PRIPREMA ZA AS Nastavna tema: RAVNOTEA TIJELA Nastavna jedinica: MOMENT SILE I POLUGA Ciljevi i adaci !asa: Cilj !

asa: Upoznavanje uenika sa fizikom veliinom momentom sile nje!ova ulo!a u svako"nevnom #ivotu upoznavanje uenika sa polu!om i $avnote#om polu!e kao i p$imjena ko" je"nostavni% ma&ina' Tip nastavnog asa: o($a"a novo! !$a"iva Zadaci i ciljevi asa: ) *($azovni : "a ueni+i naue i usvoje pojam momenta sile "a ueni+i upoznaju pojam polu!e i njenu p$imjenu u svako"nevni+i "a naue i usvoje pojam $avnote#e polu!e ) ,aspitni :$azvijanje lo!iko! mi&ljenja po"sti+anje $a"oznalosti $azvijanje sposo(nosti povezivanja nastavno! !$a"iva sa "$u!im p$e"metima ) -unk+ionalni: $azvijanje sposo(nosti slu&anja $azvijanje sposo(nosti (ilje#enja $azvijanje sposo(nosti p$o+jenjivanja Oblik rada: f$ontalni Nastavne metode: kom(inovana meto"a) monolo&ka "ijalo&ka "emonst$ativna i ilust$ativna meto"a' Nastavna sredstva: Po$e" apa$atu$e za "emonst$a+iju ko$iste se i +$te#i na !$afofolijama ili Po.e$ Point p$ezenta+ija u vi"u slaj"ova v$ata mati+e lenji$i kutiji+e !umi+e klje&ta klju za o"v$tanje &a$afa "aska ekse$i me%anika klupa "inamometa$ utezi s "uplom kuki+om polu!a i p$i$uni mate$ijal Aktivnosti uenika: slu&anje uoavanje uestovanje u $az!ovo$u (ilje#enje' Korelacija: fizika)(iolo!ija fizika) fiziko vaspitanje fizika) te%niko' Standardi koji se realizuju: Uenik/ueni+a umije "a p$epozna sile u p$i$o"i Uenik/ueni+a umije "a p$epozna je"ini+u i oznaku za silu kao i za momet sile Uenik/ueni+a umije "a izve"e je"ini+u za silu Uenik/ueni+a umije "a p$epozna vekto$ske fizike veliine Uenik/ueni+a ume "a $ealizuje ekspe$imente po uputsvu Uenik/ueni+a $azumije i p$imjenjuje $avnote#u polu!e u svako"nevnom #ivotu Uenik/ueni+a umije "a p$imjeni steeno znanje u $a"u sa za"a+ima Uenik/ueni+a umije "a "onese $elevantan zakljuak na osnovu $ezultata me$enja' ART K!"A# $A %ASA Uvo"ni "io asa 01 ) 23 min4 U uvo"nom "jelu nastavnik p$imjenom "ijalo!a i f$ontalnim o(likom $a"a sistematizuje p$et%o"no steena znanja o sili "ejstvu sile sla!anju sile' Uvo"e5i uenike u nove o($azovno) vaspitne sa"$#aje ista5i naziv nastavne je"ini+e i +ilj nastavno! asa' 6lavni "io asa 071)83 min4 9om(ina+ijom ve$(alnotekstualne nastavne meto"e 0monolo!om i "ijalo!om4 i "emonst$ativno) ilust$ativne nastavne meto"e i f$ontalnim o(likom $a"a upoznati uenike sa pojmom momenta sile polu!e i nji%ovom p$imjenom u svako"nevnom #ivotu' Zav$&ni "io asa 01)23 min4 9om(ina+ijom ve$(alne i "emost$ativno)ilust$ativne meto"e i in"ivi"ualnim o(likom $a"a p$imjeniti steeno znanje u $je&avanju za"ataka' TOK %ASA

2' Uvo"ni "io asa

Ponavljanje p$et%o"no o($a:eno! !$a"iva "ijalo&kom meto"om i f$ontalnim o(likom $a"a postavljanjem slje"e5i% pitanja:

2' ;a($ojite koje ste sile uili< O!e"ivani #d$#v#%: Sila t$enja sila te#e ma!netna sila elekt$ina sila''' 7' 9oja je oznaka a koja je je"ini+a za silu< O!e"ivani #d$#v#%: - a je"ni+a je ;' 8' 9akva je fizika veliina sila i za&to< O!e"ivani #d$#v#%: Sila je vekto$ska fizika veliina je$ ima svoj p$ava+ smje$ i intenzitet' =' Silu me$imo u$e:ajem koji se naziva< O!e"ivani #d$#v#%: >inamometa$'

7' 6lavni "io asa

;astavnik $ealizuje nastavnu je"ini+u' U ovom "elu asa stavlja se ak+enat na pe"a!o&ke aktivnosti iji je +ilj $azumjevanje o($tanja neko! v$sto! tela po" "ejstvom sile "ate veliine koje je manje ili vi&e uspje&no ve5 u zavisnosti o" $astojanja izme:u ose $ota+ije i mjesta na koje "jeluje sila' M#n#l#$ nastavni"a U svako"nevnom #ivotu svi smo se s$etali ne($ojeno puta sa polu!om kao je"nom o" p$osti% najje"nostavniji% alatki za $a" a "a to!a nismo ni svjesni' ?o"aju5i tako:e ko$istimo meto" polu!e a i p$ilikom $azni% pok$eta' ;aj$anija polu!a $azvila se jo& ko" #ivotinja u unut$a&njosti nji%ovi% tijela kao na p$imje$ ko" $i(a =33 miliona !o"ina p'n'e'

Po"lakti+a)je"nost$ana polu!a 6lava "vost$ana polu!a ;astavkom evolu+ije mno!e #ivotinje su ko$istile polu!u ne samo z(o! k$etanja ve5 i z(o! %$ane' ;aime vi"$e na p$imje$ ko$iste meto" polu!e kamenjem otva$aju &koljke i na taj nain "olaze "o %$ane majmuni ko$iste tanke &tapi5e "a (i otvo$ili (o"ljikave vo5ke i pojeli sone sjemenke' @ju"i su najvje$ovatnije s poetka ko$istili polu!u "a (i otva$ali &koljke i %$anili se (a& kao i #ivotinje me:utim ne!"je oko 23'333 !'p'n'e' u v$ijeme Paleolitsko! "o(a pojavila se polu!a kao o$u:e' Polu!a je svoju p$imjenu na&la na$oito u "o(a sta$o! E!ipta' Pi$ami"e su !$a:ene i po t$i"esetak !o"ina a "a (i se one iz!$a"ile ko$istila se polu!a $a"i po"izanja te&ko! kamenja' E!ip5ani su vo"u p$enosili u i$i!a+ione sisteme ko$iste5i se polu!om' ;o p$vi pisani "okument o polu!i potie iz "$evne 6$ke ka"a je uveni matematia$ A$%ime" s%vatio njenu p$imjenu' Svi znamo uvenu $eeni+u: >ajte mi oslona+ i "ovoljno "u!aku polu!u i pomje$i5u svet'

>a li (i A$%ime" uspio "a pomje$i Zemlju<

>a li je to (a& (ilo mo!u5e< P$vo 5emo o(jasniti &ta je polu!a a zatim i o"!ovo$iti na pitanje' Polu!a je svako v$sto telo koje mo#e "a se o($5e oko nepok$etno! oslon+a' Po&to ima je"nu taku koja je nepok$etna polu!a oko nje v$&i k$u#no k$etanje' ;a polu!u naje&5e "jeluju "vije sile koje te#e "a zaok$enu u sup$otnim smje$ovima' Polu!a je je"nostavna ma&ina koja slu#i p$vas%o"no za po"izanje te$eta' *na omo!u5ava "a se sa manjom silom po"i!ne ve5i te$et' Sastoji se o" eti$i komponente: v$sto! tijela oslon+a tijela koje t$e(a po"i5i 0te$eta4 i sile koja "jeluje na polu!u' Sa"a 5emo "a o(jasnimo kako sile t$e(a "a "jeluju na polu!u "a (i "ovele "o k$u#no! k$etanja' Za poetak posmat$a5emo "jelovanje samo je"ne sile' P$imeti5emo "a "jelovanje "u# polu!e samo je"ne sile ne5e izazvati pome$anje' ;aime ako sila "eluje na taj nain on"a se na njenom p$av+u "elovanja nalazi i oslona+' Po&to je oslona+ nepok$etan a polu!a v$sto tijelo p$i "jelovanju sile "u# p$av+a polu!e ne "olazi "o (ilo kakvo! pomje$anja' >a (i se izazvalo ok$etanje polu!e oko oslon+a pot$e(no je "a sila "jeluje no$malno na polu!u' Aakva sila "ovo"i "o k$u#no! k$etanja polu!e' Zami&ljena linija koja p$olazi k$oz oslona+ i no$malna je na $avan u kojoj se polu!a k$e5e naziva se osa $ota+ije' ;o$malno $astojanje izme:u oslon+a polu!e i p$av+a "jelovanja sile naziva se k$ak sile $ 7 a no$malno $astojanje izme:u oslon+a polu!e i p$av+a "jelovanja te$eta jeste k$ak te$eta $2'

Ravnote#a polu!e 9o" zakona k$etanja smo "o sa"a nauili "a $ezultat "jelovanja ve5e sile je ve5e u($zanje o"nosno $ezultat manje sile na tijelo "aje manje u($zanje' >a li je ovo uvek tano< O!e"ivani #d$#v#%: nije' Po!le"ajmo funk+ionisanja v$ata' ;a p$ime$ $uke su nam zauzete kako otva$amo v$ata< O!e"ivani #d$#v#%: *(ino mi uspjeva "a kvaku !u$nem laktom i on"a $amenima ili no!om !u$nem v$ata' Beste a "a li je va#no !"e 5e& !u$nuti v$ata< Re+imo "a ne #eli& "a v$ata u"a$e o zi"' Od$#v#%: ;a "ijelu (li#em kva+i' 9a"a (i se v$ata na!lo ovo$ila i lupila o zi"< 6"e (i t$e(alo "jelovati silom< O!e"ivani #d$#v#%: Isto ko" kvake samo jae ne!o u p$et%o"nom sluaju' >a li ste p$o(ali otvo$iti v$ata tako "a i% !u$nete na "ijelu (li#e zi"u< Cta p$imje5ujemo< O!e"ivani #d$#v#%: Besmo/nismo p$imje5ujemo "a je mno!o te#e na ovaj nain otvo$iti v$ata' >akle mo#emo konstatovati "a nije sve je"no !"e "jelujemo na v$ata sa "atom silom' Ako sa "atom silom "jelujemo ko" kvake v$ata 5e se na!lo otvo$iti ako istom silom "ejstvujemo sa "$u!e st$ane v$ata 5e se la!ano otvo$iti ili se uop&te ne5e otvo$iti' 9ako se k$e5u v$ata po vama< 9ao np$'&utnuta lopta p$avolinijski< O!e"ivani #d$#v#%: ;e ne!o se ok$e5u' >o($a konstata+ija' Razmot$i5emo na "ana&njem asu "a p$ilikom "jelovanja iste sile tijelo ne mo$a "a se pona&a isto a to je z(o! zavisnosti mesta "jelovanja' ;a+$tajmo na ta(li v$ata i mjesto "jelovanja na ista' Po" "ejstvom sile v$ata 5e se o($nuti' Mesto 0zami&ljena linija4 oko koji% se v$ata o($5u naziva se #sa #&%tanja'

9onstatovali smo "a nije sve je"no !"e "jelujemo silom na v$ata sa" ve5 mo#emo $e5i "a nije sve je"no koliko je "aleko sila o" ose o($tanja' Ao $astojanje se naziva "%a" sile' *znaka k$aka sile je a ( ili $ a je"ini+a je meta$' 9$ak sile je uvek no$malan na osu o($tanja i na p$ava+ "jelovanja sile' P$oizvo" intenziteta sile i k$aka sile je fizika veliina m#ment sile' Moment sile je vekto$ska fizika veliina oznaka je M a je"ini+a je ;m

M D -$
Za&to se uvo"i moment sile< Poku&a5emo znaaj ove fizike veliine $azjasniti na p$imje$u v$ata' *tvo$imo v$ata tako "a se mo!u k$etati slo(o"no nap$ije")naza"' Ukoliko po!u$amo v$ata (li#e kva+i vi"e5emo "a nam t$e(a manja sila "a se pomje$e ne!o ako isti postupak u$a"imo ali (li#e &a$kama' >akle ukoliko je $ije o $ota+iji sila nam nije "ovoljna "a (ismo opisali k$etanje ve5 nam je neop%o"na i info$ma+ija na kom mjestu je "ejstvo "ate sile o" take oslon+a' Cto je sila vi&e u"aljena o" oslon+a ona 5e imati ve5i efekat'

Moment sile i v$ata Polu!a se sastoji o" k$ute &ipke koja se k$e5e oko neke ose $ota+ije koja se naziva i taka oslon+a' Polu!a mjenja upot$e(ljenu silu' P$i po"izanju neko! p$e"meta mo#emo upot$ije(iti onoliko malu silu koliko #elimo ako upot$ije(imo "ovoljno veliku polu!u' *(jasni5emo iznjetu tv$"nju k$oz p$imje$ uenike po"eliti u manje !$upe 0Ueni+i k$oz ovaj p$ime$ t$e(a "a $azumiju "a polu!a omo!u5uje smanjenje napo$a po" uslovom "a se na te$et "jeluje na o"!ova$aju5i nain4' U zavisnosti o" me:uso(no! polo#aja sile te$eta i oslon+a polu!e mo!u (iti "vost$ane i je"nost$ane' Be"nost$ane polu!e su one ko" koji% se te$et i sile nalaze sa iste st$ane' P$imje$ za to su %eftali+a koli+a za p$evoz te$eta k$+kali+a za o$a%e pin+eta pe+aljka''' >vost$ane polu!e su one ko" koji% se oslona+ nalazi izme:u te$eta i sile' P$imje$ za to su kla+kali+a va!a makazi+e''' Aako:e mo#emo po"ijeliti polu!e i p$ema "u#ini k$aka sile i k$aka te$eta na $avnok$ake i $aznok$ake Polu!a 5e se na5i u $avnote#i ako su momenti izje"naeni moment sile i moment te$eta' P$oizvo" sile i "u#ine k$aka je uvijek isti' Ako imamo "u#i k$ak pot$e(no je na nje!a "jelovati manjom silom "a (i se "o(io isti moment sile'

>vost$ana polu!a

Ravnote#a polu!e

Uslov $avnote#e je je"naina koja se naziva i je"naina $avnote#e polu!e 0A$%ime"ov zakon polu!e4: -EaD6E( p$i emu je - sila kojom se te$et po"i#e 6 te#ina te$eta a a i & su k$a+i sile i te$eta' Intenzitet sile je onoliko puta manji koliko je puta njen k$ak ve5i o" k$aka te$eta' *"nos k$aka sile i k$aka te$eta se naziva "#e'icijent (%en#sa (#l)$e "' I p$ema A$%ime"ovom zakonu ($ojno je ovako "at kD Ako je "akle " 2 polu!a "jeluje kao alatka koja manjom silom - savla:uje ve5i otpo$ 6 "i#e se ve5i te$et' &KS'&R (&NTA"NA 'RO)$&RA ZAKONA: Ueni+ima se unap$e" namesti kutija sa 23 &a$afa koja je fiksi$ana na lenji$u ona p$e"stavlja te$et koji t$e(a po"i5i' >$u!a kutija nije p$iv$&5ena za lenji$ i p$azna je' Ueni+i t$e(a "a uspostave $avnote#u polu!e na taj nain &to 5e mijenjati masu u kutiji ili tako &to 5e mijenjati $astojanje o" mjesta oslon+a' *vom "emonst$a+ijom ueni+i t$e(a "a p$ovje$e i samostalno "o:u "o zakljuka o uti+aju $azliiti% pa$ameta$a 0mjesta ose $ota+ije $astojanja o" nje kutije u koju se "o"aju &a$afi4 kao i nji%ove poslje"i+e 0pove5anje ili smanjenje ($oja &a$afa visina po"izanja4' ;a osnovu ovo! o!le"a mo#emo postaviti pitanje : mo#e li se "esiti "a na kla+kali+i ako se"i "ijete i $o"itelj "a "ijete po"i!ne $o"itelja< O!e"ivani #d$#v#%: mo#e' Zavisi o" mjesta !"e "ijete sje"i' Cto je ono "alje o" mjesta oslon+a pot$e(na mu je manja sila' >a li i mjenjanjem oslon+a mo#emo posti5i isto< P$e" uenike postavljamo slje"e5i p$o(lem: 9oliko je &a$afa pot$e(no za po"izanje kutije sa "eset &$afova ako je oslona+ u s$e"ini< 9oliko je &a$afa pot$e(no za po"izanje te$eta ako se oslona+ nalazi (li#e te$etu na o"stojanju 2/8 o" te$eta' 0Za ovaj $a" naj(olje je po"eliti uenike u manje !$upe4' Uzmimo jo& je"an p$imje$ mati+e sam unap$ije" zate!nula na nekoj "as+i' Zamolila (i% uenike "a mi neko pomo!ne "a i% o"v$nemo' Poku&ajmo sa je"nim kljuem poku&ajmo i sa "$u!im kljuem ali "u#im' Cta p$imje5ujemo< @ak&e o"v$5emo mati+e sa "u#im kljuem' >akle potv$"ili smo ono &to smo nauili a to je "a "jeluju5i sa "u#im kljuem 0ve5i k$ak sile4 ko$istimo manju silu' Moment sile je (io najve5i u tom sluaju' *vaj alat je p$osta ma&ina i ona $a"i na p$in+ipu polu!e' Zakljuak koji ueni+i uvi"e je "a je oslona+ na s$e"ini ako su te$eti isti% masa 0"eset &a$afa4' Ukoliko je te$et (li#e oslon+u utoliko !a je lak&e po"i5i ali je i visina na koju se te$et po"i#e ni#a' Putem o!le"a nastavnik o(ja&njava kako se posti#e $avnote#a ko" polu!e' *(ja&njava "a moment sile i moment te$eta mo$a (iti izje"naen' ;akon izve"eni% zakljuaka nastavnik izvo"i "emonst$a+ioni eFo!le" kojim potv$:ujemo izve"ene zakljuke'

;astavnik tako:e o(ja&njava "a postoje je"nost$ane i "vost$ane polu!e' ;avo"i p$ime$e za iste'

8' Zav$&ni "eo asa

P$i k$aju asa nastavnik sa!le"ava stepen savla"anosti i usvojenosti !$a"iva' Raz$ije&ava eventualne ne"oumi+e ukoliko i% ueni+i imaju ako ueni+i postave pitanje o"!ova$a na nji%' Uz pomo5 za"atka utv$:uje $avnote#u polu!e'