EKOLOKA SVJEST I ODRIVI RAZVOJ

ECOLOGICAL CONCESNESS AND THE DEVELOPMENT OF THE ENVIRONMENT

Student Aleksandar Stojakovi Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka Rezime: Danas se veoma malo govori o ekolokoj svjesti, etici u ekologoji, ekolokoj filozofiji. Ljudi su svjesni dananjih problema po pitanju ivotne sredine, i gdje nas ovo sadanje, neodgovorno, neetino ponaanje vodi. Nairoko se govori o odrivom razvoju, ali se u tom pravcu veoma sporo napreduje. Ovaj rad nee biti praktine prirode. U njemu u opisati nastanak i razvoj ekoloke svesti, kako je tekao razvoj i spoznaja ekolokih problema i ukazau na problematiku odrivog razvoja kod nas. Kljune rei: ekoloki problemi, ekoloko djelovanje, odrivi razvoj, ekoloki inenjering, politika u oblasti ekologije

Uvod Krajem 60-tih godina okoli je zauzimao relativno beznaajno mjesto u politikoj agendi, a danas je jedna od najizazovnijih, najspornijih i najvanijih tema u politici. Ovaj uspon odrava optu zabrinutost javnosti zbog stanja okolia; ideja da planet prolazi kroz ekoloku krizu koja moe ugroziti i samo postojanje ivota kakav danas poznajemo. Na izbor naina ivota mnogih ljudi sve vie utiu ekoloki faktori: oni jedu organski napravljenu hranu, dolaze na posao biciklom, javnim prevozom, investiraju svoj novac etino. Kao graani, podupiru ekoloke pokrete, glasaju za zelene stranke, vre pritisak na vlade da zatite okoli. Glavna struja ekolokog pokreta vaan je inilac u nacijonalnoj i meumarodnoj politici, a dramatine egzibicije ekolokih ratnika postale su uobiajene irom politikog repertoara. Zelene stranke, posebno u Europi, danas su postale crta stranake politike, te su ak ule u koalicijske vlade nekih od najmonijih drava svijeta. Etablirane stranke su takoe usvojile zelenu politiku, jer svaka vlada, nezavisno od politike obojenosti, mora rjeavati veliki broj ekolokih pitanja. Veina zemalja, barem formalno, potuje naela trajno odrivog razvoja, a traenje meunarodne saradnje u rjeavanju globalnih ekolokih problema, kao to je promjena klime, postalo je sredinjom brigom svjetske diplomatije. Ukratko, okoli danas stoji vrsto u politikoj agendi u veini industrijski razvijenih zemalja. Meutim, zatitari okolia esto prigovaraju da se vrlo malo toga promjenilo. Opte stanje okolia u veini zemalja se i dalje naruava i pogorava, unato stanovitom uspjehu u smanjenju nekih oblika oniienja vazduha. Klimatske promjene su najozbiljniji savremeni globalni ekoloki problem, dok su drugi problemi kao bioloke razliitosti krenje uma i irenje pustinje, preivljavanje i izumiranje raznih vrsta biljnog i ivotinjskog svijeta sve vie pogoravaju. Popis ekolokih katastrofa sue, poplave, isticanja nafte, zemljotresi, nuklearne nesree, tornada, cunamiji, ratovi i bombardovanja su sve uestaliji, jai i veih razmjera. Istodobno globalni kapitalizam i konzumeristiki nain ivota sve su zahtjevniji prema okoliu. Ljudi ele sve vie dobra, vezani su za svoje automobile, vezani su za kulturu odbacivnja stvari, koja su dovela do velikih odlagalita otpada na kojima se gomilaju plastine boce ili sl.

Unato sve veoj stranakoj politizaciji ekolokih problema izbornom politikom i dalje vladaju ekonomski i materijalni prioriteti u odnosu na okoli. U praksi, obino je vaniji ekonomski rast neko zatita okolia. ini se da je trajno odrivo drutvo jo uvijek daleki san. 1. Razvoj ekolokih problema Prva generacija: prezervacija i konzervacija (ezdesetih godina): Zatita divljeg ivota i prirodnih stanita Erozije tla Lokalno zagaenje Druga generacija: moderni pokret za zatitu okolia (ezdesetih godina): Rast stanovnitva Tehnologija irenje pustinje Pesticidi Smanjenje prirodnih resursa Smanjenje zagaenja Trea generacija: globalni problemi (od kraja sedamdesetih) Kisele kie Oteenje ozonskog omotaa Povlaenje prauma Promjena klime Gubitak bioloke raznovrsnosti Genetski modifikovani organizmi 2. Ideja nain razmiljanja o okoliu 2.1.Ekologizam Posebna zelena politika ideologija koja obuhvata one perspektive koje smatraju da trajno odrivo drutvo zahtjeva radikalne promjene u naem odnosu prema neljudskom prirodnom svijetu i u naem nainu ekonomskog, drutvenog i politikog ivota. U zelenoj politici postoje dva kritika uvida. Jedan je vjerovanje da moramo stvoriti nove pojmove za odnos izmeu ljudi i prirode, koji pobuuje mnogo vanija pitanja o tome koji delovi prirode, i ako imaju vrijednost, na kojoj se osnovi moe pripisati ta vrednost i je li ona jednaka vrijednosti ljudi. Drugi kritiki uvid je vjerovanje da su prirodni resursi Zemlje iscrpivi i da postoje ekoloke granice rasta koje e vrlo vjerovatno, osim ako ne promjenimo svoje ponaanje, biti prekoraene.Zakljuak je da nam je potrebna nova temeljna procjena naih sistema vrijednosti i preustroj postojeeg politikog, drutvenog i ekonomskog sistema, kako bi smo postigli ekoloki trajno odrivo drutvo. Veoma vano pitanje u sklopu navedenog je i etika, tj. etika pitanja o tome kako bi ljudi trebali razmiljati i ponaati se prema prirodi. 2.2.Aktivizam Ekoloki aktivizam danas okuplja brojne pristae. Zelene stranke uvrstile su se u vladama brojnih zemalja, a mnogi zatitinici okolia vrsto sarauju sa etabliranim politikim partijama. Osim stranaka, savremeni ekoloki pokret obuhvata masovno lanstvo raznih grupa, nevladinih organizacija i bezbroj lokalnih udruenja, obinih ljudi i radikalnih protestnih grupa. Ekoloki pokret postao je, bilo neposrednim uticajem na politiki proces ili posrednim jaanjem javne ekoloke svijesti putem medijskih kampanja i protestnih aktivnosti, znaajan politiki initelj i imbenik promjene. 2.3.Djelovanje Iako se vlade ogluuju na radikalnu poruku ekologizma, na mnoge su uticali alternativni politiki modeli odrivog razvoja i ekoloka modernizacija, koji nude obeanje zatite okolia putem reformnog kapitalizma. Kao rezultat toga poele su se u politikoj agendi javljati radikalne ideje poput naela opreza i inovativni politiki instrumenti poput ekolokih poreza. Na meunarodnom nivou,

traenje reenja za globalne ekoloke probleme proizvelo je neviene napore da se osigura iroka meunarodna saradnja izmeu nezavisnih, suverenih drava u reavanju problema kao to je oteenje ozonskog omotaa. Ne trebamo zaboraviti i mono politiko, vladajue oruje u vidu vladajuih instrumenata, regulativa, zakona i trinih instrumenata. 3.Ekoloka filozofija Ekoloka politika proeta je moralnim dilemama. Treba li smanjiti izglede za zapoljavanje siromanih ljudi kako bi smo sauvali ugroene vrste? Jesu li kontrole rasta stanovnitva opravdane ako emo smanjiti pritisak na prirodu? Je li loe jesti meso? Trebamo li....? Ekoloka etika, razmatrajui kako bi ljudi trebali misliti i ponaati se prema prirodi, daje vezu izmeu teorije i prakse. Ona se u prvom redu bavi vrijednostima, kao kljunim pojmom. Postoje tri tipa vrednosti: Instrumentalna vrednost je vrednost koju neto ima za nekoga kao sredstvo za postizanje cilja kojem tei. Tako word procesor za mene ima vrednost to mi omoguava da piem, kad je pisanje neto to elim initi; Uroena vrednost je vrednost koju neto ima za nekoga, ali ne kao sredstvo za postizanje cilja. Lep krajolik ima vrednosti za mene, ali ne zato to mi omuguuje da inim sa njim neto drugo. On je neto to smatram vrednim samim po sebi; Unutranja vrednost je jednostavno vrednost koju neto ima. To ne mora biti privlano onomu za koga to ima vrijednost. To je jednostavno vrijedno nezavisno od toga smatra li ga neko vrednim ili ne. 3.1..Antropocentrino-ekocentrina podjela Sredinje naelo zelenog razmiljanja je vjerovanje da je trenutna ekoloka kriza uzrokovana ljudskom aroganciom prema prirodi, to legitimira njihovu eksploataciju i cilju da se ispune ljudski interesi. Ljudska arogancija prema prirodi poiva u antropocentrizmu vjerovanju da se etika naela primjenjuju samo na ljude na ljudske potrebe u njihove interese ljudi su u centru svemira, odvojeni od prirode i obdareni jedinstvenim vrednostima. Samo ljudi imaju unutrenju vrednost, a ta se tvrdnja obino temelji na sposobnosti da mogu iskusiti uitak i bol i da mogu razmiljati i misliti. I da pored svega samo ljudi imaju interese. Priroda ima instrumentalnu vrednost. Ona ima vrednost i zasluuje moralne obzire samo utoliko to poveava ljudsko blagostanje. Neljudska priroda drvo, kitovi, delfini, foke, koale samo su skladite resursa za zadovoljavanje ljudskih potreba. Antropocentrini razloga zatite okolia bit e posredno opravdan posljedicama koje bi oneienje ili smanjenje prirodnih resursa moglo imati po ljudske interese. Olovo je uklonjeno iz benzina zato to skodi ljudskom zdravlju, a riba je zatiena zbog vitalnih privrednih i prehrambenih resursa. Korjene atropocentrizma moemo nai u bibliji, prosvetiteljstvu i kulturama ljudi pogotovo zapadnih civilizacija. 3.2.Zelena teorija vrednosti Najvea briga ekoloke etike bila je gradnja zelene ili ekoloke teorije vrednosti zasnovane na brizi za celi okoli a ne samo na pojedine delove. Teorija vrednosti je teorija dobra, koja nam treba rei ta treba vrednovati i kako. Ona treba osigurati niz naela, ili kodeks ponaanja, koja e nas voditi u ponaanju prema okolini. 3.3.Holistike perspektive Najradikalniji ekoloki pristup usvajaju holinistiku analizu odnosa ovjek-priroda. Oni ukljuuju sve ekocentrine perspektive, posebno dubinsku ekologiju i grupu posebnih pristupa nazvanih etiki holizam. Holizam se vie bavi nainom na koji razni dijelovi prirode meusobno deluju u ekosistemu i biosferi meusobna ovisnost i recipronost koje ine cjelinu. U irem smislu, holistike teorije su spremne proiriti granice moralnih obzira i izvan ljudskih bia pripisujui uroenu vrednost velikom broju neljudskih bia (ivotinje, biljke, ak i stijene) i cijelim kategorijama kao to su biljne u ivotinjske vrste.

Dvije su vrste pristupa: potraga za etikim kodeksom ponaanja koji se temelji na postojanju uroene vrednosti u prirodi i razvoj etike zasnovan na izmjenjenoj ekolokoj svijesti. Mehanizam Materija se sastoji od atomskih estica. Cjelina je jednaka ukupnosti estica. Znanje je nezavisno od konteksta. Promjene se dogaaju preraspodjelom dijelova. Dualizam uma i tijela, materije i duha. Holizam Sve je povezano sa svime. Cjelina je vea od ukupnosti dijelova. Znanje je zavisno od konteksta. Prvenstvo procesa nad dijelovima. Jedinstvo ljudi i neljudske prirode.

Program dubinske ekologije u osam taaka: Unapreenje ljudskog i neljudskog ivota na Zemlji imaju vrednosti sami po sebi. Te vrijednosti su nezavisne od njihove korisnosti za ljudske ciljeve; Bogatstvo i raznolikost oblika ivota vrednosti su po sebi i pridonose unapreenju ljudskog i neljudskog ivota na Zemlji; Ljudi nemaju pravo unitavati to bogatstvo i raznovrsnost osim da zadovolje svoje ivotne potrebe; Unapreenje ljudskog ivota i kultura je u skladu sa velikim smanjenjem ljudskog stanovnitva. Unapreenje neljudskog ivota zahtijeva to smanjenje. Sadanje ljudsko mijeanje u neljudski svijet je pretjerano i stanje se sve vie pogorava; Politika koja utie na osnovne ekonomske, tehnoloke i ideoloke strukture mora se promjeniti; Ideoloka promjena je preteno u tome da se vie cijeni kvalitet ivota, a ne sve vii standard ivota. Oni koji se odlue za naprijed navedeno obavezni su izravno ili neizravno sudjelovati u pokuaju uvoenja nunih promjena. 4.Granice ekolokog rasta Vrena su istraivanja (Granice rasta, 1972.godina) u kojima je za analizu sloenih meusobnih zavisnosti koriteno pet kljunih veliina: industrijske proizvodnje, smanjenja prorodnih resursa, oneienja, proizvodnje hrane i rasta svjetskog stanovnitva. Kompjuterske simulacije su dale prognozu izgleda do 2100. godine ako svaka veliina nastavi rasti u postojeim omjerima. Meusobna povezanost ovih veliina pokazala je da pokuaj da se rei pojedini problem (smanjenje prirodnih resursa) je jednostavno gurao probleme negdje drugdje (tehniki razvoj, koristi se manje resursa ali vee je zagaenje). Iz istraivanja se zakljuilo, da nastavljajui ovakvim trendom, granica rasta na naem planetu bie dostignuta za otprilike sto godina. Izvjetaj Granice rasta bio je od golemog znaaja za razvoj ekoloke misli. Njegove poruke katapultirat e ekoloke probleme u iu javnosti i u politike agende. Postavila je kamen temeljac radikalne zelene politike. Zakljuci Granica rasta su bili sledei: Pojam finitude on podrazumjeva da e svaki budui odrivi svijet biti prije obiljeen materijalnim siromatvom nego blagostanjem; Uzajamna zavisnost odnosa izmeu ljudi i prirode, koja nas ui da se problemi ne mogu odvajati i reavati posebno; Trenutni hod ekonomskog rasta je eksponencijalan pa bi postepeno razvijanje ekolokih problema moglo proizvesti katastrofalan ishod. Ovo je bila poruka politiarima da moraju ranije djelovati kako bi spreili katastrofu. Kratkorona tehnoloka rjeenja su nedovoljna, jer ona ne reavaju osnovne ekonomske, drutvene i politike uzroke ekoloke krize. Oni mogu odgoditi unitenje, ali ne i zaustaviti. Pokazano je, da je ekoloko unitenje nerazmrsivo povezano sa vladajuim ekonomskim, drutvenim i politikim sistemima. Apokalipsa se moe spreiti samo ako se ti sistemi iz temelja promijene. Iz svega gore navedenog, javlja se potreba za ekolokom odgovornou i odrivou.

5.Zeleni program za trajno odrivo drutvo Ekoloka odgovornost ili odrivost je primarni cilj zelene politike. Odrivo drutvo ima sposobnost trajanja zato to ekoloki nosei kapaciteti planeta nisu iscrpljeni. eli li planet (ljudi) preivjeti, tada razvoj mora biti samodovoljan i usmjeren osnovnim potrebama. Razvoj mora biti voen naelom budunosti tako da uticaj ekonomskih aktivnosti na prirodne resurse danas ne prijei budue narataje ljudi u zadovoljavanju njihovih potreba i omogui neljudskoj prirodi da napreduje. Tako budunost mijea antropocentrini cilj zatite buduih narataja ljudi sa ekocentrinim ciljem ouvanja blagostanja neljudske prirode.

Slika 2. Odriv razvoj-uz pravilno upravljanje otpadom Odriva ekonomija zahtjevat e temeljni preobraaj ponaanja prema ekonomskom rastu, potronji, proizvodnji i radu. Neumorno traganje za ekonomskim rastom koje karakterizuje postojei kapitalistiki ekonomski sistem stvara mnogo ekolokih problema, posebno smanjuje prirodne resurse, proizvodnju koja oneiava i unitava okoli. Zeleni zagovaraju ekonomski sistem koji je okrenut potrebama ljudskog ivota dananjih i buduih narataja, zatiti prirode i paljivom upravljanju prirodnih resursa. Budemo li nastojali zadovoljiti potrebe a ne elje, pritisak na kontinuirani ekonomski rast bit e otklonjen. Potronja, posebno nepotrebna potronja glavni je problem. Udio ekonomskog rasta drava stvaranjem umjetnih elja, putem oglaavanja, mode i pritiska koji vre pripadnici jedne drutvene grupe na druge, koji proizvode nepotrebnu i rastronu razinu ekonomske aktivnosti karakteristinu za potroako drutvo. Trka za zaradom potie aktivnosti koje stvaraju nepotrebnu elju za troenjem i potiu uzaludne proizvodne strategije kao to je automatska zastarjelost. Naprotiv, zelena bi ekonomija bila temeljena primarno na proizvodnji za potrebe a ne motivom zarade. U takvom tedljivom drutvu, ljudi bi se odgajali da troe manje, smanjuju proizvodnju, uvaju prirodne resurse i smanjuju oneienje. Tamo gdje je proizvodnja potrebna, ekoloka teta moe se smanjiti dobrom ekolokom praksom kao to je koritenje obnovljivih izvora energije, upotreba starijih predmeta, reciklaa i primjena iih tehnologija. Odbacivanje potroakog drutva poboljalo bi kvalitet ivota. Ekonomiju bi karakterisala decentralizacija, mala proizvodnja unutar jedne lokalne zajednice u kojoj bi proizvodnja zadovoljavala lokalne potrebe a ne komercijalizaciju. Poljoprivredna proizvodnja primjenjivala bi manje intenzivne, organske metode uzgoja i opskrbljivala bi lokalnu zajednicu. Posljedica toga bi bio pad prometa, manje bi se putovalo i ljudi bi ili na posao na kraim udaljenostima, moda ak i pjeice, biciklom ili javnim prevozom. Smanjila bi se potronja fosilnih oblika energije a samim tim bi se i spreilo zagaenje i oneienje vazduha i sl.

6.Zelene stranke svijetu one od Ne bih se zavlaio previe u politiku, ali moram spomenuti veliku vanost zelenih stranaka u jer su Prosjean % glasova na nacionalnim Prve izabrane zelene jedan izborima stranke najaih 1980-tih 1990-2007 Broj ZS-a Austrija 1986. 4.0 6.0 14 Belgija 1981. 5.9 10.9 20 Finska 1983. 2.8 6.9 11 Francuska 1997. 1.1 7.2 7 Njemaka 1983. 5.1 6.3 47 Irska 1989. 1.0 2.1 2 Italija 1987. 2.5 2.6 18 Luksemburg 1984. 6.8 8.9 5 Holandija 1990. 5.0 11 Portugal 1987. 2 panija 0.9 0.6 0 vedska 1988. 2.9 4.3 16 UK 0.3 0.6 0

ekolokih pokreta koji deluju na ovoj planeti. Veliki deo njih se etablirao u vlade velikih i razvijenih drava i tamo svojim dejstvom doprinose ouvanju prirode i okolia. Navest u i izborne uspjehe ovih stranaka u nekim zemljama: 7. Ekoloke grupe Ekoloke grupe vjerovatno su najvidljiviji izraz savremene zabrinutosti za okoli. Pojedinci eljni publiciteta, vre vratolomije i brojne druge stvari kako bi protestvovali i ukazivali na probleme okolia, dok drugi biraju druge metode kao to su lobiranje i obrazovanje. Brz razvoj ekolokih pokreta omoguio je pojedinim organizacijama da postanu profesionalne i zadobiju regularan pristup politikoj eliti. Nema dvojbe da su ekoloki pokreti najuinkovitija sila za postizanje brzih promena u zatiti okolia. Nemoemo rei da u ovom procesu nisu nastale i radikalne ekoloke grupacije. Pojedinano gledano po zemljama, svaka zapadna zemlja se koe pohvaliti masovnom i dobro organizovanom ekolokom pokretu. SAD se dii sa najmanje 150 nacionalnih ekolokih udruenja i 14 000 000 lanova. U Velikoj Britaniji postoji oko 200 organizacija i izmeu 4 i 5 miliona lanova. Najbrojniji su holanani, kod kojih je svaki peti stanovnik lan neke od ekolokih organizacija. Evo i nekih ekolokih grupa u SAD i UK sa lanstvom: Organizacija Sierr Club National Audubon Society National Parks and Conservation Assoc. Izaak Walton League Wilderness Society National Wildlife Federation Defenders Of Wildlife Nature Conservancy WWF Environmental Defense Fund Broj lanova 1998. godine 555 575 500 50 350 4500 247 901 400 300

Friends Of The Earth Natural Resources Defence Council Greenpeace USA Natoinal Trust Royal Society WWF UK Greenpeace UK Friends Of The Earth UK

45 400 2350 2557 1012 240 312 114

Sve ekoloke grupe ne moraju da budu iste, da imaju iste naine delovanja ili shvatanja odreenih ekolokih problema. Postoji nekoliko tipova ekolokih grupa koje po organizacionoj strukturi delimo na: Model javnog interesa kojim upravlja profesionalno osoblje, ima malu participatornost i primjenjuje tradicionalne taktike pritiska Participatorna protestna organizacija istie participatorno djelovanje, subkulturne strukture i anarhistike prosvjede Profesionalna prosvjedna organizacija udruuje profesionalni aktivizam i mobilizaciju finansijskih sradstava sa primjenom konfrontacijske taktike pored onih konvencionalnih Participatorna grupa pritiska ukljuuje obine lanove i simpatizere, ali se slui konvencijonalnim tehnikama pritiska 7.1.Posledice ekolokog pokreta Ekoliki pokret postao je vaan politiki imbenik u svim zapadnim liberalnim demokratijama, ali vrlo je teko procjeniti njegov ukupni uticaj ili izvui bilo kakav vrst zakljuak o relativnoj uinkovitosti konvencionalnih i nekonvencionalnih strategija. Moe se uvidjeti uinak delovanja u posebnim sluajevima, kao kampanja Greenpeace-a u Brent Sparu ili njihovo dejstvo u kampanji za prevenciju klimatskih promjena. Pet je glavnih vidova uinaka: individualni identitet, senzibilizirajui, proceduralni, strukturni i konkretan uinak. Uinak na identitet Senzibiliziranje na posljedice Proceduralni uinak Strukturni uinak Konkretan uinak 8. Provoenje i nadzor zatite okolia Postoji sedam kljunih znaajki koje odlikuju okoli kao problem zatite i nadzor okolia. Javna dobra Mnogi prirodni resursi se mogu nazvati javna dobra. Javna priroda ekolokih problema ima velike posledice za zatitare okolia zato to napori za zatitu okolia mogu izazvati velike probleme u kolektivnom delovanju. Korist od upotrebe javnog dobra esto je koncentrisana u rukama aice proizvoaa, dok su trokovi ire rasporeeni: elektrina centrala koja isputa sumpor dioksid koji e negdje pasti u vidu kiselih kia ili fabrika koja isputa otrovne hemikalije u rijeku. Ako vlada eli spreiti oneienje, troak rjeavanja tog problema mogao bi veim delom pasti na teret oneiivaa u ovom sluaju generator struje ili vlasnika fabrike. Prekogranini problemi Neki od problema su: promjena klime, oteenje ozonskog omotaa, oneienje mora, rijeka i sl. Ovo su stvari koje ne poznaju granice. Politizacija lanova/simpatizera grupe. Promjene u politikoj agendi i javnom ponaanju. Pristup tjelima koji donose odluke. Promjene u institucionalnim ili saveznikim strukturama, kao to je osnivanje ekoloke sgencije ili zaokret u ponaanju stranaka. Materijalni rezultati: zatvaranje nuklearnih postrojenja ili novi zakoni o zagaenju okolia.

Sloenost i nesigurnost Proces odluivanja moe biti zakoen sloenou i nepouzdanou. Ponekad je teko utvrditi vezu izmeu prirodnih pojava i onih koje je izazvao ovjek. Npr. rjeavanje problema na jednom mjestu, moe izazvati probleme na drugom mjestu i sl. Postojanost Problem nesigurnosti pogoran je postojanou mnogih ekolokih problema kao iscrpljenje prirodnih bogatstava. Vremenske i prostorne razlike Odreene promene se drugaije ispoljavaju na odreenim regionima planete i u razliito vreme. Administrativna fragmentiranost Administrativna struktura vlade obino je podeljena na vie politikih sektora koji su posebno zadueni za odreene stvari. Regulativna intervencija Ekoloka teta esto je nusproizvod inae zakonitih aktivnosti, stoga vlade moraju reagovati kako bi smanjile ta tetna dejstva. Regulativna intervencija ukljuuje spoj instrumenata zatite, ne samo pravnih instrumenata, npr. utvrivanje normi za emisiju opasnih gasova. Iako je javna potronja retko primarni instrument ekoloke zatite, regulativna intervencija na kraju e nametnuti neku vrstu troka na kljune interese u drutvu. U prevodu ovo moemo razumeti kao naknade za zagaenje. Naravno, na putu provoenja ekoloke politike i zakona ovek e biti prepreka i opstrukcija. Najee su to politike prepreke u vidu monih proizvoaa i bogatih vlasnika koji imaju mo i novac da izlobiraju odreene zakone i predloge, ili pak da utiu da se neke odluke i zakoni ne donesu, koji bi tetili njima i njihovoj zaradi. 9.Odrivi razvoj Svjetska komisija za okolinu i razvoj UN odrivi razvoj odreuje kao razvoj koji zadovoljava potrebe dananjice, a ne ugroava mogunosti buduih generacija da zadovolje svoje potrebe. Opti princip odrivog razvoja zasniva se na ouvanju ili poveanju vrijednosti sveukupnog kapitala drave u toku vremena. Pod sveukupnim kapitalom se podrazumjevaju: (1) proizvodna sredstva, (2) ljudski kapital, (3) prirodni kapital. Elementi ovog vida razvoja su: oivljavanje razvoja, promjena kvaliteta ivota, zadovoljenje osnovnih potreba, osiguranje odrivog nivoa stanovnitva, konzervacija i unapreenje resursne baze, preorjentacija tehnologija i upravljanje opasnostima, povezivanje ekonomije i ekologije u donoenju odluka i preorjentacija meunarodnih odnosa. Ovdje su kljuna dva koncepta: - koncept potreba, posebno esencijalnih potreba svjetskog stanovnitva da bi se zadovoljili dati prioriteti, - spoznaja o limitiranoj sposobnosti okoline da zadovolji sadanje i budue potrebe u saglasnosti sa tehnologijom i drutvenom organizacijom. Potronja nije ni dobra ni loa, ali mora biti analizirana da se identifikuje slika odrivosti ili neodrivosti. Odrivi razvoj je koritenje usluga i odgovarajuih produkata koje odgovaraju osnovnim potrebama i donose bolji kvalitet ivota kroz minimiziranje koritenja prirodnih resursa i toksinih materijala, kao i emisije otpada i polutanata kroz ivotni ciklus usluga ili produkata tako da ne ugroavaju potrebe buduih generacija. Samit o zemlji UN, 1992. godine u Agendi 21 okarakterisao je odrivi razvoj kao drutveno odgovoran razvoj uz istovremenu zatitu prirodne osnove i okoline za dobrobit buduih generacija. Meu mjerama za implementaciju odrivog razvoja preporuuje se da se dravnim knjigovodstvenim sistemima vrednuje uloga okoline kao izvor prirodnog kapitala i mjesto prihvata otpadnih proizvoda, ekoloki trokovi moraju biti jasno vidljivi i proizvoaima i potroaima. Evropska ekonomska komisija UN odrivi razvoj vidi kao proces ili program restruktuiranja ekonomskih, drutvenih i tehnikih odnosa kako bi se zatitila prirodna i ovjekova okolina za koritenje sadanjih i buduih generacija.

Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO), 1989.godine definie odrivi razvoj kao upravljanje i ouvanje prirodnih resursa i orjentaciju tehnolokih i institucionalnih promjena na nain da se osigura postizanje i odri zadovoljenje ovjekovih potreba za sadanje i budue generacije: takav razvoj uva vodu, biljni i ivotinjski svjet, okolinski je prihvatljiv, tehnoloki adekvatan, ekonomski ostvariv i drutveno prihvatljiv. 10.Inenjering u oblasti zatite okolia Ranijih se godina funkcija inenjering firmi u zatiti okolia nije mnogo razlikovala od funkcije inenjering firmi s drugih podruja te aktivnosti. Takve su firme uglavnom sluile za transfer strane tehnologije u sluajevima veih objekata (nostrifikacija projekata, nadzor poslova na lokacijama takvih objekata) dok su kod manjih objekata ujedinjavale interese raznih lokalnih proizvoaa opreme formirajui inenjering cjeline koje su zadovoljavajue rjeavale manje probleme u oblasti zatite okolia. Nedostatak propisa u oblasti zatite okolia kojima se definiu dozvoljene radnje i koncentracije direktno su omoguavale funkcionisanje takvog tipa inenjeringa, tim vie to su neki od propisa bili i doneeni prema tehnolokim mogunostima lokalnih inenjering firmi. Vrlo je est sluaj bio da kada je neka firma imala problem u zatiti okolia koji je prelazio mogunosti lokalnih inenjering firmi eventualno se naruilo neko tehnoloko rjeenje na nivou elaborata od stranog isporuitelja tehnologije za to je naknadno zakljueno kako je to u redu, ali da za to trenutno nema novca. Danas kada takva situacija vie ne postoji funkcija inenjering firmi u zatiti okolia bitno se mijenja. Meutim, jo nekoliko dodatnih okolnosti bitno utie na nove okolnosti za takve firme. U sluaju privatizacije industrije menandement se postavlja u funkciju donosioca odluka i za problematiku zatite okolia mada im je u veini sluajeva navedeni problem stran. Kako tehnologija zatite okolia ima svoju istoriju, a i dalje su na nivou razvoja nova rjeenja to znai da se donosioc odluka esto zna nai u situaciji nedoumice oko pravilnog izbora za rjeenje svog problema. Dio navedenog proizilazi iz situacije to problem koji postoji nije jasno definisan, a dio postoji iz razloga to je broj kontakata sa potencijalnim isporuiocima tehnolokih rjeenja ogranien i esto prethodno nedovoljno selekcioniran. Taj je problem ve tokom osamdesetih godina kada se broj potencijalnih tehnologija u funkciji zatite okolia poeo naglo poveavati, poeo formirati specifian oblik inenjeringa poznat pod imenom environmental engineering. U pitanju je inenjering koji pokriva sve nivoe posla vezanog za zatitu okolia kao to je prikazano. DEFINISANJE PROBLEMA a) postojeipropisi b) definisanjecilja IZBORTEHNOLOKOGRJEENJA a)definisanjepotrebneekoefikasnosti b)poreenjetehnikihrjeenja

INENJERINGPOSLOVI a) prdinenjering b) izboropreme c) detaljniinenjering INSTALACIJAURADU a)treningosoblja b)putanjeurad

Slika 2. Osnovni princip cjelovitog inenjeringa u zatiti okolia 11.Pristup inenjeringu u zatiti okolia BiH (RS) Firme za inenjering u zatiti okolia svoju koncepciju rada bi trebale organizovati u skladu sa analizom stanja na cjelokupnom tritu BiH to ukljuuje sledee polazne konstatacije: a) propisi iz zatite okolia koji su ve doneeni i koji su pred donoenjem, znatno mijenjaju pristup prema zatiti okolia u BiH te se javlja situacija za potrebama usklaivanja postojeih i po propisima zahtjevanih rjeenja. b) Firme, i to posebno one prisutne sa svojim proizvodima na stranom tritu dolaze u situaciju da trebaju potovati principe odrivog razvoja koje potuju firme iz istih djelatnosti u inostranstvu. To esto znai da standardi zatite okolia koje takve firme postavljaju kao vlastite kriterije trebaju biti stroe od kriterija postojeih propisa u BiH (RS). c) u praksi se esto pojavljuje situacija kako izabrati pravo rjeenje problema, s obzirom da neko rjeenje moe biti ekonomski prihvatljivije, ali kratkoronije, a drugo obrnuto mada obadva zadovoljavaju postojee propise. Tada rjeenje zna odreivati dugoronu strategiju razvoja firme. d) broj tehnologija za rjeavanje odreenog problema zna biti vrlo razliit, te jedino velike firme mogu sebi dozvoliti da imaju specijaliste za razliite probleme u zatiti okolia. Kod manjih firmi rjeenje je u koritenju usluga savjetodavnih firmi. Izraz End of Pipe Technology koji se esto koristi kao naziv za objekte zatite okolia, dovoljno govori u prilog konstataciji kako je za sve djelatnosti izvan osnovne djelatnosti firme, a to je upravo problematika zatite okolia, prihvatljivije i jeftinije koristiti se servisnim uslugama specijalizovanih firmi sa tog podruja. U opisanim paradigmama firme sa naih prostora trebaju definisati svoje mjesto, a jedna od funkcija koju te firme trebaju zacrtati u svojoj djelatnosti upravo je nuenje savjetodavnih usluga kod rjeavanja takvih dilema koje razumljivo slue kao prethodnica svih naknadnih usluga inenjering oblika. 12.Situacija s odrivim razvojem i zatitom okolia u BiH (RS) Analiza problema sa zatitom okolia u BiH ukazuje na tipian primjer zemlje u tranziciji sa slijedeim karakteristinim pokazateljima po pojedinim podrujima u zatiti okolia: a) problematika otpadnih voda je nedovoljno rjeena jer veina urbanih cjelina nema vlastite ureaje za obradu otpadnih voda, a industrije neadekvatne predobrade; b) nepostojanje dovoljnog broja ureaja za obradu otpadnih voda ima za direktnu posljedicu neadekvatno rjeen problem zbrinjavanja muljeva nastalih tokom obrade otpadnih voda; c) Nemamo izgraen dovoljan broj ureenih komunalnih odlagalita smea, a da o nekim softiciranim rjeenjima i ne govorimo; d) pravu situaciju sa zatitom vazduha ni ne poznajemo jer nismo opremljeni adekvatnim monitoring sistemima. Meutim, poznavajui kvalitet energenata koje troimo odnosno stanje voznog parka, moemo pretpostaviti postojanje nezadovoljavajue situacije; e) velika svjetska tema u zatiti okolia, a to je saniranje oneienja podzemlja i podzemnih voda u domaim je okvirima jo vrlo nepoznat pojam. Podaci o veliinama oneienja su oskudna, a znanje o moguim tehnologijama saniranja gotovo potpuna nepoznanica. Poznavajui kretanja na podruju razvoja tehnologija koje su u funkciji zatite okolia u svijetu moemo uoiti situaciju kako se nova tehnoloka rjeenja pred kojima je budunost vie ne primjenjuju u zemljama tipa Njemake ili Francuske, ve u zemljama u ekspanziji kao npr.u J.Aziji. Razvijene zemlje Evrope imaju ve niz godina instalirana rjeenja koja su mada tehnoloki korektna, ve poinju osjeati zub vremena. Kod takvih rjeenja zub vremena je naroito uoljiv kod

ekoefikasnosti jer je njihova ekoefikasnost na granicama dananjih propisa razvijenih zemalja dok nova tehnoloka rjeenja znaju po efikasnosti biti u odnosu na propise na i do deset puta niim nivoima od konvencionalnih rjeenja. Analizirajui stanje sa zatitom okolia u BiH (RS) kroz viziju koritenja potencijalnih rjeenja, potencijalne firme koje bi se bavile inenjeringom, moraju izraditi vlastite koncepte pristupa inenjeringu u zatiti okolia. Kao poetni korak predvidjeti postepeno usmjeravanje zainteresovanih firmi ka redefinisanju njihovog pristupa zatiti okolia upravo zbog pristup odrivog razvoja koji znai primjenu novih tehnolokih rjeenja ekonomski primjenjivih zemljama u tranziciji. Kroz taj se pristup odmah definiu ciljevi koje je potrebno postii jer: a) propisi vie nisu osnovni motiv potrebe za zadovoljavanjem kriterija zatite okolia jer savremeni marketinki pristup trai garanciju kvaliteta proizvoda kroz to iu proizvodnju i kroz posebno oznaavanje proizvoda dobijenih kroz po zatitu okolia primjerenijim proizvodnim postupcima; b) sredstva javnog informisanja danas znaajno utiu na mijenjanje naina pristupa zatiti okolia kod mnogih firmi, a na navedeno znatno utie upravo pojava incidentnih situacija; c) za firme koje imaju multinacionalni znaaj zadovoljavanje kriterija zatite okolia u bilo kojem segmentu ili na bilo kojoj lokaciji neovisno o zemlji postaje od primarnog znaaja jer naroito incidentne situacije znaju stvarati negativno javno miljenje o pojedinim firmama. Incidentne situacije mogu pored nepredvienih trokova saniranja posljedica, znaiti ak i gubitak proizvodnje i gubitak trita; d) principi pritiska iroke javnosti koja je sve informisanija o osnovnim principima funkcionisanja zatite okolia jer je broj popularnih i manje struno pisanih publikacija brojan i sve kvalitetniji, u razvijenim zemljama je dovoljno snano prisutan da se mogu vriti svi oblici pritiska po demokratskim naelima ukljuivi spontani bojkot proizvoda (tipian primjer predstavlja bojkot proizvoda Shell-a u V.britaniji poslije najave da e Shell namjerno sruiti dotrajalu platformu za eksploataciju nafte na sjevernom moru jer je to najjeftinije rjeenje); e) kupac kao sve svjesniji potroa dobra postaje sve vaniji segment u odluci to se kupuje,a ne eli kupovati proizvod firme koja je na loem ekolokom glasu. Glasine su u demokratskim drutvima uvijek zasnovane na realnim uzrocima; f) investitor i davatelj kredita ne ele investirati u neiste tehnologije i kompanije na loem glasu jer tada i oni dolaze na lo glas; g) lokalne vlasti i populacija uz neki industrijski objekt postaju sve vaniji segment donoenja odluka za industriju kada se radi o zatiti okolia. U estim okolnostima industrija mora zadovoljiti kriterije koji su stroi od postojeih propisa jer to tako eli lokalno stanovnitvo. Firma koja prihvati sve izreene realnosti koje su dio savremene proizvodnje i marketinga na putu je da na pravilan nain rgulie svoj odnos prema odrivom razvoju. Iz svjetskih je iskustava poznato da se ve i relativno manje firme u hemijskoj, farmaceutskoj, metalnoj i prehrambenoj industriji, predstavljaju kao firme granine veliine koje se trabaju ozbiljno baviti problemima okolia. Sretna okolnost za takve firme moe biti injenica da su lokacijski smjetene u odreenom industrijskom prostoru gdje dominira jedna velika firma potencijalni veliki oneiiva koja u tom sluaju dominira koncepcijom zatite okolia u takvom prostoru, ali danas su takvi sluajevi sve rjei. Specifinosti naeg prostora e u budunosti uvijek biti manje firme (do 100 ljudi) uz pojedinane velike koje e se vjerovatno modifikovati u proizvodnim programima. To drugim rijeima znai, da kompletan pristup odrivom razvoju bit e potreban firmama sa 100 ljudi dok e za vee bit potreban jedino oblik korektivne akcije na podruju zatite okolia uz temeljnu izmjenu poslovnog ponaanja kao preduslova za prihvaanje principa odrivog razvoja. Ukoliko javna komunalna preduzea postanu koncesijska ili privatna preduzea tada e u novim okolnostima principi odrivog razvoja kao oblik poslovne politike biti automatski prihvaeni. 14.Meunarodna politika i meunarodna saradnja Znaajka meunarodnog ekolokog problema je da on ne poznaje granice. Neki prekogranini problemi kao zatita ugroenih vrsta, prirodna stanita, morski i rijeni ivot, postoje ve godinama. Drugi problemi kao krenje uma, problemi pitke vode i ozonskog omotaa imaju meunarodne

dimenzije. Drugim reima ovo su globalni problemi, jer bilo gdje na Zemlji, svi imamo isti problem. Meunarodni problemi zahtjevaju i meunarodna rjeenja ekolokih problema. Doneseno je mnogo vanih akata na brojnim konvencijama od kojih u navesti neke:
1946. 1959. 1972. 1973. 1979. 1982. 1985. 1989. 1992. 1994. Meunarodna konvencija o regulaciji kitolova. Sporazum o Antarktici. Konvencija za zatitu svjetske kulture i prirodne batine. Konvencija o meunarodnoj trgovini ugroenim vrstama ivotinjskog i biljnog porekla. Konvencija o spreavanju zagaenja mora od strane brodova. enevska konvencija o dalekosenom prekoogranienju oneienja vazduha. Konvencija UN o pomorskom pravu. Beka konvencija o zatiti ozonskog omotaa. Bazelska konvencija o kontroli prekograninog kretanja opasnog otpadai njegovog odlaganja. Okvirna konvencija UN o klimatskim promenama i biolokoj raznolikosti Konvencija UN o borbi protiv irenja pustinje

Iako danas imamo velikih problema u svim oblastima zagaenja prirode, nekako se stie utisak da se najvea i najglasnije borbe vode oko oteenja ozonskog omotaa i klimatskih promjena. 14.Integracija i planiranje ire govorei sve je povezano sa reformom vladajue strukture i njiohove organizacije. Npr. kod integracije putem organizacijske reforme glavnu ulogu za glavnu ulogu imamo osnivanje ministarstava zaduenih za okoli. Moemo govoriti o dva pojma integracije: Meusektorski provodi koordinisanu i dosljednu strategiju zatite okolia u raznim sektorima i medijima, npr. strategija klimatskih promjena koja je usmjerena na smanjenje emisije ugljenika (obuhvata transport, energiju i privrednu politiku; i medije, voda, vazduh, zemlja); Unutarsektorski pristup usmjeren je na integrisano upravljanje jednim prirodnim resursom, npr. strategija upravljanja odrivih voda mora pomiriti konflikte zahtjeva za vodom za pie, navodnjavanje, ribolov, zabavu i odlaganje otpada). Alternativno sredstvo s kojim vlada moe poboljati integraciju je primjena administrativnih tehnika koje uvode ekoloke probleme u proces politikog odluivanjana na racionalan nain, tako da se odluke temelje na punom naunom i tehnikom znanju i strunosti, a ne na kratkoronim politikim motivima. Tri su tehnike: Procjena uticaja na okoli Procjena ekolokog rizika Analiza trokova i koristi

Pored ovog imamo i planiranje, regulative, trine instrumente, dobrovoljne aktivnosti, instrumente provodljivosti,... itd. Zakljuak Kao to i ljekar njeguje ivot ovjeka, tako i mi treba da njegujemo ivot okolia. Moramo spoznati simptome bolesti i pravovremeno ih leiti, jer ako ne spoznamo probleme, neemo ih ni rjeavati. Ako nismo moralno i etiki osvjeteni, ne trebamo se baviti zatitom ivotne sredine Literatura
1. uki V. Osnovi zatite ivotne sredine, Panevropski univerzitet APEIRON Banjaluka, 2008. 2. Neil Carter Strategije zatite okolia; Zagreb 2004. 3. Bioanin R. Nastavni materijal, Panevropski univerzitet APEIRON Banjaluka, 2008.