ZASTAVA ARPADOVIEVA
ZSTAVA ARPADOVIEVA
Ova zastava pojavljuje se u vreme nu kralja Imrea
(1196-1204). Po nekim izvorima trafovi su preuzeti iz grba Aragonije (panska) ena Imreta je Konstancia iz Aragonije. Anujci i Jagelonci i kasnije su sauvali trafove Arpadovia dokaz naslednovanja maarske krune
ZASTAVA ANUJEVACA
ZASTAVA ANUJEVACA
Zastava je nastala u eri Roberta Karla i Lajoa I. Anujevci svoje boje i ljiljana ujedinjuje sa zastavom
Trombitsok Kroly Rbert (1288-1342) s Erzsbet eskvjn. Kpes Krnika (Chronicon Pictum) I.
Statua kralja
u Maarskoj (Gyngys)
je teritorija osvajanjima i borbama za presto drugih drava. Tadanju Maarsku zapljuskivala tri mora.
Statua u
Estriganu (Esztergom)
Statua kralja
Lajoa u Maarskoj
Nagy Lajos kirly
szobra (Miskolc-Disgyr)
TURCI TRKK
Kosovska bitka (1389) Rigmezei csata
Srbija postane vazal turaka.
IGMUND I (1387-1437)
Stefanu Lazareviu daruje (1411) posede u Maarskoj
koji e s vremenom postati sela sa srpskim ivljem 1426 njih dvojica potpisuju ugovor posle despotove smrti posede nasledi njegov zet ura Brankovi, a Beograd i Mava e biti vraeni Maarima, kao i utvreni Golubac ugovor nee biti ispunjen zbog Turaka
sukobima s Turcima Plaenika vojska sastavljena od raznih naroda Posle uspeha na Balkanu i papa mu je obeavao pomo.
Zastava
Janoa Hunjadija
ZASTAVA HUNJADIJA
Zastava je rekonstrukcija na osnovu grba Hunjadija Gavran je simbol porodice Lav je donacija kralja Lasla V. za hrabrost
Statua u Estriganu
Sledea slika: Statua u Budimpeti (Trg heroja)
POREKLO
Branio Evropu od turaka zato je poznat lik u svetu Njegovo poreklo je nesiguran po nekim izvorima sin
kralja igmonda, roen je u Vajdahunyadu Njegov karijer: uio je u Italiji i u ekoj, upoznao savremeno ratovanje 1456 - Kod Nandorfehervara (Beograd) zaustavio Turaka (zvono u podne za uspemenu kod hriana) Umro u kugi
maarski kralj Vladislav I (Ulaslo I). U jedinom periodu interregnuma u Maarskoj izabran je za namesnika (1446-1452) Jano Hunjadi
A NNDORFEHRVRI DIADAL
Beograda 1456. godine. Zaustavio je silnu osvajaku armadu sultana Muhameda II.
Dugovics
Titusz
bcsjhelyi bke Maa pristaje (za krunu zauzvrat) da, ako e umreti bez zakonitog potomaka tron Maarske pripada nemako-rimskom caru Frieu III. U istoj godini se oenio sa Katalinom Poebradom, erkom ekog kralja ona uskoro umre na poroaju Maa vodi rat sa eima, rezultat ratovanja: zauzima Moraviju i Sileziju, ali krunu eke mora podeliti sa Jageloncima iz Poljske
Mtys templom
Budapest A holl, Mtys gyrjvel
Mladi kralj
SNANA DRAVA
1463 na jug Maa vodi rat sa turcima zauzima Jajca
i Srebrnika 1464 krunisanje u Sekefehervaru 1471 neuspena pobuna Janoa Viteza (biskup, Maaev nekadanji vaspita) i Janusa Panoniusa (pesnik) 1476 Beatriks, druga ena Maaa je iz Italije, erka napuljskog kralja naslednika nisu imali 1479 bitka u Transilvaniji na Kenjermeze (Kenyrmezi csata) sa turcima bitku vode uveni vitez Maaa, Pal Kinii i Itvan Batori iz Erdelja uestvuje u bitku i Demeter Jaki, omiljeni srpski vitez Maaa velika pobeda
Mtys s
Beatrix
Nemzeti Trtnelmi
Emlkpark, pusztaszer
Slika Imrea
godine. Nazvana je crnom armijom posle smrti kralja zbog alosti, zbog crnog gavrana ili zbog boje pancira. Sastav armije: konjanici u panciru, konjanici bez pancira (husari), peadija u panciru, peadija bez pancira, strelci sa pukom Po naciji: osim maara poljaci, nemci Veliina armija: konstantno 8-10.000 vojnik, po potrebi moglo se brzo uveati Najmodernija armija u sojoj dobi voe armije su pravi vitezi (Pal Kinii) koji po postali voe putem sposobnoti a ne putem roenja
JAGELONCI - JAGELLK
Doba slabljenja kraljevske vlasti i jaanja velikaa.
eki kralj samo privremeno boravi u Budimu. Njegov
DZSA Gyrgy
Otpori seljatva
1514 seljaka buna pod vostvom era Doe (mueniki smrt voe, pobuna je krvavo uguena)
II. LAJOS
Evropi. Pad Beograda i Maarske. 1526 bitka na Mohakom polju. U bici uestvovali su i nemci i eki vojnici, a meu domaim snagama i srbi (meu ostalima Jovan erni iz Srema).
PODELJENA DRAVA
U bici poginuo je i sam kralj Lajo i mnogi velikai.
Kralj utonuo u ele patak. Vidi sliku: SZKELY
Bertalan: II. Lajos holttestnek megtallsa (Pronalaenje telo Lajoa II.) Teritorija Maarske je preko 150 godina podeljena na tri dela. Srednji deo pripada turskom vilajetu.