1.

Kako djeluju neoptereeni ili slabo optereeni VN vodovi na naponske prilike i tokove jalovih snaga u mrei, a kako jako optereeni vodovi, te kako se nepovoljni uvjeti kompenziraju? Kako neoptereeni ili slabo optereeni visokonaponski vod djeluje kao kondenzator i proizvodi velike induktivne jalove snage koje teku u mrei, moe doi u pojedinim tokama do nedoputenog povienja napona. Najpovoljnije je ako ove snage mogu preuzeti poduzbueni generatori u elektranama, ali to esto nije mogue zbog nepovoljne (daleke) lokacije elektrana i/ili zbog ograniene mogunosti da generatori rade u poduzbuenom podruju. U takvim se sluajevima u prikladne toke mree prikljuuju poredne priunice. Kada su visokonaponski vodovi jako optereeni, mora postojati mogunost da dobiju induktivnu jalovu snagu potrebnu da ne bi dolo do prevelikog gubitka napona ili ak do naponskog sloma i ispada sustava. Nepovoljni uvjeti se kompenziraju tako da se u mrei izgrade kompenzacijski ureaji. U takvim sluajevima su to kondenzatorske baterije, ali ne esto jer su promjene potronje suvie brze. Stoga se ugrauju sinkroni kompenzatori odgovarajuih snaga, koji su skuplji od kondenzatora, ali je prednost to imaju brzu i kontinuiranu regulaciju. 2. Nacrtajte princijepilni oblik vremenske funkcije struje kratkog spoja u statorskom namotu sinkronog generatora s=max (odnosno =0;u=0) uzimanjem u obzir djelatni otpor namota?

3. Unesite u tablicu zadane i nepoznate veliine za pojedine vrste vorova pri proraunu tokova snaga?

Vrsta vora Referentni vor vor s optereenjem vor s kontrolom napona

Zadane veliine REF P-Q P-V

Nepoznate veliine V1, 1, PL1, QL1 PGi=0,QGi=0,PLi,QLi Pgi, Vi, PLi, QLi

Zastupljenost PG1, QG1 Vi, i QGi, i

Brojnost 1 85% 15%

4. Vremenski tok promjene napona?

5. Krivulja snaga- kut kada na jednom od vodia doe do prekida tranzijentne stabilnosti?

Pm mehanika snaga koju daje turbina

6. Nadomjesna shema za dvopolni kratki spoj? Dvopolni kratki spoj predstavlja nesimetrino optereenje sustava. Elektrine prilike na mjestu kvara pri dvopolnom kratkom spoju prikazane su na slici

Elektrine prilike na mjestu kvara pri dvopolnom kratkom spoju Na mjestu kvara za napone i struje vrijede slijedei izrazi:

7. Rasklopna struja kratkog spoja? Rasklopna struja kratkog spoja, pod kojom se podrazumijeva efektivna vrijednost struje kratkog spoja koja kroz prekida tee u trenutku razdvajanja njegovih kontakata. Trenutak razdvajanj a kontakata ovisi o minimalnom vremenu zatezanja isklopa (tmin). To je ono najkrae vrijeme, koje protekne izmeu trenutka nastanka kvara i trenutka razdvajanja kontakata u trofaznom prekidau koji se prvi otvaraju.

8. Koritenjem matrine jednadbe :

I1 V1 Y11 Y12 Y1i Y1n I2 V2 Y21 Y22 Y2i Y1n = = Ii Vi Yi1 Yi 2 Yii Yin Yn1 Yn2 Yni Ynn In Vn
Napiite izraz za kompleksnu (prividnu) neto snagu Si nekog vora i? = - izraz za kompleksnu neto snagu vora i . Iz matrine jednadbe :

= 1 1 + 2 2 + + + + =
=1

Kada uvrstimo u izraz za snagu :

=
=1

9. Zemljspoj? Zemljospoj predstavlja posebnu vrstu kvara u mreama koje nisu direktno uzemljene. Radi se o jednopolnom kvaru, tj. o slomu izolacije izmeu faznog vodia i zemlje. Uzroci kvara mogu biti isti kao kod jednopolnog kratkog spoja, ali su posljedice razliite. Naime, u ovom sluaju nemamo uvijek galvanski zatvoreni strujni krug, pa su elektrine prilike drugaije, i to se tie napona i to se tie struje. Stoga zemljospoj kao vrsta kvara koja se posebno razmatra, predstavlja specijalnu problematiku srednjonaponskih mrea s neuzemljenim zvjezditem i sa zvjezditem uzemljenim preko malog induktiviteta ili malog djelatnog otpora.

10. Dan je spoj dvonamotnog transformatora prema slici, cije je primarno zvjezdite uzemljeno preko impedancije ZE. Nacrtajte nadomjesnu shemu nultog sustava?

nulti sustav

11. Nadomjesna shema mree?

Slika 4.5: Nadomjesni izvor napona na mjestu kratkog spoja: a) Jednopolna shema mree b) Nadomjesna shema direktnog sustava c) Nadomjesna shema direktnog sustava s rezultantnom impedancijom k 12. Nacrtajte shemu pojednostavljenog strujnog kruga za ispitivanje uspostavljanja struje kratkog spoja i napisite diferencijalnu jednadzbu napona u kratkospojnoj petlji pri trenutnoj vrijednosti struje kratkog spoja ik(t).

13. U istom vektorskom dijagramu prikaite naponske prilike na VN vodi prije i poslje kompenzacije za sluaj kada je poslje kompenzacije jalova potronja Qv na vodu vea od generirane jalove snage kompenzacije Qc?

14. Nacrtati shemu kompenzacije struje zemljospoja petersenovim svitkom s crtkano ucrtanim putovima zatvaranja struja u pojedinim fazama?

15. Regulacija napona na vodu posredstvom serijskog kondenzatora:skicirajte shemu takvog voda,krivulju napona bez i sa serijskim kondenzatorom,ekvivalentnu shemu voda sa serijeskim kondenzatorom,te vektorski dijagram uz induktivno i djelatno opter. ?

16. Regulacija napona na vodu ? Zahvatima na vodu s ciljem promjene parametara moe se takoer vriti regulacija napona, odnosno utjecati na reim napona. Ti su zahvati sljedei: - promjena broja vodova - promjena valnog otpora voda - upotreba serijskih kondenzatora

Promjena broja vodova odnosi se na sluaj kada se ima vie paralelnih vodova izmeu dvije stanice. U pogonu moe se mijenjati broj vodova, npr. kod velikog tereta ukopat e se svi raspoloivi vodovi u svrhu smanjenja pada napona zbog induktivnih struja, a kod malog tereta iskopat e se svi vodovi osim jednog da bi se smanjio Ferrantijev efekt (ne samo u vodu nego i u transformatoru ispred voda). Promjena valnog otpora vodaje u stvari prilagoenje prirodne snage voda snazi prijenosa. Vri se postavljanjem porednih prigunica, kondenzatora, odnosno sinkronih kompenzatora du voda. Poredne prigunice smanjuju popreni kapacitet voda, pa tako poveavaju valni otpor i smanjuju prirodnu snagu, sukladno poznatim izrazima:

1 2 ; = 1

17. Regulacija napona na transformatoru ?

Regulacija napona na transformatoru vri se promjenom broja zavoja, tako da se na nekom namotu uzme vei ili manji broj zavoja. Obino se takva regulacija vri na namotu vieg napona, koji ujedno redovito predstavlja primarni namot. Mijenjanje broja zavoja moe se vriti: - u beznaponskom stanju (dakle kod potpuno iskopanog transformatora), pri emu se govori o transformatoru s odvojcima; - pod teretom (dakle transformator je ne samo ukopan nego i optereen), pri emu se govori o regulacijskom transformatoru.

Regulacijska preklopka moe biti smjetena: u zvjezditu transformatora, gdje se moe jednostavnije izvesti, jer tu izmeu tri faze nema napona, pa je lake tri pola preklopke meusobno izolirati, i itava je izvedba preklopke potpuno kompaktna; na faznim prikljucima, to je potrebno ako iz bilo kojeg razloga nije mogue smjestiti preklopku u zvjezdite (npr. kod tednog spoja transformatora), pa se u tom sluaju pr eklopka izvodi s tri odvojena pola.

Regulacija s preklopkom moe se vriti: u istom kotlu - kotlu, gdje se vri i transformacija, pri emu se radi o transformatoru kod kojeg se glavni i regulacijski namot nalaze u istom kotlu; - odvojeno u posebnom kotlu, pri emu je regulacijski namot (obino u tednom spoju ako se radi o uzdunoj regulaciji) smjeten u posebnom kotlu. Regulacija na transformatoru moe biti uzduna i poprena (slika na prethodnom slajdu). Kod uzdune regulacije broj zavoja mijenja se na istom namotu. Odreenom osnovnom broju zavoja, koji daje osnovni napon, regulacijom se dodaje ili oduzima jo neki broj zavoja, ime se osnovni napon poveava ili smanjuje. Kod poprene regulacije osnovnom naponu se dodaje regulacijski dio napona, koji stoji okomito na osnovni napon. Prema smjeru tog dodatnog napona, vektor napona se zakree u smjeru pozitivnog ili u smjeru negativnog kuta. Kod trofaznog transformatora ovaj dodatni popreni napon dobije se tako da ako se npr. za osnovni napon ima fazni napon faze R, onda se za proizvodnju poprenog napona uzme dio linijskog napona S T. Poprena regulacija napona postavljanjem posebnih transformatora u tu svrhu (s prijenosnim omjerom 1:1), ime bi se moglo utjecati na raspodjelu djelatnih snaga u granama zatvorene petlje, razmjerno se malo koristi. Postoje sluajevi u praksi, gdje npr. transformatori 220/110 kV imaju i uzdunu i poprenu regulaciju, pa se tako moe utjecati na raspodjelu snaga u 220, odnosno 110 kV-nim vodovima.

10

18. Regulacija napona na potroau ?

Smanjenje induktivne struje moe se postii postavljanjem porednih kondenzatora na kraj voda. Ovo se u tehnikoj praksi zove kompenzacija jalove snage potroaa. Vektorski dijagram kompenzacije u odnosu na mjesto ugradnje kondenzatorskih baterija dan je na sl. a:

Za popravak faktora snage od cos1 na cos2 i smanjenje prividne snage od S1 na S2 potrebna je jalova snaga kondenzatora QC = Q1 Q2 (sl. a), odnosno: = (tan 1 tan 2). Ako se pri istoj prividnoj snazi potroaa S eli poveati djelatna snaga potroaa s P1 na P2 = P1 + P, to se postie kompenzacijom u iznosu sl. b): = 1 1 2 2

Ako se eli uz poznati potroak jalove energije Wq (oitan na brojilu jalove energije) nai potrebnu snagu QCkondenzatora koji treba ugraditi da se postigne odreeni srednji (obraunski) faktor snage cos2 za vrijeme t pogonskih sati, ona se moe izraunati iz relacije:

, gdje je W djelatna energija oitana na brojilu.

19. Na primjeru voda koji je predstavljen samo uzdunom impedancijom, prikazati odreivanje kompleksnog pada napona, te dati odgovarajui dijagram?

11

20. Regulacija napona na generatoru (shema, kratki opis)?

Gledajui u uem smislu, na generatoru postoji mogunost samo uzdune regulacije napona. Regulacija na p g j pona po iznosu postie se veom ili manjom uzbudom, dakle promjenom jakosti struje u uzbudnom krugu uzbudnika. Time se znatno olakava regulacija, koja je praktiki kontinuirana. Opseg regulacije obino je 5 % u odnosu na nazivni napon generatora,koji je pak redovito za 5 % vii od nazivnog napona mree. Regulacija napona na generatoru bez daljnjega se moe vriti pod teretom i uvijek stoji na raspolaganju. Gledajui u irem smislu, moe se rei da generator ima i mogunost poprene regulacije, time to se djeluje na punjenje pogonske turbine. Ako se povea punjenje turbine, ubrzat e se rotor generatora dok se ne postigne vei kut ispred okretnog polja statora. Budui da je za poloaj rotora vezan poloaj vektora unut arnjeg napona, to ovo ima iste posljedice kao zakretanje unutarnjeg napona generatora po faznom kutu. Generator se, meutim, ne koristi za poprenu regulaciju napona, ve promjena punjenja turbine ima primjenu u regulaciji frekvencije, odnosno djelatne snage. Ako sinkroni stroj radi sam na vlastitu mreu, promjena uzbude djelovat e na iznos napona, dakle tada se moe govoriti o regulaciji napona.Ako generator radi na krutu mreu (na mreu beskonano velike snage u odnosu na vlastitu snagu), promjena uzbude nee promijeniti iznos napona, jer taj iznos vrsto dre ostali generatori i mrea. Promijenit e se samo tok jalove snage, jer se promatrani stroj stvarno nalazi u zatvorenoj zamci, koja se zatvara preko zvjezdita svih generatora koja se spojenima sluaju umjesto regulacije napona opravdanije smatraju meusobno spojenima. U ovom napona je govoriti o regulaciji uzbude i jalove snage. 21. Detaljno opiite do kakvih promjena napona dolazi u mrei tijekom vremena? Tijekom vremena dolazi do promjene napona, pri emu se radi o dva tipina sluaja: a) Polagane, spore promjene napona. Ove mogu biti: - predvidive (ako su ove promjene uvjetovane predvidivim promjenama optereenja) - nepredvidive (ako doe do poremeaja regulacije napona u cijeloj mrei ili u njeno m veem dijelu) b) Nagle promjene napona. Do njih dolazi zbog naglih promjena optereenja: - na strani potroaa: ukljuivanje i iskljuivanje troila velike snage, pokretanje velikih motora, pogon troila s promjenjivim optereenjem, kratki spojevi u razdjelnoj mrei i sl. - na strani mree: kratki spojevi, ispad generatora znaajne snage, neuredna sinkronizacija generatora, ukljuivanje i iskljuivanje kondenzatorskih baterija i prigunica, ukljuivanje i iskljuivanje jako optereenih vodova i sl. Ovisno o uzroku smetnje, nagle promjene napona mogu biti: - rijetke - uestale s odreenom periodinou (tzv. flickeri)

12

22. Za sve vrste kratkih spojeva skicirajte grafiki model mjesta kvara i navedite izraze za
napone i struje na tom mjestu(s osvrtom na uzemljenje mree) ?

a) tropolni kratki spoj = = = 0 ; + = = 0 b) dvopolni kratki spoj = ; = 0; + = 0 c) dvopolni kratki spoj sa zemljom = = 0; = 0 d) jednopolni kratki spoj = 0; = = 0 23. Na slici je prikazana jednopolna shema generatora G koji se preko transformatora TR i dvostrukog dalekovoda (V1 i V2) prikljucuje na sabirnice krute mree K.M?

13

24. Napiite izraz s kojim se definira koeficijent dozemnog kvara f E s kojim se procjenjuje efikasnost uzemljenja i skicirajte odgovarajuu vektorsku sliku.Teoretski izmeu kojih se vrijednosti moe kretati koeficijent dozemnog kvara,te kad se moe govoriti o efikasnom uzemljenju? Za ocjenu djelotvornosti uzemljenja zvjezdita mre njemaki propisi VDE 0111 koriste koeficijent dozemnog kvara fE : = / 3

Teoretski, koeficijent dozemnog kvara moe imati vrijednost izmeu fE=1 (odnosno ZE=0,577) - pri emu se govori o kruto uzemljenoj mrei i fE=1,73 (odnosno ZE=1) -to vrijedi za neuzemljenu mreu. Za neku mreu vrijedi da je efektivno uzemljena, ako ni na jednom mjestu u mrei koeficijent dozemnog kvara ne premauje vrijednost 1,4 (odnosno ZE0,8 ), bez obzira na to da li je zvjezdite uzemljeno posredno ili neposredno.

25. Za sluaj kratkog spoja blizu generatora, u dijagramu struja kratkog spoja vrijeme princijijelno prikazati vremenska trajanja pojedinih intervala pri promjeni struje kratkog spoja s naznacenim karakteristinim strujama u pojedinim vremenskim intervalima?

t1 - interval subtranzijentnih promjena; Ik''-efektivna vrijednost subtranzijentne struje kratkog spoja t2 - interval tranzijentnih promjena; Ik'-efektivna vrijednost subtranzijentne struje kratkog spoja t3 - vremenski interval nakon priguenja prijelaznih procesa; Ik-efektivna vrijednost subtranzijentne struje kratkog spoja

14

26. Dana je jednopolna shema mreze prema slici:

Nacrtajte nadomjesnu shemu te mreze za tropolni kratki spoj na jednom od paralelnih vodova (na mjestu K), nadomjesnu shemu nakon transfiguracije nastalog trokuta impedancije vodova, te krivulju snaga kut za slucaj odrzanja tranzijentne stabilnosti.

15

27. to opisuje kut sklapanja napona prilikom promatranja struje kratkog spoja u VN mreama, te pri kojoj vrijednosti koga kuta nastupa najvea istosmjerna komponenta struje kratkog spoja, odnosno pri kojoj vrijednosti nema istosmjerne komponente? Kut opisuje razliku izmeu trenutka nastajanja KS (t =0) i trenutka kada sinusoida napona u uzlaznom smjeru prolazi kroz nulu. Najvea istosmjerna komponenta nastupa pri kutu = -45, a istosmjerne komponente nema pri kutu k?

k je kut za kojim strujna komponenta kasni za naponom. 28. Nacrtajte vektorski dijagram struje ostatka gaene mree. Kakvog je preteno karaktera ta struja i sto je u tome povoljno?

Povoljna je okolnost to je struja ostataka preteno djelatna ( ), pa se njen prolaz kroz nulu priblino poklapa s prolazom napona kroz nulu. Uslijed toga e se luk moi spontano ugasiti i kod struje ostataka sve do nekih 100 A, dok je spontano gaenje kapacitivne struje luka preko 5A ve gotovo nemogue.

16

29. Navedite tetne posljedice zemljospoja? - oteenje uslijed topline elektrinog luka na mjestu kvara, - termiko djelovanje struje u elementima mree, - prenaponi uslijed intermitiranog elektrinog luka, - djelovanje strujnog polja u tlu, - poremeaj napona, - pad napona u elementima mree. Uslijed topline elektrinog luka dolazi do termikog oteenja izolatorskog lanca i vodia nadzemnih vodova na mjestu kvara. Luk na nadzemnom vodu moe zbog djelovanja vjetra zahvatiti jo jednu ili dvije faze, pa na taj nain moe doi do dvopolnog, ili ak tropolnog kratkog spoja. Ako na mjestu zemljospoja ne postoji izraziti elektrini luk, ipak tu redovito dolazi do termikog djelovanja, odnosno zagrijavanja. Kod nadzemnih vodova uslijed toga moe doi do oteenja metalnih dijelova, koji su u meusobnom dodiru, pri emu je najneugodnije oteenje samog vodia. Kod troilnih kabela zemljospoj se uslijed termikog razaranja izolacije redovito pretvara u tropolni kratki spoj. Elektrini luk se pali i gasi intermitirano unutar svake poluperiode i to dovodi do putnih valova koji se ire du voda, pa zbog refleksije mogu dosei opasne amplitude i izazvati oteenja i na drugom mjestu u mrei. Osim toga, uslijed intermitirane struje zemljospoja moe doi do razmjerno velikih prenapona (zbog nagomilavanja naboja na dozemnom kapacitetu nadzemnih vodova). Ti prenaponi, ako se pojave, mogu dosei i peterostruku vrijednost faznog napona, pa i vie. Uslijed toga dolazi do daljnjih preskoka odnosno proboja na izolaciji. Struja zemljospoja na mjestu kvara tee kroz zemlju, pa se tako zbog strujnog polja u tlu stvaraju razlike potencijala na povrini tla u okolini stupa, gdje je nastao zemljospoj. Ove potencijalne razlike nisu tako velike kao kod jednopolnog kratkog spoja, ali s druge strane mogu mnogo due potrajati, jer esto zemljospoj otaje u pogonu satima. Zbog toga postoji mnogo vea vjerojatnost opasnosti za ljude, koji dolaze u blizinu mjesta kvara. Nadalje, uslijed nesimetrinih strujnih prilika u vodu nulte struje mogu inducirati neugodne, pa i opasne napone u oblinim telekomunikacijskim vodovima. Zbog poremeaja napona izmeu faznih vodia i zemlje (zdrave faze imaju prema zemlji puta vei napon nego u zdravoj mrei) dolazi do mnogo jaeg naprezanja izolacije, koja zbog toga mora biti jae dimenzionirana. Za vri jeme normalnog pogona bez zemljospoja esto neki lanci izolatorskog lanca budu oteeni, koji ipak u pogonu izdre trajno djelovanje faznog napona. Meutim, kod pojave zemljospoja na takvim izolatorskim lancima sa smanjenom elektrinom vrstoom lako moe doi do preskoka. Neugodnost je to vea, to se naponski poremeaj proiri na sve vodove koji su meusobno galvanski povezani. Prema tome je zemljospoj na jednoj fazi stalna opasnost da doe do kvara izolacije na ostalim fazama bilo gdje u toj mrei. To bi dovelo do dvostrukog zemljospoja, pri emu se dobiva zatvorena zamka, koja se dodue zatvara kroz zemlju, ali su elektrine prilike sline onima kod kratkog spoja uz pojavljivanje velikih induktivnih struja. Poremeaj napona, ako i ne izazove jo jedan zemljospoj, moe dovesti do pojaanja korone sa svim njezinim tetnim posljedicama. Prilikom tonijeg promatranja prilika kod zemljospoja moramo uzeti u obzir i uzdunu reaktanciju vodova na kojoj kapacitivna struja zemljospoja stvara negativni pad napona. Ako se zemljospoj nalazi razmjerno daleko od izvora, dolazi do velikog povienja napona zdravih faza na mjestu zemljospoja, to jo vie poveava struju zemljospoja, i tako dalje. O tome posebno treba voditi rauna kod mrea gdje su du vodova udaljenosti izmeu zemljospoja i izvora mogue velike izvora. 30. Kako djeluje promjena uzbude na napon sinkronog generatora ako generator radi sam na vlastitu mreu, te ako radi paralelno s elektroenergetskim sustavom? Ako sinkroni stroj radi sam na vlastitu mreu, promjena uzbude djelovat e na iznos napona, dakle tada se moe govoriti o regulaciji napona. Ako generator radi na krutu mreu (na mreu beskonano velike snage u odnosu na vlastitu snagu), promjena uzbude nee promijeniti iznos napona, jer taj iznos vrsto dre ostali generatori i mrea. Promijenit e se samo tok jalove snage, jer se promatrani stroj stvarno nalazi u zatvorenoj zamci, koja se zatvara preko zvjezdita svih generatora koja se spojenima sluaju umjesto regulacije napona opravdanije smatraju meusobno spojenima. U ovom napona je govoriti o regulaciji uzbude i jalove snage.

17

31. Opiite i ilustrirajte vektorskim dijagramom uzdunu i poprenu regulaciju napona i otvorenim i zatvorenim mreama? Uzduna regulacija napona moe se primijeniti i u otvorenoj i u zatvorenoj mrei, dok poprena regulacija ima smisla samo u zatvorenoj mrei?

Uzduna i poprena regulacija napona kod otvorenih mrea: Kod otvorenih (zrakastih) mrea ima smisla jedino uzduna regulacija napona. To se radi zato, da se prevelika odstupanja od nazivne vrijednosti (koja nastaju zbog velikih padova napona) smanje i dovedu u prihvatljive granice (sl. a), naime za pojedina troila i za pojedine elemente mree nepovoljno je ako rade s naponom koji znatno odstupa od nazivnog. Dodatni napon je u fazi s osnovnim naponom . Poprena regulacija napona u otvorenim mreama nema nikakve svrhe, jer zakretanje napona po kutu nema utjecaja na rad elemenata mree, odnosno troila. Uzduna i poprena regulacija napona kod zatvorenih mrea: Kod uzdune regulacije u zatvorenim (zamkastim) mreama dodatni napon je u fazi s osnovnim naponom. Taj e dodatni napon u zamki izazvati struju, koja e (zbog toga to se impedancija zamke sastoji uglavnom od reaktancija) biti uglavnom po faznom kutu okomita na napon koji je izaziva. Tako e dodatna struja po fazi biti uglavnom okomita i na osnovni napon, pa e tome odgovarati tok jalove snage unutar zamke koji se superponira na postojee tokove snaga u pojedinim granama zamke. Uzduna regulacija napona unutar zamke djeluje dakle na tokove jalovih snaga. Kod poprene regulacije u zatvorenim mreama dodaje se (npr. pomou odgovarajueg transformatora) poprena komponenta napona unutar zamke. Dodatni e napon u zamki izazvati dodatnu struju, koja e - zbog preteno reaktivnog karaktera impedancije zamke biti uglavnom okomita na dodatnu poprenu komponentu napona. Time e se dodatna struja praktiki poklapati po fazi s osnovnim naponom. Rezultat je dakle tok djelatne snage unutar zamke, koji se superponira na postojee tokove snaga u pojedinim granama zamke. Poprena regulacija napona unutar zamke djeluje dakle na tokove djelatnih snaga. Moe se dakle zakljuiti: da djelatne snage preko odgovarajuih padova napona utjeu na fazne kutove napona, to znai da su djelatne snage i fazni kutovi napona meusobno povezani, odnosno da jalove snage na slian nain utjeu na iznose napona, dakle jalove su snage i iznosi napona meusobno povezani.

18

32. Napisite izraz za subtranzijentnu snagu kratkog spoja. Da li je taj izraz u fizikalnom smislu realan? U koju se svrhu koristi ta snaga?

Ovaj izraz u fizikalnom smislu ne predstavlja neku realnu snagu, jer na mjestu kvara U N i IK'' nikada ne nastupaju istovremeno. Tamo je naime, s jedne strane napon praktiki jednak nuli sve dok kratki spoj postoji, a s druge strane napon se ponovno uspostavlja im se kratki spoj odnosno struja kratkog spoja eliminira. Usprkos tome, subtranzijentna snaga kratkog spoja ima vanu ulogu u proraunu kratkog spoja i to se da saeti u sljedeem: Mrea se, kako je ve ranije spomenuto, u odnosu na bilo koju svoju toku moenadomjestiti ekvivalentnim naponskim izvorom, unutarnje impedancije koja odgovara rezultantnoj impedanciji mree u odnosu na tu toku. Na taj se nain za svaku toku mree moe izraunati subtranzijentna struja, pa tako i subtranzijentna snaga. Iz subtranzijentne snage, koristei izraz za subtranzijentnu struju, dobije se rezultantna mrena impedancija Zekv koja sadri djelatni otpor i subtranzijentnu reaktanciju generatora, dakl e odgovara impedanciji ZK'':

Dakle postoji mogunost da se mrea, koja je promatranoj kratkospojenoj mrei nadreena (superponirana), u proraunima kratkog spoja nadomjesti jednom jedinom rezultantnom impedancijom Zekv , koja se rauna iz poznate subtranzijentne snage u toki u kojoj se nadreena mrea nadovezuje na promatranu. Ovo znai da je proraun kratkog spoja u promatranoj mrei mogu bez poznavanja topologije superponirane mree i parametara njezinih elemenata. 33. Na slici je za slucaj ispitivanja staticke stabilnosti sustava bez gubitaka prikazan prijenos na veu udaljenost od generatora G do krute mreze K.M., a uz zahtjev konstantnog napona na sabirnicama generatora, jednakog naponu krute mreze, koji je pak jendak nazivnom naponu mree (V1=V4=Vn=konst).

Odgovarajudim vektorskim dijagramom prikazite sto ce se dogoditi s naponima u vorovima 2 i 3?

19

34. Kako se definira i kako se prema standardu IEC 60909 rauna rasklopna struja kratkog spoja? Nacrtajte principijelni oblik familije krivulja za faktor . to je minimalno vrijeme zatezanja isklopa? U praksi je naravno potrebno kratki spoj uz pomo prekidaa eliminirati u to je mogue kraem vremenu. U tom je smislu potrebno odrediti tzv. rasklopnu struju kratkog spoja, pod kojom se podrazumijeva efektivna vrijednost struje kratkog spoja koja kroz prekida tee u trenutku razdvajanja njegovih kontakata. Trenutak razdvajanja kontakata ovisi o minimalnom vremenu zatezanja isklopa (tmin). To je ono najkrae vrijeme, koje protekne izmeu trenutka n astanka kvara i trenutka razdvajanja kontakata u trofaznom prekidau koji se prvi otvaraju. (Vrijeme tmin je suma najmanjeg mogueg vremena djelovanja releja s trenutanim okidanjem i najkraeg vremena djelovanja prekidaa s kojim se kratki spoj eliminira tu nisu uraunata promjenljiva vremenska zatezanja koja osiguravanju selektivnost okidnog mehanizma, jer prekida mora biti u stanju prekinuti struju i u najkraem moguem vremenu.) Minimalno vrijeme zatezanja isklopa tmin u visokonaponskim mreama iznosi izmeu 0,06 i 0,2 s (u specijalnim prilikama moe biti i ispod 0,06 s), a u niskonaponskim mreama izmeu 0,01 i 0,03 s. Topljivi osigurai i prekidai s ograniavanjem struje kratkog spoja, uz odgovarajuu koordinaciju, prekidaju struju ve u poetnoj rastuoj fazi, prije postizanja najvee (prve) tjemene vrijednosti. Kako se istosmjerna komponenta (bez krenula) unutar obzira s koje poetne vrijednosti ona navedenih vremenskih zatezanja potpuno ne smanji, odgovarajui standard IEC 60909 razlikuje asimetrinu i simetrinu rasklopnu struju kratkog spoja.

Kako se sa slike vidi, faktor ovisi o omjeru subtranzijentne struje tropolnog kratkog spoja na stezaljkama generatora i nazivne struje (Ik3G/ING) pojedinih generatora, kao i o minimalnom vremenu zatezanja isklopa (tmin).

20

35. Nacrtajte krivulje snaga kut, koje pri ispitivanju tranzijentne stabilnosti generatora koji je preko jednostrukog voda prikljucen na mreu vrijede za razliite vrste kratkih spojeva?

36. Nacrtajte spoj ekvivalentnih shema sustava simetricnih komponenata za dvopolni karatki spoj.

21

37. Za jednopolnu shemu mree s naznacenim mjestom tropolnog kratkog spoja prema slici nacrtajte nadomjesnu shemu pogodnu za odreivanje struje kratkog spoja posredstvom nadomjesnog izvora na mjestu kvara?

Nadomjesna shema direktnog sustava:

Nadomjesna shema direktnog sustava s rezultantnom impedancijom :

38. Skicirajte vremensku funkciju istosmjerne komponente struje kratkog spoja i napiite

odgovarajui izraz za tu struju?

22

Rjeenje ove diferencijalne jednadbe d se rastaviti u dva dijela: - ope rjeenje homogene jednadbe daje istosmjernu komponentu (idc(t)) - partikularno rjeenje nehomogene jednadbe odreuje izmjeninu komponentu (iac(t)), struje kratkog spoja (ik(t)). Zbroj dvaju djelominih rjeenja ope je rjeenje nehomogene diferencijalne jednadbe. Homogena diferencijalna jednadba koja sadri istosmjernu komponentu struje kratkog spoja idc(t) glasi:

Njezino je rjeenje:

39. Na slici je prikazana mrea u kojoj u toki K dolazi do kratkog spoja (k3) koji se napajas jedne strane iz generatora G preko blok-transformatora TG i voda L, a s druge strane iz napojne mree Q preko transformatoraTQ?

Nacrtajte: - nadomjesnu shemu sa zanemarenim poprecnim impedancijama - nadomjesnu shemu pogodnu za proraun struje kratkog spoja s nadomjesnim izvorom na mjestu kvara prema standardu IEC 60909? Nadomjesna shema sa zanemarenim poprenim impedancijama:

Nadomjesna shema sa nadomjesnim izvorom na mjestu kvara:

23

40. Na slici je prikazana jednopolna shema mree sastavljene od jednog gneratora i krute

mree povezanih transformatorima i jednostrukim vodom. U cilju ispitivanja utjecaja automatskog ponovnog uklapanja na tranzijentnu stabilnost prvo nacrtajte nadomjesnu shemu u direktnom sustavu komponenata, zatim u dijagramu P =f() prikaite povrine ubrzavanja i koenja pri prolaznom tropolnom direktnom kratkom spoju na jednostrukom vodu uz primjenu APU (uspjeno APU)?

24

41. Za sluaj kratkog spoja daleko od generatora i oslanjajuci se na pojednostavljeni strujni krug za ispitivanje uspostavljanja struje kratkog spoja prema slici:

Nacrtajte vremensku funkciju izmjenine komponente struje kratkog spoja iac(t), napiite izraz za tu vremensku funkciju, te objesnite znaenje kuna ?

Kut opisuje razliku izmeu trenutka nastajanja KS (t =0) i trenutka kada sinusoida napona u uzlaznom smjeru prolazi kroz nulu. Najvea istosmjerna komponenta nastupa pri kutu = -45, a istosmjerne komponente nema pri kutu k. k je kut za kojim strujna komponenta kasni za naponom.

25