donoenja svih odluka, uzima u obzir ogranienost prirodnih resursa potrebnih za obavljanje ljudskih djelatnosti. Nastoji uspostaviti ravnoteu izmeu prava i
5

NEODRIVI RAZVOJ
Nastoji podii standard naeg ivljenja koji se temelji iskljuivo na materijalnim dobrima. Posmatra ekonomska, socijalna i pitanja zatite okolia kao zasebne cjeline. Pretpostavlja da jaka ekonomija nuno vodi zdravom drutvu i okoliu. Posmatra okoli kao luksuz koji je potrebno zatititi samo ako nam to materijalna sredstva dozvoljavaju. Nema svijesti o ogranienosti prirodnih resursa. Prvenstveno se usredotouje na prava i potrebe

www.dadalos.org/nachhaltigkeit_bih/images/agenda_21-prozessphasen.gif

[10]

potreba pojedinaca s jedne strane i socijalne odgovornosti s druge. Planira se u saradnji izmeu strunjaka, politiara i stanovnitva na iji e nain ivota razvoj imati utjecaja.

pojedinaca. Planiraju ga iskljuivo strunjaci i politiari.

2.4. Ekoloke katastrofe

Planeta Zemlja je u velikoj opasnosti i to sada vie nije stvar daleke budunosti nego je ve polahko postalo dio sadanjosti. Zabrinjava sve vei porast nesavjesnih i netolerantnih skupina monika koji su odluili ignorisati savjete od strane organizacija kojima je cilj ouvati planetu to due zdravom i odrivom za ivot svih ivih bia. Najspominjanija organizacija je Greenpeace. Za ovu organizaciju su uli mladi i stari te svi oni koji nikada nisu sudjelovali u zelenim akcijama. Greenpeace i ostale sline organizacije postale su stub drutva i ekoloke svjesnosti koja nas upozorava na ono ta moe uslijediti ako ne ponemo postupati u najboljem interesu prirode. Smatram kako bi bilo najbolje to vie raditi na izvorima energije koji su obnovljivi, a koji se oslanjaju na sunce, vjetar i biomasu. Radi se o energiji ije prakticiranje mora biti na globalnoj razini, jer inae od toga nema puno koristi. Obnovljivi izvori energije su oni koji se dobivaju iz prirode. Velik dio tehnologije na koju se oslanjaju oni koji pokuavaju primijeniti obnovljive izvore energije u velikom djelu se napaja iz samog Sunca ili iz topline koja se stvara duboko u Zemlji. Kako spasiti Zemlju? Globalno zatopljenje je najvea prijetnja pred kojom svi stojimo, a kao najbolji saveznik u borbi protiv zatopljenja su prirodni izvori energije.

Slika 4. Briga o okoliu 6

Tokom historije planete Zemlje klima se oduvijek mijenjala, djelimice veoma drastino. Dolazilo je do smjene toplih i ledenih doba. Dodue, u posljednjih 10.000 godina klima je bila izuzetno stabilna. U tom periodu se razvila ljudska civilizacija. U posljednjih 100 godina, otkad je poela industrijalizacija, globalna srednja temperatura se povisila za cca. 0,6 C bre nego u prethodnih 1000 godina. Osnovni je razlog promjene klime, koji vie niko ne dovodi u pitanje, zagrijavanje
6

www.ekologija.com.hr/wp-content/uploads/2013/11/briga-o-okolisu.jpg

[11]

Zemljine povrine. To za sobom povlai jo neke promjene u globalnom klimatskom sistemu: gleeri i polarni ledenjaci se otapaju, raste nivo mora i poveava se temperatura okeana (gubi se tlo, malim otocima prijeti potapanje), poveava se intenzitet kruenja vodene mase na Zemlji, padavine su jae i ee dolazi do tzv. prirodnih katastrofa (oluje, poplave, sue), ire se pustinje (gubitak povrina za stanovanje, izbjeglice), oteenja ozonskog omotaa itd.

2.5. Efekat staklene bate

Visoke temperature unutar staklenika postiu se tako to u staklenik nesmetano ulazi suneva svjetlost, zagrijava se tlo, a onda se sprijeava gubljenje toplote koju oslobaa tlo. Isto tako se ponaa i naa atmosfera. Ovdje djeluju infracrveni gasovi koje je atmosfera apsorbovala kao staklenik. Ovi gasovi se nazivaju gasovi staklene bate. Para koja se zadrava u atmosferi i prirodni gasovi poput ugljen-dioksida, azotnog dioksida, metana i ozona dozvoljavaju plasiranje suneve energije na Zemlju, ali apsorbuju toplotu koju oslobaa Zemlja. Gasovi staklene bate djelimice emituju ovu energiju i u suprotnom pravcu, nazad na Zemljinu povrinu. Zbog toga je dolo do zagrijavanja Zemljine povrine na prosjenu temperaturu od cca. 15C (umjesto prijanjih cca. 18C) to je omoguilo ivot ljudima na naoj planeti. Ovo se naziva prirodnim efektom staklene bate.

Slika 5. Efekat staklene bate 7

Aktivnostima ovjeanstva, a posebno od poetka perioda industrijalizacije koncentracija prirodnih gasova staklene bate u atmosferi, a prije svega ugljen-dioksida, bitno se poveala. Pored toga, u atmosferu se emituju i dodatni sintetiki gasovi na bazi halogenih hidrogena koji bitno utiu na klimu. Time se pojaava efekat staklene bate, a globalna srednja temperatura raste. U tom sluaju govorimo o antropogenom (prouzrokovanom od strane ljudi) efektu staklene bate. Vano je da se uvidi da klimatski problemi koje sam naveo zavise jedni od drugih i da meusobno utiu na pojaavanje klimatskih promjena. Tako, na primjer, sjea uma utie na to da one vie ne mogu u dovoljnim koliinama apsorbovati ugljen-dioksid, pa se efekat staklene bate poveava. Drugi primjer bi bilo poveavanje efekta staklene bate i oteenje ozonskog
7

www.dadalos.org/nachhaltigkeit_bih/images/treibhauseffekt.gif

[12]

omotaa, jer zahvaljujui efektu staklene bate Zemljina atmosfera se zagrijava. Ovo prouzrokuje pad temperature stratosfere, ime se doprinosi oteenju ozonskog omotaa. Pojaava se UV-zraenje na Zemlji, to nije tetno samo za ljude, ve dovodi do odumiranja morskih planktona. Time, opet, dolazi do poveanja emitovanja ugljen-dioksida, to poveava efekat staklene bate. Atmosfera tik uz Zemlju se jo vie zagrijava i tako se zatvara (zaarani) krug. Da bi se sprijeila klimatska katastrofa koncentracija gasova staklene bate u atmosferi ne smije vie da se poveava. Ovo se moe postii samo drastinim smanjenjem emitovanja tetnih gasova. Sagorijevanje fosilnih resursa (nafta, zemni gas, ugalj) mora se smanjiti i to: smanjenjem upotrebe energije i prelaskom na koritenje alternativnih izvora energije (Sunce, vjetar, biomasa, voda). Pored toga, atmosferi se moe oduzeti odreena koliina ugljen -dioksida i to poumljavanjem. Velike umske povrine koje vre ovu funkciju moraju se ouvati, sjea ume mora biti zaustavljena.

2.6. Uticaj prirodnih i drutvenih faktora na razvoj privrede

Na razvoj privrede kao sloene ljudske djelatnosti utiu brojni prirodni i drutveni faktori: 1. Prirodni faktori (reljef, klima, tlo, rudna bogatstva, umski pokriva itd.) su osnovni uslov za rad i ivot ljudi. Iako veoma znaajni, prirodni uslovi, meutim, nisu odluujui u razvoju privrede, ve je to ovjek, ljudska zajednica, drutvo. Znaenje prirodnih faktora ipak ne treba potcjenjivati, jer prirodni faktori imaju odluujui uticaj na neke privredne aktivnosti (uzgoj odreenih biljaka i ivotinja uslovljen je klimatskim elementima; rudarstvo je uslovljeno rudnim bogatstvima; hidrocentrale se mogu podii na pogodnim rijekama itd.). 2. Drutveni faktori su presudniji za razvoj privrede. Meu brojnim drutvenim faktorima su posebno znaajni: demografski, ekonomsko-politiki i nauno-tehnoloki. a) Demografski faktor ini stanovnitvo svijeta, odnosno njegova kvantitativna i kvalitativna svojstva. Kad se govori o kvantitativnim svojstima stanovnitva misli se na odreeni broj (ukupan broj stanovnika, broj stanovnika mlaeg uzrasta, broj radnika itd.). Kvalitativna svojstva stanovnitva (pismenost, kolska sprema, obuenost radnika, zdravstveno stanje zaposlenih itd.) su veoma vana jer bitno utiu na produktivnost rada. b) Meu brojnim ekonomsko-politikim faktorima posebno su znaajni: drutveno-ekonomsko ureenje drave, stepen njene privredne razvijenosti, unutranje politiko stanje, obim i razvijenost meunarodnih odnosa, meunarodno politiko stanje itd. c) Nauka i tehnika su od bitnog znaaja za savremeni privredni i drutveni razvoj. Spoj nauke i tehnike utie na veoma ubrzan preobraaj geografske sredine. Mnogobrojni pronalasci znatno su uticali na poveanje proizvodnje, na razvoj saobraaja, trgovine, na skraivanje radnog vremena i porast ivotnog standarda stanovnitva.

[13]

Geografski poloaj kao posebna kategorija ima vanredno veliku vanost za privredni razvoj odreene teritorije, bilo da se radi o prirodnogeografskom poloaju (geografska irina, primorska ili kontinentalna teritorija, planinska ili ravniarska i dr.) ili o drutvenogeografskom poloaju (uticaj ekonomsko-politikih faktora koji jednom prostoru mogu dati manji ili vei znaaj, npr. : saobraajna povezanost, rudna leita, raspored trita i dr.).

3. ODRIVI RAZVOJ I OKOLI U PRIMARNOM SEKTORU

Primarni sektor obuhvata poljoprivredu (zemljoradnja i stoarstvo), umarstvo i ribarstvo (bez industrijskog naina ribolova), odnosno djelatnosti koje osiguravaju dobijanje izvornih (primarnih) dobara koritenjem zemljita i vodenih povrina. Primarni sektor zadovoljava osnovne ovjekove potrebe, te je to prva ljudska djelatnost koja se razvila u historiji i sve do industrijske revolucije se njime bavilo preko 90% svjetskog stanovnitva. Primarne djelatnosti postoje od najranijeg razdoblja ovjekovog postojanja (lov i sakupljanje plodova). Poeci poljoprivrede se javljaju u neolitiku kada ovjek zbog poljoprivrede poinje bolje i due ivjeti (neolitska revolucija). Istovremeno se javlja uzgoj domaih ivotinja. Poljoprivreda je sve do novog vijeka zapoljavala glavninu stanovnitva, ali je zbog primitivne proizvodnje davala male prinose. U novom vijeku poinje modernizacija poljoprivrede, te ona daje vie prinose uz bitno smanjenje koritenja radne snage. Posljednjih 40 godina stanovnitvo svijeta se vie nego udvostruilo, a obradive su se povrine u istom razdoblju poveale samo 11,5 %. Tako su se obradive povrine u prosjeku po stanovniku smanjile sa 5 235 m2 na 2 947 m2 ili 44%. Naglo smanjivanje koliine obradivih povrina u prosjeku po stanovniku uz postojea agrotehnika rjeenja dovode u pitanje normalno snabdjevanje svjetskog stanovnitva poljoprivrednim proizvodima, odnosno dovode do manjka hrane i gladi. Prehrana stanovnitva moe se rjeiti irenjem obradivih povrina na raun livada, panjaka ili uma, odnosno poveanom produktivnou na sadanjim obradivim povrinama. Na Zemlji ima povrina koje bi se mogle pretvoriti u poljoprivredne povrine. Meutim, one su loije kvalitete i za njihovo kultivisanje potrebno je mnogo energije i ogromna finansijska sredstva i, to je vrlo vano, njihovo je kultivisanje povezano uz brojne ekoloke probleme i poremeaje. Npr., unitavanje uma uzrokuje poremeaje sastava biocenoza i ekosistema, izostajanje blagotvornog klimatskog uticaja uma te smanjivanje proizvodnje kisika nunog za ivot ovjeka i svih drugih ivotinjskih vrsta. Pretvaranje panjakih povrina u obradivo zemljite takoer ubrzava eroziju, o emu svjedoe i primjeri irokih prerijskih prostranstava u Sjedinjenim Amerikim Dravama koje su zahvaene intezivnom erozijom. U Africi, ali i na drugim kontinentima, sve je je naglaenija opasnost od irenja pustinja. Rjeenje problema prehrane stanovnitva koje bi se temeljilo na poveanoj produktivnosti sadanjih obradivih povrina takoer utie na smanjivanje kvalitete okolia. Naime, upotrebom raznih hemikalija (pesticida, fungicida, herbicida, umjetnih gnojiva i sl.) i novih tehnologija obrade smanjuje se
[14]

bonitet zemljita i ubrzava erozija. Fosilna goriva, koja se u sve veim koliinama koriste za poljoprivrednu proizvodnju, takoer utiu na kvalitetu okolia, jer samo se manji dio te energije ugrauje u novi proizvod, a vei dio se nepotrebno rasipa (entropija), nanosei pri tome velike tete okoliu. Odriva poljoprivreda koristi metode i postupke rada koji do maksimuma dovode produktivnost tla, a istodobno minimiziraju tetno djelovanje na tlo, vodu, zrak i zdravlje kako proizvoaa tako i konzumenata. U sredite svog zanimanja postavlja metode i postupke proizvodnje koji odravaju prirodne resurse, te se trudi to manje koristiti nerazgradive materije i sredstva napravljena na bazi nafte, da ih zamijeni i dugorono potpuno izbaci iz upotrebe. Ova sredstva trebalo bi zamijeniti sredstvima nainjenima od razgradivih materijala. Vano je koristi metode i postupke rada koji su prilagoeni uvjetima rada na dotinim lokacijama. etiri su osnovna principa odrivog razvoja koji predstavljaju smjernice odrivom razvoju poljoprivrede. Odrivi razvoj se ogleda u sljedeem: 1. Resursi koji se obnavljaju smiju se koristiti samo u onolikoj mjeri u kojoj to doputa stopa njihova obnavljanja. 2. Izvori sirovina kojima prijeti unitenje smiju se u agraru koristiti samo ako ih je mogue i s materijalnog i s funkcionalog stajalita zamijeniti sirovinama koje se obnavljaju i ako njihovo koritenje garantuje veu produktivnost. 3. Ekoloko zagaivanje ne smije prijei razinu i kapacitete razgraivanja tetnih materija koje mogu ponuditi glavni ekoloki mediji - voda, zrak i tlo. 4. Mora postojati vremenska ekvivalencija izmeu vremena dohranjivanja i oteenja tla s jedne i prirodnih vremenskih procesa obnavljanja tla s druge strane. Ovakvi imperativi koncepta odrivog razvoja imaju veoma snanu ekoloku dimenziju to se vee za injenicu da je diskusija o odrivom razvoju s poetka bila zasnovana na pitanjima ekolokog moderniziranja i usko povezana s inovacijama u politici zatite ivotne sredine. Ipak, ne smijemo zaboraviti da se velika pozornost mora obratiti i na ekonomsku i socijalnu funkciju. Ova dva posljednja faktora zahtijevaju potivanje odreenih pravila igre koja se tiu pravilne meugeneracijske raspodjele nematerijanih i materijanih resursa. Ekonomska komponenta zahtijeva posebnu panju jer je za odrivi razvoj od iznimne vanosti povezivanje i regulisanje ekonomskih interesa. Ekonomska dobit, koja se u dananje vrijeme postie u veoma kratkom razdoblju, ali na tetu ivotne sredine ili zahvaljujui socijalnoj nepravdi, nikako se ne moe tolerirati na daljnjem putu odrivog razvoja. Ako gore spomenute principe primijenimo na agrarnu politiku, doi emo do zakljuka da se odriva agrarna politika mora oblikovati tako da omogui poljoprivredu koja: 1. U ekonomskom smislu je obiljeena poduzetnikom trgovinom, ne ovisi o subvencijama te je samim tim i konkurentna. Zaposleni u agraru ne ostvaruju svoje prihode samo proizvodnjom zdravih namirnica, njihovom daljnjom obradom i plasiranjem na trite, ve i ukljuivanjem
[15]

ostalih mogunosti za dobit u svoj rad, kao to je sektor turizma, proizvodnja sirovina koje se mogu iskoristiti i energije iz biomase; 2. Kad je u pitanju ekoloka dimenzija, prirodne resurse tla, vode i zraka koristi tako da se i dugorono sprijei negativan utjecaj na njih. To konkretno znai da se gnojivo, pesticidi i herbicidi koriste u najmanjoj moguoj mjeri kako ne bi zagadili okolna podruja tla i vode. Ovakvim odnosom trebalo bi zatititi prirodna bogatstva, odrati prirodu itd; 3. U socijalnom smislu osigurava radna mjesta u podruju poljoprivrede; 4. Kad je etika u pitanju, osigurava zatitu ivotinja i to da se ivotinje koje se uzgajaju propisno hrane i ne podvrgavaju muenju; 5. Zatitu potroaa predstavlja kao novu politiku paradigmu. Historijski kompromis koji je napravljen nakon Drugog svjetskog rata, a prema kojem je bilo nuno osigurati dovoljne koliine hrane za zaposlene u industriji i za dravne potrebe, odsluio je svoje. Promjenom drutvenih struktura ovaj kompromis sada sam sebe dovodi u pitanje. Sve vie raste skepticizam prema trajnom subvencioniranju odreenih proizvoda, i to neovisno o njihovoj kvaliteti i posljedicama koje izaziva njihova proizvodnja. Ovo se mijenja nastajanjem novog socijalnog miljea koji postavlja druge i kvalitativno vie zahtjeve. U zadnjih 50 godina znaaj poljoprivrede u makroekonomskim uvjetima ja smanjen. Sredinom 20. stoljea u poljoprivredi je radilo 50% stanovnitva EU, a primarna poljoprivredna proizvodnja bila je u ruralnim podrujima tradicionalni izvor prihoda. U meuvremenu, ovaj udio se kontinuirano smanjuje, tako da se danas poljoprivredom bavi samo 7% stanovnitva EU. Ovo je posljedica velikih tehnikih i strukturnih promjena na svjetskom tritu koje su rezultirale globalizacijom poljoprivredne proizvodnje i snanim jaanjem konkurencije u primarnom sektoru poljoprivrede. Ovakvi procesi snano su prisutni i u ruralnim podrujima Bosne i Hercegovine, gdje su rezultirali vrlo negativnim privrednim i socijalnim trendovima i dananjim nepovoljnim stanjem kojeg karakteriziraju brojni problemi: mala i nekonkurentna privreda, rascjepkano poljoprivredno zemljite, male proizvodne parcele, ekstenzivnost i niska tehnoloka razina proizvodnje, nedovoljno koritenje agrotehnikih mjera, slaba produktivnost, loe zbrinjavanje poljoprivrednog otpada, itd. Takva poljoprivreda je nekonkurentna i neisplativa, i u postojeem stanju ne moe biti faktor odrivog razvoja. Poseban problem lei i u tradicijskoj strukturi proizvodnje i neorganiziranosti poljoprivrednih proizvoaa, tako da lokalne zajednice nemaju autohtone, prepoznatljive i konkurentne proizvode koje mogu uspjeno plasirati na globalnom tritu. Takvo stanje je neodrivo jer u lokalnim sredinama uzrokuje sve tee uvjete ivota i privreivanja, propadanje postojeih poljoprivredenih dobara, nezaposlenost, te velike privredne i strukturne poremeaje: depopulacija, zakorovljenost i gubitak funkcije poljoprivrednog zemljita, privredno i socijalno propadanje, gubitak identiteta lokalnih zajednica te izloenost tetnim pojavama kao to su ugroavanje okolia, devastacija kulturne i tradicijske batine, loe privreivanje, korupcija, itd.
[16]

Mogue aktivnosti i prioriteti za restruktuiranje i odriv razvoj poljoprivrede poznati su iz prakse u EU, a svode se na sistematsko ostvarivanje sljedeih ciljeva (u okviru ukupnih razvojnih aktivnosti i mjera u lokalnoj zajednici), i to redom- od individualnih projekata koji se bre mogu realizirati, prema sloenijim i sistematskim projektima koji podrazumijevaju organiziranje i povezivanje lokalnih nosioca razvoja: Razvoj specijaliziranih i dugorono odrivih proizvoaa- proizvodnih sistema (specijalizirane farme, trajni nasadi, plastenici, suare, skladita za itarice i sl): Ukratko, treba locirati i poticati perspektivna gospodarstva koja imaju poduzetnike ambicije i mogunosti, i pomoi im radi ukljuivanja u programe poticanja i subvencioniranja, kako bi uspostavili odgovarajue dugorono odrive proizvodne sisteme u kojima mogu ostvariti komercijalnu i konkurentnu proizvodnju, i samostalni nastup na tritu; Diverzifikacija: Na lokalnoj razini potrebno je stvarati organizirane uvjete, te locirati mogunosti projekata da se lokalni proizvoai koji nisu odrivi i isplativi s postojeim oblicima primarne proizvodnje (stoarstvo i zemljoradnja) preorijentiu i specijaliziraju za druge oblike proizvodnje i djelatnosti, za koje u lokalnoj zajednici postoje bolje mogunosti i perspektive. Ovaki projekti naroito su znaajni za mlade proizvoae i mjeovita gospodarstva, koji na taj nain mogu osigurati sigurnu zaposlenost, poveane prihode, kao i dugorone perspektive za razvoj konkurentne proizvodnje i poslovanja, te poveanje kvalitete ivota. Razvoj trine infrastrukture za poljoprivredne proivode (skladita, hladnjae, distributivni centri, otprema, mini mljekare, pogoni za preradu, itd.): Da bi se osigurali uvje ti za odranje i razvoje poljoprivredne proizvodnje, a naroito kada se radi o malim proizvoaima koji nemaju uvjete za samostalno nastupanje na tritu i izloeni su hirovima ponude i potranje, potrebno je razviti odgovarajue kapacitete u kojima e se omoguiti: Preuzimanje proizvoda od lokalnih proizvoaa, Skladitenje, dorada, prerada, pakiranje, otprema, Formiranje finalnih proizvoda (lokalnih robnih marki) koji e se moi organizirano plasirati na tritu Realizacijom ovakvih projekata uspostavlja se lokalno trite i lokalnim proizvoaima osiguravaju se uvjeti i okviri za planiranje i plasman proizvodnje na njihovim gospodarstvima. Na taj nain oni prestaju biti izloeni hirovima i nelojalnoj konkurenciji, ime se uspostavljaju pretpostavke da mogu planirati razvoj i ulaganja u unaprijeivanje i proirivanje proizvodnje. Organiziranje i zajedniko nastupanje lokalnih proizvoaa: Temeljno je trino i privredno naelo da trajan razvoj poljoprivrede nije mogu ako se oslanja samo na nepovezane poljoprivredne proizvoae i porodina gospodarstva. U tom smislu, praksa potvruje da i najvei napor malih, pa i srednjih proizvoaa, ne mogu osigurati dugoroan razvoj i sigurnost , ukoliko ne postoji vei privredni sistem koji ih objedinjuje, organizira zajedniko nastupanje i plasira njihove proizvode na domaem i svjetskom tritu. Ovakve trine zakonitosti uticale su na razvoje izvornih trgovakih obila i drugih razvojnih privrednih sistema,kakvi se u dravama EU ve preko 150 godina razvijaju kao glavni nositelji poljoprivrede i malog gospodarstva, koji
[17]

u EU objedinjuju preko 100.000.000 lanova. Na taj nain, danas je poznato da neorganizovanost domaih proizvoaa i nepostojanje ovakvih sistema predstavljaju temeljni razlog loeg stanja i nepovoljnog poloaja malih proizvoaa u BiH. Zbog toga, lokalne samouprave trebaju inicirati i pomagati organiziranje i povezivanje lokalnih poljoprivrednika i malih poduzetnika, u cilju razvoja izvornih trgovakih oblika i razvojnih privrednih sistema kao zajednikih preduzea u kojima e se uspostavljati realni uvjeti za dugoroan razvoj njihove konkurentnosti. Tim putem, organizirani lokalni proizvoai i mali poduzetnici razvijaju sposobnost i potencijal da mogu biti nositelj razvoja, te zajednii realizirati projekte i ulaganja u razvoj proizvodnih kapaciteta i infrastrukture kojima e zajedniki osigurati dugoronu konkurentnost i razvojne perspektive, npr: - mini mljekare i sirane, - hladnjae, - kapaciteti za preradu primarnih proizvoda (povre, voe, meso), itd. Na taj nain, ovakvi oblici zajednikog nastupanja predstavljaju vane faktore lokalnog razvoja i omoguavaju snane privredne i razvojne uinke, jer: - rastereuju i pune lokalni proraun, - poveavaju ukupnu privrednu aktivnost, zaposlenost i konkurentnost zajednice, - poveavaju standard ivota i rada u zajednici.

Slika 6. Shema-Odrivi razvoj u poljoprivredi 8

3.1. Biodinamina poljoprivreda

irom svijeta se sve vie poljoprivrednika okree biodinaminoj ili organskoj proizvodnji. To znai da prije svega poljoprivrednici upotrebljavaju tehnike i metode rada koje se ne
8

Spahi, M. (1999). Osnove geoekologije. Tuzla: HARFO-GRAF

[18]

zasnivaju na hemijskim i genetikim supstancama i tehnologijama agroindustrije, nego se zasnivaju na ekolokom znanju. Bez tetnih kontraefekata oni na ovaj nain mogu poveati svoje prinose, tetoine drati pod kontrolom i tlo odravati plodnim. Pritom je vano napomenuti da se odustaje od monokultura, kao to je to bio sluaj za vrijeme kolonijalnog razdoblja. Oni uzgajaju razliite kulture, i to po principu mijenjanja mjesta sadnje, tako da insekti koji se nakupe na jednoj kulturi nestaju tokom sljedeeg razdoblja sadnje. Oni znaju da nije pametno potpuno eliminirati tetoine, jer bi to znailo da se naruava ravnotea jednog zdravog ekosistema. Umjesto umjetnog gnojiva ovi poljoprivrednici tlo gnoje ostacima biljaka i time mu vraaju organske materije i ne naruavaju prirodno bioloko kretanje. Zagaivanje tla hemijskim sredstvima i negativne posljedice neprimjene upotrebe pesticida: Savremena proizvodnja u poljoprivredi i umarstvu trai sve veu upotrebu raznih hemijskih sredstava, kojima se dodaju odreene hranjljive materije potrebne biljkama, ili materije kojima se unitavaju tetoine, korovi, ili spreavaju biljne bolesti i dr. Unoenje ovih sredstava u zemljite izaziva veliku opasnost i neke neeljene promjene, naroito ako je njihova upotreba nekontrolisana, a posljedice nedovoljno istraene. Proizvodnja pesticida i mineralnih ubriva stalno raste. Ovih hemijskih preparata za poljoprivrdne svrhe godinje se proizvode oko 43 miliona tona, od ega jedan milion tona pesticida. Pesticidima djelotvorno se unitavaju razne tetoine. Ima ih vie tipova, kao to su insekticidi (sredstva za unitavanje insekata), fungicidi (sredstva za unitavanje gljivica), herbicidi (sredstva za unitavanje korova), baktericidi (sredstva za unitavanje bakterija) itd. Posebna opasnost primjene pesticida je u navodnjavanim povrinama i u sunim tlima, tj. na mjestima oticanja navodnjavanih i drenanih voda. Pesticidi i mineralna ubriva ne zagauju samo tlo, ve povrinske i podzemne vode. Pored toga, pesticidi djeluju mutageno i kancerozno te je njihov uticaj na nasljedne osobine biljaka, a naravno i ljudi velik. Upotreba pesticida mora imati svoj limit, odnosno zemljite ih moe primiti samo do odreene granice. Sve to je preko toga nanosi tetu.

3.2. Fair Trade

Fair Trade je trgovako partnerstvo utemeljeno na dijalogu i drutveno-odgovornom poslovanju u kojem se plaanjem potene cijene za sirovine, proizvode ili rad marginaliziranim proizvoaima i radnicima u zemljama u razvoju osigurava odrivost, isplativost i konkurentnost. Vizija Fair Tradea je svijet u kojem su pravda i odrivi razvoj okosnica trgovine, a krajnji cilj je ukidanje siromatva. To se, uz potenu cijenu, postie i plaanjem tzv. socijalne premije (cca. 10% vrijednosti robe). Princip je sasvim jednostavan. Proizvoai za svoje sirovine dobivaju fer cijene, bez obzira na trinu cijenu gotovog proizvoda. Samo tako moemo govoriti o odgovornosti, samo na taj nain ljudi u zemljama u razvoju mogu svojim radom osigurati vlastitu egzistenciju i dostii bar najnii prag standarda u podrujima obrazovanja i zdravstva. Potroai dobijaju ukusne, kvalitetne ivotne namirnice. One dolaze kontroliranim putevima iz zemalja u razvoju u Europu. Fair Trade je djelotvorna saradnja na zajednikom razvoju koja je pozitivna za sve sudionike. Tu se ubrajaju:
[19]

a) Mali proizvoai- jer se principom fer trgovine osigurava njihova egzistencija te su u mogunosti planirati svoju budunost. Kooperative malih proizvoaa dobivaju premije za socijalni i ekoloki razvoj koje se upotrebljavaju za istu vodu za pie, medicinsku pomo, izgradnju kolskih sistema itd. b) Radnici na plantaama- jer inicijative fer trgovine stvaraju uvjete rada i ivota koji su dostojni ovjeka: regulisan radni odnos s minimalnim dohotkom osiguranim zakonom, zakonski reguliran minimum standarda, zatitu od trovanja opasnim agrohemikalijama, zabranu prisiljavanja na rad i najmanju mjeru zdravstvene pomoi. c) Potroai- jer mogu uivati u kvaliteti proizvoda koji su proizvedeni u prirodnom okoliu. Fer trgovina garantuje porijeklo i kontrolirani priljev robe koja potie uglavnom od malih proizvoaa. Ovakva roba se od sjetve do etve njeguje runo i stoga je veoma vrijedna. Dakle, moe se uivati u kvaliteti robe, a jo pri tome iste savjesti, jer smo se odluili za proizvod s oznakom Fair Trade. d) Priroda- jer se roba koja nastaje potujui inicijativu fer trgovine tradicionalno proizvodi u skladu s prirodom i potivajui je, te u skladu s odrivim razvojem ekonomije, dakle mjeavinom s drugim biljkama u svrhu samodohranjivanja i uz redukciju upotrebe agrohemikalija. Presudno je gnojenje kompostom (gnojivom nastalim prirodnim biolokim putem) i zatita od erozije te primarno izbjegavanje i ekoloko odlaganje otpada. tite se prirodne vode. Sve to se, naravno, pozitivno odraava na cjelokupnu prirodu planeta Zemlje, a samim tim koristi i ljudima u Europi.

3.3. Agrarno iskoritavanje zemljita i ekoloke posljedice

Dok je poljoprivrednik prije svojim ekstenzivnim i prirodi sredine prilagoenim nainom proizvodnje istovremeno bio i proizvoa i zatitnik prirode, savremena poljoprivreda, tehniki opremljena, specijalizirana i trino usmjerena, sve vie naruava ekoloku ravnoteu. U elji za to intezivnijim koritenjem obradivih povrina sve vie nestaje prirodno raslinje i umarci uz tokove rijeka. Taj proces nestanka prirodne vegetacije naroito je izraen u podrujima gdje se provode mjere agrarne politike (komasacija, arondacija). Ostatak prirodne vegetacije sa specifinim biljnim i ivotinjskim svijetom se unitava, a stvara se jednolian, ali ekoloki vrlo labilan kulturni pejza. Velike povrine zemljita pod monokulturama9 jednostrano iscrpljuju tlo pa je ono podlono bolestima i tetnom djelovanju tetoina. Oranice i povrtnjaci na kojima se vie godina uzastopno sije ista kultura, naroito u gospodarstvima bez stoke, ili se nedovoljno gnoje, pridonose osiromaenju tla hranjivim esticima. Erozija (lat. erodare izjedati, ugrizati) se moe shvatiti kao proces u kojem se erodovani stijenski i pedoloki produkti odvajaju od mjesta nastanka i prenose na neki drugi lokalitet. U
9

Monokultura (iz starogrkog. mono - sam, jedini, i lat.: cultura- poljoprivreda) je oblik poljoprivrednog ili umarskog koritenja zemljita. Oznaava i uzgoj samo odreene vrste biljke.

[20]

erozione faktore ubrajaju se voda, vjetar, morski talasi, led, odroni i sipari. esta je pojava odnoenja povrinskog dijela zemljita tj. erozija. Opasnost od erozije openito je vea ako su koliina padavina, nagib terena i stepen ogoljavanja zemljita vei. Ublaavanje erozije tla: U ove mjere ukljuuje se kontrola i spaavanje tla od erozije provjerenim metodama i to: terasiranje padina, uvrivanje i zasipanje erozionih jaruga i stvaranje zatitnih pojaseva od vjetrovne erozije. Kontinuirana obrada tla ujedno podrazumijeva spaavanje usjeva i plodnih padina od erozije. U obradi plodnih padina oranje je potrebno obavljati u horizontalama, a ne u pravcu padina, jer ako se ore po horizontalama stvaraju se bregovi. Takvom obradom zemljita svaka brazda slui kao rezervoar vode. Poljoprivredne povrine na padinskim terenima izloene su pojaanoj eroziji. Smanjenje efektivne erozije na takvim poljoprivrednim zemljitima postie se istovremeno pojasnim, prorednim zasijavanjem razliitih poljoprivrednih kultura. Meuredne zasijane kulture mogu se meusobno smjenjivati, npr., ovim redom: kukuruz, pamuk, duhan i pedoloko-zatitne poljoprivredne kulture (travarice, ita i razne vrste grahovica). Svake naredne godine potrebno je mijenjati zasijane poljoprivredne kulture po spratovima.

Slika 7. Ublaavanje prirodne erozije postie se obraivanjem tla po izohipsama i prorednim uzgajanjem poljoprivrednih kultura 10

Procesi terasiranja poljoprivrednog zemljita praktikovani su tokom minulih stoljea. Terasni nain obrade zemljita uvjetovan je oskudicom ziratnog zemljita i agrarnom prenaseljenou odreenih prostora. Uske, speniaste terase projektovane od strane starih agronoma, neprikladne su za savremeni metod poljoprivredne obrade zemljita. Savremene terase su uglavnom zemljani nasipi nasuti uspravno na pad zemljita kako bi smanjili oticanje
10

Spahi, M. (1999). Osnove geoekologije. Tuzla: HARFO-GRAF

[21]

padavinskih voda i eroziju sveli na minimum. Za terase koje smanjuju brzinu povrinskog oticanja vode na ispod 1 m/sec smatraju se efikasnim terasama.

4. ODRIVI RAZVOJ I OKOLI U SEKUNDARNOM SEKTORU

Sekundarni sektor obuhvata ljudske djelatnosti koje se odnose na proizvodnju raznih dobara koje su potrebne ovjeku osim proizvodnje hrane (proizvodnjom hrane se bavi primarni sektor). Najvanije grane sekundarnog sektora su industrija, graevinarstvo, rudarstvo i energetika. Sekundarni sektor proizvodi ona dobra koja ovjeku nisu nuno potrebna za ivot (kao primarni sektor), ali bitno poboljavaju kvalitetu ivota. Sekundarni sektor se javlja ve u neolitiku. Prva sekundarna djelatnost u historiji je izrada raznih posuda od gline (lonarstvo). S vremenom se specijaliziraju ljudi koji se bave samo grnarstvom, te svoje proizvode razmjenjuju s ljudima koji se bave poljoprivredom i stoarstvom, te se time razvija trgovina. U bakreno doba se pojavljuje izrada raznih proizvoda od bakra, te se time iri sloj ljudi koji se bave sekundarnim djelatnostima. U doba prvih civilizacija (Egipat, Mezopotamija) javlja se izrada raznih proizvoda. S vremenom se razvija i rudarstvo zbog potrage za potrebnim metalima. Zanatstvo i rudarstvo su jedine sekundarne djelatnosti do novog vijeka. Poetkom novog vijeka se zanatstvo razvija i nastaju prve manufakture u kojima vie zanatlija radi zajedno, te mogu proizvoditi vie na dotadanji nain. S vremenom dolazi do otkria raznih strojeva kojima se moe proizvoditi vie i bolje uz manji utroak radne snage, te se time razvija industrija. Industrijska revolucija je uvela bitne promjene u ivot dotadanjeg ovjeka. Istovremeno se modernizira poljoprivreda, te ona vie ne zapoljava toliko radne snage (do industrijske revolucije se preko 90% ljudi bavilo poljoprivredom) koja se poinje zapoljavati u tvornicama i baviti industrijom. To potie nagli rast gradova u kojima je industrija smjetena. Krajem 20. st. u industriji se zbog daljnje modernizacije i uvoenja strojeva, koji ne trae mnogo radnika, poinje smanjivati broj zaposlenih. Danas se u razvijenim dravama veina ljudi bavi tercijarnim djelatnostima, dok industrija proizvodi vie uz manji broj zaposlenih.

4.1. Energetika
Energetika je privredna djelatnost koja se bavi prouavanjem i iskoritavanjem razliitih izvora energije te proizvodnjom elektrine energije. Energetika je bitna za razvoj itavog drutva. Savremeni privredni razvoj neke zemlje u potpunosti zavisi od raspoloivih izvora energije, njihove iskoritenosti i primjene u proizvodnji i potronji.

[22]

ivot na Zemlji nastao je i opstao milionima godina zahvaljujui povoljnim klimats kim prilikama. Klima se moe posmatrati kao obnovljivi resurs kojem je energetska komponenta energija Sunca, a materijalna komponenta su oceani kao rezervoari za vodu. Energija Sunca potie kruenje vode na Zemlji i time omoguava ivot. Tamo gdje nema vode nema ni kvalitetnog ivota, npr. u pustinjama. Klimatske promjene na Zemlji dostigle su takav nivo da moemo govoriti o klimatskoj krizi. Vizija izlaska iz te krize je vrlo jasna i to je povratak na manje tetne izvore energije. Meutim, lobiji koji zagovaraju daljnju upotrebu fosilnih goriva i nuklearne energije daleko su premoni na tritu energije i trenutno nema nikakvih naznaka usporavanja potronje prljavih" izvora energije. Takav pristup mogao bi u budunosti znatno promijeniti klimu, a time bi ivot klimatski osjetljivih biljaka i ivotinja bio ugroen. Budui da sve vrste ive u prirodnoj ravnotei, to bi utjecalo na cijeli bioloki sistem Zemlje. Da bi se izbjegla takva budunost, neke drave poele su poticati programe tednje energije i prelazak na iste" izvore energije. Izvori energije mogu biti obnovljivi i neobnovljivi. Neobnovljivi izvori energije su: ugalj, nafta, prirodni plin i nuklearna gorivo. Ugalj, nafta i prirodni plin nazivaju se jo i fosilna goriva. Dva osnovna problema kod neobnovljivih izvora energije su da ih ima u ogranienim koliinama i da oneiuju okoli. Sagorijevanjem fosilnih goriva oslobaa se velika koliina CO2 koji je staklenini plin. Zbog toga je dolo do globalnog porasta temperature na Zemlji. Nuklearna goriva nisu opasna za atmosferu, ali tvari nastale kod nuklearne reakcije ostaju radioaktivne jo godinama i trebaju biti uskladitene u posebnim prostorijama. Ugalj je organogena stijena,nastala tokom karbona i tercijara prije gotovo 350 milina godina. Kao energent uveliko utie na kvalitetu okolia. Daje 35% svjetske energije i u strukturi energetske potronje nalazi se na drugom mjestu. Postoji nekoliko vrsta uglja koje se razlikuju po kalorijskoj vrijednosti i hemijskom sastavu. Najvaniji je kameni ugalj s kalorijskom vrijednou od 7000 do 9000 kalorija i sadrajem ugljika od 87%. Pored primjene u termoelektranama i metalurgiji slui i kao sirovina u hemijskoj industriji. Neto mlai smei ugalj i lignit slabije su kalorijske vrijednosti (od 3000 do 7000 kalorija) i upotrebljavaju se kao gorivo u termoelektranama. Kameni ugalj se najvie proizvodi u Kini, SAD-u, Rusiji i Indiji, a smei ugalj i lignit u Njemakoj, Rusiji i SAD-u. Zalihe uglja bit e iscrpljene za oko 200-230 godina. Trend potronje uglja u svjetskim razmjerama je u poveanju, to znai da se ne mogu oekivati smanjenja tetnog uticaja ovog fosilnog goriva u budunosti kroz kisele kie zagrijavanje atmosfere, efekat staklenika, zagaenje okolia i zdravlje ljudi. Nalaenje kompromisa izmeu poveane proizvodnje energije, koja ipak predstavlja glavni faktor ekonomskog razvoja i stabilnosti i smanjenja tetnog uticaja na okoli e biti komplikovan zadatak. Nafta je fosilno gorivo organskog porijekla nastala prije mnogo miliona godina. U ukupnoj svjetskoj proizvodnji energije uestvuje s oko 40% i najvaniji je energent dananjice. Bez nafte (crnog zlata) i naftnih derivata gotovo je nezamisliv razvoj savremene svjetske privrede. Naftna leita u kojima prema procjenama ima oko 140 milijardi tona nafte neravnomjerno su
[23]

rasporeena. ak 65% svjetskih rezervi nafte nalazi se na Bliskom Istoku (Saudijska Arabija, Irak, Iran, UAE, Kuvajt). Prema aktuelnim pokazateljima, zemlje proizvoai nafte u ovom trenutku proizvode oko 82,5 miliona barela11 nafte po danu, dok je potranja na svjetskom tritu iz dana u dan sve vea. Na primjer, 2020. godine svijet e vjerovatno konzumirati 25 miliona barela/dnevno, to je vie od dananje dnevne proizvodnje nafte u zemljama perzijskog zaliva. Ako se nastavi ovaj trend potronje, zalihe nafte bit e iscrpljene u slijedeih 45 godina.

Slika 8. Svjetske zalihe nafte 12

Prirodni plin, kao sve vaniji izvor energije pojavljuje se u Zemljinoj kori sam ili zajedno s naftom. Relativno je jeftin, pogodan za eksploataciju, transport i slui kao sirovina za hemijsku industriju. Najee se transportuje plinovodima i tankerima. Prilikom izgaranja stvara malu koliinu otpadnih produkata pa se smatra plemenitim oblikom energije. U svjetskoj potronji energije, plin uestvuje sa oko 20%, a najvie se proizvodi u Rusiji, SAD-u, Kanadi i Nizozemskoj. Uz godinju potronju od 2404 milijarde m3 zalihe prirodnog plina potroit e se oko 2075. godine. Nuklearno gorivo koje slui za proizvodnju nuklearne ili atomske energije takoer je neobnovljiv energent. Nuklearna energija dobija se cijepanjem fisijom13 atomskih jezgara izotopa urana (U235 i U-238) te izotopa plutonija (PU-239) pri emu se oslobaa toplina. Ona se koristi za dobijanje vodene pare koja pokree turbine, a turbinama se pokreu elektrini generatori. Nuklearnu energiju danas najvie koriste SAD, Velika Britanija, Francuska, Njemaka, Japan i Rusija Obnovljivi izvori energije su: energija vjetra, energija Sunca, energija vode, bioenergija i energija oceana. Globalno posmatrano moe se rei da je u svojoj energetskoj historiji svijet
11

Barel- mjerna jedinica za zapreminu. Jedan barel je 159 litara. Naziv dolazi od engleske rijei barrel = bure. Danas se u svijetu najvie koristi kao mjerna jedinica za koliinu nafte. 12 www.ekologija.ba/userfiles/image/p_p_svj_2.jpg 13 Fisija- proces cijepanja jezgra atoma pri emu se oslobaa velika koliina energije.

[24]

doao do kraja jedne epohe, kada nafta ne moe biti osnova za planiranje budueg razvoja i kada se postavlja pitanje-ta dalje? Odgovor je u uvoenju novih izvora energije kao neodlone potrebe i poziv da se intenzivira rad na usavrvanju koritenja i pronalaenja novih alternativnih izvora energije. Obnovljivi izvori energije i pored toga to se troe, zahvaljujui Sunevom zagrijavanju, privlanoj snazi Sunca i Mjeseca i geoterminoj energiji obnavljaju se u odreenom ritmu, tj. ne iscrpljuju se.

Slika 9. Obnovljivi izvori energije 14

Svake godine svi ljudi svijeta potroe onoliko energije koliko bi se dobilo sagorijevanjem deset milijardi tona uglja (crna loptica). Sve svjetske rijeke daju koliinu energije koja je jednaka koliini energije koju svi ljudi svijeta potroe tokom jedne godine (tamno plavi krug), okeani daju duplo vie energije (tirkizno plavi krug), iz geotermalnih izvora se moe dobiti koliina energije koja je pet puta vea od trenutne potronje energije (narandasti krug), biogas i bioenergija mogu osigurati 20 puta vie energije u odnosu na trenutnu potronju (smei krug), vjetar 200 puta veu koliinu (svijetlo plavi krug) dok Sunce isija 2850 puta (uti krug) vie energije u odnosu na nae trenutne potrebe. Ovo su samo teoretske cifre, ali ako uzmemo u obzir tehnologije koje su nam na raspologanju danas i razuman iznos instalacija irom planete, mogli bismo dobiti skoro est puta vie energije iz obnovljivih izvora u odnosu na koliinu energije koju trenutno koristimo. To znai da bi realno mogli izbjei iskoritavanje fosilnih goriva i nuklearne energije te u isto vrijeme i dalje imati obilje energije. Razvoj obnovljivih izvora energije (osobito od vjetra, vode, sunca i biomase) vaan je zbog nekoliko razloga:

14

Spahi, M. (1999). Osnove geoekologije. Tuzla: HARFO-GRAF

[25]

Obnovljivi izvori energije imaju vrlo vanu ulogu u smanjenju emisije ugljinog dioksida (CO2) u atmosferu. Poveanje udjela obnovljivih izvora energije poveava energetsku odrivost sistema. Pomae i u poboljavanju sigurnosti dostave energije na nain da smanjuje ovisnost o uvozu energetskih sirovina i elektrine energije.

4.1.1. Suneva energija

Iskoritavanje energije Sunca ve nekoliko godina biljei konstantan rast u gotovo cijelom svijetu, te poinje dobijati vanu ulogu u elektroenergetskom miksu u veini zemalja. Pretpostavka je da e u sljedeih nekoliko godina iskoritavanje obnovljivih izvora energije, pa tako i energije Sunca, konstantno rasti, ponajvie zbog zadanih ciljeva o smanjenju emisija staklenikih plinova, poveanju upotrebe elektrine energije iz obnovljivih izvora energije, smanjenja cijene obnovljivih izvora energije, te elje za to manjom ovisnou o fosilnim gorivima koja postaju sve skuplja. U osnovi, postoje tri principa iskoritavanja Sunevog zraenja: 1. Solarni kolektori - pretvaraju Sunevu energiju u toplinsku energiju vode (ili neke druge tekuine). Sistemi za grijanje vode mogu biti ili otvoreni, u kojima voda koju treba zagrijati prolazi direktno kroz kolektor na krovu, ili zatvoreni, u kojima su kolektori popunjeni tekuinom koja se ne smrzava (npr. antifriz). Zatvoreni sistemi mogu se koristiti bilo gdje, ak i kod vanjskih temperatura ispod nule. Tokom dana, ako je lijepo vrijeme, voda moe biti grijana samo u kolektorima. Ako vrijeme nije lijepo, kolektori pomau u grijanju vode i time smanjuju potronju struje. Solarni kolektori su vrlo korisni i kod grijanja bazena. U tom sluaju temperatura vode je niska i jednostavnije je odravati temperaturu pomou otvorenih sistema grijanja. Postoje i kolektori koji direktno griju zrak. Ti sistemi cirkuliraju zrak kroz kolektore i na taj nain prenose velik dio energije na zrak. Taj se zrak kasnije vrati u grijanu prostoriju i na taj nain se odrava temperatura u prostoriji. Kombinacijom grijanja zraka i grijanja vode moe se postii vrlo velika uteda. 2. Solarni fotonaponski pretvarai (Photovoltaic) - slue za izravno pretvaranje Suneve svjetlosti u elektrinu energiju, a izvedeni su kao fotonaponske elije (eng. photovoltaic cells), koje mogu biti nainjenje od monokristalinog i polikristalinog silicija, amorfnog silicija, kadmij-telurida ili bakar-indij-diselenida. Fotonaponske elije rade na principu fotoelektrinog efekta, a slue za direktno pretvaranje solarne energije u elektrinu. Vrlo tanke ploice kristalinog silicija s primjesom arsena izloene Sunevom zraenju ponaaju se kao poluvodiki spojevi. estice svjetlosti (fotoni) atomima silicija izbijaju elektrone iz kristalne reetke pa se na jednoj strani poluvodikog spoja stvara viak negativnog naboja, a na drugoj strani pozitivnog uslijed ega dolazi do protoka struje. Instalirani kapaciteti fotonaponskih elektrana i koncentriranih elektrana svake godine sve vie rastu, i predstavljaju sve znaajniju ulogu u
[26]

ukupnoj elektroenergetskoj potronji, a dugogodinja trita dobijaju sve veu konkurenciju unato trenutnoj financijskoj i privrednoj krizi.

Slika 10. 15 vodeih zemalja u svijetu po instaliranima kapacitetima u 2011. godini, te ukupni instalirani kapaciteti. Europske zemlje su oznaene narandastom bojom 15

3. Solarne elektrane - Solarna energija je poeljna zbog svoje sposobnosti da ostane distribuirani izvor energije i da time izbjegne brojne zamke koje prijete centralizovanim energetskim izvorima kao to su nestanci struje, kvarovi mree, nestaice goriva, agresije, prirodne katastrofe, itd. Solarna energija se, takoer, moe primijeniti na konceptu centralizovane solarne elektrane. Ve nekoliko takvih instalacija funkcionie, te one drutvo snabdijevaju strujom koja ne zagauje i koja ne koristi nikakva goriva. Jedna takva solarna elektrana bi mogla biti realizirana sa poljem PV-ploa, a li neki od najee implementiranih modela solarnih elektrana koriste, radi maksimalnog uinka, ogledala za skupljanje svjetlosti. Za primjer je solarna elektrana u SAD-u, vrijedna 2,2 milijarde dolara, koja moe proizvesti blizu 400 megawata st ruje, dovoljno za 140.000 objekata. Velika povrina pustinje Mojave, koja je nekad bila dom kornjaa i kojota, pretvorena je, uz pomo stotina hiljada ogledala, u najveu solarnu elektranu ovog tipa na svijetu. Ovaj kompleks je u vlasnitvu kompanija NRG Energy Inc, Google Inc. i BrightSource Energy. Trenutno na solarnu energiju otpada manje od 1% proizvodnje elektrine struje u SADu, hiljade projekata su u toku, bilo da je rije o ogromnim ili veoma malim projektima.

15

www.our-energy.com/slike/photovoltaic.jpg

[27]

Slika 11. Solarna elektrana u SAD-u vrijedna 2,2 milijarde dolara 16

4.1.2. Energija vjetra

Energija vjetra koja ima veliki potencijal u savremenom dobu su ukrotile velike vjetrenjae koje proizvode elektrinu energiju. Ako se postave jedna do druge, na podrujima gdje vjetar dostie velike brzine, vjetrenjae mogu dovesti do maksimuma proizvodnju energije iz vjetra. Tehnologija se na ovom polju razvila do tog stepena da smo ponovo u stanju da se vratimo energiji mora i vjetra. Umjesto da samo plove oceanima, drave poput Danske i Nizozemske postavljaju farme vjetrenjaa na priobalna podruja, koritei energetske potencijale koji su dugo bili ignorirani, a istovremeno umanjujui ovisnost o stranim energetskim zalihama i borei se protiv klimatskih promjena. Na primjer, ivotni vijek vjetrenjae, visoke 67 m i kapaciteta 1,5 MW je dvadesetak godina. U tom vremenskom periodu jedna turbina moe da proizvede 76 miliona kWh, to je jednako utedi oko 84 hiljade tona lignita koji bi bio spaljen. Kada bi se koliina uteenog uglja zamjenjena energijom vjetra u vidu gomile postavila pored turbine, bila bi skoro iste visine (oko 50 m), a ak i ireg promjera (oko 80 m). Ovakve utede uglja e imati veoma pozitivan uinak na okoli i klimatske promjene, ali je znaaj ovih uteda jo i vei s obzirom na to da ovi statistiki podaci vae za samo jednu turbinu. Elektrinom energijom iz vjetra vjetroelektrane snabdijevaju elektro energetsku mreu kao to i pojedinani vjetroagregati napajaju izolirana mjesta. Vjetar je bogat, obnovljiv, lahko dostupan i ist izvor energije. Nedostatak vjetra rijetko uzrokuje nesavladive probleme kada u malom dijelu sudjeluje u obezbjeenju elektrinom energijom, ali pri veem oslanjanju na vjetar dovodi do veih gubitaka. Nastanak vjetra i principi iskoritavanja - Energija vjetra je transformirani oblik Suneve energije. Sunce neravnomjerno zagrijava razliite dijelove Zemlje i to rezultira razliitim tlakovima zraka, a vjetar nastaje zbog tenje za izjednaavanjem tlakova zraka. Postoje dijelovi Zemlje na kojima puu takozvani stalni (planetarni) vjetrovi i na tim podrujima je iskoritavanje energije vjetra najisplativije. Dobre pozicije su obale oceana i puina mora. Puina se istie kao najbolja pozicija zbog stalnosti vjetrova, ali cijene instalacije i transporta energije koe takvu eksploataciju. Kod pretvaranja kinetike energije vjetra u mehaniku energiju (okretanje osovine generatora) iskoritava se samo razlika brzine vjetra na ulazu i na izlazu. Kao dobre strane iskoritavanja energije vjetra istiu se visoka pouzdanost rada postrojenja, nema trokova za gorivo i nema zagaivanja okoline. Loe strane su visoki trokovi izgradnje i promjenljivost brzine vjetra (ne moe se garantirati isporuivanje energije). Za domainstva vrlo su interesantne male vjetrenjae snage do nekoliko desetaka kW. One se mogu koristiti kao dodatni izvor energije ili kao primarni izvor energije u udaljenim podrujima. Kad se koriste kao primarni izvor energije nuno im se dodaju baterije (akumulatori) u koje se energija sprema kad se generira vie od potronje. Velike vjetrenjae esto se instaliraju u park vjetrenjaa i preko transformatora spajaju se na elektrinu mreu.
16

www.energetika.ba/thumbnail.php?file=news/2014/February/SAD_solarnaelektrana_833503476.jpg

[28]

Snaga vjetra je u paniji tokom 2013. godine postala glavni energetski izvor, s ueem od 21,1% u zadovoljenju ukupne tranje za strujom. Na taj nain vjetar je kao energetski izvor premaio nuklearnu energiju koja pokriva 21% energetskih potreba drave. Na treem mjestu je hidroenergija, koja zadovoljava 14,4% tranje, prema 7,7% prethodne godine. Slijedi solarna energija sa 3,1%, prema prologodinjih 3% i na kraju je energija iz termoelektrana, koja zadovoljava 1,8% tranje, prema 1,3% u 2012. godine.

4.1.3. Hidroenergija
Energija vode (hidroenergija) je najznaajniji obnovljivi izvor energije, a ujedno i jedini koji je ekonomski konkurentan fosilnim gorivima i nuklearnoj energiji. Ne moe se koristiti posvuda jer podrazumijeva obilje brzo tekue vode, a poeljno je i da je ima dovoljno cijele godine, jer se elektrina struja ne moe jeftino uskladititi. Da bi se ponitio utjecaj oscilacija vodostaja grade se brane i akumulacijska jezera. To znatno die cijenu cijele elektrane, a i die se razina podzemnih voda u okolici akumulacije. Razina podzemnih voda ima dosta utjecaja na biljni i ivotinjski svijet, pa prema tome hidroenergija nije sasvim bezopasna za okoli. Nesree, od kojih su najtee pucanje brane se uglavnom ne deavaju i predstavljaju mali rizik zbog stalnih pregleda i odravanja. Glavni rizik uslijed izgradnje hidroelektrane je utjecaj na lokalni ekoloki balans, posebno nizvodno od brane. Taj rizik je posebno prisutan kod velikih hidroelektrana, no strogi uvjeti zatite okolia i te rizike pokuavaju svesti na najmanju moguu mjeru. Veliki problem kod akumuliranja vode je i zatita od potresa. Procjenjuje se da je iskoriteno oko 25 % svjetskog hidroenergetskog potencijala. Hidroelektrane su postrojenja u kojima se potencijalna energija vode pretvara u mehaniku energiju vrtnje rotora, a zatim u elektrinu energiju u generatoru. Snaga koju hidroelektrana razvija ovisi o neto padu vode, odnosno razlici razine gornje vode (zahvat) i donje vode (turbina), umanjenom za hidraulike gubitke prilikom protoka vode. Izmeu 18 i 20% ukupne svjetske proizvodnje elektrine energije potie iz hidroelektrana. U razvijenim zemljama je ve iskoriten vei dio hidroenergetskog potencijala (Europa i Sjeverna Amerika) dok je kod drugih taj postotak puno manji. Europa je dosad razvila 65% svog potencijala, Sjeverna Amerika 61%, Australija 40%, Azija 20%, Juna Amerika 19%, a Afrika samo 7%. Norveka vie od 99% potreba za elektrinom energijom zadovoljava iz energije vode, s time da jo 25 svjetskih drava ovise o energiji vode vie od 90%. Sveukupno vie od 60 zemalja koristi hidroenergiju za vie od 50% svojih potreba za elektrinom energijom.

[29]

Slika 12. Udio u ukupnoj proizvodnji elektrine energije iz hidroelektrana u svijetu 17

U Europi i SAD-u gdje je veina velikih hidroelektrana ve sagraena ili trenutno nije isplativa, teite se prebacuje na male hidroelektrane (veliine do 10 MW), koje u tim razvijenim zemalja imaju pravo na poticajne tarife otkupa elektrine energije ime su postale zanimljive za investitore. Iako njihov razvoj nije intenzivan kao onaj vjetroelektrana, jo uvijek imaju dovoljno potencijala da se pomou njih rijei jedan bitan dio potrebne koliine proizvodnje elektrine energije iz obnovljivih izvora. Jedna od takvih drava sa znaajnim potencijalom u malim hidroelektranama je i kotska, koja planira do 2030. godine veliki dio elektrine energije proizvoditi iz vode.

4.1.4. Geotermalna energija

Rije geotermalno ima porijeklo u grkim rijeima geo (zemlja) i therme (toplina) i znai toplina zemlje, pa se prema tome toplotna energija Zemlje naziva jo i geotermalna energija. Toplina u unutranjosti Zemlje rezultat je formiranja planete iz praine i plinova, a radioaktivno raspadanje elemenata u stijenama kontinuirano regenerira tu toplinu, pa je prema tome geotermalna energija obnovljivi izvor energije. Osnovni medij koji prenosi toplinu iz unutranjosti na povrinu je voda ili para, a ta komponenta obnavlja se tako da se voda od kia probija duboko po pukotinama i tamo se onda zagrijava i cirkulira nazad prema povrini, gdje se pojavljuje u obliku gejzira i vruih izvora. Geotermalna elektrana je kao svaka druga elektrana, osim to se para ne proizvodi izgaranjem goriva ve se dobija iz zemlje. Dalji postupak s parom je isti kao kod konvencionalne elektrane: para se dovodi do turbine koja pokree rotor elektriog generatora. Nakon turbine para odlazi u kondenzator, kondenzira se da bi se tako dobijena voda injektirala nazad u geotermalni izvor.

Slika 13. Proces nastajanja geotermalne energije 18

17 18

Harris, Jonathan M. (2009). Ekonomija ivotne sredine i prirodnih resursa. Beograd: Data Status Harris, Jonathan M. (2009). Ekonomija ivotne sredine i prirodnih resursa. Beograd: Data Status

[30]

Geotermalna energija privlai sve veu pozornost u energetskom smislu, ne samo zbog financijskih poticaja, ve i zbog toga to je pouzdan obnovljivi izvor energije koji ne emitira CO2. Velika prednost geotermalne energije u odnosu na druge obnovljive izvore je i injenica da geotermalne elektrane proizvode elektrinu energiju 24 sata na dan, 7 dana u sedmici bez obzira na vremenske uvjete, a trokovi ulaganja u geotermalnu enregiju relativno su manji od trokova ulaganja u druge obnovljive izvore, za to se oekuje da e tako ostati jo sljedeih nekoliko desetljea. Predvia se da e do 2030. godine proizvodna cijena elektrine energije iz geotermalne energije iznositi 7,3 centa/KWh, to je manje od predviene cijene energije vjetra koja bi mogla prosjeno iznositi 8,1 cent/KWh ili solarne energije koja bi mogla prosjeno iznositi 12,5 centi/KWh. Takoer se predvia da e do 2015. godine instalirana snaga geotermalne energije porasti za 89%, odnosno instalirana snaga bi sa 12 GW, koliko je iznosila 2009. godine, trebala porasti na skoro 21 GW do 2015.

Slika 14. Ukupni geotermalni kapaciteti 2008. - 2015. 19

Kada bi se instalirana snaga sagledala prema kontinentima udjeli izgledaju ovako: Azija 47,6%, Sjeverna Amerika 42,3%, Europa 10%, a Juna Amerika 0,10%. Geotermalna energija iskoritava se u preko 20 zemalja u svijetu, a predvianja su da e Island, koji planira u potpunosti izbaciti fosilna goriva, imati najveu proizvodnju, a slijedit e ga Indonezija (3.200 MW do 2015.), Filipini (3.246MW do 2015.) i Meksiko (1.481 MW do 2015.). Upotreba geotermalne energije i utjecaj na okoli - Budui da je procijenjena totalna koliina geotermalne energije koja bi se mogla iskoristiti znatno vea nego sveukupna koliina energetskih izvora baziranih na nafti, uglju i zemnom plinu zbrojenih zajedno trebalo bi geotermalnoj energiji svakako pridati veu vanost. Naroito ako se uzme u obzir da je rije o jeftinom, obnovljivom izvoru energije koji je usto i ekoloki prihvatljiv. Budui da geotermalna energija nije svuda lahko dostupna, trebalo bi iskoristiti barem mjesta na kojima je ta energija lahko dostupna (rubovi tektonskih ploa) i tako barem malo smanjiti pritisak na fosilna goriva i time pomoi Zemlji da se oporavi od tetnih staklenikih plinova. Karakteristika koritenja
19

Crkveni Ivan i Mladen Crkveni (2003). Geografija: Udbenik za II razred ekonomske kole. Zagreb: Agencija za komercijalnu djelatnost

[31]

obnovljivih izvora energije, pa tako i geotermalne energije jest ogranienost na podruje koje je bogato odreenim energentom tako da je i utjecaj na okoli prvenstveno lokalnog znaaja. Utjecaj geotermalnih elektrana na okoli oituje se upotrebom relativno velikih povrina zemljita, pojavom slijeganja terena, emisijom plinova i otpadnih. Intenzitet tih djelovanja ovisi o nizu faktora, kao to su geoloko-strukturne i hidrogeoloke odlike leita, fiziko-hemijska obiljeja geotermalnog fluida u leitu, tehniko-tehnoloke karakteristike postrojenja te ekoloke odlike i kvaliteta posmatranog podruja.

4.1.5. Bioenergija
Biomasu ine brojni razliiti proizvodi iz biljnog i ivotinjskog svijeta kao to su grane, granice, kora drveta i piljevina iz umarstva i drvne industrije, slama, kukuruzovina, stabljik e suncokreta, ostaci pri rezanju vinove loze i maslina, kopice vianja i kore od jabuka iz poljoprivrede, ivotinjski izmet i ostaci iz stoarstva, komunalni i industrijski otpad itd. Biomasa je obnovljivi izvor energije koji se moe direktno pretvarati u energiju izgaranjem te tako proizvesti vodenu paru za grijanje u industriji i domainstvima, te dobijanje elektrine energije u malim termoelektranama. Ovaj nain iskoritavanja biomase podrazumijeva tradicionalno iskoritavanje potencijala uma. Fermentacija20 u alkohol zasad je najrazvijenija metoda hemijske konverzije biomase. Bioplin nastao fermentacijom bez prisutnosti kisika sadri metan i ugljik te se moe upotrebljavati kao gorivo, a ostali savremeni postupci koritenja energije biomase ukljuuju i pirolizu21, rasplinjavanje te dobivanje vodika. Dodatne su prednosti zbrinjavanje i iskoritavanje otpada i ostataka iz poljoprivrede, umarstva i drvne industrije, smanjenje uvoza energenta, ulaganje u poljoprivredu i nerazvijena podruja i poveanje sigurnosti dovoljnog obezbjeenja energijom. Predvia se da e do sredine ovog stoljea u svijetu udjel biomase u potronji energije iznositi izmeu 30 i 40%. Iz biomase se fizikalnim i hemijskim putem mogu dobiti sva tri oblika energije: toplotna, mehanika i elektrina. Mnoge su prednosti upotrebe biomase u odnosu na fosilna goriva. Biomasa moe biti jednostavno konvertovana u upotrebljive izvore energije poput metana ili goriva za transport poput etanola i biodizela. Postoje razne tehnologije iskoritavanja energije iz biomase: direktno za grijanje, pretvaranje toplota u elektrinu energiju, pretvaranje u neki drugi oblik goriva poput tekuih biogoriva ili zapaljivog bioplina. Biomasa svakim danom postaje sve popularnija i prihvaenija irom svijeta. Ona se i dalje spominje u mnogim debatama kod kojih se rarauju prednosti i mane, naroito kad se biomasa usporedi sa ostalim obnovljivim izvorima energije. Uprkos raznim miljenjima, veina naunika i dalje tvrdi da biomasa ima mnoge prednosti pred fosilnim gorivima i da znantno pridonosi smanjenju ukupne emisije ugljinog dioksida u atmosferu.

20

Fermentacija (lat. fermentum) - pojam koji u hemiji i biologiji oznaava pretvaranje odreenih organskih spojeva putem djelovanja enzima. 21 Piroliza- razlaganje tvari pod utjecajem visoke temperature bez utjecaja drugih agenasa (oksidacionih ili redukcionih sredstava).

[32]

U Maglaju u firmi Natron-Hayat d.o.o. je 2007. godine instaliran kotao za proizvodnju pare, a osnovna sirovina je biomasa nastala otkoravanjem drveta. Poto je proizvodnja celuloze premaila oekivanja, a time i koliina biomase nastale otkoravanjem drveta koje se koristi za proizvodnju celuloze se nije mogla spasiti na instaliranom kotlu, 2012. godine se krenulo u projekat instaliranja novog kotla na biomasu sa turbinom od 8 MW. Time e ova kompanija, kada bude puten u rad kotao, a trebao bi ove godine, proizvoditi zelenu energiju. Biogoriva - Biogorivo nastaje iz biomase, a moe biti u tekuem stanju i tada se naziva biodizelsko gorivo ili u plinovitom stanju i tada se naziva bioetanol. Biodizelsko gorivo je neotrovno i biorazgradivo, a dobija se od otpadnog jestivog ulja, uljane repice, soje, suncokreta ili masnoa ivotinjskog porijekla. Po kvaliteti ne zaostaje za lakim uljem dobijenim pri preradi sirove nafte, pa slui kao pogonsko gorivo za rad dizelskih motora. Bioetanol se dobija od eerne trske, eerne repe, kukuruza, penice i krompira, a koristi se kao dodatak gorivu za rad benzinskih motora. Na temelju proitanog u vezi biogoriva zakljuio sam kako biogoriva nisu savrenstvo iju upotrebu treba im prije omoguiti, ve treba sagledati i negativne strane koje ono sa sobom donosi. Naravno da u u poreenju s fosilnim gorivima, kojih ima sve manje i ije zalihe se blie kraju, ona se ine kao rjeenje. Meutim, ne bih rekao da je sve t ako bajno. Iz miljenja razliitih strunjaka i provedenih istraivanja lahko sam zakljuio kako, unato brojnim prednostima biogoriva, ona ne smiju biti uzimana zdravo za gotovo, ve se treba posvetiti drugim stranama, kao to je usavravanje procesa proizvodnje biogoriva i uklanjanja njihovih tetnih posljedica. No, je li to mogue? Naunici se desetljeima bore kako bi donekle smanjili tetan utjecaj fosilnih goriva, pa kako e se onda suoiti s ovom novom vrstom goriva koje je tek u razvoju i zapravo tek treba odrediti sve posljedice koje moe imati njihova upotreba. to se tie svjetske privrede, a pogotovo siromanih drava , mora se nai neko rjeenje koje bi omoguilo da ako ne poboljaju svoj poloaj, barem ne potonu u jo veu bijedu i siromatvo. Jer to i donosi proizvodnja biogoriva, iji temelj su organske tvari, a prvenstveno hrana u smislu itarica, koje ine najvei udio u proizvodnji. Zbog ve spomenutog porasta cijena hrane, pitanje je vremena kada e siromano stanovnitvo u nerazvijenim predjelima u potpunosti izumrijeti kao posljedica sve veeg porasta trokova osnovnih namirnica. Zbog toga smatram kako je svako dijete koje umre od gladi u dananjem svijetu zapravo ubijeno dijete, a emu e, po svemu sudei, proizvodnja biogoriva jo vie pridonijeti.

4.1.6. Energija oceana

Svijet je doao u vrijeme kada treba sve vie i vie energije budui da potronja energije znatno raste na globalnoj skali. No, ne samo da svijet treba energiju, ve zapravo treba energiju iz obnovljivih, ekoloki prihvatljivih izvora energije koji ne uzrokuju ekoloke probleme kao to su globalno zatopljenje i zagaenje zraka. Jedan od tih novih obnovljivih izvora energije svakako bi mogla biti i energija oceana ija e vanost sigurno biti puno vea u budunosti. Oceani pokrivaju 71% Zemljine povrine te time predstavljaju vrlo interesantan izvor energije koji bi u budunosti mogao davati energiju kako domainstvima, tako i industrijskim postrojenjima. Trenutno je energija oceana izvor energije koji se vrlo rijetko koristi jer trenutno postoji malen
[33]

broj elektrana koje koriste energiju oceana, a osim toga te su elektrane jo uvijek malih dimenzija tako da je dio energije koji se odnosi na energiju oceana ustvari zanemariv na globalnoj skali. No, kako obnovljivi sektor dobija sve vee znaenje s njime bi trebalo takoer porasti i iskoritavanje, ovog u najmanju ruku zanimljivog izvora energije. Postoje dva osnovna tipa koja se koriste u iskoritavanju energije oceana. Moemo koristiti valove, odnosno energiju valova i oceansku energiju plime i oseke. 1. Energija plime i oseke - Energija plime i oseke je jedan od najstarijih tipova energije koju koriste ljudi. Ta energija ne zagauje okoli, pouzdana je i lahko predvidljiva za razliku od energije vjetra i valova. Sama energija plime i oseke se moe koristiti na dva naina: gradei polupropusne brane preko estuarija sa visokom plimom i koritenjem toka plime i oseke na otvorenom moru. Glavni nedostatak ovog oblika energije su veliki kapitalni trokovi jer se redovito radi o ogromnim projektima koji zahvataju velika podruja, pa kao i sa velikim projektima hidroelektrana moe doi do naruavanja okolia, tj. ekosistema. Drugi problem je ogranieni dnevni rad od 10 sati koliko traju izmjene plime i oseke.

Slika 15. Kislaya Guba- elektrana na plimu i oseku u Rusiji 22

2. Energija valova - Energija valova je oblik kinetike energije koja postoji u kretanju valova u oceanu, a kretanje valova uzrokuje puhanje vjetrova po povrini oceana. Ta energija moe biti iskoritena da pokrene turbine, te postoji dosta mjesta gdje su vjetrovi dovoljno snani da proizvedu stalno kretanje valova. Ogromne koliine energije kriju se u energiji valova te joj to daje ogromni energetski potencijal. Energija valova se direktno hvata ispod povrine val ova ili iz raznih fluktuacija pritisaka ispod povrine. Tada ta energija moe pokrenuti turbinu, a najjednostavniji i najei nain funkcionisanja je sljedei: Val se die u komori, a rastue sile vode tjeraju zrak iz komore te tako pokretljivi zrak zatim pogoni turbinu, a koja onda pokree generator. Jo jedna prednost energije valova je da nema potrebe za branom, za razliku od hidro ili elektrana na plimu i oseku tako da je iskoritavanje iste praktiki nevidljivo u okoliu, ako ne i blagotvorno za okoli. Glavni problem je nejednaka mogunost koritenja energije na razini cijelog svijeta, jer nema svugdje isti potencijal. No neka podruja imaju ogroman potencijal za koritenje energije valova (kotska, Kanada, Australija...).

22

www.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/d5/Kislaya_Guba_tidal_power_station-6.JPG

[34]

Slika 16. Proces nastajanja energije valova 23

4.1.7. Budunost odrivog razvoja u energetici

Moderni stil ivota podrazumijeva sve veu upotrebu energije u svrhu postizanja sve vee uinkovitosti i komfora, pa je upotreba energije svakim danom sve vea. Trenutno se veina energetskih potreba ovjeanstva namiruje upotrebom vrlo tetnih fosilnih goriva, a u budunosti e se ta goriva morati zamijeniti iim izvorima energije u obliku obnovljivih izvora energij e. Kao to sam naveo u prethodnim poglavlju, dostupne energije ima i vie nego dovoljno za pokrivanje svih moguih buduih energetskih potreba, samo je potrebno pronai naine istog i sigurnog iskoritavanja raznih izvora energije, naravno uz postupno smanjenje utjecaja naftnih lobija koji svakom prilikom miniraju sve izvore energije koje oni financijski ne kontroliu. Zbog sve veeg utjecaja na svakodnevni ivot i kvalitetu ivota energija je postala glavni strateki resurs razvijenih drava. U historiji su se razni ratovi pokretali zbog nedostatka vode, nedostatka hrane, otklanjanja izravne opasnosti, iz vjerskih razloga ili zbog jednostavnog poveanja teritorija. Da bi se odralo stabilno zadovoljavanje potreba energijom u zadnje vrijeme se pokree sve vie ratova kojima se pokuavaju osvojiti podruja bogata energetskim resursima, pa tako energetsko bogatstvo zapravo nekim dravama nanosi puno zla. Najpoznatiji primjer je okupacija naftom bogatog Iraka od strane SAD-a u svrhu kontrole nafte. Ta okupacija i poveana potreba zemalja u razvoju, ostatku svijeta je donijela znatno poveanje cijena svih naftnih proizvoda to se kasnije posredno odrazilo na cijene gotovo svih proizvoda. Novi i obnovljivi izvori energije e u budunosti vjerovatno postati primarni izvori energije i time e ratovi za energiju postati prolost i samim time svijet bi trebao postati mirnije mjesto.

23

Harris, Jonathan M. (2009). Ekonomija ivotne sredine i prirodnih resursa. Beograd: Data Status

[35]

4.2. Industrija
Industrija je najvanija grana sekundarnog sektora koju karakterie brz mehaniki napredak i sve vea produktivnost. Iako se pojavila tek prije dva stoljea, do sada je u razvoju ljudskog drutva ostavila dubok trak i iz temelja izmijenila svijet. Industrija zapoljava veliki broj radnika koji ostvaruju dohodak, a time utie i na rast BDP-a te na opi privredni razvoj neke drave. Budui da potie kretanje stanovnitva iz agrarnih u gradska podruja, utie i na dinamiku i sastav stanovnitva i ubrzava proces urbanizacije.

4.2.1. Smjetajni (lokacijski) faktori industrije

Cilj svake industrijske proizvodnje je ostvarivanje to vee dobiti uz to manje trokove u to povoljnijim uslovima poslovanja. Nain da se to postigne je njen povoljan smjetaj (lokacija) na koju utiu: prirodni, demografski, privredni, administrativni, etniki, ekoloki i psiholoki faktori. Smjetajni faktori industrije mogu biti: primarni i sekundarni. Sve do nedavno glavni smjetajni faktori industrije bili su blizina sirovina i energenata, blizina radne snage te blizina trit. Pod uticajem tih primarnih faktora industrija se smjeta to blie nalazitima sirovina i potroaa (koji e tu robu kupiti) i na onim mjestima gdje su trokovi prijevoza najmanji. Primarni faktori jako su izraeni kod smjetaja industrijskih grana kojima je potrebna velika koliina sirovina i energije. S tehnolokim i privrednim razvojem nekog podruja sve vanije mjesto zauzimaju i sekundarni smjetajni faktori koji omoguavaju slobodu izbora lokacije za neku industrijsku granu. Naroito su znaajni za industrije koje su prostorno nevezane, tj. one koje ne trebaju vee koliine sirovina. Ove industrije se koriste polupreraevinama ili gotovim dijelovima koje sastavljaju u finalni proizvod npr. automobili, dok potrebne sirovine nabavljaju sa raznih izvora.

4.2.2. Iskoritavanje sekundarnih sirovina

Neke sirovine mineralnog (eljezo, staklo, bakar, olovo, cink, aluminij) i organskog (papir, tekstil, guma, drvo) porijekla, te plastika nakon upotrebe mogu se ponovo iskoristiti u proizvodnom procesu. Procesom recikliranja24 ve koritenih sirovina dobijaju se sekundarne sirovine koje imaju novu upotrebnu vrijednost. Na taj nain rjeavaju se problemi oneienja okolia i gomilanja ogromnih koliina otpada. Osim rjeavanja ekolokih problema, recikliranje ima i veliki privredni znaaj. Naime, upotrebom sekundarnih sirovina u industrijskoj proizvodnji znatno se smanjuju trokovi proizvodnje, jer su jeftinije od prirodnih sirovina. Velik broj proizvoda od sekundarnih sirovina ponovo se moe preraditi pri emu nastaju tercijarne sirovine. Iako je recikliranje privredno i ekoloki korisna djelatnost, nju danas sprovode samo razvijene zemlje svijeta uz visoki stepen organizacije posla. Za uspjeno i dugorono rjeenje razdvajanja otpada, opina mora dobro koordinirati i voditi akciju tako da se sortiranje radi na mjestu nastanka otpada. Ako se razliite vrste otpada jednom
24

recikliranje prerada materijala od upotrijebljenog proizvoda kako bi dobio novu upotrebnu vrijednost.

[36]

pomijeaju, pored svih tehnikih mogunosti, nemogue je otpad vie razdvojiti u potpunosti. Jedino ispravno rijeenje bi moglo biti, ponaati se sa otpadom sa vie savjesti, te razdvajati otpad po vrstama i to na razini domainstava i svih korisnika proizvoda uopte. To je jedini put smanjenju brda otpada u budunosti. Centralno mjesto za sakupljanje otpada bi trebalo da ima kontejnere za: staklo (razdvojeno po bojama), papir, mijeani metal, konzerve, aluminijum, staro ulje (odvojeno motorno i ulje iz kuhinje) inertne materije kao to su kamen, cigle, keramika, zemlja.

Slika 17. Izgled mjesta za odlaganje otpada 25

Rijeiti problem otpada ne znai ukloniti ga, nego djelovati preventivno u spreavanju njegovog nastajanja tj. probleme u korijenu rjeavati, a ne onda kad se pojave. To znai da je nuna promjena ustaljenih navika i zamjena sa novim korisnim metodama u zbrinjavanju. Ako je ve potrebno koristiti ambalau, potrebno je koristiti onu koja je ekoloki prihvatljivija za okoli, odnosno, lake razgradiva. Na slijedeim slikama sam predstavio koja su preporuena, ekoloka, kao i neekoloka pakovanja:

25

Harris, Jonathan M. (2009). Ekonomija ivotne sredine i prirodnih resursa. Beograd: Data Status

[37]

Slika 18. Ekoloka i neekoloka pakovanja 26

Smatram da bi opina trebala isprobati mogunost realizovanja smanjenja otpada u ustanovama u kojima se vri obrazovanje: obdanitima, kolama, sportskim igralitima, domovima za mlade, dvoranama, oinskim ustanovama, u domovima za smjetaj starih ljudi, u prostorijama gdje se odravaju kursevi i sl. Mora se pratiti odbacivanje smea, ne smije se koristiti sue za jednokratnu upotrebu i potrebno je nastojati odbacivati to je mogue manje otpada. Takoer smatram da se razmiljanje o smanjenju otpada mora struno uvesti u kole. Prosvjetni radnici i uenici bi trebali svjesno zajedno razmotriti kako da se najmanje otpada odbacuje. Veliki napredak u smanjenju otpada bi mogli doprinijeti i trgovci, odnosno trgovine. Velike trgovine bi trebale svoje kupce obavjetavati kako da sortiraju smee, kao i savjetovati o smanjenju koliina smea. Opina bi trebala razviti zakonski mehanizam, ako ve ne postoji, da pozove na odgovornost one koji to ne rade.

4.2.3. Deponovanje
Brojna smetljita, divlje deponije, prekrivale su 70-tih godina prostor cijele Zapadne Europe. Uvoenjem i sprovoenjem zakona o otpadu, koji su esto upotpunjavani brojnim aktima i pravilnicima, danas su tamo samo strogo kontrolisane sanitarne deponije. Naa drava ima zakone, ali njegovo nesprovoenje dovelo je, posebno u poslijeratnom periodu, do stvaranja brojnih smetljita. Npr. Tuzlanski kanton stvara dnevno 400-500 tona otpada, to znai da svaki stanovnik proizvede 0,8-1 kg otpada dnevno. Nezbrinjavanjem otpada, s obzirom na broj stanovnika i koliinu otpada po stanovniku, Tuzlanski kanton bi za 36 godina bio pokriven slojem otpada u visini od jednog metra. Osim u nedostatku tehnike opreme potrebne za zbrinjavanje otpada, problem je i u nedovoljno razvijenoj ekolokoj svijesti stanovnika, koji esto, ve naviknuti na gomile otpada, prosto prelaze preko njega. Time samo odlau rjeavanje problema. Danas se na podruju TK nalazi veliki broj smetljita koja su nastala u ratu i na kojima

26

Harris, Jonathan M. (2009). Ekonomija ivotne sredine i prirodnih resursa. Beograd: Data Status

[38]

se jo uvijek vri dispozicija27 vrstog otpada. Nekontrolisano odlaganje na tzv. smetljita predstavlja veliki problem u pogledu tetnog uticaja, koji se manifestuje u vidu zagaenja vode, vazduha i tla, to veoma opasno ugroava zdravlje ljudi, pogotovo onih koji rade na takvim mjestima. Iako je na smetljitima zabranjeno namjerno paljenje, postoji stalna opasnost od sluajnog poara. Ogromne gomile raspadajuih otpadaka predstavljaju odlino skrovite, izvor hrane i mogunost za bioloko razmnoavanje pticama, pacovima i drugim glodarima. Svi oni povremeno naputaju smetljita i opet se vraaju. Na taj nain postaju kliconoe koje raznose zarazne viruse i klice po iroj okolini. Deponovanje je kontrolisano odlaganje otpada na zemljite na takav nain da se minimizira opasnost po zdravlje i okoli, po emu se razlikuje od nekontrolisanog istresanja otpada na smetljita. Kod deponovanja se panja posveuje izboru lokacije, gdje je najbitniji kriterij da se izbjegne lokacija sa koje procjedne vode deponije mogu zagaditi izvorita pitke vode.

Slika 19. ematski prikaz deponije sa sistemima cijevi za procjednu vodu i plin 28

Sanitarna deponija je sanitarno-tehniki prostor na kome se odlae vrsti otpad koji se ne moe iskoristiti (reciklirati, kompostirati, koristiti kao gorivo). To je potpuno zatvoren i kontrolisan sistem koji podrazumijeva: Izgradnju posebne podloge u cilju zatite tla od procijednih voda, Sakupljanje i tretman procijednih i oborinskih voda, Sakupljanje i zbrinjavanje deponijskog gasa uz potivanje propisa o koliini zagaivaa (lebdee estice, hloridi, floridi, teki metali, SO2)

4.2.4. Naruavanje kvalitete okolia

Industrija i pojedine industrijske grane oneiuju i uveliko utiu na stanje i kvalitetu okolia. U gradovima sa razvijenom metalurgijom i hemijskom industrijom koliina SO2 u zraku je dva do
27 28

dispozicija - (lat. dispositio) raspored, razmjetaj; sreivanje, www.ekologija.ba/userfiles/image/depo_2.jpg

[39]

tri puta vea u nego u naselju seoskog tipa. SO2 reaguje sa vodom pri emu nastaje sumporna kiselina koja korozivno djeluje na fasade zgrada, metale, kou, gumu, rastvara krenjake stijene, a takoer utie i na zdravlje ljudi. Podruja s veom koncentracijom crne (eljezare, ljevaonice i proizvodnja ferolegura) i obojene metalurgije, hemijske te industrije graevinskog materijala imaju velika oneienja zraka, vode i tla koji utiu na smanjenje kvalitete ivota. Poseban problem je industrijski otpad koji se javlja u obliku krutih i radioaktivnih tvari, tekuina, plinova, praine i sl. Najvei oneiivai okolia su industrijske grane vezane uz iskoritavanje mineralnih sirovina, izvora energenata te saobraaja. Krutim se otpadom najvidljivije oneiuje okoli. Iskoritena i odbaena saobraajna sredstva (automobili, ali i automobilske gume, motori i sl.), kuni aparati (pei, televizori, radioaparati, friideri i dr.), razliiti plastini i papirnati predmeti (vreice, kutije, boce) razbacani su po otvorenom prostoru u naseljima i njihovoj okolini ili plivaju rijekama i potocima. Sav taj kruti otpad bi trebalo odlagati u prire ena odlagalita (depoe) ili ga ponovnom preradom (reciklaom) iskoristiti u proizvodnji. Takoer, oneienju okolia u znatnoj mjeri doprinose neobnovljivi izvori energije: ugalj, nafta, prirodni plin i nuklearno gorivo. Velike tete okoliu nanosi i otrovni otpad tekih metala, ive i olova, koji nastaje izgaranjem u industriji ili potie od ispunih plinova automobila. U obliku plina dospijeva u atmosferu, a tlo i vode oneiuje u obliku tekuine. Zrak oneiuju razliite vrste plinova, para i sitnije estice vrstih tvari. Najei oblik oneiavanja zraka je smog.29 Zrak se prirodno isti, i to vjetrom (raspruje se i raznosi oneien zrak), kiom i snijegom. Takoer, industrija dovodi do pojave kiselih kia i efekta staklenika, a o tome sam ve priao. Oneienjem voda smanjuje

Slika 20. Zagaivanje zraka-smog 30

to se tie oneienja voda, kopnene vode najvie zagauje industrija. U sloenim tehnolokim procesima voda rastvara sirovine s kojima dolazi u dodir, ili se u vodu isputaju raznovrsni otpadni hemijski produkti. Fekalne i druge otpadne vode iz naselja znaajno utiu na kvalitet voda u koje se isputaju. One su optereene organskim otpadom koji pri truhljenju, iz vode
29

Smog oneieni zrak koji nastaje od prirodne magle, dima i plinova (s mnotvom krutih estica) kao posljedica izgaranja fosilnih goriva. 30 upani, G. (2007). Geografija za drugi razred gimnazije. Sarajevo: Sarajevo Publishing

[40]

vezuje slobodni kisik to stvara nepovoljne uvjete za ivot i razvoj vodenih organizama. Najtea prirodna i antropogena zagaenja voda Svjetskog oceana potiu od nafte. Od izlivene nafte na povrini Svjetskog oceana stvara se naftna mrlja koja oteava razmjenu gasova izmeu atmosfere i morske vode. Povrinski sloj nafte talasanjem brzo prelazi u grudvice. Ukoliko to doe do morskog dna, tada se truje biljni i ivotinjski svijet na njemu.

Slika 21. Naftna mrlja u Meksikom zaljevu 31

Slika 22. Pomor ribe-posljedica oneienja voda 32

Utjecaj industrijske proizvodnje na okoli moe se, s obzirom na jainu i duinu trajanja, priblino podijeliti na ove skupine: Stalan utjecaj u toku rada postrojenja uvjetovan odgovarajuom tehnologijom proizvodnje i proiavanja otpadnih produkata. Taj utjecaj moe intenzitetom biti relativno umjeren, ali s obzirom na duinu trajanja moe uzrokovati ozbiljne posljedice (utjecaj na podzemne vode, propadanje uma i sl.). Kratkotrajan utjecaj zbog poara ili eksplozije netoksinih tvari. Tada materijalne tete mogu biti velike, ali na irem svjetskom planu utjecaj okolia nije znatniji. Akcidentne situacije. Zbog poara ili eksplozije toksinih tvari, havarija na nuklearnim i drugim postrojenjima u kojima se proizvode opasne i toksine tvari, nekontroliranim ispustom otpada u rijeke i sl. mogu s ekolokog stajalita nastupiti nesagledive posljedice (ernobil).

31 32

www.mojevijesti.ba/slike/novosti/AAA%20MOJE%20VIJESTI/SVIJET/naftna%20mrlja%20mex.%20zaljev.jpg upani, G. (2007). Geografija za drugi razred gimnazije. Sarajevo: Sarajevo Publishing

[41]

5. ODRIVI RAZVOJ I OKOLI U TERCIJARNOM SEKTORU

Tercijarni sektor obuhvata uslune djelatnosti kao to su saobraaj, trgovina, turizam i bankarstvo. U tercijalnom sektoru danas je zaposleno vie od polovine europskog stanovnitva.

5.1. Saobraaj
Saobraaj je najvanija djelatnost tercijarnog sektora koja obuhvata prijevoz ljudi, materijalnih dobara, te prijenos energije i informacija od mjesta do mjesta. Na razvijenost saobraaja ukazuju postojanje i razvijenost saobraajnica, saobraajnih mrea te cjelokupnog saobraajnog sistema. Stepen razvijenosti i vanost saobraajnih mrea i saobraajnog sistema ogleda se u broju saobraajnih sredstava, duini saobraajnica, broju prevezenih putnika, koliini prevezene robe, te udjelom saobraaja u BDP-u. U poetku razvoja saobraaj nije odmah djelovao kao sistem, a tako u svim dijelovima svijeta ne djeluje ni danas. U najveem dijelu svijeta danas su razvijeni samo pojedini oblici saobraaja. Razvijene saobraajne sisteme imaju samo Europa, Sjeverna Amerika i istoni dio Azije- Kina i Japan. Ostali dijelovi svijeta imaju razvijene samo pojedine oblike saobraaja. Saobraaj je s vremenom postao sve bri, raznolikiji i sve je veeg dosega, jeftiniji i dostupniji sve veem broju korisnika. Ope je dobro i jedan od najvanijih faktora privrednog i opeg razvoja. Smatra se da u SAD-u vie od dvije treine BDP-a stvara uz pomo saobraaja. Ulaganja u saobraaj postaju najisplativija, a time i vaan element tehnikotehnolokog razvoja savremenog drutva.

5.1.1. Saobraaj i njegov utjecaj na okoli

Razvoj automobilske industrije doveo je do injenice da je svijet danas preplavljen automobilima. Dok se ljudska populacija udvostruila od 1950., broj automobila poveao se gotovo deset puta, tako da se danas ukupna svjetska automobilska flota poveala na gotovo 500 miliona vozila. Uvjetovan sve brim privrednim rastom i razvojem, saobraaj u svijetu pa i u BiH naglo raste to se odrazilo na sve vee zauzimanje prostora, poveanje buke i vibracija, neracionalan utroak energije, oneienje vode i tla te negativno djelovanje na cjelokupni okoli. Dananji su gradovi neprekidno izloeni degradaciji uslijed nesluenog razvoja automobilskog saobraaja. Urbanisti i saobraajni planeri traili su rjeenja u stvaranju velikih saobraajnih sistema u gradu, u gradnji gradskih autocesta, parkiralita, velikih krianja i tako pretvarali dragocjeno gradsko zemljite u veliki saobraajni park. Ve negdje oko 1960. spoznaje se da predloena rjeenja u vezi s saobraajem nisu dala oekivane rezultate dok se istovremeno njegov tetan i regionalni utjecaj poveavao. Prosjean automobil godinje isputa toliko CO2 emisija koliko je i sam teak. Za jedan sat vonje autocestom brzinom 130 km/h potroi se isto toliko kisika koliko jedan ovjek potroi u deset dana za disanje. Izgaranje fosilnih goriva proizvodi oneiujue tvari koje se mogu prenijeti na velike udaljenosti i koditi ljudskom zdravlju, biljkama, ivotinjama i ekosistemima. Poznato je da se saobraaj smatra jednim od najvanijih uzronika zdravstvenih tegoba povezanih s toksinim oneiujuim tvarima u zraku koje ugroavaju ekosistem i ljudsko
[42]

zdravlje. I drugi utjecaji ukljuujui buku i zauzimanje povrina, uvelike pridonose poremeajima u eksistemu. U gradovima saobraajna mrea ini ak i do 50% ukupne urbane mree. Za gradnju 1 km gradske autoceste, sa 3 saobraajne trake u svakom smjeru potrebno je najmanje 25 000 m2 prostora. Na tom prostoru moe se sagraditi vie od 60 stambenih zgrada. Od svih izvora komunalne buke u gradovima najvei postotak (80%) otpada na saobraajnu buku. Zbog svega navedenog u brojnim gradovima danas postoje modeli i pokuaji minimiziranja tetnog utjecaja saobraaja na ovjeka i okoli. Osim usavravanja javnog prijevoza kao okosnice saobraajne politike, mnogi europski gradovi pripremaju niz prateih mjera saobraajne politike kao to su brojne restrikcije, te se postavljaju strogi zahtjevi prema naftnoj industriji u cilju proizvodnje istih goriva fosilnog porijekla, bez tetnih emisija.

Slika 23. Automobili-zagaivai atmosfere 33

5.1.2. Razvoj saobraajnih sistema

Poveanje ivotnog standarda te saobraajna kultura doveli su do poveanog broja automobila koji saobraajne mree ne mogu kvalitetno usluiti. Zbog navedenog dolazi do velikih zaguenja u saobraajnom sistemu. Problem je nastao zbog toga to razvoj saobraajnih sistema nije adekvatno pratio privredni razvoj. U sisteme javnog gradskog prijevoza nije bilo veih ulaganja te se zbog neudobnosti prijevoza (zastarjela infrastruktura i vozni park) velik dio potencijalnih korisnika slui linim automobilima. Adekvatnim daljnjim razvojem javnog prijevoza te razvojem prigradske eljeznice, dolo bi do poveanog koritenja ovih vrsta prijevoza, te bi se smanjila upotreba linih automobila. Na taj nain bi dolo do znaajnih smanjenja guvi u saobraajnom sistemu te bi se smanjio i negativan utjecaj saobraaja na okoli. Stoga je vrlo bitno utjecati na korisnike sistema na smanjenu upotrebu linih automobila i na poveanu upotrebu javnog prijevoza ime se doprinosi stvaranju grada po mjeri ovjeka. Utjecaj saobraaja na savremeno drutvo je nemjerljiv. Dananja pokretljivost ljudi, roba i usluga vodi savremeno drutvo prema tzv. "mobilnom drutvu. Razvoj saobraaja u takvoj situaciji mora biti usklaen s naelima odrivog razvoja koja su ve odreena na globalnoj, meunarodnoj razini. Odrivi saobraaj je saobraaj koji ne ugroava javno zdravlje ili ekosisteme i

33

Spahi, M. (2007). Geografija za prvi razred gimnazije. Sarajevo: Sarajevo Publishing

[43]

konzistentno zadovoljava prijevoznu potranju kroz racionalno koritenje prirodno obnovljivih izvora energije i racionalno koritenje neobnovljivih izvora. 34 Vrlo jasan trend posljednjih desetljea je rastua briga za ouvanje okolia, koji rezultira domaim i meunarodnim ekolokim mjerama, ali i akcijama nevladinih organizacija, koje sve zajedno imaju znatan utjecaj na nain poslovanja privrednih subjekata. Ekoloki aspekti odrivog razvoja saobraaja prvenstveno podrazumijevaju smanjivanje nepovoljnih uinaka na okoli. Prema tome, osim negativnih utjecaja na okoli, saobraaj direktno utjee na tjelesno i mentalno zdravlje ljudi. Ovi utjecaji odreuju direktnu vezu izmeu zdravlja i sigurnosti saobraaja. Meuovisnost razliitih elemenata zatite od zagaenja pokazuje obavezu usklaivanja privrednog razvoja. Usklaen privredni razvoj pretpostavlja ekspertna znanja u osmiljavanju prostora iz razliitih podruja: zatita okolia, zdravstvo, energetika, financije, saobraajno, urbanistiko i prostorno planiranje i dr. Koliko se na planu zatite od zagaenja moe uiniti, ne mijenjajui postojeu infrastrukturu saobraajnog sistema, pokazuje primjer intervencije u postojeu tarifnu politiku. Promjenom tarifne politike moe se uiniti atraktivnijom odreena grana prijevoza koja bitno manje zagauje okoli. Navedeno pokazuje da negativno djelovanje na okoli moe biti posljedica individualnog djelovanja pojedinca ili zajednice pa se moe govoriti o individualnoj ili zajednikoj odgovornosti naspram ekolokih elemenata. Ekoloki aspekti odrivog razvoja saobraajnog sistema objedinjuju nekoliko naela: Zatita od zagaenja, Zdravlje i sigurnost, Integrirano planiranje, Individualna i zajednika odgovornost, Iskoritavanje zemlje i dobara, Usklaenost privrednog razvoja.

5.2. Turizam
Turizam je privredna grana tercijarnog sektora koja podrazumijeva putovanja i privremenu promjenu stalnog boravka ljudi radi odmora, oporavka i zabave, ali i zadovoljavanja kulturnih, vjerskih i ostalih potreba. Putovanja i promjene boravka koji nisu motivisani odmorom ve obavljanjem nekog posla u cilju stjecanja zarade ne smatraju se turistikim putovanjima. Kao posebna grana tercijarnog sektora, turizam sarauje sa saobraajem i trgovinom, ali i sa industrijom i poljoprivredom. Pod utjecajem turizma znaajno se poveava zaposlenost te se razvijaju gotovo sve privredne grane pa iz tog razloga gotovo sve zemlje svijeta nastoje to vie razviti i unaprijediti turistiku djelatnost i ukljuiti se u svjetsko turistiko trite.

34

Mlinari, D., Odrivi razvitak cestovne mree Republike Hrvatske s aspekta poveanja propusne moi i sigurnosti prometa, Drugi hrvatski kongres o cestama, Knjiga I, Cavtat, 1999, str. 93.

[44]

Osnovni uvjeti koji utjeu na razvoj turizma su novana sredstva i slobodno vrijeme. U privlane ili atraktivne faktore ubrajaju se podruja s posebno privlanim prirodnim sadrajima (ljepote prirodnih pejzaa, ugodna klima, raznovrsnost flore i faune, atraktivne vodene povrine, te ist i ouvan okoli). Osim prirodnih jednako su vani i drutveni privlani faktori kao to su kulturnohistorijska batina (spomenici starih kultura), kulturne ustanove (muzeji, galerije), kulturno zabavne i sportske manifestacije. Receptivni faktori obuhvataju sve aktivnosti, usluge i objekte koji se odnose na smjetaj gostiju i njihov ugodan boravak. To su, prije svega, smjetajni objekti: hoteli, moteli, pansioni, apartmani, odmaralita, kampovi itd. U uskoj vezi sa smjetajnim objektima su trgovaki i ugostiteljski sadraji, ali i ostali usluni objekti, primjerice turistiki biroi, potanski uredi, razliiti servisi i sl. koji ostvaruju znaajne turistike prihode. Poseban znaaj u razvoju imaju i turistike agencije35 koje posreduju izmeu turista i turistikih odredita. One putem reklamnih broura, prospekata, web stranica, reklama na radiju i televiziji te tampanim medijima upoznaju turiste sa uvjetima boravka u odreenoj turistikoj destinaciji.

Slika 24. Machu Picchu-Peru 36

Najvee prihode od turizma ostvaruju uglavnom bogate zemlje SAD, Francuska, Italija, panija, Velika Britanija, Njemaka, Austrija, ali one istovremeno imaju i najvei rashod 37 naroito SAD, Njemaka i Japan. Zemlje sa najpovoljnijom turistikom bilancom u svijetu su europske turistike zemlje panija, Francuska, Italija i Austrija.

35

Turistika (putnika) agencija je maloprodajni objekt koji klijentima prodaje usluge vezane za putovanja i turizam, u ime dobavljaa kao to su avionske kompanije, rent-a-car agencije, hotelijeri, ili nudi i prodaje razne turistike aranmane i ture. 36 upani, G. (2007). Geografija za drugi razred gimnazije. Sarajevo: Sarajevo Publishing 37 rashodi- su svi trokovi sadrani u prodanim uincima tj. proizvodima i uslugama, kao i trokovi koji terete ukupan prihod u obraunskom razdoblju u kojem su nastali (trokovi razdoblja).

[45]

5.2.1. Utjecaj turizma na okoli

Turizam ima izuzetno veliki znaaj u nacionalnoj privredi, te samim time utjecaj ovog sektora na okoli je vaan. Turistike djelatnosti izravno utjeu na okoli. Tri su glavna razloga zbog kojih turizam utjee na okoli . Prvo, sve je vea masa ljudi koji po vie puta na godinu putuju na odmor. Drugo, postoji potreba poduzimanja organizacijskih i tehnikih mjera da se takva masa ljudi prihvati. Ovo je posebno vezano za izgradnju novih objekata. Te tree, masa turista tokom putovanja i u mjestu boravka utjee na sve elemente okolia. Tokom svakodnevnog upravljanja i poslovanja turistikih objekata, masa ljudi u turistikim objektima je velik potroa vode i energije, a proizvode se znatne koliine vrstog otpada, emisija i otpadnih voda. Naravno i u BiH kao turistikoj zemlji ne izostaju negativna djelovanja turizma na okoli. Unitavanju okolia i nelagodi stanovnika pridonose i nesreena odlagalita otpada, neureena kanalizacija, saobraajni kolaps, problemi u obezbjeenju vodom itd. Prioriteti u zatiti okolia: 1. Uravnoteeni razvoj turizma, zatita i valorizacija svih resursnih potencijala, 2. Razvoj novih oblika turizma umjesto masovnog, 3. Ravnomjerno rasporeen turizam sa sadrajima tokom cijele godine. Turistika industrija daleko je zaineresiranija za zatitu globalnog okolia od veine drugih, jer turistika odredita ovise o istom i zdravom okoliu radi dugorone kvalitete i odrivosti proizvoda na ivotu; bez takve kakvoe okolia veliki dio turizma bi propao . Rjeenje je potrebno potraiti u odrivom razvoju turizma. Odrivi razvoj turizma u obzir uzima potrebe dananjih turista i turistikih destinacija, no takoer titi i poboljava razvojni potencijal za budunost. Svi se resursi smiju koristiti samo u toj mjeri u kojoj su zadovoljeni ekonomski, socijalni i estetski zahtjevi svih sudionika na turistikom tritu. Samo ravnoteom u meusobnom odnosu i ispunjavanju potreba odnosno ciljeva razliitih sudionika na turistikom tritu, stvorit e se stabilan i dugorono odriv turistiki razvoj. Na taj nain stvaraju se preduvjeti za ravnoteni razvoj u kratkom i dugom roku, te se stvara vrijednost za sve sudionike na tritu.

[46]

6. ODRIVI RAZVOJ I OKOLI U BOSNI I HERCEGOVINI

Odrivi razvoj u Bosni i Hercegovini je ozbiljno shvaen i predstavlja stalan zadatak, koji proima sve segmente drutva, posebno kroz procese euro-atlantskih integracija. Shodno resursima, postojeem institucionalnom ureenju BiH, te ukazanim prilikama i potrebama institucije organa vlasti, kompanije, organizacije, te svi drugi subjekti drutva uestvuju u procesu odrivog razvoja, svako na svoj nain, bilo da je to kroz donoenje zakona i podzakonskih akata, izradu strategija ili kroz implementaciju preuzetih domaih i meunarodnih obaveza, sa razliitim uspjehom. U cilju prosperitetne, sigurne i odrive budunosti za ljude i planet, BiH mora saraivati, te sa ostalim zemljama regiona i svijeta raditi na iskorjenjivanju svih oblika siromatva. Ulaganje u obrazovanje, razvoj ljudskih resursa i dobro planirani infrastrukturni projekti su jedine efikasne mjere za osloboenje dijela ovjeanstva koji ivi u zemljama u razvoju iz opakog vrtloga siromatva i korupcije. U tom smislu, prijenos tehnologije je kljuan za energetsku odrivost i razvoj zelene ekonomije. Bogate nacije razlikuju se od ostalih upravo po dobro razvijenoj i odravanoj infrastrukturi i adekvatno obuenoj radnoj snazi. Jedan od kljunih segmenata odrivog razvoja BiH je ukljuivanje mladih, te jaanje i integriranje institucionalnog pristupa lokalnom i dravnom nivou. Obrazovanje, ukljuujui i obrazovanje donositelja odluka i obuke za zelena radna mjesta i zeleno poduzetnitvo, preduvjet je za razumijevanje i primjenu koncepta odrivog razvoja. Kako bi se ojaala implementacija ciljeva odrivog razvoja i pojaala borba protiv siromatva, potrebno je da se aktivno svi ukljue u proces, da se zalae za jaanje saradnje i rjeavanje tekuih i novih pitanja na nain koji e poboljati mogunost za sve, te biti usmjeren na humani razvoj i postizanje bolje integracije meu tri stuba odrivog razvoja: ekonomskog, socijalnog i ekolokog. Mislim da u ovom procesu svi u BiH imaju mjesto, ulogu, obaveze i odgovornosti, ali i pravo na koritenje dobrobiti koju e nam pravilan pristup u rjeavanju pitanja odrivog razvoja donijeti. Prije godinu dana Svjetska organizacija za zatitu prirode (WWF) je u svom izvjetaju, izmeu ostalog, objavila da Bosna i Hercegovina troi vie prirodnih resursa nego to joj je dostupno, odnosno da je trenutna potronja resursa oko 50% via nego to raspoloivi resursi mogu podnijeti. Ovaj postotak je jednak globalnom prosjeku potronje prirodnih vrijednosti (izvjetaj navodi da je svjetska potronja prirodnih resursa jednaka 1,5 vrijednosti planete). Susjedne Srbija i Hrvatska prate manje vie isti trend. Rezultati se obrauju na osnovu ekolokog otiska koji predstavlja uticaj populacije na ivotnu sredinu, a on predstavlja povrinu zemlje potrebne za proizvodnju resursa (hrane, vode, energije, itd.) kao i raspoloive povrine za zbrinjavanje otpada i povrina uma za apsorpciju nastalog CO2. S obzirom da BiH ima nizak bruto drutveni proizvod (BDP) po glavi stanovnika- 9380 $ i prema statistikama oko treina graana ivi na granici siromatva, moda i nee biti toliko jasno od kud u tom svom siromatvu tolika potronja. Meutim, BiH ima nedostatak planova i strategija odrivog upravljanja i koritenja resursa. Nedostatak energetske strategije, neadekvatno upravljanje otpadom su najvei uzronici optereenja koji BiH vri na ivotnu sredinu. Drutveni problem se moe preslikati i na pojedinca, odnosno nain na koji upravljamo
[47]

resursima u domainstvu. Npr. gradimo kuu, ali zbog nedostatka sredstava nismo u mogunosti da je zavrimo, a objekat koji nije dobro termoizolovan treba i do 80% vie energije kako bi se zagrijao; zbog ogranienog kunog budeta nismo u mogunosti kupovati ureaje koji tede energiju, jer su inicijalno dosta skuplji, bez obzira to e nam utediti novac koji izdvajamo na utroak elektrine energije. Kada kupujemo proizvode, najvie se gleda na njihovu cijenu, a ne koliko je resursa utroeno da taj proizvod doe do konanog potroaa, koliko emo stvoriti otpada i slino. Primjena principa odrivog razvoja je prilino zahtjevna i preduslovi su i socijalna i ekonomska stabilnost zemlje, to u BiH i nije sluaj. Siromanim zemljama je primarni cilj ekonomski ojaati, ali ako nam je cilj iskljuivo ekonomska dobit imat emo problem, jer ovakav pristup ne omoguava dugoronost. Naime, treba uzeti u obzir da je ono to donosi profit zemljama u stvari prirodni resurs, ali u sluaju da tim resursom ne upravljamo na odriv nain, on e nestati i vie neemo biti u mogunosti da ga unovimo. Dakle, i ekonomsku odrivost ipak nije mogue obezbijediti ako nismo stvorili mehanizme za odrivo upravljanje prirodnim resursima.

6.1. Analiza odrivosti razvoja Bosne i Hercegovine

Uzroci trenutnog niskog ekonomskog potencijala u velikog broja ljudi koji ive u ili na granici siromatva u Bosni i Hercegovini, pokazano je, vrlo su kompleksni. U takvim uslovima postavlja se pitanje da li treba prvo rjeavati ekonomske probleme, pa onda okolinske. Smatram da veina u BiH tako misli (domae vlasti i meunarodne organizacije). Meutim, nije teko pokazati da su uzroci siromatva i uzroci okolinske degradacije, dijelom zajedniki- pretjerana potronja resursa. Posebna analiza odrivosti razvoja na primjeru energetike - generatora ekonomskog razvoja i glavnog kriva okolinskih utjecaja pokazala je da je neracionalna potronja resursa, karakteristina za prethodni period drutvenog razvoja (1945 - 1990), pojaana politikom ExJugoslavije prema BiH, dovela je do slabljenja ekonomske snage BiH i njenih graana, i istovremeno do pretjeranog iscrpljivanja resursa i zagaivanja okoline. Stoga bi upravo djelovanje u pravcu zatite okoline trebalo da doprinese ekonomskom razvoju (tednja energije, reciklaa otpada, sanitacija u cilju smanjivanja bolesti i ogranienja lokalnog zagaivaa zraka itd.) i poveanju ekonomske snage drave. Ukoliko se prihvati teza da su uzroci ekonomske efikasnosti i okolinske degradacije zajedniki, slijedi zakljuak da treba identificirati te uzroke i raditi na njihovom prevazilaenju. A uzroci lee u definisanju ciljeva razvoja (rast, a ne kvalitet), organizaciji drutva, izgradnji slike potronje, i dr. Dakle, propisivanje iskljuivo tehnikih mjera na planu zatite okoline ne bi dalo ni blizu potrebne rezultate ni u zatiti okoline ni u ekonomskom oporavku. Nije dovoljno planirati djelovanje u sferi produkcije energije i zagaivanja okoline, nego u sferi uzroka obje pojave i ekonomske neefikasnosti i okolinske degradacije. Prirodna osnova djelovanja i tehniki potencijal za rjeavanje ovih problema su relativno visoki. Meutim, ekonomski potencijal je nii, trini jo nii, a drutveni jako nizak. Spor poslijeratni razvoj BiH je upravo

[48]

posljedica niskog trinog i niskog drutvenog potencijala razvoja, koji neomoguavaju znaajno koritenje prirodnog, tehnikog i ekonomskog potencijala. Ovim sam elio rei da se zatitom okoline (primjenom pojedinanih projekata ili poduhvata, kao tehnikih mjera) ne mogu neposredno postii znaajni pomaci u rjeavanju razvojnih pitanja. Ali kako se radi o irokom spektru problema, ukazuje se da se pomaci mogu postii uvoenjem (okolinski) odrivog razvoja. Dok je zatita okoline usmjerena na tretman otpada, dotle odrivi razvoj, kao za BiH novi model razvoja, djeluje na savladavnju svih barijera- drutvenih, trinih, ekonomskih i tehnikih, upravo ovim redom, u cilju pomirenja ekonomskih i okolinskih uslova i zahtjeva, videi razvoj kroz kvalitet ivota. Savladavanje barijera ovim redoslijedom je jedino pravila nain, jer to trai kompleksan pristup, a to je odlika filozofije odrivog razvoja. Kompleksnost se ogleda u multisektornom pristupu, istovremenom koritenju svih vrsta potencijala i djelovanjem svih slojeva stanovnitva. Odrivi razvoj se ne moe uvesti odjednom. Mora postojati odreeni redoslijed. Stohastiko uvoenje ie proizvode, eko menadmenta, odrive poljoprivrede, nee dati rezultat. Sistemi menadmenta u BiH uslijed tri udara (raspad socijalizma, raspad Jugoslavije i rat) su toliko razoreni da se ne moe govoriti o korekcijama razvoja, nego samo o imperativnom uvoenju novog tipa razvoja. Stoga bi BiH, koliko god da je danas nestabilna, i na izgled neperspektivna, ukoliko bi postojale koordinirane akcije, mogla biti pogodno mjesto za uvoenje principa odrivog razvoja. Do sad sve navedeno, dobrim dijelom, daje jasnu sliku stanja u BiH u ovoj oblasti i ukazuje na pravce kljunih akcija za ureenje odnosa i razvoja kapaciteta za rjeavanje ve gorue problemtaike okoline i odrivog razvoja.

6.2. Strategija odrivog razvoja Bosne i Hercegovine

Na osnovu navedenog opeg stanja, kljune problematike i postignutih rezultata na uvoenju prakse odrivog razvoja u Bosni i Hercegovini, mogue je izvesti sljedeu strategiju odrivog razvoja Bosne i Hercegovine: 1. Specifina ekonomsko-ekoloka situacija u Bosni i Hercegovini uzrokovana kao posljedica rata i poslijeratne obnove zemlje, namee poseban pristup o ocjeni dostignute odrivosti drutvenog, ekonomskog i okolinskog razvoja u ovoj zemlji i kreiranju sistemskih rjeenja za dalje kretanje u tom pravcu: Ureenju zakonodavne regulative, prije svega u sferi koritenja prirodnih resursa zemlje i upravljanja okoliem, Institucialnom ureenju struktura na ravni drave, entiteta, Distrikta Brko i niih regionalnih nivoa, odgovornih za ekonomski razvoj i upravljanje ivotnom sredinom, kao i za razvoj vlastitih kapaciteta, Ukljuivanja svih struktura bh. drutva (vladin sektor, nevladine organizacije/ asocijacije, radniki sindikati, ekologistika udruenja graana, asocijacije privrede, sektor nauke i obrazovanja, asocijacije ena i mladih i dr.) u kreiranje

[49]

politike, programiranja i implementaciju programa odrivog razvoja, upravljanje nacionalnim bogatstvom, prirodnim resursima i atite okoline, Kreiranju vlastitih programa, globalnih i parcijalnih projekata za meunarodnu saradnju i podrku u rjeavanju sutinskih pitanja okolinske problematike i stvaranje preduvjeta za izbalansirano koritenje prirodnih resursa i uspostavljanje odrivog razvoja.

2. Bosna i Hercegovina se, kao cjelovita drava, mora osposobiti za razvijanje vieg stepena meunarodne saradnje i partnerstva, kako za globalnu, ekonomsku i okolinsku saradnju, tako, prvenstveno, i za iru i uu regionalnu saradnju u: Pristupanju meunarodnim multilateralnim okolinskim sporazumima i njihovoj implementaciji u praksi, Razvoju multilateralne i bilateralne trgovinske saradnje i partnerstva, Razvoju domaih i stranih ekonomskih investicija i osiguranju politike, socijalne i ekonomske stabilnosti i atraktivnosti za privlaenje investicionog kapitala u zemlju, Razvoju vlastitih ljudskih kapaciteta i efikasnih institucionalnih struktura za pokretanje i implementaciju odrivog razvoja.

3. Meunarodna podrka Bosni i Hercegovini u procesu njene drutvene i ekonomske reintegracije i osposobljavanja za kreiranje vlastite (odrive) budunosti treba da bude, prvenstveno, usmjerena na: Razvoj ljudskih kapaciteta i struno osposobljavanje za (u)voenje vlastitog razvoja i rjeavanje okolinske problemtaike u zemlji, Tehniku i financijsku pomo u kreiranju, pokretanju i implementaciji vlastitih i zajednikih (meunarodnih) programa i projekata ekonomskog razvoja, revitalizacije i zatite okolia, Razvoj partnerstva i partnerske saradnje u rjeavanju globalnih i regionalnih problema ivotne sredine drutvenog i ekonomskog razvoja.

[50]